You are on page 1of 10

Sa foruma: Aronija je vrsta grmolike voke, visoka izmeu 2-3 m, a iroka oko 2m.

Zbog svojih hranjivih sastojaka ubraja se u vrlo kvalitetno i traeno voe. Aronija ne zahtjeva posebnu klimu ili tlo. Moe se uzgajati i na siromanim, manje kvalitetnim tlima. Vrlo je otporna na mraz. Budui je porijeklom iz atlanskog klimatskog podruja, dobro prihvaa vlagu iz tla i zraka. Jako suha i pjeana tla nisu pogodna za uzgoj aronije. Zbog lijepih bijelih cvjetova, (cvjetaju samo pet dana), ljubiastocrnih plodova i tamnozelenih konatih listova, aronija se cijeni i kao ukrasna biljka. Plod (bobice velike 5-7 mm, teke oko 1gram) ima intenzivno crveno meso gorkasto slatkog, pomalo trpkog ali i vrlo ugodnog okusa. Aronija je samooplodna biljka, i jedan grm daje oko 12 kg plodova. Plod aronije najvie sadri vitamina P (bioflavonoidi), oko 2000-3000 mg/100 g, zatim vitamina C - 31 mg/100 g, vitamina B2 - 0,13 mg/100 g, vitamina B9 - 0,05-0,1 mg/100g, vitamina E 0,50,8 mg/100 g te srazmjerno visoki sadraj joda: 0,005 mg/100 g. Aronija je vrijedan prirodni lijek. Koristi se protiv visokog tlaka, skleroze i upale eluca te drugih bolesti. Pedeset grama, tj. 3 lice ploda ili jedna lica dema od aronije pokriva dnevnu potrebu za vitaminom P (100-200 mg). Vitamin P (bioflavonoidi) se ponaa kao antioksidans, utjee na jaanje kapilara te na reguliranje kapilarne propusnosti. Uz vitamin C pomae u stvaranju otpornosti organizma na infekcije. Intenzivniji uzgoj aronije poeo je prije pedesetak godina, a udomaila se u dijelovima Kanade, istonom dijelu SAD-a do Floride, u vlanim krajevima s kiselim tlom kao ukrasno bilje. U posljednje vrijeme sve vie se uzgaja u Ukrajini, ekoj, Bugarskoj, Njemakoj i skandinavskim zemljama. (Glasilo udruge za ekoloku poljoprivredu, ruralni razvitak i zatitu okolia -- IVA ZEMLJA -prosinac 2005.) Koliko znam i pelari se sve vie zanimaju za aroniju jer je med aronije navodno vrlo cijenjen na tritu.

Sajt 1. :

ARONIJA sibirska borovnica


Biljka aronija (Aronia Melanocarpa) je bobicasto voce, najvice lici na borovnicu a dobila je naziv sibirska borovnica i to iz dva razloga. Prvi je taj sto je iz Severne Amerike, gde joj je i postojbina, najranije dospela u Sibir a drugi zbog toga sto je otporna na veoma niske temperature. Sibirska aronija dobro podnosi hladnu zimu i mraz do 45C. Raste i obliku grma i ukoliko ima dovoljno prostora moze dostici visinu oko 2 metra. Jestivi i lekoviti deo biljke je plod koji je malo oporijeg ukusa od borovnice. Interesantna je i cinjenica da se plodovi aronije dobro odrzavaju na grmu tako da se mogu brati i dva meseca nakon sazrevanja. Severnoamericki Indijanci koristili su aroniju za ishranu tako sto su plodove susili ili mleli pa ih kombinovali sa mesom i kao dodatak pogacama. Sveze plodove upotrebljavali su najcesce kao lek za stomacne tegobe a caj od listova aronije za vidanje rana. Do skoro slabo poznata, danas se sibirska borovnica moze nabaviti i u nasoj zemlji, lako se uzgaja a zbog svojih izuzetnih lekovitih moci sve vise se govori o tome da je aronija biljka buducnosti. Aronija nema prirodnih neprijatelja pa je ne treba prskati zbog cega spada u zdravu hranu. Aronija u svojim plodovima sadrzi veliku koncentraciju antioksidanasa (tanine, biofenole, flavonoide, antocijanine, katehine), do te mere da je cak mnogo mocniji antioksidans od brusnice. Zbog toga je korisna preventiva protiv malignih oboljenja, efikasno prociscava organizam od stetnih materija pa i teskih metala. Od vitamina sadrzi C, A, E, B2, B6, B9 i vrlo redak vitamin P. Od minerala tu su kalcijum, kalijum, gvozdje, molibden, mangan, fosfor i jod. Osim toga aronija sardzi i redak vocni secer sorbitol.

Lekovita svojstva aronije Lekovita svojstva aronije je tesko nabrojati a da se neka od njih ne izostave ali cemo navesti najpoznatija: podstice cirkulaciju, prociscava krv, ublazava glavobolju i migrenu, snizava povisen krvni pritisak, povoljno deluje na zeludac i creva, zaustavlja proliv, popravlja imunitet organizma, sprecava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija. Posebno se istice njen blagotvoran uticaj na zuc i jetru jer prociscava i omogucava pravilniji rad ovih organa. Vazno je i reci da aronija regulise pravilan rad i izlucivanje hormona stitne zlezde, kao i da regulise rad pankreasa pa moze biti korisna u lecenju dijabetesa (secerne bolesti). The oxygen radical absorbance capacity (skraceno ORAC u prevodu antioksidativni kapacitet) predstavlja jedinicu za merenje vrednosti antioksidansa u namirnicama. Nakon istrazivanja koja su vrsena u Sjedinjenim Americkim Drzavama saopsteno je da 100 grama zrelih plodova aronije sadrzi 16.100 ORAC jedinica, dok je poznato da je optimalna dnevna doza od 3.000 do 5.000 ORAC jedinica, potrebnih za adekvatnu antioksidativnu zastitu ljudskog tkiva i plazme. Zahvaljujuci tome ne samo da sprecava pojavu raka vec i pomaze u lecenju malignih oboljenja time sto unistava celije raka. Aronija jos i podstice zarastanje rana, usporava starenje organizma i koze, sprecava nastanak bora, stiti od UV zracenja. Na kraju da kazemo da se aronija najcesce upotrebljava u susenom obliku ili kao sok pa ukoliko u vrtu imate jedno prazno mesto nije lose da zasadite ovu biljku. Pored svojih lekovitih moci sibirska aronija jednako lepo izgleda u prolece dok cveta kao i u julu kada je okicena plodovima koji ce vas strpljivo sacekati do septembra. Dakle aronija je i hrana i lek. Pa ko je ne bi voleo?

Sajt 2.: Aronija je izuzetno ljekovita i korisna biljka, potjee s istoka Sjeverne Amerike, gd je se uz Aroniu melanocarpu ( crnoplodnu aroniju ) jo moe nai i Aronia arbutifolia ( crvenolisna aronija ). Stanite ove dvije vrste su uglavnom kisela i vlana tla, s 1000 1200 mm oborina na godinu, na podruju od Kanade do Floride, no iako je aronija porijeklom s amerikog kontinenta, prava vrijednost ove biljke prepoznata je u istonoj Europi.

Botaniki opis
Aronija spada u porodicu rua (Rosacea). Postoji nekoliko istoznanica za Aronia melanocarpu (crnoplodnu aroniju) kao npr. Aronia nigra, Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. melanocarpa. Postoje dva hibrida vrste sorbus, naime, x sorbaronia dippelii (aronia melanocarpa x sorbus aria; crnkastocrveni plodovi) i x sorbaronia sorbifolia (a. melanocarpa x sorbus americana, tamnosmeecrveni plodovi). U prirodi aronije je listopadni grm, visine 2-3 metra visine i 2,5 metra irine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronijesu prelijepi bijeli cvijetovi koji se nalaze na kiticama. U klimatskim uvjetima kontinetalne Hrvatske cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, a u jesen dobivaju dekorativnu arko crvenu boju. Tek nakon razvoja listova, krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinani cvjetovi bijele su boje, iroki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najee sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri emu svaki cvijet pojedinano cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprauju uglavnom pele, ali je mogue i opraivanje vjetrom. Aronija je samooplodna biljka. Okrugli, ljubiastocrveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se pojavljuju u velikom broju. Rije je o sitnim jabuastim plodovima, vrlo slinima mumuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6 13,5 mm, a teina 1,0 1,5 g. Plodovi su u poetku prekriveni bjelkastim slojem, bez kojega izgledaju kao da su lakirani. Plodovi dozrijevaju u kolovozu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja podsjea na borovnice U plodovima nema kotica, kao u jabukama i krukama, a sjemenke su sitne. Uzgoj aronije zapoeo je u bivem SSSR-u. Jo poetkom 20. stoljea slavni ruski biolog Ivan Miurin je kriao aroniju s vrstama Sorbus (oskorua) i Mespilus (mumula). Budui da su iskustva s tom

vrstom divljeg voa bila dobra, aronija je 1946. godine u SSSR-u prvi put bilapriznata kao vrsta voa te preporuena za sadnju u okrugu Altaj. Sljedeih se godina sadila u sve veoj koliini. Tako je samo 1948. godine na podruju dananjeg Sankt Peterburga bilo zasaeno 20 000 sadnica, u razliitim eksperimentalnim nasadima. Godine 1971. aronija je u Rusiji bila zasaena na ukupnoj povrini od 5400 ha. U to vrijeme ve se uzgajala i u Moldaviji, Bijelorusiji i Ukrajini.

Ve u ranim osamdesetim godinama prologa stoljea ta se vrsta poela pokusno uzgajati u Bugarskoj, u tadanjoj ehoslovakoj i u skandinavskim zemljama.. Sorte koje se ondje uzgajaju ( Aron, Nero i Viking ) relativno su nove i potjeu iz Slovake i Skandinavije. Aronija se smatra izuzetno ljekovitom biljkom. Proizvodi od ploda aronije su prepoznati kao namirnice koje podiu kvalitetu ivota tj funkcionalna hrana. Kako bi se otkrili svi pozitivni uinci aronije na zdravlje ovjeka provode se znanstvena istraivanje a Humboldtovom sveuilitu u Berlinu i na amerikom Meunarodnom sveuilitu na Floridi

Aronija je odlina za pomo pri tegobama izazvanim: slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povienim eerom, takoer plod ove voke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odlian za ublaavanje stresa i sindroma kroninog umora.

Uinak na zdravlje
U bivem SSSR-u aronija je zbog sastojaka vanih za medicinu bila svrstana u ljekovito bilje. Tako se ona, naprimjer, koristila za proizvodnju vitaminskih tableta, ali i lijekova protiv kapilarnih toksikoza, anacidnog gastritisa i krvarenja. Plodovi aronije pomau kod:

djejih bolesti, bolesti jetre i ui, upala eluca, alergija, konih bolesti, reguliranja krvnog tlaka.

Aronija je odlina za pomo pri tegobama izazvanim:

slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povienim eerom, takoer plod ove voke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odlian zaublaavanje stresa i sindroma kroninog umora.

Zanimljiv je podatak da su nakon ernobilske nesree ishranom plodovima aronije ublaavali probleme izazvane zraenjem. Nadalje, plodovi aronije prerauju se kao sueno voe koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P.

Hemijski sastav
Aronija se posebno odlikuje visokim udjelom antocijana, prirodnog izvora boje, vrlo poeljnog u prehrambenoj industriji. Ona takoer sadri veliku koliinu tvari aktivne na vitaminu P to je od velike vanosti za zdravu prhranu. I udio ostalih vitamina vrlo je velik. Tako je, naprimjer, dovoljno 100 g plodova za zadovoljavanje srednje potrebe za folnom kiselinom.Osim toga, u aroniji ima i dovoljno minerala , ponajprije eljeza , a koliina joda je takoer relativno visoka. U odnosu na relativno visok sadraj eera od oko 10%, sadraj kiseline od 1% relativno je nizak. Osim toga, tu je i pektin do 0,75%, dok se udio tanina zriobom smanjuje od 0,6% na 0,35%. Zanimljiv je podatak da su nakon ernobilske nesree ishranom plodovima aronije ublaavali probleme izazvane zraenjem. Nadalje, plodovi aronije prerauju se kao sueno voe koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P.

Tablica 1. Koncentracije vitamina u aroniji i nekim drugim biljkama Sastojci Vitamin Provitamin 0,25-2,7 A Vitamin E 5,0 3,0 Vitamin K 1,5 7 Prep.dnevna koli. ( mg ) Udio u plodovima mg/100g suhe tvari Aronia 1,1-2,4 0,8 3,1 0,8 1,0 0,13 0,1- 0,21 10 50 1200500 0,5 0,8 Crni ribiz 0,070,25 1,0 0,02 0,08 0,02 0,6 0,06 0,1 0,0 132 320 0,0024 0,28 Vuji trn 0,08-2,8 8 14,3 0,9 1,2 0,02 0,05 0,15 0,27 0,11 0,75 100 1200 0,0033 24-100 0,17 0,35 ipak Ginseng

3,6 - 6,0 100 0,08 0,1 3750 14200 1,49

Vitamin B1 0,7 1,7 Vitamin B2 0,4 2,5 Vitamin B6 0,2 5,0 Vitamin B9 0,1 0,5 Vitamin 1,0 12 B12 Vitamin C Vitamin H Vitamin P 35 150 0,1 0,5 25

0,10 0,108 0,48 0,0506 0,31 1,0 0,0077 4,70

Vitamin PP 5,0 40 Niacin ( NAD ) -

Ponuda sadnica

PRODAJA U TRGOVAKIM CENTRIMA I POLJOPRIVREDNIM LJEKARNAMA

Sadnice aronije smo prolagodili prodaji u trgovakim centrima. Korijen je obloen humusnim supstratom i umotan u PVC foliju. Na svakoj sadnici se nalazi fotografija ploda aronije s uputstvom za sadnju i odravanje.

PRODAJA ZA PLANTANE NASADE

U ponudi imamo dvije standardne sorte aronije, koje su zasaene na preko 80% europskih plantaa! NERO Raste uspravnije od ostalih sorti, a kao grm dosee visinu od 2 m i irinu od 2,5 m. Grane su guste i lijepo razgranate, a rast mladica iz korijenja i izboja vrlo je jak. Cvjetovi nisu samo bijele boje, nego djelimice i ruiasti, a grozdovi se sastoje od 10 do 20 pojedinanih cvatova. Plodovi imaju promjer od 12 mm, relativno su veliki, okrugli su i imaju ljubiastu do modrocrnu boju. Imaju vrstu votanu ovojnicu i teki su 1,0 1,5 g. Okus im je opor i slatkast. Svje, tamnocrveni sok mirie po gorkom bademu, a meso ploda relativno je vrsto. Manji postotak plodova moe opasti nakon zriobe. VIKING Sorta stvorena u Finskoj, ima jednako visoke prinose kao i Nero. Pojedinani plodovi teki su oko 1,5 g i nalaze se dijelom na vrhovima granica, zbog ega granice vise prema dolje

Kupnjom naih sadnica osigurani su Vam svi struni savjeti od podizanja do odravanja plantae aronije!

Uzgoj
Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se moe saditi u vrlo razliitim podrujima. Ali ipak uzimajui u obzir da je aronija porijeklom iz podruja s utjecajajem atlantske klime bolje uspijeva na stanitu s viom vlanou tla i zraka. Optimalna koliina oborina 500 600 mm godinje. Aronija dobro uspijeva ak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voa, poput jabuka i vianja, ne uspijevaju. Aronija i sosta dobro uspijeva kad se uzgaja na kamenom tlu, s malo zemlje, kao to je, npr. krovito prigorska regija i unutranjist Istre. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pjeana tla te zbijena tla vlana. Mraz gotovo uope ne moe nakoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oteenja od smrzavanja mogu se oekivati tek pri temperaturama od -23C poetkom zime i na -30C sredinom zime. Kritina temperaturna granica tla iznosi -11C.

Plodovi dozrijevaju u vremenu od poetka do sredine kolovoza. Budui da svi plodovi najee dozrijevaju u isto vrijeme, potreba je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i poeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon poetka zriobe. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba moe biti runa ili strojna. Kod runog branja plodovi se otkidaju palcem, pri emu se moe ubrati do 12 kg na sat. Na veim plantaama uobiajena je strojna berba, a uinak radnog stroja se kree od 3 do 4 sata za hektar. Nakon berbe plodovi se moraju to je mogue prije preraditi, a kratkorono se mogu uskladititi u plastinim ili drvenim koarama. Ako se plodovi ne prerauju odmah poslije berbe, mogu se naglo zamrznuti i uskladititi. Kod obinog uskladitenja pri 15 - 25C i 80 % relativne vlanosti zraka zreli plodovi mogu se odrati dva tjedna. Ovisno o nainu sadnje mogue je ostvariti oko 80 120 dt/ha. Predvieni rok trajanja plantae aronije se procjenjuje se na oko 20 godina.

Proizvodi od aronije
Samo neki od proizvoda gdje se koriste plodovi aronije:

sokovi likeri i rakije jogurti konditorska industrija prirodne boje farmaceutska industrija

Svjei plodovi imaju trpak okus, sok mirie po bademima i opora je okusa. Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 80 %, to moemo i poveati za 6 %, ako plodovi prije cijeenja odlee neko vrijeme na -5C. Preraivaka industrija veoma cijeni sok aronije kao prirodno sredstvo za bojenje, budui da je tamnocrvena i crna boja vidljiva i nakon stostrukog razrijeenja. S druge strane, sokom aronije moe se popraviti ukus i boja drugih sokova. Osim istoga soka, proizvodi aronije u tekuem stanju su jo i mijeani sok, nektar, koncentrat, sirup i osvjeavajua pia. Takoer se sve vie prepoznaje vrijednost aronije za punjenje karamela, okoladnih bombona, za proizvodnju kandiranog voa i sladoleda. Od jednoga kilograma plodova aronije moe se dobiti do 320 g obojene tvari antocijana. Za bojenje namirnica moe se koristiti i ekstrakt dobiven iz ostataka nakon preanja voa. Plodovi se mogu na mnogo naina koristiti i u vlastitoj kuhinji, ponajprije mijeanjem s drugim voem. Od aronije se uglavnom pravi pekmez i kompot, ali se ona moe i suiti. Kompot je oporog i kiselkastog okusa. Osim toga, od aronije se moe praviti i marmelada, ele i kandirano voe. Plodovi aronije koriste se u proizvodnji marmelade od jagoda, kojoj oni daju tamniju boju i veu stabilnost. Ovdje treba dodati da se plodovi nakon odmrzavanja gotovo uope ne razlikuju od svjeih, ni po boji, ni po vrstoi. Ipak, nemaju vie onako opor okus pa vie nisu tako prikladni za daljnju preradu. Od aronije se proizvode sokovi, likeri i jogurt , te visokokvalitetno crveno desertno vino.Aronija se koristila ak i za proizvodnju deserta od slatkog vrhnja.

Kontakt:

Zlatka Balokovia 7 31540 DONJI MIHOLJAC HRVATSKA TEL/FAX:++385-31-631-959 GSM:++385-98-339-887,++385-91-510-3590 e-mail: rasadnik@rasadnik-milic.hr

www.rasadnik-milic.hr

Molimo Vas da na upit upiete kontakt telefon ili e-mail !