You are on page 1of 8

2.

POJAM I KARAKTERISTIKE KRIZE PREDUZEĆA

2.1. Pojam krize poslovanja preduzeća

Kriza poslovanja preduzeda kao nepodnošljivo stanje u kome se preduzede nalazi vrlo često dovodi i do ugroženosti njegove egzistencije. Opdenito, krizom možemo nazvati stanje koje prijeti da uništi organizaciju. Ona u preduzedu znači pad performansi u mjeri koja izaziva velike prijetnje opstanku. Sam pojam kriza dolazi iz grčkog jezika i najprije je značio„odluku, odlučujudu prekretnicu“. Upotrebljava se opdenito za presudnu, problematičnu situaciju, istovremeno označavajudi vrhunac odnosno prekretnicu u razvoju, koja je za preduzede vrlo opasna. Iz velikog broja definicija poslovnih kriza, izdvajamo poznatije:    Poslovna kriza je situacija koja ugrožava stanje i opstanak preduzeda, pri čemu preživljavanje postaje najvažnije i osnovno pitanje (Hohn, R.). Poslovna kriza je opasnost za preduzede koja može idi do granice njegove egzistencije (Schiefer, E.). Poslovna kriza je neplanirano i neželjeno stanje likvidnosti i rezultata preduzeda, koja predstavlja neposrednu ili posrednu opasnost za preživljavanje preduzeda (Muller-Merbach, H.).

Poslovna kriza definira se najčešde kao “... neplaniran i neželjen process ograničenog trajanja i mogudnosti uticanja, koji šteti primarnim ciljevima, s ambivalentnim ishodom”. Vrlo široka lista precizira primarne ciljeve preduzeda, kao što su: pozitivno poslovanje, što podrazumijeva postizanje minimalne dobiti, odnosno pokrida troškova; očuvanje neprestane likvidnosti i zadovoljavajude periodične uspješnosti (operativni ciljevi); održavanje nivoa kapaciteta proizvodnje i/ili usluga iznad zone gubitka, zadovoljavajudi nivo zaposlenosti kadrova; održavanje kvaliteta proizvoda i usluga i tržišnog učešda. Krizu poslovanja kao određeno stanje ili situaciju možemo definirati sa više karakteristika, i to:    kao značajnu promjenu skupa varijabli i performansi poslovanja (npr. poslovanje s gubitkom) koje ugrožavaju dalju egzistenciju preduzeda; određeni prelomni period (trenutak) kada ta situacija postaje neizdržljiva za osnovno funkcioniranje preduzeda; mnoštvo ≪neželjenih≫ problema koje izaziva ovakvo stanje rezultira djelovanje i odlučivanje pod ≪nenormalnim≫ okolnostima, kao što su kratak rok, izloženost velikom psihološkom pritisku itd.

Postoji puno situacija koje se mogu okarakterisati kao krizne situacija, odnosno krize. sveobuhvatno je tretiranje i opis generičkih dimenzija krize od strane Wienera i Kahna: 1. tačka preokreta u razvojnom slijedu događaja i aktivnosti, 2. stvarna situacija u kojoj je visoka hitnost djelovanja, 1

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

opasnost za ciljeve i vrijednost, iz nje (krize) proizilaze važne konsekvence za bududnost, proizilazi iz slijeda događaja koji rezultira novim uvjetima, stvara neizvjesnost u procjeni situacije i u ovladavanju potrebnim razvojnim alternativama, smanjuje kontrolu nad događajima i njihovim posljedicama, povedava hitnost, stres i strah, raspoložive informacije uobičajeno su nedovoljne, povedava vremenski pritisak, mijenja odnose između članova, povedava napetost.

Najkompletniju definiciju krize preduzeda dao je poznati njemački autor(itet) u ovoj oblasti Urlih Krystek. Po njemu su krize preduzeda neželjeni i neplanirani procesi, vremenski ograničeni i na koje se uslovno može uticati, čiji je ishod ambivalentan i može da znači uništenje ili restituciju (i metamorfozu). One ugrožavaju dalji opstanak preduzeda pogođenog krizom nanošenjem znatne štete ciljevima koji su relevanti za opstanak preduzeda. Krize preduzeda, posebno u njegovim akutnim fazama, dalje se karakterišu iznenađenjem, pritiskom vremena i pritiskom na odlučivanje. Krizu poduzeda označavaju karakteristični simptomi: pad rezultata poslovanja, dezorganizacija u preduzedu, platežna nesposobnost odnosno nelikvidnost, prezaduženost, nestabilnost cijena, propuštene prilike na tržištu, loša radna klima, slaba motivacija i odlazak zaposlenih. Broj i karakteristike simptoma mogu da budu znak, ili bolje redi predznak krize (početna faza) ili pak duboke krize (kulminacija). Poslovna kriza uvijek zahvati preduzede prije nego se evidentiraju neki od simptoma. U osvjetljavanju pojma krize poslovanja, mogu se izdvojiti situacije koje se karakterišu tipičnim stanjem krize:         Negativni rezultati poslovanja preduzeda u dužem vremenskom periodu izazvani pretežno stagnirajudim ili opadajudim aktivnostima preduzeda, uz rastude troškove poslovanja. Ovo neminovno dovodi do (znatne) potrošnje vlastitog kapitala i opasnosti od prezaduživanja. Rastude zaduživanje prouzrokuje vede izdatke za kamate, koje se ne mogu više pokriti prinosima u kalkulaciji troškova po jedinici. Naprijed navedena dejstva zaoštravaju problem likvidnosti. Često postojeda nedovoljna transparentnost podataka otežava ili čak onemogudava da se dovoljno rano spoznaju otežavajuda djelovanja pogrešnih odluka prošlosti i tržišnih uticaja. I kad su simptomi krize relativno snažni i mogu se sasvim jasno razaznati, često nedostaje objektivnost rukovodstva u ocjeni stanja. Mentalitetom uslovljen svrsishodan optimizam postojade još kratko vrijeme i zamjenit de ga pogoršanje opde klime u preduzedu. Slabosti u rukovođenju i nesnalaženje (zbunjenost) u tome kako se može savladati kriza, pojačavaju kratkoročni pritisak na poslovanje, a time i psihički stres.

Preduzeda koja se nađu u krizi, obično se povlače i koncentrišu na sebe i problem koji ih je zadesio, a to znači i da su ponekad u stanju socijalne isključenosti. Opasnost po egzistenciju izaziva kod zaposlenih i menadžmenta osjedaj stresa, napetosti pa i straha u ovakvoj situaciji, što svakako može da ima negativan uticaj na donošenje odluka, a i sam proces izlaska iz krize. Kriza preduzeda vrlo snažno utiče na zainteresirane strane (stakeholdere). 2

Tvrdnja da kriza ima isključivo negativne karakteristike može se smatrati pogrešnom. Naime, potreba da se odgovori na krizu otvara nova područja, koja mogu biti prilika za preduzede. Kriznu situaciju treba shvatiti kao priliku da se preispita dosadašnje poslovanje, ponašanje, pa i ciljevi. To je prilika da se ponude nove ideje i rješenja, kao i da se mobilišu svi članovi organizacije. “Kriza je, ujedno, odlična prilika da menadžment preduzeda promijeni način razmišljanja, uvede potrebne organizacijske promjene, ojača vođenje, osnuje nove odjele, napravi reviziju poslovanja i odgovornosti članova uprave, poboljša sistem nadzora i uvede novu organizacijsku kulturu. Kriza nas tjera da posvetimo pozornost onome što u redovnom poslovanju često zanemarujemo ili nam se čini nevažnim.“ 2.2. Karakteristike krize preduzeća Više nego što to mogu defi nicije, specifi čna svojstva mogu precizirati fenomen kriza koji je u fokusu našeg interesa. Takva svojstva, koja istovremeno imaju značaj kao sadržinski sastavni dijelovi i elementi pojma, skicirana su u daljem tekstu. a) Ugroženost egzistencije. Usljed krize preduzeda dolazi do trajne, dakle ne samo predvidivo kratkoročne (prolazne) ugroženosti egzistencije za cijelo preduzede. Riječ je o smislu uništenja egzistencije koje je neplanirano i neželjeno; krize preduzeda su stoga kritične za preživljavanje pogođenog sistema. b) Ambivalentnost ishoda. Ishod krize preduzeda može značiti kako uništenje pogođenog preduzeda (propast) tako i njeno uspješno savladavanje (rekonstrukciju), pri čemu taj ishod na početku krize nije mogude predvidjeti. „Opasnost za opstanak, i u ekstremnom slučaju gašenja preduzeda, suprotstavlja se uspješno ovladavanje krizom i uspješna sanacija preduzeda. Uspije li preduzede izgraditi bolji sistem sprečavanja krize i ovladavanja njome nego konkurencija, krizni menadžment može postati konkurentska prednost preduzeda.” 3

c) Ugroženost primarnih ciljeva. Kao što je navedeno, primarnim ciljevima se smatraju pozitivno poslovanje, što podrazumijeva postizanje minimalne dobiti, odnosno pokrida troškova; očuvanje neprestane likvidnosti i zadovoljavajude periodične uspješnosti (operativni ciljevi); održavanje nivoa kapaciteta proizvodnje i/ili usluga iznad zone gubitka, zadovoljavajudi nivo zaposlenosti kadrova; održavanje kvaliteta proizvoda i usluga i tržišnog učešda. d) Karakter procesa. Krize preduzeda su vremenski ograničeni procesi različitog trajanja, pri čemu početak i kraj tog procesa, zavisno od spoznajne sposobnosti, odnosno volje pogođenog preduzeda, mogu odstupati od objektiviziranih situacija. e) Problematika upravljanja. Kriznim procesom se u granicama može upravljati putem (kriznog) menadžmenta, pri čemu takav uticaj na inače autonomno tekudi krizni proces ne mora nužno biti uspješan. f) Iznenađenje. Često se moment iznenađenja ističe kao karakterističan za krize preduzeda. Ovo, međutim važi vrlo ograničeno, pošto je vedina kriza preduzeda dostupna ranom prepoznavanju i time moment iznenađenja objektivno otpada. g) Vremenski pritisak. Sa sve vedim stepenom sazrijevanja i usljed toga povedanim pritiskom problema kriza preduzeda smanjuje se vrijeme za reakciju koje preostaje za savladavanje krize, što proizvodi vremenski pritisak i iz njega rezultirajudi stres, kako na menadžment tako i na zaposlenike, kao i na određene stakehodlere. h) Nejasnoda-neodređenost. Krize preduzeda su u svom kauzalitetu često neodređene, sudionici ih razumiju samo ograničeno, i često se prvo moraju koncepcionalno shvatiti. i) Gubitak mogudnosti djelovanja. Sve je prisutnije ograničenje po mogudnost adekvatnog djelovanja (naročito vidljiv u odmaklim fazama kriza) uz istovremeno rastudu nužnost djelovanja. Takva asinhrona dinamika krize istovremeno pojačava destruktivna dejstva kriznih procesa. j) Snaga za metamorfozu. Krize preduzeda u sebi kriju i snagu obnavljanja; preduzeda pogođena krizom mogu izadi iz kriznih procesa ojačana i promijenjena. U skladu s ambivalentnim karakterom takvih procesa, krizne faze mogu i predstavljati tek stanke na putu razvoja preduzeda. Karakteristike a) do e) i j) obilježavaju sve krize preduzeda, obilježja f) do i) se odnose samo na određene faze kriza i stoga nisu pogodne za generalno karakteriziranje kriza preduzeda. Zbog svega navedenog, sasvim je opravdano zaključiti da kriza, sama po sebi, predstavlja vrlo složen fenomen. Njenu kompleksnost, pored ostalog, možemo posmatrati i u kontestu:     Povezanosti: simptoma i uzroka, dijela preduzeda sa cijelim preduzedem, preduzeda i okoline itd. Dinamici: sistem mijenja svoje stanje, čak i bez vanjskog uticaja, stoga ne treba čekati u nedogled i da kriza kulminira u najgorem mogudem obliku. Neprepoznatljivosti: sami pokazatelji krize, s jedne strane, kao i mjere za izlaz se ne prepoznaju odmah, nego tek nakon postupka. Nepovratnosti: učinak djelovanja krize je, u velikoj mjeri, nepovratan.

2.3. Razlikovanje (distinkcija) pojma krize preduzeća Pokušaj pojmovnog shvatanja i razumijevanja „krize preduzeda“ teško da može uspjeti bez njegovog razgraničenja prema sličnim fenomenima, odnosno pojmovima koji takođe tangiraju događanja u preduzedu sa različitim dejstvima. Radi se o pojmovima koji su često u upotrebi, i sa prividno sličnim sadržajem kao i kriza. U takve fenomene spadaju konflikti, smetnje-poremedaji, katastrofe i rizici kao i 4

ostali pojmovi koje takođe možemo locirati u okruženju kriza preduzeda. Naredna slika (slika 2) ilustruje podudaranja i razgraničenja pojmova.

2.3.1¸. Konflikti Konflikte možemo shvatati kao potencijalna ili izražena neslaganja i nerazumijevanja u personalnim odnosima članova organizacije. Konflikt predstavlja situaciju u kojoj postoje sukobljena najmanje dva ili više različitih i suprotnih mišljenja o situaciji, zbivanju, tendenciji, osjedajima, načinu rješavanja nekog problema, nesuglasnosti ciljeva i mogudih načina njihovih ostvarenja i slično. Neslaganje između dva ili više članova organizicije ili grupa koje se pojavljuje usljed toga što dijele ograničene resurse, radne zadatke, imaju različite ciljeve, stavove ili percepcije. U ekstremnim slučajevima konflikti mogu rezultirati otvorenim i burnim sukobima. Kriza i konflikt predstavljaju pojmove koji se često identificiraju-preklapaju. Tradicionalno shvatanje za konflikte često kaže da su štetni i destruktivni, da su znak lošeg rukovođenja, te da ih treba izbjedi po svaku cijenu. Savremeni trendovi u menadžmentu, sasvim jasno ukazuju da to nije uvijek tako. Pojedini autori u pojašnjenju odnosa ova dva pojma, razlikuju bezkonfliktne i konfliktno uvjetovane krize. Konfliktno uvjetovane krize preduzeda se pri tome daju shvatiti kao mogude posljedice disfunkcionalnih konflikata, pri čemu se mora raditi o neizbježnim konfliktima bez mogudnosti izjednačavanja interesa, 5

koji tangiraju ciljeve koji su relevantni za preživljavanje. Ovakvi konflikti za posljedicu imaju mnoštvo negativnih efekata: blokiraju akcije i vode svađama i prekidu komunikacije između članova organizacije, rastu tenzije i lične netrpeljivosti, potiskuju se dobre, a bude loše osobine međusobno suprotstavljenih strana. Posljedica takvog stanja je povedanje stope fl uktuacije zaposlenih i izostanaka sa posla. Istu reakciju izaziva i kriza u organizaciji. Nasuprot tome, vedina konflikata u preduzedima ne dovodi do kriza u prethodno definiranom smislu. „Bezkonfliktne krize preduzeda se najprije čine teško zamislivim. Pri tome se očito polazi od akutnih kriza preduzeda čija dejstva sasvim jasno imaju visok konfliktni potencijal. Međutim za razliku od toga, situacija kod potencijalnih i/ili latentnih kriza preduzeda i kod prevencija krize, može biti drugačija.” Konflikti, kao što je istaknuto, imaju i svoju konstruktivnu-pozitivnu stranu. Konflikti ohrabruju sučeljavanja različitih stavova o novim idejama, predstavljaju sredstvo preko kojeg se iznose problemi i iz kojeg se crpi nova energija, ideje i kreativnost. Pozitivan konflikt podržava ciljeve organizacije i vodi boljim rješenjima. Konstruktivan konflikt pozitivno utiče na visok nivo organizacionih performansi, i kao takvi ne dopuštaju organizaciji da se „uspava“. Ovdje treba istadi, da postoje i druga stanovišta u pogledu poimanja posljedica konflikta. Naime, u Japanu konflikt nije dozvoljen i smatra se prevashodno štetnim za organizaciju. Ukoliko se konflikt pojavi, zadatak menadžera je da otkrije njegove uzroke, te da ga otkloni. Ovo pravilo važi i kod krize. Od izuzetne važnosti je promptno reagovati, nedozvoljavajudi da se problemi gomilaju. Generalno gledano, konflikt nastaje ako neko ne može da ostvari cilj ili ako su njegovi ciljevi ugroženi. 2.3.2. Smetnje (poremećaji) Smetnje (poremedaji) se shvataju kao disfunkcionalnosti u oblasti fizičkih elemenata, odnosno materijalnih potencijala preduzeda (mašine, mašinska postrojenja, skladišta, zgrade, informacioni sistemi itd.). Oni se mogu označiti kao posljedica unutrašnjih i/ili vanjskih uzrokovanih smetnji koje negativno djeluju na preduzede, i ugrožavaju sposobnost funkcionisanja takvog sistema. Krize bi trebalo razlikovati od smetnji, koje se mogu u svakom preduzedu dnevno pojavljivati, npr, sa zakašnjenjem stigne pošiljka sirovina, stane rad mašine u proizvodnji. Takve „normalne“ smetnje takođe pokrenu inače neplanirane i neželjene procese, od kojih su posljedice odstupanje između stanja, kakvo bi trebalo da bude i kakvo jeste, ali ne mogu za razliku od kriza poslovanja, trajno ugroziti „nepopustljive“ ekonomske ciljeve preduzeda. Dejstva koja proizilaze iz takvih smetnji mogu vrlo brzo izazvati krizno bremenite procese, ukoliko same smetnje pogađaju važne sisteme preduzeda i/ili dejstva takvih smetnji imaju fatalne posljedice za preduzede i njegov periferni sistem. Za razliku od krize, poremedaji kao i konflikti ne moraju sa sobom nositi ni opasnost ni nemogudnost ostvarivanja ciljeva koji su relevantni za opstanak preduzeda. Međutim, i poremedaji mogu prouzrokovati značajan pritisak vremena, kao i pritisak na odlučivanje. Tako se poremedaji mogu posmatrati kao disfunkcionalnosti (vremenski ograničene) u okviru normalnih dešavanja u preduzedu. 2.3.3. Katastrofe Pojam katastrofe, uopde, označava tragediju izazvanu od prirodnih ili ljudskih faktora (situacija koja predstavlja nivo opasnosti za život, zdravlje, imovinu ili okoliš) koje negativno utiče na društvo ili okoliš.

6

Primjeri prirodnih katastrofa su: zemljotresi, požari, poplave, cunami, katastrofalne nesrede, eksplozije, terorizam, rat i dr., koji mogu negativno i, vrlo često, nepopravljivo da utiču na egzistenciju organizacije koju je zadesila. To su tragični događaji s velikim gubicima potencijala preduzeda. To znači da katastrofe u preduzedima neminovno dovode do potpunog prekida egzistencije, odnosno uništavanja preduzeda uz nemogudnost ponovnog počinjanja sa poslovanjem kakvo je bilo prije stanja izazvanog katastrofom. Prema rezultatima provedenih istraživanja, nakon doživljene katastrofe ili drugih nesreda (iznenadni slučajevi), sedam od deset malih poduzeda nikada se ne oporavi. Kriza nije katasrofa. U kontekstu poređenja ova dva pojma, katastrofa bi označavala širi pojam od krize, koji je nastao kada je krizna situacija eskalirala. Vrlo često se mogu čuti izjave tipa, kriza se nije završila, ali smo izbjegli katastrofu ili trebamo hitno djelovati da bi izbjegli eskalaciju krize, a samim tim i katastrofu. Dok pojam krize načelno sadrži jaku ambivalentnost mogudnosti razvoja, katastrofa se jednostrano shvata kao odlučujudi obrat na lošu stranu sa poražavajudim, kobnim, smrtnim, „katastrofalnim“ ishodom. Ovo upuduje da je razgraničenje pojmova krize i katastrofe jednostavnije. U situacijama kada kriza potraje duže vrijeme i time posljedice budu pogubnije, onda kriza vrlo lako može prerasti u katastrofu. 2.3.4. Rizici Rizik ukazuje na mogudnost materijalnog i/ili nematerijalnog gubitka. Pojam rizika u širem značenju označava i pojam ugrožavanja opstanka. Rizici prate svaku preduzetničku djelatnost i s njom su isto tako neraskidivo povezani kao i šansa za uspjeh sa svojim jezičkim i sadržinskim ekvivalentom. Rizici se nadalje mogu interpretirati kao mogudnost ili opasnost nepostizanja postavljenih ciljeva, čime je ved uslovljena ovisnost svake definicije rizika o cilju, koja je ved kod definicije krize preduzeda igrala dominantnu ulogu. Ujedno iz toga proizilazi i naročito tijesna veza između kriza (preduzeda) i rizika. Rizici koji ugrožavaju opstanak pri svom nastupanju dovode do prijetede prezaduženosti ili nelikvidnosti, što neminovno vodi do krize preduzeda. Znatni rizici mogu „... imati negativan uticaj na imovinsku, finansijsku i prihodovnu situaciju preduzeda ...“ Nasuprot tome, drugi autori izjednačavaju znatne rizike i rizike koji ugrožavaju opstanak. Takvo izjednačavanje se pri tome nekad vrši uz napomenu da se rizik koji je najprije ocijenjen kao mali može razviti u rizik koji ugrožava opstanak. Za ovdje izvršeno razgraničenje između krize i rizika se stoga namede da se i znatni rizici uključe u presjek sa krizama preduzeda. Samo neznatni rizici u smislu detaljnih rizika mogu se pod ovim aspektom posmatrati kao rizici koji ne dovode do krize. Međutim, prihvadanje prevelikog rizika kojeg ne možemo podnijeti, dovodi do krize. 2.3.5. Ostali pojmovi slični krizi Pored ova četiri pojma, treba proširiti listu pojmova koja imaju slična značenja, odnosno znake i posljedice krize preduzeda. Ovdje se izdvajaju sljededi pojmovi:

7

a) Haos. U medijskim izvještajima se nerijetko prizivaju haotična stanja u preduzedima kada se žele nadi objašnjenja za krizne procese koji se u njima pretpostavljaju, a nerijetko su takva preduzeda (još) daleko od stvarnih kriza. Ipak izjednačavanje krize i haosa je poznato, a ni sadržinski nije sasvim neopravdano. Neke od karakteristika kriza (diskontinuitet toka, ambivalentnost ishoda) svojstvene su i haotičnim procesima. b) Skandali. Skandali su iznenadno nastupajude javne neprilike koje zazivaju negodovanje, zato što su u znatnoj mjeri naizgled ili čak samo prividno povrijeđene norme javnog ponašanja (od zakona pa sve do kulturnih ili etičkih normi), i koje imaju posljedice po „prozvane“ osobe ili organizacije. c) Područje problema (engl. Issues). Pod ovim označavamo problematična područja, teme ali i (budude) događaje od javnog interesa koji su povezani sa kontroverznim gledištima, očekivanjima i/ili rješenjima problema nekog preduzeda i njegovih interesnih grupa. Oni imaju vezu sa preduzedem, međutim često vlada nejasnoda o tome da li se kod Issue radi o bududoj šansi ili prijetnji za preduzede. U kontekstu koji nas ovdje interesuje su problematična područja sa konfliktnim sadržajem, koji imaju potencijal ne samo da ograniče stepen slobode poduzetničkog djelovanja, nego u slučaju njihovog nastupanja čak proizvode i dejstva kritična za preživljavanje. d) Diskontinuiteti. Dinamični socijalni sistemi, a time i preduzeda, istovremeno su otvoreni sistemi koji održavaju intenzivne odnose razmjene sa svojim podsistemima (svojom okolinom). Ova poznata i za preživljavanje preduzeda nužno potrebna činjenica, čini ih istovremeno osjetljivim za varijable koje kao ometajude veličine ugrožavaju zakonitosti sistema koje su do tada smatrane stabilnim. Takvi događaji se nazivaju diskontinuitetima koji ometajude djeluju na neki do tada kontinuirani razvoj. e) Šokovi. Diskontinuiteti koji ugrožavaju egzistenciju u smislu prijetnji za okolinu se nazivaju šokovima. Šokovi su kompleksni fenomeni sa gotovo neograničenim brojem varijabli, male učestalosti, izrazito visokog intenziteta njihovih (destruktivnih) dejstava i znatne neredovitosti njihovog nastupanja. Krize se u takvoj situaciji defi niraju kao svojevrsni poslovno-situativni promašaji cilja na osnovu šokova iz okoline preduzeda. f) Iznenadi poremedaj (engl. Wild Cards). To su potpuno iznenadni „ometajudi događaji“ koji nastupaju neočekivano i vrlo brzo, i stoga predstavljaju singularna dešavanja bez presedana. Vjerovatnoda njihovog nastupanja je mala, isto tako i postojede predznanje za takve događaje. Nasuprot tome, njihova (destruktivna, eventualno i konstruktivna) dejstva su utoliko veda i stoga mogu itekako poprimiti karakter kriznih fenomena. Zbog ekstremno male vjerovatnode njihovog nastupanja ne bivaju obuhvadeni statistikama i stoga najčešde ne bivaju ni integrirani u preventivni spektar preduzeda.

Prema kineskom jeziku kriza označava šansu

8