O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A ) N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O

)

Mjesečni OPSA bilten

23. ožujka 2009. Broj 4., godina 2.

NATO INTERVJUI
NATO INTERVIEWS
U OVOM BROJU: Inside this issue:

Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju Europe i NATO-a
Intervju s Karelom Kühnlom Veleposlanikom Republike Češke u Hrvatskoj
Povodom desete obljetnice češkog članstva u NATO-u, ali i češkog predsjedništva u Europskoj uniji, za bilten NATO intervjue razgovarali smo s veleposlanikom Češke Republike u Republici Hrvatskoj, Njegovom Ekscelencijom gospodinom Karelom Kühnlom. OPSA: Češka republika je preuzela predsjedništvo Europskom unijom početkom ove godine. Koja su pitanja najvažnija za vas u ovih šest mjeseci? Možete li pobliže reći zašto ste odabrali tri E: ekonomija, energija i Europa u svijetu kao svoje prioritete? Kühnl: Sasvim su slučajno ova tri E postala aktualna i akutna, ali mi smo ih pripremali već ranije, dakako. Ekonomija je izabrana jer vjerujemo da samo ekonomski jaka EU može preuzeti kontrolu nad stvarima oko nas, u širem svijetu. Ekonomski snažna EU treba preuzeti cijeli proces revalorizacije i predstavljanja četiri sloboda: slobode kretanja roba, kapitala, usluga i ljudi, jer konkurencija koju stvaraju te slobode je jedini način napretka europske ekonomije. Naravno, taj ekonomski E postao je aktualniji zbog trenutačne financijske i ekonomske krize. Jedna od zadaća trenutačnog predsjedavanja jest pronalaženje kratkoročnih i dugoročnih mjera za nadvladavanjem trenutačne krize. To nije samo zadaća EU, nego mora i jest zadatak šire međunarodne zajednice. Kad govorimo o energiji, odmah se sjetimo plinske krize, koja nije bila iznenađenje. Nije prva takva kriza, možda najvidljivija, ali ne prva. Energija ima dva stupa. Jedna je energetska sigurnost koja znači da

KAREL KÜHNL Veleposlanik Republike Češke u Republici Hrvatskoj Ambassador of the Czech Republic to the Republic of Croatia ROBERT MIKAC Autor knjige “Afganistan: Nikad završeni sukob”, bivši zapovjednik voda vojne policije u V. hrvatskom kontingentu u NATO misiji ISAF u Afganistanu Author of book “Afghanistan: A Newer Ending War” and ex commander of the Military police unit at the 5th Croatian Contingent at NATO ISAF Mission in Afghanistan

Veleposlanik Karel Kühnl moramo pripremiti projekte koje bi omogućile Europi alternativne izvore energije i preko više plinovoda koji bi prolazili teritorijem više zemalja. Dio tog stupa je rad na boljim vezama i boljoj suradnji među državama, u električnoj energiji, kao i plinovodima, jer prva akcija u takvoj krizi jest solidarnost. Ukoliko želimo solidarnost na djelu, moraju postojati veze, moramo biti tehnički sposobnosti pomoći zemljama koje nemaju dovoljno energije. U tom se polju mora još puno raditi. Drugi je stup energije je klimatska promjena. Reduciranje emisije plinova je iznimno važno, pa smo počeli rad na koordinaciji akcija i stavova EU prema kopenhanškom summitu koji će se održati krajem godine. Nastavak na strani 5

NATO intervjue možete čitati i na popularnom servisu Scribd, na adresi: www.scribd.com/OPSA-NAPO

2

NATO INTERVJUI
Mikac: Boravak u misiji u Afganistanu je ogromna promidžba naše države
Intervju s Robertom Mikcem, autorom knjige "Afganistan: Nikad završeni sukob"
OPSA: Nedavno ste objavili knjigu "Afganistan: nikad završen sukob" u kojoj dajete geopolitičku sliku Afganistana. Što vas je ponukalo da napišete tu knjigu i koja je glavna teza koja se u njoj pojavljuje? OPSA: Knjigu ste napisali iz posebnog kuta gledanja. Naime, vi ste bili zapovjednik voda Vojne policije 5. hrvatskog kontigenta u sklopu NATO-ve misije ISAF u Afganistanu. Kako hrvatski vojnik živi u Afganistanu? Koje su zadaće Vojne policije, kakvi su odnosi sa Saveznicima, a kakvi s domaćim stanovništvom? KMNB-u, kontrola ulaska osoba kako u bazu tako i u zapovjednu zgradu, provođenje vojnopolicijskih patrola po Kabulu i okolici, vojnopolicijski uviđaji nakon raznih vrsta incidenata kako u Kabulu tako i u bazi, poslovi kriminalističke vojne policije, rad s vojnopolicijskim psima (za detekciju eksploziva, za detekciju droga, zaštitno-napadačke radnje), rad časnika u stožerima ISAF-a i KMNB-a, časnici za vezu s Kabulskom gradskom policijom, časnici za vezu s drugim strukturama ISAF-a, briga o unutarnjoj sigurnosti baze glavnog stožera ISAF-a, zaštita VIP osoba, transport novca, osiguranje konvoja koji prolaze kroz naše područje odgovornosti, radnje na kontrolnoj točci, obuka Kabulske gradske policije,… Odnos sa saveznicima u misiji je vrlo dobar, vojnici svih zemalja se međusobno uvažavaju. Za vojnike je odlazak u misiju prilika da rade i surađuju s kolegama iz drugih država i to je jedan od velikih motiva. Domaće stanovništvo koliko sam imao priliku vidjeti cijeni napor koji se ulaže u zemlju, konkretno nas vojnika, koji smo dio šireg spektra provođenja sigurnosti. Kontakti s lokalnim stanovništvom, to je moje iskustvo, nisu ipak bili prečesti, sad mi je žao zbog toga, no ono što sam uspio vidjeti u tom segmentu i čuti iz razgovora je da velika većina podržava naš boravak u misiji te kažu da sutra odu međunarodne snage da bi prekosutra ponovno počeo sveopći rat. Jasno uvijek imate one ljude kojima kakav, takav mir i javna sigurnost ne odgovaraju. No općenito sam mišljenja da su Afganistanci već pomalo umorni od "neučinkovitosti" stranih snaga. Nakon početka rata krajem 2001. godine mnogi su mislili da je napokon došao kraj njihovom stradavanju no nakon početnih uspjeha situacija se svake godine pogoršava. Nastavak na strani 3

Mikac: Prvo, hvala vam na pozivu za razgovor te ujedno na početku koristim priliku da pozdravim vaše čitatelje. Mikac: Tijekom misije sam Odluka za pisanje obnašao dvije dužnosti, bio sam knjige je polako kao što ste i rekli zapovjednik sazrijevala. Nisam nacionalnog voda vojne policije mislio da odmah te isto tako i zapovjednik multinapisati knjigu nacionalnog voda vojne policije dok sam bio u unutar Kabulske multinacionalmisiji, već nakon ne brigade (KMNB). Moj multipovratka po suminacionalni vod je bio sačinjen ranju dojmova te od pripadnika šest nacija uz mnoge druge (Danska, Njemačka, Italija, Ruutjecaje želio sam munjska, Bugarska i Hrvatska). svoje iskustvo i Tolika multinacionalnost unutar naučeno podijeliti jednog voda je bila veliki izazov s drugima. Knji- Robert Mikac, 2005. god. no i obveza. Svi smo mi dolazili gom sam nastojao iz drugačijih sredina, sličnih no približiti zemlju, ljude te kako unutaripak ponešto različitih pripremljenosti, nja dinamika društva uz mnoge vanjske spremnosti i znanja no ipak svi s ciljem utjecaje utječe na sadašnjost i budućda damo svoj doprinos u misiji. nost Afganistana. Želio sam ukazati na Moje mišljenje je da naši vojnici, a povijesne uzroke današnjih problema mogu govoriti za one koji su u Kabulu, koji se generiraju na tom prostoru, požive izvrsno. Naš kamp je unutar puno put terorizma, vjerskog ekstremizma, veće baze kao jedan od dvadesetak druproliferacije oružja za masovno uništagih kampova. Uređenost i opremljenost vanje, endemskog siromaštva. našeg kampa je na najvišoj mogućoj Mišljenja sam da se u regiji općenito razini koja se može postići u jednoj svjetske sile bave otklanjanjem posljetakvoj misiji. Vrlo često naše kolege iz dica današnjih svjetskih problema koje drugih kontingenata posjećuju naše su i sami djelomično kreirali dok se pripadnike u našem kampu, tako da nije potpuno zanemaruju uzroci. Puno toga samo mjesto za odmor već i za druženje sam želio reći u knjizi no kad me pitate i razmjenu iskustava. za glavnu tezu te ako moram izdvojiti Hrvatska vojna policija je za misiju samo jednu, ili recimo glavnu, to bi bila pripremila sve svoje poslove i zadaće da se na vojnim principima zasnovanim koje obnaša i u RH. Tako je polivalenrješenjima ne može pobijediti ni riješiti tnost zadaća koje vojnopolicijski dio terorizam i ekstremizam. Za takvo nešhrvatskog kontingenta može pružiti u to je potrebno puno više od "borbe promisiji iznenađujuće velik i širok. Tek tiv terorizma" na način kako se vodi u da spomenem neke od poslova koje Afganistanu. obnašamo u misiji: 24/7 vođenje multinacionalne stanice vojne policije pri

3

NATO INTERVJUI
Mikac: Boravak u misiji u Afganistanu je ogromna promidžba naše države
Nastavak sa strane 2 OPSA: NATO se nalazi u nezavidnom položaju u Afganistanu; treba više resursa, a istovremeno se suočava s kompleksnim geostrateškim izazovima, nezahvalnom kontekstu trenutačnih međunarodnih odnosa, financijskom krizom. Prema vašem mišljenju, kakav bi pristup Afganistanu trebao biti? Mikac: Izvrsno pitanje, mislim da mnogi u samom NATO-u nisu načisto kako dalje. Puno puta se iz NATO-a čulo da imaju tri prioriteta, a to su: Afganistan, Afganistan, Afganistan. Možda se varam, možda postoji jasna vizija unutar Saveza po pitanju Afganistana, no slika koja se šalje je drugačija. Definitivno članice NATO-a ali i pridružene članice ulažu puno truda u zemlju no zbog specifičnosti i težine situacije ti napori nisu dostatni. NATO općenito zbog vlastitih organizacijskih slabosti u odlučivanju i mobiliziranju resursa, nije uspio napraviti značajnije pomake u borbi protiv terorista. Čelnici NATO-a svojom misijom smatraju izgradnju institucija, stabilizaciju i obnovu zemlje. Snage NATO-a su nedostatne i za to jer je vojnika za takvu misiju u Afganistanu općenito premalo, no veći su problem nacionalna ograničenja pojedinih članica koje su na to područje poslale velike kontingente, ali ne dopuštaju da se njihovi vojnici upuštaju u borbene aktivnosti. NATO je svoje aktivnosti u Afganistanu usmjerio na održavanje statusa quo. Iz mnogostrukih studija ali i izvješća s terena jasno je da se mnogi problemi u Afganistanu generiraju iz pakistanskih nekontroliranih područja uz granicu. Iz tih područja razni militantni prelaze u Afganistan, napadaju javnu sigurnost, napadaju saveznike i domaće snage sigurnosti te se ponovno povlače u Pakistan. Dopustite mi slobodu izražavanja, mislim da dok i NATO vojnici ginu od tih ubačenih elemenata iz Pakistana, NATO nema strategiju prema Pakistanu. Općenito, potrebno je redefinirati vlastite strategije prema Afganistanu jer postojeće stanje nije održivo. Saveznici su sve više svjesni da se njihovu angažmanu u Afganistanu ne nazire kraj, a vidjeli smo da nisu spremni na veća žrtvovanja vlastitih snaga kako bi se pokušalo pobijediti protivnike jer bi takva pobjeda bila preskupo plaćena. Saveznici ne mogu vječno ostati u Afganistanu i obavljati one zadaće koje su dužne obaviti afganistanske snage sigurnosti. Isto tako, ni afganistanski proračun ne može održavati tako glomazan a neučinkovit sigurnosni aparat. Reforma sigurnosnog sektora u Afganistanu nije dala očekivane rezultate, a novoosnovane snage sigurnosti, koje su trebale biti nositeljima državne i javne sigurnosti, taj zadatak nisu uspjele ispuniti. Potreban je drugačiji pristup, realnost na terenu je drugačija nego što izgleda iz centara moći. OPSA: Postoji li mogućnost pobjede nad lordovima rata i trgovine opijumom? Mikac: Ne, koliko god to bilo nekom teško prihvatiti, lordovi rata su trenutno stvarni vladari domaće scene i ništa ih ne može zaustaviti. Barem ne dosadašnjim načinima. Da nikog ne imenujemo poimenično, već ako se zadržavamo na općenitoj razini, lordovi rata su utkani u svaku poru afganistanskog društva i nemoguće ih je iskorijeniti. Oni su dio folklora, dio stoljetne tradicije i način života. O lordovima rata, trgovini opijumom, čak i suradnji pojedinih savezničkih postrojbi s njima su napisane studije i studije. Tu nema pomoći. Sam Afganistan je pseudodržava, koja je jako daleko i nikad vjerojatno neće postati zemlja liberalne demokracije kakve mi znamo, tamo moć pogotovo ona koja dolazi povezana s oružanom snagom kroji sudbine naroda stoljećima i ništa se tu neće tako brzo promijeniti. Na žalost opća nesigurnost je sveprisutna i sila jačeg prevladava. U zemlji gdje je korupcija na svim razinama opća pojava a ne fenomen, gdje vlada velika nepismenost, očajni uvjeti života, glad, neimaština, gdje vanjske sile dolaze ratovati a ne graditi, u takvoj zemlji lordovi rata su domaći igrači. Trgovina opijumom je kompleksan problem, mnoge zemlje koje stalno galame zbog makovih polja u Afganistanu bi prvo trebale poraditi na smanjenju potražnje u svojim redovima; ako suzbiju potražnju i proizvodnja će splasnuti. Jedan od pet stupova reforme sigurnosnog sektora u Afganistanu je i borba protiv narkotika, što je ispalo totalni debakl. Zašto? Ne samo zbog toga koliko je u tu borbu protiv narkotika uloženo toliko je i dobiveno, nego isto tako jer je problem puno zamršeniji. Nakon besprijekorne akcije Koalicije voljnih te svrgavanja talibana i protjerivanja Al-Qaide, saveznici su zemljoradnicima obećali alternativne poljoprivredne kulture, stada krava i ovaca, i još ponešto no u konačnosti ništa od toga nije dostavljeno. Isto tako ono što i Afganistanci proizvedu ne može se skladištiti jer nema skladišta, ne može se transportirati jer prometnice su u očajnom stanju i na njima vrebaju drumski razbojnici. U cijelom Afganistanu tek je oko 10 posto obradivih površina, ostalo tlo je nepogodno za bilo koju kulturu. Problem predstavljaju i izrazito velika sušna razdoblja a nekadašnje brane, vodene kanale, stoljetna kaskadna polja, voćnjake i šume su Sovjeti nemilice uništavali tijekom sovjetsko-afganistanskog rata. Pored toga Afganistan je izrazito brdovita zemlja s prosječnom visinom od preko 1500 m/ nm. I pored sve te nesreće jedino što uspijeva u tako teškim uvjetima je mak. Dodatno, zemljoradnike lordovi rata prisiljavaju na uzgajanje maka jer ih inače likvidiraju za primjer drugima. Nastavak na strani 4

4

NATO INTERVJUI
Mikac: Boravak u misiji u Afganistanu je ogromna promidžba naše države
Nastavak sa strane 3 OPSA: Da li biste opet isli u misiju u Afganistan i zašto? Mikac: Da, svakako. Kako više nisam pripadnik OS RH te mi odlazak u Afganistan nije ostvariv na taj način, planiram sam sebi pronaći angažman. Sad me zanima civilna misija, bilo putem UN-a ili neke druge velike organizacije. Mislim da bih mogao pomoći na terenu, želim dati doprinos te želim vidjeti kako misija izgleda iz civilne perspektive. Evo ako netko od čitatelja ima saznanja kako to ostvariti, izuzetno bih cijenio da me kontaktira. OPSA: U Hrvatskoj se teško stječe dojam da je Afganistan nešto važno. Ipak, glasovi u javnosti su često negativni, proizlaze od anti-NATO krugova. Koju bi poruku uputili hrvatskoj javnosti o našem učešću u vojnoj operaciji ISAF i drugim budućim operacijama NATO-a? Mikac: Da, imate pravo. U Hrvatskoj se mogu čuti i to vrlo dobra i argumentirana mišljenja kako za tako i protiv našeg sudjelovanja u Afganistanu. Kako se mogu čuti kvalitetna razmišljanja za i protiv isto tako ima i onih potpuno neargumentiranih. RH je istakla u svim svojih strateškim dokumentima da ima dva cilja naviše razine, ulazak u EU i NATO. Jasno da se pojedini ili mnogi građani naše zemlje ne slažu s time, to je njihovo pravo no realnost je trenutno drugačija. Mi smo u Afganistanu ne samo zbog NATO-a kako bi neki mogle reći, tamo smo djelomično i zbog NATO-a, ali to nije jedini uzrok. Ne ulazeći sad u to kome NATO služi i čije interese brani, onda bi naš razgovor otišao u sasvim drugom smjeru. Odlučili smo da želimo pripadati organizaciji kolektivne sigurnosti tako da je onda Afganistan dio te šire priče. Hrvatska nije otok i ne može u današnjem svijetu punom asimetričnih ugroza čekati da se one pojave na našim granicama, onda je prekasno i onda teško da bismo mogli nešto učiniti. Ovako pokušavamo biti dio šireg dijela voljnih snaga koje se pokušavaju s problemima baviti na njihovim izvorima. Koliko mi u tome možemo utjecati na nešto te koliko smo prepoznatljivi to je tema za neki drugi razgovor. Nitko mi ne može reći da naš doprinos na terenu nije vrijedan, vrijednost je mnogostruka. Prvo, smatram da je vrijedno pokušati pomoći napaćenim ljudima, potom, boravak u misiji izgrađuje pripadnike naših OS, strahovito puno učimo i posljedično napredujemo. Nema te mirotvorne obuke ni tečaja u RH koji vojniku mogu pružiti kao boravak u misiji. Povratom iz misije, naši pripadnici postaju zamašnjak u preus-

troju OS RH, donose nova znanja, nove spoznaje i ideje. Boravak u misiji je ogromna promidžba naše države a isto tako i iskustva iz misije donose unapređenje naše opreme, razumijevanja postojećih geostrateških i geopolitičkih zbivanja. Da podvučem, jasno da ništa na ovom nepravednom svijetu nije idealno no naše prednosti boravka u Afganistanu višestruko premašuju nedostatke. NI/OPSA

Na predstavljanju knjige “Afganistan: Nikad završen sukob”

U Afganistanu, susret s lokalnim mještanininom

5

NATO INTERVJUI
Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju Europe i NATO-a
Nastavak sa strane 1 Tamo će se nastaviti tamo gdje je Kyoto stao, dakle nastat će novi kriteriji iznad zadaća iz Kyota. OPSA: Specifično, smatrate li Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP) EU-a kao stabilnu politiku u Europi, naročito prema Zapadnom Balkanu? U tom smislu bih htio spomenuti prioritete koje su spomenuli češki premijer Mirek Topolanek i vicepremijer Alexandr Vondra, odnosno rješavanje spora između Hrvatske i Slovenije i uloge EU u BiH. OPSA: Početkom godine je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer rekao da mu je žao što nije uspio približiti više NATO i EU. Unatoč bliskoj suradnji pojavljuju se problemi, kao oni u polju razmjene obavještajnih podataka i informacija čemu se protive neke članice EU-a. Kako Češka gleda na to iz perspektive članstva i EU-a i NATO-a? Postoje li neki signali za rješenjem problema između dviju međunarodnih organizacija? Kühnl: Mi radimo na komplementarnosti u obje organizacije i to djeluje u nekim slučajevima. Takav je dogovor Berlin Plus u kojemu EU koristi NATOove kapacitete. Vrlo je teško govoriti o tome, ali je i važno, jer svaka upotreba sile ovisi o savršenom planiranju. Suradnja u nekim slučajevima ne djeluje, ali je suradnja ipak učinkovita u praksi. Postoje neki politički problemi o kojima je teško raspravljati. Jedan od problema je što članstvo u EU i članstvo u NATO-u nisu identični, a drugi je problem onaj koji ste već spomenuli u pitanju. Dakle, više se radi o političkom nego praktičnom problemu. Zapravo, suradnja ide prilično dobrim putem. OPSA: Nakon što je Barack Obama postao predsjednikom SAD-a, novi signali iz Bijele kuće su postavili pitanje da li će se otkazati instalacija deset antiraketnih projektila u Poljskoj i radar u Češkoj. Možete li komentirati razloge za ovaj zastoj i postoji li u Češkoj sada dovoljno potpore tom projektu? Kühnl: Projekt ne kasni jer ni prije nije bilo točno određenih datuma. Nova administracija u Washingtonu, kao što bi napravila i svaka druga administracija, pregledava i ocjenjuje projekte iz perspektive procjene rizika protiv kojih je štit uperen. Nastavak na strani 6

Europa u svijetu sadrži ne samo blisku suradnju na različitim razinama s našim najvažnijim partnerima kao što su SAD, Rusija, Kina, južnoameričke države, Afrika i druge pa će ovdje biti Kühnl: Temeljno, EU nije sigurnosna puno sastanaka. Drugi dio tog trećeg E organizacija, nego je to NATO. Međuje proširenje EU, odnosno širenje na tim, EU ima snažan sigurnosni učinak. Hrvatsku i Tursku pri čemu je Hrvatska Članstvo u EU je okruženo okvirom u znatnoj prednosti. Tursku shvaćamo koji je isprepleten tolikim vezama da je kao strateškog partnera pa ćemo nastotehnički nemoguće da nastane konflikt jati da s Turskom otvorimo ili zatvorimeđu članicama. Naravno, EU nije mo barem jedno ili dva poglavlja. Hrsebična u tom smislu, nego smatra važvatska je dio takozvanog Zapadnog nim pitanjem sigurnost cijelog kontiBalkana ili Jugoistočne Europe, najdalje je došla u pregovorima i iznimno je važna za pružanje perspektive članstva za sve države u regiji. Ta perspektiva je najbolji alat za stabilizaciju regije i pripremanje za uključenost u europske i euroatlantske institucije. Vjerujemo da će Hrvatska zadovoljiti kriterije do kraja godine i da Hrvatska ima sposobnost zaključiti preliminarna poglavlja do kraja godina. Bilateralan problem sa Slovenijom stvara zakašnjenje na tom Veleposlanik Kühnl i Predsjednik Stjepan Mesić putu i rado bismo vidjeli rješenje. Supstancijalni problemi u pognenta. Stoga je EU prisutna na Kosovu lavljima konkurencije i pravosuđe i u BiH i ostat će tamo jer je teško očekiljudska prava stvaraju zakašnjenja i na vati da će netko preuzeti njezinu ulogu. hrvatskoj strani, ali smatram da ona EU ima velik potencijal koji koristimo nisu fatalna. Ukoliko postoji dobra voza pomoć zemljama u potrebi, ali i da lja na obje strane, onda će se ta poglavradi komplementarno s NATO-om. lja moći otvoriti tijekom budućeg predSavez je na neki način "hard power", a sjedništva. EU je više "soft power", iako ne uvijek, Što se tiče Slovenije, potičemo aktivkao u operaciji Althea. Važno je stvoriti nosti gospodina Rehna jer je Komisija sinergiju, dobru volju na obje strane. najbolja institucija za taj problem. Sada Ulazak Francuske u vojnu strukturu je na Sloveniji i Hrvatskoj da prihvate NATO-a neće značiti samo napredak za savjet i rad tročlane komisije. NATO, nego i za CFSP, jer će odstraniti, recimo, mentalne zapreke.

6

NATO INTERVJUI
Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju Europe i NATO-a
Nastavak sa strane 5 Procjenjuje i financijsku stranu projekta, praktične prednosti projekta i tako dalje. Prema riječima potpredsjednika Bidena, SAD stoje uz deklaraciju NATO-a iz Bukurešta i projekt ide dalje, odnosno kako točno kaže gospodin Biden, nastavit će se rad, ukoliko se pokaže djelotvornim. To nije baš različito od prošle administracije. Naravno, nema žurbe i mi moramo pričekati. Svatko je spreman prihvatiti sustav ako se pokaže da on doista radi. Moram priznati da je manji dio javnosti nije sklon radaru u Češkoj, radi se o teškom izazovu za Vladu, ali za to i postoje odgovorne vlade koje ne izbjegavaju ni teške rasprave. OPSA: No, kao što ste rekli, stav nove administracije u SAD-u nije previše različit od prethodne. Da li se radi samo o novim, uvjerljivijim riječima iz Washingtona ili doista dolazi do reevaluacije? Kühnl: Ostaje za vidjeti. Osobno sam vidio mnoge promjene u američkoj administraciji i svaka od njih na “Savez je na neki način "hard power", a EU je više "soft power", iako ne uvijek, kao u operaciji Althea. Važno je stvoriti sinergiju, dobru volju na obje strane. Ulazak Francuske u vojnu strukturu NATO-a neće značiti samo napredak za NATO, nego i za CFSP, jer će odstraniti, recimo, mentalne zapreke.” - Veleposlanik Karel Kühnl početku ostavlja sva vrata otvorenima. Zapravo to je jako pametno jer svaka nova administracija, pogotovo ako se mijenja stranka na vlasti, mora promisliti cijelu sliku događaja. Specifično se obvezati znači zatvoriti druga vrata. Smatram da je stav nove administracije sveobuhvatnim i pametnim što ostavlja otvorena sva vrata. Što će biti rezultat, koji će stav biti zauzet u ovoj specifičnoj stvari oko štita tek će se vidjeti, ali ukoliko nova administracija zaključi da potencijalna prijetnja od balističkih projektila u rukama pojedinih grupa i zemalja jest stvarna, onda će svaka administracija morati djelovati da smanji tu prijetnju.

Veleposlanik Kühnl i ministar Gordan Jandroković vojnim predstavnikom slobode. U bivšoj Jugoslaviji taj osjećaj možda nije bio toliko prisutan kao u ostalim komunističkim zemljama. To bi mogao biti jedan od psiholoških stavova i nema previše veze sa znanjem koje je prilično usporedivo. Kad sam službeno posjetio Hrvatsku 2006., kao ministar obrane, imao sam raspravu sa studentima, mislim na Fakultetu političkih znanosti. U raspravu su nastala neka iznenađujuća pitanja. Neki su studenti nekako smatrali NATO identičnim sa SAD-om. Iako one predstavljaju najveći dio NATO-a, radi se o sigurnosnoj organizaciji gdje svaki član ima veće pravo veta nego u EU. Dakle, svaki član ima prilično veliku ulogu. Druga je stvar bio stav u nekoliko pitanja koji je odavao da će članstvo u NATO-u odvući Hrvatsku u Irak i to je trebalo na licu mjesta objasniti jer, naravno, vojna operacija u Iraku nije NATO-ova operacija. Sretan sam što sam tada odgovarao na ta pitanja jer se s njima vjerojatno ne bih suočavao u Češkoj. Zato smatram rad organizacije kao što je vaša iznimno važnom jer u NATO-u svaka zemlja, pa i ona najmanja, ima svoje mjesto, ima svoj glas i ne može biti zaobiđena ili nadglasana. Nastavak na strani 8

OPSA: Bili ste ministar obrane prije nego što ste došli kao veleposlanik u Hrvatsku, jednu od tri zemlje koje su bile u MAP-u. To, vjerojatno, nije bilo slučajno... Kühnl: U neku ruku i jest, ali ja sam bio sretan što sam došao u Zagreb, iz nekoliko razloga, ne samo što će Hrvatska postati članicom NATO-a. Tu je i EU. Zagreb se činio i dokazao kao zanimljivo mjesto gdje se može puno toga raditi i gdje se diplomat ne dosađuje. Možda se može gledati na moj dolazak kao bivšeg ministra obrane kao signal kako Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju Europe i NATO-a. OPSA: Vjerujem da ulazak Hrvatske u NATO smatrate pozitivnim korakom i za Hrvatsku i za regiju, htio bih da mi usporedite opće poznavanje NATO-a u široj javnosti u vaše vrijeme kao ministra obrane i istog znanja koje primjećujete u Hrvatskoj danas. Biste li rekli da se radi o istoj razini znanja? Kühnl: Razina znanja je prilično ista. Možda psihološki stav nije posve usporediv iz povijesnih razloga. Za većinu Čeha je pripadnost Varšavskom paktu bila primorana, pa se NATO smatra

7

NATO INTERVJUI

U trenutku kada je pridruženje Republike Hrvatske članstvu u Sjevernoatlantskom savezu u potpunosti sigurno, dobro je sjetiti se kako je put prema članstvu započeo davne 1994., kada je Hrvatska prvi puta službeno izrazila interes za članstvo u Partnerstvu za mir. Te godine Hrvatska je još uvijek bila dijelom okupirana, ali Oružane snage RH su svakim danom bile sve organiziranije i profesionalnije. Nešto manje od deset godina nakon što je izražena želja da se Hrvatska priključi NATO-u, Hrvatski vojnici, pripadnici vojne policije, počeli su sudjelovati u najvećoj i najopsežnijoj misiji pod vodstvom NATO-a, ISAF u Afganistanu. Upravo su Hrvatski vojnici pokazali kako je Hrvatska po profesionalizmu, obučenosti i pripremljenosti vojnika itekako već odavno dio NATO-a, a od ovog mjeseca u Afganistanu po prvi puta i Hrvatski časnik zapovijeda hrvatsko-američkim operativno-mentorskim timom za vezu (OMLT). NATO nikako nije samo vojna organizacija, međutim, kada govorimo o toj organizaciji najprije se misli na vojno osoblje, i to s pravom. Ti ljudi riskiraju najviše kako bi tisućama kilometara udaljeni od svog doma donosili mir ne samo u dalekom svijetu, nego i kako bi osiguravali da sukobi i ratovi nikada više ne budu dio svakodnevnice u njihovoj domovini. To je žrtva koju su profesionalci spremni podnositi, a koju ostali ne smiju nikako i nikada zaboraviti. Upravo stoga OPSA je za ovaj broj NATO intervjua odabrala i zamolila za intervju Roberta Mikca. Naše misli su s Hrvatskim vojnicima koje podržavamo i kojima čestitamo na ulasku Hrvatske u NATO! Projektu članstva Hrvatske u NATO-u pridonijele su sve vlade od 1994., ali naravno ponajviše dvije posljednje pod vodstvom predsjednika Vlade, Ive Sanadera, kada se realno rješavalo najviše političkih problema kako bi Hrvatska bila spremna za članstvo, što isto vrijedi i za aktualnog Predsjednika Republike Stjepana Mesića, ujedno Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH. Ne smije se zaboraviti niti brojne pojedince, naročito djelatnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstva obrane RH koji su odgovornim obavljanjem svog posla doveli Hrvatsku do članstva u NATO-u. Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija koristi ovu priliku da čestita svima navedenima skori ulazak Hrvatske u članstvo NATO-a. Vjerujemo kako Hrvatska od ulaska u Sjevernoatlantski savez postaje sigurnije mjesto za život, ali i odgovornija zemlja, koja od ulaska u NATO preuzima i važnu ulogu u kreiranju sigurnijeg svijeta. Građani su to spoznali te su recentne ankete odavale veliku podršku građana članstvu u NATO-u, što je pokazalo i zrelost naših sugrađana... Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

OPSA bilteni su jedan od načina na koji informiramo zainteresirane građane o NATO-u.

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO)
koji radimo jednom tjedno i šaljemo zaintere-

Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9 E-pošta: opsa@opsa.hr Za sigurniji svijet u kojem živimo...

siranim primateljima svaki četvrtak. Bilten NATO intervjui planiramo izdavati mjesečno i u njemu objavljivati razgovore s osobama koje su u mogućnosti i na poziciji da nam daju više od informacije, da nam kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje

- www.opsa.hr Za ovaj broj: Priredili: Vedran Obućina, Denis Avdagić Uredio: Denis Avdagić Slike: OPSA, R. Mikac, MZV.cz, Hrvatski vojnik, Jesenski i Turk OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

aktualnih i važnih događaja i procesa, posebno u svijetlu budućeg članstva Hrvatske u NATO-u, ali i drugih povezanih pitanja…

Češka smatra važnom ulogu Hrvatske u daljnjem razvoju Europe i NATO-a
Nastavak sa strane 6 OPSA: Možete li specifično reći na koji način Češka i Hrvatska mogu surađivati unutar NATO-a na polju sigurnosti? Kühnl: Najvidljivija aktivnost NATO-a su misije. Rekao bih da će to biti najšire polje suradnje, jer pružanje sposobnosti za misije je vrlo teško za male zemlje. One ne mogu slati velike brigade, nego moramo raditi zajedno. U nekim vojnim hardwareima se ovdje može doći do suradnje, kao što već sada radimo na pružanju pomoći u helikopterima koji su vrlo traženi u misijama. Moramo raditi na specijalizaciji unutar malih vojnih snaga. Češka je specijalizirana u zaštiti protiv kemijskih, bioloških i nuklearnih oružja. Hrvatska će se možda Postoji opasnost da javnost zaboravi na vojsku, stoga se vojska mora otvoriti prema javnosti i tu moraju biti uključeni političari. - Veleposlanik Karel Kühnl specijalizirati u sličnom području pa možemo stvoriti zajedničke trupe unutar misije. Također, možemo pružiti naše iskustvo u finaliziranju profesionalizacije vojske. U početku sve djeluje, jer je lakše raditi s ljudima koji žele biti u vojsci, za razliku od onih koji moraju biti tamo. Na tom početku ima dosta ljudi, neke tehničke usluge se brzo riješe. No, s vremenom, ljudi shvate da je posao u vojsci težak rad, iako s velikom plaćom i perspektivom. Vojnici mogu biti premješteni prema potrebama oružanih snaga, mogu biti poslani u akcije i tako dalje. Nakon nekoliko godina profesionalne vojske interes je opao, iako još ne osjećamo nedostatak snaga. Stoga je obveza obrambenog ministarstva javni rad na percepciji vojske, jer ovdje osoba postaje profesionalac, a ne običan ročnik. A oni imaju perspektivu i nakon svog služenja u vojsci. Postoji opasnost da javnost zaboravi na vojsku, stoga se vojska mora otvoriti prema javnosti i tu moraju biti uključeni političari. Oružane snage i u mirovno vrijeme koštaju, to ne smijemo zaboraviti. A novac se često daje za popularnije stvari. Stoga je od iznimne važnosti izdvajati za obranu, jer u NATO-u svi imaju obveze i svi moraju doprinijeti temeljeno na vlastitoj snazi i sposobnostima Razgovarao: Vedran Obućina

NATO intervjui online (direktni pristup svim intervjuima iz biltena NATO intervjui): http://opsa.hr/index.php?option=com_content&task=category&sectionid=5&id=19&Itemid=71

Posjeti...