GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE: PREDIKAT, OBJEKT, PRILOŽNA OZNAKA

GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE

PREDIKAT (samostalni dio)

OBJEKT (samostalni dio)

PRILOŽNE OZNAKE (samostalni dio)

PREDIKAT Predikat ili prirok (lat. praedicatum –ono što se o kome govori) Marko je napisao pismo svojoj djevojci Vesni. - Potcrtaj riječi koje govore što je Marko uradio. - Odredi koja je to vrsta riječi. - Odredi njihovu službu u rečenici s obzirom na gramatičko ustrojstvo. - Izgovori rečenicu bez glagola. Primjećuješ li što nedostaje na obavijesnoj razini u rečenici. bez predikata Marko pismo svojoj djevojci Vesni S predikatom Marko je napisao pismo svojoj djevojci Vesni

PREDIKAT: je srce rečenice, temeljni dio gramatičkog ustrojstva. Predikat nije ovisan ni o jednom dijelu rečeničnog ustroja, već sam sebi otvara mjesto. Predikat ostalim dijelovima rečenice otvara mjesto. 1. Gramatika obilježja predikata Marko je napisao pismo svojoj djevojci Vesni. je napisao 1. lice- treće 2. broj – jednina 3. vrijeme- perfekt 4. vid - svršeni = gramatička obilježja predikata

1

NAPOMENA: Predikat se može sastojati i od dva različita glagola-glagola koji sam za sebe nema potpuno značenje i glagola u infinitivu koji dopunjuje glagol. a to ime može biti zamjenica. Stigla je zima. akuzativ.. uvijek se osvrćemo i lijevo i desno. Vrste predikata Predikat može biti glagolski i imenski a) glagolski predikat – izrečen glagolom u jednostavnim i složenim vremenima te glagolskim načinima. Mate je u kući (boravi) NAPOMENA: kada je predikat izrečen glagolskim prilogom onda se naziva predikatni proširak . (Drvo znanja) glagol u službi predikata ima se razmišlja bi imale čuti pitanje što? o čemu? što? što? objekt popularnost o loptama mikrofone udarce Objektu (predmetu radnje) u rečenici mjesto otvara predikat. prilog 1.mogli čuti udarce. 6. imenica.2. zamjenica) 2 . lokativ . Prolazeći ulicom. broj. b) imenski predikat – je predikat koji se sastoji od glagola BITI + neko ime. Marko je pojeo jabuku. (je + pridjev) Marko je dobar učenik (je+ pridjev+ imenica) Knjiga je njegova (je+ zamjenica) Marku je bilo hladno (je bilo+ prilog) Marija je bila prva (je bila + broj) NAPOMENA: glagol BITI ne zahtjeva dopunu imenskih riječi jedino u značenju boraviti i postojati. Npr... 2.. Svi moraju znati tečno govoriti francuski jezik. instrumental) Objekt se izriče imenskim riječima (imenica. 4.objectum – ono što je izloženo Nogom je jedini sport koji danas ima gotovo jednaku popularnost na svim kontinentima. Danas se već razmišlja i o loptama koje bi u sebi imale ugrađene mikrofone. Objekt je predmet radnje Objekt može biti u svim kosim (zavisnim) padežima (genitiv. 5. Npr. pridjev. Marija je pjevačica (je + imenica) Marko je dobar. OBJEKT lat. dativ. Bijahu ono sretni dani. U takvom značenju glagol biti je glagolski predikat. 3.

a da se značenje ne promijeni. Može biti neizravni besprijedložni objekt (kao u navedenim rečenicama) ili neizravni prijedložni objekt u sljedećim rečenicama: Dođi k meni. (dativ) 2. onda je objekt u akuzativu i naziva se pravim ili izravnim objektom. / \ prema glagolu objekt u akuzativu zove se bliži. (objekt u genitivu. čašu soka).. direktni ili izravni objekt postavljamo padežno pitanje: pojede koga? Ili što? Ako je glagol koji objektu otvara mjesto prijelazni. Donijeli su mu samo jabuke. Takav objekt naziva se partitivni genitiv. Takav se genitiv zove SLAVENSKI GENITIV. Ponudi mu sira. Popij soka. (genitiv) * U rečenici može biti više objekata izravnih ili neizravnih npr.Marko pojede jabuku.znači dio cjeline. Zvijezde nalikuju iskricama. (genitiv) Imenica kruha stoji uz niječni oblik glagola i može se zamijeniti akuzativom (nisam kupila kruh). Osim u akuzativu bliži objekt može biti i u genitivu: Nisam kupila kruha.. * Pogledaj objekt u ovim rečenicama 1. krišku. Otac zatrese glavom (instrumental) Objekt izrečen u ostalim kosim padežima naziva se neizravnim objektom i veže se za neprijelazne glagole. 3 . (dativ) Odustala je od čitanja.

PRILOŽNE (ADVERBNA) OZNAKE • Priložna oznaka član je rečeničnog ustroja kojom se izriču različite okolnosti vršenja glagolske radnje. Ništa se ne vidi od magle.. Tiho mi šapuće jesen. 4 . Dvaput sam odlazila kod njih. Idem s Marijom u kino Dolazim autobusom u školu. Otišli su bez buke: Uz malo sreće osvojit će nagradu. Smijali smo se do boli. Napomena1: pitanja koja postavljamo uz priložnu oznaku nisu padežna pitanja. Plesala sam do iznemoglosti. što?) = nepravilno Želim putovati (kamo?) = pravilno Napomena 2: Načelno. broj i vrsta priložnih oznaka nisu ograničeni: može ih biti onoliko koliko ima informacija o okolnostima u kojima se odvija radnja. Vrste priložnih oznaka: VRSTA PRILOŽNE OZNAKE Priložne oznake mjesta Priložne oznake vremena Priložne oznake uzroka Priložne oznake načina Priložne oznake pogodbe Priložne oznake namjere Priložne oznake društva Priložna oznaka sredstva Priložne oznake posljedice Priložne oznake količine ZNAČENJE Izriče mjesto vršenja glagolske radnje Izriče vremena vršenja glagolske radnje Izriče uzrok vršenja glagolske radnje Izriče način vršenja glagolske radnje Izriče pogodbu (uvjet) vršenja glagolske radnje Izriče namjeru vršenja glagolske radnje Izriče društvo vršenja glagolske radnje Izriče sredstvo vršenja glagolske radnje Izriče posljedicu vršenja glagolske radnje Izriče količinu vršenja glagolske radnje PITANJE NA KOJE ODGOVARA gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? kada? otkada? dokada? zbog čega? zašto? kako? na koji način? pod kojim uvjetom? radi čega? s kojom namjerom? s kim? (u društvu) s čime? što je posljedica glagolske radnje? koliko? koliko puta? PRIMJER Ušli su u školu: Došli su iz grada.. Izgubila je ključ sinoć. Igram nogomet radi dobre kondicije. Nasmijala se od sreće. Čitam iz zadovoljstva. (u koga?. Želim putovati. Mjesto joj u rečenici otvara predikat Želim putovati = kada? gdje? zašto? radi čega? kako?. Sutra ćemo ići u kino.

U rečenicu se uvrštava po sročnosti s predikatom. .. APOZICIJA GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE SUBJEKT (samostalni dio) ATRIBUT (nesamostalni dio) APOZICIJA (nesamostalni dio) SUBJEKT Subjekt ili Podmet (lat. padež Ivan je otišao u kino. nema ga . SUBJEKT po vrsti riječi: . Tko? ili što? je vršitelj radnje? *Subjekt je član rečeničnog ustroja koji označava vršitelja radnje (za živo) i predmet (za neživo) o kojem se govori.GRAMATIČKO USTROJSTVO REČENICE: SUBJEKT. ne postoji S obzorom na subjekt rečenice mogu biti: .s izrečenim subjektom: Marko piše pismo .sa skrivenim (neizrečenim) subjektom: Piše pismo . subjectum. broj.prilog.broj (rijetko): Druga se pri trčanju stalno okretala. Ivan= rod. * Subjekt je uvijek u nominativu.muški. koji mu otvara mjesto. i broju naziva se sročnost ili kongruencija Subjekt može bit : izrečen. broj = jednina.imenica (najčešće): Ivan je otišao u kino. neizrečen (skriven).glagol(u infinitivu): Pjevati je teško . padež= nominativ Slaganje subjekta i predikata u licu. . prijedlog. Kroz je prijedlog: Gramatička obilježja subjekta su : rod. . ATRIBUT.ono što leži pod čime) Nikola Tesla piše o svom djetinjstvu. rodu.zamjenica (vrlo često): On je otišao kod njih. veznik (rijetko): Ali je veznik.besubjektne rečenice: Grmi 5 .

broju i padežu. priložna oznaka) Ta siromašna i bijedna starica duboko me se dojmila. zamjenicom i brojem dopunjuju se s imenicom u rodu.voditelja) c) Film se pojavio u gradu Splitu o priložna oznaka u gradu Splitu = gradu.Atributi izrečeni pridjevom. APOZICIJA lat. Pridjev. on se može izreći i drugom vrstom riječi: zamjenicom: naša škola brojem: prvi razred prilogom: mnogo ljudi imenicom u genitivu: Ponudi joj šalicu kave. Nazivamo ih nesročnim atributima.atribut izrečen prilogom i imenicom u genitivu ne slažu se s imenicom uz koju stoje u rodu. . zamjenica. broj u službi atributa zovu se pridjevski atributi. attributum . appositus.ono što je pridjeveno) Atribut je nesamostalni dio gramatičkog ustrojstva. *Atribut s imenicom može biti u dvojakoj ulozi: sročnoj i nesročnoj.apozicija d) To je glumac Jurčić o je glumac Jurčić =imenski predikat glumac. uz priložnu oznaku i kao dio imenskog predikata a) Učenjak Nikola Tesla piše o svom djetinjstvu. dopunjuje je i pobliže određuje njezino značenje. može stajati uz svaku imenicu (subjekt.koji je blizu čega. dodano Apozicija je nesamostalni dio rečeničnog ustroja 1. Imenica u službi atributa naziva se imenski atribut. o subjekt.Nikola Tesla o apozicija učenjak b) Pogledajte voditelja Mlakara o objekt =voditelja Mlakara (apozicija . . • Iako je atribut najčešće pridjev. bijedna Kojoj vrsti riječi pripadaju ? pridjevi Tko im otvara mjesto u rečenici? Imenica Atribut je riječ koja se dodaje imenici.ATRIBUT: Atrbut ili pridjevak (lat.apozicija 6 . broju i padežu. Odredi imenicu u rečenici: starica Kakva je bila starica? siromašna. objekt. ali i uz objekt. Apozicija može stajati uz subjekt. To su sročni atributi.