HRVATSKA KNJIEVNOST MODERNE Hrvatska moderna je razdoblje u povijesti hrvatske knjievnosti koje slijedi poslije realizma.

Povjesniari to razdoblje odreuju izmeu 1892.( godina izlaska Matoeve pripovijesti Mo savjesti, 1893. Misao na vjenost, Janka Leskovara) i 1916. ( Ulderiko Donadini izdaje asopis Kokot) odnosno 1895.( tada sveuilitarci pale maarsku zastavu na Trgu bana Jelaia) i 1914. ( godina Matoeve smri i objavljivanje zbirke Hrvatska mlada lirika ) Studenti, sudionici prosvjeda, protjerani su i odlaze na kolovanje u Be i Prag. U Pragu se upoznaju s filozofijom socijalnog realizma T. Masarika, a u Beu s europskim modernistikim strujanjima. Stvorene su dvije skupine: praka i beka. Beka skupina pisaca okuplja se oko asopisa Mladost, a predvode je Milivoj Deman Ivanov i Branimir Livadi. Demanov zastupa smjer lar pour lart, ali istodobno istie i nacionalnu i domoljubnu zadau knjievnosti. Praka skupina pisaca okupljena je oko asopisa Hrvatska misao, a njezin je glavni ideolog Milan ari, pobornik ideje naglaene tendencioznosti u knjievnosti..

U razdoblju moderne poezija je dominantna knjievna vrsta, uz crticu i krau novelu, koja donosi nove stilske postupke (Vidovi, Mato, Begovi, Domjani), ponajvie istiui impresionizam kao dominantan stil, pored simbolizma (Mato najizrazitiji predstavnik). U lirici se osjea impresionistika obiljeja s tipinim obiljejima tenje prema nekom opem skladu i dosezanju vie ljepote, najee izraeni pejzanim ili ugoajnim motivima. Prozno stvaralatvo uglavnom se smjeta u regionalne okvire. Mato i Horvat Ki piu o Zagrebu i njegovoj okolini ili Hrvatskom zagorju, imunovi pie o Dalmatinskoj zagori, Ivan Kozarac i Jozo Ivaki piu o Slavoniji. Uloga regionalne sredine je sasvim suprotna od znaenja u realizmu: ovdje sredina, ambijent, pejza ostaju iskljuivo okviri u kojima je ovjek sa svojim psihikim i biolokim odreenjima u sreditu pieve pozornosti, prevladava opis psihikog stanja (junaci su uglavnom intelektualci, labilnih stanja, senzualni i izgubljeni u osnovnim ivotnim orijentacijama. Drama- takoer trai nove, modernistike tendencije, moda sporije nego lirika i proza. Najvanije ime, kad je rije o poecima moderne drame u nas, je Ivo Vojnovi. Stilske karakteristike hrvatske moderne- prevladava pluralizam od impresionizma, preko zrelog realizma, naturalizma simbolizma. Knjievno stvaralatvo: u svakako je najplodnije lirsko stvaralatvo. Posebno treba naglasiti A. G. Matoa, V. Vidria, D. Domjania, Milana Begovia, Vladimira Nazora, Fran Galovia. Zbirka M. Begovia Knjiga Boccadoro (Knjiga zlatousta) nova je tematikom i izrazom. Iste godine 1900. nazor objavljuje izdaje svoju zbirku Slavenske legende vraa se slavenskoj mitologiji, izborom tema predstavlja se kao nacionalni pjesnik, ali su mu izraz i metafore moderne, njegova poezija odskae od pesimizma koji je tada vladao u poeziji. Pjesme Vladimira Vidria odiu istananim osjeajem za bojom. U poeziji se tei muzikalnosti stiha, metaforika je nova, tematika je osvjeena dubljim prodorima u ljudsku psihu. Pojava dijalektalne poezije Fran Galovi i Dragutin Domjani oivljavaju kajkavsku poeziju ija je vrata otvorio Mato, najistaknutiju pjesniku figuru u razdoblju moderne, a Vladimir Nazor pie akavske stihove.

U proznom stvaralatvu roman je naao takoer svoje mjesto Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci, Bijeg ) Ivan Kozarac ( uka Begovi), Milan Begovi ( Giga Barieva, Sablasti u dvorcu) Drama: Josip Kosor ( Poar strasti), Ivo Vojnovi ( Dubrovaka trilogija) U razdoblju hrvatske moderne zastupljene su sve knjievne vrste: lirika, epikaproza (roman, novela), drama Knjievno stvaralatvo: u svakako je najplodnije lirsko stvaralatvo. Poglavito je zastupljena pejzana poezija, poezija ugoaja, poezija slika i- simbola. Posebno treba naglasiti A. G. Matoa, V. Vidria, D. Domjania, Milana Begovia, Vladimira nazora, Fran Galovia. Zbirka M. Begovia Knjiga Boccadoro (knjiga zlatousta) nova je tematikom i izrazom. Iste godine 1900. nazor objavljuje izdaje svoju zbirku Slavenske legende vraa se slavenskoj mitologiji, izborom tema predstavlja se kao nacionalni pjesnik, ali su mu izraz i metafore moderne, njegova poezija odskae od pesimizma koji je tada vladao u poeziji. Pjesme Vladimira Vidria odiu istananim osjeajem za bojom. U poeziji se tei muzikalnosti stiha, metaforika je nova, tematika je osvjeena dubljim prodorima u ljudsku psihu Pojava dijalektalne poezije Fran Galovi i Dragutin Domjeni oivljavaju kajkavsku poeziju ija je vrata otvorio Mato, najistaknutiju pjesniku figuru u razdoblju moderne, a Vladimir Nazor pie akavske stihove. U proznom stvaralatvu nova je tematika i nova je kompozicija proznih tekstova. Tematika je esto bizarna, protkana psiholokim pristupom roman je naao takoer svoje mjesto Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci, Bijeg ) Ivan Kozarac ( uka Begovi), Milan Begovi ( Giga Barieva, Sablasti u dvorcu); novela- Janko Leskovar, A. G. Mato Drama: Josip Kosor ( Poar strasti), Ivo Vojnovi ( Dubrovaka trilogija) U razdoblju moderne vrlo je aktivna knjievna kritika: Milan Marjanovi, Milutin C. Nehajev, Mato, Milan ari i dr.

ANTUN GUSTAV MATO - roen u Tovarniku 1873., umire 1914. - Matoevom smru zavrava razdoblje hrvatske moderne - Bio je pjesnik, novelist, kritiar, putopisac - Najistaknutiji pjesnik hrvatske moderne - Poezijom se javlja 1906., napisao oko 80 tak pjesama - Zapoeo dijalektalnu poeziju u 20. st. , na kajkavskom - Poznate pjesme: Notturno, Utjeha kos4, 1909., samotna ljubav, Jesenje vee, Mauhice, Srodnost itd. - Novele: Cvijet sa raskra, Camao, Mi itd.- motivi u novelama: domoljubni i bizarna tematika s motivima ljubavi i smrti, neobini dogaaji, bizarni likovi itd. - Cjelokupnim svojim djelom vezan i za tradiciju i za smjela traenja u knjievnoj tematici i stilskom izraavanju, a ponajprije u shvaanju umjetnosti kao specifinog, autonomnog izraza ljudskog duha. - Motivi u poeziji: ljubavni, intimni, domoljubni, pejzani - Baudelaire mu je bio uzor Jesnje vee: sonet, u njemu Mato iznosi sliku atmosfere u prirodi: jesenje sivilo, tmurni oblaci, blatnjava jesenja rijeka, magla koja skriva kuice i toranj, sunce na zalasku, vrbe i vrane

U treoj strofi povezuje taj sumorni jesenji krajolik s ljudskim nemirima. Upravo taj ljudski nemir pokazuje da je ovjek tu, da je cijeli taj pejza uznemirio pjesnika i dao mu priliku da konkretizira doivljaj svojih nemira U etvrtoj strofi javlja se motiv jablana koji se gordo suprotstavlja bezdanu svemira te u prostoru smrti i umiranja uvjerava da je ivot mogu Jablanom moemo smatrati i izdvojenog pojedinca, pjesnika koji u sveopem nitavilu govori o ivotu. Pejza je jedna od Matoevih najtrajnijih inspiracija u poeziji i prozi (prevladava ilirizam i impresionizam) 1909. Mato je u ovoj pjesmi iskoristio tamni, mrani pejzani okvir koji mu slui da bi izrazio sjetu i alost to daje posebni ton odnosno boju pjesmi. Na Matoevu duu je uvelike utjecao ovakav tamni, mrani pejza. Prva strofa pjesme opisuje pejza. U drugoj i treoj strofi pjesme pjesnik opisuje svoje drutveno stanje uvjetovano pejzaom i prilikama, a u etvrtoj strofi pjesnik izraava svoj oaj shvaajui da mu je oduzeta njegova domovina. Ritminost u pjesmi ostvarena je rimom. Primjeri rime: srama jama skut put (obgrljena rima) mama dama Pjesma 1909. nastala je povodom stote godinjice roenja Ljudevita Gaja. Pjesnik kae da je usnuo ruan san koji je kasnije prenio u pjesmu. Povratak u domovinu dovodi Matoa do direktnog susreta sa stvarnou, to e i modificirati njegove patriotske teme: one vie nee, uglavnom, biti panoramski zahvati u cjelokupnost naega povijesnog i drutvenog ivota, nego e se usmjeriti vie na trenutane i konkretne pjesnikove reakcije na stvarne dogaaju unutar naih hrvatskih relacija. Slikovitost u pjesmi ostvarena je poredbama. Primjeri poredba: suha kao prut ubistva mjesto, tamno kao blud moj drski obraz kao suzama ko lopova, dok njeno ime brie

Vladimir Vidri Vidri, Vladimir ( 1875.-1909. ), po zanimanju advokatski pravnik. Malo je pisao ( jedina zbirka Pjesme, 1907. ), ali je vrlo znaajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najvie o prolosti: niu se slike iz antikog ivota Egipana, idova, Grka, Rimljana, i iz panjolske prolosti, prisutna je srednjovjekovna tematika, a mnogobrojne su slike pejzaa. Ali tu se kriju obiljeja Vidrieva stava: na taj nain snanije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izraajnim sredstvima i naglaenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, teki problem hrvatske emigracije, klasne napetosti u drutvu. Najsnanije se dojmljivu u njegovoj poeziji slike prirode i pejzaa, ugoaji ivotne radosti, dionizijski zanosi za ljepotu, vino, uitak.

Vidrieva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. Pjesme Vladimir Vidri se sa svojom zbirkom pjesama Pjesme predstavlja kao pjesnik s izuzetnim osjeajem za boju. Neka pritajena bol i enja za idealnim doivljajem ljepote osnovna je karakteristika ovog naeg vrhunskog pjesnika U Vidrievim pjesmama dolazi do izraaja nov , moderan senzibilitet, a element subjektivnog namee se na prvo mjesto, zamijenivi tako dotadanje lirsko stvaralatvo koje je bilo programske prirode, obilno zasieno folklornim elementima i uglavnom svedeno na dvije, tri teme od kojih je najznaajnija bila domoljublje. Slobodan stih, simbolika, vanjski svijet slue Vidriu kao okvir za izraavanje subjektivnih stanja i osjeanja Vidri je u svojim pjesmama opsjednut pesimizmom, nostalgijom, uvstvom te svim formama ljubavi, otkriva muzikalnu vrijednost rijei, usavrava stih, osvjeava metaforiku. Tematiku Vidrieve poezije ine aktualni problemi njegova vremena, a zanimljivo je da bez obzira o kojem problemu govori, uvijek njime izraava svoju linost. esta tema pjesama jesu robovi, obespravljeni ljudi lieni slobode i ljudskog ponosa. ------------------------------------------------------------------------------------ Ogromna, crna. Na svijetloj provi Vrzu se sapeti ljude i ene I lamaju ruke i nijemo plau A kose im lete raspletene. Stitu prsti i gre ruke, Okovane pruaju k nebosklonu, Sa tala se diu i kau i kau, Gdje sunce tone na stranu onu. ( Roblje ) -------------------------------------------------

Vidri je takoer pjevao o ljudskim odnosima. ------------------------------------------------Da, svetac je halje skupio, I pao je uza stube, I nije se ni osvrnuo Na jecaj zemaljske ljube. Al se anel ganuo i rekao: -Preasni, stani, I koji su mnogo ljubili, I oni su Bogu zvani ( Gonzaga ) U pjesmi Mrtvac javlja se Vidri pesimist, svjestan nemoi nemoi ovjeka prema zakonima prirode. ------------------------------------------------ Ubila ga ruka silna, Vjeno jaka, vjeno iva, to ivote rasipava I ivote utrunjava. ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Zbog spoznaje eda je ovjek nemoan, u njegovim pjesmama stalno je prisutna bol, bol koju pjesnik sakriva u svojim pjesmama, ali bol koja se ipak osjea.

Vidrieva poezija primarno je poezija bola, bilo da je to bol roba koji pati za svojom domovinom dok hladi bezbrinu gospodaricu, ------------------------------------------------A kad bi se nala dobra dua, Da i roba pita i saslua, Taj bi rekao: Od tuge pogibam, Moje srce leti k libijskim kolibam ( Pomona ) ------------------------------------------------ili da je to bola koja noas zbliava patricija i roba u pjesmi Ex Pannonia. ------------------------------------------------A kad se on sagnu k robu I nemono poe da gleda Idimo! anu mi ona, I trznu i - posta blijeda. A mene, da pravo kaem, Kosnu se suza njina: Idimo, rekoh, a njemu Podajte krag niva. ( Ex Pannonia ) ------------------------------------------------Vidrievo glavno izraajno sredstvo je slika. Imao je istanan osjeaj za boje. Vidri je u svojim pjesmama oslikavao predivan pejza.

------------------------------------------------A svitae jutro. rosa je pala, Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zvijezda. Dre i trepeti Jasika irokog lista ( Jutro ) -------------------------------------------------Zvijezde se roje visoko I dasi e sad da krenu, U zrku se kupa mjesec I sipa svijetli i sjenu. A krasna se ena budi I grud joj otajno die I svilne vjee obara I no je i - biva tie. ( Notturno ) ------------------------------------------------Najznaajnija i najzanimljivija pjesnikova ostvarenja zasigurno jesu Pejza I i Pejza II, u kojima je on prikazao stvaran ivot. U Pejzau I sve vrvi od ivota. -------------------------------------------------

 U travi se ute cvjetovi I zuje zlaane pele Za sjenatim onim stablima Krupni se oblaci bijele. ( Pejza I ) ------------------------------------------------Dok pjesnik U Pejzau I upotrebljava glagole kako bi to vjernije opisao krajolik u Pejsau II upotrebljava glagole kako bi prikazao radnju. ------------------------------------------------Nebeski putnik mjesec Lako je odskakivao Nad svijetlim oblanim rubom I opet u nebu plivao. I kad sam otvorio prozor... ( Pejza II ) ------------------------------------------------Vidriev stil, a i stih u kojem je ispjevao svoje pjesme, bili su u to vrijeme novi. Budui da je svoje pjesme deklamirao morao ih je to vie skratiti, svesti jezini izraaj na najmanju moguu mjeru. Vizualnost bila je jedna od najveih pjesnikovih vrlina, stoga nije ni udno da mu je slika bila glavno izraajno sredstvo. U nekim svojim pjesmama Vidri daje samo impresionistike sliice. ------------------------------------------------ Plahe su sjene dole iz tame I plesat stale u zelenoj travi.

Bile su dvije plavojke Nymphe S bijelimi vjenci na glavi... ( Jutro ) ------------------------------------------------ I vjenav se liem vinjage bujne Buku podiu divlju. Kucaju srca. S ljpkog se gaja Bijele nimpfe ozivlju. ( Pompejanska sliica ) ------------------------------------------------U drugim pak pjesmama Vidri pravi doivljaj potiskuje u pozadinu i u prvi plan dovodi slike koje poput zrcala reflektiraju taj dogaaj. ------------------------------------------------ U omrkom parku jablani Bunar okruuju bijeli, Gdje smo ja i gospoja Kao saneni sjeli, Dok tavni - ume i tuguju Gordi i neveseli. ( Kipovi ) ------------------------------------------------Ja vidim grijeh. Gle! gola, divlja hrid

I oblak tavan, vihrom raskidan, A s hridi zublja. Krvav joj je ar I pada u no i u ocean. ( Grijeh ) ------------------------------------------------Posljednji nain pjesnikova slikovna izraavanja, koji je vjerojatno i najbolji je taj u kojem sama misao obuhvaa sliku, slikovna i misaona komponenta zdrueni su u jedno. ------------------------------------------------ S kamena po crnoj zemlji Val se dima povijava. Ukraj rtve utrnute Oboreni starac spava ( Mrtvac ) ------------------------------------------------Vidri se pred kraj svoga ivota razbolio i zavrio u ludnici to je ostavilo mnoge tragove u njegovu daljnjem stvaralatvu. U njegovim pjesmama poinju se javljati demoni i sablasti, a dogaaji bivahu zahvaeni povrno bez neka opipljiva sadraja. Pjesnik je za vrijeme svoje bolesti nasluivao smrt i prikazivao u svojim posljednjim pjesmama. ------------------------------------------------Adieu O moja je lea lagano Krcnula mandolina I moj se kaput raskrio. Purpurna pomrina moje je vjee prekrila Os sunca, vjetra i vina. A moja se ruka ganula Koja pjesmice sklada, Svijetlu je suza utrla to mi sa zjena pada. -Tako silazim, gospojo, Stubama tvojega grada. ( Adieu ) -------------------------------------------------

JANKO LESKOVAR pripovijetka Misao na vjenost tema: poremeaj psihe, grijeh i kajanje motivi: unoenje najnovijih spoznaja o brzini svjetlosti likovi: uro Marti, emocionalno rastrojeni introvertirani pesimist; uiteljica iz susjednog sela; sluga Daa oblik: proza- pripovijetka napomena: poznata zadnja reenica uro Marti je poludio! Svojom inverzijom simbolizira odstupanje od realizma.

10

IVO VOJNOVI - dramatiar, roen u Dubrovniku - djela: Ekvinocij, Maskarate ispod kuplja, Dubrovaka trilogija: sadri tri jednoinke Allons enfants, Suton, Na taraci u tri razliita razdoblja (1806., 1832., 1900.) koja se odnose na raspon jednog stoljea (najburnijeg u dubrovakoj povijesti), od ulaska Francuza u Dubrovnik, preko sustavnog propadanja plemstva u svakom smislu (Suton), pa do kraja 19. stoljea kada je ono posve izgubilo svoj vanjski i unutarnji sjaj (na taraci) Sam se Vojnovi prema toj temi odnosi sentimentalno i lirski.

DINKO IMUNOVI - podrijetlom iz Dalmatinske zagore - djela: pripovijetke, romani: Duga, erdan, Muljika, Alkar itd. .. Porodica Vini, Tuinac O IMUNOVIEVIM PRIPOVIJETKAMA: Postoji strogo odreeni subjektivni odnos pisca koji je dominantan i kome je podreeno sve, od fabule do kompozicijske strukture. Osnovne teme: ljubav i smrt. Na taj nain pisac svojim likovima namee nunost doivljavanja, emocionalnih uzbuenja, potisnuvi dogaaje da bi dao prednost psiholokoj karakterizaciji likova. Svim je likovima zajedniko: fatalno osjeanje nemoi i slabosti u borbi sa ivotom i prirodom, nemoi za koju nisu izravno krivi i iz toga proizlaze i njihovi unutarnji sukobi, traume, tuge i tjeskobe. Stvarna je modernost imunovieve proze vie-manje prisutna u svim ostalim proznim tekstovima npr. ''Mrkodol''. VRIJEME RADNJE: oko 1905. godine MJESTO RADNJE: manastir Draga i okolna sela LIKOVI: BOJA: ki mlinara Jovie, 14 godina. Nije bila ni crvena ni jedra kao druge djevojke, ne lei nikada, hoda hitro, gleda blago, ali bistro. Vitka je i bijela, krupnih oiju, no namastirani kau da je suha i uta, moda zato i bolesna. I zato su ju prozvali Muljika jer je bijela kao muljika (mekani bijeli kamen). U gradu bi rekli: kao mramor. Govorilo se da je i njezina majka bila takva. ''I kosa je u nje nekako udnovata; valovita, smea, ne lati se. A u drugih lijepo namazana, vrsto zategnuta i svijetlocrna. Druge diu cijelu vreu brana kao pero na konja i za uima im veliki crljeni uli*, a Muljika ozlijedi prste dok prihvati petlje od vree.'' JOVIA: mlinarev sin, a njegova je ki bila Muljika. Kako Muljika nije imala ni brata ni sestre, tako je uvijek pred ocem bila kriva. Otac ju je Jovia u poetku volio, a kasnije tukao, pogotovo kad bi se napio u krmi pored mlina. ILIJA (Elias Kurtovi): krmarev sin koji se vratio iz vojske. Nikada nita nije radio, izvadio bi ogledalo i ealj i mast kojom je mazao brkove i kosu pa etao u umi. Nosio je svoje vojniko odijelo: tijesne bijele hlae, modru bluzu s crvenim resama, a na glavi crvenu kapu s dugim crnim resama. Lice mu je, kao kod svih namastirana, bilo okruglo i crveno. ''Ilijica nije imao dugo i uto bolesno lice, ve puno, okruglo i crveno; ni prsi upale i kaljucave ve visoke i zdrave, ali je ipak bio svoje ruke psiholog, barem kad mu je to sluilo.''

11

Istom to je grob mlade Boje bio zasut, stadoe ga tiho posipati i pahuljice snijega s neba jednaka i siva. I padao je, padao tiho snijeg jo i onda kad je svuda nastala no. Ve su se i sve vatrice po kuama zapretale, a snijeg sve zasiplje stari mlin, u kom je Boja odrasla, kao i njezin novi grob pod bukvom iza crkve. A oko mlina sve hoda stari Jovia jer mu se u pustu mlinu ne da sjediti, i sve dozivlje Boju. Lepraju pahuljice u tihoj noi i hvataju se mlinarove kose i brkova, a on sve hoda oko staroga, pustog mlina, po mekom snijegu. - Bojo! mila moja, oprosti! - uje se kroz um Sitnice i drhtanje vitla pod vodom. - Bojo, janje moje malo! - zove tiho Jovia kroz sve gue pahuljice snijega, a voda umi i klopoe ispod staroga, pustog mlina to je zarastao u tamnozelenu mahovinu i po krovu. VLADIMIR NAZOR Bra, Postire Djela: zbirka pjesama Slavenske legende, Pjesme naroda hrvatskoga, Hrvatski kraljevi, Lirika Veli Joe (roman), Medvjed Brundo (ep), Pastir Loda (roman) itd. pie dijalektalnu poeziju

Zvonimirova laa - lirska, domoljubna pjesma - alegorijski prikaz Hrvatske kao stare nasukane lae kralja Zvonimira - tema: domoljublje; - oblik: 11 katrena, rima abca, stih osmerac Seh du dan - dijalektalan lirika, akavica, elegijski ugoaj - sadraj: poetska pria o djevojci koja jr rodila izvanbrano dijete koje je ubrzo umrlo, a ona na Duni dan obilazi njegov grob - oblik: 3 strofe od po deset stihova - tema: majinska ljubav, drutveni odnosi

MILAN BEGOVI - iz Vrlike - napisao libreto za operu Ero s onoga svijeta - djela: Knjiga Boccadoro (zbirka pjesama),drame: Pustolov pred vratima, Dunja u kovegu, Bez treeg itd; romani: Giga Barieva itd - PUSTOLOV PRED VARTIMA: drama u uem smislu,; tema: smisao ivota i platonska ljubav, odnos prema smrti - BEZ TREEG: tema- sloenost branih odnosa IVAN KOZARAC - Vinkovci - djela: pripovijetke Slavonska krv, ; roman uka Begovi uka Begovi - tema: nemogunost kontrole vlastitih emocija, impulzivno ponaanje

nagonsko

12

oblik: proza, objektivni pripovjeda, pria poinje retrospektivno, sjeanjem: uka se vraa iz zatvora u kojem je bio zbog ubojstva oca i prisjeajui se dogaaja prije ubojstva; tek u drugom dijelu vraa se u kronoloki tijek

13