Esej iz kolegija: MAKROEKONOMIJA 2 Tema:

Energenti kao initelji ekonomskog rasta

Akademska godina 2013/2014 Zagreb, 29.03.2013. SADRAJ str. I. UVOD......................................................................................................................2

II.

SADRAJ II.1. Geneza tetnih uinaka energenata..........................................................3 II.2. Meudjelovanje globalne krize i energenata...........................................4 II.3. Povezanost ekonomske i energetske krize ..............................................6 II.4. Mogua rjeenja postojeih svjetskih kriza.............................................7

III.

ZAKLJUAK........................................................................................................7

IV.

LITERARURA ....................................................................................................8

I.

UVOD

Vremenski periodi povijesti su odredili ovjekov stav prema prirodi i okoliu. Tad odnos se s vremenom znatno modificirao. Prvotni ovjekov stav prema prirodi je bio vrlo pozitivan, obramben zbog slabog poznavanja tetnog djelovanja na okoli. Ljudi su imali odreen strah prema prirodi i svim vrstama s kojima dijeli ivotni prostor. Slijedom napretka tehnologije, industrijske revolucije, taj stav se poeo ubrzano mijenjati. Priroda i njeni resursi su za ovjeka bili samo sredstvo postizanja svojih ciljeva bez obzira na posljedice. Vie se nije pratilo dugorono djelovanje na okoli. Odriv razvoj je nakon industrijske revolucije postao posljednji faktor na koji se obraala pozornost. Period prosvjetiteljstva kroz 17 i 18. st.prirodi nije donio nita dobro. ovjekov se odnos dodatno pogorava i on poinje intenzivno iskoritavati prirodu. Izuzetno pojaan antropocentriki stav poinje ugroavati pojedine ivotinjske vrste. ovjek se udostojio biti sudac za ivotinjske vrste, te ih je poeo kategorizirati kao korisne i nekorisne. Prema nekorisnima nije postojao nikakav odnos vie, a one korisne su izrabljivane bez obzira na posljedice i prava ivotinja. Ravnotea koja je do razdoblja prosvjetiteljstva postojala, ozbiljno se poela naruavati te je ugroen odrivi razvoj. Iako je ovjeanstvo zakorailo u period racionalizma jaao je mehanicistiki nain rjeavanja potekoa s naglaskom na redukcionizam i tehnocentrizam. Priroda je na te procese imala svoj odgovor. Francis Bacon je vjerovao kako je tehnologija poela biti nadmona prirodi i njenim resursima, nepovratno. Znanstvena otkria tog vremena su mnoge teoretiare navela na slino razmiljanje. Odnosi u prirodi su izuzetno sloeni da bi ih se smatralo nauenima. Tvorac ekonomskog neoliberalizma, Adam Smith u svom djelu Bogatstvo naroda pogreno navodi kako se temelji na naelima u skladu s prirodom i ekologijom openito. Potivanje prirodnih zakonitosti ne postoji ni u temeljnom obliku. Danas, 21. stoljee donosi neto posve novo. Tehnologija je do te mjere uznapredovala da moe predvidjeti budue tetne uinke na okoli, te je ekoloka osvjetenost jedina opcija koja je permanentno dostupna i od koje se mnoge industrije zbog zakonodavstva svojih drava ne smiju odricati. Sve vie tvrtki uvodi i posebne norme nakon ije implementacije dobiju i zaslueni certifikat. Europsko naslijee je dovelo ISO sustav i u Hrvatsku, iako neto sporijim tempom. Norma ISO 14001, sustav upravljanja zatitom okolia, dovodi sustavnost upravljanja okoliem i svjesnije koritenje energenata u poslovne svrhe. Tehnologija u svom sustavu mijenja nain na koji proizvodimo i nudimo usluge, i nain na koji kupujemo proizvode i usluge, kao i nain globalnog razmiljanja. Uzrono posljedina veza poboljanja tehnologije dovodi do ostvarenja jednake proizvodnja uz manje utroke, odnosno vea proizvodnja uz iste utroke. Tehnoloka progresivnost predstavlja karakteristiku ekonomije da proizvede vie outputa bez koritenja vie inputa. Poveanje koliine proizvoda i usluga koje nacionalna ekonomija proizvodi i poveanje ukupne proizvodnje neke zemlje tijekom vremena su glavne odrednice pojma ekonomski rast.

Globalizam je potaknuo neke negativne trendove u raspolaganju resursa. U globalnoj ekonomiji znaaj resursa postaje sve manji. Najvaniju ulogu u stvaranju resursa u globalnim razmjerima ima tehnologija i transfer tehnologije. II. SADRAJ II.1. Geneza tetnih uinaka energenata

Konstantan rast je potreban kako bi se odrala neoliberalna ekonomija tvorca Adama Smitha. Njen razvoj paralelno dobodi do velike potronje energije i ostalih resursa s posljedicom stvaranja tete u ekolokom sustavu. Kumulativno zbrajanje nastalih teta uzrokovanih ekonomskim rastom zahtjeva i njihovu sanaciju. Gospodarstvo je dodatno optereeno takvim vrstama sanacija i dolazi u zatvoreni krug. Postoje parametri ekonomskog rasta i ogranienja istog vezano uz okoli i ekologiju. Po mnogim parametrima svijet je uvelike premaio i najgornju doputenu granicu eksploatacije prirodnih resursa. Neoliberalni teoretiari odbijaju prihvatiti posljedice do kojih je njihov pravac doao, jer to bi znailo negaciju itavog neoliberalnog sustava. tetni uinci koje je ovjek prouzrokovao su kompleksni i meusobno umreeni. Isto tako zamjetno je kako jedni druge potiu u takvom djelovanju. Na svjetskoj razini dolazi do poveanja globalnog zagrijavanja zbog ega vidimo atmosferske promjene. Zamjetno je kako postoje sve vie meteoroloki ekstremi, bez smjena meu razdobljima i godinjim dobima. Nai preci nisu poznavali takvu atmosferu. Ekosustavi i privreda su dodatno optereeni nepovratnim procesima na globalnoj razini. Koncentracija plinova stvara tzv. efekt staklenika zbog ega se planet ne moe vie adekvatno hladiti te infracrveno zraenje nema vie svoju prijanju funkciju emitiranja istih u svemir. Stakleniki plinovi koji su direktan uzork ovakvih promjena su ugljikov dioksid i duikov oksid kao i njihovi spojevi koji su atmosferi bili strani sve do industrijske revolucije. Oni su danas sastavni dio svih energetskih sektora, industrija, poljoprivrede, umarstva, otpadnih voda i ostalim nepovratnim uincima. Kraj 20 st. je obljeen alarmom znanstvenika i neumornim prikazivanjem pokazateljima koji nisu zanemarivi, a ukazuju na nemogunost prirode samoobnavljanju. Takvi kongresi, konferencije i doneseni zakoni su minimalno revidirani i zanstvenici nisu zadovoljni postignutim rezultatima. Prvi korak je uinjen u vidu donoenja novih zakona o eksploataciji prirode, meutim drugi korak je znatno tei jer treba potrebnim mjerama natjerati privrednike da se pridravaju istih. To je s ekonomskog gledita kratkoronog, uistinu dvosjekli ma jer se ugroava konukretnost poduzea na tritu. Osim s opasnostima globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena te daljnjim zbrajanjem ostalih tetnih utjecaja, ovjeanstvo se suoava s jo jednim izazovom, a to je smanjena kvantiteta energije za njeno daljnje funkcioniranje po sadanjem modusu. Od ukupnih svjetskih potreba za energijom, iscrpivi izvori energije namiruju oko 82 posto ukupne potronje. Najvei udio u tome ima nafta s 32 posto, te potom ugljen s 26 posto, plin s 21 posto i nuklearna energija sa dosadanjih 3 posto. Obnovljivi izvori energije namiruju preostalih 18 posto energetskih potreba, od ega na tradicionalnu biomasu otpada znaajnih 13 posto, velike hidroelektrane 3 posto. Najmanji udio u tome otpada na nove obnovljive izvore energije 2,4 posto ukupne potronje (Prema REN21, 2012.). Potronja energije je zabiljeila porast u posljednjih 10 godina za otprilike 3 posto, a najvei udio u tome ima upravo potronja gore navedenih neobnovljivih energenata. Istina je da se nadljudski napori ulau kako bi se barem smanjila emisija staklenikih plinova i urgentnoj potrebi da se ostvare ciljevi smanjenja od 50 do optimalnih 80 posto. Zabiljeen je porast 4

potronje ugljena za industrijske svrhe (primjerice elektrane, Plomin u Hrvatskoj), no s obzirom na njegova svojstva on je najmanje ekonomian i ekoloki od svih energenata ima izrazito jake emisije staklenikih plinova po jedinici proizvedene elektrine energije. No to nije sluaj samo u Hrvatskoj, ve je u porastu i potronja ugljena u svijetu u tome razdoblju rasla zaoko 5 posto na godinu. U koritenju i sve veem oslanjanju svjetske energetike na neobnovljive izvore energije kriju se nesluene opasnosti. Neobnovljivi izvori energije (npr. ugljen, nafta, plin, uran), stvaraju na trenutan nain velike tete u lokalnim i globalnom ekosustavu tijekom iskoritavanja u svojstvu energenta na vie naina. Pritom se znaajno smanjuje i kvaliteta ivota ukupnog ovjeanstva a posljedice su i po zdravlje ljudi. Dodue koliina ovih energenata je ograniena i ukoliko se nastavi ovakva dinamika potronje, veina njih vie nee biti dovoljna u periodu od nekoliko desetljea pred nama. Njihove zalihe nisu obnovljive i zasada nema adekvatne zamjene za njih. Primjerice, pronaene zalihe nafte mogu biti koritene do maksimum 40 godina, plina oko 60 godina, urana oko 70 godina i ugljena oko 130 godina. Ve pred sam kraj iskoritavanja takvih resursa dolazi do kulminacije u proizvodnji, poveanih trokova uslijed crpljenja posljednjih zaliha te kvaliteta proizvedenih energenata e izostati to e dovesti i prije nestanka resursa do osjetnog pada u svjetskoj proizvodnji. Navedene injenice su bazirane na dosadanjim znanstvenim istraivanjima koja nisu nimalo optimistina. Gorivo za solarnu energiju, je danje svjetlo, koje je besplatno jer dplazi od sunca. Jedini troak proizvodnje lei u opremi za konverziju. Solarna energija se moe lako pretvoriti u elektricitet koritenjem solarnih elektrinih tehnologija. (Franchi, 2005.) 2.2.Meudjelovanje globalne krize i energenata Globalna kriza koja je druga po jaini iza 1929.godine je usko povezana sa ekonomskim rastom i utjecaju energenata na njega. Postavlja se pitanje da li je ova kriza samo financijske prirode i da li je umjetno stvorenam ili se iza kulise kriju izgledniji razlozi za nastanak recesije i duboke krize. Pogrena stajalita neoliberalista samo su jedna od karika koja je dovela do ove navodno, ciklike, pojave. Meutim dublja analiza naglaava preene ekoloke granice u ekonomiji te nedostatak energenata prijeko potrebnih za pratiti dosadanji trend proizvodnje. Prva ekomomska kriza, 1929.godine je uspjeno prebroena jer se tada privreda koristila uglavnom velikom koliinom zaliha povoljnije energije i slinih resursa potrebnih za ostvarivanje ekonomskog rasta. Globalni ekosustav se tada uspio oporaviti relativno brzo, obnoviti putem svojih procesa te se uspio smanjiti znaaj tetnih utjecaja koje je prouzrokovao ovjek svojim djelovanjem. Dananja kriza se ne moe nahraniti i prevladati na taj nain ve se trae alternativni naini izlaska iz krize. Oni prije svega moraju biti temeljeni na ekolokim initeljima. Hrvatska je naalost, u puno slabijem poloaju kada se govori o potpunom izlasku iz krize, upravo zbog poveane potrebe za energentima koji su i doveli do krize. Do momenta kada se prestane energetska strategija prestane bazirati na neobnovljivim izvorima energije, oporavak nee biti mogu, barem ne toliki da se osjeti u ivotnom standardu dravljana. Hrvatska spada u sam vrh ovisnosti uvoza takvih energenata, koji u velikom dijelu Europe jenjavaju zbog probuene ekoloke svijesti. U literaturi se spominju negativni aspekti ekonomskog rasta u smislu potronje ; zagaivanja okolia, otuenja i smanjene vrijednosti obiteljskog kruenja kao vane jedinice u 5

privreivanju. Ipak, smatra se da su trokovi opravdani na dui period u sluaju da e dovesti do smanjenja pojava poput nepismenosti stanovnitva, smanjenja siromatva i poboljanja njihovog zdravlja. Ekonomski sustav tranzicijskih zemalja funkcionira na nain da uesnike neizravno prisiljava i potie na vremensku efikasnost, rokove, zamjenu za manje invanzivne sustave proizvodnje i pruanja usluga te sve veu ekonomsku centralizaciju. Sigurno je kako ovakav nain funkcioniranja privrede podrazumjeva i dodatno crpljenje energije, ali i ostalih znaajnih resursa, to vro dinamino djeluje na temelje sustava. Istovremeno se spontano stvaraju sve
proces, aktivnost, proizvod/usluga koritenje raunala i el. ureaja intenzitet 3 2 4 2 5 1 3 5 4 3 4 4 tetnost

aspekt okolia

utjecaj na okoli

el. energija el. energija zagaenje komunalni otpad el. energija zagaenje utroak plina i el. energije

iscrpljivanje res. iscrpljivanje res. opasan otpad emisija u zemlju iscrpljivanje res. iscrpljivanje resursa opasan otpad iscrpljivanje res. oneienje zraka

3 3

koritenje pisaa, fotokopirnih i fax ureaja

papir i karton rasvjeta fluo rasvjeta grijanje i klimatizacija prostora

1 4

20

sanitarne potrebe i ienje prostorija koritenje automobila,kamiona,bagera i ostale mehanizacije naftna cisterna motorna ulja plin incidentne situacije (poar, eksplozija, poplava, buka)

potronja vode otpadne vode gorivo emisija plinova istjecanje u tlo,poar istjecanje u tlo,poar, eksplozija istjecanje u zrak poar, eksplozija poplava

iscrpljivanje res. oneienje voda iscrpljivanje res. onei. zraka oneienje, zapaljenje oneienje, zapaljenje, razaranje iscrpljivanje res.zapaljenje oneienje razaranje

4 4 5 5 4 5

12 20 20 15 16 20

vee tete ekosustava svih zemalja i smanjuje se kvalitetu ivljenja u ijem interesu, kako nas stalno uvjeravaju ekonomski i marketinki strunjaci, sustav mora djelovati.
Tablica 1. Primjer okolinih aspekata hrvatske tvrtke po ISO 14001:2004 Izvor: Vlastiti

utjecaj 9 6 8 2 3

2.3.Povezanost ekonomske i energetske krize Ekonomsku krizu je obiljeila i interferencija sa energetskom krizom. Ona se oekivala s obzirom na premeaje u globalnom ekosustavu koji je dosegao svoju kulminaciju. Tek kada su krize nastale i naslonile se jedna na drugu, javnost je usmjerila svu panju na znaaj kriza na njihove ivote i poveao se interes politiara na svjetskoj razini, na rjeenja koja moraju ubrzo uslijediti. Energetska kriza se prikazala svijetu u vidu rapidnog poveanja cijena i ne moe se sa sigurnou utvrditi koja od navedenih kriza je ranije zapoela. Vjerojatnost je vea da je kriza s energentima i poveanje cijena dovelo do ekonomske nestabilnosti na svjetskoj razini. Rjeavanje obiju kriza je dobilo najveu pozornost javnosti do sada i ekoloka kriza bi se trebala postaviti na prvo mjesto jer se danas zbog svih dogaanja na svjetskoj sceni ne nalazi u samom sreditu umjesto ekonomske krize-financijske. Neoliberalni strunjaci vide jedino mogue rjeenja ublaavanja efekata krize u poveanju ukupne potronje, a to se izravno dotie energenata. Pojavilo se djelovanje i tree krize, koja se naziva globalno ekolokom krizom, koja je u startno slabijem poloaju jer rjeavanje prve i druge onemoguavaju rjeavanje tree krize. Ograniena financijska sredstva su rezervirana za rjeavanje financijskih pitanja zbog poticanja proizvodnje, odnosno potronje energenata. 2.4. Mogua rjeenja postojeih svjetskih kriza Svijetu je ponueno rjeenje za objedinjavanje rjeavanja svih aktualnih kriza, a to je koncept Green New Deal, u prijevodi Zelena nova pogodba. U postavkama ovog koncepta navodi se rjeavanje ekonomske krize i stalnorastueg problema rasta nezaposlenosti putem usmjeravanja javnih i privatnih investicija u smjeru zelenih poslova i zelene industrije, iji je djelokrug povezan iskljuivo sa obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnou. Ovim postupkom se eli s vremenom odbaciti fokus sa iskoritavanja neobnovljivih energenata koje svjetska gospodarstva jo uvijek u velikom broju imaju. Cijena nee padati dok god ima zaliha jer se potranja ne smanjuje ve se iz dana u dan poveava. Kako bi se smanjilo djelovanje staklenikih plinova, gospodarstva su prinuena potraiti alternativne obnovljive izvore koje zagovara Green New Deal, koji meu svojim postavkama istie i nultu stopu daljnjeg rasta uz paralelno poveanje kvalitete ivota. Pritom se materijalizam i antropocentrizam miu iz sredita promatranja. Jedna od pozitivnih strana ovog zapadnjakog koncepta je brza prilagodba sustavima, odnosno, mogunost praktine provedbe unutar postojeeg ekonomskog sustava. Nova struja ekocentrizam naglaava svoje postavke po kojima je materijalizam po svim naelima pogreno postavljen i posve je egocentrian. S druge strane, na poetku spomenuti tehnocentrizam naglaava vanost rasta, a ekocentrizam razvoja. Rast ne mora nuno znaiti razvoj a njihova distinkcija je od velike vanosti. 7

Od negativnih strana novog koncepta moraju se spomenuti kompleksnost implementacije Green New Deal-a u sadanje ekonomske sustave. Proces meudjelovanja stare doktrine i neto drukijih karakteristika novog koncepta moe izazvati kontraefekt. Ugroza novog koncepta je vidljiva u tome to su generacije njegovale posve tehnocentrini nain poimanja svijeta, i sukladno tome iskljuivo su se bazirale na neobnovljive izvore energije. Iz ovog kuta gledita, obnovljive se izvore energije shvaa samo kao usputno sredstvo za spaavanje neoliberalnog ekonomskog sustava. Upitni su naini izmjene postojeeg stava prema tradicionalnim izvorima energije jer bi to moglo rezultirati pojaanju ekonomskog rasta te bi sredite pozornosti zauzelo poslovanje koje je i dovelo do svjetskih krizan i samim time smanjilo potrebu za postojanjem ekolokih i socijalnih granica rasta. Upravo su te granice glavna prepreka stvaranju odrivog drutva. Iz ovih postavki obnovljivih izvora energije, pojavljuju se i trendovi centralizacije alternativnih energetskih postrojenja i posljedino stvaranje monopola na tritima obnovljivih izvora energije.

III.

Z A K LJ U A K

Sva potrebna tehnologija za prijeko potreban zaokret u nainu poslovanja je ve raspoloiva, te nisu potrebna dodatna investiranja na tom podruju. Odrivi razvoj bi bio posve omoguen ukoliko se osvrnemo na trenutnu razinu znanstvenog i tehnolokog napretka. No postoji kontradikcija u apliciranju dosadanjih znanja i tehnologija u smjeru poboljanja kvalitete ivota. Trenutno je vidljivo kako se trenutni posve deadekvatni sustav i dalje potie na razvoj te dodatno iscrpljivanje neobnovljivih izvora energije. Potrebna je izgradanja posve novog sustava. Pritom treba spomenuti kako su najzanimljivji novi izvori energije, posve ekoloki, prije svega energija vjetra, sunca, vode i bioenergija. Suneva radijacija je prvi meu njima i pokreta je ostalih obnovljivih izvora energije, osim onih koji ne potjeju direktno od nje. Primjerice, ne toliko poznata iroj kavnosti je geotermalna energija koja se moe dobiti od utjecaja plime i oseke. Glavna potekoa iskoritavanja navedenih ekolokih energenata je posve pogrean svjetonazor i proizvoaa i potroaa te drave u cjelosti. Tehnocentriki nain analize i sinteze kao da je genetski prenesen u nove generacije. Iako su anse za drugu orjentaciju malene, one su ipak postojee i izgledne. Edukacija je na prvom mjestu u rjeavanju tog problema, jer e svojim svojstvima povezati ljude s problematikom i ujediniti ih k istom cilju. Kada bi se strunjaci iz energetike obnovljivih izvora udruili njihovo bi povezivanje proirilo svijest o primjerenijem sustavu na lokalnim i regionalnim razinama. Ova nastojanja bi jedino mogao sprijeiti trajno koriteni i jedini poznati neoliberalni sustav razmiljanja. Svaka promjena u svjetskom poretku je nastala iza revolucije i pobune. Iako ova situacija nije nimalo poeljna u ovom trenutku, jedino bi potpuni kolaps postojeeg sustava doveo do eljenih promjena. Potpuni hrah jednog sustava dovodi do komformizma i do pojave ekstremnih i fundamentalistikih struja u politikom i ekonomskom sustavu to moe opet odvesti ekoloku putanju u smjeru tehnocentrizma.

IV.

LITERATURA

(1) Energetske perspektive danas i sutra : svijet - Europa - Hrvatska : zbornik radova. Zagreb : Hrvatsko energetsko drutvo, 2005 (2) Fanchi, J. R. Energy in the 21st century. New Jersey: World Scientific, cop. 2005 (3) Labudovi, B. Obnovljivi izvori energije. Zagreb : Energetika marketing, 2002. (4) Splavski, B. ista energetika i trite, EGE. 14, 2006, 5 ; str. 26-28. (5) Getliher, A. Obnovljiva energija za "odrivi razvoj" u Republici Hrvatskoj, Naftaplin. 21, 2004. ; str. 10-13. (6) REN 21, Renewable Global Status Report, 2012.