PRAKTIČNA ISKUSTVA U PČELARENJU Svi znamo da se pčelari rijetko u bilo čemu slažu, osim da treba stajati iza košnice

kad se radi oko pčela. U novije vrijeme ima ih koji ni to ne prihvataju kao pravilo. Kad sam prihvatio da održim jedno predavanje , dugo sam se razmišljao o čemu da to bude, da li da to budu moja saznanja iz teorije, koja je dosta opširna, ponekad nepraktična ili neprimjenljiva. Naravno, ne znam ja to sve napamet, ali bi se moglo pripremiti, ima dosta literature. Zašto kažem da teorija nije uvijek primjenljiva: razlog je okruženje odnosno podneblje gdje se vrši pčelarenje, ne mogu se sva rješenja primijeniti jednako u uslovima više različitih jakih paša ili u uslovima dugotrajne tihe paše, pri selećem ili stacionarnom pčelarenju. Zato sam se odlučio da vam prenesem svoja iskustva, bilo da su stečena primjenom teorije, tuđih iskustava ili kroz vlastite experimente. Znanje sam sticao čitajući, slušajući starije pčelare, a najviše praktičnim radom. Dok nešto ne uradite svojom rukom, sva teorijska znanja ne pomažu. Posebno sam puno naučio od pčelara pokojnog Milenka Malića, možda ga se stariji sjećaju , bio je upravnik pošte u Krupi prije rata. Sa pčelarenjem sam počeo da se bavim davne 1979.god, sa jednim društvom smještenim u luburu (od dasaka skovana vrškara). Iste godine se društvo rojilo 3 puta, tako da sam u jesen imao četiri društva. Poslije rojenja sam društvo iz lubure pregonio u košnicu i to je bilo moje prvo bolno iskustvo sa pčelama. Dobro su me izujedale. U toku svog pčelarskog staža sam imao samo jednu tešku havariju, a desila se u četvrtoj godini pčelarenja. Od uzimljenih 16 društava u proljeće su samo tri bila živa. To je bilo toliko tužno i teško osjećanje, kad sam razvalio pčelinjak, na sve strane puni okviri, bez pčela, kao groblje. Dugo sam razmišljao i analizirao uzroke i pronašao da je bila moja greška: naime, te jeseni je bilo izvanredno vrijeme, danju toplo, noći prohladne sa puno rose, a na području pčelarenja uvijek je bilo puno majčine dušice ili, kako ga narod u tom kraju zove vrisak. Te je jeseni veoma izdašno medila tako da sam zavirujući u košnice vidio fin,taman med prijatnog mirisa., zelenkaste boje. Pohvalio sam se nekim mojim prijateljima, a oni su zamolili da im izvadim par kilograma i ponudili dosta visoku cijenu. Ja sam to prihvatio i početkom oktobra izvadio nešto oko 6-7 kg po košnici. Nadoknadio sam hranu šećernim sirupom, gustim, 3:1, ali je zahladilo upravo u vrijeme dodavanja sirupa, tako da pčele nisu uspjele ni da ga svega prerade, a osim toga su se iscrpile i nisu mogle dočekati proljeće. Od tada sam uvijek, ako je bilo potrebno jesensko prihranjivanje pčela, to obavljao najkasnije do 10.septembra, i poslije toga datuma nikad nisam dao nikakvu prihranu.

Kroz rad. smještene u voćnjaku. VRSTA KOŠNICE Do prije 4 godine sam pčelario sa standardnom LR košnicom.).5 lit sa plastičnom posudom. zbjeg-hranilica 2. a grupe udaljene po 6-10 m jedna od druge.SMJEŠTAJ PČELINJAKA Moj način rada i oblik košnice uslovljeni su načinom pčelarenja i vrstom i izdašnošću paše. Plodište od samo 1 nastavka je maleno i ne omogućava matici da razvije dovoljno jako društvo da bi ono imalo značajne prinose. ima nešto bagrema a u isto vrijeme gloga. jednom je čak i jasen medio. Trenutno imam 102 društva. ali je vrlo rijetka potreba za prihranjivanjem. Glavna paša je lipa i livada koje traju istovremeno oko 25 dana. zaliježe i u donji ali manje i manje uredno.a nije ih ni bilo puno(oko 12 kom. Debljina daske je 28 mm. Sa slike je vidljivo da su košnice na metalnim postoljima. Obzirom da u dometu pčela nema obrađenog zemljišta. zavisno od potrebe i količine unosa.bočne letvice od 8 mm i donju od 6 mm. Okviri su sa satonošom od 15 mm. sastoji se od plodišta i medišta. Pored toga tu je podnica sa žičanom mrežom i ladicom(ili kako je zovu antivarozna ali nisam siguran da je naziv ispravan). posebno šljive džanarike koja se namnožila svuda. Matica ne voli prelaziti letvice okvira pogotovo visoke ( 20+10+10+5 = 45 mm) tako da se u leženju najčešće orijentiše na gornji nastavak plodišta. Pčelinjak je smješten u Zalinu. leta okrenuta prema istoku ili sjeveroistoku.Most. odlučio sam se za novu konstrukciju košnice. zatim voća. Grupe su iza stabla šljiva tako da su u najtoplijem dijelu dana blago zaštićene od sunca. a stiropor odozgo služi kao materijal za utopljavanje. bočnim letvicama i donjom od 8 mm debljine. to preko čitavog ljeta traje lagana livadska paša koja daje dovoljno unosa da se ne troše zalihe sve do kasne jeseni. ali i za regulaciju ventilacije. 2 km udaljen od asfaltnog puta B.KrupaS. Zašto? Standardna LR košnica ima dva nastavka kao plodište i 1 ili 2 kao medište. a po potrebi medište se proširuje sa 1 ili 2 PN. pčelinjak je stacionaran. Razmak između okvira gornjeg i donjeg sanduka je 8 mm. Zato prije svega moram reći da paša počinje rano u proljeće cvjetanjem lijeske i drena. a i literaturu došao sam do zaključka da ima nekih nedostataka. . Okviri PN imaju satonošu od 10 mm. Praktično je to izmijenjena LR košnica sa nastavkom dubine 280 mm umjesto 242 mm. košnice su grupisane po 5 kom. posebno izraženo u proljeće pri razvoju društava. a obzirom da su košnice bile stare i dotrajale. Izuzetak su jako sušne godine. što je sredina iizmeđu 6 i 10 mm.

stalno mobilno stanje društava i mogućnost iskorištavanja više uzastopnih paša 9. onda je gornji sanduk plodišta pun i klube se formira ili u donjem nastavku ili u oba nastavka. Nastavci se postavljaju tako da su okviri ukršteni i u plodištu i u medištu. najmanja mogućnost rojevnog nagona 10. sa istim radom održava se 100% više društava 11.ne mogu se praviti monoflorni medovi. idealno formiranje novih društava 6. mogućnost dobijanja monoflornog meda 8. Nova košnica omogućava da je plodište u jednom nastavku što daje niz prednosti : . Na internetu proizvođač i vlasnik navodi 12 prednosti ove košnice nad drugima. U literaturi i posebno na internetu u zadnje vrijeme je sve preplavljeno novom konstrukcijom košnice pčelara Voje Brstine iz Novog Miloševa kod Kikinde u Banatu. ne moraju prelaziti smrtni prostor . veća proizvodnja meda za 20-70% 2. Debljina satonoša je 10 mm. . Košnica je u osnovi kvadratna za 10 okvira normalne širine. svi okviri su isti i u plodištu i u medištu 12. lak i jednostavan rad 3. rješenje sa standardizacijom do novog rješenja.zbog povećanog prostora društva teže dolaze u rojevno stanje pa je i borba protiv rojenja olakšana. Košnica ima i nedostataka : . i to : 1. a donjih 6 mm.u medištu zbog velikih okvira med sporije sazrijeva pa košnica nije pogodna za intenzivne paše gdje se med mora relativno brzo vaditi . a ako je u donjem nastavku. radio sam sa 5 kom. veća iskorištenost materijala pri izradi 7. a sad ću uvesti još 5 kom. To me je zaintrigiralo da je i ja isprobam. Ako je u oba onda je presječeno satonošama i donjim letvicama i slabije prezimljuje. bočnih letvica 8 mm. a dubina je 200 mm.u toku zime pčele su u stalnom kontaktu sa hranom. dakle 374 x 374 mm.u proljeće matica leže ubrzano i zadovoljnije pa se društva u ovim košnicama brže razvijaju .U zimskom periodu ako obezbijedimo dovoljno hrane(18-20 kg). Plodište i medište se sastoje od po dva nastavka. pri jakoj zimi ne može preći ovaj prostor (koji se još zove i smrtni prostor) do hrane. brži proljetni razvoj 5. kako bi ispitivanja i rezultati bili vjerodostojniji.puni sanduci (bilo legla ili meda) su dosta teški za manipulaciju pa se više mora koristiti rad sa okvirima . sigurno prezimljavanje zbog uže a dublje medne kape 4.

2. a o rezultatima ću vas obavijestiti za 2 godine. pa mi se izrojilo oko 15 društava što je bitno uticalo na smanjenje prinosa. Dolaskom toplijeg vremena (druga polovina februara i mart). a ventilacija se obavlja kroz rupice na letima i preko zbjega-hranilice. Sada vršim pripreme da ih počnem praviti od iduće sezone. tako da se prednosti mogu svesti na 4 stavke. ovog tipa košnica.Objektivno. a navodi pod 4. prednost 2 i 10 se svodi na isto.dobro prezimljavanje. a posebno gledam i evidentiram : . međutim nisam siguran u taj podatak jer je mali broj košnica za prosjek. Pogače dodajem u februaru odnosno kad procvjeta drijen i lijeska. Ove godine ću naseliti još 5 kom.sporiji proljetni razvoj .8 i 11 ne stoje jer je to isto i kod drugih nastavljača. Sezona pčelarenja po mom mišljenju a i nekih uglednih pčelara počinje sa novom kalendarskom godinom. a imao sam i jedan propust kod velikih sanduka.6.prosječan prinos na ovih 5 društava je bio veći nego kod ostalih košnica za 40%. Ne prije jer ima samo negativne efekte : pčele moraju izlijetati po polen i posebno po vodu što izaziva u hladnim i nestabilnim uslovima gubitke pčela i slabljenje društva. kad je temperatura preko 15 C vršim prvi proljetni pregled.mogućnost dobijanja monoflornog meda .sa manjom jačinom društva pojavljuje se rojevni nagon . Stimulativno prihranjivanje vršim pogačama tipa «S»( stimular ) koje kupujem na tržištu.količinu i kvalitet legla .male poprečne dimenzije smanjuju stabilnost košnice pri nevremenu. U januaru samo obiđem pčelinjak i eventualno očistim poletaljke od snijega. Moje iskustvo sa ovom košnicom u jednoj sezoni medobranja je sledeće : . Ja smatram da sezona počinje sa pojavom prvog legla. .jačinu društva izraženo u broju okvira koje posjeduju pčele na način da broj ulica smanjim za 1 . NAČIN RADA Pčele zimuju u plodištu od 1 sanduka sa 10 okvira. do sada ih nisam sam pravio zbog male količine. Nedostaci su : . Leta na svim košnicama su sužena na 15-20 mm.prednost 5 i 12 su nejasne i nedefinisane.lak i jednostavan rad . U vrijeme toplih dana kontrolišem jesu li sva društva živa i pazim na eventualnu grabež. i to 1. kad se vrši priprema pčela za zimovanje.3 i 7. Neki pčelari i teoretičari smatraju da je to jul-avgust. a ventilaciju ostvarujem preko zbjega-hranilice.

a kad se košnica otvori one izlaze(kipe) na sve strane. pod uslovom da je potrošena prethodna. ali onda unesene količine uz obilje polena utiču da proizvedene matice budu izuzetno dobrog kvaliteta. Obično vremenski je ova faza na početku bagremove paše. Ako neko društvo zaostaje u razvoju dodajem još 1 pogaču kao stimulaciju. sa posebnom pažnjom na jačini društva i procjenom kad treba staviti nastavak. Kako ja to radim? Odaberem na osnovu prošlosezonske evidencije 5-8 najboljih društava pa na to još dodam podatke o potrošnji hrane za prezimljavanje i kvalitet društva poslije prezimljavanja i izdvojim 3-4 najbolja koja stalno stimulišem pogačom.mlada matica(zamjena svake godine) . Drugi pregled obavljam u drugoj polovini aprila prateći sve navedene elemente. Društva ulaze u rojevni nagon i povlače rojevne matičnjake. Za zamjenu matica obično koristim rojevne eventualno prinudne matičnjake. a kako bagrema ima malo na području ispaše. .količinu zaliha hrane . Ako društvu nedostaje hrane. Dodavanje nastavka ujedno koristim i za zamjenu matice i za sprečavanje rojenja. slabija izjednačavam dodavanjem legla i pčela i stimulativnim prihranjivanjem . Društvu dodajem nastavak u trenutku kad je ono u fazi predrojevnog stanja. prije su one trgovačkog kvaliteta.zdravstveno stanje (posebno nozemoza. a kad otopli rijetkim šećernim sirupom(ili ako ima meda). svake godine zamijenim 50-70% saća . a ostale proizvedene po bilo kojoj metodi samo mogu da se više ili manje približe po kvalitetu rojevnoj matici. puno mladih pčela koje značajnim brojem ulaze u zbjeg-hranilicu.nema medobranja. O proizvodnji matica sam pročitao nekoliko knjiga i puno članaka i kad sve saberem ipak je rojevna matica najbolja matica po svim karakteristikama.pravovremeno tretiranje protiv varoe. dodajem pogaču. kako reče jedan pčelar.. znači zauzeti svi okviri.novo i ispravno saće. Prinose donosi samo jako i zdravo društvo.agresivnost društva Sve što uočim upisujem u knjigu. trulež). Najbolje je ako ne ulaze istovremeno u rojevni nagon.jako društvo.blokiranost matice polenom i po potrebi proširujem leglo dodavanjem praznog okvira na ivicu legla . ako je matica izuzetno dobra i društvo jako sa puno mladih pčela. . jer i nastavke ne stavljam na sva društva istovremeno. U reklamama i oglasima najčešće piše selekcionisane matice vrhunskog kvaliteta ali. Nastavke dodajem uvijek sa okvirima sa potpuno čistim saćem ili satnim osnovama. a to ostvarujem na sledeći način : .

Dan prije vrcanja vadim matične rešetke i stavljam bježalice i to samo na onoliko košnica koliko drugi dan mogu uzeti nastavaka sa okvirima. Tada je dodajem u gornji sanduk. stavim pregradnu dasku ( najbolje punu) i na nju gornji nastavak dopunjen sa 3 prazna okvira(leglo zbijeno). Drugi dan u medištu nema pčela ili ih ima vrlo malo tako da je oduzimanje medišta lagan. Na taj način završen je sav posao do vrcanja i košnice više ne otvaram. Razdjelnu dasku stavljam samo ako je matica izuzetno dobrog kvaliteta i iz prinudnih matičnjaka proizvedem maticu koja ima zadovoljavajući kvalitet i sve dobre osobine stare matice. a u nastavak koji je sada medište. .ako je prispjela neka intenzivna paša ( a obično nije jer bagrem prolazi i paša prestaje na neko vrijeme). ubijam ili od nje pravim novi roj dodavanjem okvira iz drugih jačih društava. Ako u gornjem nastavku nema dovoljno hrane dodajem pogaču. pošto ona izlazi prva. otvaram društva na koja stavljam nastavke i u nastavak prenosim većinu legla sa pčelama i jedan okvir hrane. medište proširujem dodavanjem polunastavaka. . a za par dana po prihvatanju postupam kao u prethodnom slučaju. Poslije 15 dana gore je mlada oplođena matica a dolje stara matica koja je uz pomoć 2 okvira legla i svih izletnica razvila ponovo jako društvo pred rojevnim stanjem. Ako pri ruci nemam rojevnih matičnjaka. koji su za zamjenu. a društvo je jako i na njega moram staviti nastavak. ako se kasnilo sa proizvodnjom matica pa se približila lipa i livada.brz i prijatan posao. Donji nastavak sa maticom dopunim sa praznim okvirima (najbolje sa satnom osnovom). poslije 2-3 dana odstranjujem staru maticu(jednogodišnja). a onda je odstranim i uradim sve kao u prethodnoj varijanti. Ostavim tako 2 dana. Drugi dan iz odabranih društava vadim zatvorene ( zrele ) matičnjake i dodajem ih u gornje nastavke. uradiću sve isto samo ću. odvojim staru maticu (da se društvo ne bi izrojilo). Dalje postupam na 2 načina : . U plodištu ostavljam samo 2 okvira legla i 1 okvir hrane( u ovo vrijeme svi okviri su zaleženi osim 2 krajnja). Ako stara matica nema kvalitete koji se traže i nije dobra za rasplod stavljam matičnu rešetku i na taj način spriječim rojenje do trenutka dok dobijem rojevni matičnjak ili kvalitetnu mladu maticu ( oplođenu a najbolje neoplođenu). ostavljam staru maticu da polaže jaja sve do pred pašu. Ako vaga pokaže velike unose. a u plodište sa mladom maticom stavljam mlado saće. prenosim sve okvire sa leglom i bez. Sada izvršim zamjenu nastavaka da se stara matica ne bi izrojila jer dizanjem gore sve njene izletnice će se vratiti u plodište mladoj matici. Između medišta i plodišta stavljam matičnu rešetku.Kad su matičnjaci zatvoreni. zavisno od kvaliteta stare matice staviti razdjelnu dasku ili matičnu rešetku. Prinudne matičnjake ne rušim jer će ih novoizležena matica porušiti.ako nema paše. hranilicu i krov.

ishranu i njegovanje larvi . a posebno kad su u pitanju gotovi lijekovi poput letvica. a ako se ne može smjestiti toliko u plodište zbog trenutnog legla. nikad gušće.Saće otklapam ručno pomoću viljuške i centrifugiram u vrcaljki sa 4 okvira za DB okvire. proizvodeći pritom najbolje matice kako bi opstale u prirodi. Nakon toga pčele donesu još nektara tako da krajem septembra i u oktobru imaju uglavnom oko 18-25 kg. 2. Ako su pčele mogle preživjeti 60 miliona godina bez pomoći čovjeka i razmnožavati se rojenjem. Mora se raditi brzo a okviri se odlažu u prazan zatvoren sanduk. Skladištim u čistim plastičnim kantama po 25 i 50 kg. ZAKLJUČAK Šta bi se moglo zamjeriti ovom načinu rada : 1.dovoljno dobre i kvalitetne hrane (meda i polena). Prodaju meda vršim na malo. Oduzimanje meda vršim jedanput godišnje i to kraj jula-prva polovina avgusta. koje imaju svoj prirodni instinkt za odabir larve za maticu. Lijekove koristim strogo po preporuci proizvođača. ali svaki put različitim da se izbjegne rezistencija. Tretiranje protiv varoe vršim odmah po završenom oduzimanju okvira sa medom. a zatim se mjerenjem ukupne količine izvađenog meda vrši korecija procjene i na taj način tačno utvrđuje oduzeta i ostavljena količina meda. Sanduci sa punim okvirima legla i debljom daskom su dosta teški za manipulaciju pa se mora raditi sa okvirima a u tom slučaju košnica je duže otvorena pa prijeti opasnost od grabeži. Prilikom oduzimanja okvira sa medom vrši se procjena količine izvađenog meda i procjena zaliha u svakoj košnici. i to akaricidima. . Sirup obavezno prokuham 10 minuta. Što se tiče matica iz prinudnih matičnjaka.5 : 1. kad je u plodištu previše meda (a dešavalo mi se) oduzmem 1-2 okvira sa medom a dodam prazan okvir za trenutne potrebe legla.dobar kvalitet stare matice . U tom trenutku ostavljam pčelama 12-15 kg meda.Oduzete okvire koristim u proljeće za stimulativnu prihranu. pri tom nastojim ubijediti kupce da ne izbjegavaju kristalisani med. kako čovjek može odabrati bolju larvu nego same pčele. odnosa 1. a ako baš insistiraju. Kvalitet matice je upitan. Poneki put. one nisu ništa lošije od matica dobijenih drugim metodama ako su ispunjeni svi uslovi : .dovoljno mladih pčela za grijanje. vršim dekristalizaciju meda na temperaturi do 40 stepeni C. vršim dopunjavanje do iste količine putem gustog šećernog sirupa.

Uvijek sam imao dobra društva.najbolja je ona sa kojom znamo najbolje pčelariti . 4. Ako niste čuli ništa korisno. Volio bih kad bismo imali svi mi zajedno negdje ispitati med pa da imamo konkretne podatke.što se tiče ostataka lijekova. 3. a ne da dajemo paušalne ocjene. onda barem u poređenju ovoga što ste čuli i onoga što znate. a kvalitet im zavisi od gore nabrojenih uslova. Med se uglavnom skladišti u starom saću i nešto u potpuno novom saću u polunastavcima. manje varoe nego sada. usvojite ono što vam odgovara i obavezno to postepeno provjerite u praksi.obzirom na čestu izmjenu saća( oko 50-70% godišnje) prisutno je samo jedno tretiranje akaricidima pa su i ostaci neznatni. a drugo. Samo sam poslije 35 dana kontrolisao prisustvo i kvalitet matice. Ovdje ću dodati da sam ja na svom pčelinjaku do prije 5 godina sve ovo radio jednostavno da izbacim staru maticu i pčelama ostavim da same sebi proizvedu maticu. nemam gubitaka društava ali su prinosi nešto manji. zdrava društva.bolje je pčelariti sa bilo kakvom košnicom ( čak i lubure i pletare) nego nikako ne pčelariti . izvršite poboljšanja vaših znanja i iskustava.Na kraju krajeva sve matice proizvedene na bilo koji način osim rojevnih su iz prinudnih matičnjaka. Sada su matice bolje. Prvo znamo da pčele bezuslovno dobro očiste saće prije skladištenja meda. biće mi zadovoljstvo ako je iko od vas čuo i zapamtio bilo šta što mu je novo i to bude mogao iskoristiti. dobar prinos ( prosjek od 22-25 kg po društvu na stacionarnom pčelinjaku). . Kad je u pitanju izbor vrste košnice važi : . I na kraju. tako rade oduvijek.saslušajte svakog iskusnijeg ili manje iskusnog pčelara. Čistoća meda je takođe upitna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful