You are on page 1of 17

OBITELJSKI ODGOJ I SOCIJALIZACIJA

ANA KIŠUREK DINO DUŠANIĆ

2 .

SADRŽAJ: 1.1. ZADACI I SADRŽAJ OBITELJSKOG ODGOJA 4. PEDAGOŠKA KULTURA RODITELJA 4. UVOD 2.1. OBITELJSKI ODGOJ 4.3. VRSTE OBITELJI 3.5. OBITELJSKA PEDAGOGIJA 5.4.2. SVRHA. RODITELJI KAO ODGAJATELJI 4. SOCIJALIZACIJA 6. ODGOJNA FUNKCIJA OBITELJI 4. BRAK 4. ZAKLJUČAK LITERATURA 2 2 2 3 3 4 6 7 9 12 12 14 15 3 . NASTANAK OBITELJI 3.

primjerice prilikom usvajanja djece. povijesti.1. u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne.U to vrijeme postojala je samo jedna jedina podjela rada. i sredstva za proizvodnju bila su zajednička. Obitelj mogu sačinjavati i članovi koji nisu nužno u krvnom srodstvu. Mi ćemo vam objasniti koja je uloga obitelji u odgoju djece. društvene statistike. dok žene skupljaju biljnu hranu. bile su isključene iz lova koji iziskuje pokretljivost. osnovana na zajedničkom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju. Žene su morale više vremena posvećivati djeci. Socijalizacija se u najširem smislu definira kao proces tijekom kojeg ljudi stječu stavove i vrijednosti određene kulture te uče ponašanja koja se smatraju prikladnima za pojedince. utvrdili su da je obitelj ustanova. članove određenog društva. Središnji zadatak socijaliziranja svake nove generacije jest prenošenje sustava zajedničkih vrijednosti. pa se čovjek kao pojedinac izdvojen iz zajednice nije mogao održati na životu. Oruđe je bilo primitivno.bračna ili izvanbračna zajednica žene i muškarca s biološkim potomstvom. te ćemo vam reći nešto o cilju. UVOD Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika. NASTANAK OBITELJI Uwe Wesel (Mit o matrijarhatu) pojavu obitelji kakvu je mi poznajemo stavlja u vrijeme lovačkih društava. a ne biološka činjenica utemeljena na prirodnom odnosu srođivanja. Prvobitna zajednica. gdje su ljudi živjeli u hordama (redovito ih je manje od 50). ekonomske i odgojne funkcije. adoptivna obitelj. 2. 3. a to je ona (prirodna) između spolova (uvijek muškarci odlaze u lov.posvojitelj s posvojenim djetetom i 4 . Različiti podaci koji dolaze iz etnografije. zadaćama i elementima/sadržajima obiteljskog odgoja. Prvi se oblici «obiteljskog» života nalaze još u vremenu starijeg kamenog doba (prije pedeset i pet stotina tisuća godina). VRSTE OBITELJI 1. Podoblici su biološka obitelj. nepotpuna obiteljzajednica jednog roditelja i djeteta. neometanu malom djecom ili trudnoćom. Proizvodne snage bile su na veoma niskom stepenu razvoja. brinu se o djeci i pripremi hrane). Kao posljedica takve podjele rada nastala je obitelj kao najmanja jedinica podjele rada sa zajedničkom raspodjelom i zajedničkom potrošnjom proizvoda. prva društveno ekonomska formacija. socijalna obitelj.) Prvi oblik obitelji je nuklearna obitelj koju čine roditelji i djeca. Obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. Zbog zajedničkog rada.radi se o zajednicama odraslih bez djece.

U suvremenim društvima nalazimo sve češće netipične nuklearne obitelji što se očituje u visokom postotku razvoda brakova. no suvremeni oblici brakova. Možemo reći da obitelj utječe na razvitak čovjeka tijekom čitavog njegovog života. Ona djeluje vrlo snažno na dječje emocije.1. bake i djedovi. stričevi. bračnih i izvanbračnih veza dokidaju takvo mišljenje. BRAK Govoreći o obitelji nužno se nadovezujemo na pojam brak. 4. Fröbel govorio da malo dijete na sve stvari gleda kroz obiteljsku prizmu i da mu je obitelj ogledalo života. djeca.jedan od supružnika ima više supružnika.bračna ili izvanbračna zajednica s djecom koja biološki ne potječu od osoba koji su njihovi roditelji u socijalnom smislu.) Drugi oblik je reorganizirana obitelj.obitelj nastala uz medicinsku pomoć. migracijama. a u koju se vrlo malo ulaže. Podoblici te obitelji su uzastopna obitelj . Brak je danas institucija od koje se mnogo očekuje. ali kod većine ljudi one postoje trajno. grupni brakovi. intelektualnog i moralnog života. na temelju čega traže pravni status obitelji.kada nakon prethodnog braka bivši supružici zasnivaju novi brak te na taj način mijenjaju strukturu obitelji. Osim tih tipičnih tipova obitelji postoje još neke zajednice koje su česte u današnje vrijeme: kohabitacija.takvu obitelj čine roditelji. Kasnije se tom djelovanju pridružuju i drugi utjecaji. srodnička. te primjeri obitelji zajedničkog življenja tzv. Te veze mogu biti jače ili slabije. Temeljna pretpostavka za nastanak jedne obitelji jest brak između dviju osoba.. Suvremenost sve jače kida odlike tradicionalne obitelji.uz roditelje i djecu. Prirodna je i društvena funkcija roditelja da djeci prenesu najbolje od svoga tjelesnog. stilu života. u Brazilu je tako 2006. Podoblici su trogeneracijska.zajednica dvoje ljudi koji nisu u braku. 3. i poligamna porodica. Brak je stožer obitelji. dopušteno homoseksualnom paru usvajanje djeteta.kada su u zajednici osobe istog spola. 3. 5 . OBITELJSKI ODGOJ Obitelj najsnažnije oblikuje osobnost i karakter.. a najjače djeluje u predškolsko i mlađe školsko doba. stoga .) I treći oblik je proširena obitelj. samačka kućanstva. Najčešće se brak definira kao zajednica muškarca i žene u cilju stvaranja obitelji. ali djelovanje obitelji ne prestaje. Već je F. i slično. Primjerice. naročito utjecaj škole. Tradicionalno se radilo o braku između osoba različita spola. na razvijanje toplih ljudskih osjećaja i sposobnosti. bilo da posvajaju dijete ili ne. tu su i pripadnici iste generacije ujaci. izvanbračnih zajednica.kakvi su nam brakovi takve će biti i obitelji. 2. Ona je prirodna sredina u kojoj čovjek živi i za koju je vezan od rođenja do smrti. komune i zajednice osoba istog spola. na oplemenjivanje srca.

formiraju navike za rad. odricanja i nesebične pomoći mladima u procesu njihova razvitka. Djeca imaju priliku kontaktirati s oba roditelja. intelektualni i moralni razvitak djeteta. potpuniji kontakt. međusobna ljubav i povjerenje. humano. Objektivni. oponašati ih i identificirati se s njima. uspostavlja prve kontakte. moralno. U takvim obiteljima moguća je veća stabilnost.izvanredno pozitivno djeluju na oblikovanje osobnosti mladog čovjeka. kao štoje smrt jednog od roditelja. čine manje odgojnih teškoća. nastaju prva poimanja i predodžbe o svijetu i životu. manje je potencijalnih problema. Prvi takav uvjet su skladni obiteljski odnosi. uspostavljaju odnosi. dosljednost u njihovu ostvarivanju. dobro. 6 . Oni osiguravaju stabilnost obitelji. a to je prijeko potrebno za pravilan psihički. Nepotpuna obitelj je ona u kojoj nedostaje jedan od roditelja. Iz perspektive skladnih obiteljskih odnosa golemu prednost ima potpuna obitelj pred nepotpunom i zapuštenom obitelji. prihvaća načine i razvija navike kulturnog ponašanja. 4. Ne treba zanemariti ni roditeljski osjećaj odgovornosti za odgoj djece. Tu dijete upoznaje druge ljude. promatrati njihove međusobne odnose. red i društveno ponašanje. 1. Te mogućnosti uvećava i proširuje činjenica da su djeca najviše vezana uz obitelj u najranije doba kada su najosjetljivija za odgojne utjecaje. Samo roditelji i intimni obiteljski odnosi mogu imati toliko razumijevanja i strpljenja. Potpunu obitelj čine oba roditelja i djeca. Zbog toga je obiteljski odgoj najvažniji. harmoničan obiteljski život. U njoj se rađa novi čovjek i u njoj započinje proces njegova ljudskog razvitka i oblikovanja. Zbog raznovrsnosti životnih situacija. Zato odgojna funkcija obitelji spada među njezine najstarije i najvažnije funkcije. mogućnosti za pedagoško djelovanje obitelji su raznovrsne. lijepo. ugodnu i privlačnu atmosferu za sve članove. formiraju se pojmovi. čovječno. Posebno treba naglasiti ulogu emocionalnih veza i odnosa. koji ih motivira na pojačanu pedagošku angažiranost. Smiren. što nijedna druga odgojna ustanova ne može realizirati na isti način. Potrebni su određeni uvjeti kako bi obitelj bila pravi odgojni činitelj djeteta. Taj razvitak je dugotrajan i suptilan. upornosti i suosjećanja. S odgojnog stajališta treba razlikovati objektivne i subjektivne razloge koji su uvjetovali pojavu nepotpune obitelji. prihvaćaju vrijednosni kriteriji o svemu što je istinito. uživljavati se u ulogu žene (majke) i muškarca (oca). ODGOJNA FUNKCIJA OBITELJI Odgoj počinje u obitelji.U obitelji se djetetu razvijaju socijalni stavovi. U prirodnim uvjetima života u obiteljskom domu započinje proces socijalizacije. a mogući su i drugi članovi. izgrađuju stavovi. pravilna raspodjela dužnosti i obveza. pošteno. U toj prvoj intimnoj obiteljsko sredini pojavljuju se prva osjetna opažanja. Mladom ljudskom biću potrebna je podrška i pomoć u razvitku. kada se postavljaju temelji buduće osobnosti. To znači da nedostaje jedan od odgajatelja sa svojim specifičnim mogućnostima odgojnog djelovanja. skladan. uravnotežen.

prostor za boravak. a to su njene sređene ekonomske prilike. još više vežu uz postojećeg roditelja i zajedno nastoje riješiti nastale probleme. amoralnog života. poštovanja. Drugi uvjet je adekvatan položaj djeteta u obitelji. obuća. pa čak i onemogućuje. međutim. neodgovornosti roditelja. prostitucije. impulsivno jer takvi postupci. odlaska na rad u inozemstvo. U njima su djeca zanemarena. spavanje. Zaposlenost oba roditelja ostavlja djecu veći dio dana izvan roditeljskog utjecaja. a prije svega majka i otac. ulici. To. uvažavanja. Golemo je značenje roditeljske ljubavi. Potrebno je ne reagirati prema djeci isključivo emotivno. toleriranja. mogu samo štetno djelovati u odgoju. međusobno poštuju i vole. Obitelj će biti vrlo djelotvoran odgojni faktor ako se članovi obitelji. prepuštena sama sebi. drugo ili oba roditelja i jako su nezadovoljni.Djeca ne mogu okrivljavati roditelje za nastalu situaciju. arogantno i nekulturno ponašanje. odjeća. pa se. 7 . socijalna i moralna zrelost roditelja. školski pribor. Slijedeći uvjet uspješnog obiteljskog odgoja je psihička. negativan odnos prema radu. obvezama i dužnostima. koje omogućuju djeci osiguranje prijeko potrebnih uvjeta za život i optimalan razvitak tjelesnih. Razborita ljubav ne znači emocionalnu hladnoću i otuđenost.. vrlo često. poznati pod imenom „majmunska ljubav“. Posljedice su neuspjeh u školi. pedagoški osjećaj i određena razina pedagoške kulture. ako u obitelji postoji radna atmosfera i osjećaj odgovornosti za odgoj djece. okrivljuju jednog. Ako dijete u obitelji upozna i prihvati odnose razumijevanja. Subjektivni razlozi (kao što je rastava braka) izazivaju mnogo više odgojnih problema. alkoholizma. Ekonomska kriza to otežava. ali uz napomenu da ona treba biti razborita. Djeci je potrebna hrana. kulturnih i drugih potreba. Postoji uska povezanost između obiteljskog i šireg društvenog života. zato se u obitelji odgojni utjecaji prihvaćaju prirodnije. igru. učenje i druge aktivnosti. pomoć. Samo se u privlačnoj obiteljskoj atmosferi može postići psihička uravnoteženost. potpuni psihički i socijalni razvitak. ako poznaju smisao odgoja i zajednički teže njegovu ostvarivanju. zadržat će ih i kasnije u širim međuljudskim odnosima. intelektualnih. narkomanije. obvezuje roditelje da pravilno odgajaju svoju djecu. pedagoški nadzor. Takvo staje uzrokuje prekide emocionalnih odnosa s jednim ili oba roditelja. Obiteljska ljubav osnova je za pojavu drugih socijalnih emocija: ljubaznosti. življenja sa drugim partnerom koji ne uspijeva uspostaviti normalne kontakte s djetetom i sl. asocijalnim grupama. Prirodno je da roditelji vole svoju djecu i brinu se o njima. socijalnih. zadovoljenje bioloških. moralnih. briga. stvara konflikte i odgojne teškoće. ako pokazuju jedno prema drugom određenu pozornost i razumijevanje. maloljetničko prestupništvo. Takve nepoželjne posljedice mogu nastati zbog bračnih sukoba. estetskih i radnih sposobnosti. uvažavanja i međusobnog poštovanja.Djeca najčešće ne prihvaćaju razloge za rastavu braka i razdvojen život roditelja. suosjećanja. zadovoljno. Takve obitelji često postaju zapuštene obitelji. rastave braka. Suvremene životne okolnosti ne idu u prilog tome. higijenski životni uvjeti. pomanjkanja smisla za obiteljski život. Postoji još jedan preduvjet uspješnog odgajanja u obitelji. S pedagoškog stajališta nepotpuna je ili deficijentna svaka obitelj u kojoj nedostaje briga za djecu i ne vlada normalna i zdrava obiteljska atmosfera. U svom obiteljskom domu dijete se mora osjećati sigurno. njega.

nastajanju novih pojmova. u poticanju razvitka osjetila. memoriranja. Moralni zadatak nalaže da se i djeca stave u priliku da aktivno-moralno djeluju u igri. pažnje. kritičkog i stvaralačkog mišljenja. neposrednom okolišu. Odgovornost se prebacuje na druge. reda. osnivanjem različitih institucija i servisa za pomoć obitelji. suradnje.jaslicama. raznovrsnih aktivnosti.Moralna kriza smanjuje odgovornost roditelja za odgoj svoje djece. starijima. njegovanju ljubavi prema istini. Osiguranjem zdrave prehrane. sposobnosti zamjećivanja. sna. obitelj postavlja osnove tjelesnoga. Moralni zadatak sadrži dobre savjete i primjere istinski ljudskih odnosa u obitelji: primjere razumijevanja. istine. čestitog. formiranjem higijenskih navika. upućivanjem i navikavanjem na tjelesno vježbanje. okruženo pristupačnim umjetničkim ostvarenjima. vrtićima. estetskog i radnog odgoja. shvaćanja. nemoćnima i drugim osobama u različitim životnim situacijama. drugom djecom. predočavanja. stvaranja i vrednovanja lijepog. organiziranjem raznovrsnih aktivnosti u slobodnom vremenu. školama. doživljavanja. prihvaćanja dužnosti i izvršavanja obveza. ljubaznog i kulturnog ophođenja. pa se i njeni zadaci očituju u ostvarivanju obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti na tim temeljnim odgojnim područjima. formiranju prikladnih umijeća i navika. razvitak tjelesnih sposobnosti. čistoće. Ona su prepuštena odgojnim institucijama. čuvanja materijalnih dobara. dugotrajnim i poticajnim porođajnim dopustima. moralnog. nesebičnosti. izgrađivanjem kulture intelektualnoga rada. Estetski zadatak pretpostavlja sposobnosti uočavanja. zraka i vode kao prijeko potrebnih prirodnih faktora razvitka. ljubavi. njegovo jačanje čeličenje. za širenjem spoznajnog horizonta. usvajanju znanja. Intelektualni zadatak se očituje u razvijanju raznovrsnih interesa. društvene i moralne krize. 4. intelektualne radoznalosti. stvaralačke mašte. u kontaktima s drugim članovima obitelji. primjere rada. higijenskih životnih uvjeta. intelektualnog. u težnjama za novim znanjima. odmora. njegovanja iskrenosti. u stvaranju prikladnih uvjeta i pomoći pri učenju. osnivanjem dječjih vrtića. U području tjelesnog odgoja obitelj osigurava potrebne uvjete za život i razvitak djeteta. poštenja. 8 . U skladu s općim odgojnim ciljem. rasuđivanja. prijatelji i sredina iz koje je ponikao. u obavljanju određenih radnih zadataka. primjere prirodnog. Društvena zjednica treba rješavanjem problema stambenih pitanja. marljivog i uljuđenog čovjeka da se njime mogu ponositi roditelji i rođaci. ZADACI I SADRŽAJ OBITELJSKOG ODGOJA Temeljna svrha obiteljskog odgoja je razvitak i izgrađivanje sposobnog. uvažavanja. na umjereno bavljenje športom ona stvara povoljne uvjete za normalan tjelesni rast i razvitak organizma.stimulirati rađanje i biološku reprodukciju pučanstva. SVRHA. pomaganja. razrješavanjem ekonomske.2. školskih kuhinja i produženog boravka učenika u školi. korištenja sunca. pravednosti. domovima. pronalaženju i korištenju različitih izvora novih spoznaja. Da bi se one razvile dijete treba biti okruženo lijepim i upućivano na ljepotu u prirodi. pripremanjem mladih za obiteljski život. dječjim dodacima.

navikavaju se na radinost. razočaranja u ljubavi. prerani brakovi. Treba im davati manje zadatke u suglasju s njihovim snagama i mogućnostima. brizi. ulažu vrlo mnogo napora da bi njihova djeca postigla željene rezultate i da bi se pravilno. Obitelj bi kod djece trebala razviti smisao za ljubav. dobro postavljen i organiziran. neželjene trudnoće maloljetnica. slike. da sama sebe ureduju. labilnost osobnosti i druge. Nešto kasnije želi crtati. graditi. privlače ga prirodne ljepote. izgrađuju osjećaj dužnosti i odgovornosti. 4.Već malo dijete pokazuje zanimanje za žive boje. sukobi u braku i u obitelji. oštećenja u psihičkom razvitku. On mora biti vrlo osmišljen. tjelesno i duševno zdravlje djeteta. pozitivan odnos prema radu. sve što je skladno. Radni zadatak traži uključivanje djece u obiteljske poslove. U ranom djetinstvu majka je najvažniji odgojitelj. simetrično. odgojna zapuštenost. Pravilan odgoj djece podrazumijeva da se izbjegnu neželjene pojave kao što su: neadekvatno i neodgovorno ponašanje. Kod sadržaja obiteljskog odgoja ne radi se samo o o razgovorima i usmenom komuniciranju. homoseksualnost. lijepe predmete. odgovornost. trebala bi razviti želju za potomstvom i odgovorno roditeljstvo. točnost. prekidi trudnoće. međusobno komuniciranje i humanizaciju odnosa. O njezinoj ulozi. prerano stupanje u spolne odnose. modelirati. njeguju dobar odnos prema rezultatima rada. njezi i ljubavi od najranije dobi djetetova života ovisit će formiranje buduće osobnosti. kojoj je u ranom djetinjstvu uskraćena majčina nježnost. sukobi. vladanje sobom i odgovorno ponašanje. pjevati. Ako majka ne obavlja dobro i odgovorno svoju funkciju pojavit će se negativne posljedice u obliku psihičkih poremećaja. RODITELJI KAO ODGAJATELJI Roditelji su po svojoj prirodnoj i društvenoj funkciji odgojitelji. psihičke teškoće i oboljenja. ljubav i briga. neodgovorno roditeljstvo. takav obiteljski odgoj ne može biti slučajan. U obitelji se koriste i drugi izvori znanja: knjige. da samostalno obavljaju svoje dužnosti i podmiruju neke potrebe. filmovi. rastave brakova. prostitucija. sadržaji i programi kulturnih institucija. ljudski razvijala. smanjena radna sposobnost. 9 . sustavno i dosljedno provođen. napuštanje djece. U tome su roditelji najčešće nesebični. Tako se ona od samog početka navikavaju da se sama brinu o svojim igračkama i drugim stvarima. Razumije se. alkoholizam. Time razvijaju radne navike. To zanimanje treba iskoristiti i usmjeriti tako da se razvija dječji ukus. ilustracije. neželjena začeća. veliku pomoć obitelji bi trebali pretstavljati škola i druge odgojne institucije. Bitno je da odgojna nastojanja i utjecaji budu harmonično usklađeni i da streme jedinstvenom odgojnom nastojanju. narkomanija. ugodne melodije. Istraživanja su pokazala da hospitalizirana djeca. trebala bi pripremiti dijete za brak i obiteljski život. nepravilni odgoj. smisao za lijepo i želja za ostvarivanjem lijepog.3. Osim toga. venerične bolesti. odnosno prema materijalnim dobrima i kulturnim vrijednostima. što u današnje vrijeme i nije baš tako.

Pravilnim odgojem stječe se autoritet što je nezaobilazna komponenta dobrog odgajatelja. Društvo im povjerava odgojne zadatke. kultura i sposobnosti.J. ima vrlo loše pedagoške posljedice: sebičnost. poštovanja. neotpornost. Budući da velikom broju roditelja nedostaju potrebno pedagoško znanje. služe lažnima. Oni se međusobno dopunjuju i dijete se osjeća sigurno. a majka mu u tome pomaže. odstojanja. Rousseau je govorio da odgojitelj prije nego počne odgajati čovjeka sam mora biti potpuni čovjek. dobrote. Nakon treće godine dijete se osamostaljuje. iskrenošću. kojima nedostaje pravi autoritet. niti na pretjeranoj strogosti koja sve uskraćuje. ali im često nedostaju potrebna znanja i umijeće odgajanja. zabranjuje i zahtijeva apsolutnu podređenost. pedanterije. Svi su oni negacija istinskog autoriteta. veselja. požrtvovnim radom. Pravom autoritetu nisu potrebni lažni autoriteti. poštovanjem njegove osobnosti. S. brigom za svoju obitelj. nedostatak odgovornosti. u koga se može pouzdati. izrazito autoritaran stav i orijentacija na negativno. Emocionalna povezanost s ocem sve više jača. Nastojeći da djeci bude bolje nego njima. nepripremljenost za život. sklonost lagodnom životu.pokazuju osjetljivo zaostajanje prema djeci koja su živjela u normalnim obiteljskim prilikama. pojavljuju se i brojne pogreške. Brinući se o djetetu majka uspostavlja s njim prvi emocionalni kontakt. On se ne zasniva ni na slijepoj ljubavi koja sve dopušta. a gornji postupci čine djetinjstvo teškim i tmurnim. Dijete to vidi. U toj roditeljskoj nesebičnosti čine pogrešku. a to je bitna pretpostavka uspješnog odgoja. podmićivanja. Njegova različitost od majke počinje zanimati dijete. prijateljstva. prijateljstva. vedrine. A. poštenjem. oslobađaju ih teškoća. prihvaćanjem obveza i ljudskih dužnosti. na koga se može osloniti i ugledati i koga treba slijediti. Krajem ranog djetinjstva. lažne ljubavi. preveliki zahtjevi. često kažnjavanje. Emocionalni kontakt se pri tome ne prekida. uvažavanja. a djetetu su potrebna oba osjećajna kontakta . J. srdačnosti.i s ocem i s majkom. uklanjanje svih teškoća. društvenom angažiranošću. radosno i sretno. Makarenko je upozorio da se neki roditelji. Istinski autoritet se postiže primjernim djelovanjem u obiteljskom životu i izvan obiteljskog kruga. nadutosti. pravednošću. sve važniju ulogu dobiva otac kao odgojitelj. bodri ga i podržava. oslobađanje od obveza. Zato takvog roditelja prihvaća kao čovjeka kome se može vjerovati i povjeriti. 10 . Roditelji sasvim prirodno žele da njihovoj djeci bude dobro. osjeća i duboko doživljava. Djetetu treba vrlo mnogo radosti. preuzimaju na sebe dužnosti i obveze koje bi trebala obavljati njihova djeca. Ta pretjerana i neracionalna briga za djecu. pomoću koja mu se pruža i odgovornošću za njegov odgoj. mudrovanja. što vrlo negativno utječe na oblikovanje osobnosti i karaktera. njihovim savjesnim obavljanjem. Sasvim suprotna pogreška je pretjerana strogost. da se ne muče kao što su se oni mučili. ljubavlju i brigom za dijete. ugledom koji uživa u obitelji i u širem društvenom životu. pozitivnim odnosom prema njoj i svim njenim članovima. znanjem i marljivošću. ali se nedovoljno brine o njihovoj pedagoškoj izobrazbi i kulturi. nastojanje da se živi na tuđi račun. kada se dijete počinje osamostaljivati. uzornim moralnim postupcima. grubost u ophođenju. Među lažne je svrstao "autoritete" sile. čuvanje od svega. roditeljske ljubavi. Roditelji obavljaju svoju odgojiteljsku funkciju. ali se sve više pojavljuju novi kontakti i novi odgojitelji.

karakteristična obilježja pojedinih razvojnih faza . Širi se utilitarističko i hedonističko shvaćanje života.4. i ono uzima kormilo u ruke . To konkretno znači da roditelji moraju dobro poznavati svako svoje dijete. To je anarhistički obiteljski odgoj. Roditelj mora znati zahtijevati od djeteta da se odgovorno odnosi prema svojim dužnostima. puberteta i adolescencije. Materijalne vrijednosti potiskuju više etičke. Razumije se da zadaci koje djeca obavljaju moraju biti u suglasju s dječjim mogućnostima. udovoljava se svim njegovim željama. 4. spoznavanja. hirovima.prvo je i temeljno načelo obiteljske pedagogije i prvi zahtjev obiteljskog odgoja. . Bitno je da su angažirani kao punovrijedni članovi.U novije vrijeme dijete postaje centar obitelji. mlađeg školskog doba. Načelo potpune angažiranosti traži da se djeca kao jednakopravni članovi potpuno uključe u život i rad obitelji. Sve veći porast delinkventnog ponašanja djece i mladih ljudi iz situiranih obitelji. treba širiti i unapređivati pedagošku kulturu roditelja kao odgojitelja. a istodobno mora znati poštovati i uvažavati njegovu osobnost. dobro organizirano i dosljedno ostvarivano odgojno djelovanje. Poštovanje osobnosti djeteta . umišljenost. kulturne.zahtijeva. Da bi se izbjegle spomenute i druge greške u obiteljskom odgoju. životni materijalizam. Slabi odgovornost za odgoj djece u obitelji. bezobzirnost. da se privikavaju na obavljanje raznovrsnih djelatnosti i da im se tako intenzivno razvijaju sposobnosti. Njemu se svi podređuju. naređuje. Takva atmosfera podržava dječju sebičnost. očigledno to povrđuje. specifičnosti dječjeg shvaćanja. upravlja. mišljenja. Novije vrijeme donosi i tzv. Dijete je osobnost u razvitku. Postoji još jedna karakteristična pogreška. Tako neki roditelji novcem i materijalnim dobrima žele nadoknaditi nedostatak ljubavi. za pedagoške stavove i intencionalna društvena nastojanja. Sva nastojanja moraju biti usmjerena tome da se taj proces uspješno završi i da se izgradi potpuna osobnost. povampireni pedocentrizam koji je izgubio osjećaj za ljudske kriterije. 11 . svim "mušicama". osjećanja i djelovanja. estetske. Možda postupci njihovih roditelja i nisu bili loši. PEDAGOŠKA KULTURA RODITELJA Pod pedagoškom kulturom misli se na stanoviti fond znanja i sposobnosti kojima se osigurava svrsishodno. bez uvažavanja postignuća pedagogijske znanosti. osnove dječje i razvojne psihologije. pedagoške. Zbog nedostatka pedagoškog obrazovanja i kulture neki roditelji odgajaju svoju djecu onako kako su njih odgajali njihovi roditelji. njegove tjelesne i psihičke razvojne mogućnosti. parazitizam. tiraniju i u velikoj mjeri onemogućuje normalan razvitak ljudskih svojstava u djeteta. bez bilo kakve kritičke provjere i uvažavanja pedagoških zahtjeva.ranog djetinjstva i prvog doba otpora. ali je to ipak orijentacija na prošlost. dominaciju. pretpuberteta i drugog doba otpora. predočavanja. možda su za svoje vrijeme bili sasvim adekvatni.

različitim oblicima kulturne razonode i drugih društveno vrijednih aktivnosti. prihvaća ih i obavlja na vrijeme. pravila igre ili ponašanja moraju uvažavati. da pomažu u kući. bodriti ga i podržavati u dobrim djelima. društvenom angažiranju. Prije svega on mora poznavati djecu. Dijete mora shvatiti i osjetiti da se prihvaćeni red. izvanredno je snažno i djelotvorno odgojno sredstvo jer djeca su odraz roditelja. Načelo međusobnog povjerenja nalaže da među članovima obitelji.to bolje. u poštovanju ljudskog dostojanstva. Takve situacije nepovoljno utječu na živčani sustav i uzrokuju pojave neuroza. u radu. tehničkim djelatnostima. kulturno ponašanje. Slično sredstvo je zapošljavanje i osamostaljivanje. Djetetu je potrebna podrška i roditelji su je dužni pružiti. i sve to što prije . njegovim shvaćanjem i stupnjem njegova razvitka. kulturi ponašanja. Postavljeni zahtjevi. red. čitanjem. Kada su stavovi nejedinstveni. Načelo individualnog prilaženja kaže da je svako dijete posebno biće pa i sve odgojne mjere moraju biti u suglasju s tim posebnostima. školskom priboru. a vrlo često i izrazito negativni. Ako ne postoji takav sklad. Važna odgojna mjera i sredstvo je navikavanje na istinu. uočiti njihove pozitivne osobine ili bar mogućnosti i na njima dalje graditi. zadacima. u iskrenosti. Ako on mijenja stavove iz dana u dan. Zapošljavanje se može postići igrom. Djecu treba postupno navikavati da se brinu o sebi. U procesu odgojnog rada u obitelji roditeljima stoje na raspolaganju i brojna odgojna sredstva. radom. da postanu samostalna. Pozitivan primjer roditelja u međusobnim odnosima. Za normalan razvitak djeteta vrlo su važni skladni i emocionalno pozitivni odnosi među članovima obitelji. preuzete obveze i ljudske dužnosti moraju se poštovati i ostvarivati. U tome je smisao pozitivne orijentacije u obiteljskom odgoju. Bez toga nije moguće uspješno odgojno djelovanje. poštenju. Načelo dosljednosti traži od svakog roditelja i odgojitelja da ostane dosljedan samome sebi. pravednosti i humanosti. a majka se ne slaže i proturječi mu ili obratno. tada njegovi stavovi ništa ne znače. Budući da zna da svojim obvezama ne može izbjeći. Dijete mora osjetiti da je stav roditelja prema tim pitanjima uvijek isti. u održavanju osobne higijene. ako nema koordinacije u odgoju djeteta razumije se da će i odgojni rezultati biti slabi. ako ne postoji ili se ne poštuje kućni red. Odstupanja nisu poželjna. odgovornost. svojim stvarima. športom. a prvenstveno među roditeljima i djecom mora vladati puno povjerenje. proturječni. svaki postupak ili zahtjev bude prilagođen djetetovim individualnim snagama i mogućnostima. u uvažavanju moralnih dužnosti i obveza itd. ako otac zahtijeva. Uspješan odgojni rad pretpostavlja da svaka odgojna mjera. 12 . dijete dolazi u konfliktnu situaciju koju samo ne može razriješiti. disciplina.Načelo pozitivne orijentacije zahtijeva da se roditelj u odgojnom radu oslanja na pozitivna svojstva pojedinog djeteta. u odnosu na djecu i druge članove obitelji. rad. da se ne mijenja i da će sutra ili prekosutra opet biti isti. Načelo jedinstvenosti podrazumijeva skladno odgojno djelovanje oba roditelja i svih članova obitelji.

zahtjev. Umjesto da zajednički porazgovore sa svojom djecom o dužnostima i obvezama svih članova obitelji i zajednički prihvate dnevni red u kome je točno određeno vrijeme za rad i odmor. U tome je smisao skretanja kao odgojnog sredstva. Da bi ukupan rezultat svih odgojnih nastojanja bio uspješan. savjetovati ih. igru. Njihovom primjenom se može unaprijed spriječiti pojava nepoželjnog postupka ili utjecaja. zabavu i kućne poslove . To su tzv. Prilikom njihove primjene treba paziti da se prečesto ne primjenjuju. igru ili zanimanje. Ponekad.Nesuglasice između roditelja i djece u pogledu njihovih dužnosti i obveza ponajčešće su posljedice neuvažavanja dnevnog reda kao odgojnog sredstva. jer u tom slučaju postaju sama sebi svrhom i gube značenje odgojnih sredstava u funkciji postizanja dobrih postupaka. razumije se. omogućuju. Pored aktivnog uključivanja u život s djecom treba razgovarati o različitim pitanjima. s kim se druži i što radi i kada oni nisu uz njega ili se ono nalazi izvan roditeljskog doma. pomoći im u stvaranju ideala. pohvalom. Njihov nadzor i nad tim aktivnostima. žale se da im djeca ne pomažu i da sav teret nose sami. rade umjesto njih. Suradnja s odgojnim institucijama najčešće se obavlja osobnim kontaktima učitelja. svestrano pomažu i ostvaruju. Zadatak je društvene zajednice kao cjeline. odgojitelja. prijetnja i kazna. socijalnih djelatnika. Dobrom koordinacijom i suradnjom obitelji i drugih odgojnih činitelja mogu se ukupna odgojna nastojanja učiniti efikasnijima i zato je takva suradnja prijeko potrebna. Pri tome se mogu poslužiti priznanjem. Prateći sve djetetove aktivnosti roditelji lako uočavaju i ono što ne bi bilo dobro. razvijanju smisla za etičke i druge ljudske vrijednosti. 13 . U tom slučaju mogu mu ponuditi ili spontano organizirati neku drugu aktivnost. Tada se roditelji mogu poslužiti odgojnim sredstvima za sprečavanje takvih postupaka ili utjecaja. a posebno pedagoških ustanova i ustanova socijalne skrbi.roditelji to često zanemaruju. U tu skupinu ulaze nadzor. zabrana. upozorenje. oslabadaju djecu dužnosti i obveza. sredstva poticanja. obećanjem pa i natjecanjem. pozitivno značenje. a kada im to postane teško. Sve su to vrijedni postupci i valjana sredstva obiteljskog odgoja kojima mlade usmjeravamo prema onome što je vrijedno i ljudski prihvatljivo. Ako oni posustaju. a orijentacija treba biti pozitivna. nagradom. psihologa i pedagoga s roditeljima i preko organiziranih roditeljskih sastanaka. moramo djecu odvratiti od loših postupaka i utjecaja. njihova stalna briga za dijete može spriječiti mnoge nepoželjne pojave. Smisao nadzora je u tome da roditelji znaju gdje se nalazi dijete. organizirati različite proslave. zastanu. skretanje. Prilikom njihove primjene potrebna je razboritost i oprez. obiteljski odgoj se treba povezati i uskladiti s odgojnim nastojanjima odgojnih ustanova. učenje i razonodu. negativnu odgojnu orijentaciju. roditelji će ih potaknuti da ustraju u dobrim nastojanjima i postupcima. Posebno treba upozoriti na primjenu preventivnih sredstava: nadzora i skretanja. Prečesta primjena nije dobra jer upozorava na tzv. ali ima sasvim drugo. što je djetetu vrlo zanimljivo. da potiču takvu suradnju.

Pritom je osobito važno .da na temelju postignutih pedagogijskih spoznaja razrađuje teorijske osnove (smisao. dolazi do rasprava oko odnosa socijalizacija . metode. koja razvoj čovjeka svode na genetski unaprijed dane čimbenike -protiv idealističke i individualističke pozicije. sredstva i postupke obiteljskog odgoja. koja u središte pedagogije stavlja namjerni utjecaj odgajatelja na mladog čovjeka 14 . djelovanje društvenih uvjeta na oblikovanje ljudske osobnosti.« Socijalizacija se usmjerava: -protiv jednostrano biologijskih shvaćanja. koja prihvaća unutrašnji proces sazrijevanja za razvoj osobnosti -protiv pedagogijski reducirane perspektive. Predmet njenog istraživanja i unapređivanja je odgoj u obitelji od rođenja djeteta i tijekom cijelog razdoblja dok obitelj ima utjecaj na mladog čovjeka. . sadržaj. Njena glavna svrha je izučavanje zakonitosti i unapređivanje obiteljskog odgoja. OBITELJSKA PEDAGOGIJA Obiteljska pedagogija je znanstvena disciplina koja proučava obiteljski odgoj. kako se čovjek izgrađuje u društvenog subjekta sposobna da djeluje.): socijalizacija se može shvatiti »kao proces nastajanja i razvoja osobnosti u međusobnoj ovisnosti o društveno posredovanom socijalnom i materijalnom svijetu okoline. organizaciju. načela. Ona je grana pedagogijske znanosti koja pedagoški osmišljava i osvjetljava odgojni proces u specifičnim uvjetima obiteljskog života.personalizacija jer se strahovalo da će se odsad odgoj izjednačiti s podruštvljenjem.da znanstveno-kritički vrednuje postignuća obiteljskog odgoja i obiteljske pedagogije 5. metode. zadatke. . Zato mora odrediti i interpretirati glavni cilj i konkretnije zadatke. činitelje. specifičnosti i raznovrsne utjecaje. postupke) za unapređivanje obiteljskog odgoja. No rasprava je utihnula zahvaljujući općenito prihvaćenoj definiciji koju su Geulen i Hurrelmann dali u prvom izdanju Priručnika za istraživanje socijalizacije (1980. sadržaje i načela. Konkretni zadaci obiteljske pedagogije su: . SOCIJALIZACIJA Pojam socijalizacija uveo je francuski sociolog Emile Durkheim (1907).. Međutim.4. organizacijske oblike i činitelje. svrhu. da bi označio događanje podruštvljenja čovjeka.da proučava obiteljski odgoj i njegove specifičnosti.5. uočava i formulira zakonitosti i tako -obogaćuje pedagogijske spoznaje na tom odgojnom području. sredstva.. tj.

S obzirom na institucije: koju funkciju imaju društvene institucije. prijenos kulturnih obrazaca s generacije na generaciju. kako posreduju vrijednosne stavove i kulturalne tehnike koje se procjenjuju potrebnima? . integraciju društva. s kakvim učincima. U najranijoj dobi svladavamo probleme socijalizacije prema najbližim osobama i stječemo osobinu ličnosti koju Erikson naziva nada – povjerenje prema drugima. 15 . kroz igru.S obzirom na kulture: što ljude nekog društva ili grupe povezuje jedne s drugima. etnicitet. učenje društvenih uloga. u odnosu na spol. što ih čini »sličnima«. karakterna obilježja. promatranje. sekundarna (npr. religiju. I tako dalje: u svakoj fazi rješavamo određene probleme i stječemo neke nepovratne osobine ličnosti. spoznaju li oni to pripisivanje značenja i primjenjuju li ga kod tumačenja stvarnosti i sebe? Dalje. što je njihova »kultura«? Kako se posreduje ta kultura kao sustav »značenja u kojima se sudjeluje«. obitelj. mehanizam (institucija) je obitelj. obitelj). suprug ili supruga. imitaciju. Socijalizacija se dijeli u 3 faze (stupnja) koje se razlikuju po ciljevima i mehanizmima: 1) primarna socijalizacija: cilj je stjecanje osnovnih vještina. roditelj) Erik Erikson razlikuje stupnjeve (faze) socijalizacije prema razdoblju životu (životnoj dobi) u kojemu rješavamo probleme (suprotnosti) koji su joj svojstveni i stječemo trajne osobine ličnosti. skupljanje znanja i vještina s kojima počinjemo postajati članom određenog društva. To postajanje članom se u teoriji socijalizacije razmatra: . ti identiteti su temeljni i relativno stabilni 2) sekundarna socijalizacija: cilj je usvajanje normi koje određuju društvene i radne uloge (radne navike. razumijevanje i osmišljavanje kulturnih normi 3) tercijarna socijalizacija: cilj je prilagođavanje novoj situaciji koje donosi zrela dob. socijalna kontrola). 2) omogućiti nužnu koherentnost stajališta i vrijednosti. kako mladi sudjeluje u tomu. . mehanizam je svijet rada.S obzirom na subjekt: kako se socijalizacija ne bi shvatila krivo naglašuje se aktivna uloga odrastajućeg čovjeka u procesu razračunavanja s okolinom jer on samo tako postaje društvenim subjektom sposobnim za djelovanje. Jednostavnije rečeno: pri postavljanju pitanja u smislu teorije socijalizacije stoji postojanje članom u nekom društvu. razlikuju se faze procesa socijalizacije. zanimanje). iskustva i znanja kojima postajemo i bivamo članovi društva ili kulturne grupe. formiranje primarnog identiteta. komunikacije i jezika. Svaka životna dob donosi nove zadatke i probleme socijalizacije. škola) i tercijarna socijalizacija (npr.2 zadatka socijalizacije: 1) omogućiti uključivanje svakog pojedinca u društvo. kako one rade. mehanizam – je škola i obrazovanje. odgovornost. interakciju (roditelji). U grubim crtama to su primarna socijalizacija (npr. odrasli ulaze u uloge za koje ih primarna i sekundarna socijalizacija nije mogla potpuno pripremiti (zaposlenik.

Također. postignuće 3) Vrtička dob (3-6) – problem: inicijativa/osjećaj krivnje. osobina: volja. osobine koje ne steknemo nećemo steći kasnije. a problemi koje ne riješimo ostavljaju trajne frustracije i nestabilnosti. god. U ovom radu smo istakli najvažnije ciljeve i sadržaje obiteljskog odgoja koji svakoj osobi mogu pomoći pri pravilnom odgoju. osobina: pouzdanost 6) Rana zrela dob (21-30) – problem: intimnost/izolacija. ZAKLJUČAK Dakle. god. osobina: predanost cilju (svrhovitost) 4) Školska rana dob (6-13) – problem: marljivost/inferiornost. Erikson razlikuje 8 stupnjeva socijalizacije: 1) Vrlo rano djetinjstvo (do 1. Obiteljski odgoj je kompliciran i ne može se previše precizno definirati i objasniti.) – problem (suprotnost): povjerenje/nepovjerenje (stjecanje povjerenja).) – problem: autonomija/sram (sumnja). 16 . To je jedan cjeloživotni proces čiji je smisao izuzetno bitan za razvoj čovjeka kao društvenog bića.Nijedna faza ne može se zaobići ili preskočiti. osobina: mudrost 6. vidjeli smo da socijalizacija počinje u obitelji. osobina: sposobnost (kompetencija) 5) Adolescencija (13-21) – problem: identitet/konfuzija uloga. osobina: briga 8) Starost (50-) – problem: integritet/očaj. osobina: nada 2) Rano djetinjstvo (1-3. možemo zaključiti da je obitelj prva i temeljna odgojna institucija na čiji se rad nadovezuju ostale odgojne institucije. osobina: ljubav 7) Zrela dob (30-50) – problem: stvaralaštvo/stagnacija.

hr/roditelji/odgoj?news_id=3393 6._Socijalizacija. (1998): Pedagogija.com/kako-pravilno-odgajati-dijete/ 7.plavi-telefon..): Pedagogija.ppt 5. Educa.ffzg. Gudjons. (1993.hr/zenska-soba/2010/11/29/predstavljenoistrazivanje-zastita-prava-i-pruzanje-podrske-zrtvama-svjedocimanasilja-u-obitelji/ 17 .skole. Zagreb 3.wikipedia..srce. Zagreb 2.hr/afric/MetodeII/Arhiva03_04/BlaguskiSanela 12. H. Educa. http://en. Zagreb 4.wikipedia. Hrvatski katolički zbor "Mi".vecernji.hr/file/50168 10.unizg.LITERATURA: 1.org/wiki/History_of_the_family 8.temeljna znanja.hr/pdf/UvazavanjeRazlicitosti. A.pravo.. H. Vukasović. http://www. (1994.pdf 11. hrcak. http://www. Giesecke. http://www.): Uvod u pedagogiju.hr/_download/repository/13.org/wiki/Obitelj 9. www. http://hr.mojedijete. http://infoz. http://blog.