You are on page 1of 134

Sveu

cili

ste u Zagrebu
Geodetski fakultet
Miljenko Lapaine
VEKTORSKA ANALIZA
Zbirka rije

senih zadataka
Zagreb, 2006.






Sadrzaj
Predgovor 5
1. Vektorske funkcije. Krivulje.
Derivacija vekorske funkcije.
Tangenta, brzina, akceleracija. 9
2. Skalarna i vektorska polja.
Nivo-krivulje i nivo-plohe. Vektorske linije.
Gradijent skalarnog polja. Krivulje najveceg
priklona. Divergencija i rotacija vektorskog polja.
Potencijal vektorskog polja. 31
3. Krivolinijski integrali.
Krivolinijski integrali prve i druge vrste.
Greenov teorem. Integral u potencijalnom polju.
Primjena krivolinijskih integrala. 73
4. Plosni integrali.
Plosni integrali prve i druge vrste. Tok vektorskog
polja. Teorem o divergenciji. Stokesov teorem.
Povrsina plohe. Primjena plosnih integrala. 103
5. Zadaci s pismenih ispita na Geodetskom
fakultetu 119
6. Rjesenja 125
7. Pregled denicija i formula 127
Literatura 131
Predgovor
Vektorski racun je naziv za dio matematike u kojem se proucavaju svojstva
operacija s vektorima. Vektorski se racun dijeli na vektorsku algebru i vektor-
sku analizu. U vektorskoj algebri proucavaju se linearne operacije (zbrajanje
vektora i mnozenje brojem) te razlicita mnozenja vektora (skalarno, vektorsko,
mjesovito). U vektorskoj analizi proucavaju se vektori kao funkcije jednog ili
vise skalarnih argumenata.
Vektorski racun nikao je u 19. stoljecu u vezi s potrebama mehanike i zike,
kad su se operacije s vektorima pocele provoditi neposredno s njima, bez pozi-
vanja na njihov koordinatni nacin zadavanja. Matematicar Grassman` n (1804-
1877) i astronom i zicar Hamilton (1805-1865) uveli su, svaki na svoj nacin,
izravno racunanje geometrijskim velicinama. Njihove osnovne koncepcije bile
su razlicite, ali se u tim njihovim izravnim racunima s geometrijskim velicinama
pojavljuje pojam vektora. Od Hamiltona potjece naziv vektor. Iz njihovih ra-
dova stvoren je samostalni vektorski racun. Prvu zaokruzenu sliku vektorskog
racuna, u danasnjem smislu, dao je zicar Gibbs. Razvitku vektorske teorije dali
su svoj prilog Maxwell, Lorentz, Abraham, Haeviside itd. Daljnja proucavanja
svojstava matematickih i zikalnih objekata, koja su invarijantna s obzirom
na izbor koordinatnog sustava, dovela su do tenzorskog racuna kao poopcenja
vektorskog racuna.
Vektorska analiza dio je vektorskog racuna u kojem se proucavaju skalarna
polja i vektorska polja. Jedan od osnovnih pojmova vektorske analize za prouca-
vanje skalarnih polja je gradijent. Ako je skalarno polje u diferencijabilno u sva-
koj tocki nekog podrucja, pripadni gradijent gradu je vektorsko polje. Gradijent
je uvijek usmjeren ortogonalno na nivo-krivulje u = const., odnosno nivo-plohe
skalarnog polja.
Za proucavanje vektorskih polja primjenjuju se pojmovi divergencije i ro-
tacije. Gradijent, divergencija i rotacija nazivaju se osnovnim diferencijalnim
operacijama.
Pomocu osnovnih diferencijalnih operacija mogu se zapisati osnovne inte-
gralne formule koje povezuju prostorne, povrsinske i krivolinijske integrale. Tu
mozemo navesti formule, odnosno teoreme Greena, Stokesa te Green-Gauss-
Ostrogradskoga.
Krivolinijski integral vektorskog polja uduz zatvorene krivulje naziva se cir-
kulacijom. Ako je cirkulacija vektorskog polja uzduz proizvoljne glatke krivulje
koja je smjestena u nekom podrucju jednaka nuli, tada se to vektorsko polje
naziva potencijalnim u tom podrucju. U jednostruko povezanom podrucju vek-
torsko polje je potencijalno ako mu je rotacija jednaka nul-vektoru. Za poten-
cijalno vektorsko polje postoji njegov potencijal, a to je takva skalarna funkcija
ciji je gradijent do na predznak jednak polaznom vektorskom polju. U slucaju
potencijalnog vektorskog polja krivolinijski integral ne ovisi o putu integracije.
Ako je divergencija vektorskog polja u svim tockama nekog podrucja jednaka
nuli, kazemo da je vektorsko polje solenoidalno. Za solenoidalno vektorsko polje
postoji vektorski potencijal, a to je takva vektorska funkcija cija je rotacija
jednaka polaznom vektorskom polju.
Ako su divergencja i rotacija vektorskog polja denirani u svakoj tocki nekog
podrucja, tada se u tom podrucju to vektorsko polje moze prikazati u obliku
zbroja jednog potencijalnog i jednog solenoidalnog polja.
5
Vektorska polja koja su i potencijalna i solenoidalna nazivaju se harmo-
nijskima. Potencijal harmonijskog polja zadovoljava Laplaceovu diferencijalnu
jednadzbu i naziva se harmonijskim.
Jedna od vaznijih primjena vektorskog racuna je u diferencijalnoj geometriji.
To je dio geometrije koji se bavi proucavanjem krivulja i ploha, a na Geodetskom
fakultetu predaje se u posebnom kolegiju - Matematici IV.
Teorijski dio Vektorske analize studenti geodezije slusaju u okviru predmeta
Matematika III. Po mojoj procjeni, za studente tehnickih fakulteta teorijski dio
je najprihvatljivije objasnjen u skriptama V. Devidea: Vektorski racun.
Na Geodetskom fakultetu vjezbe iz Matematike III odrzavale su se godinama
cetiri sata tjedno, dok je po novom nastavnom planu na vjezbe otpalo svega
tri sata tjedno, s time da se program smanjio. Da bih studentima olaksao
pripremanje ispita sastavio sam ovu zbirku zadataka, vodeci pri tom racuna da
izlaganje bude po mogucnosti matematicki korektno i strogo te da se ne zadaju
zadaci teorijskog tipa koji su obicno i znatno tezi.
S druge strane, nastojao sam da u zbirku ne udu zadaci koji su tu iskljucivo
radi matematike. Naime, moje je misljenje, koje potvrduje iskustvo, da je ge-
odezija vrlo bliska matematici i da je velika steta sto nasi studenti to ne mogu
dozivjeti. Stoga sam sastavio ili odabrao i takve zadatke koji imaju i svoju in-
terpretaciju u geodeziji ili kartograji. Tako npr. ima veci broj zadataka koji se
bave elipsom, kao jednom od najcesce primjenjivanih krivulja u geodeziji. Tu su
zatim lancanica, astroida, kardioida, Boothova lemniskata ili krivulja pogresaka,
ortodroma, loksodroma, dakle takve krivulje koje imaju svoje mjesto i susrecu
se u drugim geodetskim kolegijima. Kao primjere vektorskih polja, osim sasvim
apstraktnih, izabrao sam elektrostatsko, magnetsko oko ravnog vodica, polje
centrifugalne sile i polje gravitacijske sile. Imajuci u vidu druge kolegije, medu
kojima prvenstveno ziku, gravimetriju i zikalnu geodeziju obradio sam u nizu
zadataka potencijale spomenutih vektorskih polja, njihove ekvipotencijalne ili
nivo-plohe te problem rada, posebno u konzervativnom ili potencijalnom po-
lju. U zadacima o krivolinijskim integralima pokazana je njihova primjena na
racunanje duljine luka lancanice, astroide, kardioide, krivulje pogresaka, orto-
drome, loksodrome, pa cak i elipse, bez obzira na to sto se taj problem svodi
na rjesavanje eliptickih integrala i obicno se izbjegava, ali je bitan u drugim
geodetskim kolegijima. Isto tako, u zadacima o plosnim integralima pokazana
je njihova moguca primjena na racunanje povrsine dijela sfere i rotacijskog elip-
soida.
Literatura kojom sam se sluzio u pripremi zbirke navedena je na kraju u
posebnom poglavlju.
U pripremi zbirke tekst je obraden i crtezi su izradeni pomocu racunala. Sve
zadatke, na stotine matematickih formula, obradila je Ivka Tunjic, koja je u
taj posao ulozila mnogo truda i strpljenja. Veliku vecinu slika takoder je ona
izradila, a pri onima nastalim uz pomoc programa MATHEMATICA pomogao
je mr. sc. D. Jovicic. Zahvaljujem im od srca.
Sa zahvalnoscu cu primiti sve primjedbe i upozorenja, kako na uocene po-
greske u tekstu, tako i na moguca poboljsanja.
U Zagrebu, 12. lipnja 1997. M. Lapaine
6
Predgovor 2. izdanju
Proslo je gotovo 10 godina od kada sam napisao Zbirku rijesenih zadataka iz
vektorske analize. U meduvremenu, dosta se toga promijenilo. Tako npr. na
Geodetskom fakultetu nema vise predmeta koji su se zvali Matematika I, II, III
i IV. Nema ni Nacrtne geometrije I i II. I mnogi drugi kolegiji su se promijenili,
neki su otisli u povijest, a neki novi su se pojavili.
Podrucje vektorske analize sada se obraduje kao posljednja tema u kole-
giju Matematicka analiza koji se predaje u I. semestru preddiplomskoga studija
Geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu. Ova je Zbirka u popisu
dopunske literature za taj predmet.
Prva verzija ove Zbirke bila je napisana u Word Perfectu. Ona je sada
prepisana u L
A
T
E
X-u, za sto je zasluzna Ana

Zgaljic, dipl. ing. mat. Korekturu
teksta i probleme s ilustracijama vrlo je uspjesno rijesio mr. sc. Drazen Tutic.
Najljepse im zahvaljujem.
Primjerak Zbirke koji je pred Vama nastao je na poticaj i zaslugom Hrvoja

Culjka, dipl. ing. geod. na cemu mu najsrdacanije zahvaljujem.


U Zagrebu, 20. studenoga 2006. M. Lapaine
7
1. Vektorske funkcije. Krivulje.
Derivacija vekorske funkcije.
Tangenta, brzina, akceleracija.
1.1. Nadite a

, a

, a a

, |a

| i |a +a

| ako je
a) a =a(t) =

A +

Bt, (

A,

B su konstantni vektori)
b) a =a(t) = 3 cos t

i + 2 sint

j +t
3
k
c) a =a(t) = 3 arctg t(

i +

j 2

k).
Rjesenja:
a) a =

A +

Bt (

A,

B konstantni vektori)
a

=

B a

= 0
a a

= 0 |a

| = |

B|
a +a

=

A+

Bt |a +a

| =
_
(

A +

Bt)
2
=
_

A
2
+ 2

Bt +

B
2
t
2
b) a = 3 cos t

i + 2 sin t

j +t
3
k
a

= 3 sint

i + 2 cos t

j + 3t
2
k a

= 3 cos t

i 2 sint

j + 6t

k
a a

= 9 cos
2
t 4 sin
2
t + 6t
4
|a

| =
_
9 sin
2
t + 4 cos
2
t + 9t
4
a +a

= (t
3
+ 6t)

k |a +a

| =
_
(t
3
+ 6t)
2
= |t
3
+ 6t|
c) a = 3 arctg t (

i +

j 2

k)
a

=
3
1 +t
2
(

i +

j 2

k) a

=
6t
(1 +t
2
)
2
(

i +

j 2

k)
a a

=
108t arctg t
(1 +t
2
)
2
|a

| =
3

6
1 +t
2
a +a

=
_
3 arctg t
6t
(1 +t
2
)
2
_
(

i +

j 2

k)
|a +a

| =

6
_
3 arctg t
6t
(1 +t
2
)
2
_
2
.
1.2. Za funkcije a = 2t

i 3t
2

k,

b = t
3

j + (2 +t
2
)

k, c = t

i +t
2

j +t
3
k
nadite (a

b)

,
_
(a

b)c
_

, (a

b)

, (

b a)

, (

,
_
a (

b c)
_

.
Rjesenje:
a = 2t

i 3t
2

k,

b = t
3

j + (2 +t
2
)

k, c = t

i +t
2

j +t
3

k
a

= 2

i 6t

k,

b

= 3t
2

j + 2t

k, c

i + 2t

j + 3t
2

k
(a

b)

=a

b +a

= 12t 12t
3
= 12t(1 +t
2
)
9
(a

b)

=
_
3t
2
(2 +t
2
)

= 12t(1 +t
2
) provjera
_
(a

b)c
_

= (ac)

bc)

= (2t 6t
4
+ 2t 9t
4
) (5t
4
+ 6t
2
+ 5t
4
) = 4t 6t
2
25t
4
_
(a

b)c
_

= (ac

bc)

= (2t
2
2t
3
5t
5
)

= 4t 6t
2
25t
4
provjera
(a

b)

=a

b +a

b =

i

j

k
2 0 6t
0 t
3
2 +t
2
= 6t
4

i (4 + 2t
2
)

j + 2t
3
k
a

i

j

k
2t 0 3t
2
0 3t
2
2t
= 9t
4

i 4t
2

j + 6t
3
k
(a

b)

= 15t
4

i (4 + 6t
2
)

j + 8t
3
k
a

b =

i

j

k
2t 0 3t
2
0 t
3
2 + t
2
= 3t
5

i 2t(2 + t
2
)

j + 2t
4
k
(a

b)

= [3t
5

i 2t(2 +t
2
)

j + 2t
4
k]

provjera
= 15t
4

i (4 + 6t
2
)

j + 8t
3
k
(

b a)

a +

b a

a =

i

j

k
0 3t
2
2t
2t 0 3t
2
= 9t
4

i + 4t
2

j 6t
3
k

b a

i

j

k
0 t
3
2 +t
2
2 0 6t
= 6t
4

i + (4 + 2t
2
)

j 2t
3
k
(

b a)

= 15t
4

i + (4 + 6t
2
)

j 8t
3
k
10

b a =

i

j

k
0 t
3
2 + t
2
2t 0 3t
2
= 3t
5

i + 2t(2 +t
2
)

j 2t
4
k
(

b a)

= [3t
5

i + 2t(2 +t
2
)

j 2t
4
k]

provjera
= 15t
4

i + (4 + 6t
2
)

j 8t
3
k
(

i

j

k
0 t
3
2 +t
2
0 6t 2
= 4t(3 +t
2
)

i
(

= 4t(3 +t
2
)

i

j

k
0 t
3
2 +t
2
0 3t
2
2t
= (6t
2
t
4
)

i
(

= (6t
2
t
4
)

i = 4t(3+t
2
)

i provjera
_
a (

b c)
_

=a

b c) +a (

c) +a (

b c

)
a

b c) =

i

j

k
2 0 6t
t
6
t
4
2t
2
2t +t
3
t
4
= (12t
2
+ 6t
4
)

i + (2t
4
6t
7
+ 6t
5
+ 12t
3
)

j + (4t + 2t
3
)

k
a (

c) =

i

j

k
2t 0 3t
2
3t
5
2t
3
2t
2
3t
3
= 6t
4

i + (6t
4
9t
7
+ 6t
5
)

j + 4t
3
k
a (

b c

) =

i

j

k
2t 0 3t
2
3t
5
2t
3
4t 2 +t
2
t
3
= (6t
2
+ 3t
4
)

i + (2t
4
9t
7
+ 12t
3
+ 6t
5
)

j + (4t + 2t
3
)

k
_
a (

b c)
_

= (18t
2
+15t
4
)

i +(24t
3
+10t
4
+18t
5
24t
7
)

j +(8t
2
+8t
3
)

k
11
a (

b c) =

b(ac) c(a

b)

b(ac) = (2t
5
3t
8
)

j + (4t
2
+ 2t
4
6t
5
3t
7
)

k
c(a

b) = (6t
3
+ 3t
5
)

i (6t
4
+ 3t
6
)

j (6t
5
+ 3t
7
)

k
a (

b c) = (6t
3
+ 3t
5
)

i + (6t
4
+ 2t
5
+ 3t
6
3t
8
)

j + (4t
2
+ 2t
4
)

k
_
a (

b c)
_

=(18t
2
+ 15t
4
)

i + (24t
3
+ 10t
4
+ 18t
5
24t
7
)

j + provjera
+(8t + 8t
3
)

k
1.3. Izvesti formule za (a

b)

, (a

b)

,
_
a(

b c)
_

.
Rjesenje:
(a

b)

= (a

b +a

= (a

b)

+ (a

=a

b +a

+a

+a

=
=a

b + 2a

+a

(a

b)

= (a

b +a

= (a

b)

+ (a

=
= a

b +a

+a

+a

=a

b + 2a

+a

_
a(

b c)
_

=
_
a

b c) +a(

b c)

=
_
a

b c)
_

+
_
a(

b c)

=
=a

b c) +a

b c)

+a

b c)

+a(

b c)

=
=a

b c) + 2a

b c)

+a(

b c)

.
1.4. Dokazati da je a =

Ae
t
+

Be
t
rjesenje diferencijalne jednadzbe
a

2
a =

0, (

A,

B konstantni vektori).
Rjesenje:
a

Ae
t

Be
t
a

=
2

Ae
t
+
2

Be
t
=
2
a.
1.5. Ako je a(t)
da(t)
dt
=

0, dokazati da je a
0
=

const.
Rjesenje:
a
0
=
a
|a|
da
0
dt
=
da
dt
|a| a
d|a|
dt
|a|
2
=
1
|a|
da
dt

a
|a|
2
d|a|
dt
Kako je a(t)
da(t)
dt
=

0, to su a i
da
dt
kolinearni, pa se moze napisati
da
dt
= ka. Prema tome
12
d a
0
dt
=
1
|a|
ka
a
|a|
2
_
a
|a|
ka
_
=
=
ka
|a|

a
|a|
2
ka
2
|a|
=
ka
|a|

ka
|a|
=

0
a
0
=

const.
1.6. Funkciju a(t) = sin t

i +cos t

j +e
t

k razvijete u Taylorov red u okolini nule.


Rjesenje:
a(t) = sint

i + cos t

j +e
t
k a(0) =

j +

k
a

(t) = cos t

i sint

j +e
t
k a

(0) =

i +

k
a

(t) = sint

i cos t

j +e
t

k a

(0) =

j +

k
a

(t) = cos t

i + sin t

j +e
t

k a

(0) =

i +

k
a(t) =a(t
0
) +
a

(t
0
)
1!
(t t
0
) +
a

(
0
)
2!
(t t
0
)
2
+
a

(t
0
)
3!
(t t
0
)
3
+. . .
a(t) = (t
1
6
t
3
. . .)

i + (1
1
2
t
2
. . .)

j + (1 +t +
1
2
t
2
+
1
6
t
3
. . .)

k.
1.7. Nadite brzinu i akceleraciju materijalne tocke kojoj je vektor polozaja
r(t), (t 0) zadan ovako:
a) r = 2t
2
k
b) r = cos
2
t

i + sin
2
t

j
c) r = 3e
t

i + cos t

j +t

k.
Rjesenje:
a) r = 2t
2
k
v = r

= 4t

k
a = r

= 2

k
b) r = cos
2
t

i + sin
2
t

j
v = r

=2 sint cos t

i+2 sint cos t

j = 2 sint cos t(

j)=sin2t(

j)
a = r

= 2 cos 2t(

j).
c) r = 3e
t

i + cos t

j +t

k
v = r

= 3e
t

i sint

j +

k
a = r

= 3e
t

i cos t

j.
13
1.8. Nadite vektor brzine i njezin iznos za materijalnu tocku kojoj je vektor
polozaja r, (a = const., b = const.):
a) r = a cos u

i +b sinu

j
b) r =
1
1 +t
2
_
a(1 t
2
)

i + 2bt

j
_
c) r =
ab
_
a
2
sin
2
+b
2
cos
2

(cos

i + sin

j)
d) r =
1
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

(a
2
cos

i +b
2
sin

j)
Rjesenje:
a) r = a cos u

i +b sinu

j
v = r

= a sinu

i +b cos u

j |v| =
_
a
2
sin
2
u +b
2
cos
2
u.
b) r =
1
1 +t
2
_
a(1 t
2
)

i + 2bt

j
_
v = r

=
1
(1 +t
2
)
2
_
4at

i + 2b(1 t
2
)

j
_
|v| =
2
(1 +t
2
)
2
_
4a
2
t
2
+b
2
(1 t
2
)
2
.
c) r =
ab
_
a
2
sin
2
+b
2
cos
2

(cos

i + sin

j)
v = ab
_

_
sin
_
a
2
sin
2
+b
2
cos
2
cos
2a
2
sin cos 2b
2
sin cos
2
_
a
2
sin
2
+b
2
cos
2

a
2
sin
2
+b
2
cos
2

i+
+ab
_

_
cos
_
a
2
sin
2
+b
2
cos
2
sin
2a
2
sin cos 2b
2
sin cos
2
_
a
2
sin
2
+b
2
cos
2

a
2
sin
2
+b
2
cos
2

j =
=
ab
(a
2
sin
2
+b
2
cos
2
)
3/2
(a
2
sin

i +b
2
cos

j)
|v| =
ab
(a
2
sin
2
+b
2
cos
2
)
3/2
_
a
4
sin
2
+b
4
cos
2
.
d) r =
1
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

(a
2
cos

i +b
2
sin

j)
14
v = a
2
_

_
sin
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2
cos
2a
2
sin cos +2b
2
sin cos
2
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

a
2
cos
2
+b
2
sin
2

i+
+b
2
_

_
cos
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2
sin
2a
2
sin cos +2b
2
sin cos
2
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

a
2
cos
2
+b
2
sin
2

j =
=
a
2
b
2
(a
2
cos
2
+b
2
sin
2
)
3/2
(sin

i cos

j)
|v| =
a
2
b
2
(a
2
cos
2
+b
2
sin
2
)
3/2
.
1.9. Pokazati da se u zadacima 1.8. a),b),c),d) radi o razlicitim parametriza-
cijama jedne te iste krivulje. Naci vezu medu parametrima.
Rjesenje:
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= 1
x = a cos u, y = b sinu
y
x
=
b
a
tg u
x =
ab cos
_
b
2
cos
2
+a
2
sin
2

, y =
ab sin
_
b
2
cos
2
+a
2
sin
2

y
x
= tg
x =
a
2
cos
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

, y =
b
2
sin
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

y
x
=
b
2
a
2
tg
x = a
1 t
2
1 +t
2
, y = b
2t
1 +t
2

y
x
=
b
a
2t
1 t
2
b
a
tg u = tg =
b
2
a
2
tg =
b
a
2t
1 t
2
/
a
b
tg u =
a
b
tg =
b
a
tg =
2t
1 t
2
.
1.10. Jednolika rotacija tocke u ravnini z = 0 oko osi z moze se opisati vektor-
skom funkcijom r(t) = Rcos t

i+Rsin t

j. Odrediti brzinu v i akeleraciju


a tocke te pokazati da se moze napisati v = r i a =
2
r, gdje je
=

k.
Rjesenje:
r(t) = R(cos t

i + sin t

j)
v = r

= R(sint

i + cos t

j)
15
r =

i

j

k
0 0
Rcos t Rsin t 0

= v
a = r

= R
2
(cos t

i + sin t

j) =
2
r.
1.11. Nadite brzinu i akceleraciju tocke koja se giba po zavojnici (helisa)
r(t) = cos t

i +sin t

j +ct

k, gdje je c = 0 dan broj. Skicirajte tu krivulju


koja lezi na valjku x
2
+y
2
= 1 . Ako je c > 0 , tocka r(t) s povecanjem
vremena t po zavojnici napreduje u smislu desnog vijka, a za c < 0 , u
smislu lijevog vijka.
Rjesenje:
r = cos t

i + sin t

j +ct

k
v = r

= sint

i + cos t

j +c

k
a = r

= cos t

i sin t

j
1.12. Nadite vektor brzine tocke koja se giba po prigusenoj zavojnici
r(t) = e
t
cos t

i + e
t
sin t

j + ce
t

k, gdje je c = 0 dan realan broj. Skici-


rajte pripadnu krivulju.
Rjesenje:
r = e
t
cos t

i +e
t
sint

j +ce
t
k
v = (e
t
cos t e
t
sin t)

i
+(e
t
sin t +e
t
cos t)

j +ce
t

k
1.13. Za funkcije iz zadatka 1.11. i 1.12. nadite jedinicne vektore tangenti.
Dokazite da tako dobivene funkcije parametriziraju kruznicu na jedinicnoj
sferi.
Rjesenje:
a) |r

| =

1 +c
2

T =
r

|r

|
=
1

1 +c
2
(sint

i + cos t

j +c

k)
16
x
2
+y
2
=
1
1 +c
2
1, z =
c

1 +c
2
c = 0 x
2
+y
2
= 1, z = 0
c = 1 x
2
+y
2
=
1
2
, z =
1

2
b) |

| = e
t

2 +c
2

T =
r

|r

|
=
1

2 +c
2
_
(cos t sint)

i + (sin t + cos t)

j +c

k
_
x
2
+y
2
=
2
2 +c
2
1, z =
c

2 +c
2
.
1.14. Zavojnica r = cos t

i + sin t

j + e
t
k ima tangencijalni vektor

T = (1 + e
2t
)
1/2
(sin t

i + cos t

j + e
t
k) koji opet denira zavojnicu
na jedinicnoj sferi. Ta zavojnica priblizava se ekvatoru kada t ,
a za t brzo se zavija oko sjevernog pola (skicirajte).
Rjesenje:
r = cos t

i + sin t

j +e
t
k
v = r

= sint

i + cos t

j +e
t

k
|r

| =
_
1 +e
2t

T =
1

1 +e
2t
(sin t

i + cos t

j +e
t

k)
17
lim
t
sint

1 +e
2t
= 0, lim
t
cos t

1 +e
2t
= 0,
lim
t
e
t

1 +e
2t
=

= lim
t
1

1 +e
2t
=
1
lim
t

T =

k
lim
t
sint

1 +e
2t
= ne postoji
lim
t
cos t

1 +e
2t
= ne postoji, lim
t
e
t

1 +e
2t
=
0
1
= 0
lim
t

T = ne postoji.
1.15. Nadite jednadzbu tangente na krivulju zadanu s:
a) r(t) = e
t
cos t

i +e
t
sint

j u tocki T(1, 0),


b) r(t) = t

i + sin

t

j u tocki T(1, 0)
c) r(t) = e
t

i +
1
1 +t

j + sin t

k u tocki T(1, 1, 0)
Rjesenje:
a) r = e
t
cos t

i +e
t
sin t

j
r

= (e
t
cos t +e
t
sin t)

i (e
t
sin t e
t
cos t)

j
x = e
t
cos t = 1
y = e
t
sin t = 0
t
0
= 0
r(T) =

i r

(T) =

i +

j
r r(T) = (t t
0
)r

(T)
r =

i +t(

i +

j)
18
b) r = t

i + sin

t

j
r

i

t
2
cos

t

j
x = t = 1
y = sin

t
= 0
t
0
= 1
r(t) =

i r

(T) =

j
r = t

i + (t 1)

j
c) r = e
t

i +
1
1 +t

j + sin t

k
r

= e
t

i
1
(1 +t)
2

j + cos t

k
x = e
t
= 1
y =
1
1 +t
= 1
t
0
= 0
z = sin t = 0
r(T) =

i +

j r

(T) =

j +

k
r =

i +

j +t(

j +

k)
1.16. Skicirati krivulju i izracunati jedinicni vektor tangente:
a) r = x

i +a ch
x
a

j, a = const.
b) r = a cos
3
t

i +a sin
3
t

j, a = const.
c) r = a(1 sin t)(cos t

i + sin t

j), a = const.
d) r =
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t(cos t

i + sin t

j), a = const., b = const.


19
Rjesenja:
a)
r = x

i +a ch
x
a

j
r

i + sh
x
a

j
|r

| =
_
1 + sh
2
x
a
= ch
x
a

T =
r

|r

|
.
b)
r = a cos
3
t

i +a sin
3
t

j,
r

= 3a cos
2
t sint

i + 3a sin
2
t cos t

j
|r

| =
_
9a
2
cos
4
t sin
2
t + 9a
2
sin
4
t cos
2
t
= 3a sint cos t

T =
r

|r

|
= cos t

i + sin t

j
c)
r = a(1 sin t)(cos t

i + sin t

j)
r

= a[(cos
2
t sint + sin
2
t)

i
(sint cos t + cos t sin t cos t)

j] =
= a
_
(cos2t sint)

i +(sin2t + cos t)

j
_
20
|

| = a
_
cos
2
2t + 2 cos 2t sin t + sin
2
t + sin
2
2t 2 sin 2t cos t + cos
2
t
= a

2 2 sint = a
_
2(1 sint)
= a

2
_
sin
2
t
2
+ cos
2
t
2
2 sin
t
2
cos
t
2
_
= a

2
_
sin
t
2
cos
t
2
_
2
= a

sin
t
2
cos
t
2

T =
r

|r

|
d)
r =
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t(cos t

i + sin t

j)
r

=
_
1
2
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t
(2a
2
sint cos t + 2b
2
sin t cos t) cos t
sin t
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t
_

i+
+
_
1
2
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t
(2a
2
sin t cos t + 2b
2
sin t cos t) sin t+
+cos t
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t
_

j
=
sint(2a
2
cos
2
t +b
2
cos 2t)

i + cos t(2b
2
sin
2
t a
2
cos 2t)

j
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t
|r

| =

a
4
cos
2
t +b
4
sin
2
t
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t
(4 sin
2
t cos
2
t + cos
2
2t)
|r

| =

a
4
cos
2
t +b
4
sin
2
t
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t
(cos
2
t + sin
2
t)
2
=

a
4
cos
2
t +b
4
sin
2
t
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t

T =
r

|r

|
=
sint(2a
2
cos
2
t +b
2
cos 2t)

i + cos t(2b
2
sin
2
t a
2
cos 2t)

j
_
a
4
cos
2
t +b
4
sin
2
t
.
21
1.17. Zadana je jednadzba loksodrome:
r =
1
ch q
[cos(kq +)

i +sin(kq +)

j +shq

k], k = const, = const, q R.


a) Dokazati da loksodroma lezi na jedinicnoj sferi.
b) Ako tocka s geografskim koordinatama (, ) pripada loksodromi,
onda vrijedi
= k ln tg(

4
+

2
) +.
c) Naci r

i |r

|.
d) Pokazati da je geografska duzina tocke u kojoj loksodroma sijece
ekvator.
e) Ako su T
1
(
1
,
1
) i T
2
(
2
,
2
) dvije tocke loksodrome onda je
=

2
ln tg(

4
+

1
2
)
1
ln tg(

4
+

2
2
)
ln tg(

4
+

1
2
) ln tg(

4
+

2
2
)
f ) Pokazati da je k = tg , gdje je kut pod kojim loksodroma sijece
sve meridijane.
g) Ako su T
1
(
1
,
1
) i T
2
(
2
,
2
) dvije tocke loksodrome, onda je
k =

1

2
ln tg(

4
+

1
2
) ln tg(

4
+

2
2
)
.
Rjesenja:
a) x =
cos(kq +)
ch q
, y =
sin(kq +)
ch q
, z =
sh q
ch q
x
2
+y
2
+z
2
=
1 + sh
2
q
ch
2
q
= 1.
b) x = cos cos , y = cos sin , z = sin
tg = tg(kq +), = kq +, thq = sin , q = Arth sin
= k Arth sin + =
k
2
ln
1 + sin
1 sin
+ =
=
k
2
ln
sin
2

2
+ 2 sin

2
cos

2
+ cos
2

2
sin
2

2
2 sin

2
cos

2
+ cos
2

2
+ =
=
k
2
ln
_
_
tg

2
+ 1
tg

2
1
_
_
2
+ = k ln
1 + tg

2
1 tg

2
+ =
= k ln
tg

4
+ tg

2
1 tg

4
tg

2
+ = k ln tg(

4
+

2
) +
22
c) x

=
k sin(kq +) ch q cos(kq +) sh q
ch
2
q
y

=
k cos(kq +) ch q sin(kq +) sh q
ch
2
q
z

=
1
ch
2
q
r

= x
2
+y
2
+z
2
=
1
ch
4
q
[k
2
ch
2
q + sh
2
q + 1] =
k
2
+ 1
ch
2
q
|r

| =
_
x
2
+y
2
+z
2
=

k
2
+ 1
ch q
.
d) = 0, = k ln tg

4
+ = k ln 1+ =
e)
1
= k ln tg(

4
+

1
2
) +

2
= k ln tg(

4
+

2
2
) +
oznacimo s:
q
1
= ln tg(

4
+

1
2
)
q
2
= ln tg(

4
+

2
2
)

1
= kq
1
+,
2
= kq
2
+
k =

1

q
1
=

2

q
2

1
q
2
q
2
=
2
q
1
q
1
(q
1
q
2
) =
2
q
1

1
q
2
=

2
q
1

1
q
2
q
1
q
2
.
f ) Radij-vektor meridijana koji prolazi tockom T
1
(
1
,
1
):
m = cos cos
1

i + cos sin
1

j + sin

k
m

=
d m
d
= sincos
1

i sin sin
1

j + cos

k
m

(T
1
) = sin
1
cos
1

i sin
1
sin
1

j + cos
1

k
| m

| = 1
U tocki T
1
:
23
r

=
1
ch
2
q
1
(k sin
1
ch q
1
sin
1
cos
1
+ cos
2

1
sh q
1
sin
1

k cos
1
ch q
1
sin
1
sin
1
+ sin
2

1
shq
1
sin
1
+ cos
1
) =
=
1
ch
2
q
1
(sh q
1
sin
1
+ cos
1
) =
1
ch
2
q
1
_
shq
1
thq
1
+
1
chq
1
_
=
=
1 + sh
2
q
1
ch
3
q
1
=
1
ch q
1
cos =
r

|r

|| m

|
=
1
ch q
1

k
2
+ 1
ch q
1
=
1

k
2
+ 1
, k = tg .
g)
k =

1

q
1
=


2
q
1

1
q
2
q
1
q
2
q
1
=

1
q
1

1
q
2

2
q
1
+
1
q
2
q
1
(q
1
q
2
)
=
=

1

2
q
1
q
2
.
1.18. Zadana je jednadzba ortodrome
r =
1
_
k
2
+ sin
2
( )
_
k cos

i +k sin

j + sin( )

k
_
gdje je k = const., = const., [, ].
a) Dokazati da ortodroma lezi na jedinicnoj sferi.
b) Dokazati da ortodroma lezi u ravnini Ax+By +Cz = 0 koja prolazi
ishodistem, pri cemu je:
sin =
A

A
2
+B
2
, cos =
B

A
2
+B
2
, k =
C

A
2
+ B
2
c) Ako tocka s geografskim koordinatama (, ) pripada ortodromi,
onda vrijedi: sin( ) = k tg .
d) Pokazati da je |r

| =
k
_
k
2
+ 1
k
2
+ sin
2
( )
.
e) Pokazati da je geografska duzina tocke u kojoj ortodroma sijece
ekvator.
f ) Ako su T
1
(
1
,
1
) i T
2
(
2
,
2
) dvije tocke ortodrome onda je :
tg =
tg
1
sin
2
tg
2
sin
1
tg
1
cos
2
tg
2
cos
1
.
g) Pokazati da je k, kotangens kuta izmedu ortodrome i ekvatora u
njihovu presjecistu
24
h) Ako su T
1
(
1
,
1
) i T
2
(
2
,
2
) dvije tocke ortodrome, onda je
k =
sin(
1

2
)
_
tg
2

1
+ tg
2

2
2 tg
1
tg
2
cos(
1

2
)
.
i) Kut izmedu ortodrome i meridijana koji prolazi tockom T
1
(
1
,
1
)
odreden je relacijom cos =
1

k
2
+ 1
cos(
1
).
Rjesenja:
a)
x =
k cos
_
k
2
+ sin
2
( )
, y =
k sin
_
k
2
+ sin
2
( )
, z =
k sin( )
_
k
2
+ sin
2
( )
x
2
+y
2
+z
2
= 1.
b) Ax +By +Cz = 0
A

A
2
+B
2
x +
B

A
2
+B
2
y +
C

A
2
+B
2
z = 0
sin x cos y +kz = 0
k cos sin k sin cos +k sin( ) = 0
0 = 0
c) x = cos cos , y = cos sin , z = sin
sin =
sin( )
_
k
2
+ sin
2
( )
, cos =
k
_
k
2
+ sin
2
( )
tg =
sin( )
k
, sin( ) = k tg .
d)
x

=
k sin
_
k
2
+ sin
2
( ) k cos
sin( ) cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
k
2
+ sin
2
( )
= k
sin(k
2
+ sin
2
( )) + cos sin( ) cos( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3/2
y

=
k cos
_
k
2
+ sin
2
( ) k sin
sin( ) cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
k
2
+ sin
2
( )
= k
cos (k
2
+ sin
2
( )) sin sin( ) cos( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3/2
25
z

=
cos( )
_
k
2
+ sin
2
( ) sin( )
sin( ) cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
k
2
+ sin
2
( )
= k
2
cos( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3/2
|r

|
2
= x
2
+y
2
+z
2
=
=
k
2
(k
2
+ sin
2
( ))
2
+k
2
sin
2
( ) cos
2
( ) +k
4
cos
2
( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3
= k
2
(k
2
+ sin
2
( ))
2
+ cos
2
( )(k
2
+ sin
2
( ))
(k
2
+ sin
2
( ))
3
=
k
2
(k
2
+ 1)
(k
2
+ sin
2
( ))
2
|r

| =
k

k
2
+ 1
k
2
+ sin
2
( )
.
e) z = 0, sin( ) = 0, =
f ) k tg
1
= sin(
1
)
k tg
2
= sin(
2
)
k =
sin(
2
)
tg
2
=
sin(
1
)
tg
1
tg
1
(sin
2
cos cos
2
sin ) = tg
2
(sin
1
cos cos
1
sin )
tg
1
sin
2
cos tg
1
cos
2
sin = tg
2
sin
1
cos tg
2
cos
1
sin
(tg
2
cos
1
tg
1
cos
2
) sin = (tg
2
sin
1
tg
1
sin
2
) cos
tg =
tg
1
sin
2
tg
2
sin
1
tg
1
cos
2
tg
2
cos
1
g) Neka je kut izmedu ortodrome i ekvatora u njihovu presjecistu. Kut
90
o
je kut izmedu ortodrome i meridijana u presjecistu ortodrome
i ekvatora.
sin = cos(90
o
) =
r

k
|r

|
=
k
2
cos( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3/2
k

k
2
+ 1
k
2
+ sin
2
( )
26
=
k

k
2
+ 1
cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
za = sin =
1

k
2
+ 1
cos =
k

k
2
+ 1
ctg = k
h)
k =
sin(
1
)
tg
1
=
sin
1
cos cos
1
sin
tg
1
=
sin
1
1
_
1 + tg
2

cos
1
tg
_
1 + tg
2

tg
1
=
sin
1
cos
1
tg
tg
1
_
1 + tg
2

=
=
sin
1
+ cos
1
tg
2
sin
1
tg
1
sin
2
tg
1
cos
2
tg
2
cos
1
tg
1

1 +
_
tg
2
sin
1
tg
1
sin
2
tg
1
cos
2
tg
2
cos
1
_
2
=
tg
1
(sin
1
cos
2
cos
1
sin
2
) + tg
2
(sin
1
cos
1
sin
1
cos
1
)
tg
1
_
(tg
1
cos
2
tg
2
cos
1
)
2
+ (tg
2
sin
1
tg
1
sin
2
)
2
=
sin(
1

2
)
_
tg
2

1
+ tg
2

2
2 tg
1
tg
2
cos(
1

2
)
i) Radij-vektor meridijana koji prolazi tockom T
1
(
1
,
1
) :
m = cos cos
1

i + cos sin
1

j + sin

k
m

=
d m
d
= sincos
1

i sin sin
1

j + cos

k
m

(T
1
) = sin
1
cos
1

i sin
1
sin
1

j + cos
1

k
| m

| = 1
U tocki T
1
:
r

=
1
(k
2
+ sin
2
(
1
))
3/2
[k sin
1
sin
1
cos
1
(k
2
+ sin
2
(
1
))+
+k sin
1
cos
2

1
sin(
1
) cos(
1
)
k sin
1
sin
1
cos
1
(k
2
+ sin
2
(
1
))+
+k sin
1
sin
2

1
sin(
1
) cos(
1
) +k
2
cos
1
cos(
1
)]
=
k sin
1
sin(
1
) cos(
1
) + k
2
cos
1
cos(
1
)
(k
2
+ sin
2
(
1
))
3/2
27
=
k cos(
1
)
(k
2
+ sin
2
(
1
))
3/2
[sin
1
sin(
1
) +k cos
1
]
=
k
2
cos(
1
)
cos
1
(k
2
+ sin
2
(
1
))
3/2
cos =

r

m

||

|
=
k
2
cos(
1
)
cos
1
(k
2
+ sin
2
(
1
))
3/2
k

k
2
+ 1
k
2
+ sin
2
(
1
)
=
k

k
2
+ 1
cos(
1
)
cos
1
_
k
2
+ sin
2
(
1
)
=
k

k
2
+ 1
cos(
1
)
cos
1
_
k
2
+k
2
tg
1
=
1

k
2
+ 1
cos(
1
)
= sin cos(
1
).
1.19. Pokazati da se odgovarajucom rotacijom prostornog koordinatnog sustava
oko ishodista jednadzba ortodrome
r =
1
_
k
2
+ sin
2
( )
_
k cos

i + k sin

j + sin( )

k
_
,
gdje je k = const., = const., [, ], moze prevesti u standardni
oblik
r = cos t e
1
+ sin t e
2
,
gdje su e
1
i e
2
dva jedinicna i medusobno okomita vektora.
Rjesenje:
x =
k cos
_
k
2
+ sin
2
( )
y =
k sin
_
k
2
+ sin
2
( )
z =
sin( )
_
k
2
+ sin
2
( )
Rotacija oko osi z za
_
_
x

_
_
=
_
_
cos sin 0
sin cos 0
0 0 1
_
_
=
_
_
x
y
z
_
_
x

=
k(cos cos + sin sin )
_
k
2
+ sin
2
( )
=
k cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
28
y

=
k(cos sin + sincos )
_
k
2
+ sin
2
( )
=
k sin( )
_
k
2
+ sin
2
( )
z

=
sin( )
_
k
2
+ sin
2
( )
Rotacija oko osi x

za kut
_
_
x

_
_
=
_
_
1 0 0
0 cos sin
0 sin cos
_
_
=
_
_
x

_
_
k = ctg , sin =
1

k
2
+ 1
, cos =
k

k
2
+ 1
x

=
k cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
y

=
k sin( ) cos + sin( ) sin
_
k
2
+ sin
2
( )
=
sin( )
sin
_
k
2
+ sin
2
( )
=

k
2
+ 1 sin( )
_
k
2
+ sin
2
( )
z

=
k sin( ) sin + sin( ) cos
_
k
2
+ sin
2
( )
= 0
x
2
+y
2
= 1 Moguca promjena parametara:
x

= cos t, y

= sin t
tg t =
y

k
2
+ 1
k
tg( ) =
tg( )
cos
r = cos t

+ sint

jednadzba ortodrome u sustavu x

, y

, z

.
29
2. Skalarna i vektorska polja.
Nivo-krivulje i nivo-plohe. Vektorske linije.
Gradijent skalarnog polja. Krivulje najveceg
priklona. Divergencija i rotacija vektorskog polja.
Potencijal vektorskog polja.
2.1 Odrediti nivo-krivulje skalarnog polja
a) u =
y
x
b) u = y
2
+x
c) u = xy
d) u = x
2
y
2
e) u = ln(x
2
+y
2
)
f ) u =
y
x
2
+y
2
g) u =

2
(x
2
+y
2
), = const.
h) u = 2I arctg
x
y
, I = const.
Rjesenja:
a)
u =
y
x
y
x
= C
y = Cx
C = 1 y = x
C = 2 y = 2x
31
b)
u = y
2
+x
y
2
+x = C
y
2
= C x
x = C y
2
C = 0 y
2
= x
C = 1 y
2
= 1 x
C = 2 y
2
= 2 x
c)
u = xy
xy = C
y =
C
x
C = 1 y =
1
x
C = 2 y =
2
x
32
d)
u = x
2
y
2
x
2
y
2
= C
x
2
C

y
2
C
= 1
C = 1 x
2
y
2
= 1
C = 2
x
2
2

y
2
2
= 1
C = 1 x
2
+y
2
= 1
e)
u = ln(x
2
+y
2
)
ln(x
2
+y
2
) = C
x
2
+y
2
= e
C
C = 0 x
2
+y
2
= 1
C = 1 x
2
+y
2
= e
33
f )
u =
y
x
2
+y
2
y
x
2
+y
2
= C
x
2
+
_
y
1
2C
_
2
=
1
4C
2
C = 1 x
2
+
_
y
1
2
_
2
=
1
4
C = 2 x
2
+
_
y
1
4
_
2
=
1
16
C = 1 x
2
+
_
y +
1
2
_
2
=
1
4
g)
u =

2
2
(x
2
+y
2
)
34

2
2
(x
2
+y
2
) = C
x
2
+y
2
=
2C

2
= K
2
K = 1 x
2
+y
2
= 1
K = 2 x
2
+y
2
= 4
h)
u = 2I arctg
x
y
2I arctg
x
y
= C
arctg
x
y
=
C
2I
x
y
= tg
C
2I
= K
y = Kx
K = 1 y = x
K = 2 y = 2x
2.2 Odrediti nivo-plohe skalarnog polja
a) u = x +y + z
b) u = x
2
+y
2
z
c) u = x
2
+y
2
+z
2
d) u =
1
x
2
+y
2
+z
2
35
e) u =
1
(x 2)
2
+ (y 1)
2
+ (z + 1)
2
f ) u = x
2
+ 2y
2
+ z
2
1
g) u =
m
r
, r =
_
x
2
+y
2
+z
2
h) u =
1
r
, r =
_
(x x
0
)
2
+ (y y
0
)
2
+ (z z
0
)
2
.
Rjesenja:
a)
u = x +y + z
x +y +z = C
x
C
+
y
C
+
z
C
= 1
C = 1 x +y +z = 1
C = 2
x
2
+
y
2
+
z
2
= 1
b)
u = x
2
+y
2
z
x
2
+y
2
z = C
z = x
2
+y
2
C
C = 0, z = x
2
+y
2
C = 1, z = x
2
+y
2
1
c)
u = x
2
+y
2
+z
2
x
2
+y
2
+z
2
= C
C = 1 x
2
+y
2
+z
2
= 1
C = 2 x
2
+y
2
+z
2
= 2
36
d)
u =
1
x
2
+y
2
+z
2
1
x
2
+y
2
+z
2
= C
x
2
+y
2
+z
2
=
1
C
C = 1 x
2
+y
2
+z
2
= 1
C = 4 x
2
+y
2
+z
2
=
1
4
e)
u =
1
(x 2)
2
+ (y 1)
2
+ (z + 1)
2
1
(x 2)
2
+ (y 1)
2
+ (z + 1)
2
= C
(x 2)
2
+ (y 1)
2
+ (z + 1)
2
=
1
C
S(2, 1 1)
C = 1 (x 2)
2
+ (y 1)
2
+ (z + 1)
2
= 1
C = 4 (x 2)
2
+ (y 1)
2
+ (z + 1)
2
=
1
4
f )
u = x
2
+ 2y
2
+ z
2
1
x
2
+ 2y
2
+z
2
1 = C
x
2
1 +C
+
y
2
1 +C
2
+
z
2
1 +C
= 1 a =

1 +C, b =
_
1 +C
2
, c =

1 +C
C = 0 x
2
+ 2y
2
+z
2
= 1
C = 1
x
2
2
+y
2
+
z
2
2
= 1
37
g)
u =
m
r
, r =
_
x
2
+y
2
+z
2

m
r
= C
r =
m
C
x
2
+y
2
+z
2
=
m
2
C
2
= K
2
K = 1 x
2
+y
2
+z
2
= 1
K = 2 x
2
+y
2
+z
2
= 4
h)
u =
1
r
r =
_
(x x
0
)
2
+ (y y
0
)
2
+ (z z
0
)
2
1
r
= C r =
1
C
(x x
0
)
2
+ (y y
0
)
2
+ (z z
0
)
2
=
1
C
2
S(x
0
, y
0
, z
0
)
C = 1 (xx
0
)
2
+(y y
0
)
2
+(z z
0
)
2
= 1
C = 2 (xx
0
)
2
+(y y
0
)
2
+(z z
0
)
2
=
1
4
2.3. Naci vektorske linije zadanog vektorskog polja
a) a = y

i x

j
b) a = x

i y

j
c) a = y

i +

j
d) a = x

i +y

j +z

k
e) a = x

i + 2y

j
f ) a = x

i +z

k
g) a = 2z

j + 4y

k
h) a = x
2

i +y
2

j
i) a = a
2
y

i b
2
x

j, a = const., b = const.
38
Rjesenja
a)
a = y

i x

j
dx
a
x
=
dy
a
y
dx
y
=
dy
x
xdx = y dy
_
xdx =
_
y dy
x
2
2
=
y
2
2
+C
x
2
+y
2
= K
2
b)
a = x

i y

j
dx
a
x
=
dy
a
y
dx
x
=
dy
y
_
dx
x
=
_
dy
y
ln x = ln y + ln C
xy = C
c)
a = y

i +

j
dx
a
x
=
dy
a
y
dx
y
= dy
dx = y dy
_
dx =
_
y dy
x =
y
2
2
+C
d)
a = x

i +y

j +z

k
dx
a
x
=
dy
a
y
=
dz
a
z
39
dx
x
=
dy
y
=
dz
z
_
dx
x
=
_
dy
y
ln x = ln y + ln C
1

x
y
= C
1
,
y
z
= C
2

x
l
=
y
m
=
z
n
e)
a = x

i + 2y

j
dx
a
x
=
dy
a
y
dx
x
=
dy
2y
_
dx
x
=
1
2
_
dy
y
ln x =
1
2
(ln y + ln C)
x
2
= Cy
f )
a = x

i +z

k
dx
a
x
=
dz
a
z
dx
x
=
dz
z
_
dx
x
=
_
dz
z
ln z = ln x + ln C
z = Cx
g)
a = 2z

j + 4y

k
dy
a
y
=
dz
a
z
dy
2z
=
dz
4y
2y dy = z dz
2
_
y dy =
_
z dz
40
y
2
=
z
2
2
+C
y
2

z
2
2
= C
h)
a = x
2

j +y
2

j
dx
a
x
=
dy
a
y
dx
x
2
=
dy
y
2
_
dx
x
2
=
_
dy
y
2

1
x
=
1
y
C
1
x

1
y
= C, y =
x
1 Cx
i)
a = a
2
y

j b
2
x

j
dx
a
x
=
dy
a
y
dx
a
2
y
=
dy
b
2
x
xdx
a
2
=
y dy
b
2
1
a
2
_
xdx =
1
b
2
_
y dy
x
2
2a
2
=
y
2
2b
2
+C
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= K
2.4. Naci vektorske linije sljedecih polja:
a)

E =
r
r
3
, r = (x x
0
)

i + (y y
0
)

j + (z z
0
)

k, r = |r|
b)

F = m
r
r
3
, r = x

i +y

j +z

k, r = |r|
c)

H = 2I
y

i +x

j
x
2
+y
2
.
41
Rjesenja:
a)
dx
E
x
=
dy
E
y
=
dz
E
z
dx
x x
0
r
3
=
dy
y y
0
r
3
=
dz
z z
0
r
3
dx
x x
0
=
dy
y y
0
=
dz
z z
0
_
dx
x x
0
=
_
dy
y y
0
ln(x x
0
) = ln(y y
0
) + ln C
1
x x
0
= C
1
(y y
0
)
Analogno: y y
0
= C
2
(z z
0
)
x x
0
l
=
y y
0
m
=
z z
0
n
pravci kroz tocku (x
0
, y
0
, z
0
).
b)
dx
F
x
=
dy
F
y
=
dz
F
z
dx
m
x
r
3
=
dy
m
y
r
3
=
dz
m
z
r
3
dx
x
=
dy
y
=
dz
z
_
dx
x
=
_
dy
y
ln x = ln y + ln C
1
x = C
1
y
Analogno: y = C
2
z
x
l
=
y
m
=
z
n
pravci kroz ishodiste.
c)
dx
H
x
=
dy
H
y
dx
2I
y
x
2
+y
2
=
dy
2I
x
x
2
+y
2
42

dx
y
=
dy
x
xdx = y dy
_
xdx =
_
y dy
x
2
2
=
y
2
2
+C
x
2
+y
2
= K koncentricne kruznice.
2.5. Zadano je skalarno polje u(x, y, z) = r =
_
x
2
+y
2
+z
2
. Odrediti gradu.
Rjesenje:
gradu=
u
x

i +
u
y

j +
u
z

k
u
x
=
1
2
_
x
2
+y
2
+z
2
2x =
x
r
u
y
=
x
r
u
z
=
z
r
gradu=
x
r

i +
y
r

j +
z
r

k =
1
r
(x

i +y

j +z

k).
2.6. Izracunati grad(c r), c = const., r = x

i +y

j +z

k.
Rjesenje:
c r = c
x
x +c
y
y +c
z
z
grad(cr)=c
x

i +c
y

j +c
z

k =c.
2.7. Odrediti tocku P(x
0
, y
0
, z
0
) u kojoj je gradijent skalarnog polja u = xyz
jednak

i +

j +

k.
Rjesenje:
u
x
= yz
u
y
= xz
u
z
= xz
gradu=yz

i +xz

j +xy

k
gradu(P)=y
0
z
0

i +x
0
z
0

j +x
0
y
0

k =

i +

j +

k
y
0
z
0
= 1 / x
0
x
0
z
0
= 1 / y
0
x
0
= y
0
y
0
z
0
= 1 / x
0
x
0
y
0
= 1 / z
0
x
0
= z
0
y
2
0
= 1 y = 1, x
0
= 1 z
0
= 1
P
1
(1, 1, 1), P
2
(1, 1, 1).
43
2.8. Odrediti kut izmedu gradijenta polja u = x
2
+2y
2
z
2
u tockama P
1
(2, 3, 1),
i P
2
(1, 1, 2).
Rjesenje:
gradu=2x

i + 4y

j 2z

k
a=gradu(P
1
)=4

i + 12

j + 2

b=gradu(P
2
)=2

i 4

j 4

k
cos =
a

b
|a||

b|
=
8 48 8

16 + 144 + 4

4 + 16 + 16
=
48

164

36
=
4

41
.
2.9. Odrediti iznos i smjer najveceg porasta skalarnog polja u = xyz u tocki
P
0
(1, 2, 2).
Rjesenje:
gradu=yz

i +xz

j +xy

k
gradu(P
0
)=4

i 2

j + 2

k
|gradu(P
0
)| =

24 = 2

6.
2.10. Odrediti krivulje najveceg priklona na plohi u = u(x, y) :
a) u =
y
x
b) u = y
2
+x
c) u = xy
d) u = x
2
y
2
e) u = ln(x
2
+y
2
)
f ) u =
y
x
2
+y
2
g) u =

2
2
(x
2
+y
2
), = const.
h) u = 2I arctg
x
y
, I = const.
Rjesenja:
a)
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u =
y
x
u
x
=
y
x
2
u
y
=
1
x
44
1
x
dx =
y
x
2
dy
xdx = y dy
_
xdx =
_
y dy
x
2
2
=
y
2
2
+C
x
2
+y
2
= R
2
, R
2
= 2C
b)
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u = y
2
+x
u
x
= 1
u
y
= 2y
2y dx = dy
dy
y
= 2 dx
_
dy
y
= 2
_
dx
ln y = 2x +C
y = Ke
2x
, K = e
C
45
c)
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u = xy
u
x
= y
u
y
= x
xdx = y dy
_
xdx =
_
y dy
x
2
2
=
y
2
2
+C
x
2
y
2
= a, a = 2C
d)
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u = x
2
y
2
u
x
= 2x
u
y
= 2y
2y dx = 2xdy
dx
x
=
dy
y
_
dx
x
=
_
dy
y
ln x = ln y + ln C
ln x = ln
C
y
xy = C
46
e)
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u = ln(x
2
+y
2
)
u
x
=
2x
x
2
+y
2
u
y
=
2y
x
2
+y
2
2y
x
2
+y
2
dx =
2x
x
2
+y
2
dy
dx
x
=
dy
y
_
dx
x
=
_
dy
y
ln x = ln y + ln C
ln x = ln Cy
x = Cy
f )
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u =
y
x
2
+y
2
u
x
=
x
2
y
2
(x
2
+y
2
)
2
u
y
=
2xy
(x
2
+y
2
)
2
x
2
y
2
(x
2
+y
2
)
2
dx =
2xy
(x
2
+y
2
)
2
dy
y

=
dy
dx
=
x
2
y
2
2xy
=
_
y
x
_
2
1
2
y
x
47
Uvodimo supstituciju: y = tx
y

= t +t

x
t +t

x =
t
2
1
2t
t

x =
t
2
+ 1
2t
2t dt
t
2
+ 1
=
dx
x
_
2t dt
t
2
+ 1
=
_
dx
x
ln(t
2
+ 1) = lnx + ln C
ln(t
2
+ 1) = ln
C
x
t
2
+ 1 =
C
x
_
y
x
_
2
+ 1 =
C
x
y
2
+x
2
= Cx
_
x
C
2
_
2
+y
2
=
C
2
4
g)
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u =

2
2
(x
2
+y
2
)
u
x
= x
2
u
y
= y
2
y
2
dx = x
2
dy
dx
x
=
dy
y
48
_
dx
x
=
_
dy
y
ln x = ln y + ln C
ln x = ln Cy
x = Cy
h)
gradu dr
dx
u
x
=
dy
u
y

u
y
dx =
u
x
dy
u = 2I arctg
x
y
u
x
=
2Iy
x
2
+y
2
u
y
=
2Ix
x
2
+y
2

2Ix
x
2
+y
2
dx =
2Iy
x
2
+y
2
dy
y dy = xdx
_
y dy =
_
xdx
y
2
2
=
x
2
2
+C
x
2
+y
2
= R
2
, R
2
= 2C
49
2.11. Dokazati da normala elipse u proizvoljnoj tocki raspolavlja kut kojemu je
vrh u toj tocki, a krakovi prolaze zaristima elipse.
Rjesenje:
f = | r
1
| +| r
2
|
r
1
= (x +e)

i +y

j r
2
= (x e)

i +y

j
r
1
= | r
1
| r
2
= | r
2
|
f =
_
(x +e)
2
+y
2
+
_
(x e)
2
+y
2
= r
1
+r
2

N =gradf =
_
x +e
r
1
+
x e
r
2
_

i +
_
y
r
1
+
y
r
2
_

j =
r
1
r
1
+
r
2
r
2
= r
1
0
+ r
2
0

N je dijagonala romba pa raspolavlja kut.


2.12. Odrediti jedinicni vektor normale na nivo-plohu polja u = x
2
+2xy 4yz
u tocki P
0
(1, 1, 1) u smjeru rasta polja.
Rjesenje:
gradu = (2x + 2y)

i + (2x 4z)

j 4y

k
gradu(P
0
) = 4

i + 6

j 4

k
|gradu(P
0
)| =

68 = 2

17
u
0
=
a
|a|
=
gradu(P
0
)
|gradu(P
0
)|
=
1

17
(2

i + 3

j 2

k).
2.13. Dokazati da je jednadzbama x = Rcos cos , y = Rcos sin ,
z = Rsin denirana sfera sa sredistem i polumjerom R. Odrediti je-
dinici vektor normale te sfere u proizvoljnoj tocki.
Rjesenje:
x
2
+y
2
+z
2
= R
2
R
2
cos
2
cos
2
+R
2
cos
2
sin
2
+R
2
sin
2
= R
2
50
R
2
cos
2
+R
2
sin
2
= R
2
R
2
= R
2
F = x
2
+y
2
+z
2
gradF =
F
x

i +
F
y

j +
F
z

N =gradF = 2x

i + 2y

j + 2z

k = 2r
|

N| = |gradF| = 2|r| = 2R

N
0
=

N
|

N|
=
2r
2R
=
r
R
= cos cos

i + cos sin

j + sin

k
2.14 Dokazati da je jednadzbama
a) x =
a
2
cos cos
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

, y =
a
2
cos sin
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

,
z =
b
2
sin
_
a
2
cos
2
+b
2
sin
2

b) x =
ab cos cos
_
b
2
cos
2
+a
2
sin
2

, y =
ab cos sin
_
b
2
cos
2
+a
2
sin
2

,
z =
ab sin
_
b
2
cos
2
+a
2
sin
2

c) x = a cos u cos , y = a cos u sin, z = b sin u


d) x = a
1 t
2
1 +t
2
cos , y = a
1 t
2
1 +t
2
sin , z = b
2t
1 +t
2
deniran rotacijski elipsoid sa sredistem u ishodisu i poluosima a i b. Odre-
diti vektor normale tog elipsoida u proizvoljnoj tocki.
Rjesenja:
a)
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
= 1
a
2
cos
2
cos
2

a
2
cos
2
+b
2
sin
2

+
a
2
cos
2
sin
2

a
2
cos
2
+b
2
sin
2

+
b
2
sin
2

a
2
cos
2
+b
2
sin
2

= 1
51
a
2
cos
2
(cos
2
+ sin
2
) +b
2
sin
2

a
2
cos
2
+b
2
sin
2

=1
1 =1
F =
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
gradF =
F
x

i +
F
y

j +
F
z

k
gradF =
2x
a
2

i +
2y
a
2

j +
2z
b
2

k
= 2
_
x
a
2

i +
y
a
2

j +
z
b
2

k
_
.
b)
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
= 1
a
2
b
2
cos
2
cos
2

a
2
(b
2
cos
2
+a
2
sin
2
)
+
a
2
b
2
cos
2
sin
2

a
2
(b
2
cos
2
+a
2
sin
2
)
+
a
2
b
2
sin
2

a
2
(b
2
cos
2
+a
2
sin
2
)
=1
b
2
cos
2
cos
2
+b
2
cos
2
sin
2
+a
2
sin
2

b
2
cos
2
+a
2
sin
2

= 1
1 = 1
Za normalu vidi a).
c)
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
= 1
cos
2
u cos
2
+ cos
2
u sin
2
+ sin
2
u = 1
cos
2
u + sin
2
u = 1
1 = 1
Za normalu vidi a).
d)
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
= 1
(1 t
2
)
2
(1 +t
2
)
2
cos
2
+
(1 t
2
)
2
(1 +t
2
)
2
sin
2
+
4t
2
(1 +t
2
)
2
= 1
(1 t
2
)
2
+ 4t
2
(1 +t
2
)
2
= 1
1 = 1
Za normalu vidi a).
52
2.15. Odrediti derivaciju skalarnog polja f = x
2
2y
2
+3z
2
u tocki P
0
(1, 1, 2)
u smjeru vektora s =

i +

k.
Rjesenje
f
s
=gradf s
0
gradf = 2x

i 4y

j + 6z

k
gradf(P
0
) = 2

i 4

j + 12

k
s
0
=

i +

3
f
s
=
18

3
= 6

3.
2.16. Odrediti derivaciju skalarnog polja u = x
2
+
1
2
y
2
u tocki A(2, 1) u
smjeru

AB, gdje je B(6, 2).
Rjesenje:
u
s
=gradu s
0
gradu = 2x

i +y

j
gradu(A) = 4

j
s
0
=
4

i + 3

j
5
u
s
=
13
5
.
2.17. Odrediti derivaciju skalarnog polja u =
1
2
x
2

1
2
y
2
+z u tocki P
0
(2, 1, 1)
u smjeru pravca
x 2
1
=
y 1
0
=
z 1
2
prema rastu polja.
Rjesenje:
u
s
=gradu s
0
gradu = x

i y

j +

k
gradu(P
0
) = 2

j +

k
s
0
=

i + 2

5
u
s
=
4

5
.
53
2.18. Odrediti derivaciju skalarnog polja U =
1
r
, r =
_
x
2
+y
2
+z
2
u smjeru
njegovog gradijenta.
Rjesenje:
U
s
=gradU s
0
gradU =
1
r
2
x

i +y

j +z

k
r
=
r
r
3
s =gradU s
0
=
r
r
U
s
=
1
r
2
.
2.19. Odrediti derivaciju skalarnog polja U =
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
u tocki A(a, a, b) u
smjeru radij vektora te tocke.
Rjesenje:
U
s
=gradU s
0
gradU = 2
_
x
a
2

i +
y
a
2

j +
z
b
2

k
_
gradu(A) = 2
_
1
a

i +
1
a

j +
1
b

k
_
s = r = a

i +a

j +b

k s
0
=
a

i +a

j +b

2a
2
+b
2
U
s
=
6

2a
2
+b
2
.
2.20. Odrediti divergenciju vektorskog polja
a) a = xy

i +yz

j +xz

k
b) a =

i +

j +

k
3
_
(x +y +z)
2
c) a = u v, gdje je u = x

i +y

j +z

k, te v = y

i +z

j +x

k.
Rjesenja:
a)
a = a
x

i +a
y

j +a
z

k
diva =
a
x
x
+
a
y
y
+
a
z
z
= y +z +x
b)
a
x
=
1
3
_
(x +y +z)
2
= (x +y +z)
2/3
= a
y
= a
z
54
a
x
x
=
2
3
(x +y +z)
5/3
=
a
y
y
=
a
z
z
div

i +

j +

k
3
_
(x +y +z)
2
=
2
3
_
(x +y +z)
5
.
c)
u v =

i

j

k
x y z
y z x
= (yx z)

i (x
2
yz)

j + (xz y
2
)

k
div(u v) = x +y +z.
2.21. Provjeriti da li je vektorsko polje a solenoidalno:
a) a = (x
2
y +y
3
)

i + (x
3
xy
2
)

j
b) a = xy
2

i +x
2
y

j (x
2
+y
2
)z

k
c) a =
x
yz

i +
y
xz

j
(x +y)
xy
ln z

k
d) a =
x

i y

j
_
x
2
+y
2
+
(x
2
y
2
)z
(x
2
+y
2
)
3/2

k
Rjesenja:
a)
a = (x
2
y +y
3
)

i + (x
3
xy
2
)

j
a
x
= x
2
y +y
3
a
y
= x
3
xy
2
a
x
x
= 2xy
a
y
y
= 2xy
diva =
a
x
x
+
a
y
y
= 0 polje a je solenoidalno.
b)
a = xy
2

i +x
2
y

j (x
2
+y
2
)z

k
a
x
= xy
2
a
y
= x
2
y a
z
= (x
2
+y
2
)z
a
x
x
= y
2
a
y
y
= x
2
a
z
z
= x
2
y
2
diva =
a
x
x
+
a
y
y
+
a
z
z
= 0 polje a je solenoidalno.
c)
a =
x
yz

i +
y
xz

j
(x +y)
xy
ln z

k
a
x
=
x
yz
a
y
=
y
xz
a
z
=
(x +y)
xy
ln z
a
x
x
=
1
yz
a
y
y
=
1
xz
a
z
z
=
1
yz

1
xz
55
diva =
a
x
x
+
a
y
y
+
a
z
z
= 0 polje a je solenoidalno.
d)
a =
x

i y

j
_
x
2
+y
2
+
(x
2
y
2
)z
(x
2
+y
2
)
3/2

k
a
x
=
x
_
x
2
+y
2
a
y
=
y
_
x
2
+y
2
a
z
=
(x
2
y
2
)z
(x
2
+y
2
)
3/2
a
x
x
=
y
2
_
x
2
+y
2
(x
2
+ y
2
)
2
a
y
y
=
x
2
_
x
2
+y
2
(x
2
+y
2
)
2
a
z
z
=
(x
2
y
2
)
_
x
2
+y
2
(x
2
+y
2
)
2
diva =
a
x
x
+
a
y
y
+
a
z
z
= 0 polje a je solenoidalno.
2.22. Odrediti divergenciju gradijenta skalarnog polja:
a) u = x
3
y
2
z
b) u = e
x+y+z
c) u = ln r, r =
_
x
2
+y
2
.
Rjesenja:
a) gradu = 3x
2
y
2
z

i + 2x
3
yz

j +x
3
y

k
div(gradu) = 6xy
2
z + 2x
3
z.
b) gradu = e
x+y+z
(

i +

j +

k)
div(gradu) = 3e
x+y+z
= 3u.
c) gradu =
1
r
2
(x

i +y

j)
div(gradu) =
a
x
x
+
a
y
y
=
x
2
+y
2
(x
2
+y
2
)
2
+
x
2
y
2
(x
2
+y
2
)
2
= 0.
2.23. Naci rota za sljedeca polja:
a) a = x

i +y

j +z

k
b) a = (x
2
+y
2
)

i + (y
2
+z
2
)

j + (z
2
+x
2
)

k
c) a = z
3

i +y
3

j +x
3
k
d) a =
1
2
(y
2

i +x
2

j).
56
Rjesenja:
a)
rota =

i

j

k

z
x y z
=
=
_
z
y

y
z
_

i
_
z
x

x
z
_

j +
_
y
x

x
y
_

k =
=

0
b)
rota =

i

j

k

z
x
2
+y
2
y
2
+z
2
z
2
+x
2
=
= 2z

i 2x

j 2y

k = 2(z

i +x

j +y

k).
c)
rota =

i

j

k

z
z
3
y
3
x
3
= (3x
2
3z
2
)

j = 3(z
2
x
2
)

j.
d)
rota =

i

j

k

1
2
y
2
1
2
x
2
0
= (x +y)

k.
2.24. Pokazati da vrijedi rot
r
r
=

0, ako je r = x

i +y

j +z

k, r = |r|.
Rjesenje:
a =
r
r
rota =

i

j

k

z
a
x
a
y
a
z
=
_
a
z
y

a
y
z
_

i
_
a
z
x

a
x
z
_

j+
_
a
y
x

a
x
y
_

k
a
z
y
=
yz
r
3
a
y
z
=
yz
r
3
a
z
x
=
xz
r
3
a
x
z
=
xz
r
3
a
y
x
=
xy
r
3
a
x
y
=
xy
r
3
rota =

0.
57
2.25 Neka je =

k, = const., y = r, r = x

i + y

j + z

k. Dokazati da je
=
1
2
rotv.
Rjesenje:
v =

i

j

k
0 0
x y z
= y

i +x

j
rotv =

i

j

k

z
y x 0
= ( +)

k = 2.
2.26. Dokazati da za bilo koje skalarno polje f te vektorska polja a i

b vrijedi:
a) rot(gradf) =

0
b) div(rota) = 0
c) div(a

b) =

b rota a rot

b
d) div(fa) = fdiva +agradf
Rjesenja:
a)
rot(gradf) = rot
_
f
x

i +
f
y

j +
f
z

k
_
=

i

j

k

z
f
x
f
y
f
z
=
=
_

2
f
yz


2
f
yz
_

i +
_

2
f
xz


2
f
xz
_

j +
_

2
f
xy


2
f
xy
_

k
=

0
b)
div(rota) =
(rota)
x
x
+
(rota)
y
y
+
(rota)
z
z
=

i

j

k

z
a
x
a
y
a
z
=
=

x
_
a
z
y

a
y
z
_


y
_
a
z
x

a
x
z
_
+

z
_
a
y
x

a
x
y
_
= 0
58
c)
div(a

b) =
(a

b)
x
x
+
(a

b)
y
y
+
(a

b)
z
z
=
=
(a
y
b
z
a
z
b
y
)
x
+
(a
z
b
x
a
x
b
z
)
y
+
(a
x
b
y
a
y
b
x
)
z
=
=
a
y
x
b
z
+a
y
b
z
x

a
z
x
b
y
a
z
b
y
x
+
a
z
y
b
x
+a
z
b
x
y

a
x
y
b
z
a
x
b
z
y
+
a
x
z
b
y
+a
x
b
y
z

a
y
z
b
x
a
y
b
x
z
=
= b
x
_
a
z
y

a
y
z
_
+b
y
_
a
x
z

a
z
x
_
+b
z
_
a
y
x

a
x
y
_

a
x
_
b
z
y

b
y
z
_
a
y
_
b
x
z

b
z
x
_
a
z
_
b
y
x

b
x
y
_
=
=

b
__
a
z
y

a
y
z
_

i +
_
a
z
x

a
x
z
_

j +
_
a
y
x

a
x
y
_

k
_

a
__
b
z
y

b
y
z
_

i +
_
b
z
x

b
x
z
_

j +
_
b
y
x

b
x
y
_

k
_
=
=

brota arot

b.
d)
div(fa) =
(fa
x
)
x
+
(fa
y
)
y
+
(fa
z
)
z
=
= f
_
a
x
x
+
a
y
y
+
a
z
z
_
+
_
a
x
f
x
+a
y
f
y
+a
z
f
z
_
=
= fdiva +agradf.
2.27. Odrediti divergenciju i rotaciju za sljedeca polja:
a)

C =
2
(x

i +y

j), = const.
b)

H = 2I
y

i +x

j
x
2
+y
2
, I = const.
c)

F = m
r
r
3
, r = x

i +y

j +z

k, r = |r|, m = const.
Rjesenja:
a) div

C =
2
+
2
= 2
2
rot

C =

i

j

k

2
x
2
y 0
=

0
b)
H
x
= 2I
y
x
2
+y
2
H
y
= 2I
x
x
2
+y
2
H
x
x
= 2I
2xy
(x
2
+y
2
)
2
H
y
y
= 2I
2xy
(x
2
+y
2
)
2
59
div

H =
H
x
x
+
H
y
y
= 2I
2xy
(x
2
+y
2
)
2
2I
2xy
(x
2
+y
2
)
2
div

H = 0 (solenoidalno polje)
rot

H =

i

j

k

z
2I
y
x
2
+y
2
2I
x
x
2
+y
2
0
=
=
_

x
_
2I
x
x
2
+y
2
_


y
_
2I
y
x
2
+y
2
__

x
_
2I
x
x
2
+y
2
_
= 2I
x
2
+y
2
2x
2
(x
2
+y
2
)
2
= 2I
y
2
x
2
(x
2
+y
2
)
2

y
_
2I
y
x
2
+y
2
_
= 2I
x
2
y
2
+ 2y
2
(x
2
+y
2
)
2
= 2I
y
2
x
2
(x
2
+y
2
)
2
rot

H =

0 (potencijalno polje).
c)
F
x
=
mx
r
3
r
x
=
x
r
F
x
x
= m
r
3
3xr
2
r
x
r
6
= m
r
3
3x
2
r
r
6
= m
r
2
3x
2
r
5
F
y
=
my
r
3
r
y
=
y
r
F
y
y
= m
r
2
3y
2
r
5
F
z
=
mz
r
3
r
z
=
z
r
F
z
z
= m
r
2
3z
2
r
5
div

F = m
3r
2
3(x
2
+y
2
+z
2
)
r
5
= m
3r
2
3r
2
r
5
= 0
(

F je solenoidalno polje)
rot

F =

i

j

k

z
x
r
3
y
r
3
z
r
3
=
_

y
z
r
3


z
y
r
3
_

i
_

x
z
r
3


z
x
r
3
_

j+
+
_

x
y
r
3


y
x
r
3
_

k =

0
(

F je potencijalno polje), jer je


60

y
z
r
3
=
3z
r
4
r
y
=
3yz
r
5

z
y
r
3
=
3y
r
4
r
z
=
3yz
r
5

x
z
r
3
=
3z
r
4
r
x
=
3xz
r
5

z
x
r
3
=
3x
r
4
r
z
=
3xz
r
5

x
y
r
3
=
3y
r
4
r
x
=
3xy
r
5

y
x
r
3
=
3x
r
4
r
y
=
3xy
r
5
2.28. Prema Coulombovom zakonu elektrostatsko polje

E(P) u tocki P pro-
uzrokovano jedinicnim pozitivnim nabojem smjestenim u P
0
zadano je sa

E(P) =
r
r
3
, r = (x x
0
)

i + (y y
0
)

j + (z z
0
)

k, r = |r|. Dokazati:
a) rot

E =

0
b) div

E = 0
c)

E = gradU, U =
1
r
+C, C = const.
Rjesenja:
a)
rot

E =

i

j

k

z
x x
0
r
3
y y
0
r
3
z z
0
r
3
=
_

y
z z
0
r
3


z
y y
0
r
3
_

_

x
z z
0
r
3


z
x x
0
r
3
_

j +
_

x
y y
0
r
3


y
x x
0
r
3
_

k =
=

0 (potencijalno polje), jer je

y
z z
0
r
3
=
3(y y
0
)(z z
0
)
r
5

z
y y
0
r
3
=
3(y y
0
)(z z
0
)
r
5

x
z z
0
r
3
=
3(x x
0
)(z z
0
)
r
5

z
x x
0
r
3
=
3(x x
0
)(z z
0
)
r
5

x
y y
0
r
3
=
3(x x
0
)(y y
0
)
r
5

y
x x
0
r
3
=
3(x x
0
)(y y
0
)
r
5
b)
E
x
=
x x
0
r
3
r
x
=
x x
0
r
E
x
x
=
r
3
3(x x
0
)r
2
r
x
r
6
=
r
3
3(x x
0
)
2
r
r
6
=
r
2
3(x x
0
)
2
r
5
E
y
=
y y
0
r
3
r
x
=
y y
0
r
E
y
y
=
r
2
3(y y
0
)
2
r
5
E
z
=
z z
0
r
3
r
x
=
z z
0
r
E
z
z
=
r
2
3(z z
0
)
2
r
5
61
div

E =
3r
2
3
_
(x x
0
)
2
+ (y y
0
)
2
+ (z z
0
)
2

r
5
=
3r
2
3r
2
r
5
= 0
c)
U
x
=
1
r
2
r
x
=
x x
0
r
3
U
y
=
1
r
2
r
y
=
y y
0
r
3
U
z
=
1
r
2
r
z
=
z z
0
r
3
gradU =
x x
0
r
3

i
y y
0
r
3

j
z z
0
r
3

k
=
1
r
3
_
(x x
0
)

i + (y y
0
)

j + (z z
0
)

k
_
=
r
r
3
.
2.29 Ispitati da li je vektorsko polje potencijalno i ako postoji naci njegov po-
tencijal:
a) a = (5x
2
y 4xy)

i + (3x
2
2y)

j
b) a = yz

i +zx

j +xy

k
c) a = (y +z)

i + (x +z)

j + (x +y)

k
d) a = xz

i + 2y

j +xy

k
e) a = (2xy +z
2
)

i + (2yz +x
2
)

j + (2xz +y
2
)

k
f ) a =
1
3
(x
3

i +y
3
y +z
3

k)
g) a = ln(1 +z
2
)

i + ln(1 +x
2
)

j +xz

k
h) a = 2xy

i + (x
2
2yz)

j y
2
k
i) a = (3x
2
y y
3
)

i + (x
3
3xy
2
)

j
j) a = (yz xy)

i + (xz
x
2
2
+yz
2
)

j + (xy +y
2
z)

k
k) a =
_
1
z

y
x
2
_

i +
_
1
x

z
y
2
_

j +
_
1
y

x
z
2
_

k.
Rjesenja:
a)
rota =

i

j

k

z
5x
2
y 4xy 3x
2
2y 0
= (6x 10xy + 4y)

k =

0
Polje a nije potencijalno.
b)
rota =

i

j

k

z
yz zx xy
= (x x)

i + (y y)

j + (z z)

k =

0
62
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

a
x
= yz a
x
(x

, y, z) = yz
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

= yz
_
x
x0
dx

= (x x
0
)yz
a
y
= zx a
y
(x
0
, y

, z) = zx
0
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

= zx
0
_
y
y0
dy

= (y y
0
)zx
0
a
z
= xy a
z
(x
0
, y
0
, z

) = x
0
y
0
_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

= x
0
y
0
_
z
z0
dz

= (z z
0
)x
0
y
0
U = (x x
0
)yz (y y
0
)zx
0
(z z
0
)x
0
y
0
=
= xyz +x
0
y
0
z
0
= xyz +C
c)
rota =

i

j

k

z
y +z x +z x +y
=

0
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

a
x
= y +z a
x
(x

, y, z) = y +z
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

= (y +z)(x x
0
)
a
y
= x +z a
y
(x
0
, y

, z) = x
0
+z
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

= (x
0
+z)(y y
0
)
a
z
= x +y a
z
(x
0
, y
0
, z

) = x
0
+y
0
_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

= (x
0
+y
0
)(z z
0
)
U = (y +z)(x x
0
) (x
0
+z)(y y
0
) (x
0
+y
0
)(z z
0
) =
= yx +yx
0
xz +x
0
z x
0
y +x
0
y
0
yz +y
0
z x
0
z +x
0
z
0
y
0
z +y
0
z
0
=
= xy yz yx +x
0
y
0
+y
0
z
0
+z
0
x
0
= (xy +yz +zx) +C
63
d)
rota =

i

j

k

z
a
x
a
y
a
z
=

i

j

k

z
xz 2y xy
= x

i (y x)

j =

0
Polje a nije potencijalno.
e)
rota =

i

j

k

z
a
x
a
y
a
z
=

i

j

k

z
2xy +z
2
2yz +x
2
2xz +y
2
=

0
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

a
x
= 2xy +z
2
a
x
(x

, y, z) = 2x

y +z
2
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

= y(x
2
x
2
0
) +z
2
(x x
0
)
a
y
= 2yz +x
2
a
y
(x
0
, y

, z) = 2y

z +x
2
0
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

= z(y
2
y
2
0
) +x
2
0
(y y
0
)
a
z
= 2xz +y
2
a
z
(x
0
, y
0
, z

) = 2x
0
z

+y
2
0
_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

= x
0
(z
2
z
2
0
) +y
2
0
(z z
0
)
U = y(x
2
x
2
0
) z
2
(x x
0
) z(y
2
y
2
0
) x
2
0
(y y
0
) x
0
(z
2
z
2
0
) y
2
0
(z z
0
) =
= x
2
y +x
2
0
y xz
2
+x
0
z
2
y
2
0
z +y
2
0
z x
2
0
y +x
2
0
y
0
x
0
z
2
+x
0
z
2
0
y
2
0
z +y
2
0
z
0
=
= x
2
y xz
2
y
2
z +x
2
0
y
0
+x
0
z
2
0
+y
2
0
z
0
= x
2
y xz
2
y
2
z +C.
f )
rota =

i

j

k

z
a
x
a
y
a
z
=

i

j

k

z
1
3
x
3
1
3
y
3
1
3
z
3
=

0
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

a
x
=
1
3
x
3
a
x
(x

, y, z) =
1
3
x
3
64
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

=
x
4
12

x
4
0
12
a
y
=
1
3
y
3
a
y
(x
0
, y

, z) =
1
3
y
3
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

=
y
4
12

y
4
0
12
a
z
=
1
3
z
3
a
z
(x
0
, y
0
, z

) =
1
3
z
3
_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

=
z
4
12

z
4
0
12
U =
x
4
12
+
x
4
0
12

y
4
12
+
y
4
0
12

z
4
12
+
z
4
0
12
=
x
4
12

y
4
12

z
4
12
+
x
4
0
12
+
y
4
0
12
+
z
4
0
12
=
=
x
4
12

y
4
12

z
4
12
+ C.
g)
rota =

i

j

k

z
a
x
a
y
a
z
=

i

j

k

z
ln(1 +z
2
) ln(1 +x
2
) xz
=
=
_
2z
1 +z
2
z
_

j +
2x
1 +x
2

k =

0
Polje a nije potencijalno.
h)
rota =

i

j

k

z
2xy x
2
2yz y
2
= (2y + 2y)

i + 0

j + (2x 2x)

k =

0
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

a
x
= 2xy a
x
(x

, y, z) = 2x

y
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

= y(x
2
x
2
0
)
a
y
= x
2
2yz a
y
(x
0
, y

, z) = x
2
0
2y

z
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

= x
0
(y y
0
) z(y
2
y
2
0
)
a
z
= y
2
a
z
(x
0
, y
0
, z

) = y
2
0
65
_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

= y
2
0
(z z
0
)
U = y(x
2
x
2
0
) x
2
0
(y y
0
) +z(y
2
y
2
0
) +y
2
0
(z z
0
) =
= x
2
y +x
2
0
y x
2
0
y +x
2
0
y
0
+y
2
z y
2
0
z +y
2
0
z y
2
0
z
0
=
= y
2
z x
2
y +x
2
0
y
0
y
2
0
z
0
= y
2
z x
2
y +C
i)
rota =

i

j

k

z
3x
2
y y
3
x
3
3xy
2
0
= (3x
2
3y
2
3x
2
+3y
2
)

k =

0
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

a
x
= 3x
2
y y
3
a
x
(x

, y, z) = 3x
2
y y
3
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

= y(x
3
x
3
0
) y
3
(x x
0
)
a
y
= x
3
3xy
2
a
y
(x
0
, y

, z) = x
3
0
3x
0
y
2
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

= x
3
0
(y y
0
) x
0
(y
3
y
3
0
)
U = y(x
3
x
3
0
) +y
3
(x x
0
) x
3
0
(y y
0
) +x
0
(y
3
y
3
0
)
= x
3
y +x
3
0
y +xy
3
x
0
y
3
x
3
0
y +x
3
0
y
0
+x
0
y
3
x
0
y
3
0
= xy
3
x
3
y +x
3
0
y
0
x
0
y
3
0
= xy
3
x
3
y +C
j)
rota =

i

j

k

z
yz xy xz
x
2
2
+yz
2
xy +y
2
z
= (x + 2yz x 2yz)

i (y y)

j + (z x z x)

k =

0
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

a
x
= yz xy a
x
(x

, y, z) = yz x

y
66
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

= yz(x x
0
) y
_
x
2
2

x
2
0
2
_
a
y
= xz
x
2
2
+yz
2
a
y
(x
0
, y

, z) = x
0
z
x
2
0
2
+ y

z
2
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

= x
0
(y y
0
)
x
2
0
2
(y y
0
) +z
2
_
y
2
2

y
2
0
2
_
a
z
= xy +y
2
z a
z
(x
0
, y
0
, z

) = x
0
y
0
+y
2
0
z

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

= x
0
y
0
(z z
0
) +y
2
0
_
z
2
2

z
2
0
2
_
U = yz(x x
0
) +y
_
x
2
2

x
2
0
2
_
x
0
z(y y
0
) +
x
2
0
2
(y y
0
)
z
2
_
y
2
2

y
2
0
2
_
x
0
y
0
(z z
0
) y
2
0
_
z
2
2

z
2
0
2
_
=
= xyz +x
0
yz +
x
2
y
2
+
x
2
0
y
2
x
0
yz +x
0
y
0
z +
x
2
0
y
2

x
2
0
y
0
2

y
2
z
2
2
+
y
2
0
z
2
2
x
0
y
0
z +x
0
y
0
z
0

y
2
0
z
2
2
+
y
2
0
z
2
0
2
=
=
x
2
y
2

y
2
z
2
2
xyz
x
2
0
y
0
2
+
y
2
0
z
2
0
2
+x
0
y
0
z
0
=
=
x
2
y
2

y
2
z
2
2
xyz +C.
k)
rota =

i

j

k

z
1
z

y
x
2
1
x

z
y
2
1
y

x
z
2
=
_

1
y
2
+
1
y
2
_

i
_

1
z
2
+
1
z
2
_

j +
_

1
x
2
+
1
x
2
_

k =

0
Polje a je potencijalno.
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

a
x
=
1
z

y
x
2
a
x
(x

, y, z) =
1
z

y
x
2
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

=
1
z
(x x
0
) +y
_
1
x

1
x
0
_
a
y
=
1
x

z
y
2
a
y
(x
0
, y

, z) =
1
x
0

z
y
2
67
_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

=
1
x
0
(y y
0
) +z
_
1
y

1
y
0
_
a
z
=
1
y

x
z
2
a
y
(x
0
, y
0
, z

) =
1
y
0

x
0
z
2
_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

=
1
y
0
(z z
0
) +x
0
_
1
z

1
z
0
_
U =
1
z
(x x
0
) y
_
1
x

1
x
0
_

1
x
0
(y y
0
) z
_
1
y

1
y
0
_

1
y
0
(z z
0
) x
0
_
1
z

1
z
0
_
=
=
x
z
+
x
0
z

y
x
+
y
x
0

y
x
0
+
y
0
x
0

z
y
+
z
y
0

z
y
0
+
z
0
y
0

x
0
z
+
x
0
z
0
=
=
y
x

z
y

x
z
+
y
0
x
0
+
z
0
y
0
+
x
0
z
0
=
y
x

z
y

x
z
+C
2.30. Dokazati da je U = 2I arctg
x
y
potencijal magnetskog polja

H = 2I
y

i +x

j
x
2
+y
2
.
Rjesenje:
Treba dokazati da je

H = gradU
U
x
= 2I
1
1 +
_
x
y
_
2
1
y
= 2I
y
x
2
+y
2
U
y
= 2I
1
1 +
_
x
y
_
2
x
y
2
= 2I
x
x
2
+y
2
gradU = 2I
y

i +x

j
x
2
+y
2
=

H.
2.31. Odrediti potencijal U(x, y) magnetskog polja

H = 2I
y

i +x

j
x
2
+y
2
Rjesenje:
U =
_
x
x0
H
x
(x

, y)dx

_
y
y0
H
y
(x
0
, y

)dy

H
x
= 2I
y
x
2
+y
2
2I
_
x
x0
y
x
2
+y
2
dx

= 2Iy
_
x
x0
dx

x
2
+y
2
= 2Iy
1
y
arctg
x

x
x0
=
= 2I(arctg
x
y
arctg
x
0
y
)
68
H
y
= 2I
x
x
2
+y
2
2I
_
y
y0
x
0
x
2
+y
2
dy

= 2Ix
0
_
y
y0
dy

x
2
0
+y
2
= 2Ix
0
1
x
0
arctg
y

x
0

y
y0
=
= 2I(arctg
y
x
0
arctg
y
0
x
0
)
U = 2I
_
arctg
x
y
arctg
x
0
y
arctg
y
x
0
+ arctg
y
0
x
0
_
= arctg
x
0
y
+ arctg
y
x
0
tg = tg(arctg
x
0
y
+ arctg
y
x
0
) =
x
0
y
+
y
x
0
1
x
0
y
y
x
0
=
=

2
+k
U = 2I
_
arctg
x
y
+C
_
2.32. Dokazati da je U =

2
2
r
2
potencijal polja a =
2
r, r = x

i +y

j, r = |r|.
Rjesenje:
Treba dokazati da je a = gradU.
U
x
=
2
r
r
x
=
2
r
x
r
=
2
x
U
y
=
2
r
r
y
=
2
r
y
r
=
2
y
gradU =
2
(x

i +y

j) =
2
r a =
2
r.
2.33. Naci potencijal U polja a =
2
r, r = x

i +y

j, ako je U(0, 0) = 0.
Rjesenje:
U(x, y) =
_
x
x0
a
x
(x

, y)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

)dy

a
x
=
2
x

2
_
x
x0
x

dx

=
2
x
2
2

x
x0
=

2
2
(x
2
x
2
0
)
a
y
=
2
y

2
_
y
y0
y

dy

=
2
y
2
2

y
y0
=

2
2
(y
2
y
2
0
)
U(x, y) =

2
2
(x
2
+y
2
x
2
0
y
2
0
) =

2
2
(x
2
+y
2
) +C
U(0, 0) = C = 0
69
U(x, y) =

2
2
(x
2
+y
2
).
2.34. Dokazati da je U =
m
r
potencijal polja

F = m
r
r
3
, r = x

i +y

j +z

k,
r = |r|.
Rjesenje:
Treba provjeriti da je

F = gradU.
U
x
=
m
r
2
r
x
=
m
r
2
x
r
=
mx
r
3
U
y
=
m
r
2
r
y
=
m
r
2
y
r
=
my
r
3
U
z
=
m
r
2
r
z
=
m
r
2
z
r
=
mz
r
3
gradU =
mx
r
3

i +
my
r
3

j +
mz
r
3

k =
m
r
3
r =

F.
2.35. Odrediti potencijal U gravitacijskog polja

F = m
r
r
3
, ako je r = x

i +
y

j +z

k, r = |r|.
Rjesenje:
U(x, y, z) =
_
x
x0
F
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
F
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
F
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

F = m
r
r
3
, r = x

i + y

j +z

k, r =
_
x
2
+y
2
+z
2
F
x
=
mx
_
x
2
+y
2
+z
2
3
F
x
(x

, y, z) =
mx

_
x
2
+y
2
+z
2
3
_
x
x0
F
x
(x

, y, z)dx

= m
_
x
x0
x

dx

_
x
2
+y
2
+ z
2
3
=
_
t
2
= x
2
+y
2
+z
2
tdt = x

dx

_
=
= m
_
tdt
t
3
= m
_
dt
t
2
=
m
t
=
m
_
x
2
+y
2
+z
2
3

x
x0
=
=
m
r

m
_
x
2
0
+y
2
+z
2
F
y
=
my
_
x
2
+y
2
+z
2
3
F
y
(x
0
, y

, z) =
my

_
x
2
0
+y
2
+z
2
3
70
_
y
y0
F
y
(x
0
, y

, z)dy

= m
_
y
y0
y

dy

_
x
2
0
+y
2
+z
2
3
=
_
t
2
= x
2
0
+y
2
+z
2
tdt = y

dy

_
=
= m
_
tdt
t
3
= m
_
dt
t
2
=
m
t
=
m
_
x
2
0
+y
2
+z
2
3

y
y0
=
=
m
_
x
2
0
+y
2
+z
2

m
_
x
2
0
+y
2
0
+z
2
F
z
=
mz
_
x
2
+y
2
+z
2
3
F
z
(x
0
, y
0
, z

) =
mz

_
x
2
0
+y
2
0
+z
2
3
_
z
z0
F
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

= m
_
z
z0
z

dz

_
x
2
0
+y
2
0
+z
2
3
=
_
t
2
= x
2
0
+y
2
0
+z
2
tdt = z

dz

_
=
= m
_
tdt
t
3
= m
_
dt
t
2
=
m
t
=
m
_
x
2
0
+y
2
0
+z
2
3

z
z0
=
=
m
_
x
2
0
+y
2
0
+z
2

m
_
x
2
0
+y
2
0
+z
2
0
U(x, y, z) =
m
r
+
m
r
0
, r
0
=
_
x
2
0
+y
2
0
+z
2
0
.
2.36. Dokazati da potencijal U = 2I arctg
x
y
magnetskog polja zadovoljava
Laplaceovu jednadzbu U =

2
U
x
2
+

2
U
y
2
= 0
Rjesenje:
U
x
= 2I
1
1 +
_
x
y
_
2
1
y
= 2I
y
x
2
+y
2
U
y
= 2I
1
1 +
_
x
y
_
2
x
y
2
= 2I
x
x
2
+y
2

2
U
x
2
= 2I
2xy
(x
2
+y
2
)
2
=
4Ixy
(x
2
+y
2
)
2

2
U
y
2
= 2I
2xy
(x
2
+y
2
)
2
=
4Ixy
(x
2
+y
2
)
2
U = 0.
71
2.37. Dokazati da potencijal U =
m
r
gravitacijskog polja zadovoljava Lapla-
ceovu jednadzbu U =

2
U
x
2
+

2
U
y
2
+

2
U
z
2
= 0, (r =
_
x
2
+y
2
+z
2
).
Rjesenje:
U
x
=
m
r
2
r
x
=
mx
r
3

2
U
x
2
= m
r
3
3xr
2
r
x
r
6
= m
r
2
3x
2
r
5
U
y
=
my
r
3

2
U
y
2
= m
r
2
3y
2
r
5
U
z
=
mz
r
3

2
U
z
2
= m
r
2
3z
2
r
5
U = m
3r
2
3(x
2
+y
2
+z
2
)
r
5
= m
3r
2
3r
2
r
5
= 0
2.38. Dokazati da potencijal U =

2
2
r
2
, = const., r =
_
x
2
+y
2
polja centrifugalne sile ne zadovoljava Laplaceovu jednadzbu
U =

2
U
x
2
+

2
U
y
2
= 0.
Rjesenje:
U
x
=
2
r
r
x
=
2
r
x
r
=
2
x
U
y
=
2
r
r
y
=
2
r
y
r
=
2
y

2
U
x
2
=
2

2
U
y
2
=
2
U = 2
2
72
3. Krivolinijski integrali.
Krivolinijski integrali prve i druge vrste.
Greenov teorem. Integral u potencijalnom polju.
Primjena krivolinijskih integrala.
3.1. Izracunati
_
C
dS
_
x
2
+y
2
+ 4
, gdje je C dio pravca od tocke O(0, 0) do
tocke B(1, 2).
Rjesenje:
Jednadzba pravca
y = 2x
y

= 2
ds =
_
1 +y
2
dx =

5 dx
_
1
0

5
_
x
2
+y
2
+ 4
dx =
_
1
0

5x
2
+ 4
=

5
_
1
0
dx

5
_
x
2
+
4
5
_
=
=
_
1
0
dx
_
x
2
+
4
5
= ln

x +
_
x
2
+
4
5

1
0
= ln
_
1 +
3

5
_
ln
2

5
= ln

5 + 3
2
.
3.2. Izracunati
_
C
xyds, gdje je C cetvrtina elipse
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= 1 u I. kva-
drantu.
Rjesenje:
I. nacin
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= 1
2x
a
2
+
2yy

b
2
= 0 y

=
b
2
x
a
2
y
y =
_
b
2

x
2
b
2
a
2
=
b
a
_
a
2
x
2
ds =
_
1 +y
2
dx =

1 +
b
4
x
2
a
4
y
2
dx =

1 +
b
2
x
2
a
2
(a
2
x
2
)
dx =

a
2
(a
2
x
2
) +b
2
x
2
a
2
(a
2
x
2
)
dx
73
I =
_
C
xy ds =
_
C
x
b
a
_
a
2
x
2

a
2
(a
2
x
2
) +b
2
x
2
a
2
(a
2
x
2
)
dx =
b
a
2
_
a
0
x
_
a
2
(a
2
x
2
) +b
2
x
2
dx
Uvodimo supstituciju:
t
2
= a
2
(a
2
x
2
) +b
2
x
2
2t dt = 2(b
2
a
2
)xdx xdx =
t dt
b
2
a
2
I =
b
a
2
_
ab
a
2
t
2
dt
b
2
a
2
=
b
a
2
(b
2
a
2
)
_
ab
a
2
t
2
dt =
b
a
2
(b
2
a
2
)
_
t
3
3
_

ab
a
2
=
=
b
a
2
(b
2
a
2
)
_
a
3
b
3
3

a
6
3
_
=
b
a
2
(b
2
a
2
)
a
3
3
(b
3
a
3
) =
=
b
(b a)(b +a)
a
3
(b a)(b
2
+ab +a
2
) =
ab(a
2
+ab +b
2
)
3(a +b)
.
II. nacin
Jednadzba elipse u parametarskom obliku:
x = a cos t y = b sint
x

= a sint y

= b cos t
ds =
_
x
2
+y
2
dt =
_
a
2
sin
2
t +b
2
cos
2
tdt
I =
_
/2
0
ab sint cos t
_
a
2
sin
2
t +b
2
cos
2
t dt
supst. a
2
sin
2
t +b
2
cos
2
t = u
2
(2a
2
sin t cos t 2b
2
sint cos t) dt = 2u du
sint cos t =
u du
a
2
b
2
I =
ab
a
2
b
2
_
b
a
u
2
du =
ab
a
2
b
2
a
3
b
3
3
=
ab(a
2
+ab +b
2
)
3(a +b)
.
3.3. Izracunati
_
C
y
x + 3z
ds, ako je C luk krivulje x = t, y =
t
2

2
, z =
t
3
3
od tocke A(0, 0, 0) do tocke B(

2,

2,
2

2
3
).
Rjesenje:
x

= 1, y

= t

2, z

= t
2
ds =
_
x
2
+y
2
+z
2
dt =

1 + 2t
2
+t
4
dt = (1 +t
2
)dt
_

2
0
t
2
(1 +t
2
)

2(t +t
3
)
dt =
1

2
_

2
0
t
2
(1 +t
2
)
t(1 +t
2
)
dt =
1

2
_

2
0
t dt =
1

2
t
2
2

2
0
=
=
1

2
.
74
3.4. Izracunati
_
C
|xy| ds, gdje je C astroida x = a cos
3
t, y = a sin
3
t.
Rjesenje:
x

= 3a cos
2
t sin t
y

= 3a sin
2
t cos t
ds =
_
x
2
+y
2
=
_
9a
2
cos
4
t sin
2
t + 9a
2
sin
4
t cos
2
t dt
= 3a sint cos t dt
4
_
/2
0
a cos
3
t a sin
3
t 3a sint cos t dt = 12a
3
_
/2
0
sin
4
t cos
4
t dt =12a
3
_
/2
0
sin
4
2t
16
dt =
=
3
4
a
3
_
/2
0
sin
2
2t(1cos
2
2t) dt =
3
4
a
3
_
/2
0
(sin
2
2tsin
2
2t cos
2
2t) dt =
=
3
4
a
3
_
/2
0
_
1 cos 4t
2

1 cos 4t
2
1 + cos 4t
2
_
dt =
=
3
8
a
3
_
/2
0
_
1 cos 4t
1 cos
2
4t
2
_
dt =
3
8
a
3
_
/2
0
_
1
2
cos 4t +
1
2
cos
2
4t
_
dt =
=
3
8
a
3
_
/2
0
_
1
2
cos 4t +
1 + cos 8t
4
_
dt =
3
8
a
3
_
3
4
t
sin 4t
4
+
sin8t
32
_

/2
0
=
=
3
8
a
3
3
4

2
=
9
64
a
3
.
3.5. Izracunati
_
C
xy ds, gdje je C rub kvadrata |x| +|y| = a .
Rjesenje:
I y = x +a y

= 1
ds =
_
1 +y
2
dx =

2 dx
_
xy ds =
_
0
a
x(x +a)

2 dx =
=

2
_
0
a
(x
2
+ax) dx =
=

2
_

x
3
3
+a
x
2
2
_

0
a
=

2
6
a
3
75
II y = x a y

= 1 ds =

2 dx
_
xy ds =
_
a
0
x(x a)

2 dx =

2
_
a
0
(x
2
ax) dx =

2
_
x
3
3
a
x
2
2
_

a
0
=
=

2
_
a
3
3

a
3
2
_
=

2
6
a
3
III y = x a y

= 1 ds =

2 dx
_
xy ds =
_
0
a
x(x a)

2 dx =

2
_
0
a
(x
2
ax) dx =
=

2
_

x
3
3
a
x
2
2
_

0
a
=

2
_

a
3
3

a
3
2
_
=

2
6
a
3
IV y = x + a y

= 1 ds =

2 dx
_
xy ds =
_
a
0
x(x +a)

2 dx =

2
_
a
0
(x
2
+ax) dx =
=

2
_
x
3
3
+a
x
2
2
_

a
0
=

2
_

a
3
3
+
a
3
2
_
=

2
6
a
3
_
C
=
_
I
+
_
II
+
_
III
+
_
IV
= 0
3.6 Odrediti masu cetvrtine kruznice x
2
+y
2
= R
2
u prvom kvadrantu, ako
je njena gustoca u svakoj tocki proporcionalna apscisi te tocke i faktor
proporcionalnosti je jednak
Rjesenje:
m =
_
C
ds =
_
C
xds =
_
C
xds = x
Jednadzba kruznice u parametarskom obliku:
x = Rcos t y = Rsin t
x

= Rsin t y

= Rcos t
ds =
_
x
2
+y
2
dt =
_
R
2
sin
2
t +R
2
cos
2
t dt =
_
R
2
(sin
2
t + cos
2
t) dt
= Rdt

_
C
xRdt = R
2
_
/2
0
cos t dt = R
2
sint

/2
0
= R
2
.
76
3.7. Odrediti masu konusne spirale x = ae
t
cos t, y = ae
t
sin t, z = ae
t
od
tocke O(0, 0, 0) do tocke A(a, 0, a), ako je njena gustoca = e
t
.
Rjesenje:
x

= a(e
t
cos t e
t
sin t), y

= a(e
t
sint +e
t
cos t), z

= ae
t
ds =
_
a
2
(e
t
cos t e
t
sin t)
2
+a
2
(e
t
sin t +e
t
cos t)
2
+a
2
e
2t
dt
= a
_
2e
2t
cos
2
t + 2e
2t
sin
2
t +e
2t
dt = a

3e
2t
dt = ae
t

3 dt
O(0, 0, 0) x = ae
t
cos t = 0, y = ae
t
sin t = 0, z = ae
t
= 0
ae
t
= 0, e
t
= 0 t =
A(a, 0, a) x = ae
t
cos t = a, y = ae
t
sin t = 0, z = ae
t
= a
ae
t
= a, e
t
= 1 t = 0
_
0

ds =
_
0

ae
2t

3 dt =
a

3
2
_
0

e
u
du =
a

3
2
e
u

=
a

3
2
.
3.8. Odrediti masu polukruznice x
2
+ y
2
= R
2
u gornjoj poluravnini, ako
je gustoca u svakoj tocki proporcionalna kubu ordinate te tocke (faktor
proporcionalnosti ).
Rjesenje:
m =
_
C
f ds =
_
C
y
3
ds =
_
y
3
ds f = y
3
Jednadzba kruznice u parametarskom obliku:
x = Rcos t y = Rsin t
x

= Rsint y

= Rcos t
ds = Rdt

_
y
3
ds =
_
R
4
sin
3
t dt = R
4
_
sin
3
t dt =
= R
4
__

0
sind
_

0
sincos
2
d
_
=
= R
4
_
cos

cos
3

0
_
=
4
3
R
4
.
77
3.9. Izracunati
_
OB
a

dr, ako je a = y
2

i + x
2

j, O(0, 0), B(1, 1) uzduz


sljedecih putova:
a) duzina OB
b) luk parabole x
2
= y
c) luk parabole y
2
= x
d) poligonalna linija OAB, A(1, 0)
e) poligonalna linija OCB, C(0, 1).
Rjesenja:
a) y = x, dy = dx
_
OB
y
2
dx +x
2
dy =
_
OB
x
2
dx +x
2
dx =
= 2
_
1
0
x
2
dx = 2
x
3
3

1
0
=
2
3
.
b) y = x
2
, dy = 2xdx
_
OB
y
2
dx +x
2
dy =
_
1
0
(x
4
+ 2x
3
) dx =
=
x
5
5

1
0
+
x
4
2

1
0
=
1
5
+
1
2
=
7
10
.
c) y
2
= x, 2y dy = dx
_
OB
y
2
dx+x
2
dy =
_
1
0
2y
3
dy +y
4
dy =
=
_
1
0
(2y
3
+y
4
) dy = 2
y
4
4

1
0
+
y
5
5

1
0
=
7
10
.
78
d) y = 0, dy = 0
_
OA
0 = 0
x = 1, dx = 0
_
AB
dy = y

1
0
= 1
_
OB
=
_
OA
+
_
AB
= 1.
e) x = 0, dx = 0
_
OC
0 = 0
y = 1, dy = 0
_
CB
dx = x

1
0
= 1
_
OB
=
_
OC
+
_
CB
= 1.
3.10 Izracunati cirkulaciju vektora a = y

i x

j oko kruznice x
2
+y
2
= R
2
u
negativnom smjeru.
Rjesenje:
Jednadzba kruznice u parametarskom obliku
x = Rcos t y = Rsin t
x

= Rsint dt y

= Rcos t dt
_
a

dr =
_
y dx xdy =
_
0
2
R
2
sin
2
t dt R
2
cos
2
t dt = R
2
_
0
2
dt
= R
2
t

0
2
= 2R
2
.
3.11 Izracunati
_
OA
a

dr ako je a = z

i + x

j + y

k a jednadzba luka OA je
r = t

i +t
2

j +t
3
k, 0 t 1.
Rjesenje:
x = t, y = t
2
, z = t
3
a = t
3

i +t

j +t
2

dr = (

i + 2t

j + 3t
2
k) dt
_
OA
a

dr =
_
1
0
(t
3
+2t
2
+3t
4
) dt =
_
t
4
4
+ 2
t
3
3
+ 3
t
5
5
_

1
0
=
1
4
+
2
3
+
3
5
=
91
60
.
79
3.12. Izracunati
_
OA
a

dr ako je a = yz

i + xz

j + xy

k, OA luk helikoidne
spirale x = a cos t, y = a sin t, z = ht, 0 t 2.
Rjesenje:
dx = a sint dt, dy = a cos t dt, dz = hdt

dr = dx

i +dy

j +dz

k
a

dr =yz dx +xz dy +xy dz =


=a
2
sin
2
tht dt +a
2
cos
2
tht dt +a
2
sint costhdt
=a
2
h(t sin
2
t +t cos
2
t + sint cos t) dt =
=a
2
h(t + sin t cos t) dt
_
OA
a

dr = a
2
h
_
2
0
(t + sin t cos t) dt = a
2
h
_
t
2
2
+
sin
2
t
2
_

2
0
= 2a
2

2
h.
3.13. Izracunati rad u polju sile

F = y

i x

j potreban da se materijalna tocka


premjesti duz gornje poluelipse
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= 1 iz tocke B(a, 0) do tocke
C(a, 0).
Rjesenje:
Jednadzba elipse u parametarskom obliku:
x = a cos t y = b sint
dx = a sin t dt dy = b cos t dt

dr = dx

i +dy

dr = y dx xdy = ab sin
2
t dt ab cos
2
t dt = ab dt
x = a cos t, a = a cos t, cos t = 1 t = 0
y = b sin, t 0 = b sint sin t = 0 t =
_
BC

dr = ab
_

0
dt = abt

0
= ab.
80
3.14. Izracunati rad u polju sile

F = 2xy

i + y
2

j x
2
k potreban da se mate-
rijalna tocka pomakne duz presjeka hiperboloida x
2
+ y
2
2z
2
= 2a
2
i
ravnine y = x iz tocke (a, a, 0) u tocku (a

2, a

2, a).
Rjesenje:
x
2
+y
2
2z
2
= 2a
2
, y = x
x
2
z
2
= a
2
z =

x
2
a
2
dz =
x

x
2
a
2
dx
y = x dy = dx

dr = dx

i +dy

j +dz

k = (

i +

j +
x

x
2
a
2
) dx

F = 2xy

i +y
2

j x
2
k = 2x
2

i +x
2

j x
2
k

dr =
_
2x
2
+x
2

x
3

x
2
a
2
_
dx
_
a

2
a
_
3x
2

x
3

x
2
a
2
_
dx = x
3

2
a

_
a

2
a
x
3

x
2
a
2
dx =a
3
(2

2
7
3
)
_
a

2
a
x
3

x
2
a
2
dx =
supst. x =
a
cos t

x
2
a
2
= a tg t
dx =
a sin t
cos
2
t
dt
= a
3
_
/4
0
dt
cos
4
t
=
= a
3
_
sint
3 cos
3
t
+
2
3
tg t
_

/4
0
=
4
3
a
3
.
3.15. Odrediti rad sile na zadanom dijelu puta ako je:
a) g = mg

k, m = const., g = const., a materijalna tocka se pre-


mjesti iz polozaja A(x
1
, y
1
, z
1
) u B(x
2
, y
2
, z
2
).
b)

F = m
r
r
3
, m = const., r = x

i +y

j +z

k, r = |r| i materijalna
tocka se iz polozaja A(x
1
, y
1
, z
1
) udalji u beskonacnost.
c)

F = k
2
r, k = const., r = x

i + y

j + z

k, pri cemu se pocetna


tocka nalazi na sferi x
2
+ y
2
+ z
2
= R
2
1
, a krajnja na sferi
x
2
+y
2
+z
2
= R
2
2
(R
1
> R
2
).
81
Rjesenja:
a) Najprije cemo dokazati da je polje potencijalno, tj. da rad ne ovisi o
putu integracije.
rotg =

i

j

k

z
0 0 mg
=

0
_
AB
g

dr = mg
_
z2
z1
dz = mg(z
2
z
1
) = mg(z
1
z
2
)
2.nacin - pomocu potencijala:
U =
_
x
x0
g
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
g
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
g
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

g
x
= 0, g
y
= 0, g
z
= mg
U = mg
_
z
z0
dz

= mg(z z
0
)
U
A
U
B
= mg(z
1
z
0
) mg(z
2
z
0
) = mg(z
1
z
2
).
b) Najprije cemo ispitati da li je polje potencijalno.
rot

F =

i

j

k

z
x
r
3
y
r
3
z
r
3
=

0
_
A

dr = m
_
A
r

dr
r
3
Pravac kroz ishodiste i tocku A
x x
1
x
1
=
y y
1
y
1
=
z z
1
z
1
= t
x = x
1
(t + 1) dx = x
1
dt
y = y
1
(t + 1) dy = y
1
dt
z = z
1
(t + 1) dz = z
1
dt
r

dr = (x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
)(1 +t) dt
r
3
=
_
_
x
2
+y
2
+z
2
_
3
=
_
_
(x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
)(1 +t)
2
_
3
= (1 +t)
3
(
_
x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
)
3
82
m
_

0
(x
2
1
+ y
2
1
+z
2
1
)(1 +t)dt
(1 +t)
3
_
_
x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
_
3
=
m
_
x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
_

0
dt
(1 +t)
2
=
=
m
_
x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
1
1 +t

0
=
m
_
x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
.
2.nacin - pomocu potencijala
Vidi zadatak 2.35.
U =
m
r
+
m
r
0
U
A
U

=
m
r
A
=
m
_
x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
.
c) Najprije cemo ispitati da li je polje potencijalno.
rot

F =

i

j

k

z
k
2
x k
2
y k
2
z
=

0
Uzmemo pravac kroz ishodiste koji prolazi tockama A(
R
1

3
,
R
1

3
,
R
1

3
)
i B(
R
2

3
,
R
2

3
,
R
2

3
).
x = y = z, dx = dy = dz

dr = 3k
2
xdx
_
AB

dr = 3k
2
_
R
2

3
R
1

3
xdx = 3k
2
x
2
2

R
2

3
R
1

3
=
3k
2
2
_
R
2
2
3

R
2
1
3
_
=
=
k
2
2
(R
2
1
R
2
2
)
2.nacin - pomocu potencijala
U =
_
x
x0
F
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
F
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
F
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

F
x
= k
2
x k
2
_
x
x0
x

dx

=
k
2
2
(x
2
x
2
0
)
F
y
= k
2
y k
2
_
y
y0
y

dy

=
k
2
2
(y
2
y
2
0
)
F
z
= k
2
z k
2
_
z
z0
z

dz

=
k
2
2
(z
2
z
2
0
)
83
U =
k
2
2
(x
2
+y
2
+ z
2
x
2
0
y
2
0
z
2
0
)
U
1
U
2
=
k
2
2
(x
2
1
+y
2
1
+z
2
1
x
2
2
y
2
2
z
2
2
) =
k
2
2
(R
2
1
R
2
2
).
3.16. Izracunati krivolinijski integral
_
C
(x + y) dx (x y) dy, gdje je C
kruznica x
2
+y
2
= R
2
a) izravno
b) primjenom Greenove formule.
Rjesenja:
a) izravno
x = Rcos t dx = Rsin t dt
y = Rsin t dy = Rcos t dt
(x +y) dx (x y)dy =
_
R
2
(cos t + sint) sin t R
2
(cos t sin t) cos t

dt
= R
2
dt
_
C
= R
2
_
2
0
dt = 2R
2
.
b) primjenom Greenove formule
M = x +y
M
y
= 1
N = (x y)
N
x
= 1
I =
__
D
(1 1) dxdy = 2
__
D
dxdy
= 2R
2
.
84
3.17. Izracunati krivolinijski integral
_
C
(x
2
y
2
) dx + (x
2
+y
2
) dy, gdje je C
zatvorena krivulja koja se sastoji od polukruznice y =

R
2
x
2
i dijela
osi x
a) izravno
b) primjenom Greenove forule.
Rjesenja:
a) izravno
I y = 0, dy = 0
_
I
=
_
R
R
x
2
dx =
x
3
3

R
R
=
2
3
R
3
II x = Rcos t dx = Rsin t dt
y = Rsin t dy = Rcos t dt
(x
2
y
2
) dx + (x
2
+y
2
) dy = (R
3
cos 2t sint +R
3
cos t) dt
= R
3
_
1
2
sin t
1
2
sin 3t + cos t
_
dt
_
II
= R
3
_

0
_
1
2
sin t
1
2
sin 3t + cos t
_
dt
= R
3
_

1
2
cos t +
cos 3t
6
+ sin t
_

0
=
2
3
R
3
_
I
+
_
II
=
4
3
R
3
b) primjenom Greenove formule
M = x
2
y
2
M
y
= 2y
N = x
2
+y
2
N
x
= 2x
__
D
(2x + 2y) dxdy = 2
__
D
(x +y) dxdy = 2
_
R
0
r
2
dr
_

0
(sin t + cos t)dt
= 2
r
3
3

R
0
(sin t cos t)

0
=
4
3
R
3
85
Primijenjen je prijelaz na polarni koordinatni sustav
x = r cos t y = r sin t dxdy = r dr dt.
3.18 Izracunati krivolinijski integral
_
C
(x + y)
2
dx (x y)
2
dy, gdje je C
krivulja sastavljena od dijela sinusoide y = sin x i osi x (0 x )
a) izravno
b) primjenom Greenove formule.
Rjesenje:
a) izravno
I y = 0, dy = 0
_
I
=
_

0
x
2
dx =
x
3
3

0
=

3
3
II y = sinx dy = cos xdx
_
II
=
_
0

_
(x + sinx)
2
(x sin x)
2
cos x

dx =
=
_
0

(x
2
+ 2xsinx + sin
2
x x
2
cos x + 2xsin xcos x sin
2
xcos x)dx
_
0

x
2
dx =
x
3
3

3
3
_
0

xsin xdx = (sin x xcos x)

=
_
0

sin
2
xdx =
_
1
2
x
1
4
sin2x
_

2
_
0

x
2
cos xdx = [2xcos x + (x
2
2) sinx]

= 2
_
0

xsin xcos xdx =


_
u = x du = dx
d = sin xcos xdx =
1
2
sin
2
x
_
=
=
1
2
xsin
2
x

1
2
_
0

sin
2
xdx =
1
4
_
0

(1 cos 2x)dx
=
1
4
_
x
sin2x
2
_

=

4
_
0

sin
2
xcos xdx =
sin
3
x
3

= 0
_
II
=

3
3
2

2
2 +

2
=

3
3
4
86
_
I
+
_
II
=

3
3


3
3
4 = 4.
b) primjenom Greenove formule
M = (x +y)
2
M
y
= 2(x + y)
N = (x y)
2
N
x
= 2(x y)
__
D
[2(x y) 2(x +y)] dxdy =
__
D
(2x+2y2x2y)dxdy =
= 4
_

0
_
sin x
0
xdy dx = 4
_

0
xy

sin x
0
dx = 4
_

0
xsin xdx =
= 4(xcos x

_

0
cos xdx) = 4(xcos x sin x)

0
= 4.
Kod racunanja integrala primijenjena je metoda parcijalne integra-
cije.
3.19. Izracunati krivolinijski integral
_
C
x
2
y dx xy
2
dy, gdje je C kruznica
x
2
+y
2
= R
2
a) izravno
b) primjenom Greenove formule
Rjesenje:
a) izravno
x = Rcos t dx = Rsin t dt
y = Rsin t dy = Rcos t dt
x
2
y dx xy
2
dy =(R
4
sin
2
t cos
2
t R
4
sin
2
t cos
2
t) dt =2R
4
sin
2
t cos
2
t dt =
=
R
4
2
sin
2
2t dt =
R
4
4
(1 cos 4t) dt
_
C
=
R
4
4
_
2
0
(1 cos 4t)dt =
R
4
4
_
t
sin 4t
4
_

2
0
=
R
4

2
.
87
b) Primjenom Greenove formule:
M = x
2
y
M
y
= x
2
N = xy
2
N
x
= y
2
I =
__
D
(y
2
x
2
)dxdy =
__
D
(x
2
+y
2
)dxdy
Prijelaz na polarni koordinatni sustav:
x = r cos y = r sin dxdy = r drd
I =
_
2
0
d
_
R
0
(r
2
cos
2
+r
2
sin
2
)r dr =
_
2
0
d
_
R
0
r
3
dr =
R
4

2
.
3.20. Izracunati krivolinijski integral
_
(x + y)
2
dx (x
2
+ y
2
)dy, gdje je C
trokut s vrhovima O(0, 0), A(1, 0), B(0, 1)
a) izravno
b) primjenom Greenove formule.
Rjesenja:
a) izravno
I y = 0, dy = 0
_
I
=
_
1
0
x
2
dx =
x
3
3

1
0
=
1
3
II y = x + 1 dy = dx
_
II
=
_
0
1
[1 + (x
2
+ (x + 1)
2
)] dx =
_
0
1
(1 + 2x
2
2x + 1) dx =
=
_
0
1
(2x
2
2x + 2)dx = (2
x
3
3
x
2
+ 2x)

0
1
=
2
3
+ 1 2 =
5
3
III x = 0 dx = 0
_
III
=
_
0
1
y
2
dy =
y
3
3

0
1
=
1
3
88
_
I
+
_
II
+
_
III
=
1
3

5
3
+
1
3
= 1.
b) primjenom Greenove formule
M = (x +y)
2
M
y
= 2(x +y)
N = (x
2
+y
2
)
N
x
= 2x
__
D
[2x 2(x +y)]dxdy =
__
D
(4x 2y) dxdy =
=2
_
1
0
_
x+1
0
(2x +y)dxdy = 2
_
1
0
__
x+1
0
(2x + y)dy
_
dx =
= 2
_
1
0
2xy+
y
2
2

x+1
0
dx = 2
_
1
0
_
2x(x + 1) +
(x + 1)
2
2
_
dx =
= 2
_
1
0
3x
2
+ 2x + 1
2
dx = 3
x
3
3
x
2
x

1
0
= 1.
3.21 Odrediti cirkulaciju vektorskog polja a = y

i x

j uzduz krivulje koja se


sastoji od dijela koordinatnih osi i astroide r = a cos
3
t

i + a sin
3
t

j u
prvom kvadrantu:
a) izravno
b) primjenom Greenove formule.
Rjesenje:
a) izravno

dr = dx

i dy

j
a

dr = y dx xdy
I y = 0 dy = 0
a

dr = 0
_
I
a

dr = 0
II
x = a cos
3
t y = a sin
3
t
dx = 3a cos
2
t sin t dt dy = 3a sin
2
t cos t dt
89
a

dr = (3a
2
sin
4
t cos
2
t 3a
2
sin
2
t cos
4
t)dt = 3a
2
sin
2
t cos
2
t =
=
3
4
a
2
sin
2
2t dt =
3
8
a
2
(1 cos 4t)dt
_
II
a

dr =
3
8
a
2
_
/2
0
(1cos 4t)dt =
3
8
a
2
_
t
sin4t
4
_

/2
0
=
3a
2

16
III x = 0, dx = 0,
a

dr = 0
_
III
a

dr = 0
_
I
+
_
II
+
_
III
=
3a
2

16
.
b) primjenom Greenove formule
M = y N = x
M
y
= 1
N
x
= 1
I =
_
C
ydx xdy =
__
D
(1 1)dxdy = 2
__
D
dxdy
x = a cos
3
t y = a sin
3
t dx = 3a cos
2
t sint dt
I = 2
_
a
0
_
y
0
dy dx = 2
_
a
0
y dx = 2
_
0
/2
a sin
3
t(3a cos
2
t sint)dt =
= 6a
2
_
0
/2
sin
4
t cos
2
t dt
_
sin
4
t cos
2
t =
_

_
u = cos t du = sint dt
dv = sin
4
t cos t dt v =
sin
5
t
5
_

_ =
=
1
5
sin
5
t cos t+
1
5
_
sin
6
t dt =
1
5
sin
5
t cos t+
1
5
_
sin
4
t(1cos
2
t)dt =
=
1
5
sin
5
t cos t +
1
5
_
sin
4
t dt
1
5
_
sin
4
t cos
2
t dt
6
5
_
sin
4
t cos
2
t dt =
1
5
sin
5
t cos t +
1
5
_
sin
4
t dt
_
sin
4
t cos
2
t dt =
1
6
sin
5
t cos t +
1
6
_
sin
4
t dt
_
sin
4
t dt =
3
8
t
1
4
sin 2t +
1
32
sin 4t
90
_
0
/2
sin
4
t cos
2
t dt =
_
1
6
sin
5
t cos t +
1
24
_
3
2
t sin 2t +
1
8
sin 4t
__

0
/2
=
3
96
I = 6a
2
_

3
96
_
=
3a
2

16
.
Napomena Povrsina omedena citavom astroidom je
3
8
a
2
.
3.22. Primjenom krivuljnog integrala izracunati povrsinu elipse x = 2 cos t,
y = 3 sint.
Rjesenje:
dx = 2 sint dt
dy = 3 cos t dt
S =
1
2
_
xdy y dx =
1
2
_
2
0
6 cos
2
t dt + 6 sin
2
t dt =
1
2
_
2
0
6 dt = 3t

2
0
= 6.
3.23. Izracunati povrsinu omedenu krivuljom pogresaka r =
_
a
2
cos
2
t +b
2
sin
2
t,
t [0, 2].
Rjesenje:
x = r cos t dx = cos t dr r sint dt
y = r sint dy = sin t dr +r cos t dt
xdy y dx = r sin t cos t dr+r
2
cos
2
t dt r sin t cos t dr+r
2
sin
2
t dt = r
2
dt
S =
1
2
_
(xdy y dx) =
1
2
_
r
2
dt =
1
2
_
2
0
(a
2
cos
2
t + b
2
sin
2
t)dt =
=
1
2
_
a
2
_
2
0
1 + cos 2t
2
dt +b
2
_
2
0
1 cos 2t
2
dt
_
=
=
1
4
_
a
2
_
t +
sin 2t
2
_
+b
2
_
t
sin 2t
2
__

2
0
=
=
1
4
(a
2
+b
2
)2 = (a
2
+b
2
)

2
.
91
3.24. Pomocu krivuljnog integrala izracunati povrsinu omedenu krivuljama
r = a(1 sin t) i r = 2a (izvan kardiode).
Rjesenje:
P = P
1
P
2
P
1
= r
2
= 4a
2
povrsina kruga
P
2
povrsina omedena kardiodom
x = r cos t dx = cos t dr r sint dt
y = r sint dy = sin t dr +r cos t dt
xdyy dx = r sin t cos t dr+r
2
cos
2
t dtr sin t cos t dr+r
2
sin
2
t dt = r
2
dt
P
2
=
1
2
_
(xdy y dx) =
1
2
_
r
2
dt =
1
2
_
2
0
a
2
(1 sin t)
2
dt =
=
a
2
2
_
2
0
(1 2 sint + sin
2
t)dt =
a
2
2
_
2
0
_
1 2 sint +
1 cos 2t
2
_
dt =
=
a
2
2
_
2
0
_
3
2
2 sin t
cos 2t
2
_
dt =
a
2
2
_
3
2
t + 2 cos t +
sin 2t
4
_

2
0
=
=
3a
2

2
P = 4a
2

3a
2

2
=
5a
2

2
.
3.25. Izracunati duljinu luka lancanice y = a ch
x
a
od tocke A(0, a) do tocke
B(x, y).
Rjesenje:
y =a ch
x
a
y

=sh
x
a
ds =
_
1 +y
2
=
_
1 + sh
2
x
a
dx = ch
x
a
s =
_
s2
s1
ds =
_
x
0
ch
x
a
dx = a sh
x
a

x
0
= a sh
x
a
.
92
3.26. Izracunati duljinu astroide x
2
3
+y
2
3
= a
2
3
.
Rjesenje:
x
2
3
+y
2
3
= a
2
3
.
2
3
x

1
3
+
2
3
y

1
3
y

= 0
y

=
_
y
x
_1
3
ds =
_
1 +y
2
dx =

1 +
_
x
y
_2
3
)dx =
a
1
3
x
1
3
dx
1
4
s = a
1
3
_
a
0
x

1
3
dx =
3
2
a
1
3
x
2
3

a
0
=
3
2
a
s = 6a.
3.27. Izracunati duljinu luka kardiode r = a(1 sint), t [, ].
Rjesenje:
x = r cos t x

= r

cos t r sint
y = r sint y

= r

sin t +r cos t
ds =
_
x
2
+y
2
dt =
_
r
2
+r
2
dt
ds =
_
a
2
(1 sint)
2
+a
2
cos
2
t dt = a
_
1 2 sint + sin
2
t + cos
2
t dt =
= a
_
2(1 sin t)dt = a

2
_
sin
2
t
2
+ cos
2
t
2
2 sin
t
2
cos
t
2
_
dt =
= a

2
_
sin
t
2
cos
t
2
_
2
dt = a

sin
t
2
cos
t
2

dt =
= a

2
_
cos
t
2
sin
t
2
_
dt t
_

2
,

2
_
s
2
= a

2
_
/2
/2
_
cos
t
2
sin
t
2
_
dt = a

2
_
2 sin
t
2
+ 2 cos
t
2
_

/2
/2
=
= a

2
_
2

2
2
+ 2

2
2
+ 2

2
2
2

2
2
_
= 4a
s = 8a.
93
3.28. Dokazati da je duljina luka s izmedu tocaka T
1
(
1
,
1
) i T
2
(
2
,
2
), koje
pripadaju loksodromi
r =
1
chq
_
cos(kq +)

i + sin(kq +)

j + shq

k
_
,
k = const., = const., thq = sin,
_

2
,

2
_
, odredena formulom
s =

k
2
+ 1(
2

1
).
Rjesenje:
x

=
k sin(kq +) ch q cos(kq +) sh q
ch
2
q
y

=
k cos(kq +) ch q sin(kq +) sh q
ch
2
q
z

=
1
ch
2
q

= x
2
+y
2
+z
2
=
=
1
ch
4
q
(k
2
ch
2
q + sh
2
q + 1) =
k
2
+ 1
ch
2
q
|

| =
_
x
2
+y
2
+z
2
=

k
2
+ 1
chq
ds = |

|dq =

k
2
+ 1
dq
ch q
=
_

_
ch q =
1
cos
sh q dq =
sin
cos
2

d
thq = sin , sh q = tg
dq =
d
cos
_

_
=
=
_
k
2
+ 1
d
cos
1
cos
=
_
k
2
+ 1d
s =
_
s2
s1
ds =
_
k
2
+ 1
_
2
1
d =
_
k
2
+ 1(
2

1
).
3.29. Dokazati da je duljina luka s izmedu tocaka T
1
(
1
,
1
) i T
2
(
2
,
2
), koje
pripadaju ortodromi
r =
1
_
k
2
+ sin
2
( )
(k cos

i + k sin

j + sin( )

k),
k = const., = const., [, ] , odredena formulom:
cos s = cos
1
cos
2
cos(
2

1
) + sin
1
sin
2
.
94
Rjesenje:
x

=
k sin
_
k
2
+ sin
2
( ) k cos
sin( ) cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
k
2
+ sin
2
( )
= k
sin (k
2
+ sin
2
( )) + cos sin( ) cos( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3/2
y

=
k cos
_
k
2
+ sin
2
( ) k sin
sin( ) cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
k
2
+ sin
2
( )
= k
cos (k
2
+ sin
2
( )) sin sin( ) cos( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3/2
z

=
cos( )
_
k
2
+ sin
2
( ) sin( )
sin( ) cos( )
_
k
2
+ sin
2
( )
k
2
+ sin
2
( )
= k
2
cos( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3/2
|

|
2
= x
2
+y
2
+z
2
=
=
k
2
(k
2
+ sin
2
( ))
2
+k
2
sin
2
( ) cos
2
( ) +k
4
cos
4
( )
(k
2
+ sin
2
( ))
3
= k
2
(k
2
+ sin
2
( ))
2
+ cos
2
( )(k
2
+ sin
2
( ))
(k
2
+ sin
2
( ))
3
=
k
2
(k
2
+ 1)
(k
2
+ sin
2
( ))
2
|

| =
k

k
2
+ 1
_
k
2
+ sin
2
( )
.
ds = |

| d =
k

k
2
+ 1
k
2
+ sin
2
( )
d
s =
_
s2
s1
ds = k
_
k
2
+ 1
_
2
1
d
k
2
+ sin
2
( )
95
uvodimo supstituciju:
t = tg( )
dt =
1
cos
2
( )
d
sin
2
( ) =
tg
2
( )
1 + tg
2
( )
=
t
2
1 +t
2
cos
2
( ) =
1
1 + tg
2
( )
=
1
1 +t
2
dt = (1 +t
2
)d d =
dt
1 +t
2
_
d
k
2
+ sin
2
( )
=
_
dt
1 +t
2
k
2
+
t
2
1 +t
2
=
_
dt
k
2
(1 +t
2
) +t
2
=
_
dt
(1 +k
2
)t
2
+k
2
=
=
1
1 +k
2
_
dt
t
2
+
k
2
1 +k
2
=
1
1 +k
2
_
1 +k
2
k
2
arctg t
_
1 +k
2
k
2
=
=
1
k

1 +k
2
arctg

1 +k
2
k
tg( )
s = arctg

1 +k
2
k
tg( )

2
1
= arctg
tg( )
cos

2
1
=
= arctg
tg(
1
)
cos
arctg
tg(
2
)
cos
tg s =
tg(
2
)
cos

tg(
1
)
cos
1 +
tg(
2
) tg(
1
)
cos
2

=
cos [tg(
2
) tg(
1
)]
cos
2
+ tg(
2
) tg(
1
)
=
=
cos [sin(
2
) cos(
1
) sin(
1
) cos(
2
)]
cos
2
cos(
2
) cos(
1
) + sin(
2
) sin(
1
)
=
=
cos sin(
2

1
)
cos
2
cos(
2

1
) + sin
2
sin(
2
) sin(
1
)
=
=
cos sin(
2

1
)
cos
2
sin(
2

1
) + sin
2
k
2
tg
1
tg
2
=
=
sin(
2

1
)
cos [cos(
2

1
) + tg
1
tg
2
]
=
=
sin(
2

1
) cos
1
cos
2
cos [cos
1
cos
2
cos(
2

1
) + sin
1
sin
2
]
96
sin(
2

1
) cos
1
cos
2
cos
=
_
1 +
1
k
2
sin(
2

1
) cos
1
cos
2
=
=

1 +
tg
2

1
+ tg
2

2
2 tg
1
tg
2
cos(
2

1
)
sin
2
(
1

2
)
sin(
2

1
) cos
1
cos
2
=
=

= sin
2
(
2

1
) cos
2

1
cos
2

2
+ sin
2

1
cos
2

2
+ sin
2

2
cos
2

1
2 sin
1
cos
1
sin
2
cos
2
cos(
2

1
) =
= 1 [cos
1
cos
2
cos(
2

1
) + sin
1
sin
2
]
2
tg s =
_
1 [cos
1
cos
2
cos(
2

1
) + sin
1
sin
2
]
2
cos
1
cos
2
cos(
1

2
) + sin
1
sin
2
cos s = cos
1
cos
2
cos(
2

1
) + sin
1
sin
2
Napomena
Ovaj je zadatak moguce rijesiti i mnogo jednostavnije, bez upotrebe krivo-
linijskih integrala. Naime, ako znamo da je ortodroma kruznica polumjera
R, onda se duljina luka izmedu dviju tocaka T
1
i T
2
moze izracunati po
formuli
s = R
gdje je kut izmedu radij-vektora koji pripadaju tockama T
1
i T
2
. Za
R = 1 imamo:
r(T
1
) = cos
1
cos
1

i + cos
1
sin
1

j + sin
1

k
r(T
2
) = cos
2
cos
2

i + cos
2
sin
2

j + sin
2

k
|r(T
1
)| = |r(T
2
)| = 1
cos s = cos = r(T
1
)r(T
2
) =
= cos
1
cos
1
cos
2
cos
2
+ cos
1
sin
1
cos
2
sin
2
+ sin
1
sin
2
=
= cos
1
cos
2
(cos
1
cos
2
+ sin
1
sin
2
) + sin
1
sin
2
=
= cos
1
cos
2
cos(
1

2
) + sin
1
sin
2
.
3.30. Duljina luka elipse
a) Ako je n =
a b
a +b
, onda je
x = a(1 +n) cos F
1/2
(), y = b(1 n) sinF
1/2
(),
gdje je F() = 1 +2ncos 2+n
2
,
_

2
,

2
_
geografska parame-
trizacija poluelipse s poluosima a i b.
b) Izvesti da je za gornju parametrizciju elipse diferencijal duljine luka
ds = a(1 n)(1 n
2
)F
3/2
() d
97
c) Pokazati da je
_
F
3/2
()d elipticki integral.
d) Funkciju F
3/2
() za zadani razviti u binomni red zanemarivsi
pritom clanove koji sadrze potencije n
5
i vise, tj. pokazati da se
moze napisati
F
3/2
() = a
0
+a
1
cos 2+a
2
cos
2
2+a
3
cos
3
2+a
4
cos
4
2+. . .
gdje su :
a
0
= 1
3
2
n
2
+
15
8
n
4
+. . .
a
1
= 3n +
15
2
n
3
+. . .
a
2
= +
15
2
n
2

105
4
n
4
+. . .
a
3
=
35
2
n
3
+. . .
a
4
= +
315
8
n
4
+. . .
e) Parcijalnom integracijom izvesti formulu
_
cos
k
2 =
1
2k
cos
k1
2sin 2+
k 1
k
_
cos
k2
2d, k = 2, 3, . . .
f ) Izvesti formulu za racunanje duljine luka meridijana na Zemljinom
elipsoidu (elipse) od tocke = 0 do bilo koje tocke
_

2
,

2

u
obliku
s = a(1n)(1n
2
) [c
0
+ sin 2(c
1
+ (c
2
+ (c
3
+c
4
cos 2) cos 2) cos 2)]+. . .
gdje su:
c
0
= 1 +
9
4
n
2
+
225
64
n
4
+. . .
c
1
=
3
2
n
25
12
n
3
+. . .
c
2
= +
15
8
n
2
+
105
128
n
4
+. . .
c
3
=
35
12
n
3
+. . .
c
4
= +
315
64
n
4
+. . .
g) Procijeniti tocnost formule za racunanje luka meridijana nastale iz
izvedene formule zanemarivanjem clanova s potencijom n
4
, uz pret-
postavku bespogresnosti ulaznih velicina, a za Besselov elipsoid za
koji je
a = 6 377 397, 155 m
b = 6 356 078, 963 m
n = 0, 001 674 184 801.
98
Rjesenja:
a) Treba dokazati da je
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= 1 i da je
dx
dy
= tg
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= (1 +n)
2
cos
2
F
1
() + (1 n)
2
sin
2
F
1
() =
=
(1 +n)
2
cos
2
+ (1 n)
2
sin
2

1 + 2ncos 2 +n
2
=
1 + 2n(cos
2
sin
2
) +n
2
1 + 2ncos 2 +n
2
=1
F

() = 4nsin2
dx
d
= a(1 +n)
_
sinF
1/2
()
1
2
cos F
3/2
()F

()
_
=
= a(1 +n)F
3/2
() [sin F() 2ncos sin 2] =
= a(1 +n)F
3/2
() sin
_
F() 4ncos
2

=
= a(1 +n)(1 n)
2
F
3/2
() sin
dy
d
= b(1 n)
_
cos F
1/2
()
1
2
sin F
3/2
()F

()
_
=
= b(1 n)F
3/2
() [cos F() + 2nsinsin 2] =
= b(1 n)F
3/2
() cos
_
F() + 4nsin
2

=
= b(1 n)(1 +n)
2
F
3/2
() cos
dy
dx
=
dy
d
dx
d
=
b(1 n)(1 +n)
2
cos
a(1 +n)(1 n)
2
sin
=
b(1 +n)
a(1 n)
ctg = ctg
jer je b(1 + n) = a(1 n.)
b)
ds =
_
x
2
+y
2
d
=
_
a
2
(1 +n)
2
(1 n)
4
F
3
() sin
2
+b
2
(1 n)
2
(1 +n)
4
F
3
() cos
2
d
= (1 +n)(1 n)F
3/2
()
_
a
2
(1 n)
2
sin
2
+b
2
(1 +n)
2
cos
2
d
= a(1 +n)(1 n)
2
F
3/2
()d jer je b(1 +n) = a(1 n)
c)
F() = 1 + 2ncos 2 +n
2
= 1 + 2n +n
2
4nsin
2
=
= (1 +n)
2
4nsin
2
= (1 +n)
2
_
1
4n
(1 +n)
2
sin
2

_
e
2
=
4n
(1 +n)
2
F() = (1 +n)
2
(1 e
2
sin
2
)
99
_
F
3/2
() d =
1
(1 +n)
3
_
d
(
_
1 e
2
sin
2
)
3
elipticki integral.
d) (1+x)
3/2
= 1
3
2
x+
3 5
2 4
x
2

3 5 7
2 4 6
x
3
+
3 5 7 9
2 4 6 8
x
4
. . . |x| < 1
(1+2ncos 2+n
2
)
3/2
= 1
3
2
(2ncos 2+n
2
)+
3 5
2 4
(2ncos 2+n
2
)

3 5 7
2 4 6
(2ncos 2 +n
2
)
3
+
3 5 7 9
2 4 6 8
(2ncos 2 +n
2
)
4
. . .
racunamo zanemarivsi clanove s n
5
i visim potencijama:
(2ncos 2 +n
2
)
2
= 4n
2
cos
2
2 + 4n
3
cos 2 +n
4
(2ncos 2 +n
2
)
3
= 8n
3
cos
3
2 + 12n
4
cos
2
2 +. . .
(2ncos 2 +n
2
)
4
= 16n
4
cos
4
2 +. . .
(1+2ncos 2+n
2
)
3/2
= 1
3
2
n
2
+
3 5
2 4
n
4
+. . .+
_

3
2
2n +
3 5
2 4
4n
3
+. . .
_
cos 2+
+
_
3 5
2 4
4n
2

3 5 7
2 4 6
12n
4
+. . .
_
cos
2
2+
_

3 5 7
2 4 6
8n
3
+. . .
_
cos
3
2+
+
_
3 5 7 9
2 4 6 8
16n
4
+. . .
_
cos
4
2 + . . .
= 1
3
2
n
2
+
15
8
n
4
+. . .+
_
3n +
15
2
n
3
+. . .
_
cos 2+
_
15
2
n
2

105
4
n
4
+. . .
_
cos
2
2+
+
_

35
2
n
3
+. . .
_
cos
3
2 +
_
315
18
n
4
+. . .
_
cos
4
2 +. . .
= a
0
+a
1
cos 2 +a
2
cos
2
2 +a
3
cos
3
2 +a
4
cos
4
2 +. . .
e)
_
cos
k
2d =
_
_
u = cos
k1
2 du = 2(k 1) cos
k2
2sin2d
dv = cos 2d v =
1
2
sin 2
_
_
=
=
1
2
cos
k1
2sin2 + (k 1)
_
cos
k2
2sin
2
2d =
=
1
2
cos
k1
2sin2 + (k 1)
_
cos
k2
2(1 cos
2
2)d
k
_
cos
k
2d =
1
2
cos
k1
2sin2 + (k 1)
_
cos
k2
2d
_
cos
k
2d =
1
2k
cos
k1
2sin2 +
k 1
k
_
cos
k2
2d
100
k = 2
_
cos
2
2d =
1
4
cos 2sin 2 +
1
2

k = 3
_
cos
3
2d =
1
6
cos
2
2sin2 +
1
3
sin2
k = 4
_
cos
4
2d =
1
8
cos
3
2sin2 +
3
16
cos 2sin 2 +
3
8

f )
_
(1+2ncos 2+n
2
)
3/2
d = a
0
_
d+a
1
_
cos 2d+a
2
_
cos
2
2d+
+a
3
_
cos
3
2d +a
4
_
cos
4
2d +. . .
= a
0
+a
1
_
1
2
sin 2
_
+a
2
_
1
4
cos 2sin2 +
1
2

_
+a
3
_
1
6
cos
2
2sin2 +
1
3
sin2
_
+
+a
4
_
1
8
cos
3
2sin 2 +
3
16
cos 2sin2 +
3
8

_
+. . .
=
_
a
0
+
1
2
a
2
+
3
8
a
4
+. . .
_
+sin 2
_
_
1
2
a
1
+
1
3
a
3
_
+
_
1
4
a
2
+
3
16
a
4
_
cos 2+
+
_
1
6
a
3
_
cos
2
2 +
_
1
8
a
4
_
cos
3
2
_
+. . .
= c
0
+ sin 2(c
1
+c
2
cos 2 +c
3
cos
2
2 +c
4
cos
3
2 +. . .)
c
0
= a
0
+
1
2
a
2
+
3
8
a
4
= 1 +
9
4
n
2
+
225
64
n
4
c
1
=
1
2
a
1
+
1
3
a
3
=
3
2
n
25
12
n
3
c
2
=
1
4
a
2
+
3
16
a
4
=
15
8
n
2
+
105
128
n
4
c
3
=
1
6
a
3
=
35
12
n
3
c
4
=
1
8
a
4
=
315
64
n
4
g)
s = a(1n)(1n
2
)
_
225
64
n
4
+ sin2
_
105
128
n
4
cos 2 +
315
64
n
4
cos
3
2
__
|s| a(1n)(1n
2
)
_
225
64

2
+
105
128
+
315
64
_
n
4
12an
4
= 0.0006 m.
101
4. Plosni integrali.
Plosni integrali prve i druge vrste. Tok vektorskog
polja. Teorem o divergenciji. Stokesov teorem.
Povrsina plohe. Primjena plosnih integrala.
4.1. Izracunati plosni integral prve vrste
__
S
x
2
yz dS, gdje je S dio ravnine
x +y +z = 1 u prvom oktantu.
Rjesenje:
z = 1 x y,
z = 0 x = 1 y
z
x
= 1
z
y
= 1
dS =

1 +
_
z
x
_
2
+
_
z
y
_
2
dxdy =

3 dxdy
__
S
x
2
yz dS =
__
D
x
2
yz

3 dxdy
=

3
_
1
0
_
1y
0
x
2
y(1 x y) dxdy =

3
_
1
0
_
1y
0
(x
2
y x
3
y x
2
y
2
) dxdy
=

3
_
1
0
x
3
3
y
x
4
4
y
x
3
3
y
2

1y
0
dy
=

3
_
1
0
_
(1 y)
3
3
y
(1 y)
4
4
y
(1 y)
3
3
y
2
_
dy
=

3
12
_
1
0
_
4(1 y)
3
y 3(1 y)
4
y 4(1 y)
3
y
2

dy
=

3
12
_
1
0
(1 y)
3
y [4 3(1 y) 4y] dy =

3
12
_
1
0
(1 y)
4
y dy
=

3
12
_
1
0
(1 4y + 6y
2
4y
3
+y
4
)y dy
=

3
12
_
1
0
(y 4y
2
+ 6y
3
4y
4
+y
5
) dy
=

3
12
_
y
2
2
4
y
3
3
+ 6
y
4
4
4
y
5
5
+
y
6
6
_

1
0
=

3
360
.
103
4.2. Izracunati
__
S
_
x
2
+y
2
dS, gdje je S dio konusne plohe
x
2
+y
2
= z
2
, z [0, 1].
Rjesenje:
z =
_
x
2
+y
2
z
x
=
x
_
x
2
+y
2
z
y
=
y
_
x
2
+y
2
dS =

1 +
_
z
x
_
2
+
_
z
y
_
2
dxdy =

1 +
x
2
x
2
+y
2
+
y
2
x
2
+y
2
dxdy
=

2dxdy
I =
__
S
_
x
2
+y
2

2 dxdy =

2
_
D
_
x
2
+y
2
dxdy
Prijelaz na polarni sustav:
x = r cos
y = r sin
dxdy = rdrd
I =

2
_
2
0
_
1
0
r
2
drd =

2
_
2
0
r
3
3

1
0
d =

2
_
2
0
1
3
d =

2
3

2
0
=
2

2
3
.
104
4.3. Izracunati povrsinu dijela sfere polumjera R izmedu dva meridijana

1
i
2
i dvije paralele
1
i
2
.
Rjesenje:
x
2
+y
2
+z
2
= R
2
z =
_
R
2
x
2
y
2
z
x
=
x
_
R
2
x
2
y
2
z
y
=
y
_
R
2
x
2
y
2
dS =

1 +
x
2
R
2
x
2
y
2
+
y
2
R
2
x
2
y
2
dxdy = R
dxdy
_
R
2
x
2
y
2
S =
__
S
dS = R
__
S
dxdy
_
R
2
x
2
y
2
Prijelaz na polarne koordinate:
x = r cos
y = r sin
dxdy = r dr d
S = R
_
2
1
_
Rcos 1
Rcos 2
r dr

R
2
r
2
d = R
2
(sin
2
sin
1
)
_
2
1
d
= R
2
(sin
2
sin
1
)(
2

1
).
4.4. Izvesti formulu za racunanje povrsine dijela rotacijskog elipsoida
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
= 1 izmedu dvije paralele
1
,
2
i da meridijana
1
,
2
.
Rjesenje:
x
2
a
2
+
y
2
a
2
+
z
2
b
2
= 1
z = b
_
1
x
2
a
2

y
2
a
2
=
b
a
_
a
2
x
2
y
2
z
x
=
b
a
x
_
a
2
x
2
y
2
,
z
y
=
b
a
y
_
a
2
x
2
y
2
105
dS =

1 +
b
2
a
2
x
2
+y
2
a
2
x
2
y
2
dxdy
Prijelaz na polarni koordinatni sustav:
x = r cos
y = r sin
dxdy = r dr d
dS =
_
1 +
b
2
a
2
r
2
a
2
r
2
r dr d
supstitucija (r je polumjer paralele kojoj odgovara geografska sirina ):
r =
a cos
_
1 e
2
sin
2

, e
2
=
a
2
b
2
a
2
= 1
b
2
a
2
,
b
2
a
2
= 1 e
2
1 +
b
2
a
2
r
2
a
2
r
2
= 1 +
b
2
a
2
a
2
cos
1 e
2
sin
2

a
2

a
2
cos
1 e
2
sin
2

= 1 +
b
2
cos
2

a
2
sin
2
a
2
e
2
sin
2

= 1 +
b
2
a
2
(1 e
2
)
ctg
2
= 1 + ctg
2
=
1
sin
2

dr = a
sin
_
1 e
2
sin
2
cos
e
2
sin cos
_
1 e
2
sin
2

1 e
2
sin
2

d =
= a
sin(1 e
2
sin
2
) +e
2
sin cos
2

(1 e
2
sin
2
)
3/2
d = a
sin(1 e
2
)
(1 e
2
sin
2
)
3/2
d
dS =
1
sin
a cos
_
1 e
2
sin
2

a sin (1 e
2
)
(1 e
2
sin
2
)
3/2
dd =
=
a
2
(1 e
2
) cos
(1 e
2
sin
2
)
2
dd = b
2
cos
(1 e
2
sin
2
)
2
dd
S = b
2
_
2
1
_
2
1
(1 e
2
sin
2
)
2
cos dd
= b
2
(
2

1
)
_
2
1
(1 e
2
sin
2
)
2
cos d
_
(1e
2
sin
2
)
2
cos d =
_
e sin = sin
e cos d = cos d
_
=
1
e
_
cos
3
d =
=
1
e
_
sin
2 cos
2

+
1
4
ln
1 + sin
1 sin
_
=
1
2
_
sin
1 e
2
sin
2

+
1
2
ln
1 +e sin
1 e sin
_
106
S =
b
2
2
(
2

1
)
_
sin
1 e
2
sin
2

+
1
2e
ln
1 +e sin
1 e sin
_

1
2
.
4.5. Izracunati tok vektora a = 2x

iy

j kroz dio valjkaste plohe x


2
+y
2
= R
2
,
x 0, y 0, 0 z H u smjeru vanjske normale.
Rjesenje:
F = x
2
+y
2

N = gradF = 2x

i + 2y

N
0
=

N
|

N|
=
2x

i + 2y

j
_
4x
2
+ 4y
2
=
x

i +y

j
R

dS =

N
0
dS =
x

i +y

j
R
dS
a

dS =a

N
0
dS =
2x
2
y
2
R
dS
x
2
+y
2
= R
2
x =
_
R
2
y
2
x
y
=
y
_
R
2
y
2
=
y
x
x
z
= 0
dS =
_
1 +
y
2
x
2
dy dz =
R
x
dy dz
__
S
a

dS =
__
S
2x
2
y
2
R
dS =
__
D
2x
2
y
2
R
R
x
dy dz
=
_
H
0
_
R
0
2(R
2
y
2
) y
2
_
R
2
y
2
dy dz =
_
H
0
dz
_
R
0
2R
2
3y
2
_
R
2
y
2
dy
=
_
y = Rcos
y = Rsin d
_
= H
_
0
/2
2R
2
3R
2
cos
2

Rsin
Rsin d
= H(2R
2

0
/2
3R
2
_
0
/2
cos
2
d)
= H(R
2
3R
2
_
0
/2
1 + cos 2
2
d)
= H(R
2
3R
2
_

2
+
sin 2
4
_

0
/2
)
= H(R
2
3R
2
(

4
)) =
R
2
H
4
.
107
4.6. Odrediti tok vektora a = x
2

i + y
2

j + z
2
k kroz dio plohe paraboloida
H
R
2
(x
2
+y
2
) = z z H u smjeru unutrasnje normale.
Rjesenje:
F =
H
R
2
(x
2
+y
2
) z

N = gradF =
2H
R
2
(x

i +y

j)

N
0
=
2Hx

i + 2Hy

j R
2
k
_
4x
2
H
2
+ 4Hy
2
+R
4
dS =

1 +
_
z
x
_
2
+
_
z
y
_
2
dxdy =
_
1 + 4x
2
H
2
R
4
+ 4y
2
H
2
R
4
dxdy
=
1
R
2
_
R
4
+ 4x
2
H
2
+ 4y
2
H
2
dxdy
a

dS = a

N
0
dS
=
2x
3
H + 2y
3
H R
2
z
2
_
4x
2
H
2
+ 4y
2
H
2
+R
4
1
R
2
_
R
4
+ 4x
2
H
2
+ 4y
2
H
2
dxdy
=
2x
3
H + 2y
3
H R
2
z
2
R
2
dxdy
I =
1
R
2
__
D
(R
2
z
2
2x
3
H + 2y
3
H) dxdy
=
1
R
2
__
D
_
H
2
R
2
(x
2
+y
2
)
2
2H(x
3
+y
3
)
_
dxdy
Prijelaz na polarni koordinatni sustav:
x = r cos
y = r sin
dxdy = r dr d
108
I =
1
R
2
__
D
_
H
2
R
2
(r
2
cos
2
+r
2
sin
2
)
2
2H(r
3
cos
3
+r
3
sin
3
)
_
r dr d
=
1
R
2
__
D
_
H
2
R
2
r
4
2Hr
3
(cos
3
+ sin
3
)
_
r dr d
=
1
R
2
_
2
0
_
R
0
_
H
2
R
2
r
5
2Hr
4
(cos
3
+ sin
3
)
_
dr d
=
1
R
2
_
H
2
R
2
_
R
0
r
5
dr
_
2
0
d 2H
_
R
0
r
4
dr
_
2
0
(cos
3
+ sin
3
)d
_
_
R
0
r
4
dr =
r
5
5

R
0
=
R
5
5
_
R
0
r
5
dr =
r
6
6

R
0
=
R
6
6
_
2
0
d =

2
0
= 2
_
2
0
(cos
3
+ sin
3
)d =
_
2
0
cos d
_
2
0
sin
2
cos d
+
_
2
0
sind
_
2
0
sincos
2
d
=
_
sin
sin
3

3
cos
cos
3

3
_

2
0
= 1 0 1 0 = 0
I =
1
R
2
H
R
2
R
6
6
2 =
H
2
R
2

3
.
4.7. Odrediti tok vektorskog polja r = x

i+y

j+z

k kroz uspravni kruzni valjak


polumjera osnovice R i visine H, ako srediste njegove donje osnovice lezi
u ishodistu:
a)izravno
b)primjenom teorema o divergenciji
Rjesenja:
a) izravno
I

N
0
=

k, z = 0
r

dS = r

N
0
dS = zdS = 0
__
I
= 0
109
II

N
0
=

k, z = H
r

dS = r

N
0
dS = zdS = HdS,
__
II
r

dS = H
__
II
dS = HR
2

III plast x
2
+y
2
= R
2
,

N
0
=
x

i +y

j
R
r

dS = r

N
0
dS =
x
2
+y
2
R
dS = RdS,
__
III
r

dS = R
__
III
dS = 2R
2
H
__
S
r

dS =
__
I
r

dS +
__
II
r

dS +
__
III
r

dS = 3R
2
H.
b) Primjenom teorema o divergenciji
r = x

i +y

j +z

k
divr = 3
__
S
r

dS =
___
V
divr dV = 3
___
V
dV = 3R
2
H.
4.8. Odrediti tok vektorskog polja r = x

i +y

j +z

k kroz kruzni stozac ciji je


vrh u ishodistu, polumjera osnovice R i visine H:
a) izravno
b) primjenom teorema o divergenciji.
Rjesenja:
a) izravno
I

N
0
=

k, z = H
r

dS = r

N
0
dS = zdS = HdS
__
I
r

dS = H
__
I
dS = R
2
H
II plast z
2
=
H
2
R
2
(x
2
+y
2
) f(x, y, z) =
H
2
R
2
(x
2
+y
2
) z
2

N = gradf = 2
H
2
R
2
x

i + 2
H
2
R
2
y

j 2z

k

N
0
=

N
|

N|
110
r

dS = r

N
0
dS = 0 jer je r

N
0
= 0, odnosno r

N
0
__
II
= 0
__
I
+
__
II
= R
2
H
b) primjenom teorema o divergenciji
r = x

i +y

j +z

k
divr = 3
__
S
r

dS =
___
V
divr dV = 3
___
V
dV = 3
R
2
H
3
= R
2
H
4.9. Primjenom teorema Green-Gauss-Ostrogradskog izracunati tok vektora
a = x
3

i + y
3

j + R
2
z

k kroz citavu plohu tijela


H
R
2
(x
2
+ y
2
) z H u
smjeru vanjske normale.
Rjesenje:
diva = 3x
2
+ 3y
2
+R
2
I =
__
S
a

dS =
___
V
diva dV =
=
___
V
(3x
2
+ 3y
2
+R
2
) dxdy dz
Prijelaz na polarni koordinatni sustav:
x = r cos t
y = r sint
z = z
dxdy dz = r drdtdz
I =
_
H
0
_
2
0
_
R
0
(3r
2
+R
2
)r drdtdz = 2H
_
R
0
(3r
3
+rR
2
)dr
= 2H
_
3
4
r
4
+
R
2
2
r
2
_

R
0
=
5
2
HR
4
4.10. Naci tok vektora a = x

i z

j kroz zatvorenu plohu S : z = 6 x


2
y
2
,
z
2
= x
2
+y
2
, z 0
a) izravno
b) pomocu formule Green-Gauss-Ostrogradskog
111
Rjesenja:
a) izravno
I F = z +x
2
+y
2
6

N = gradF = 2x

i + 2y

j +

N
0
=
2x

i + 2y

j +

k
_
4x
2
+ 4y
2
+ 1
z = 6 x
2
y
2
z
x
= 2x
z
y
= 2y
dS =

1 +
_
z
x
_
2
+
_
z
y
_
2
dxdy =
_
1 + 4x
2
+ 4y
2
dxdy
a

dS =a

N
0
dS = (2x
2
2yz) dxdy = (2x
2
12y + 2x
2
y + 2y
3
) dxdy
I =
__
S
a

dS =
__
D
(2x
2
12y + 2x
2
y + 2y
3
) dxdy
Prijelaz na polarni koordinatni sustav:
x = r cos
y = r sin
dxdy = r dr d
(6 x
2
y
2
)
2
= x
2
+y
2
(6 r
2
)
2
= r
2
r
2
+r 6 = 0
(r + 3)(r 2) = 0 r
1
= 3, r
2
= 2
I =
_
2
0
_
2
0
(2r
2
cos
2
12r sin + 2r
3
cos
2
sin + 2r
3
sin
3
)r dr d
= 2
_
2
0
r
3
dr
_
2
0
cos
2
d 12
_
2
0
r
2
dr
_
2
0
sin d+
+2
_
2
0
r
4
dr
_
2
0
cos
2
sin d + 2
_
2
0
r
4
dr
_
2
0
sin
3
d
= 2
r
4
4

2
0
_
1
2
+
sin 2
4
_

2
0
12
r
3
3

2
0
(cos )

2
0
+ 2
r
5
5

2
0
_

cos
3

3
_

2
0
+
+2
r
5
5

2
0
(cos )

2
0
+
cos
3

2
0
= 8
112
II F = x
2
+y
2
z
2

N = gradF = 2x

i + 2y

j 2z

k

N
0
=
x

i +y

j z

k
_
x
2
+y
2
+z
2
z =
_
x
2
+y
2
z
x
=
x
_
x
2
+y
2
z
y
=
y
_
x
2
+y
2
dS =

1 +
_
z
x
_
2
+
_
z
y
_
2
dxdy =

1 +
x
2
x
2
+y
2
+
y
2
x
2
+y
2
dxdy
=

2dxdy
a

dS =a

N
0
dS =
x
2
yz
_
x
2
+y
2
+z
2

2 dxdy =
x
2
y
_
x
2
+y
2
_
x
2
+y
2
dxdy
Prijelaz na polarni koordinatni sustav:
x = r cos
y = r sin
dxdy = r dr d
a

dS = (r
2
cos
2
r
2
sin) drd
__
S
a

dS =
_
2
0
_
2
0
(r
2
cos
2
r
2
sin) drd
=
_
2
0
r
2
dr
_
2
0
cos
2
d
_
2
0
r
2
dr
_
2
0
sin d
=
r
3
3

2
0
_
1
2
+
sin2
4
_

2
0

r
3
3

2
0
(cos )

2
0
=
8
3

__
I
+
__
II
= 8 +
8
3
=
32
3
b) Pomocu formule Green-Gauss-Ostrogradskog:
I =
__
S
a

dS =
___
V
divadV =
___
V
dV =
___
V
dxdydz
diva = 1
Prijelaz na cilindricni koordinatni sustav:
x = r cos
y = r sin
z = z
113
dxdy dz = r dr ddz
z = 6 x
2
y
2
z = 6 r
2
z = x
2
+y
2
z = r
I =
_
2
0
_
2
0
_
6r
3
0
r dz dr d =
_
2
0
_
2
0
rz

6r
2
0
drd =
_
2
0
_
2
0
_
r(6 r
2
) r
2

drd
=
_
2
0
_
2
0
(6r r
3
r
2
) drd =
_
2
0
6r
2
2

r
4
4

r
3
3

2
0
d =
16
3
_
2
0
d
=
16
3

2
0
=
32
3
.
4.11 Naci tok vektora a = yz

i x

j y

k kroz zatvorenu plohu S : x


2
+z
2
= y
2
y = 1, 0 a 1.
a) izravno
b) pomocu formule Green-Gauss-Ostrogradskog
Rjesenje:
a) izravno
I plast stosca F = x
2
+z
2
y
2

N = gradF = 2x

i 2y

j + 2z

N
0
=
x

i y

j +z

k
_
x
2
+y
2
+z
2
y =

x
2
+z
2
y
x
=
x

x
2
+z
2
y
z
=
z

x
2
+z
2
dS =

1 +
_
y
x
_
2
+
_
y
z
_
2
dxdz =
_
1 +
x
2
x
2
+z
2
+
z
2
x
2
+z
2
dxdz
=

2dxdz
a

dS = a

N
0
dS =
y(xz +x z)
_
x
2
+y
2
+z
2

2 dxdz =

x
2
+z
2
(xz +x z)
_
2(x
2
+z
2
)

2 dxdz
= (xz +x z) dxdz
Prijelaz na polarne koordinate:
x = r cos
114
z = r sin
dxdz = r drd
a

dS = (r
2
sin cos +r cos r sin )r dr d =
= r
2
(r sin cos + cos sin) drd
__
S
a

dS =
_
2
0
_
1
0
r
2
(r sin cos + cos sin ) dr d
=
_
2
0
sin cos d
_
1
0
r
3
dr +
_
2
0
cos d
_
1
0
dr
_
2
0
sin d
_
1
0
dr
= 0
II baza stosca

N
0
=

j
dS = dxdz a

dS =a

N
0
dS = xdS = xdxdz
__
S
a

dS =
_
2
0
_
1
0
r cos r drd =
_
2
0
cos d
_
1
0
r
2
dr = 0
__
I
+
__
II
= 0
b) Pomocu formule Green-Gauss-Ostrogradskog
diva = 0
4.12. Izracunati tok vektorskog polja u smjeru vanjske normale na sferu
x
2
+y
2
+z
2
= R
2
, ako je :
a)

F = k
2
r, k = const., r = x

i +y

j +z

k
b) g = mg

k, m = const., g = const.
c)

C =
2
(x

i +y

j), = const.
d)

F = m
r
r
3
, m = const., r = x

i +y

j +z

k, r = |r|.
Rjesenja:
a) div

F = 3k
2
_
S

F

dS =
___
V
div

F d = 3k
2
___
V
d = 3k
2
4
3
R
3
= 4k
2
R
3
.
b) divg = 0
_
S
g

dS =
___
V
divgd = 0.
115
c) div

C = 2
2
_
S

C

dS =
___
V
div

Cd = 2
2
___
V
d = 2
2
4
3
R
3

=
8
3

2
R
3
.
d)

F = m
r
r
3

N
0
=
r
r
,

F

N
0
= m
r
2
r
4
= m
1
r
2
dS = RdRcos d = R
2
cos dd
_
S

F

dS =
_
S

N
0
dS = m
_
S
1
r
2
dS = m
_
/2
/2
_

cos dd
= m
_
/2
/2
cos d
_

d = msin

/2
/2

= 4m.
Napomena: Primjena teorema Green-Gauss-Ostrogradskog nije dozvo-
ljena jer

F nije denirano u ishodistu tj. u tocki (0, 0, 0).
4.13. Primjenom Stokesove formule izracunati cirkulaciju vektora
a = z
2

i + x
2

j + y
2
k oko presjeka sfere x
2
+ y
2
+ z
2
= R
2
i ravnine
x +y +z = R u pozitivnom smjeru u odnosu na jedinicni vektor

k.
Rjesenje:
rota =

i

j

k

z
z
2
x
2
y
2
= 2y

i + 2z

j + 2x

N =

i +

j +

k

N
0
=

i +

j +

3
rota

N
0
=
2y + 2z + 2x

3
=
2

3
(x +y +z)
I =
_

dr =
__
S
rota

N
0
dS =
2

3
__
S
(x +y +z)dS =
2R

3
__
S
dS =
=
2R

3
r
2
.
r je polumjer opisane kruznice jednakostranicnog trokuta stranice R

2.
r
2
=
2
3
R
2
I =
2R

3
2
3
R
2
=
4R
3

3
9
.
116
4.14. Odrediti cirkulaciju vektora a = y
2

i + xy

j + (x
2
+ y
2
)

k uzduz krivulje
izrezane u prvom oktantu iz paraboloida x
2
+ y
2
= Rz pomocu ravnina
x = 0, y = 0, z = R u pozitivnom smjeru u odnosu na vanjsku normalu
paraboloida.
Rjesenja:
1. nacin-izravno
__

dr =
__
I
+
__
II
+
__
III
I z = R, dz = 0
x
2
+y
2
= R
2
x = Rcos t
y = Rsin t
a = R
2
sin
2
t

i +R
2
sin t cos t

j +R
2
k

dr = dx

i +dy

j +dz

k = (Rsin t

i +Rcos t

j)dt
a

dr = R
3
(sint + 2 sint cos
2
t) dt
_
I
= R
3
_
0
/2
(sint + 2 sin t cos
2
t) dt = R
3
_
cos t 2
cos
3
t
3
_

0
/2
=
R
3
3
II y = 0, dy = 0
a = x
2
k

dr = dx

i +dy

j +dz

k =
_

i +
2x
R

k
_
dx
a

dr =
2x
3
R
dx
_
II
=
2
R
_
0
R
x
3
dx =
2
R
x
4
4

0
R
=
R
3
2
III x = 0, dx = 0
a = y
2

i +y
2
k

dr = dx

i +dy

j +dz

k =
_

j +
2y
R
_
dy
a

dr =
2y
3
R
dy
117
_
III
=
2
R
_
R
0
y
3
dy =
2
R
y
4
4

R
0
=
R
3
2
_

dr =
_
I
+
_
II
+
_
III
=
R
3
3

R
3
2
+
R
3
2
=
R
3
3
.
2. nacin-pomocu Stokesovog teorema
_

=
__
S
rota

dS
rota =

i

j

k

z
y
2
xy x
2
+y
2
= 2y

i 2x

j y

dS =

N
0
dS
x
2
+y
2
= Rz
F = x
2
+y
2
Rz

N = gradF = 2x

i + 2y

j R

N
0
=
2x

i + 2y

j R

k
_
4x
2
+ 4y
2
+R
2
rota

dS = rota

N
0
dS =
4xy 4xy +Ry
_
4x
2
+ 4y
2
+R
2
dS =
Ry
_
4x
2
+ 4y
2
+R
2
dS
x
2
+y
2
= Rz z =
x
2
+y
2
R
z
x
=
2x
R
,
z
y
=
2y
R
dS =

1 +
_
z
x
_
2
+
_
z
y
_
2
dxdy =
_
R
2
+ 4x
2
+ 4y
2
R
2
dxdy
=
_
R
2
+ 4x
2
+ 4y
2
R
dxdy
__
S
rota

dS = R
__
S
y
_
4x
2
+ 4y
2
+R
2
dS =
__
D
y dxdy
=
_
/2
0
_
R
0
r
2
sin t dr dt =
_
/2
0
sint dt
_
R
0
r
2
dr
= cos t

/2
0
r
3
3

R
0
=
R
3
3
.
118
5. Zadaci s pismenih ispita na Geodetskom
fakultetu
5.1. Magnetsko polje oko zice kroz koju tece struja I odredeno je formulom

H = 2I
y

i +x

j
x
2
+y
2
. Odredi div

H.
5.2. Izracunati
_
OA
a

dr ako je a = yz

i+xz

j +xy

k, OA luk helikoidne spirale


x = a cos t, y = a sint, z = ht, 0 t 2.
5.3. Izracunati plosni integral prve vrste
__
S
x
2
yz dS, gdje je S dio ravnine
x +y +z = 1 u prvom oktantu.
5.4. Odrediti masu cetvrtine kruznice x
2
+ y
2
= r
2
u prvom oktantu, ako
je njena gustoca u svakoj tocki proporcionalna apscisi te tocke, a faktor
proporcionalnosti je jednak .
5.5. Primjenom Greenove formule izracunati
_
C
(x + y)
2
dx (x y)
2
dy gdje
je C krivulja sastavljena od dijela sinusoide y = sin x i osi x (0 x ).
5.6. Odrediti cirkulaciju vektora a = y
2

i + xy

j + (x
2
+ y
2
)

k duz krivulje
izrezane u prvom oktantu iz paraboloida x
2
+y
2
= Rz pomocu ravnina
x = 0, y = 0, z = R, u pozitivnom smjeru u odnosu na vanjsku
normalu paraboloida.
5.7. Odrediti rot
x

i +y

j +z

k
_
x
2
+y
2
+z
2
.
5.8. Izracunati
_
C
xyds, gdje je C cetvrtina elipse
x
2
a
2
+
y
2
b
2
= 1 u prvom
kvadrantu.
5.9. Izracunati
__
S
_
x
2
+y
2
dS, gdje je S dio konusne plohe x
2
+ y
2
= z
2
,
z [0, 1].
5.10. Ispitati da li je polje a = (2xy + z
2
)

i + (2yz + x
2
)

j + (2xz + y
2
)

k
potencijalno.
5.11. Primjenom Greenove formule izracunati
_
C
(x
2
y
2
)dx+(x
2
+y
2
)dy, gdje
je C zatvorena krivulja koja se sastoji od polukruznice y =

R
2
x
2
i
dijela osi x.
5.12. Naci tok vektora a = yz

i + x

j + y

k kroz zatvorenu plohu


S . . . x
2
+z
2
= y
2
, y = 1, 0 y 1.
5.13. Odrediti nivo-linije skalarnog polja u = x
2
y
2
.
5.14. Izracunati
_
C
y
x + 3z
ds , ako je C luk krivulje x = t, y =
t
2

2
, z =
t
3
3
,
od tocke A(0, 0, 0) do B(

2,

2,
2

2
3
).
119
5.15. Ako je a = yz

i +xz

j +xy

k, b = x

i +y

j + z

k, izracunati div(a

b).
5.16. Izracunati
_

ds
_
x
2
+y
2
, ako je dio pravca koji spaja tocke A(1, 2, 0) i
B(3, 6, 0).
5.17. Izracunati tok vektorskog polja a = x

i+y

j +z

k kroz sferu x
2
+y
2
+z
2
=
R
2
.
5.18. Ako je r = x

i +y

j, r = |r| i u = ln
1
r
izracunati div(gradu).
5.19. Izracunati
_

dr, ako je a = (x
2
2xy)

i + (y
2
2xy)

j i luk parabole
y = x
2
koji spaja tocke A(1, 1) i B(1, 1).
5.20. Izracunati tok vektorskog pola a = x
2

i y
2

j +z
2

k kroz dio sfere x


2
+y
2
+
z
2
= R
2
, x 0, y 0, z 0, u smjeru vanjske normale.
5.21. Ako je r = 5(x

i +y

j +z

k), r = |r|, izracunati rot


r
r
.
5.22. Izracunati povrsinu prstenastog dijela paraboloida z =
x
2
+y
2
2
,
(1 z 2).
5.23. Izracunati div(gradu), ako je u = x
2
+ 2xy y
2
.
5.24. Izracunati
_

dr, ako je a = z

i +x

j +y

k i dio pravca koji spaja tocke


A(R, 0, 0) i B(R, 0, 1).
5.25. Izracunati tok vekorskog polja a = y

i+x

je
xyz
k kroz dio plohe x
2
+y
2
= 4
omeden ravninama z = 0 i x + y +z = 4, u smjeru vanjske normale.
5.26. Ako je r = x

i +y

j +z

k, r = |r| i u = (ln r)
2
izracunati div(gradu).
5.27. Izracunati
_

dr, ako je a = (xz +y)

i+(yz x)

j (x
2
+y
2
)

k i kruznica
x
2
+y
2
= 4, z = 3.
5.28. Ako je r = x

i +y

j, r = |r| i u = (ln r)
2
izracunati div(grad u).
5.29. Izracunati
_
K
x
2
ydx+x
3
dy, gdje je K krivulja koja omeduje podrucje koje
je odredeno parabolama y
2
= x, x
2
= y. Obilazak u pozitivnom smjeru.
5.30. Izracunati povrsinu omedenu astroidom x = a cos
3
t, y = a sin
3
t,
t [0, 2].
5.31. Izracunati tok vektorskog polja radij vektora r kroz plohu uspravnog
kruznog stosca visine h i polumjera osnovice R.
5.32. Izracunati tok vektorskog polja a = x

i z

j kroz zatvorenu plohu


z = 6 x
2
y
2
, z
2
= x
2
+y
2
, z 0.
120
5.33. Izracunati
_

dr, ako je a = z

i + x

j + y

k i jednadzba luka
r = t

i +t
2

j +t
3

k, 0 t 1.
5.34. Izracunati tok vektorskog polja a = x
2

i + y
2

j + z
2
k kroz dio plohe
paraboloida H(x
2
+y
2
) = R
2
z, z H, u smjeru unutrasnje normale.
5.35. Odredite jedinicni vektor normale na nivo plohu skalarnog polja
u = x
2
+ 2xy 4yz u tocki P(1, 1, 1).
5.36. Izracunati
_

dr, ako je a = z

i+x

j +y

k i kruznica x
2
+y
2
+z
2
= R
2
,
x + y + z = R (obilazak u pozitivnom smjeru u odnosu na jedinicni
vektor

k).
5.37. Ispitati da li je vektorsko polje a =
yz

i +xz

j +xy

k
1 +x
2
y
2
z
2
potencijalno.
5.38. Izracunati cirkulaciju vektorskog polja a = y

i x

j +z

k po kruznici koja
je presjek sfere x
2
+y
2
+z
2
= 4 i stosca x
2
+y
2
= z
2
, z 0.
5.39. Izracunati tok vektorskog polja a = 2x

i y

j + z

k kroz zatvorenu plohu


x
2
+y
2
+z
2
= 4, 3z = x
2
+y
2
.
5.40. Odrediti tocku P u kojoj je gradf =

i +

j +

k, ako je skalarno polje f


zadano s f(x, y, z) = xyz.
5.41. Izracunati tok vektorskog polja a = 2x

i y

j kroz dio valjkaste plohe


x
2
+y
2
= R
2
, x 0, y 0, z 0, 0 z H.
5.42. Odrediti gradijent skalarnog polja u = sin r, r = |r|, r = 3(x

i +y

j +z

k).
5.43. Izracunati cirkulaciju vektorskog polja a = ye
xy

i +xe
xy

j + xyz

k uzduz
krivulje L koja se dobije u prvom oktantu kao presjek stosca
x
2
+y
2
= (z 1)
2
s koordinatnim ravninama.
5.44. Izracunati tok vektorskog polja a = x

i y

j xyz
3
k kroz vanjsku stranu
plasta valjka x
2
+ y
2
= 1 ogranicenu plohom z = 0 i hiperbolickim para-
boloidom z = x
2
y
2
.
5.45. Izracunati
_

ydx(y +x
2
)dy, ako je luk parabole y = 2xx
2
koji lezi
iznad osi x i prolazi se u smjeru kazaljke na satu.
5.46. Primjenom Greenove formule izracunati
_

2(x
2
+y
2
)dx+(x+y)
2
dy, ako
je rub trokuta s vrhovima L(1, 1), M(2, 2), N(1, 3) koje se prolazi u
pozitivnom smjeru.
5.47. Pomocu Stokesova teorema izracunati
_

x
2
y
3
dx + dy + zdz, ako je
kruznica x
2
+y
2
= r
2
, z = 0.
5.48. Izracunati rad sile

F = (x
2
+ 2xy)

i + (x
2
+ y
2
)

j uzduz parabole y = x
2
od tocke (0, 0) do tocke (1, 1).
121
5.49. Primjenom Greenove formule izracunati
_

adr ako je
a = (x y
2
)

i + 2xy

j, a : y = x, , y = x
2
.
5.50. Izracunati rad sile

F =
x

i +y

j +z

k
_
x
2
+y
2
+z
2
x y + 2z
uzduz odsjecka pravca
od tocke (1, 1, 1) do tocke (4, 4, 4).
5.51. Primjenom Greenove formule izracunati
_

dr ako je
a = xln(1 +y
2
)

i +
x
2
y
1 +y
2

j, a : x
2
+y
2
= 2x.
5.52. S pomocu Stokesovog teorema izracunati
_

dr ako je a = 2xz

ix

j +z

k,
a krivulja nastala presjekom ravnine x + y + 2z = 2 s koordinatnim
ravninama.
5.53. Izracunati rad sile

F = 2xy

i + x
2

j uzduz luka kruznice x


2
+ y
2
= 1 od
tocke (1, 0) do tocke (0, 1).
5.54. Primjenom Greenove formule izracunati
_

dr ako je a = y
2

i x
2

j,
a : x +y = 1, x = 0, y = 0.
5.55. S pomocu Stokesova teorema izracunati
_

dr ako je a = y

ix

j+(x+y)

k,
a odredena sa z = x
2
+y
2
i z = 1.
5.56. Izracunati
_

xds i
_

yds ako je krivulja zadana s x = t sin t,


y = 1 cos t, 0 t .
5.57. Izracunati
_ _
S
(x
2
+y
2
)dS, gdje je S dio konusne plohe z
2
= x
2
+y
2
koji
se nalazi izmedu ravnina z = 0 i z = 1.
5.58. Ako je r = 5(x

i +y

j +z

k), r = |r| izracunati div


r
r
.
5.59. Izracunati tok vektorskog polja a = x

i +y

j 2z

k kroz citavu plohu kocke


x = a, y = a, z = a u smjeru vanjske normale.
5.60. Ako je r = (x

i +y

j +z

k), r = |r| izracunati div


r
r
2
5.61. Izracunati tok vektorskog polja a = (y x)

i + (z y)

j + (x z)

k kroz
plohu odedenu jednadzbama x +y +z = 1, x y +z = 1, x = 0, z = 0.
5.62. Odrediti divergenciju gradijenta skalarne funkcije u = e
x+y+z
.
5.63. Uz pomoc Greenove formule izracunati cirkulaciju vektorskog polja
a = x
2
y

i + xy
2

j po kruznici x
2
+ y
2
= R
2
u smjeru suprotnom od
kretanja kazaljke na satu.
122
5.64. Izracunati tok vektorskog polja a = (y x)

i + (x + y)

j + y

k kroz trokut
S koji koordinatne ravnine izrezuju iz ravnine x +y +z 1 = 0.
5.65. Odrediti rotor gradijenta skalarne funkcije u = e
x+y+z
.
5.66. Izracunati tok vektorskog polja a = 2x

i + 2y

j z

k kroz zatvorenu plohu


S zadanu s: z
2
= x
2
+y
2
, z = H, H > 0.
5.67. Izracunati div(u v) ako je u = x

i +y

j +z

k, v = y

i +z

j +x

k.
5.68.
_
K
ydx+2xdy, gdje je K romb cije stranice leze na pravcima
x
3
+
y
2
= 1,
x
3

y
2
= 1, a obilazak je u pozitivnom smjeru.
5.69. Izracunati div(u + 2v), ako je u = x

i +y

j +z

k, v = y

i +z

j + x

k.
5.70.
_
K
adr, gdje je a = (x
2
+ y
2
)

i + (x
2
y)

j, duz krivulje y = |x| od tocke


(1, 1) do tocke (2, 2).
5.71. Primjenom Stokesove formule izracunati
_
C
a

dr, gdje je a = y

i x

j +z

k,
i C krivulja x
2
+y
2
+z
2
= 1, x = z.
123
6. Rjesenja
5.1. 0 5.2. 2a
2

2
h. 5.3.

3
360
. 5.4. r
2
. 5.5.4. 5.6.
R
3
3
. 5.7.

0.
5.8.
ab(a
2
+ab +b
2
)
3(a +b)
. 5.9.
2

2
3
. 5.10.

0. 5.11.
4
3
R
3
. 5.12. 0.
5.13. x
2
y
2
= C. 5.14.
1

2
. 5.15. 0. 5.16. ln 3. 5.17. 4R
3
.
5.18. 0. 5.19.
14
15
. 5.20.
R
2

8
. 5.21.

0. 5.22.
2
3
(5

5 3

3).
5.23. 0. 5.24. 0. 5.25. 4. 5.26.
2
r
2
(1+lnr). 5.27. 8. 5.28.
2
r
2
.
5.29.
6
35
. 5.30.
3a
2

8
. 5.31. R
2
h. 5.32.
32
3
. 5.33.
91
60
. 5.34. H
2
R
2
.
5.35. n
0
=
2

i + 3

j 2

17
. 5.36.
2
3
R
2
. 5.37.

0. 5.38. 4. 5.39.
5
3
.
5.40. P
1
(1, 1, 1) P
2
(1, 1, 1). 5.41.
HR
2

4
. 5.42. 3 cos r
r
r
. 5.43. 0.
5.44. . 5.45. 4. 5.46.
4
3
. 5.47.
r
6
4
. 5.48.
5
3
. 5.49.
4
15
. 5.50. 3

3.
5.51. 0. 5.52.
2
3
. 5.53. 0. 5.54.
2
3
. 5.55. 2. 5.56. 8, 4.
5.57.

2
2
. 5.58.
2
r
. 5.59. 0. 5.60.
1
r
2
. 5.61. 1. 5.62. 3u.
5.63.
R
4

2
. 5.64.
1
2
. 5.65.

0. 5.66. H
3
. 5.67. x+y+z. 5.68. 12.
5.69. 3. 5.70.
41
16
. 5.71. 2.
125
7. Pregled denicija i formula
Svojstva derivacije vektorskih funkcija a =a(t) i

b =

b(t):
(a b)

=a

(a

b)

=

a

b +a

(a

b)

=a

b +a

Taylorova formula
a(t) =a(t
0
) +
a

(t
0
)
1!
(t t
0
) +
a

(t
0
)
2!
(t t
0
)
2
+
a

(t
0
)
3!
(t t
0
)
3
+. . .
Ako je r = r(t) vektor polozaja materijalne tocke onda je njena
brzina v = r

akceleracija a = r

Jednadzba tangente na krivulju r = r(t) u tocki t = t


0
r = (t t
0
)r

(t
0
) +r(t
0
)
Geografska parametrizacija sfere polumjera R
x = Rcos cos
y = Rcos sin
z = Rsin

_

2
,

2
_
[, ]
Diferencijalna jednadzba vektorskih linija zadanog vektorskog polja
a = a
x

i +a
y

j +a
z

k :
dx
a
x
=
dy
a
y
=
dz
a
z
ili a

dr =

0
Gradijent skalarnog polja f
gradf =
f
x

i +
f
y

j +
f
z

k
127
Diferencijalna jednadzba krivulje najveceg priklona na plohi u = u(x, y) :
dx
u
x
=
dy
u
y
ili gradu

dr =

0
Derivacija skalarnog polja f u smjeru vektora s :
f
s
= gradf s
0
Divergencija vektorskog polja a = a
x

i +a
y

j +a
z

k :
diva =
a
x
x
+
a
y
y
+
a
z
z
Vektorsko polje a je solenoidalno ako je
diva = 0.
Rotacija vektorskog polja a = a
x

i +a
y

j +a
z

k :
rota =

i

j

k

z
a
x
a
y
a
z
Vektorsko polje a je potencijalno ako postoji skalarno polje U sa svojstvom
a = gradU. Polje a je potencijalno ili konzervativno na konveksnom
podrucju ako je i samo ako je rota =

0.
Ako je vektorsko polje a potencijalno, onda se njegov potencijal U moze odre-
diti pomocu formule:
U =
_
x
x0
a
x
(x

, y, z)dx

_
y
y0
a
y
(x
0
, y

, z)dy

_
z
z0
a
z
(x
0
, y
0
, z

)dz

Greenova formula:
_
C
M dx +N dy =
__
D
_
N
x

M
y
_
dxdy gdje je C rub podrucja D.
128
Povrsina podrucja u ravnini omedenog krivuljom C :
S =
1
2
_
(xdy y dx)
Duljina luka krivulje r = r(t)
s =
_
s2
s1
ds =
_
t
2
t1
|r

|dt
Cirkulacija vektorskog polja a uzduz zatvorene krivulje C
_
C
a

dr
Tok vektorskog polja a kroz plohu S
_ _
S
a

dS
Formula Green-Gauss-Ostrogradskog ili teorem o divergenciji
_ _
S
a

dS =
___
V
divadV
gdje je V zatvoreno podrucje ograniceno s po dijelovima glatkom plohom S koja
samu sebe presijeca.
Stokesova formula
_
a

dr =
__
rota

dS gdje je krivulja C rub dijela plohe S.


129
7. Literatura
[1] Andelic,T.P. (1959):Teorija vektora, 3.izdanje, Gradevinska knjiga, Be-
ograd.
[2] Antunac-Majcen, M., Borzan, A., Devide, V. i dr. (1979): Rijeseni zadaci
iz vise matematike, svezak IV,

Skolska knjiga, Zagreb.
[3] Apsen, B. (1970.): Rijeseni zadaci iz vise matematike, uz treci dio repeti-
torija, Tehnicka knjiga, Zagreb.
[4] Borcic, B. (1955): Matematicka kartograja, Tehnicka knjiga, Zagreb.
[5]

Colic, K. (1986): Matematicko-zikalna geodezija, kopije folija s predava-
nja.
[6] Danko, P. E., Popov, A. G., Kozevnikova, T. Ja. (1983): Higher Mathema-
tics in Problem and Exercises, Part 2, prijevod s ruskoga, Mir, Moskva.
[7] Demidovic, B. P. (urednik, 1978): Zadaci i rijeseni primjeri iz vise mate-
matike s primjenom na tehnicke nauke, 5.izdanje, Tehnicka knjiga, Zagreb.
[8] Devide, V. (1966): Vektorski racun, Sveuciliste u Zagrebu.
[9] Emov, A. V., Demidovic, B. P. (1984):Higher Mathematics for Engine-
ering Students, Part 2, prijevod s ruskoga, Mir, Moskva.
[10] Ivanovic, D. M. (1960,1971): Vektorska analiza, Naucna knjiga, Beograd.
[11] Klak, S. (1974.): Gravimetrija, Sveuciliste u Zagrebu, Geodetski fakultet.
[12] Krasnov, M. L., Kiselev, A. I., Makarenko, G. I. (1978): Vektornyj analiz,
Nauka, Moskva.
[13] Kurepa, S. (1975): Matematicka analiza 3, Tehnicka knjiga, Zagreb.
[14] Lapaine, M. (1988): Egzaktne formule u teoriji lancanice uz pretpostavku o
nerastezljivosti zice, Geodetski list 7-9, 215-231.
[15] Lapaine, M. (1989): Neke relacije izmedu elipse i krivulje pogresaka i
gracki prikazi pomocu racunala, Geodetski list 10-12,349-360.
[16] Lapaine, M. (1990): Duljina luka meridijana, Geodetski list 4-6,97-108.
[17] Lapaine, Milj., Lapaine, Mir., Francula, N., Vucetic, N. (1992): Numeri-
cal Values of Geodetic Constants of the Bessels Ellipsoid, Proceeding 37th
International Annual Gathering KoREMA, 14th Symposium of Measure-
ment, Faculty of Electrical Engineering, University of Zagreb, 273-277.
[18] Lapaine, M. (1994): Osnovni geodetski zadaci uzduz meridijana i uzduz
paralele na rotacijskom elipsoidu, Geodetski list 1, 43-52.
[19] Markovic,

Z. (1965): Uvod u visu analizu, 2.dio, 1. i 2. svezak, Sveuciliste
u Zagrebu.
[20] Milicic, P., Uscmulic, M. (1971): Zbirka zadataka iz vise matematike II,
Gradevinska knjiga, Beograd.
131
[21] Minorski, V. P. (1971): Zbirka zadataka vise matematike, Tehnicka knjiga,
Zagreb.
[22] Mitrinovic, D. S. (1960): Zbornik matematickih problema II, Naucna knjiga,
Beograd.
[23] Paic, M. (1966.): Predavanja iz mehanike, 2. dio, Sveuciliste u Zagrebu.
[24] Paic, M. (1968): Predavanja iz mehanike, I. dio, Sveuciliste u Zagrebu
[25] Peric, V., Tomic, M., Karacic, P. (1976): Zbirka rijesenih zadataka iz ma-
tematike II, Svjetlost, Sarajevo.
[26] Spiegel, M. R. (1974.): Theory and Problems of Vector Analysis and an In-
troduction to Tensor Analysis, McGraw-Hill International Book Company,
New York.
[27]

Zarinac-Francula, B. (1990): Diferencijalna geometrija,

Skolska knjiga, Za-
greb.
132