BIBLIOTEKA L O G O S

Uređuju

Jelena Berberović. Aleksa Buha, Spasoje Ćuzulan, Muhamed Filipović, Rasim Muminović, Vladimir Premec, Vanja SutJić i Abdulah &rčević

Odgovorni urednik Abdulah. Šarčević

MAX WEBER

PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZ,MA

»VESELIN MASLEŠA« - »SVJETLOST« SARAJEVO '

Naslov originala:

Max Weber
GESAMMELTE AUFSATZE ZUR RELIGIONSSOZIOLOGIE
J. C.. B. MOHR (PAUL SIEBECK). TOBINGEN. 1963.

S njemačkog preveo: Nika Milićević

Cl!' - JCatalopcija u publikaciji Narodna i uDivemtetska biblioteka BOSIIC i Hercegovine. Saajevo

UDK 2831289:17.02
33D.342.14

WEBER, Max

Protestantska etika i dub kapitalizma I Max Weber; (s njemačkoI preveo Nika MilI6evi4 - 2. Wl- Sarajevo: ..VeseJill Maslda4l:
..Svjetlost«, 1989. - 228 .tr,,; 20 CUl

Prevod djela: Gesammelte AufsItze 2Ur R.elJajoD5soziolo$ie I MaJ( Weber. - I. izd. 1968. - Biblio,.-arske bil,ielb uz tekst ISBN 86-21-00307....

XXII l 904. . • v J~dan po~led U ~~ofesionalnu statis~ik~ često2 konfesi<!nalno mjeSovIte zemlje neoblcno pokazuje Jednu pOjavu o I Objavljeno u Jaffeovom »Archiv fUr Sozialwissenschaft und Sozial· politik« (J. na koju ću se u dClDjiin napomenama vratiti. 1910: Protiv toga opet Raohfahl na navedenom mjestu. XXX. »Archiv«. Luterova koncepcija poziva. br. o počecima modernog kapitalizma (»Die AnfAnge des ~odemen Kapi. C.(. Str. Zadatak istraživanja. K tome moj Članak: Antikritis~hes zuin )Geist« des Kapitalismus. Konfesija i socijalni slojevi. Tubingen). Rilcbfahl. zig.ovdje upustio u jedno područje kojim zaista ne vlada. jer ih u njoj ne n~vodi. 5. B. 1909.. 39-43. br.I PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA' l.t~ismus. 48. i k tome još moju »Antikritisches Schlusswort«. koju ću sada navesti. Sombart u svojoj knjizi »Der Bourgeois« (Miinchen-Leip. XXXL(Brentano u svojoj kritici. ja u ovo izdanje nisam unio ni~ta. Kalvi· nismus und Kapitalisinus. 2. Mohr. u dodatku svom minhenskom svečanom govoru (u AkademiJi nauka 1913).) Iz neizbježno prili~no besplodne polemike protiv Rachf~hla.Dalje: W. sv. PROBLEM Sadržaj: l. nije.kako izgleda. Str. ova posljednja izlaganja poznavao. sv. 17. Kunst und Technik. »Archiv«. XX.sporazume. Konačno: Lujo Brt:ntano u II ekskursu. odn. Iz obimne literature o toin pitanju ističem samo najiscrpnije kri~ike: F. sv. 22-25. (Nochmals »Kalvinismus und Kapitalismus«) 1910.. Str. nego sam samo iz svoje već spomenute antikritike dometnuo tek nekoliko dopunskih citata. nastojeći pri tome da umetnutim rečenicama ili napomenama ubuduće isključim sve mogUće ne.. 1905. 3. koji se .i s moje strane djenjen naučnik . »Duh kapitaJizma«. 1. 1913). objavljeno u Minhenu kao zasebno izdanje i pro- . Internationale Wochenschrift fUr Wissenschaft.

a šireno raznim ekskursima. ovdje9a dade do svog prava.ukazujem na veliku knjigu E~ Trot:ltseh. . Kao na jednu. Osim toga. • Upor. idi u mnogo čemu i jako nepravednom. a meni više do praktičnog djelovanja religije. na prvom mjestu od konfesije njene lokacije.l kao i na katoličkim zborovima Njemačke živo raspravljalo: više nego pretežno protestantski karakter kapitalističkog posjeda i preduzimaštva.brojavanju pojedinih struka tačne. . ipak vrlo stvaran prijem . 1 Odstupajući slučajevi objašnjavaju se . i ovdje još jednom ukratko . Autoru je pri tanie više stalo do nauke. baš zato što su bile grube i spaljnje. S teološke strane mogli su. ne može.na priinjer~ Riljnske Prosije. brojke su. privrženom svojoj religiji. bogatog sadržaja. postao nezavisan od onih uticaja koje je konfesija u prošlosti mOlJa da vrši. samo pri obimnoj ~pecijalizaciji i pre. s naročitim napomenama. pored u pojedinostima odstupajućih tvrdnji.. Freiburg. Si:helJ. 1912). na tome vrlo vrijedno. postojale i često su. 58. naročito s obzirom na široki nekvalifikovani donji sloj radništva. dakako.Ova dva posljednja naučnika spore se jedan s drugim oštrije nego sa mnom. . povodom ovog rada. naravno. koja s originalnih i širokorasponskih'stanovišta obraduje opću historiju etike akcidentalnog hrišćanstva.religiozno vrednovano .s jako spoljnjim i grubim stranama života religija. prije svega. današnji »visoki kapitalizam« uopće. naišao na ljubazan i. 1897.. pored njenog. da se zabilježe mnogobrojni vrlo vrijedni pojedinaČni podsticaji.time što konfesionalnost radništva jedne industrije zavisi.umjesto čdćeg navođenja uza sva pojedina mjesta . u cjelini.a to mj je tim vrednije što se ja ne bih nimalo čudio izvjesnoj antipatiji prema llačinu ovdje neizbježnog tretiranja ovih stvari. . Za to nije postojao nikakav povod. str.ne uvijek. ali često. ublažavao niti kakve stvarno odstupajuće tvrdnje dodavao.v. odnosno regrutacionog područja njenog radništva. " . Der Katholizismus als Prinzip des Fortschrittcs. bivaju strpavaniu kategoriju »poslovoda«. Mi često imamo posla . Brentanovu kritiku protiv djela W. s isključivim radom »majstora«. str. tumačenjem preinačavao. Ova okolnost često na prvi pogled pomjera sliku koju nam pružaju mnoge konfesionalne statistike . spolja i najviše djelovale. 31. bez obzira na to što ni Brentana nije dobro raspoznao ono što je u ovdje zasada izdvojenom problemu Jevreja presudno (o čemu kasnije).6 MAX WEBER kojoj se toliko puta u katoličkoj štampi i literaturi. 1899. i za naš problem vrlo dobrodošlu dopunu i potvrdu. Wilrzburg. Ali o tome kasnije. Hertling. Ono što je teologu. i on je. a i one su. Ali je.) I na ovu kritiku ću se vratiti čim mi se ukaže prilika.' naravno. kao i viših. Die Soziallehren der christlichen Kirchen und Gruppen (Tilbingen. na primjer. kvalifikavanih slojeva radništva. Das Prinzip des Katholizismus und die Wissenschaft.Ostavljam svakome ko bi se (protivočeki­ vanja) za to zainteresovao da se uporedivanjem uvjeri u to da ja ni jednu jedinu rečenicu svog članka koja bi sadržavala bilo kakvu stvarno bitnu tvrdnju nisam brisao. Inače ponekad vrlo krupni preduzimači. naravno. Sombart: »Die Juden und das Wirtschaftsleben« ja stvarno smatram II mnogo čemu osnovanom. inače. a nastavak mog izlaganja primoraće one koji bi još uvijek sumnjali da se konačno u to uvjere. .

godine 1895. tehnički ili trgovački obrazovanog personala modernih preduzeća. . tim jasriije nalazimo onu pojavu izraženu u brojkama konfesionalne statistike. naroči­ to jaka predispozicija ekonomski najrazvijenijih oblasti izaz4. Sve činjenice i brojke.. dijelom. dijelom. (knj. nego. obac. Martin Offenbachet. Konfession und soziale Schicf1tung. 1901. IV. u Badenu ubrano je .. do izvjesnog stepena. a dijelom. prešla na protestantizam.ačkim preduzećima 6 ima. po prirodi i saobraćajnom položaju srečnih i privredno najrazvijenijih oblasti Rajha.. aa svakih 1000 evan gel ika od kapital-rente 954. skup odgoj. Upor.000 Mk Jevreji s preko 4 miliona na 1000 marširati su. da svede' na historijske osnove. sv. i posljedice toga su protestantima u ekonomskoj l?orbi za opstanak od velike ko. Eine Studie uber die wirtschaftliche Lage der Katholiken und ProteS1anten in Baden Tiibingen und Leipzig. koje leže daleko\u prošlosti i kod kojih . pak.PROBLEM 7 naročito višeg. A upravo je velik broj najbogatijih. potiču iz ovog rada. 5 političko­ ·ekonoll1skih l"'dSpraVa badenskih visokih škola). ... . 71 za ovo podrobnija izlaganja za Baden u obadvije pIVe glave Offenbacheroyog rada. Jedan od mojih učenika je II svoje vrijeme temeljito obradio najiscrpniji statistički materijal koji mi o ovim stvarima posjedujemo: badensku konfe!ionalnu statistiku. a naročito večina bogatih gradova.060 Mk na svakih 1000 katolika od kapital-rente . daleko na 'Vrhu. kao njihova posljedica. Učestvo­ vanje u onim funkcijama koje pretpostavlja. za izvjesni imetak. dijelom. 589.i što je to više bio slučaj. (Erojke po Offenbacheru na cit.se konfesionalna pripadnost ne javlja kao uzrok ekonomskih pojava. 4 Ne samo ondje gdje se konfesionalna razlika poklapa s razlikom u nacionalnosti. i većinoni. risti. Dabogme da se mnogo jače učestvovanje protestanata (koje nadmašava njihov procentualni udio u cjelokupnom stanovništvu) u posjedu kapitala. mj.a kulture. 'Na primjer. str. posjed kapitala. 21.ivoje. dabome. i time sa stepenom razvitk. imesene dolje radi ilustracije.) • O ovome (reba uporediti sve izvode Offenbacherovog rada. Ali onda nastaje historijsko pitanje: 2:ašto je ova.5 u rukovodstvu i na gornjim stepenima rada u velikim modernim industrijskim i trgo . _. danas je vezano za posjed naslijeđenog kapitala ili. nego gotoyo svuda gdje je uopće kapitalistički razvitak u vrijeme svog procvata imao odriješene ruke da stanovništvo prema svojim potrebama socijalno presloji i po strukama svrsta.. kao na njemačkom Istoku izmedu Nijemaca i Poljaka. u šesnaestom vijeku.

mpdt. onu.~p_QI9~~iHi1l!:=(lnu~~r .kao što su je podnosila najbogatija. poznavale:. stoljeć~ poznavao. s vremena na vrijeme. ka'ko ne bez razloga veli Carlyle. zamjenu dotadanjeg oblika te vladavine jednim drugim. stoljeću. Vladavina kalvinizmll. kasnije nisu nikako. koje u najdalekosežnijoj mjeri zadire u sve sfere domaćeg i javnog života." pak. tada praktički malo osjetne. _. u Novoj Engleskoj i. kako ćemo još vidjeti. "" Ali dalje i naro:ito: j~če učestvovanje l?r9J~~1~nata u_ posj~d~"" ~~p"i~~l~ na ~~~2Y~!-i~~r#. naprotiv. često samo još formalne vladavine beskrajno dosadnom i strogom reglementacijom čitava načina života. stoljeća. tada im nepoznatu. II samoj Engleskoj II 17. . puritansku tiraniju ne samo strpljivo podnosi1e nego i u njenoj odbrani razvijale jedno junaštvo kakvo su upravo građanske klase kao takve ranije rijetko. nego premalo crkvenovjerske· vladavine nad životom.podnose danas i narodi sa sasvim modernom privrednom fizionomijom. kak-: va je bila na snazi u Zenevi i u Škotskoj u 16. kakva je ona ranije više nego danas bila. Vladavinu katoličke crkve . M. i 17. I to zamjenu jedne vrlo zgodne. unutar svojih upravo tada ekonomski napredujućih »građanskih«· srednjih klasa. Otkuda.8 MAX WEBER vala crkvenu revoluciju? Ni tu odgovor nije nipošto jednostavan kao što bi se u prvi mah tako moglo pomisliti. N. Odbacivanje ekonomskog tradicionalizma sigurno se javlja kao"jedan momenat koji je sasvim bitno morao da potpomaže sklonost sumnji i u samu vjersku tradiciju i pobuni protiv tradicionalnih autoriteta uopće. to da su tada· upravo ove ekonomski ~aj­ razvijenije zemlje i. to je bilo ono što su upravo oni reformatori koji su se pojavili u ekonomski najrazvijenijim zemljama naJazHi da kude. dok. Ali se pri tome ima da uzme u obzir nešto što se danas često zaboravlja: da reformacija nije značila toliko odstranjenje crkvene vladavine nad životom koliko.»koja krivovjeree kažnjava. »the last of our heroismus« (»posljednje naše junaštvo«. ekonomski najrazvijenija područja koja je svijet na prekretnici 15. u većem dijelu Nizozemske na prekretnici 16.~. Isto su tako nju osieća1i i široki slojevi starog palricijata tadašnjeg vremena u Zenevi.r- . kao i u Holandiji i Engleskoj. ali je prema grešnicima blaga«. prev. Ne previše. stoljeću. bila bi za nas naprosto najnesnošljiviji oblik crkvene kontrole nad pojedincem koji bi se samo mogao zamisliti.

sJi. .% 31% 41% 40% 37% 42% 48% 10% Potpuno iste pojave u Prusiji. str. nasuprot protestantskim roditeljima. mj. dijelolll. koja za jednu trećinu zaostaje iza kvote katoličkog stanovništva samo u gimnazijama (u suštini radi predobrazovanja za teološki studij). realnih škola.). 1. utvrdijiva razlika II vrsti više nastave koju katolički roditelji. kak() je rečem.teč~!1~. 16) ovako: .~Jm~H~d~~~. mj. str.PROBLEM 9 n~pIi"r~d~. javljaju pojave kod ko.3% katolika. viših građanskih škola itd. Virtembergu. specijalno za tehničke studije i industrijsko-trgovinska zvanja pripremnih i uopće za građanski privredni ži"ot odredenih i podesnih zavoda: realnih gimnazija. izgledala 1885/91 (prema Offenbacheru na cit. dok oni pretpostavljaju ono predobrazovartje koje pružaju humani s- • Od stanovništva Badena bilo je 1895: 37. među ostalim ove: na prvom mjestu sasvim općenito.Katolici ti gimnazije realne gimnazije realne više škole realne škole više građanske škole Prosjek 43% Jevreji '9..lih uzročna veza nesllmnjivo tako ne stoji. na primjer. može 4a~as.o1jeimmdnske_~n~bdjeveJ1Q.>. brojke kod OfTenbachera na cit. doduše. Tu spadaju. koje se ne moraju obavezno pohađati. -aJi se. primjedba na kraju). str. prema kojima skupna katolička frekvencija srednjih škola.b.5% 9% 7% 11% 12% 69% 52% 49% 51% 46. Ali da i unutar katoličkih abiturijenata postotak onih koji izlaze iz modernih. dobrim dijdO'm spomenutim stečenim imovinskim razlikama. Ugarskoj (v. Ali je konfesionalnost učenika na školama iznad osnovnih. !1tibQY~~ hi~. • V.. u Ugarskoj. Kao karakteristično. 19. s druge strane.? da se rčl:~ mi ie j~dnQ§'~. obično daju svojoj djeci.. treba još istaknuti i to da u Ugarskoj kalvinisti u još jačoj mjeri pokazuju tipične pojave protestantske srednjoškolske frekvencije (Offenbacher na cit. opet upadljivo jače zaostaje9 za procentom protestanata.o .tori~ki ~. mj. prosj~Čn. brojke u prednjoj bilješci.. 18. II Badenu kao i u Bavarskoj i. da samo navedemo neke. pripisaće se.0% protestanata. iLoreni. Elzasu. To da postotak katolika među učenicima abiturijentima »viših« škola II cjelini znatno zaostaje 8 za njihovim skupnim udjelom u stanovništvu. Bavarskoj.5% Jevreja. i d. 61.!:Y!!~ k~. Protestan. s obzirom na kasnija izlaganja. biva za nekoliko procenata prekoračena.

kao takva mora uzeti za objašnjenje neznatnog učeSIvovanja katolika u kapitalističkoj privredi. s nonkonformistima i kvekerima u Engleskoj i .nasuprot Galiciji kojom oni vladaju. tako je ranije biJo s hugenotima II Francuskoj pod Lujem XIV. . prepušta obrazovanje svoje radne snage.na put privre~e i da ~j~~ovi ~ajdar~vitjji ~rip~d: mc] tu nastoje da zadovolje ambicIJe kOJe u drzavnoJ sluzbl ne mogu da se ostvare. Tako je to očevidno stajalo s Poljacima u Rusiji i istočnoj Pruskoj. str. koja se. 10 U ovim slučajevi­ ma uzročna veza leži nesumnjivo u tome što je popriinljena duhovna osobenost. I. dakle..i . naprotiv. barem..10 tičke MAX WEBER gimnazije. Pettyja. \I pa i dan. koji su nesumnjivo ekonomski napredovali. relativno češće.. Ah je neznatno učestvovanje katolika u modernom privrednom životu tim upadljivije što je ono u protivrječnosti sa inače odvajkada. 54 i tabele na kraju račešće " Naročito dobro na kasnije W. u jakoj mjeri uzima iz podmlatka obrtnika.. da ovima. da 'bi tu zauzeli gornje stepene kvalifikovanog radništVa i industrijskog činovništva.os Jevrejima odunazad dva milenija. Ali je još upadljivije zapažanje koje pomaže da se neznatno učestvova­ nje katolika w kvalifikovanom radništvu moderne krupne industrije shvati.last not least ... ili. mj. citiranim mjestima u spisima ser . Drugim riječima. . Poznata pojava da tvornica svoju kvalifikovanu radnu snagu. Ali kod katolika u Njemačkoj mi od takvog djelovanja ne vidimo ništa. svojim dobrovoljnim iIi nedobrovoljnim isključivanjem iz PQlitički uticajnih položaja. bivaju majstOJ. dakle.danas.ciok protestanti u relativno jačoj mjeri odJaze 'u tvornice. . od zanatlijskih pomoćnika katolici pokazuju jaču sklonost da ostanu u zanatu. i to ovdje religioznom atmosferom zavičaja i roditeljske kuće uslovljen pravac odgoja odredio izbor struke i dalje stručne sudbine. V. koje kao grupa »kojom ~e vJada« stoje prema drugoj grupi kao »vladajućoj«. u znatno ja~oj mjeri se pokazuje kod protestantskih nego kod katoličkih pomoćnika. doživljavanim iskustvom: da nacionalne ili vjerske manjine. -. obično bivaju upravo u naročito jakoj ~j~ri tjerane .to je pojava koja time nije objašnjena. da. pa im je poslije završenog obrazovanja oduzima. dokaze kod Oftenbachera na dt.

ne stoji ~ .protivrječnosti s time da je on. kao štoje to. . Hanna. kao što to dokazuje položaj »Skota-Iraca«. II Razlog različitog držanja. . Stoji. Tipičan odnos izmedu kapitalizma i protestantizma postojao je u IrskoL~ao i drugdje. za razvitak čitave životne atmosfere tolikih protestantskih sekta bio od presudnog.)..v. naročito. (O »Skotima-Ircima« u Irskoj vidjeti C. koje su u Cirihu uskoto pripadale nosiocima specifićno modernog kapitalističkog (industrijskog) razvitka . a ni u prošlosti oni ni u Holandiji ni u Engleskoj. u vremena kada su bili progonjeni ili samo tolerisani. fenički. još djeluju. The Scotch-I rish. Mogli bismo pri površnom posmatranju. kasnije. dijelom. »cawerziški«. zapravo svuda. da su one predstavljale male' i stoga homogene ~a­ njine. Ali . II Jer prigodna egzempJifikaclja W. mora da se traži p<. važno da najprije· ispitamo koji sli to elementi one osobenosti konfesija bili. .lmao vrlo važne konsekvencije i. koja s našim problemom nema nikakve veze. sirijski.bankara stranog porijekla kao istaknutih nosilaca trgovaČkog iskustva i veza bilo je u sva vremena II svim zemljama. biti u iskušenju da tu suprotnost formulišemo ovako: katolicizam bi sa svojom većom »otuđenoš . i zahvaljujući izvjesnim modernim utiscima.York. o »Oie Anrange des modernen Kapitalismus« ukazuje na svoju vlastitu porodicu..kineski. 2 sveska. bio. a ne samo u trenutnom spoljnjem istorijsko-političkom položaju konfesije":S Bilo bi nam. slučaj. A. kako kao vladajući tako i kao zavladani sloj. arapski.To ~to su se emigranti svih konfesija na svijetu: indijski.bilo je jedna sasvim univerzalna pojava.M.>glavito ~ trajnom unutarnjem karakteru.abSentlsta (koji ne žive na svom imanju . Hi su i sada. grčki. izuzev Ženevu i Novu Englesku. dakle.. koji su u gore opisanom pra'vcu djelovali ili. Kada bi ona tvrdila nešto više. PettYja na primjeru IRSKE Ima vrlo jednostavan razlog: što se tamo protestantski sloj sastojao samo od zemljoposjednika . Pestalozzi itd . New.:. kako ćemo kasnije' 'izložiti. retroaktivnog značenja. lombardski.PROBLEM ll ništa što bi padal-o u oči. koju ćemo češće citirati. N. selili u druge zemlje . koje ćemo kasnije naročito obraditi). činjenica da su prQtestanti (osobito izvjesni pravci medu njima. gledali s' etičkim nepovjerenjem" DrukČije je to bIlo sa u Cirih doseljenim iokarnskiri1 protestantskim porodicama Muralt.bi1abi (kako je poznato) pogrešna.naportl. Oni nisu nikakav specifikum modernog kapitalizma i na njih su protestanti . kao nosioci trgova~­ ke obrazovanosti visoko razvijenih zemalja. koja se kod katolika ni u jednom ni u drogom položaju nije mogla da zapazi niti se sada zapaža. na primjer. (Brentano u svojoj raspravi. i za njihovo učestvovanje u privrednom životu. pa čak i ondje gdje su one politički vladale. pokazivali specifičnu sklonost za racionalizam. nisu mogli da pok~u neki naročito istaknut ekonomski razvitak. dakle. Putnam) II To naravno ne isključuje aa je i taj položaj konfesija . kako kao većina tako i kao manjina. naprotiv. kod strogih kalvinista.

68. I jedan moderni književnik je smatrao da suprotnost koja se javlja u držanju jedne i druge konfesije prema privrednom životu treba formulisati ovako: »Kato1ik je. koji. jedna od njenih za nas najvažnijih karakteniih crta. dok katolik hoće mirno da spava. svuda bio utisnut. Ako tu ozbiljno~t i jak() prevladivanje vjerskih interesa u načinu života hoćemo da nazov~mo »otudenošću od svijeta«.. On je ipak. danas uobičajenoj popularnoj shemi ocjenjivanja obadviju konfesija.«14 U stvari. sjevernonjemački katolici. Dr Offenbacher na cit.. uzbudljiv život. mj. nego na kakav opasan. na primjer. ali ipak barem djelimice tač­ no karakterisana. koji je posljedica po protestantizmu izvršene sekularizacije svih životnih sadržaja.vrlo dugo čuvao i II izvjesnoj mjeri do danas sačuvao. . i to. U~arodu se šaljivo kaže: ili dobro jesti ili mimo spavati. Njemačkoj j za sadašnjost. S protestantske strane služe se ovim shvatanjem za kritikovanje onih (stvarnih ili tobožnjih) asketski h ideala katoličkog načina života. mirniji. i ostao. a s katoličke strane odgovaraju predbacujući im »materijalizam«. u stvari..12 MAX WEBER ĆU od svijeta«. doduše. Već je. a naročito onim »pod krstom~( za vrijeme vjerskih borbi. karakteristična upravo suprotnost od »svjetske radosti«. s manjim smislom za privređivanje. Ali ne santo da su stvari u prošlosti stajale sasvim drukčije: za engleske.ant voli da jede dobro. Ovo obrazloženje i odgovara. makar i s manjim prihodom. bez ikakve .. kako ćem9 se još pitati. nepotpuno. i to je on. kojima je katoli~izam. možda upravo stoga? . u maloj mjeri II kojoj je progonjenje to dopuštalo.. bio jedan od najvažnijih nosilaca privrednog i kapitalističkog razvitka Francuske. . onda su francuski ka/vinisti bili..• str. .ili. U ovom slučaju pro!est. donosi časti i bogatstva. " kako je poznato. kao što ćemo još vidjeti. a i sada su otuđeni od svijeta u najmanju ruku toliko kao. eventl}aino.alvinističkim crkvama uopće.holandske i američke puritance bila je. on na jednu što je mogućno bezbjedniju karijeru polaže više. francuski protestantizam onaj karakter koji je k. na primjer. s tim»htjeti dobro jesth< može ta motivacija da bude za crkveno indiferentniji dio protestanata ll. kako je poznato. sa asketskim crtama koje pokazuju njegovi najviši ideali morao svoje sljedbenike da odgoji za veću indiferentnost prema ovozemaljski m dobrima.

1900.sve tamo do Cecila Rhodesa . pada već u oči . . Ali ako bismo njima htjeli da operišemo. a dijelom bar i za prošlost uopće ne odgovaraju. može .obrnuti upravo u svoju srodnost. A onda bismo isto tako upadno čestu pojavu .velik broj predstavnika upravo najduševnijih oblika hrišćanske pobožnosti koji potiču iz trgovačkih krugova. koja se odmah nameću.pobožnosti. IS Neobično fine napomene o karakterističnoj osobenosti konfesija u Njemačkoj i Francuskoj i o ukrštavanju ovih suprotnosti s drugim kulturnim elementima. i sigurno se. Tu bi se moglo pomisliti na jednu vrstu kontrastnog djelovanja »mamonizma« na duboko duševne i trgovačkom pozivu neprilagođene prirode. ovaj. i učestvovanja u kapitalističkom . onda bi. Rundschau. Elsass. Onda se i jedni i drugi u istom pravcu razlikuju od preovlađujuće vjerske stranke: od francuskih katolika. Naročito pijetizam zahvaljuje upadno velik broj svojih najozbiljnijih sljedbenika tom porijeklu. koji su u svojim donjim slojevima puni životne radosti. s druge strane.da iz parohijskih kuća izlaze kapitalistički preduzimači najvećeg stila mogli nastojati da objasnimo kao reakciju ila asketskiodgoi . kOJI su danas naprednt u sVjetskom privrednom životu.da počnemo s nekim sasvim spoljnim momentima . U stvari. Medutim.. tako stvar srca kakQ nije nijednom drugom narodu na svijetu. kao ova paralela. u elzaškoj borbi nacionaliteta nalaze se u iz~nom ~pisu W~ Wittich. slojevima direktn<? protivvjerski rasp?lože~i. osim već postavljenih primjedaba. lS Jedva da išta. način . . još mnoga druga zapažanja. kao što su predstava' o (tobožnjoj) »otuđenosti od svijeta« katolicizma i predstava o (tobožnjoj!) materijalističkoj »životnoj radosti« protestantizma i mnoge slične. Deutsche und franz6sische Kultur im Elsass (I1lustrierte. s jedne strane. a u svojim gornjim. a u svojim gornjim slojevima pretežno vjerski indiferentni. askeze i crkvene. ne može ništa da započne već zato što one u ovoj općenitosti dijelom još i danas. objavljeno i kao separat). cijela ta stvar»obraćanja« vrlo često subjektivno i samom obraćeniku tako predstavljala. u mladosti.l3 sumnje. tako jasno pokazuje da se ovdje s maglovitim predstavama. kao kod Franje Asiškog tako i kod mnogih onih pijetista. i od njemačklhprotestanata..rivrednom životu. morala čak da izazovu II nama misao da li se čitava suprotnost između otuđenosti od svijeta.

numerički naročito jako bili zastupljeni i. lO U vezi s tim kratke Sombarto"'e napomene u »Der moderne Ka. obrtnici) medu prozelitima. Synod. M. kalvinizam Nizozemaca) »unapređuje trgovački duh«. u ovim ispitivanjima uopće nikakvu ulogu. na primjer. L'ancienne egJise reformee de Tours . ostali zastupljeni. uprkos Kalvinovom nedvosmislenom stavu. Ali se tome. (Isto to u Holandiji. 10) da li jedan bankar može da bude starješina crkve.) vrši bez kontrole ispovijedi. ipak je karakteristično i II izvjesnom smisl. ne protivi samo sud i savremenih im protivnika (uključujući Rabelaisa) nego to pokazuju~ na primjer. a ovi slučajevi nisu tek usamljeni. to da su II francuskim htigenotskirn crkvama odmah monasi i industrijalci (trgovci. Sombart u najstabijem.a naročito katoličkim ocjenjivači­ ma ova misao će biti bliska . na žalost. Ovu kombinaciju pokazuje naročito kalvinizam. nego su upravo zn~čajna oznaka za čitave grupe historijski najvažni· jih protestantskih crkava i sekta. Gothein l8 kalvinističku dijasporu s pravom naziva »rasadnikom kapitalističke privrede«. biti mjerodavna želja da se »usuraria pravitas« (»Iihvarstvo« . Petty iznio u svojoj raspravi o osnovama kapitalističkog poleta II Nizozemskoj. Andre. 67 . I ovdje bi se opet mogao . Dupin de St. dvoumice savjesti prvih nacionalnih hugenotskih sinoda (na primjer. Nat..14 MAX WEBER objašnjenja otkazuje ondje gdje se virtuozan kapitalistički poslovan smisao u istim licima i ljudskim grupama poklapa s najintenzivnijim oblicima jedne pobožnosti koja prožimlje i uređuje čitav život. Les membres de l'eglise (Bull. to ima da glasi: ako je u odnOsnom područJu uopće.'Q Ovdje bi se nadmoćnost francuske i hol.prev.. po mom mišljenju. 10). pa. i to potpuno odgovara shvatanjima koja je W. s obzirom na ove partije. G. de la soc. C. t. 4. na primjer. 17 Već su Španci znali da »krivovjerstvo« (tj. I izd. quo 10 kod Aymon. N. Kasnije je. od svojih većih djela (»Der Bour- . i stalna raspravljanja na nacionalnimsinodima o dopuštenosti uzimanja kam2ta prilikom pitanja od strane pretjerano savjesnih članova zajednice. a istovremeno i to da nije mogla. p. de rhist~ du Protest. u ćemu su jako učestvovali na tome zainteresovani krugovi. des Schwarzwaldes. 16 Koliko god da je on za vrijeme širenja reformacije u bilo kojoj zemlji (kao uopće bilo koja od protestantskih konfesija) malo bio vezan za koju odredenu pojedinu klasu.J»tipično«. postojala mogućnost kapitalističkog razvoja . str 380. da to izričito naglasimo. I. Synode.) JI W... osobito u vremenima progona. s. gdje se god on poja vio. " Vidi o tome. partic. Onda naravno. l. pitalismus«. Kanonska zabrana kamata ne igra.prohtjev za emancipacijom od inanastirske i uopće crkvene kontrole smatrati za pokretački motiv.

Ali izgleda da sve protestantske denominacije ne djeluju u tom pravcu isto tako jako.zastupao jednu potpuno promašenu »tezu«. II poređenju s drugim vjeroispovijestima. I I.PROBLEM' 15 landske privredne kulture. rukama opipati. i kao snažan uticaj izgnanstva j istrgnutosti iz tradicionalnih životnih odnosa/o Samo u Francuskoj. stvar je II sedamnaestom stoljeću stajala iSlO tako. bila korisna po razvitak kapitalističkog duha. ulogu kao samostalan faktor. štaviše. za staro doba potpuno slično značenje babilonskog izgnanstva za Jevreje može se na natpisima. Ista ona poljska djevojka koju u njenom zavičaju nikakVim izgledima na zaradu nije bilo mogućno istrgnuti iz njene tradicionalističke lijenosti upadljivo mijenja čitavu svoju narav i može da bude bezmjerno iskoriščavana kada kao strani radnik radi u tuđini. luteranstvo. kao štQ je poznato. či­ nio i u Njemačkoj: »reformirana« konfesija 21 izgleda da je. •• Jer je potpuno utvrdeno da sama činjenica promjene zavičaja pri radu spada u najmoćnija sredstva njegoveintenziflkacije (upor. naravno.). JZ U gotovo čisto luteranskoQnHamburgulkjedini imetak koji seže do u 17. na koju ćemo se uzgred navraćati . stoljeće imetak jedne poznate reformirane porodice (prijateljsko obavještenje prof. kako izgleda. . Da ovdje nipošto nije odlučan čini­ lac samo odgojni uticaj ulaska u višu »kultumu sredinu« . iz koje je ova dijaspora proizišla. mogla smatrati kao odlučujući činilac. a isto to važi. kao što to več pokazuje Qče­ vidna razlika u ekonomskoj osobenosti puritanskih koloriija Nove Engleske prema katoličkoj Maryland. 12.. na primjer.pod uticajem jednog spisa F. Wahla). kao što je poznato iz Colbertovih borbi. sličan kao u Indiji kod džama. u Vupertalu kao i drugdje. Sama činjenica rada u okolnostima sasvim drukčijim od onih običnih lomi ovdje tradicionalizam i djeluje »odgojno«. više ili manje umjereni kalvinizam ili cvinglijanizam. ZI Ona je.kao u poljoprivredi . pak.vrsta zanimanja potpuno ista kao i u zavičaju i gdje smještaj u kasarnama za putujuće radnike itd . sasvim očevidno. Korisnija nego. .od prilike do prilike protestantske tvorničare direktno uvozila. A~s­ trija je. što izgleda22 da pokazuje geois«. ostaje ispod nivoa drugih mQderno-apologetskih katoličkih radova .~l~landu. privremen pad na jedan nivo životnog standarda kakav se u zavičaju nikada ne bi mogao podnijeti. ili. napomenu 13). i na str. . u većem dijelu svojih oblika.koliko god on u tome..Ali za protestartte. Jedva da je potrebno natuknuti koliko američkog ekonomskog razvitka počiva na ovakvim djelovanjima.Qd. A. Schriften der Gorres-Gesellschaft. pokazuje se u tome što ista pojava nastupa i ondje gdje je . tako teći. učestvuje -. uticaj njihove vjerske osobenosti igra. Kellera (Unternehmung und Mehrwert.o drugim zemljama da ne govorimo . Kod talijanskih putujućih radnika pokazala se sasvim ista pojava. . uslovljava. Miincben.. Kalvinizam je to. koji uprkos tolikim dobrim (ali u ovom pogJedu ne i novim) napomenama. sv. za Parse. episkopalističkom Jugu i interkonfesionalnom R1t. 1913) . štaviše. na primjer.

kao neophodno potrebnim nosiocima industrije. kombinacija intenzivne pobožnosti sa isto tako jako razvijenim poslovnim smislom i uspjehom. kao i drugi vjerski pravci. i onako tek provizornim izlaganjima ne gomilamo više primjere. Noksa. Još eklatantnija je veza. »duh napretka«. meostalim. (O specifičnoj radnoj sposobnosti pijetističkih radnih snaga nalaze se primjeri kOje sam ja iznio iz jedne vestfalske tvornice u napisu: »Zur Psychophysik der gewerblichen Arbeit. Soz. ne isključuje činjenicu da su se oficijelni pijetizam.16 MAX WEBER uporedivanje u velikom kao i u malom. 2. naravno. na što se isto tako treba samo podsjetiti. nije to što se ovdje utvrđuje ta veza. prelasku s kućne industrije na tvornički sistem . ali svakako. inače.na primjer. ne smije. Kalvina. Archiv f. Matthew Arnold. naročito u Vupertalu.kasnije suprotstavljali. Jer već i ovo nekoliko njih pokazuje jedno: da su »quh rada«. čije su buđenje toliki skloni da pripisuju protestantizmu. đu . da u ovim. izvjesnim naprecima kapitalističkog privrednog uredenja . sve ne zove. uz osobenost ovog kralja. Uloga koju su prvi igrali u Engieskoj i Sjevernoj Americi dopaJa je drugima u Nizozemskoj i Njemačkoj. vjerskog regulisanja života s najintenzivnijim razvitkom poslovnog smisla kod čitavog mnoštva upravo onih sekta čija je »životna povučenost« postala isto tako poslovična kao i njihovo bogatstvo: naročito kodkvekera i menonita. To. dovoljno je poznato . naplotiv. raspravljali Lavaleye. i d . o kojoj su. str.:u . .. konačno. XXVIII. Prema čitavim' stranama modernog života. Voeta imao je s onim što se danas naziva »napretkom« vrlo malo veze. više puta). To što je u samoj istočnoj Pruskoj Fridrih Viljem I menonitima. kao što se to danas obično dešava. Da je. Stari protestantizam Lutera. ili kako se on. bez kojih danas najekstremniji vjernik ne bi više volio u )) Novo«. ove veze naglašavao. i za pijeti$te isto tako važila2 ". nego.treba se samo podsjetiti na rajnske odnose i na Calwa. patrijaiha1istički raspoloženi. dakle. a od engleskih pjesnika naročito Keats. 263.ostavio na volju. . Za Skotsku je Buckle. Treba je objasniti. kao što ćemo još često vidjeti. potpuno neosnovana sumnja u nju. Upravo ono za čim je neki vjerski pravac kao za idealom težio i ono što je njegov uticaj na način života njegovih sljedbenika faktički izvršio -treba oštro odvajati. da shvati kao »životna radost« ili bilo kako drukčije u »)prosvjetite1jskom« smislu. jedna od najjačih među tolikim dobro poznatim činje~ nicama kor to iIustruje. samo je. sv.stoga. uprkos njihovom apsolutnom odbijanju da služe vojsku.

teze"u·1)l~ ti svrhe tog ispitivanja. dakle. Sta da se pod tim razumije. pri neiscrpljivoj raznovrsnosti koja se krije u svakoj historijskoj pojavi. mi. gl.PROTESTA:-OTSKA ETIKA J DlJH KAPITALIZMA . antiasketskoj »životnoj radosti«. upravo. o. 7) o Englezima da su oni »od svih naroda na svijetu u tri važne stvari najdalje dotjerali: u pobožnos. stajao je on direktno neprijateljski nastrojen.:/PQ primjeni one oznake mogao pasti u dio ma' kakav smisao'-~to . Ali je. U naslovu ove studije upotrijebljen je pojam koji zvuči ponešto pretenciozno: » Duh kapitalizma«. naprotiv. u njegovim čisto vjerskim crtama." . moramo pokušati da je ne tražimo u njegovoj (tobožnjoj) više-manje materijalističkoj ili. njihova sposobnost za slobodarske političke institucije . biti zadatak da ono što pred nama ovdje nejasno lebdi formuliramo toliko jasno koliko je to. Da.. pak. tamno osječano. potrebno još nekoliko napomena: na.to~e da t~koneš~~1o~y! »)defimcIJa« odmah se pokazu IZVjeSne teskoće!tlfoje. u trgovini i u slobodi«.~ Ako se uopće može naći kakav predmet za" kQJl l:5t. što spada u drugu jednu vezu. XX. . Ali da bismo to mogli.-q 2 . Mo.Montesquieu kaže (Esprit j des lois. knj. a onda o smislu u kojemu je takvo jedno objašnjenje u okviru ovih ispitivanja uopće moguće. nego.? Pri pokušaju da s~ o . uopće treba da se nađe unutrašnja srodnost određenih karakteristika staroprotestantskog duha i modeme kapitalističke kulture. iskrsava odmah pred nama čim pitanje tako postavimo.1 ti.ne stoji u vezi sa onim rekordom pobožnosti koju im Montesquieu pripisuje? Čitavo jedno mnoštvo mogućih veza.i. prvom mjestu o osobenosti objekta o čijem se istorijskom objašnjenju radi.PROBLEM 17 da bude.rače nam. 2. možda.ne htjeli. njihova nadmoćnost na području privrede . prije ~oga. Ako. moramo područje nejasnih općih predstava kojima smo dosad operirali bezuslovno da napustimo i da pokušamo prodrijeti u karakteristič­ nu osobenost i razl~ke onih velikih svjetova vjerskih misli koji su nam historijski dati u razn1m vidovima hrišćanske religije. uopće moguće. htjeli .

nego zasada samo o proyizomo~ i~ustraciji onoga sto se ovdje pod»duhom« kapltahzma mIslI.. pak. drugim riječima. differentia specifica«. imaće. radi obavještenja o predmetu ovog ispitivanja neophodno potrebna. da se pokaže kako da se ono što mi ovdje pod »duhom« kapitalizma razumijemo formulira najbolje. kao i pri svakoj historijskoj pojavi. a ipak istovremeno pruža prednost da nelila nikakve direktne· veze s religijom. pa ćemo se zato držati jednog dokumenta onog )duha« koji ono do čega nam je ovdje. u svojoj individualnoj osobenosti vrlo značajnu pojavu. dali druge crte kao »bitne«: . pošto se sadržajno odnosi na jednu. Ali ako ipak ima da se utvrdi objekt o čijoj se analizi i objašnjenju radi. a pola dana ide u šetnju ili Ijenstvuje .18 MAX WEBER onda može da bude samo jedan »historijski individuum«. . tj.e. Ali se takav jedan historijski pojam. tek u toku pretresanja. nego on mora da se postupno komponuje od svojih pojedinih sastav· nih dijelova. to onda ne može da se radi o kakvoj pojmovnot definiciji. ko bi svojim radom mogao dnevno da stekne deset šilinga. pojmovno sastavljamo u jednu cjelinu. imajući uvidu njihovo kulturno značenje.pa prvom mjestu stalo sadrži u gotovo klasičnoj čistoti.. koji treba da se uzmu iz povjesne stvarnosti.za našu temu . Drugi aspekti posmatranja ovdje bi. To upravo leži u biti »historijskog stvaranja pojmova«. as· pekti (o kojima će još biti govora) nisu jedino mogući aspekti pod kojima se one historijske ~pojave koje posmatramo mogu analizirati. ne može definirati (njemački »ogrartičiti«) po shemi: »genus proximum.»bespredra:sudan«: »Sjeti se da je vrijeme novac. za aspekte koji nas ovdje interesuju najadekvatnije.lpleks veza u povjesnoj stvarnosti. dakle. koje mi. Ovi.iz čega odmah slijedi dase pod »duhom« kapitalizma ne može i ne mora nužno da razumije samo ono što bi nam s. da je. u stvari. Takva ilustracija je. nego da je uvrsti u konkretne genetičke veze oduvijek i neizbježivo specifično individualne obojenosti. tj. kOD. nego mora da stoji na kraju ovog ispitivanja. koje za svoje metodske svrhe ne nastoji da stvarnost uklopi uaspektne rodne pojmove. i kao njegov bitan rezultat. Stoga konačna pojmovna definicija ne može da stoji na početku. pokazalo kao za naše shvatanje u tome bitno.

on će te odmah opomenuti na dug i tražiti svoj novac prije nego što ga budeš imao na raspolaganju. a izdanci mogu da stvaraju još više. Sjeti se da je novac oplodJjive j rodne prirode. taj godišnje potroši uzalud 6. tim više novac u obrtanju stvara. Ko dnevno uzalud potroši jedan groš. ubije (!) sve št. on meni poklanja interes ili onoliko koliko ja za to vrijeme ~ogu time da otpočnem. Ko je poznat po tome što tačno u obećano vrij~me plaća. pošto se on imao isplatiti.po poslovici . ili upravo ba· cio. omogućava ti da se pojavljuješ i kao tačan i kao pošten čovjek i poveća­ va ti kredit. i tako dalje. i tako dalje. Ako neko ostavi svoj novac. on je pored toga izdao. tako da korist biva sve veća i veća. To iznosi znatnu svotu kad čovjek ima dobar i velik kredit i dobro ga upotrijebi.o se time moglo da proizvede: čitave kolone funti sterlinga. a . vodi tačan račun o svojim izdacima i o svojem prihodu. Osim toga. To je ponekad od velike koristi. a dalje u prometu već ih je sedam i tri'pensa. Sjeti se da je kredit novac. to će imati sljedeću dobru posljedicu: otkrićeš kakvi ~ve čudesno maJi izdaci narastaju u veliJc:e svote i primijeti ćeš šta se sve moglo uštedjeti j šta se ubuduće može da uštedi. AkQ se potrudiš da paziš na pojedinosti. da ti ljutnja zbog toga zauvijek ne zaveže prijateljevu kesu. pod pretpostavkom da si čovjek s poznatom okretnošću i poštenjem. makar za svoje zadovoljstvo izdao samo šest pensa.19 u svojoj sobi.. Da bi se od toga sačuvao. Sjeti se da je . Novac može da stvara novac. Pored marljivosti i umjerenosti napretku mlada čovjeka usvijetu ništa ne doprinosi toliko koliko tačnost i pravednost u svim njegovim poslovima. Za šest L godišnje ti možeš'da se služiš svotom oa IOO. Cuvaj se toga da sve što posjeduješ ne smatraš svojim vlasništvom i da prema tome ne živiš.dobar platiša gospodar svačije kese. Sto ga je više. Ko ubije krmaču. ali ako te vidi za bilijarom ili ti čuje glas u krčmi. još pet šilinga. kod mene da stoji. Udarac tvog čekića koji tvoj vjerovnik čuje u pet sati ujutro ilr u osam sati navečer zadovoljava ga šest mjeseci. . taj II svako doba može da uzajmi sav onaj novac koji njegovim prijateJjima nije baš potreban. da računa samo to.(. taj ne smije. Od pet šilinga u prometu nastaje šest. to pokazuje da dobro pamtiš svoje dugove. uništi čitavo njeno potomstvo sve do hiljaditog koljena. sve dok od njih ne bude stotina funti sterlinga. Stoga nemoj nikada pozajmljeni novac da zadržiš jedan sat duže nego što siobećao. Ko smakne pet šilinga. Covjek mora da pazina najneznatnije stvari koje imaju uticaja na njegov kredit.t.. U tu obmanu dospijevaju mnogi ljudi koji uživaju kredit.

a od ljudi novac!« -. kao što je poznato~ pjesnič­ ka je parabola LensIlovih iUnčričkihutisaka. Vol. 2 Da je to duh kapitalizma koji iz tog simbola vjere na tako karakterističan način govori.Kt1rnbergerov pOnešto slobodan ptevodFranklinovih traktata ovdje je torip-ran prema originalu. . zajednički . • ))Dcr AmerikamOder« (Frankfurt. • Posljednji pasus iz: Necessary hints to those that would be rich (napisano 1736).tu se ispoljava etos. II to niko neće posumnjati. taj s dana na dan gubi preimućstvo da se godišnje služi svotom od 100. ideal kredita dostojnog poštenjaka. i to nas upravo u tom kvalitetu zanima.!. za povećanje svog kapitala. ako mlad čovjek doživi dublju starost.20 to je već MAX WEBER cijena da bi se mogao služiti svotom od 100. Ta knjiga se kao umjetničko djelo danas poncAto teško može da čita.u ovoj »filozofiji škrtosti« pašče nam u oči. ostalo iz: Advice to a young tradesman (1748).to je Benjamin Franklin. duhom i otrovom kiptavoj »slici američke kulture«1 . p. 1855). Ko dnevno dio svog vremena u vrijednosti od jednog groša (a to može biti samo nekoliko minuta). Ne uči se tu samo »poslovnoJ okretnosti« . kao osobenost.istim onim rečenicama kojima se kao tobožnjem simbolu jenkijevske vjere ruga Ferdinand Kiimberger u svojoj. naraste na vrlo znatnu svotu.prema puritansko-kapitalističkoj djelotvornoj snazi prosto naprosto nenadmdna. II.« straći Čovjek koji nam ovim rečenicama propovijeda -. to. Sparks. . U stvari. uprkos svemu. 87.!. Works ed. čiju filozofiju Kiimbergerov »Amerikamtider« sažima ovako: »Od goveda se pravi loj.tako nešto se i onako često nalazi. pripada suštini stvari. adi je ona kao dokumenat (danas već davno izblijedjelih) suprotnosti njemačkog i· američkog osjećanja. a može se reči i ooog unutrašojeJ života koji je od njemačke mistike srednjeg vijeka njemačkim katolicima l protestantima. Ko izgubi 5 šilinga. to što se ovdje ne propovijeda jednostavno životna tehnika. .što. kao što i ne treba tvrditi da je u tome sadržano sve što se pod tim »duhom« može darazumije~ Zadržimo li se još malko na ovom mjestu. . i prije svega: misao obaveze pojedinca prema interesu pretpostavljenom kao svrha samom sebi. nego jedna osobena »etika« čije kršenje se ne tretira samo kao ludost nego kao jedna vrsta zaboravljanja dužnosti. taj rie izgubi samo tu svotu nego i sve što se time u obrtu moglo da zaradi. taj izgubi 5 šilinga koje je isto tako mogao baciti u more. prije svega. Ko uzalud straći vrijeme u vrijednosti od 5 šilinga. ostao.

s Naravno. to ovdje poprima karakter jedne ctički obojene životne maksime. Za Sombartovo shvatanje upor.) za to da bi se taj dobro poznati filantrop zaštitio od toga da ga neko krivo shvati. Ne bi. 4 Sto. -američkom kapitalizmu. drukčije postavljanje problema. II antici i li srednjem vijeku. i d. zaista. iznesenu u njegovom spisu ))Bourgeois«. Na tome ovdje počiva. str. razumije se. na nav. sklonosti.. Jer da je ovdje riječ samo o ovom zapadnoevropsko.. nasuprot Sombartu. . 150. Svakako da su sve Franklinove moralne opomene utilitaristički upraVljene: poštenje je korisno jer donosi kredit. U ovom specifičnom smislu upotrebljava se ovdje pojam »duh kapitalizma«. Indiji. to se pred tim pitanjem razumije samo od sebe. »Kapitalizam« je postojao u Kini. pa treba i druge pustiti da stič~. Problem je. dok mi ovdje za svoje svrhe moramo uzeti u obzir obratnu hipotezu.. I.• sv. niti da se etika Benjamina Franklina u onim rečeni­ cama uopće iscrpljuje. Samo što ona U njegovu misaonom kontekstu izgleda kao nešto izazvano kapitalizmom. to predbacuje kao »malodušnost« i odgovara: »da on (Fugger) ima drukči­ je sh. tačnost. Na ovom mjestu mora. Brentano meni pripisuje. . medu ostalim~ slijedilo da bi ondje gdje. str. Konačno se može zauzeti stav tek na završetku ovog ispitivanja.vatanj~. Miinchen.mož:«/ . obratno. kao što ćcmo vidjeti... Kasnije će se ispoljiti vrlo znatno praktično značenje te razlike. mj . marljivost i umjerenost isto tako. str.. ne znači da je Jakob Fugger bio moralno indiferentan i lreligiozan čovjek. .380 itd. kao što to. I izd . str. 193. 1. 390). na 3 Sombart je ovaj citat stavio kao moto odjeljku »Genesis des KapitaIismus« (Der modeme Kapitalismus. upravo u tome: kako je takav jedan filantrop upravo ove rečenice (čiju je osobito karaktenstičnu fonnaciju Brentano propustio da reproducira) mogao da iznese u stilu kakva moraliste'! . Na njegovu polemiku protiv mene. upor. Ali mu je. i zato su one kreposti: iz čega bi. izgleda.to se )~du~« te iZjave ocevtdno razllkuJc od Franklma: sto se tamo JavlJa" kao izliv trgovačke smjelosti i lične. Neka već ovdje bude napomenuto da Sombart ovu etičku stranu kapitalistič­ kog preduzimača nije nipošto ostavio nezapaženom. jer je dosta stekao. ja Ću se još navratiti . nedostajao upravo onaj osobcni etos. Njegov tok misli nadovezuje se ovdje na sjajne slike u Simmelovoj »Philosophie des Geldes« (posljednje poglavlje). prije svega. bili potrebni Brentanovi citati (»Die Anfange des modernen Kapitalismus«. svako iscrpnije raJ~ pravljanje da bude ostavljeno za docnije. 1916. Babilonu.PROBLEM 21 Kada Jakob Fugger jednom poslovnom kolegi koji se povukao u mirovinu i njega nagovara da to isto učini. moralno indiferentne. isto. modernog kapi·ializma. 315. ~a hoće d~ st!če dok god .

kako bi ih vratila njihovom zakonitom vlasniku. Inače je. koja se pri tome prinosi. koji ga je time htio opredijeliti za krepost.od J\jega pokrenuto stVaranje jedne biblioteke -»preduzeCe . pa sam od tog trenutka odlučio. on morao da bude dovoljan i da bi u Franklinavim očima nepotreban višak te kreposti. kao neproduktivno rasipanje. i sve više novca. pak. osim ukrasa čisto egocentričnih maksima. i onda će sama zavist biti sklona da orio m prvom oda priznanje. neko će se ohrabriti da tu zaslugu prisvoji. pokazuju da tu ima još nešto drugo. Ono što Nijemc~ II američkim krepostima obično osjećaju kao »licemjerstvo«. izgleda da se ovdje može uhv~titi in flagranti. Na'taJ naČIn je moj p()sao glatko napredovao.s obzirom na sve okolnosti. nego sam ja bio mišljenja da su nam. da ih se doživotno držim. »summum bonum« ove »etike«: sticanje novca. i ja sam ~e poslije u takvim prilikama uvijek služio tim postupkom. kao i sve druge. Ako izvjesno vrijeme ostane nepoznato kome prava zasluga pripada.« " »Ja sam se lično što više povlačio u pozadinu i tvrdio da je to« . zato što su nam. . uz najstrože izbjegavanj~ svakog prirodnog uživanja. istrgnuvši ona pera. ili. morao da bude za osudu. prije svega. ili. privid poštenja isto tako služi.22 MAX WEBER primjer. one radnje zabranjene vjerovatno samo zato što su po svojoj prirodi štetne. • U njemačkom prevodu : »Ja sam se konačno uvjerio da su istina. dobre zato što ih ono propisuje. Trenutno mala žrtva samoljublja. I st~amo: ko u njegovoj autobiografiji bude čitao priču o njegovom »obraćaju« na one kreposti 6 ili.l.Samo što II stvarnosti nipošto stvari ne stoje tako. njegova izlaganja o koristi koju strogo održanje privida umjerenosti. taj nužno mora doći do zaključka da su.1I:lime. namjernog zapostavljanja ličnih zasluga za postizanje općeg priznanja' ima. . samq utoliko kreposti ukoliko su in concreto pojedincu korisne. Otkrivanje kao takvo nije kod mene stvarno imalo nikakve važno$ti. i da je surogat samog privida dovoljan svuda gdje on isto tako služi: jedna za strogi utilitarizam stvarno neizbježna konsekvencija. uz to. poštenje i iskrenost u ophođenju između čovjeka i čovjeka od najveće važnosti za našu životnu srećl.izvjesnog broja prijatelja' koji su me zamolili dt' obilazim ljude koje oni smatraj~ prijateljima čitanja l preporučujem im ga. one kreposti. kakav on upravo u ipak rijetkom poštenju njegove autobiografije izlazi na vidjelo nego i okolnost da on i samu činjeni-cu što je »korisnost« kreposti razabr~o svodi na otkrivanje B9ga. i tu odluku zapisilo u svoj dnevnik. pošto su blagotvorne. koji poslije svojih čestih uspjeha mogu iskreno da preporučim. kasnije se bogato isplati. Ne samo karakter Benjamina Franklina. pak. po Franklinu. iako izvjesne radnje nisu rdave samo zato što ih objavljeno učenje zabranjuje.« . prepomčene.

onda na to Benjamin Franklin. svakako sasvim transcendentno i apsolutno iracionalno. 8 Brentano (str. i ta valjanost je. kakav on istupalO prema nama na citiranom mjestu isto tako kao i u svim svojim spisima bez izuzetka. po mom mišljenju.0 Prema Brentanovoj (na nav. prema »sreći« ili »koristi« pojedinog individuuma. U stvari jeovak. dakle.o: »iraciona1no« nije uvijek nešto samo po sebi. bio jedno »racionaliziranje«. stvarno alfa i omega Franklinova morala. Ovaj. ali nešto nepreciznoj apologiji Franklina. . i d. vidova. u svojoj autobiografiji odgovara jednom izrekom iz Svetog pisma. 29. str. nego s izvjesnog »racionalnog« gledišta. V. koju mu je. 9 Priče Salomunove 22. 8 Sticanje se prema čovjeku postavlja kao svrha njegova života. Ali u tom preokretu istovremeno postoji jedan niz osjećanja koji se usko dodiruje s izvjesnim religioznim predstavama. kao što to nije teško razumjeti. mišljeno kao samosvrha tako čisto da izgleda kao neš~o. taj će stajati pred kraljevima«. . upućujem samo na ovu napomenu. mjeren po svojoj krajnjoj vrijednosti. upitamo zašto da se »odčovjeka pravi novac«. ili čak hedonističkih. ova bi rasprava mogla doprinijeti tome da tek prividno jednoznačni pojam »racionalnog« otkrijemo u njegovoj »mnogostranasti«. )}raciona1iziranje« za »iracionalni način Života«. mogla biti dovoljna da tu analogiju učini suvišnom.PROBLEM 23 sticanje tako potpuno lišeno svih eudemonističkih. 127. naime. to da je. njegov ~trogo kalvi!1istički otac u mladosti stalno utuvljivao : »Jesi li vidio čovjeka ustaoca u njegovom poslu. primj.o tome str. 1) uzimlje ovu opasku kao povod da bi kritikovao kasnija izlaganja o onom »racionaliziranju i discipliniranju<c koje je svjetovna askeza preduzela na čovjeku..9 Sticanje novca . a ne više kao sredstvo za zadovoljenje njegovih materijalnih životnih potreba. napom. 125.ukoliko se ono dešava na legalan način . makar on. preokret takoreći »prirodnog« stanja stvari sasvim očevidno je isto tako bezuslovno glavni motiv kapitalizma kao što je on stran čovjeku koji nije dirnut njegovim dahom.) iscrpnoj. za prirodno osjećanje naprosto besmislen. Ako. 1.. Ako ičemu. mj.kako on veli.unutar modernog privrednog života rezultat je i izraz valjanosti u poslu. kojega sam ja u njegovim etičkil1! kvalitetima tobože krivo shvatio. 52. a za hedonistu svaki asketski način života »iracionalan«. iako sam konfesionalno bezbojan tdeist. Luter prevodi: »u njegovom poslu«. Za ireligioznog čovjeka je svaki religiozni. 150. a stariji engleski prevodioci Svetog pisma »business«. koja bi.

dat kao faktički nepromjenljiva kućica. štaviše u izvjesnom smislu za nju od konstitutivnog značenja. ili neće. da li će ona prirodnom osjećanju morati da izgleda kao čisto iskorišćavanje njegove radne snage ili. Tvorničar koji trajno radi protiv ovih normi biva ekonomski isto tako neminovno eliminiran kao što i radnik koji ne može. očevidno. kasnije nastojati da je pratimo u prošlosti. koj j je u privrednom životur.koji su mu potrebni. mi ćemo. da bi mo. On pojedincu. svakako bez ikakve sumnje. svejedno. naročito.ova misao je za »socijalnu etiku« kapitalističke kulture karakteristična.preduzimače i radnike . Samo upravo ovdje možemo rukama opipati granice pojma »odbir« kao sredstva za objašnjenje historijskih pojava. naravno.mi ćemo se iscrpnije tek kasnije navratiti. nama danas tako poznata. gao odnijeti pobjedu nad drugima. Današnji kapitalistički privredni poredak je jedan 'ogroman kosmos u kojemu se pojedinac rađa i koji je njemu. osobenosti kapitalizma prilagođeni način života i profesionalnog shvatanja bio ){odabran«. ono što zapravo treba objasniti. .24 MAX WEBER U stvari. Na ovom mjestu je za našu svrhu dovoljno da ukažemo na to da je. i to ne u pojedinim' izoliranim individuama. tj. naprotiv. _ Današnji kapitalizam. ima da se tvrdi kako je za današnji kapitalizam subjektivno usvajanje ove etičke maksime od strane njegovih pojedinih nosilaca. da im se prilagodi biva bačen na ulicu. Ne kao da bi ona izrasla samo na tlu kapitalizma. ona osobena. barem kao pojedincu.. vlasnika ili radnika modernih kapitalističkih preduzeća uslov za njegov dalji opstanak. u rodnoj zemlji Benjamina . odgaja tako i stvara sebi putem ekonomskog odbira privredne subjekte . ukoliko je neodvojivo povezan s tržištem. A još manje. pak. on je. Na predstave naivnog historijskog materijalizma da se takve »ideje« javljaju kao »ođraz« ili »nadgradnja<{ ekonomskih situacija u životu. najprije morao da nastane. nameće nonne njegova privrednog djelovanja. nego kao jedno shvatanje koje sil nosile grupe ljudi. Da bi onaj.. a stvarno ipak tako malo po sebi razumljiva misao dužnosti poziva. svejedno u čemu se ona sastojala. . jedne obaveze koju pojedinac osjeća i mora da osjeća prema sadržaju svoje »pozivne« djelatnosti. u kojoj on ima da živi. Taj nastanak je~ dakle.:došao na vlast. samo njegova posjeda stvarnih dobara (kao »kapitala«): .

1913) tu i tamo uvjerava da je Franklinova »etika« »doslovno« ponavljanje velikog univerzalnog genija renesanse Leona Battiste Albertija. Shvatanje kakvo je u navedenim izlaganjima Benjamina Franklina došlo do izražaja' i naišlo na odobravanječi­ tavog jednog naroda bilo bi u starom vijeku. pored teoretskih rasprava o matematici. II. svakako. i to uprkos tome što su ove posljednje osnovali u poslovne svrhe kapitalisti. Bonucci). vol. u izd.a gdje se to nalaze odgovarajuća mjesta iz Albertijevih djela. Ali je mladost takvih ideja uopće trnovi tija nego što to uzimaju teoretičari »nadgradnje«. obrtnicima i yeom~nima (slobodnim seljacima).Franklinovo mjesto stoji doslovno odštampano gore .za razliku od drugih oblasti Amerike . Bonucci. plastici. kao čovjeka s »razvodnjenom krvlju«. koji je.247. napisao i jednu raspravu o domaćinstvu (della famigha) u 4 knjige (koju. Tretirati Albertija. kao i II srednjem' vijeku. Miinchen und Leipzig. koja stoji na vrhu. i njihov razvitak se ne odvija kao 'razvitak kakva cvijeta. II proskribirano kao što se to još i danas redovito dešaKoristIm se ovom prilikom da ovdje unaprijed upletem nekoliko napomena.zbog specifičnih pojava pomame za profitima). a kolonije Nove Engleske u vjerske svrhe propovjednici i svršeni đaci povezani s malograđa­ nima. s kojim se. . na žalost. 353). 213. koji svom silinom naglašava da potiče iz jedne od najotmjenijih plemićkih porodica Fi'" renee (»nobilissimi cavaiieri«.PROBLEM 25 Franklina (Massachusettsu) »kapitalistički duh« (u našem ovdje prihvaćenom smislu) bio tu prije »kapitalistič~og razvitka« (već 1632.NeodržIjiva je tvrdnja kada Sombart (Der Bourgeois.u osnovi je besmisleno .os~ao nesravnjivo nerazvijeniji. nego samo u starijem. str. uzročna veza suprotna onome što bi se s »materijalističkog« stanovišta moglo očekivati. naročito maks1ina » Vrijeme je novac«. Za Albertija je. u trenutku dok ovo pišem. u susjednim kolonijama . U ovom. na primjer. u onom smislu koji smo mi dosada za ovaj pojam stekli. pri kraju I knjige della famiglia (izd. da je on. gdje je sasvim općenito riječ o novcu kao o nervus rerum domaćinstva. mora naročito dobro ekonomisati potpuno isto kao kod Katona u de re rustica. koji su ga zbog njegova vanbračnog rođenja (što ga ni najmanje ne deklasira) isključili iz svojih redova . str. (prije svega) o arhitekturi i o ljubaVI (on lično je bio neprijatelj žena). zacijelo. pred sobom u Mancinijevom. koliko znam. . postoje žalbe u Novoj Engleskoj . stoga. Bonucijevom izdanju). dakle. della famiglia. slučaju je. kao čovjeka ispunjenog resantimanom prema plemićkim rodovima. i opomene koje se na to nadovezuju? Jedino mjesto koje na to podsjeća samo iz najdalje distancije stoji. imao da probija u teškoj borbi protiv čitavog jednog svijeta neprijateljskih sila. 228. Kapitalistički duh se.kasnijim južnim državama Unije . nemam. karakteristično njegovo preporučivaII »antikribčkih« . slikarstvu.

. M) . 262). S5.. . upet1javanja u prljave poslove. svodi na nekog starog sveće­ nika.i.) (str. N.čovjek živi nezavisno od drugih i da ne padne u bijedu . dakle: primaran je princip domaćinstva.) i jednog libero e nobile animo (slobodnog i plemenitog duha . koje je uvijek opasno za održavanje vlastitog položaja. možda. l stvarno se samo neobrazovanom Gianozzu kao jednakovrijednom stavIja u usta zastupanje masserizia -u smislu »racionalnog domaćinstva«.).samo što. neprijateljstva. njegovih puritanskih predaka.i pored traktata i propovijedi puritanaca . isto tako u redakciji za Pandolfine str. i održava čovjeka (della famiglia. nje krupnih poslova. koji su dostojni samo jedne nobile eonesta famiglia (plemenite i časne porodice . N.koja samo.na str. (to na str. njegovo pothranjivanje samoosjećanja pomišljajem na svoje pretke i tretiranje časti porodice (koja zato ima svoj imetak. ideal života u seoskoj vili. čije z!lstupanje se stavija u usta Gianozzu.. u suštini je najsličniji obradi ekonomskih materija u spisima Ksenofonta (kojega on nije poznavao). 73-74) trajno zdravim .izdataka prema prihodima. str. a ne o unovčavanju kapitala . 209) i koji stoje manje truda (upor.prev. pa spise renesansnih literata koji' su se obracali humanističkim patricijatima pored Franklinovih spisa upravljenih masama građanskog srednjeg staleža . da drži na okupu. sve ovo bilo bi u očima svakog puritanca gr-ešrio »obožavanje kreature«. a ne sticanja (kao što je to upravo Sombart vrlo dobro mogao da primijeti) . 192) i izbjegavanje besposličenja. M. M. N. Ovo. naročito odvratnost prema svakoj službi . Ne. str. dolje). tj. zatim preporučivanje sređenog i strogog domaćinstva. privređivanje kao takvo. 258 . N. stoga i'brižljivo izučavanje kakva metjea saobraznog s društvenim položajem.u coSe magni~ nehe e ample (u stvarima veličanstvenim i opsežnim . Njegov ideal >~tranquilhta de1l' animo« (»dušeVili mir« .da bismo izmjerili dubinu razlike. M.) i njegova jaka sklonost epikurejskom ..(L~e IlLroaac.prev. Vara i Kolumele (koje on navodi). del governo della famiglia. dostojan čovjeka. AIbertijev ekonomski racionalizam. prije svega. Katona.. kao sredstva da . Preporučuje se .kao vrelu nemira. 116: stoga najbolje trgovina vunom i svilom!).ldustria« [»radinost«) upravljena.naročito: trgovačkih pomoćnika . koji potiče iz kaluđerske etike (v. N. 209).).prev. svuda oslonjen na citate iz antičkih pisaca. za slučaj kakvih obrta u životu (~li: svako trgovanje [opera mercenaria] nedostojno je društvenog položaja: della famiglia.sasvim tako kao što se pri diskusiji o suštini novca (na cit. ane da ga dijeli) kao presudnog mjerila i cilja. Uzmimo još u obzir i visoko poštovanje književnika (jer je »iJ. N.kao samozaštita od nesigurnosti . odmjeravanj~ . uostalom.~fortune« . uz to. osobito kod Katona i Vara. zapravo. Stavimo sve ovo pored etike i načina života Benjamina Franklina i. [vivere a se stesso (živjeti po svome nahodenju . na florentinski način. a u očima Benjamina Franklina je to jedna njemu nepoznata aristokratska patetika.rano svikavanje na stalnu zaposlenost . sasvim drukčije .prev. IV. samo on je.jeste »santa masserizia« (»sveta čuvarnost« . str.prev.26 MAX WEBER va u svim onim socijalnim grupama koje su u specifično modernu kapitalističku privredu najmanje upletene i njoj najmanje prilagođene. M. na literarno-naučni ta4-. I..i pri tome se porijeklo tog pojma.na str. M. zato što bi preduzimljivost u . mjestu) primamo radi o ulaganju imovine (novca ili possessioni).prev.

što je važno .pri Albertijevom preporučivanju trgovine vinom i svilom imerkantilistički socijalutilitarizam (da »mnogi ljudi budu zaposIeni«.rakto~a (~attori).wano.vođina ovom području. u kineskom klasicizmu i II antici ništa manje ne~ go u renesansi i II doba prosvjetiteljstva. svakako. izgleda jedna . drukčije obojen usljed hrišćanskog uticaja. nasuprot tome. prije svega. Nedostatak pažljivog odnosa prema novcu za njega znači da čovjek. kao »odraz« ekonomskih prilika. str. Utilitarizam . U Katona..kao što ·"Se to često govorilo . O utilitarizmu $e radi ·iu Franklina. leži klica jednog »etosa~( koja se u protestantskoj. u jednog kao i u drugog. Unutarnja srodnost njihobadvojice (Albertija i Franklina) postoji stvarno samo utoliko što u Albertija . dok je on. Ali je etička patetika propovijedi mladim trgovcima sasvim oče­ vidna i .. Albertijeva izlaganja koja spadaju ovamo vrlo su zgodan primjer za onu vrstu . o nepouzdanosti seljaka Itd. Ali. Kada Sombart (čije je pozivanje na etiku Sloe potpuno promašeno) već kod Katona nalazi ekonomski racionalizam »razvijen ~o ~rajnj7 k~~sekvencije«. karakteristično to što se poljsko dobro' cijeni i ocjenjuje kao Objekt »ulaganja« imovine. djelUJU. N. mj. nedostaje ovaj etos. bio. »ubija« embrione kapitala. U stvan. naročito u nauci o »inaustria«.PROBLEM 27 pretkapitalističkim epohama bila nešto još nepoznato ili. ali. Kod Katona je.) stvarno će moći da se svede pod istu kategoriju s Albertijevim idealom »massajoa« (»domaćina« . kao II antici u Katona. je stoga taj nedostatak i etičkidefekat. stojj na prvom mjestu. pak.kojega Sombart naziva »skromraim«. a ti Franklina nisu više stavljene u vezu s preporučivanjem »privrednosti« . u stvari.prev. kao i toliki humanisti. U koncepciji pojma »industria«koji potiče iz kaluđerske askeze i koji su razvili kaluđerski pisci.ili što bi »auri sacra fames«. a i u Albertijevim izlaganjima. n~ihovoJ podjeli rad~ i discIphm.. t~k !lz~r~dna izlaganja o ?po~rebi . doduše. u pisaca zainteresovanih čisto »za samu stvar«~ nalazio svuda i u sva vremena. M.). Uostalom..prev. AlbertljeVa. u njih obadvojice se radi o učenju o ćuvamost( a ne o etici.imanentnog ekonomskog »racionalizma« kakav se on. ~mda. RimljanSKI »ddlgens pater famdlas« (»stedIJlv domacIn« . »askezi« (v. u stvari.<? nije upravo netačno. uopćene iskorišĆ8va vjerske motive (osim dvaju savršeno bezbojnih mjesta) kao orijentacionu tačku za način života koji preporučuje . privredni ratio jako razvijen. Pojam »industria« je. tako reći .. ~rav~shvaćen. tako reći. uostalom. 292) . koja je. dakako. sa svoje strane. kasnije!) potpuno razvila (odat/e. Sigurno je. Varona i Kolumele tako ovdje u Albertija i njemu sličnih. kao što će to još često biti naglaš.ili i da- nego kod Albertija.. prvu riječ. M. kako samo da se vjeruje da takvo jedno učenje literata može razviti životnoprevratnu snagu kao što to može religiozna vjera koja na odredeni (u ovom slUčaju metodično-racional­ ni) način života daje nagrade spasenja? Kako.vjerske koncepcije još nisu. sasvim kao ·prenosenje katonske čuvarnosti s područja robovske farme na područje slobodnog rada u kućnoj industriji i napoli ci. prema oficijelnoj crkvenoj nauci tomizma manja nego prema florentinskim i sijenskim mendikantima-'etičarinia). rukopoložen i imao jednu rimsku prebendu. gramžljivost za' novcem tada . srodnost jednog i drugog. to. I upravo tu se pokazuje razlika.karakteristična. nešto nerazvijeno . N. barem fonnalno. pa. cit. isključivo svjetovnoj. .

sa svoje strane. O relativno »prema kapitalu prijazno raspoloženim« teološkim etičarima kasnog srednjeg vijeka (Antoninu od Firence i Bernhardinu od Sijena). u ovoj tački u suprotnosti s Albertijevim. »ignorirao«. poenta čitave ove rasprave. na prvom mjestu. Nije način. ali nipošto svuda konvergentna kauzalna niza. na skopcima i štundistima u Rusiji i mnogobrojnim kaluđerskim redovima. koje je Sombart.II svoje vrijeme kao školska lektira u Americi upotrebljavani . jedva van naučnih krugova poznatim.. osim na puritancima svih denominacija. Ali sam ja. svejedno čijim posredstvom. u međuvremenu već izbJijedjelog. starorimskog aristokrate. Presudna razlika je u tome (da to anticipiramo) što jedna religiozno usidrena etika daje za držanje koje ona izazove sasvim određene i. U svakom slučaju.ke nagrade (ne ekonomskog karaktera). obimnim djelom. Alberti apsolutno nije spadao u ovaj krug.živo­ ta (nastajućeg građanstva). u stvari. izvjesnih asketskih sekta srednjeg vijeka. moraju. bio. isto tako samo »nauka«). nskog reglementiranja života. daleko od toga . u međusobno vrlo različitom smislu. Ali sam ga ja ovdje izričito citirao kao čovjeka koji ie isto tako već stajao s one strane. Na toj tački ne leži razlika između ka~ pitalističkog i pretkapitalističkog.van građanskog kapitalizma bila manja nego unutar specifično kapitalističke sfere. ona dobija svoj zakonski uticaj na način života. Jevreja. eventualno.28 MAX WEBER nas . kojih puko učenje o čuvarriosti kao što je Albertijevo nema na raspolaganju. uprkos svoj oficijelnoj poslušnosti. modernog agrarca reJigozDo orijentirana »racionahzacija« načina života (a time. toj. u njihovom značenju za razvitak modeme ekonomske nauke (a i modeme ekonomske politike). . Alberti. a i ova dva. pripadaju. čije su veze s puritanizrnom češće bile prikazivane.privatno privredni traktati. na Vikhfu..prije svega .a i sada sam. praktički nipošto sasvim nevažne. od koje ja nisam očekivao da će J?iti tako savršeno previđena. vrlo uspješne psiho1oš. češkoj braći (jednom odjeku husitskog pokreta). može se vidjeh. od tradicionalnih crkvenih dogmi iznutra već emancipovanih i pri svoj svojoj vezanosti za vaieću hrišćansku etiku jako antičko-»paganski« orijentisanih pogleda koje sam ja. On je samo pojam »industria« uzeo' iz kaluderskih misaonih tokova. Samo ukoJiko ove nagrade djeluju. Što se tiče Franklina. Činjenica što ja ovaj kauzalni niz ne obrađujem ovdje sasvim je u redu: u jednu raspravu o »protestantskoj etici i duhu kapitalizma« on upravo i ne spada. da se jednom čisto razlikuju. i to . mišljenja da su sfera i pravac njegova djelovanja bili sasvim drukčiji nego sfera i pravac djelovanja protestantske etike (čije su. za životnu praksu uticajnoj kategoriji.svakako iz dobrih razloga.. sve dotle dok je religiozna vjera živa. a time i na privredu: ovo je. kao i englesko »prosvjetiteljstvo« uopće. dakako. njegovi . po Brentanovom mišljenju. i rukovođenje privredom). kako to sebi predstavlja iluzija modernih romantika.kako će se to drugom prilikom dobro pokazati .da njegovo značenje poričem. L. govoriću već na drugom mjestu. Pandolfini i njima slični su. isto tako savršeno krivo razumio. jasno da ka~ žemo. na. istina. preteče bile sekte i viklifsko-husitska etika). ipak predstavnici onih. nego je politika državnika i vladara na njih utica~ la.»duha«: gramžljivost kines~ kog mandarina.u onom pravcu koji često (to je 'odlučno) daleko odstupa od nauke (eo:'~ga (koja je. purit. B. djelimice.. primjerima džaina.

ne samo odbacio (str.bio »zaostao«. Auri sacra fames je stara kao i poznata nam historija čovječanstva. gore. Italija. još. 123. ili.n mišljenjima stalno osjeća podstreknutim da im najodlučnije protivrječi i mnoge teze dii-ektnooaDacl ima dužnost da toga bude svjestan. Ne leži.). pojmu »duh« (modernog!) kapitalizma postavio meni nerazumljivu tvrdnju: da on već prihvata u svoje pretpostavke on) što bi trebalo dokazati. još uvijek jedna od glavnih zapreka njihovom kapitalističkom razvitku. čak mnogo penetrantnije i naročito beskrupuloznije nego možda »auri sacra fames« kakva Engleza 12 u istom slučaju. feudalnoj) težnje za sticanjem postavio samo usmjerenost na novac (umjesto na zemlju). kao što to svako na sebi može da doživi.l· nog razvitka . M. Bl) nego je i ovdje. u svakom pogledu Sambartove tačne napomene u »Dle deut· sche Volkswirtschaft im neunzchnten Jahrhundert. N. razlika u različito jakom razvitku bilo kojeg »nagona« za novcem. oskudna »coscienziosita« (»savjesnost« . ali ćemo vidjeti da oni koji su joj se kao nagonu bez ikakve ograde predali . isto tako kao i zanatlije južnoevropskih ili azijskih zemalja. Pa i onaj ko se Sombartovi. ali je svako dalje odvajanje . isto tako kao što mu ne može biti :po· treban.prev. a zatim kao specifi. str. mj.PROBLEM 29 svako upoređenje. i Brentano je na cit.) radni· kail zemalja kao što je~ valjda. dakle.kao onaj holand11 Na žalost. nasuprot Njemačkoj. izdržaće u Upor. u izvjesnoj mjeri. najprije svaku vrstu sticanja (svejedno da li ratnu ili mirnodopsku) bacio u jedan lonac. ispoljava se.koliko one u svom obrazovanju samoj činjenici da postoje Sombartovi veliki radovi sa svojim oštrim formulacijama duguju. za svrhe ovog ispitivanja stvorenom. Kao što to svaki tvorničar zna.po mjerilima okcidenta. A »auri sacra fames« napuljskog kočijaša.prev.koje bi tek uopće moglo dovesti do jasnih pojmova . N. Uopće ne treba da naročito naglašavam . pa i ondje . kako smo to već u Franklina mogli da naučimo. M. 'li svom spoljnjem ponašanju apsolutno nesavjestan trgovac.t. Univerzalna vladavina apsolutne nesavjesnosti u istica· nju prava sopstvenog interesa pri sticanju novca bila je upra· vo potpuno specifičan karakteristikum onih zemalja čiji je građansko-kapitalistički razvitak . na primjer. Kapitalizmu ne može biti potreban kao radnik praktički predstavnik nedisciplinovanog »liberum arbitriuma« (»slobodnog opre dj eljivanja« . bila je i jeste.gdje one idu drugim putevima. azijatskog predstavnika slič. kum »kapitalističke« (nasuprot.i upravo ondje . ili gondolijera. .iako se sljedeće studije u svim svojim odluč­ nim aspektima zasnivaju na mnogo starijim radovima . nih zanata.

nisu nipošto bili predstavnici onog shvatanja iz kojega se specifično moderni duh pomalja . u smislu stanovitog životnog stila koji. vezan normama. neizbježna. gdje god je ono i kako god bilo stvarno uopće moguće. I kao što je. nesaplemenicima. doduše. na žalost. ali. kapitalističko sticanje kao »pustolovina« bilo odomaćeno u svim privrednim uređenjima koja su poznavala imovne predmete kao što je novac i pružala moguć­ nost da se oni unosno iskoriste. koje se u sebi ne veže ni za kakvu normu. samo faktič­ ki tolerirana. tako i slobodna.a to je bitno .komendama. ostala je ona vrsta osjećanja i ponašanja koju možemo nazvati tradicionalizmom. neprijatna.tako se svuda nalazilo i ono.»pretkapitalističke« u tom smislu da racionalna realizacija obrtnog kapitala i racionalna kapitalistička organizacija rada još nisu postale vladajućim silama za orijentaciju privredne djela~nosti. To nije bio samo normalan stav svakog etičkog učenja nego i što je još bitnije . državnim zajmovima.kao masovna pojava. na prvom mjestu imao da bori. Protivnik s kojim se »duh« kapitalizma. bija obično tretirana ili kao etički indiferentna ili. nastupa u ruhu jedne »etike«. . Kao rat i gusarstvo. unutarnje pustolovno raspoloženje koje prkosi svim granicama etike. . pa makar mu izgorjela jedra« . kao. Isa razdrobljavanjem tradicije i sa više-manje ozbiljnim prodiranjem slobodnog sticanja i u unutrašnjost socijalnih veza obično nije dolazilo· do etičkog potvrđi­ vanja i oblikovanja te nove pojave. nego je ona. pak. nije bila ometana. I ovdje svaki pokušaj jedne završne »definicije« mora biti suspendiran. normama nevezana trgovina u odnosima sa strancima. . vladarskih dvorova.praktičnog držanja prosječnog čovjeka pretkapitalističke epohe: . finansiranjem ratova. Bezobzirnog sticanja. Apsolutna i svjesna bezobzirnost teznjeza dobitkom stajala je često sasvim neumoljivo baš pored najstrože vezanosti tradicijom.30 MAX WEBER ski kapetan koji je »dobitka radi htio da se vozi kroz pakao. bilo je u sva vremena historije. činovnika. »spo1jnji moral« je dozvoljavao ovdje ono što je u odnosu »među braćom« bilo strogo zabranjeno. spoljno. nego radije da na nekim specijalnim sIuča- . poreskim zakupom. A upravo ovo držanje bilo je jedna od najjačih unutarnjih prepreka na koje je prilagođavanje ljudi pretpostavkama uređene građansko-ka­ pitalističke privrede svuda nailazilo.

koji sam dosada dobijao i koji pokriva: moje tradicionalne potrebe?« To je upravo jedan primjer onog držanja koje ima da se nazove »tradicionalizmom«: čovjek. pokosio možda 3 jutra. koji je za l marku po Jutru.. . kako se nadalo. Čovjek. pri tome počinjući odozdo. međutim. to se. Samo što su se tu. nije poslije povišenja akordne stope po jednom jutru za 25 pfeninga. on se nije pitao: » Koliko ću dnevno zaraditi ako dadem mogućan maksimum radnog učinka?« . neće da zarađuje sve više novaca. 3J jevima . nego spuštanjem svog dnevnog radnog učinka.ra­ da. »zadovoljio«. i ovdje samo provizorno . pokazale čudnovate teškoće: podizanjem akordnih stopa neobično često se nije izazivalo to da se u istom vremenskom razmaku postigne veći. naprotiv.PROBLEM . osobito pri nesigurnom vremenu. nego jednostavno hoće da živi. Višak zarade bio mu je manje privlačan od manjka rada. od radnika.75 marke .t. U polJoprivredI. zaradio 2 1/2 marke. sve veći. jer radnici na podizanje akordne sto. stalno pokušavalo da se povećanjem akordnih stopa radnici.naravno.što bi bilo vrlo mogućno.i tako dnevno zarađivao 2 1/2 marke. na primjer. »po prirodi«. na primjer.nego samo još 2 jutra dnevno. in~enzite. kojima se tako pružala prilika da unutar jednog kratkog vremenskog razmaka ostvare sebi izvanredno visoku zaradu. Svuda ondje gdje je moderni kapitalizam započinjao svoje . Jedno od tehničkih sredstava koje moderni preduzimač obično upotr:!bJjava da bi od »svojih« radnika dobio najmogućniji maksimum korisnog ra~a. jer je on. jer od što većeg ubrzanja tog smještaja. zainteresuju za povećanje svog radnog učinka. isto tako kao i dosada. ~a bi pojačao.2 1/2 marke .nego: » Koliko moram raditi da zaradim onaj iznos . i time se. često zavise izvanredno velike šanse gubitka ili dobitka.objasnimo šta se time misli. uglavnom. da živi tako kako je navikao da živi i zarađuje toliko koliko mu je za to potrebno. obleno je smještanje žetve pod krov jedan slučaj koji bespogovorno traži najmogućnije pojačanje radnog intenziteta. jeste akordna plata. da bi tako zaradio 3. Zato je ovdje bez izuzetka u upotrebi akordni platni sistem. po biblijskoj riječi. pe nisu odgovarali Rodizanjem. A kako s povećanjem prihoda i intenziteta rada interes preduzimača na ubrzanju žetve obično biva.. suočen s izgledom visoke zarade.nego. naravno. košnje žita dosad kosio dnevno 2 112 jutra. manji učinak..

da se pokuša upr~vo obrnutim sredstvom: da se spuštanjem platnih stopa radnik primora na to da za održanje svoje dotadanje zarade uradi više nego dosada. . ali koči njegov kvalitativni razvitak. (s kapitalističkog stanovišta) »zaostalije«. niska nadnica i povoljne §anse industrijskog razvitka svakako prosto ne poklapaju. da. U pitanje gdje te granice leže mi se ovdje. sasvim u duhu starog kalvinizma rekao da narod radi samo zato što je i dok je siromašan. radni učinak s fiziološki nedovoljnom nadnicom bezuslovno pada. da niska nadnica i. Ovdje je za nas dovoljna činjenica. Ionako je prostodušnom posmatranju izgledalo.) i nije konačno završena.prosto nametala misao. na izgled. on je nailazio na beskrajno žilav otpor ovog glavnog motiva pretkapita!ističkog privrednog rada. u koju niko nije posumnjao i koja je nesumnjiva. da one pojačavaju radni ~činak. osobito prelazak na forme poslovanja koje intenzivno iskorišćavaju rad. od Schulze-Givemitza istovremeno historijski i konstruktivno. Diskusija je bila opet otvorena Hasbachovim prodimim studijama (Schmollers Jahrbuch 1903. da se niska nadnica i visok profit.32 MAX WEBER djelo povećavanja »produktivnosti« ljudskog rada povećava­ njem njegova intenziteta.. i stoljećima je važilo kao dogma da su niske nadnice produktivne. kao što je već Pieter de la Cour . istina. visoki profit stoje u kordaciji. . Niža nadnica nije nipošto identična s jeftinijim radom.da uopće prosto mehaničke novčane operacije ne povlače za sobom »odgoj« za kapitalističku kulturu. pa 417. str. 14 Sigurno je da kapitalizam za svoj razvitak traži postojanje viškova stanovništva koje će on na tržištu rada moći jeftino da najmi. . a s time i za mogućnost kapitalističke privrede . tj. kao ni u zauzimanje stava prema poznatoj.da se opet vratimo na naš primjer . naravno. kako ćemo vidjeti. Tlm putem i jest kapitalizam od samog početka stalno išao. i on još i danas nailazi na to utoliko više ukoliko je radništvo. pošto je ap~l na »smisao za zaradivanje« viso·· kim platnim stopama zatajio.. da sve što se u nadnici više plati mora da znači odgo~ varajuće smanjivanje profita. formuliranoj i zastupanoj teoriji o vezi izmedu nadnice i visokog radnog učinka. na koje je on upućen. i d. od Brentana teorijski. Već čisto kvantitativno posmatrano. tako probatnog sre9stva ima granica.misleći o ovoj stvari. a izgleda još i danas. Samo što prekomjernost »rezervne armije« pod izvjesnim okolnostima. Ali djelovanje ovog. pogoduje njegovu kvantitativnom rasprostiranju. Sada se . Svi spomenuti prinijeri su čisto ilustrativni. ne upuštamo. od strane Brasseya najprije postavljenoj. 385-391.

često na višoj cijeni nego u tradicionalizmu kroz stoljeća obamrle vještine obrtnika. posluživanje skupih i lako pokvarljivih mašina. kakvu znatnu mjeru stroge pažljivosti i inicijative..l obavlja posao tako kao daje on apsolutna svrha samom sebi.~al(O. uopće. barem ne uvijek.n se ni visokim ni niskim nadnicama ne može neposredno izazvati. štaviše.. ~t~nih dU8o~tra. »poziv«.ST..PROBLEM'''':' 33 a takva nadnica na dugu statu često znači upravo »izbor najnesposobnijih«. tako reči etički kvaliteti kapitalističkog radnika (a u izvjesnoj mjeri i preduzImača) bili su.>K:\ ETI . za određe~o lice vezanih. o..rioga što se namjeravalo. Poljak uradi fizički što je dalje s Istoka tim manje II poređenju s jednim Nijemcem. barem za vrijeme rada~ oslob~đ~ stalnog pitanja:. rado pripisuje naslijeđenom rasnom kvalitetu. Dan~ njem krugu općih naučnih predstava odgovara to da se ova zavisnost. Ali takav jedan menttditetnijeništa što bi bilo prirođom dato.uz. Pa i čisto poslovno niža nadnica kao oslonac kapitalističkog razvitka zataji svuda ondje gdje se radi o izradi 'produkata koji iziskuju bilo kakav kvaJifikovan (obučen) rad ili. srazmjerno lako polazi za rukom regrutovanje njegovih radnika II svim industrijskim zemljama i unutar pojedinih zemalja u svi!p industrijskim područjima.je jednom bude zapažena..~aks~mum udo~nosti ! mlOlmum radnog u~m'k'a rpa~ dobije obična nadmca :. Ovdje se niža nadnica ne rentira. da se. Danas kapitalizmu. U prošlosti je ono u svakom pojedinom slučaju bilo jedan do krajnosti težak problem. nego može da bude samo proizvod jednog dugog odgojnog procesa. koji već jednom sjedi u sedlu. kao raritet.odan i mentalitet koji se.·'''"P. .. do cilja bez potpore jednog moćnog pomagača koji IS Zato odomaćivanje i kapitaJjsti~kib industrijskih grana često nije bez obimnijih doseljavanja s područja starije kulture bilo moguće.I . ili. Pa čak ni današnja industrija nije u izboru sv. i ona se u svojem djelovanju pretvara u suprotnost Q.za vrijeme nastajanja kapitalizma razlika jedva da postoji. Jer ovdje ne samo da je razvijeno "osj~canje odgovornosti apsolutno neophodno nego je uopće isto tako neoph.PROTl.ojih smještaja od takvih <?so~i.~ stanovništva. Koliko god su Sombartovt: napomene o suprotnosti.' Današnji prosječan Šležanin pokosiće pri punom naprezanju malo više od dvije trećine onoga što za isto vrijeme pokosi bolje plaćeni i hranjeni Pomeranac ili Meklenburžanin. . možda. po mom mišljenju s vrlo sumnjivim pravom. u Pa čak i danas on ne dolazi. »vještina« i poslovnih tajni obrtnika prema naučno objektiviranojmodemoj tehnici tačne.: didjom i odgojem za intenzivan' rad. umjesto tradiciji i odgoju.-\ I DlH KAPITAlIl~A . još nikako apsolutno nezavisna.

svlada .Dom odgoju. nalaze se ovdje osobito čest~ ~jedinje~i . Ovdje je tlo za ono shvatanje rada kao svrhe sa:. Naročito njihov apsolutni nedostatak sposobnosti i volje da napuste naslijeđene i jednom izuč~ne vrste rada u korist drugih. unosniji. a sindikati kao pokretači »pohotljivosti« itd. " Prethodne napomene bi mogle biti krivo shvaćene. . Kod momenata đođimutib u tekstu ne radi se o pojeđinačmm. osobito neudate. da uče i pamet usredsrede ili da je uopće upotrijebe. 24. kao»poziva«. što potvrduju i prigodna računska ispitivanja/6 da se kod ove kategorije otvaraju najpovoljnije šanse privrednog vaspitanja. to je gotovo opća tužba poslodavaca koji zapošljavaju djevojke. povišenje akordnih stopa odbija se bez ikakva uspjeha o zid navika.sa strogo~ ~~uvamošć1!' koja računa sa zaradom l njenom vIsInom uopce.to su stvari s kojima pojave o kojimaje ovdje riječ nemaju nikakve veze. Sliku zaostalog tradicionalističkog oblika rada pružaju danas naročito često radilice. Već nam ovo posmat.. na str~ 16 unapom. prakiičniJih. da se prilagode novim oblicima rada. Objašnjavanja mogućnosti da udese sebi rad tako da im on bude lakši i. možemo da razjasnimo na jednom primjeru. kakvo kapitalizam traži. II vrijeme njegova nastajanja podržavao..!' ranje iz sadašnjosti kapitalizma17 pokazuje da se.. . . To. gore. Sposobnost koncentracije misli.. koja ogromno povećava proizvodnu sposobnost. prije svega.opet. kod njih nailaze na potpuno nerazumijevanje. nego o vrlo čestim. iz opće simpatije za autoritarno. mom sebi. zahvaljujući re1igioz. svakako. citirani tad . jednom isplati upitati kako su se veze kapitalističke prilagodljivosti s religioznim momentima mogle da razviju u vrijeme l·V. pojavama koje sena tipičan način ponavljaju. Često se može čuti. Drukčije to . osobito njemačke djevojke. i ranije nerijeto sklonost širokih krugova specijalno luteranskog svećenstva da im se.34 MAX WEBER ga je. i šansa da se tradicionalističko taljiganje. t s trezvemm samosavlađivanjem i umjerenošću. kao i apsolutno centralni stav: osjećati se »prema radu obvezanim«. najpovoljnije.a to za naša razmatranja nije nevažna tačka . iilJonost jednog poznatog tipa poslovnih ljudi da na svoj način fruktificiraju rečenicu »Narodu mora da bude sačuvana religija«. najveća. gdje je trebalo da se štrajk žigo!ie kao grijeh.obično redovito stoji samo sa specifično religiozno odgojenim djevojkama.. naroči­ to s djevojkama pijetističkog porijekla. kako ćemo to kasnije vidjeti. stavi na raspolaganje kao )~cma policija«. kako će­ mo vidjeti.

i privrede kojima rukovode privatni preduzimači u vidu obrta kapitala (novca ili dobara s nov. kako bismo sebi i ovdje objasnili značenje »tradicionalizma«.kako to već pokazuje upropaš~ivanje njihova alata.n:ipošto odnosili jedino ni pretežno na njihove religiome ekscentričnosti: .. Naime. težnja za dobitkom 1 mogucnost postIZanja dobitka bivaju presudni za vrstu i pravac privredne djelatposti.Engleska je vidjela mnogo toga i upadljivijeg. nego . Str. kao . koje se tako često u izvještajima spominje . . kako bi se to danas reklo. može se zaključiti iz mnogih pojedinačnih pojava. Ali da se najprije opet okrenemo sadašnjosti. i to sada preduzimačima. To je onda. I. izgleda da se na prvi pogled poklapa s onim što je ovdje već opisano kao »ekonomski tradicionalizam«. već p~ema.sa stalno ponavljanim prekidima usljed sve novijih i sve jačih provala »)kapitalističkog duha« .. mogu isto tako da imaju »tradicionalistički« karakter. To je i u toku novije privredne historije ne samo izuzetno. 19 ispadaju iz područja »zaradnih privreda« i spadaju u podmčje »)privreda koje pokrivaju potrebe«. onda široke mase privreda. koju je dao Sombart na drugom jednom mjestu svog djela. Jer.»kapitalističkim preduzećima«. na koje su. u stvari. mjestu. dakle.35 njegove mladosti.upravo redovito bio slučaj. »Kapitalistički« oblik jedI. Gnušanje i proganjanje. nisu se . koje se po obliku svoje organizacije imajU da posmatraju i u smislu definicije »kapitala«. na primjer. o~ granica poslJednJe nezaVIsna. nesumnjivo. 19 »Der modeme Kapitalismus«. Sombart je u svojim izlaganjima o genezi kapitalizma '8 kao dva velika »glavna motiva« između kojih se kretala ekonomska historija izdvojio »pokriće potreba« i »zaradu«. 195. izd. 62.nego na njihovu specifičnu »radnu revnjivost«. metodistički radnici u 18. Što on označava kao »sistem privrede pokrivanja potreba«. sv. str.e ili. čanom vrijednošću) u svrhe dobiti kupovinom proizvodnih sredstava i prodajom proizvoda. na cit. tome k?liko {azI!ljer lične 'pptre". da su one i u ono vrijeme na\§ličan na~ čin postojale. l. slučaj ako se pojam »potreba« izjednači s »tradicionaJnompotrebom«. A ako ne. stoljeću od strane svojih radnjh drugova nailazili. .

ovdje provizorno upotrebljavamo izraz »duh (modernog) kapitalizma«. nego su skorojevići Mančestera iH Rajnland-Vestfalena. tehnika kapitalistič­ kog preduzeća i. stoljeću nisu otmjeni gentIerneni Liverpula i Hamburga. Benjamin Franklin je bio ispunjen »kapitalističkim duhom« u vrijeme kada se još njegova štamparija po svojem obliku ni u čemu nije razlikovala od bilo kakve zanatske radionice. Babilona.a priort nipošto pružena mogućnost za pretpostavku da su. krupnih trgovinskih preduzimača i finansijskih magnata. Kalvinizam je bio jedan od nosilaca odgoja »kapitalističkog duha«. s druge strane. nego mnogo više ambiciozni slojevi industrijskog srednjeg staleža nosioci onog mentaliteta koji smo ovdje označili kao »duh kapitalizma«. koji kapitalizmu obično daje svoju ekspanzivnu energiju. duh »profesionalnog rada«. Tako to stoji sa socijalnim odnosima religioznih sadržaja svijesti.36 MAX WEBER ne privrede i duh u kojemu se ona vodi stoje. koji su se često uspinjali iz vrlo skučenih . s jedne strane. Naravno. Ali je tek razvitak iz srednjeg viJeka u novo doba poznavao racionalnu kapitalističku organizaciju industrijskog građanskog rada. od Kine.nego arminijanci. modernog racIonalnog preduzE. zakupnika državnih službi i poreza. jer je onaj mentalitet u modernom kapitalističkom preduze ću našao svoj najadekvatniji oblik. u njemu najadekvatniju duhovnu pokretnu snagu. sa svojim naslijeđenim trgovačkim imetkom. veleposjednika novca i trgovaca bilo je u svim vremenima. iz razloga koje. na primjer.ća osobenog Okcidentu. Ali po sebi. Srednji stalež i malogradanstvo.. ratnih liferanata. a ne odunazad 3 hiljade godina u svijetu. morali u istim socijalnim slojevima da nađu svoju prvobitnu hranljivu podlogu. nisu pretežno bili pristalice kalvinizmanaj5ttože opservacije. Helade.21 Ni u 19. za onaj mentalitet koji profesionalno sistematski i racionalno teži za legi· timnim dobitkom na način kako je to na primjeru Benjamina Franklina bilq objašnjeno. generalno u odnosu »adekvatne« veze. . ili pretežno.. Ali upravo veliki posjednici novca. bilo je ovdje i inače »tipičan« nosilac kapitalističke etike i kalvinističkih dogmi.zo to se dešava iz historijskog razloga. Ali se to vrlo dobro slaže s onim što smo ovdje izložili. zl Nije upravo . kapitalistički pred~zimači trgovačkog patri-:cijata. istina. iz kojega su se javljali preduzimači. Indije. ali ne u odnosu međusobne »zakonske« zavisnosti.. a kapitalističko preduzeće. ovo dvoje može vrlo lako da se raspadne. Rima.samo to treba ovdje istaknuti . A mi ćemo vidjeti da uopće na pragu novog doba nisu bili jedino. I kada mi. uprkos tome. u Ni-zozemskoj. ćemo kasnije pretresati. s druge strane. Firence do u sadašnjosti rašireno g kapitalizma zelenaša.

PROBLEM

37

imovnih stanja, bili njegovi klasični predstavnici. Ali~e to bilo već u 16. stoljeću; tada novonastale industrije stvorili su većinom skorojevići. 22. Poslovanje banke, ili eksportne trgovine, ili, pak, kakve veće radnje na malo ili, konačno, veleprodaja kućnoindustrij­ ski proizvedene robe sigurno su, doduše, mogućni samo ·u obliku kapitalističkog preduzeća. Pa ipak se sve to može da vodi u strogo tradicionalističkom duhu; poslovi velikih emisionih banaka i ne mogu nikako drukčije da se vode; prekomorska trgovina čitavih epoha počivala je na bazi monopola i reglemana strogo tradicionalnog karaktera; u trgovini na malo - a ovdje nije riječ o malim dangubama bez kapitala, koji danas zapomažu ta državnom pomoći - još je u punom toku revolucioniranje koje čini kraj starom tradicionalizmu~ - isti prevrat koji je razorio stare oblike prodajnog sistema, s kojim 'moderna kućna radinost ima srodnosti samopo obliku. Kako se ovo revolucioniranje odvija i šta ono znači, opet ćemo - ma koliko da su ove stvari poznate - ilustrovati na jednom specijalnom slučaju. Do sredine prošlog stoljeća, otprilike, život jednog faktora bio je, u najmanju ruku, u nekim granama kontinentalne tekstilne industrije/3 za naše današnje pojmove, prilično udoban. Njegov tok možemo otprilike ovako da predstavimo: seljaci su sa svojim tkaninama - često izrađenim (p·ored lana) još pretežno ili potpuno od samoproizvedenih sirovina - dolazili u grad u kojemu su živjeli faktori, i tu, poslije brižljivo, često zvanično izvršenog ispitivanja kvaliteta, primali za to uobičajene cijene. Mušterije tih faktora za prodaju na sva dalja rastojanja bili su trgovci posrednici, koji su isto tako tamo dolazili, većinom još nisu kupovali po uzorcima, nego po uobičajenim kvalitetima i sa stovari šta, ili su, a onda mnogo ranije, naručivali, na što je onda faktor, eventualno, u seljaka dalje naručivao. Lično obilaženje mušterija dešavalo se, ako je uopće do njega dolazilo, onda rijetko, jednom u velikim
slično
u
II

V. o tome cirišku dizertaciju J. Maliniaka (1915).
Sljedeća slika Je iz odnosa raznih pojedinačnih grupa na raznim

mjestima »idea1tipično« kompilirana. Za i1ustrativnu svrhu, kojoj ona služi, svejedno je, naravno, što se slučaj ni u jednom od ovih primjera na koje je mišljeno nije odigrao upravo sasvim tačno onako kako je prikazano.

38

MAX WEBER

vremenskim razmacima, inače je bila dovoljna korespondencija i slanje uzoraka, do kojega je dolazilo postupno. Umjeren broj radnih sati u kancelariji - možda pet-šest na dan, ponekad znatno manje, a za vrijeme kampanje, ako je te uopće i bilo, više, - osrednja, za pristojan život, i u dobrim vremenima za uštedu malog imetka dovoljna zarada, sve u svemu - relativno veliko međusobno slaganje konkurenata, pri velikoj usklađenosti poslovnih principa, redovito svakodnevnih izlazaka u društvo, a pored toga, već prema okolnostima, još i akšamluk, sijela i uopće udoban životni tempo. To je bio u svakom pogledu »kapitalistički« oblik organizacije ako gledamo na čisto trgovačko-poslovni karakter, isto tako kao i na činjenicu neophodnosti posredovanja kapitala koji se u poslu obrću, kao, konačno, i na objektivnu stranu ekonomskog razvitka, ili na način knjigovodstva. Ali je to bila »tradicionalistička« privreda ako gledamo na duh kojim su preduzimači bili nadahnuti: tr~dicionalan način života, tradicionalna visina profita, tradicionalna mjera rada, tradicionalan način poslovanja i odnosa prema radnicima i prema suštinski tradicionalnom krugu mušterija, tradicionalan način sticanja mušterija i prodaje robe - vladali su poslovanjem, ležali su - tako upravo može da se rekne - u osnovi »etosa« ovog kruga preduzimača. Međutim, kad je bilo kad ova udobnost bivala poremećena i to često bez ikakve principijelne izmjene organizacionog oblika -:- eventualnojš prelaza na zatvoreni pogon., na masiriskirazboj i tome'sI. Sto dešavalo, bilo je, riaprotiv, sa~ mo to da bi bilo koji mlad čovjek iz koje od učesničkih faktorskih porodica preselio na selo, pažljivo izabirao tkače koji su mu bili potrebni, sve više pooštravao njihovu zavisnost i kontrolu nad njima, i tako od seljaka odgajao radnike, a, s druge strane, preuzimao prodaju, što neposrednije prilazeći posljednjim kupcima, radnjama na malo, potpuno u svoje ruke, mušterije lično pridobijao, godišnje ih redovito obilazio, a, prije svega, kvalitet proizvoda znao da prilago~i isključivo njihovim potrebama i željama, da ih podesi prema njihovom ukusu, i istovremeno počinjao da sprovodi nač~lo »jeftina cijena, velik obrt«. Onda se, pak, ponavljalo ono što je uvijek i svuda posljedica takvog procesa »racionalizacije«: ko se nije popeo, morao se spustiti. Pod ogorčenom' konkurentskom

se

PROBLEM

39

borbom koja je otpočinjala idile je nestajalo, stica1i su se znatni imeci, koji se nisu davali pod kamatu, nego su se stalno investirali u posao, stari ugodni i udobni način života je pred ~om stro~<?m. tr~zvenošć~ uZl!licao,. u .onih k?ji su u tome ucestvovah 1 dlgh se zato sto nISU hljeb da trose, nego da zaradlJ~a u onih koji su ostajali pri starom načinu zato što su se mora!r4 ograničavati. I - što je ovdje,erije svega, bitno '- u tmlm slučajevima nije, po pravilu, pnliv novog' novca bilo ono što je izazvalo ovaj prevrat - s nekoliko hiljada od rodbine poczajmljenog kapitala bio je u tolikim, poznatim mi slučaievima pokrenut čitav proces revolucionirania - ne..&O Iiovf d.uh, upravo »duh modernog kapitaiizma«, koji je nastupio. Pitanje o pokretnim silama ekspanzije modernog kapitalizma nije, na prvom mjestu, pitanje o porijeklu kapitalistički iskoristljivih zaliha novca, nego, prije svega, pitanje o razvitku kapitalističkog duha. Gdje oživi i mogne da se ispolji, stvaraće on sebi novčane zalihe kao sredstva svojeg djelovanja, a ne obratno/5 Ali njegov nastup obično nije bio miran. More nepovjerenja, ponekad i mržnje, a, prije svega, mo.. ralnog negodovanja, redovito bi se ispriječilo pred prvim novatorom, ,često je - poznato mi je više takvih slučajeva - nastajalo stvaranje formalne legende o tajanstvenim sjenama u njegovu ranijem ~ivotu. Nikome nije tako lako dovoljno nepristrasno primijetiti da upravo takvog preduzimača »novog stila« samo neobično čvrst karakter može da sačuva od gubitka trezvenog samosavladivan}a i moralnog, kao i ekonomskog, brodolom&, da su, pored bistrine pogleda i energije, prije svega, ipak i sasvim određeni i vrlo izraziti »etički« kvaliteti ono što je uopće omogućilo da on pri takvim novotarijama stekne apsolutno neophodno povjerenje radnika i održi energije za savladivanje bezbrojnih otpora, a, prije svega, beskrajno mnogo intenzivniji radni učinak, koji se katkada od preduzimača traži i koji je nespojiv s udobnim životnim uživanjem - upravo etički kvaliteti specifično drukčiji nego što su oni koji su tradicionalizmu prošlosti adekvatni.
l . I zbog toga nije nikakav slučaj što ovaj prvi period nastaju~g racionalizma, prvih uzmaha njemačke industrije, na primjer. ide ruku p()druku s posvemašnjim rasapom stila upotrebnih predmeta svakodnevnog života. , .. Time kretanje plemenitog postojećeg metala ne treba označiti kao ekonomski indiferentno.

40

MAX WEBER

Ali isto tako nisu to, po pravilu, bili vratolomni i beskrupulozni špekulanti, ekonomski pustolovi kakve sretate u svim epohama privredne historije ili, prosto, »krupni finansijeri«, oni koji su stvorili krajnje neupadljiv, pa ipak, za prožimanje ekonomskog života ovim novim duhom, odlučujući preokret, nego u teškoj životnoj školi odrasli. istovremeno smjelo i odvažno, ali, prije svega, trezveno i postojano, revnosno i potpuno stvari odani· ljudi sa strogo građanskim shvatanjima i »načelima«. Bili bismo skloni mišljenju da ovi lični moralni kvaliteti nemaju po sebi ni najmanje veze s bilo kakvim etičkim maksimama ili, pak, religioznim mislima, da je u tom pravcu nešto bitno negativno: sposobnost čovjeka da se oslobodi naslijeđenih tradicija, dakle najprije liberalna »prosvijećenost« adekvatna osnova takvog poslovnog načina života. I, u stvari, ovo je danas općenito slučaj. Ne samo redovito da nedostaje veza izmedu načina života i vjerskih ishodišta nego i gdje postoji takva veza, ona je, barem u Njemačkoj, negativne vrste. Takve, »kapilalističkim duhom« ispunjene, prirode danas su obično prema crkvi ako ne bašneprijatqljski, a ono ipak indiferentno raspoložene. Pomisao, na krotku dosadu raja slabo je privlačna za njihovu djelatno raspoloženu prirodu, njima religija izgleda kao sredstvo da se ljudi odvrate od rada na tlu ove zemlje. Kada bismo ih same upitali za smisao njihove neumorne jurnjave, koja se vlastitom posjedu nikada ne raduje, stoga upravo pri čisto ovozemaljskoj orijentaciji života mora da izgleda tako besmislena, onda bi oni. u slučaju kad bi uopće znali nešto da odgovore, ponekad odgovorili: »Briga za djecu i unučad«, a češće i - jer njima očevidno taj motiv nije svojstven, nego je kod »tradicionalističkog« čovjeka sasvim tako djelovao - tačnije, sasvim jednostavno: da im je posao sa svojim stalnim radom postao »neophodnim za život«. To je, u stvari, jedino tačna motivacija, i OI1-a istovremeno, gledano sa stanovišta lične sreće, izražava OI1-0 tako iracionalno u tom načinu života u kojemu je Čovjek tu za svoj posao, a ne obratno. Samo se po sebi razumije da pri tome svoju ulogu igra osjećanje za moć i ugled koie sama činjenica posjeda pruža; gdje je jednom fantazija Čilu.VOg jednog n;iroda upravljena na čisto kvantitativnu veliči·-~l, kao u Sjedinjenim Državama, tu ova romantik? brojevI:' neodoljivom draži

. pri oblicima poslovanja i st. I). taj »duh« kapitalizma. kako je rečeno. On zazire od ostentacije i nepotrebne raskoši isto tako kao i od svjesnog uživanja svoje moći i njemu prije neugodnog primanja spoljnih znakova društvenog poštovanja. kao što je to bio običan tok života njemačkih kapitalističkih skorojevićkih porodica. koja je u biti iskrenija nego ona rezerva koju Benjamin Franklin tako pametno zna da preporuči. ona je vrsta . Ali je upravo to ono što pretkapita!ističkom čovjeku izgleda tako neshvatljivo i zagonetno. inače. koje on uživa. U sadašnjosti. Da neko radi svog životnog rada može da bude isključivo obuzet mišlju da jednog dana legne u grob pod teškim teretom novca i imovine. »Idealan tip« kapitalističkog preduzimača.a upravo ce trebati da uđemo u historijsko značenje ove za nas važne pojave . . Drugim riječi~a. .z6 kakav je i kod nas u pojedinim istaknutim p~i­ mjerima bio zastupljen. osim: iracionalnog osjećanja da dobro »izvršava svojpoziv«. M. izgleqa. može objasniti samo kao proizvod perverznih nagona. tako prljavo i nisko.. Ali. A uz to uplovljavanje u luku posjeda fideikomisa i poveljnog plemstva. mogao bi. a ne bilo koji empirički prosjek (o pojmu »idealnog tipa« v moja izlaganja II Archiv f.ia novca. njegov način života nosi na sebi . »auri sacra fames« (»svete gladi za zlatom« . to se njemu. nego vrlo često može da nađe jedna mjera hladne skromnosti. zapravo vodeći I osobito trajno uspješni preduzimači nisu uopće ti koji se time daju privući. On »nema ništa« od svojeg bogatstva za sebe 1ič:qo. Sozialwissenschaft. pod našim političkim. naime. međutim.). vol XIX. sv..prev.izvjesnu asketsku crtu. privatnopravnim i saobraćaj nim institucijama. sa sinovima čije držanje na univerzitetu i u oficirskom koru nastoji da se zaboravi njihovo porijeklo. da bude shvatljiv kao čist proizvod prilagođavanja.PROBLEM 41 djeluje na trgovce-»pjesnike«.. U njega se. decadence-proiivod. . nema s takvim grubljim i finijim pokondirenim tikvama ništa srodnog. nipošio rijetko.rukturi koja je našoj privredi svojstvena. Kapitalistički privredni poredak treba tu predanost »pozivu« zarađivan. To ima da glaSI: onaj bp preduzimača kOJI mi ovdje pravimo pred· metom svog posmatranja. kakva II ranije citiranoj Franklinovoj ~}propovije­ di« izlazi na vidjelo. N. predstavlja jedan epigonski proizvod..

prev. nije više potrebno da bude nošena odobravanjem bilo 'kojih religijskih potencija. s uslovima pobjede u ekonomskoj borbi za opstanak povezana tako jako da danas.koja ipak gotovo u svim vjerSkim etikama svijeta nalazi paralele! .) j u. U rečenici »Deo placere vix potest« (»Jedva da se može svidjeti Bogu« . Ko se u svom nači­ nu života ne prilagodi uslovima kapitalističkog uspjeha. AJi su to pojave jednog vremena u kojemu se moderni l'apitalizam. ukoliko one ovamo spadaju. taj propada ili se ne penje. kao »pozlva«. napomenu 24). kao prepreku isto tako kao i njegovo državno regulisanje. to upravo ovdje treba da· se ispita. dakle bankari.).mogao da bude slučaj i s njegovim odnosima prema religijskim silama.42 MAX WEBER ponašanja prema spoljnjjm dobrima koja je onoj strukturi tako adekvatna. bilo u protivrječnosti" s moralnim osjećanjem čitavih epoha .. dospio do pobjede. koja je prešla u kanonsko pravo i tada bila (kao i mjesto u ~vanđelju o kamatiY7 smatrana autentičnom -: 21 Možda jeovdje pod~sno mjesto da se sasvim kratko upustimo u napomene u već citiranom spisu od F. Borba protiv usuraria pravitas provlači se kroz hugenotsku isto tako kao i kroz nizozemsku crkvenu historiju 16. Slobodnije Kalvinovo shvatanje (koje. M. Kellera (sv" 12 Schriften der Gorres-Gcs. Kao što je on nekada samo u savezu s nastajućom modernom državnom vlašću razorio stare oblike srednjovjekovnog regulisanja privrede. Ovdje. čovjek može da kritikuje samo one radove koje je čitao ili čija izlaganja. ne može više biti govora o kakvoj nužnoj vezi onog »hrematističkog« načI­ na živQta s biJo kakvim jedinstvenim »pogledom na svijet«. stoljeća. i ona osjeća uticanje na privredni život kroz crkvene norme. još nije zaboravio. u stvari. Jer da je ono shvatanje sticanja novca kao ljudima obavezne samosvrhe. 17 •. str. ukoliko se ono uopće može da osjeti. Trgovinsko-politički i socijalno. Njoj. »Lombardi«. s njima u vezi. uostalem.ono što je ovdje bilo traženo kao oznaka za razlikovanje katoličke od reformatorske etike. Sombanove napomene (u »BouCgeois~(). nije ništa smetalo dau prvom nacrtu službenih naređenja budu predviđene od· redbe o zelenaštvu) iekje Salmasius doveo do pobjede. dakle. emancipirao od starih oslonaca. nije le- .politički interesi onda obično određuju »pogled na svijet«. ako ih je čitao. Da li je i u kojem smislu to bio slučaj. N..jedva da je potrebno dokazivati. To da književnik jednu raspravu u kojoj uopće nije spomenuta kanonska zabrana kamate (osim u jednoj uzgrednoj napomeni i bez ikakve veze s čitavom argumentacijom) kritikuje pod pretpOstavko~ da je upravo ta pretpostavka kamate . naime. zapravo je jedna pretjerana stvar. bili su često kao takvi isključivani od pričesti (v. tako bi isto zasad da reknemo ..

pri tome postupak sa zabranom kamata od strane kanonistc. (Da u Sombarta. aleo se i u slučaju ponovnog stavljanjjl na snagu te zabrane od njih može očekivati poslušnost..43 rečenici koja se upotrebljava o trgovačkoj djelatnosti . upravo na glavu postavljeno) značenje zabrane kamata (koje je. Jer ko je u vrlo zamršenoj povijesti crkvene doktrine o Jihvarstvu izvršio bilo kakve temeljitije' studije.. s njegove strane nipošto po zasluzi citiranim) spisima Funcka i drugih katoličkih"učenjaka i prema danas u pojedinostima zastarjelim. ali da su onda kada su utvrđeno ukamatljiva ulaganja kapitala kao i eskontovanja bila omogućena j uobičajena za ove. .da se na )pobožnim Ijudima« (misli se. ubuduće ne uznemiravaju istraživanjima lihvarstva (usuraria pravitas). da kada se to desilo obični. societas mans I dare ad prof'icuum ae man ("pu klasi rizika u visini udjela u dobiti i gubitku tarifirani zajmovi). ali još uvijek osnovnim Endemannovim istraživanjima svojom površnošću gadno padaju u oći. nonnalno bio čiSlO jurističko­ -formalne naravi. o dozvoljenosti kUpovine renta~ mjeničnog diskonta i najrazličitijih drugih ugovora (pri svemu tome što je Congregatio S. svakako bez ikakve. ako jesu.neka bude uzgred notirano kao simbol za to: .tek u posljednjem stoljeću Congregatio S. pak. na primjer. 321): . . ali je istina da je . . commenda. tvrditi (str.prev. (i kasnije) zabrario~ kamata nastale. 267 .samo po pojedinim rigoroznim kanoni stima) bili pogođeni. . izbjegavao.što je u njega.. nepomirljiva suprotnost . Ali je i on potpuno iskrivio (ranije najprije često precjenjivano. pa stoga etički žala suprotnost: naprouv. a sada.K. da JI? čak »kapitalističkom preduzeću bila korisna« (str.inače.u Tominoj oznaci težnje za dobiti kao turpitudo (sramote .str. što su zabranu zelenaštva interpretirali potpuno onako' kao što se u čitavom svijetu sa zabranom kamata dešavalo. vrlo osjetljive teškoće.tobože ekonomski racionalizam bio već u Katona razvijen do »krajnje konsekvencije«. mj.uprkos biblijskoj zasrtovanosti! . taj ne može. N. zatim jako potcjenjivano. Officii svojom instrukcijom stavila van snage. u apologetske svrhe. s jedne strane. kao što je poznato. Rimljani spadaju u »junačke narode«. 25). 24) da se zabrana kamata na zajam odnosila na kredit u nevolji. i to samo temporum ratione habita i indirektno. s druge strane . je. Officii onu svoju gore spomenutu odredbu izdala prilikom jednog gradskog zajma). naime.da upravo ovdje imamo pred sobom jednu »knjigu teza« u lošem smislu te riječi). čisto poslovni oblici Ulaganja kapitala nisu bili utvrđeno ukamatJjivi zajmovi. M. naime: zabranom da se ispovjednici. ovamo pripadne. po K" podmetnute im.All su još rdavije. uglavnom. argumentacije tog autora.) . u eri i katoličkih multimilion~ra. dok je.što se čak odnosilo i na neizbježno. str. tako da je (u našoj terminologiji) »produktivno« ulaganje kapitala ostalo netaknuto. da je težila za »održanjem kapitala«. Istina je da se crkva tek prilično kasno ponovo sjetila zabrane kamata. nego su bili (i pri karakteru preduzimačke J)Ozaimne kamate morali biti) foenus nautIcum. na Bemhardina od Sljene i Antonina od Firence) formalno pri~ mjećuje »kako bi oni na svaki način htjeli da podstaknu preduzimački duh« _ time. onda . pred beskrajnim koritroverzijama. koji time njsu (ih. koje su dovodile do svakojakih oštnh mjera protiv trgovačkih gHda (crne liste). doduše. Ekscese kao što su Sombartove napomene (na cit. koje prema (uostalom. tendencije da .

kao kod unutarsvjetovne askeze. u pozivu: dakle. i. izvjesnih kvatroćentističkih medikantskih teologa. razumije se samo po sebi. Ali to ne spada ovamo. koji misli da je njegov uticaj bio t<tko jak da puritanizam nije više ništa imao da radi. simptomatič­ no. prije svega kod Viklifa. Ono što savršeno nedostaje (i u Albertija). na njih presudno uticala. za nas je upravo odlučno: za asketski protestantizam. kako je rečeno. ni K. U OVih se pisaca stvarno radi.44 tihrematističkim MAX WEBER dozvoljeno stIcanje dobiti . ) Pa su čak i ove argumentacije do dan-danas ostale osporavane. certitudo salutis. a ne. zabrana kamata i njena sudbina imaju za nas. ukoliko se uopće stavovi prema kapitalizmu kao takvom mogu ustanoviti. već davrio doživjeli obrade bolje od ove F. dakle specifično racionalno asketski usmjerenih kaluderskih pisaca. prije svega Bernhardina od Sijene i Antonina od Firence. a s drugestrane. njegovo značenje Brodnit:z (»EngL Wirtschaftsgeschichte«). već visok stepen predusretljivosti katoličke doktrine prema interesime. nipošto za krajnje potcjenjivanje.. naročito. Inače bih ja morao ovdje II jednoj antikritici da antidpiram ono što imam da reknem tek prilikom prikazivanja katoličke privredne etike u njeno] pozitivnoj vezi s kapitalizmom. karakteristična koncepcija potvrđenja vlastitog spasenja. Privredna etika skotističkih i. značenje. Uprkos tome. nužnost akomodacije. kao i po njegovom obavješteiiju. o argumentacijama s centralnih religioznih pozicija: (Antonin i Bernhardin su. Ovi pisci se trude . simptomatično. . zato etiziranju teško dostupnoj moći kapitala (kakvu još Luterova izjava o Fugeru i riovčarskom poslu odražava). osim toga.da p~duzimačkJWIobit CT/~ov"a kao naknadu za njegovu »industria((. A stvarni »začeci« religiozne etike koja ulazi u moderni pojam poziva nalazili su se kod sekta i kod heterodoksije. ipak vrlo jako precijenio U sve to ne možemo (i ne treba) da se ovdje upuštatno. po sebi se razumije.. uostalom.i u tome su oni preteče nekih jezuita . iz svećeničke jezičke upotrebe u Albertijevu preuzeti pojam masserizia O kaluđerskoj etici kao preteći svjetovnihasketskih denominacija protestantizma biće tek kasnije govora (u antici se kod kiničara. značenje ovih kaluderskih etič­ kih koncepcija nije. Pojam »industria(~ i njeno cijenjenje uzeto Je. tradicionalistička. da tvrdi) opravdaju. o akomodaciji (što se vrlo lako može vidjeti).ležao je. ria kasnohelenističkim nadgrobnim natpisima i . interesima spasenja uslovljenim. iako je. s crkvom tako usko povezanih novčanih sila talijanskih »podupiru kapital((. kao etički doz~'oJjenu (više ne može. u najbolju ruku. s jedne strane. a ne o praktičnim. nesumnjivo zaslužuje jednu naročitu stranicu i ona u našem kontekstu ne može da se tek uzgred raspravi. nasuprot radikalno anpogledima prilično širokih krugova. Gianozzu stavljenom u usta. koja je sve više hvatala maha. nedavno iz kaluderske askeze. Kellera .iz sasvim drukčijih uslova . pa i to samo ograničeno. kako ćemo kasnije vidjeti. o etičkom učenju. psihičke nagrade koju je ova religioznost odredila za »industria«( i koje su katolicizmu nužno morale nedostajati zato što su njegova sredstva spasenja bila upravo drukčija.u Egiptu nalaze začeci sličnih koncepcija). većinom potmulije osjećana odvratnost prema bezličnoj. svakako. indIvidualnim pobudama. i da je konačno. jer.

45 gradova. Drukčije su stajali .ali je vladajuće uče­ nje odbija.. kako izvori pokaZUJU.. . Ovo je.lo »duh« kapitalističkog privređivanja kao turpitudo (sramotu). vrlo znatne sume priticale su. ne govoreći uopće o kamatama . a u njoj razvijenu »radinost« (-»'industria«) kao legitiman izvor dobiti i kao etič­ ki nesablaznu: . patricijski krugovi. kao nužnu.. u najpovoljnijem slučaju.prev. tno.. Pojedini tadašnji etičari.. »Moralno« gledište.prev. u sebi od tradicije već oslobođeni. 'B Riječi »Ill}otv ci1tE:A. njihovo životno zanimanje bilo je. i siromašnom bratu. . tolerirana.da se paušalnim sumama s njom za svaki sluJer se ovdje ne može tek uzgred objasniti da je i ukoliko je hrišćanska etika srednjeg vijeka na stvaranju preduslova kapitalističkog duha već stvarno radila. ipak nije nikada potpuno iščezlo osjećanje da se kod djelatnosti upravljene na sticanje kao samosvrhu u osnovi radi o jednoj sramoti (pudendum) koju su ljudi postojećim uredbama života bili pris. prije svega. (= neminem desperantes) (»nikoga ne oćekujući« . samo. N. M.iljeni da toleriraju. ako· su stajali na tlu crkvene tradicije. bilo shvatanje II tome učestvujućih kapitalističkih krugova. .pored he. pod izvjesnim okolnostima i ranijim dužnicima natrag kao nepravedno im oduzeta »usura« (kamata). kao naročito kod Antonina od Firence. .. retičkih ili onih pravaca koji su bili smatrani sumnjivim.. I skeptične i antiklerikaine prirode imale su običaj . ali ipak. prije svega. ili ga.jer je za osiguranje od neizvjesnosti stanja poslije smrti ipak tako bilo bolje i jer je (barem prema jako raširenom labavijem shvatanju) prividno podvrgavanje zapovijedima crkve za spasenje bilo dovoljno .. kao ono II Benjamina Franklina.1ti~ov1"E:. bilo bi prosto nezamislivo. M. za· spasenje sumnjiva stvar. N..1ti~oV1"Er.. davali su dakle zaj!lni svakome. nominalističke škole uzimali su razvijene začetke oblika kapitalističkog poslovanja kao date i nastojali da ih prikažu kao prihvatljive: trgQvinu. nešto moralno indiferen. Za reče OI cu Deo placere vix potest govori se sada da je arijanskog porijekla (što je stvarno za nas svejedno) . već zbog stalne opasnosti da ne kolidiraju s crkvenom zabranom lihve. 6...ne bez protivrječnosti. prilikom smrti bogatih ljudi kao »novac savjesti«.). nije moglo etički pozitivno da vrednuje.zB Pa i ondje gdje se ta doktrina još više akomodirala.35) l prevod Vulgate »nihl1 inde sperantes« (»ništa od toga ne očekujući« .. u najmanju ruku.) vjerovatno su (po A Merxu) nastali deformacijom od l1l}sevu a:iu:A.« (Luka. prije svega.

dei Com.Iz kojeg je. u Firenci 14. važilo kao moralno sumnjivo ili. tolerabilno ono što je u grmaljsko-malogradanskim odnosima Pensilv'anije u 18. upravo. protivmotaIno što je po vlastitom shvatanju učesnika s njihovim djelanjem bilo nerazdvojno povezano. knjiga I. vijeku . str. vijeka. 2" Upravo u tome jasno izlazi na vidjelo bilo ono vanmora/no bilo. . dakle. gdje su se od banaka mogli da primijete samo prvi počeci .e..46 čaj MAX WEBER nagode. pribavljanje oproštenja od strane ceha za njegove članove po zvaničnoj dužnosti i na 1ieitaciji. isto tako. tržištu novca i kapitala svih političkih velesila. ItaJ. 65. statuta Arte di Calimala (trenutno imam pred sobom samo tal. Kako je. naprimjer. misaonog kruga potekao raspored jedne čisto na dobit upravljene djelatnosti pod k~tegorilu »poziva«. iz ovog. DanaŠnjim crnim listama berze protiv onih koji stavljaju diferencijski prigovor često je odgovaralo žigosanje onih koji su se o"raćaJi duhovnom sudu sexceptio usurariae pravitatis.. neposredno prethodna zapovijed (e. merito oguiderdono. 63) da se sve kamate j profiti knjiŽe. Stor.Ovdje govoriti o »odrazu« »materijalnih« odnosa u »idejnoj nadgradnji« bila bi čista besmislica. del dono.moglo da važi kao sadržaj jednog hvale dostojnog. međutim. »Ekonomski racionalizam« su označili -osobito Sombart u svojim često sretnim i efektnim izlaganjima . S nesumnjivim pravom ako se pod tim razumije ono proširenje produktivnosti rada koje je organizacijom procesa proizvodnje s naučnog stanovišta odstranilo njegovu vezanost za prirodno date »organ'9 Kako su se tada sa zabranom lihve nagađali. držanja nastao »poziv« u smislu Benjamina Franklina? Kako je historijski objašnjivo da je u centru kapitalističkog razvitka tadašnjeg svijeta. redakciju kod Emiliani-Giudici. na primjer. che parra loro.kao osnovni motiv modeme privrede uopće. . možda. sv. prema čemu se pojedinac osjećao obavezanim? Jer je ova misao bila ono što je načinu života jednog preauzimača »novog stila« davalo etičku bazu i uporište. Dakle. i 15. pokazuje nam. Vrlo karakteristična su za vanmoraJni karakter dobiti kapitala i dalja uputstva. 246): Procurino i consoli con quel/i frati. gdje je od većih industrijskih preduzeća jedva bilo kakva traga. u povoljnom slučaju moralno toleriranog.gdje je privredi iz čiste oskudice u novcu stalno prijetilo to da koJabira u naturalnu razmjenu dobara. čak neizostavno traženog načina života? . ovvero interesse per I' anno presente e secondo cbe a1tra volta fatto fue. III. che perdono si faccia e come fare si possa il meglio 'per I' amore di eiascuno.

što je učestvovao u stvaranju ekonomskog »procvata« zavičajnog grada u onom. specijalno u Engleskoj.J 47 ske« granice ljuds):. Treba. Samo što se čim to ozbiljno pokušamo pokaže da tako jednostavno postavljanje problema ne ide već zato što historija racionalizma nipošto ne pokazuje na pojedinim životnim područjima paralelno progresivan razvitak. M. samo pročitati Franklinov prikaz njegovih težnji u službi komunalnih improvements (poboljšanja ". I radost i ponos što je mnogobrojnim ljudima »dao posla«. na~ suprot seljaku.sve to. da se razvitak »kapitalističkog duha« najjednostavnije može shvatiti kao sporedna pojava II skupnom razvitku racionalizma i da on mora biti izvodljiv iz njegova principijelnog stava prema krajnjim problemima života. postignuta je u svojoj dosada najvišoj formi II rimskom pravu kasnije antike. na brojeve stanovništva i trgovine orijentiranom. na primjer.1ike . Pri tome bi. koji živi od danas po sutra. jedno od fundamentalnih svojstava kapitalističke privatne privrede to da je ona na bazi strogo računskog kalkila racionalizirana. dakle.prev. . rukama opipa. koji je bio orijentiran na političku šansu i iracionalnu špekulaciju.! te~l.) Filadelfije pa da se ova vrlo razumljiva istina. N. razumije se samo. A isto tako je~ naravno.PROBLEM . po sebi~ spada II specifičnu i nesumnjivo »idealistički« mišljenu životnu radost modernih preduzetnika. Ovaj proces racionalizacije na i. protestantizam historijski dolazio u obzir samo utoliko ukoliko je on kao »prethodni plod« čisto racionalističkih pogleda na život igrao kakvu ulogu. ako je shvatimo kao pojmovno pojednostavljenje i organizaciju pravne materije. planski i smišljeno usmjerena na traženi privredni uspjeb. tako reći. Izgleda. nasuprot privilegiranom ta1jigalu starog cehovskog zanata i )pustolovnom kapitalizmu«. na primjer. gdje se renesansa rimskog prapodručj. smislu riječi koji kapitalizam s time povezuje. Racionalizacija privatnog prava. e~onomike nesumnjivo uslovljava i j:dan važan dio »zlvotmh ldeala« modernog građanskog drustva: rad u službi racionalnog oblikovanja snabdijevanja čovječan­ stva materijalnim dobrima lebdio je pred očim'a predstavnicima »kapitalističkog duha« nesumnjivo uvijek i kao jedna od usmjeravajućih svrha njihova životnog zanimanja. a ostala je najzaostalija II nekim od ekonomski najracionalizovanijih zemalja. dakle.e osobe.

interesuje porijeklo onog iracionalnog elementa koji leži u ovom. vijeku nikako nalazila svoje mjesto samo. i još je uvijek.ovu jednostavnu rečenicu. samo prvenstveno. Volterijanizam je i danas opće dobro širih gornjih i .možda još na jasniji način . koja se često zaborav-lja. ili pak.što je praktično jQš važnije . tim bolje osjeti. Često svjetovna racionalna filozofija nije u 18. u kapitalistički najrazvijenijim zemljama. 3.odavanje radu po pozivu.u najmanju ruku sazvuči i da se ona. Ako sad tu riječ budemo pratili historijski i kroz kulturne jezike. pokazaće se najprije da pretežno katolički . i mi ćemo upravo imati da ispitujerno kojeg duha je dijete bio onaj konkretni oblik »racionalnog« mišljenja i života iz kojega je proizišla ona misao »poziva« i ono . sa stanovišta čisto eudemonističkih sopstvenih interesa tako iracionalno .predstava o nekom od Boga postavljenom zadatku .srednjih slojeva upravo u romansko-katoličkim zemljama. upravo. Ako još uz to pod »praktičkim racionalizmom« razumijemo onaj način žiyota koji svijet svjesno dovodi u vezu s ovozemaljskim interesima·poje(/ina~nogj~ i. »Racionalizam« je historijski pojam koji u sebi uključuje čitav jedan svijet suprotnosti. koje je bilo. dok se njegova vladavina u katoličkim oblastima južne Evro~ pe stalno produžavala. onda je ovaj životni stil bio. trebalo bi staviti navrh svake studije koja se bavi »racional-izmom« . prava tipična osobina naroda s»libertim arbitriuro«-. može.~ a još je'idanas. odade o njemu sudi.pod najrailičitijim krajnjim aspektima i u vrlo različitim pravcima »racionalizirati«. što jače tu riječ II konkretnom slučaju naglasimo. pojmu »poziva«. jedan od sastavnih dijelova naše kapitalističke kulture. Nas. upravo. Zivot se.48 MAX WEBER va u svoje vrijeme razbila o moć velikih jurističkih cehova. Očigledno je da već u njemačkoj riječi »Beruf« isto tako kao i -.kako smo vidjeli. i mi smo se već 'mogli uvjeriti da ovo nije nipošto tlo na kojemu je orio' dovođenje čovjeka u vezu s njegoyim »pozivotn( kao zadajkom kakav je k"lpitalizmu potreban prvenstveno uspijevalo.u engleskoj riječi »calling« jedna religiozna predstava: . kao i u svakom. kao što je to Talijanu i Francuzu već u krvi.

13.~ ETI . srodnim tonalitetom ili preko riječi officium (iz opificium. I. a kasnije kod Seneca de benef.S. dakle prvobitno etički bezbojno. koja je (normalno) za nj istovremeno vrelo ·prihoda i time trajna ekonomska osnova egzistencije. 21. u najmanju f\lku. trgovcima (Ps. 13.o.. s jednim. N. N. ma nisu imala nikakva uticaja: v.---". . dolje o Pr.14. za poslove u službi kralja (osobito I knjiga Sam.''' (Ishod 5. 4.. Luter ga nije im$l. 9..prev: N.). 1tpo91xov-ca upotrebljava u općem smislu »dužnosti«. I knj.gdje LXX ima za »)penzum« isto tako a\a811X~ L Sir~~ 43. II. pored bezbOjne riječi »opus«.20. 16.s kojim je takoder podijelila su<ibinu da bude upotrebljavana ·primamo za duhovne funkcije.tio i dijelom i~ talmudskih citata dopu.). zanimanje . Berlin. Najprije II riječi :"T=a6c ona se upotrebljava za svećeničke funkcije (Ishod." I DLH KAPITALIZMA . i na njegovu jezičku upotrebu ova ova hebrejska poj. . M. I knjiga dnevnika. 29). U jeziku Stoe ponekad xaJ. Izraz i'M = »)ono što je odredeno«. dakle. (Kako je poznato. dolje!) kod Isusa Siraha 11. muka . o Esteri. lposao. 9. Sir. 27.22.. prvobitno »zadatak«. 26.prev. etičkom sadržaju njemačke riječi. ll. Riječ je izvedena od korijena . o poljskom radu (I knj..PROBLEM 49 narodi za ono što mi zov~mo »Beruf« (u smislu društvenog položaja ograničeno radno područje) ne poznaju jedan izraz sličnog tonaliteta kao ni klasično staro doba.zum«. značila je. 4. M. ~ U grčkom nedostaje uopće oznaka koja bi u etičkom tonalitetu odgovarala njemačkoj . Knjiga Nemijirul. po egipatskim uzorima. 10 toje prevedeno u L?(Xsa Xi>1. ta riječ se upotrebljavala za svaki »)rad«. Sir. M. ječi. »pen~ . 501. dnevn. nadzornika radova (II knj . po prethodnim citatima. M. 3.] nisu etički obojeni.... kqji se isto tako nalazi ~ Is. za rij~či l)laBi(XTI epyov.). roba (Jer. o kralj. 20.prev. Inače se u staro doba "ta.i. 35.23) i za svaki »rad po pozivu« na mjestu o kojemu ćemo govoriti (Isus Sirah. 21. Svi drugi iZrazi [kao -rlP ~~ (red.M" = (po)slati.6).30). »što je doznačeno«..l dok ona egzis~ I Od antičkih jezika samo hebrejsJd ima Izraze sličnog tonaliteta. ll). 18 = Beruf) ili preko riječi mu- ~ - PROTESTA~nli. 19C?7. bila je postala bezbojna kao i naš»Beruf«.UPcidsh. 35. o zanadijama (Ishod. 9.prev. 12.ve i na njegov ))Index zur Wcisheit des Jesus Siracl1«. kako mi je u svoje vrijeme A Merx objasnio. LXX ima jednom Ep'Yov (posao. pojmova egipatske i. O ·Sirah-mjestu upućujemo ovdje na Smendovu poznatu knjigu o Isusu Sirahu za ove stiho. savjet . 11.a (osuda . evid~m­ tno. 107.. Misaono se. mjesto .. M~). u stvari. 23.. dnevn.prev.". sasvim upropaštenommjestu (u hebrejskom origina~ lu je riječ o zračenju božje pomoći!): novac. 39. 31.U latinskom se ono što mi prevodimo s ))Beruf« izražava kao: podjelom rada uslovijeDIl trajna djelatnost jednog čovjeka. za službu kraljevskog činovnika (Knj.).dakle isto tako srodnost s našom riječi)Beruf«. 14). 8. 26). N. ali ga je Schechter opet otk. IV. drugi put na jednomjz. se očevidno upotrebljava za izvršenje bOŽjIh zapovijedi. M.nosi liličan 'misaon tonalitet pri jezičkilndiferentnom porijeklu. 7. N .&Jeda. naUka .prev.) itd. Ono što Luter. solomunske feudalne države izgleda da je. N.22. 29.La"t~ (umor. hebrejski tekst Sirah"knjige bio je . potiče isto tako izjezika robotarske birokratije. već potpuno saobrazno s našom današnjom jezičkom upotrebom (v. 5.tj. 3). 1tOVOr. već u staro d-:"ba ovaj osnovni pojam bio potpuno izgubio.izgubljen. 23. i 2L prevodi sa ))ostaj u svom pozivu«. kao C. i tamo se u LXX prevodi sa »l)\a8T1XTI« (odredba. 20). otpraviti. nio. Njeno porijeldo iz robotarskog i liturgijsko-birokratskog svijeta. 12). o kralj".. I knj.

50

MAX WEBER

tira kod svih. pretežno protestantskih naroda. Pokazuje se, dalje, da pri tome nije učestvovala nikakva etnički uslovljena osobenost odnosnih jezika niti, eventualno, izraz kakva »geri

nus - izVedeno iz fronda stare građanske općine, - ili, konačno, preko riječi professio, koja bi II ovom značenju isto tako, na karakterističan· način mogla da potiče iz javnopravnih obaveza, naime starih poreskih deklaracija građa· na, a kasnije se upotrebljava za, u modernom smislu, »liberalne pozive« [ta· ko: professio bene dicendi (profesija govorništva - prev. N. M.)] i na ovom užem području poprima jedno našoj riječi »Beruf« u svakom pogledu prilič­ no slično skupno značenje (i više u duhovnom smislu riječi; kao kad se u Ci· cerona o nekom kaže: non intelligit quid profiteatur. u smislu: »on ne zna svoj pravi poziv«), - samo što je to upravo sasvim ovozemaljski mišljeno, bez ikakve religiozne obojenosti. Ovo je, naravno, pogotovo slučaj kod riječi »ars«. koja se u carsko doba upotrebljavala za »zanat«. - Vulgata prevodi gornja mjesta kod Isusa Siraha jednom s »Opus«, drugi put (v. 21) s »locus«. što bi u ovom slučaju moždamačilo »socijalni položaj«. Od jednog askete kao što je Jeronim potiče dodatak »mandaturam tuorum, što Brentano sasvim pravilno ističe a da ovdje - kao i inače - ne primjećuje da je upravo 0.1'0 karakteristično za asketsku - prije reformacije vansvjetovnu. a poslije un utarsvjetovnu - provenijenciju tog pojma. Neizvjesno je, uostalom, po kojem tekstu je jeronimski prevod izvršen; uticaj starog liturgijskog značenja ime. na ;,:M.,b izgleda da nije isključen. - U romanskim jezicima samo španska riječ »vocaci6n« u smisluunutamjeg ~~poziva« za nešto: iz duhovne službe preneseno, ima jedan njemačkom smislu riječi djelimice odgovarajući tonalitet, ali se nikada ne upotrebljava kao »Beruf« u spoljnjem smislu. U roman· skim prevodima Biblije španska riječ vocaci6n i talijanska vocazione i chia· mamento ul!otre~l.iavaju se inače u značenju koje odgovara luteranskoj i kalvmističkoj jezičkoj upotrebi samo za prevod novozavjetskog X.Ai'\Ol~, evanđe­ oskog poziva na vječiti spas, gdje Vulgata ima »vocatio«. (Brentano, čudno­ vato, na cit. mj. kaže da ova okolnost, koju sam ja sam naveo za svoje mišije. ~ govori za_egzisten~u pojma »Beruf« u njego"u postreformatorskom značenju već i ranije. Ali o tome ipak nema ni govora; X.A.f10l~ se morao prevoditi s »vocatiO«, - ali gdje i kada bi to u srednjem vijeku bilo u našem sa· dašnjem smislu upotrebljavano ? Cinjenica tog prevoda i uprkos tome, n~ dostajanje svjetovnog značenja te riječi upravo to dokazuju). »Chiamamen· to« upotrebljava, na primjer, na ovaj način talijanski prevod Biblije iz 15. vi· jeka, koji je štampan u Collezione di opere inedite e rare, Bologna, 1887, pored »vocazione«, koju upotrebljavaju· moderni talijanski prevodi Biblije. U romanskim jezicima riječi za »Beruf«, koje redovita privredna djelatnost upotrebljava u spoJjnjem svjetovnom smislu, ne nose, naprotiv, kao što to iz leksičkog materijala i iz jednog ljubaznog iscrpnog izlaganja mojeg poštovanog prijatelja, profesora Baista (Freiburg) proizlazi, uopće nikakvo vjersko obilježje, makar što su, kao i riječi izvedene od ministerium ili officium. prvobitno imale izvjestan etički tonalitet, ili što su riječi izvedene od ars, professio i implicare(impiego), od samog početka potpuno lišene i tog tonaliteta. U početku spomenuta mjesta u Isusa Siraha, gdje Luter ima »Beruf« (poziv), prevođe se: francuski v. 20 office, v. 21 labeur (kalvinistički prevod). španski v. 20 obra, v. 21 lugar (po Vulgati), novi prevodi:»posto~( (protes-

PROBLEM

51

manskog narodnog duha«~ nego da ta riječ u svojem današnjem smi~lu potiče ~z.prevoda BibJije, i ~o iz duha prevodilaca a ne IZ duha ongmala.z Izgleda da Je ona u luterovskom pr~vodu Biblije najprije upotrijebljena,3 sasvim u današnjem smislu, na jednom mjestu u Knjizi Isusa Siraha (II, 20. i 21). Ona je zatim ubrzo u profanom jeziku svih protestantskih naroda poprimila svoje današnje značenje, dok se ranije u protantski). Protestantima romanskih zemalja, pošto su u manjini,nije pošlo za rukom, odnosno oni uopće nisu pokušali da vrše takav jedan jezičkostvara­ lački uticaj kakav je Luter mogao da izvrši na još manje akademski racionalizirani njemački službeni jezik. 1 Nasuprot tome. augzburška konfesija ima taj pojam samo djelimice razvijen i implicite. Kad čl. XVI (v. izd. Koldeovo, str. 43) kaže: )Jer evanđe­ lje... ne traži svjetsku vlast, policiju i brak, nego hoće da se sve to drži kao božji poredak i da u takvim položajima svako prema svojem poziVu pokazuje hrišć~nsk~ Ij}lbav i prava dob~a djela« (l~tinski tl? glasi sa!l'0: )et in .tali~ bus ordmatlombus exercere cantatem«. (»1 U takVlm porecIma pokazIvatI hrišćansku ljubav« - prev. N. M.), eod. str. 42}, onda iz toga izveden zaključak pokazuje da se vlast mora slušati. da se ovdje, barem na prvom mjestu, mislilo na »)Beruf« kao na objektivan rad u smislu mjesta u I Kor.• 7,20. A član XXVII govori (kod Koldea str. 83, dolje) o ))Beruf« (latinski: in vocatione sua) samo u vezi sa od Boga uređenim staležima: župnicima, glavarima, knezovima, plemstvu i sl., pa i to na njemačkom samo u Knjizi konkorda; dok u njemačkoj Ed. Princips odnosna rečenica nedostaje. Samo čl. XXVI (Kolde, str. 81) u obrtu -»da.mučenje tijela ne treba da služi tome da bi se dobila milost, nego da se tijelo drži u formi, da ono ne sprečava ono što je čovjeku po njegovom pozivu (latinski juxta vocaiionem suam) naređeno da čini, - ta riječ se upotrebljava u jednom smislu koji barem suobuhvat{l naš današnji pojam. > Prije luterovskih prevoda Biblije ne javlja se, kako to leksikoni pokazuju (i kako su mi to gospoda kolege Braune i Hoops najljubaznije potvrdili) riječ »Beruf« (poziv), holandski »beroep«, engleski »cal1ing«, danski ))kald«, švedski ))kalle)se«. ni u jednom od jezika koji je sada imaju u svom današnjem. svjetovno mišljenom smislu. Sve srednjogomjonjemačke, sred· njodonjonjemačke i srednjonizozemske riječi koje glase isto kao »)Benif« znače »Ruf« u njegovom današnjem njemačkom značenju, uključujući naročito i - u kasnosrednjovjekovno doba - »Berufung« (= vokacija) kakva kandidata na duhovnu prebendu od strane onoga koji ima pravo ria postavljanje - specijalan slučaj koji se i kod skandinavskihjezika obično II rječnici­ ma ističe. U ovom posljednjem značenju i Luter tu i tamo upotrebljava tu riječ. Samo makar da je ova specijalna upotreba te riječi isto tako dobro poslužila njenom drukčijem tumačenju. ipak se stvaranje modernog pojma »Beruf« i jezički svodi na prevode, i to na protestantske prevode Biblije. i samo kod Tau/era (1361) se nalaze prvi začeci toga (koje ćemo kasnije spomenuti). Svi jezici koji su stajali pod dominantnim uticajem protestantskih prevoda Biblije stvorili su tu riječ, dok je svi kod kojih to nije bio shJčaj (kao romanski) nisu stvorili ili, pak, nisu u njenom današnjem značenju.
A"

52

MAX WEBER

fanoj literaturi nijednog od tih naroda nije mogla da primijeti bilo kakva sklonost za takav jedan smisao te riječi, a i u propovijednoj literaturi, koliko se može vidjeti, samo u jednog od njemačkih mističara, čiji je uticaj na Lutera poznat.
Luter prevodi dvojako, prije svega, potpuno različite pojmove s »Be"· ruf«. Jednom paulinski "XA.l'lO~, u smislu pozivanja na vječni spas Bogom. Tu spadaju: I Kor. 1,26; Ef. 4,1;"U Sol. 1,11; Jevr. 3.1; II Petr. 1,10. U svim ovim slučajevima radi se o čisto religijskom pojmu onog poziva koji je nastao posredstvom po Bogu preko apostola objavljenog enndelja, i pojam XAl'loli; nema ni najmanje veze sa svjetovnim »pozivima« u današnjem smislu riječi. Njemačke biblije prije Lutera u ovom slučaju pišu: »)ruffunge« (tako sve inkunabule hajdelbeI'Ške biblioteke upotrebljavaju umjesto »von Gott geruffet«) (»od Boga zvan«): »von Gott gefordert« ())od Boga tražen«). Ali drugi put on prevodi - kako smo već ranije spoJ!len!lH ':' u pre~h9dnoj ~i~ lješci navedene riječi Isusa Siraha: u prevodu LXX tv "[(lj lpym crou 1ta A.alCl>-STJ,,[l i xai l!1!1EV& "[(lj 1t6vm oou sa: ))ustraj u svojem poziVu (Beruf)« i »ostaj u svojem pozivu (Beruf)«, umjesto: ostaj pri svojem pos/u, pa su se njemu kasniji (autorizirani) katolički prevodi Biblije (na primjer, F1eischutzov prevod, Fulda, 1781) ovdje (kao iu novozavjetni m mjestima) jednostavno pridružili. Luterovski prevod je na ovom Sirahovom mjestu, koliko ja znam, prvi slučaj u kojemu se njemačka riječ »Beruf« upotrebljava potpuno u svojem .čistosvjetovnom smislu. (Prethodnu opomenu - v. 20: - OTf'j-~h tv ola-Si}XTJ crO\) I?revodi on sa »ostani u božjojriječi«, iako Sirah (14, 1 i 43,10) pokazuje da bl - odgovarajući hebrejskom izrazu PM koji je Sirah upotriJebio (po taimudskim citatima) - OlaVTI'XTJ, u stvari, imalo da znači nešto slično našem »Beruf«; (poziv), naime »šudbina« ili »doznačeni rad«. (U kasnijem i današnjem smislu riječ »Beruf« nije ranije postojala, kako je to gore spomenuto, u njemačkom jeziku, pa niu ustima - koliko vidim. - starijih prevodilaca Biblije ili propovjednika. Njemačke biblije prije Lutera prevode u Sirahovom mjestu sa »Werk« (djelo). Berthold von Regensburg u svojim propovijedima riječ »Arbeit« (rad) upotrebljava ondje gdje bismo mi govorili o »Beruf«. Jezička upotreba je, dakle, ovdje ista kao i ona u antici. Prvo meni dosada poznato mjesto gdje se za čisto sVjetovni rad ne upotrebljava, doduše »)Beruf« nego ·)Ruf« (kao prevod riječi XA;f'toli;),nalazi se u Iijepoj Taulerovoj propovijedi o Efes. 4. (bazeIsko izd., v. 117): o seljacima koji idu »)da se istovare«: oni se ponašaju često bolje »jer se drže svojeg poziva (Ruf) prostodušnije nego duhovni ljudi, koji na svoj poziv (Ruf) ne paze«. Ova riječ u ovom smislu nije prodrla u profani jezik. I uprkos. tome što se Luterova jezička upotreba u početku (v. Werke, Eri, Ausg. 51, str. 51) koleba izmedu »Ruf« i ))Beruf«, Taulerov uticaj nije nikako slguran, iako se mnogo toga što podsjeća na ovu Taulerovu propovijed nalazi, na primjer u »)Freiheit eines Christenmenschen« . Jer u čisto svjetovnom smislu, kao Tauler l. c., Luter tu riječ nije upotrebljavao (ovo prema Denifle, Luther, str.
163).. .

savjet kod Siraha, očevidno, nema, nezavisno od općeg poziva na pouzdanje u Boga, u· redakciji LXX nikakve veze sa specifično vjerskim cijenjenjem svjetovnog rada )PO pozivu« (izraz 'Jt6\}o~, tegoba, bio bi

Međutim,

PROBLEM

53

A kao značenje riječi tako je - što bi, uglavnom, moglo da bude poznato - i ta misao nova i proizvod reformacije. Nije da izvjesni začeci onog poštovanja svjetovnog svakodnevnog rada nisu postojali još u srednjem vijeku, pa čak i u
rta pokvarenom drugom mjestu prije suprotnost tome, kada ne bl bio pokvaren. Ono što Isus Sirah kaže jednostavno odgovara pozivu psalmista (Ps. 31,3): ostani u zemlji i hrani se pošteno, kao što to i uporedenje s pozivom (v. 21) da se čovjek ne da zasjeniti djelima bezbožnika, jer je Bogu lako siromaha obogatiti. - vrlo jasno pokazuje. Samo početna opomena: da ostaneš u PM (v. 20) ima izvjesnu sličnost sevandeoskom X"-1jatc;;, aH upravo'ovdje Luter (za grčku 5Lu,91iXll) nije upotrijebio riječ » Beruf«. Most izmedu ovih dviju, na izgled sasviin heterogenih upotreba riječi »Beruf« čini kod Lutera mjesto u Prvom pismu' Korinćanima i njegov prevod. . Kod Lutera (u običnim modernim izdanjima) čitava veza u kojoj ovo mjesto stoji glasi ovako: I Kor. 7, v. 17: ».•.i kao što je svakoga Gospod pozvao, onako neka živi... (18) Ako je ko pozvan obrezan, neka se ne pravi neobrezan; ako li je ko pozvan s okrajkom, neka se ne obrezuje (19) Obrezanje je ništa, i okrajak je ništa; nego držanje zapovijesti božjih (20) Svako neka ostane u onom pozivu u kojemu je pozvan (tv "tf\ X,,-i}crSl 11 ~XA1i.sll, - kako mi kaže tajni savjetnik A. Merx, nesumnjiv hebreji'z'itm, - Vulgata: in qua vocati one vocatus est). (21) Ako si pozvan kao rob, ne brini se, ali ako možeš da se oslobodiš, onda još radije to budi! (22) Jer ko je pozvan kao rob, slobodnjak je; isto tako l ko je pozvan kao slobodnjak, rob je Hristov. (23) Vi ste skupo iskupljeni; ne budite robovi ljudi. (24) Svako, draga braćO, II čemu je pozvan u onome neka ostane pred Bogom.« Zatim, II v; 29. slijedi ukaZivanje na to da je vrijeme »kratko«, na što slijede poznata, eshatološkim očeki­ vanjima motiVisana, ukazivanja na to da će ~ovjek imati žene kao da ih nema, da će kupovati kao da kupljeno nema itd. U v. 20. Luter je, u vezi sa sta; rijim njemačkim prevodima, još 1523. u svojoj egzegezi ovog poglavlja x";fJcr LC; preveo na »Ruf« (ErI. izd., sv. 51, str.. 51) i tada interpretirao sa »Stand« (stanje). OČevidno Je, u stvarI, da riječ~"-fJO~ na ovom - i samo na ovom mjestu poprilično odgovara latinskom »status« i našem »Stand« (Ehestand = bračno stanje, Stand, des Knechtes = stanje sluge itd.). (Ali ipak sigurrio ne odgovara, kako Brentano' na cit. mj., str. 137, pretpostavlja, izrazu »Beruf« u njegovom današnjem smislu. Brentano teško da je pročitao Samo to mjesto, kao i ono što ja o tome kažem). U jednom značenju koj~ na to barem podsjeća nalazi se ova riječ - po korijenu srodna sa tXXAT)oia.. »sazvana škupština« - u grčkoj literaturi, dokle seže leksički materijal, samo jedanput na jednom mjestu kod Dionizija od Ha1ikamasa, gdje ona odgovara latins~C?i.r.ije9 »classis« -: Teofi1akt (ll/I2 s~oljc:će) interpretira I Kor.,7,20;ev 01(0 Iliro Xal tv oi.ro 'taYUJlu'tL Xa.t 1tO"-l't8U~'tL &v i:1tw'tSucrev (budući u kojem životu, staležu i državnom sustavu povjerova - pr. N. M.) (gospodin kolega Deissmann upozorio me je na to mjesto). - Sva~ako da X"-fJCJl~ ni u našem mjestu ne odgovara našem današnjem »BerufK. A1i je Luter, koji je u eshatološki motiviranoj opomeni da svako treba da ostane u svojem sadašnjem. stanju ~A.1j<!~~ preveo sa »Beruf«, zatim, kada je kasnije prevodio apokrife, u

(To je presudno i karakteristično. engleske biblije: business. a ni moć da je u već stereotipiziranom jeziku učine jezički upotrebljivom_ Zatim je već u 16. cijenjenje svetosti poretka u koji je pojedinac stavljen. Izraz »)vocatio« bio je upotrebljavan upravo u tradicionalnom 'latinskom = božanski poziv na svetžjvot. raniju napomenu!) 0. »kallelse« .o tome će kasnije biti govora.> riječ »)Berufung« (tako. Eckov ingolštetski (Ingolstadter) prevod od t 537.koje pOqluno kao njemački »Beruf« i nordijski »kald«. već zbog stvame sličnosti tog savjeta. 7.17.. porijeklom iz ka1uderskog prevoda. kao što je rečeno. Oni su tek usljed onog razvitka koji je na prvo mjesto istakao interes za »provjeravanje« luterovski pojam poziva akceptirali i sada oštro naglašavali. ll) preveo sa »Geschiift« (posao). godine u augzburšk()j konfesiji protestantska dogma o uzaludnosti katoli čnog prevazilaženja svjetovnog morala bila utvrđena i pri tome bio upotrijebljen obrt »svakome prema njegovom pozivu« (v. 1tOVO~ isto tako preveo sa »B~ruf«. ali oni u prvim (romanskim) prevodima nisu imali na raspolaganju odgovarajuću rijet. početkom tridesetih godina bitno sve veće.54 MAX WEBER (kasnohelenističko) staro doba: .saobraznos tim i nordijski i svi drugi prevodi koji su preda mnom_ Odsada je od njega stvorena riječ »)Beruf. za što je ranije postojala samo (latinska) analogija. do izražaja ona centralna.-dje se u Luterovom prevodu ispoljava ovo i ono. dakle. To je bilo ono što je imalo za neizbježnu posljedicu predstavu o religioznom značenju svjetovnog svakodnevnog rada i što je prvi put stvorilo pojam poziva u ovom smislu.. pod pritiskom one dogme pretpostavljala rad svjetovnog )poziva«. ne'upotrebljava XA:flot~. U međuvremenu je (iIi. 29) hebrejsko ~::IK"Q koje je bilo u osnovi riječi ~pyov grčkog teksta Isusa Siraha i . Bezuslovno nova bila je svakako najprije jedna stvar: poštovanje ispunjavanja dužnosti u svjetovnim pozivima kao najvišeg sadržaja koji moralno samopotvrđivanje djelom može uopće da primi. možda. VUlg. Mjesto I Kor. dogma svih protestantskih denominacija koja odbacuje katoličko odvajanje hrišćanskih moralnih zapo- tradicionalistički i antihrematistički motlVlranom. U pojmu poziv (Beruf) dolazi. a istovremeno njegova sve veća sklonost da primi svjetski poredak kao po božjoj volji nepromjenljiv.cijenjenje koje je bilo izliv njegove sve oštrije precizirane vjere u sasvim specijalno božje proviđenje i u pojedinostima života.« u našem današnjem smislu ostala. Jer dok on sada 1t6vo~ j spyov. (LXX: lpyov. prije svega. savjetu Isusa Siraha da svako ostane pri svojem poslu. u Haldelberškirilinkunabulama od 1462/66. uopće u smislu ))Beruf« = ograničeno područje poslova). sasvim iuterovska. kod Isusa Sir3:ha prevodi sa »)Beruf«.: opus. on je nekoliko godina prije toga još II Pričama Solomunovim (22. i ova obojenost je sada za Lutera. isto tako kao i na drugim mjestima (Postanje. osobito u manastiru ili na položaju duhovnika. . stoljeću pojam »Beruf« u vancrkvenoj literaturi u današnjem smislu odomaćen. na primjer.. 39.proizlazi iz duhovnog poziva (Betur).istovremeno) 1530. Kalvinistima su apokrifi važdi kao nekanonskl. Prevodioci Biblije prije Lutera upotrebljavali SIl za X"''I1at. 1485).

isto tako kao i dvorske anglikanske biblije elizabetinskog doba. naslanjajući se na Vulgatu. Anz.~. koja je bsnije bila zamijenjena uzajmljenicom »calling«) .::. ima svoj razlog u »causa. U Engleskoj . worin er beruft Ist«. možda. Pošto je čitava društvena organizacija srednjovjekovne radinosti. a Toma kaže: ministerium ili officium). dok se (katolička) renska (Reims) Biblija od 158~. Već sredinom 16. Kirchen«). a da slobodnih ijudi tada . • Jer kad Toma Akvinski postavlja organizaciju ljudi po staležima i pozivima kao djelo božjeg proYidenja. prije svega.dok tindalski prevod od 1534.). mj. str. (Vrlo čudnovata je Brentanova predstava . Službeni Cranmerovod 1539. naprotiv. str. Kasniji katolički prevodi povode se "Veći nom direktno za Luterom. 55 vijedi i »pra~cept~« ~ »consilia« (»propisa« i »savj~!a~< prev. poučan prikaz kod K. (v. u odnosnim partijama njegovih )Soziallehren« der christI. N.) 1 kao Jedmo sredstvo da se bogougodno ZiV1 ne poznaje prevazilaženje unutar svjetovnog morala kaluđer­ skom askezom.u građanskiD). na staleški pojam: »in the same state wherein he was called«. . kaže: »ln dem Bemr. zamijenio je »state« riječju »ca1ling«. Quaest. nego isključivo ispunjavanje svjetovnih dužnosti kakve proizlaze iz životnog položaja pojedinca. 1902. čiji bi. bili gotovo apsolutno slobodni ljudi. iako bogomdan. U početku njemu. vijeka upotrebljava se calling u tom smislu.da se u srednjem vijeku riječ »vocatio« nije prevodila sa »Beruf« i da taj pojam nije bio poznat. Gel. opet vraćaju na »vocation«. 1900).još nedovoljno jasnoj analizi pojma »lex naturac« (v~ za to E.nije ni bilo.e naturales« (»prirodnim stvarima«). počivala na slobod~ nom radu. M. prije svega. . to on time misli objektivni /cosmos ljudskog društva. . ide. Da je za Englesku Cranmerov prevod izvor puritanskog pojma »calling« u smislu poziva (Berut) = trade.Vi1duov prevod Biblije (1382) ima ovdje »cleping« (staroengleska riječ. mj. što je pored onakve 10lardske etike sigurno karakteristično. M. sasvim u duhu preovladujuće srednjovjekovIle tradicije kako je predstavlja Toma Akvinski. ~. a isto tako engleski prevod Biblije u Ženevi od 1557. koji upravo time biva njegov »poziv« (Beru!). Murray na cit.s svjetovni rad. Egera. karakteristično. riječ koja je kasnijoj refomiatorskoj jezičkoj upotrebi već odgovarala. U Luteru4 se ova misao razvija u toku prvog decenija njegove reformatorske djelatnosti. Ali to što se pojedinac obraća jednom određenom konkretnom »pozivu« (kako bismo mi rekli.dakle. quodlibetal. ja tu tvrdnju upravo ne razumijem. i sada. 139 .PROBLEM .. nasuprot antičkoj. jer su samo slobodni ljudi nJogli biti u jednom »pozivu« (Berut). »Die Anschauung Luthers vom Beruf« (Giessen. to je već Murray tačno primijetio.prev.). o »greater callings« II smislu »viših« poziva itd. N. 17c: »Haec autem diversificatio hominum in diversis officis .kao prvi od-svih . Gđtt. Troltscha u prikazu Seebergove »Dogmengeschichte«. 1603.. pozivima .) 4 Za sljedeće upor. i pošto su trgovci. VII. govorilo o »unlawful c:a1lings« (»ne:!akonitim pozivima« . jedini propust mogao da bude u -kod njega kao kod gotovo svih drugih teoloških pisaca .na cit. već se 1588.

Denif1e. Kaluđerski način života nije samo za opravdanje pred Bogom. razlikovanje ljudi po raznim pozivima dešava se. vrati ljubavlju prema bližnjemu. razumije se. M. Die Ethik Pascals. o Paskalu: A. S ovom vrlo labavom povezanošću »vjere« i »ljubavi« ukršta se 3) -. . .« (»Ovo. drugo i zbog prirodnih stvari usljed kojih se dešava da su u raznih ljudi razne sklonosti za razne poii'le« . koji je on. str. koji slijedi jz toga štoje čovjek (Eri.prev. 501. uostalom. 25. i da to on mora biti. N. prvo. . 196) .. 7. 161. na nj je. 1904.tako to glasi u vezi s tim dalje. Od organskih »vjerskih etika u ovom pogledu drukčije stoji samo najsaietija od sviju njih.4) Rad je stoga . i ovdje opet u drugom shvatanju biva priznata misao »lex natu· rae« (ovdje = prirodni moral) . uglavnom.str. . na primjer.str. pak.~ilno raspoloženje kojim je ovaj spis nošen objašnjava iskorišĆ8vanje heterogenih pojmovnih elemenata. koja je tako raspodije/ila staleže ljudi ..2) U ovoj situaciji će on (str. sve oštrije naglašavanom suprotnošćil pr~ma »od đavola diktiranim« katoličkim »evanđeos­ kim savjetima« kaluđera . indijska.ovo je na to nadovezano drugo obrazloženje.str. Suprotnost tomističkog pojma poziva prema protestantskom (i prema. Gdje. quod in diversis hominibus sunt diversae inclinationes ad diversa oillcia.ako je pravovjeran hrišćanin.).Konačno S) . »samo da Bogu ugodi«. 190.staro asketsko obrazloženje rada kao sredstva da se »unutarnjem« čovjeku da vlast nad tijelom.>g života.18. osobito u naglašavanju providencijalnog blisko srodnom kasnijem luteranskom) tako je očevidna da je zasada dovoljan gornji citat.a da se ipak iz toga ne razvije odlučna kalvinistička misao »potvrdenja«. Isto tako.56 MAX WEBER spada u kreaturaino. ex quibus contingit. . jer ćemo se kasnije vratiti na kritičku ocjenu katoličkog shvatanja.bio jedan već Adamu (prije pada) svojstven. i dalje javlja se misao da je valjan rad u pozivu posljedica vjerom izazvanog novog života. Kaster.o Ali s jasnijim sprovođenjem »soIa-fide«-misli u njenim konsekvencijama i s time datom. 6 U »Von der Freiheit eines Christenmenschen« se. Po Denifleovim obavještenjima. koji je iz čiste ljubavi odlučio da mu podari milost. savršeno bezvrijedan nego on njemu važi i k~~ proizvod contingit primo ex divina providentia.raste značaj poziva. 27. l} upotrebljava »dvojaka priroda« čovjekova za konstrukciju svjetovnih dužnosti u smislu lex na:turae (ovdje"'" prirodni poredak svijeta). .. u vezi s Mat. više uticalo opće uče· nje skolastlke nego specijalno Tomino učenje. .. qllae ita hominum status distribuit•. . po božjoj providnosti. Th. Aquionos Stellung zum Wirtschaftsleben seiner Zeit. ik tome KiJhler. i dalje). V. secundo etiam ex causis naturalibus. o Tomi: Maurenbrecher. stvarno tek nedovoljno poznavao (v. po sebi moralno indiferentan kao jelo i piće. Jer izgleda da je on Tomu. i 199 -. od Boga mli usađen nagon. izd. 188) faktički vezan za svoje tijelo i za socijalnu zajednicu. 1898.).. on je neophodna prirodna osnova vjersk<. inače. slijedio. prije svega. stvoriti odluku da to Bogu.. izgleda da se Luter s Tomom u p'ojedinostima ne slaže.. v. Paskalovo ocjenjivanje »poziva«proizlazi iz stava daje slučaj ono što odlučuje o izboru poziva (upor. 1903. 1907.. Ein Wort zu Denifles Luther. Luther und L1ithertuJn.. str.

. i d . 65. »Svoj ručak mi ne očekujemo od blagonaklonosti mesara. i samo ono. Gradacija u poštivanju rada. i najveći jednako kao i najmanji njemu će biti ugodni. iz materijalnih razloga vezanih za grad kao dc.Odlučna Tomina mjesta v. na vrlo naivan način i l j gotovo grotesknoj suprotnosti s poznatim reče­ nicama' Adama Smitha obrazlaže ukazivanjem na to da podjela rada prisiljava svakog pojedinca da radi za druge. mi sene obraća­ mo na njihovu ljubav prema bližnjem. nego na njihovu sebičnost.preveo N. koja se izvlači od svjetovnih pužnosti.>t tome. . jeste nešto što je u vezi sa specifičnim karakterom kaluđera-prosjaka. a ne svim pojedinim ljudima. i što je bilo jednako daleko od njemačkih mističara kao i od seljačkog sina Lutera. Op. Th. SuprQtnost prema tomizmu je njemačkoj mistici i Luteru zajednička..ltim ovo.ra. mušće za te kravu i radiče sve najropskije poslove. 9 egoističke . u stvari je nesur. sve jače naglašavano. 1. Tim čudnovatije je to što pojedini istraživači misle da takva Jedna nova tvorevina može da pored djelanja ljudi prode bei traga. ac maxima pariter et minima ipsi grata erunt (jer će sve za te raditi (Bog). pekara ili seljaka. koji je lege naturae neophodan. ed. str. nego od njihova osvrtanja na svoju vlastitu korist. da je ono.). od seljačkih »opera servilia« (ropskih poslova . i ostaje. specijalno. 2 13). Priznajem da to ne razumijem . kako se vidi. 8 Omnia enim per te operabitur (Deus). Ta misao se prije Lutera nalazi kod Taulera..?njiv~ i može! najzad.>micll.našao prisiljenim da pavIinsku rečenicu »ko ne radi. of N. 9 Ovo shvatanje stOJI beskrajno 4ale. Med1. ukazivanje na to da je ispunjavanje svjetovnih dužnosti bezuslovno jedini put da Bogu ugodimo. u suštini skolastičko obrazloženje uskor~ opet iščezava. i da stoga svaki dozvoljeni poziv pred Bogom važi apsolutno jednako. ali i sa stanovišta kaluđera prosjaka . i to se. da VažI kao opce mJesto. svjetovni rad po pozivu javlja se kao spoljni izraz ljubavi prema bližnjemu.. U svojim formulacijama dolazi ona do izražaja u tome što se Toma .nego stalno samo o njihovoj koristi« (W. mulgebit per te vaccam et servihssima quaeque opera faci et.PROBLEM 57 samoživosti. .) (Egzegeza Postanja. M~) nagore.. ~artina ~ute. lat" exeg. v. i ne govorimo im nikada o svojim potrebama. .. koji su. dosuđen ljudima kao vrsti. ne treba ni da jede« tumači tako da je rad.. Aquinos Stellung zum Wirtschaftsleben seiner Zeit (Leipzig 1898.osobito da bi mogao zadržati moralnu vrijednost kontemplacije.prev. naglašavali stalešku organizaciju kao bogomdanu. Da Je ova moralna kvahfikacIJa sVjetovnog profeSIOnalnog života jedno od zamašnih ostvarenja reformacije i. božja volja. svakako. . kod Maurenbrechera. N. pri međusobno istom poštivanju poziva. Elsperger VII. Nasuprc.2). koji duhovni i svjetovni »Ruf« (poziv) po vrijednosti principijelno izjednačava. M.

20. od velikodušnog utilitarističkog prilagođavanja svijetu koje je jezuitski probabilizam izvršio.. Ali kako sada da se u pojedinostima predstavi praktično značenje onog ostvarenja protestantizma. i jedan nosač hvale i hoće da imaju svoje obožavaoce. djelimičan otisak iz jednog obimnog djela o »Vorgeschichte der franzosisehen Aufkllir_ng«. bez ikakve sumnje. u bilo kojem smislu . protiv sa strane ang1ikanizma. vješto izmišljena stvar«.jer mu je. po njegovu dubokom uvjerenju.. na koji ćemo se još kasnije ukratko osvrnuti.und Soziallehren der franzosischen' Jansenisten im 17. « (Faogerevo izd. up-or. 109) kupovina rente moralno sumnjiva jer je ona »jedna nova. Koster. stolječu može najprije da uporedi s modernim ratnim pohodom protiv trustova. Fuggere i sl. Već crkveni krugovi koji ono »ostvarenje« reformacije obično najrevnosnije hvale nisu. Njemu je isto tako (Gr. već sama po sebi izraz tradicionalističkog mentaliteta. na cit. It 208. Jahrhundert« (Heidelberger historische Dissertation 1914. upor. upor. dakle. Ne treba se. Jer se borba protiv pravno ili faktički privilegovanog položaja krupnih trgovačkih kompanija u 16.. slično kao modernom svečeniku terminska trgovina . 138. kao ni ovaj. jedva da je potrebno konstatovati da se ne može tvrditi da je Luter s »kapitalističkim duhom« u onom smislu koji smo mi dosada s ovom riječju povezivali . danas nipošto prijatelji kapitalizma bilo u kojem smislu. Sermon v. tog djelimičnog otiska). str. Prije svega. mj. II suštini seljačko nepovjerenje prema kapitalu. str. dakako. .« To je.). »Die Staats . uostalom. II Sto se tiče Puggera. uostalom.u duši srodan. i ona nije. O principijelnom stavu Port Royala i jansenizma prema »pozivu«. 17. str. i jedan sudopera.l1 kao na simptom. ovdje pozivati na njegove žalbe na veletrgovce. samo sujetom ili lukavošću uopće objašnjivo cijepanje djelovanja u svijetu. on kaže da »ne može biti pravo i Bogu drago kada u životu jednog čovjeka bude skupljeno tako veliko i kraljevsko blago na gomilu. kraljeva i parlamenta u Engleskoj i Francuskoj povlašćenih monopolista. A sam Luter bi. pogotovo. sada izvrstan spis: Dr Paul Honigsheim.IO .58 MAX WEBER ko od mržnje kojom je Paska/ovo kontemplativno raspoloženje odbijalo od sebe.ili. ErI. protiv »trapezita«. svaku srodnost s mentalitetom kakav se javlja kod Franklina oštro od sebe odbio. 136. . Wucber.. naravno. to se uopće mutnije osjeća nego što se jasno saznaje. isto lO »SuJeta je u ljudskom srcu ukorijenjena tako duboko da se i jedan komordžija. krupnih špekulanata i bankara vodili su i puritanci. i 17. i d. dakle. i d. izd.još dalje. naročito str. ekonomski neprovidna. protiv lombarda. Protiv ovih.

II. u Irskoj) which many of them purchased with their money. lJ Nedvosmisleno se.(Ovaj manifest se može naći. Levy (u svom spisu »D1e GrUridlagen des okonomisehen Liberalismus in der Geschichte der englischen Volkswirtschaft«. s najdubljim subjektivnim uvjerenjem.a nasuprot tome.) Ovaj manifest. s druge strane. i u njemačkom prevodu u Honigovom »Cromwellu«). decembra 1649 Glavne rečenice gla· se: »Englishmen had good inheritances (naime. they had good leases from Irishmen for long time to come. zasniva na okolnosti da je engleski kapital naučio Irce radu. u vrijeme kada Je Irska bila u savršenom miru i kada je zahvaljuju~ či engleskoj industriji... specifič­ nost ove isprave leži upravo u tome što Keomvel . u izvodu u Gardiners Hist. u Gardinera.. i dalje... od~tampan I analiziran. str" 179. naprotiv.to bi.. u pregovorima izmedu Venecije i Đeno­ ve o obimu njihove interesne sfere na Orijentu'isto tako vdo dobro moglo da bude upotrijebljeno kao argumenat (što.. što podsjeća na engleske uvodne novinske članke za vrijenie burskograta.. vidjećemo da je on. oni su od Iraca zakupili na dug rok imanja. Jena. i peticiju levelera u Kromvelovoj vojsci protiv monopola i kompanija od 1653... greatstocks thereupon. at a time when Ireland was in perfect peace and whc.. za divno čudo . na njima imaju velik inventar. naravno. a ima jedan koji mnoge osiromaši da bi malo njih obogatio: to nije od koristi općoj stvari«. that which was in the nations hands was better to them than in all Ireland had been in their possession. naprotiv. nije karakterističan zato što se ovdje kao razlog rata postavlja kapitalistički »interes« Engleza. uklanjate zloupotrebe svih poziva. M.kako to svako ko poznaje njegov karakter zna.preveo N. ispunjen sasvim specifično »kapitaIističkim« načinom mišljenja. meni prigovara).. . . trgovini i prometu koji je bio u rukama nacije bilo njima bolje nego kad bi sva Irska bila u njihovom posjedu . i 13. Yon broke the union. Is God. (»Englezi imaju dobre posjede koje su mnogi od njih kupili svojim novcem. . mj. 163. No. jednoj od kralja i crkve vodenoj »hrišćansko-socijalnoj« privrednoj organizaciji ... pozivajući se na Boga. arthe Commonw. 1912). čak i prema Ircima moralno opravdanje. Laudov režim je težio.. . kuće i plantaže podignute njihovim troškom. ogorčenu borbu..od koje jc kralj očekivao političke i fiskalno-monopolističke koristi. will God be with you? I am confident he will not«. neka bude objašnjeno na primjeru manifesta Ircima. otpočeo protiv njih svoj rat do istrebljenja i koji je predstavljao odgovor na manifeste irskog (katolič­ kog) klera iz Clonmacnoisea od 4.iako sam ja to ovdje istakao .Brentano na cit. Ako je Boga. 142.. houses and plantations erected at their cost and charge.. osim u Carlylea. .{l through the example of EngJish industry. na primjer. Upravo protiv toga je bila upravljena borba puritanaca" ' u Sta se ovdje pod tim razumije.. na str.PROBLEM 59 tako kao i hugenoti. u Luterovim mnoIZ Tu suprotnost je zgodno Izložio H. through commerce and traffic. Upor. str. II Kromvel je poslije bitke kod Dunbara (septembra 1650) pisao Dugom parlamentu: »Molim. . kojim je Keomvel u januaru 1650. Commonwealth. I. oni su prekinlili jedinstvo . hoće li Bog biti s vama? Ja sam uvjeren da neće« ..

misao»poziva« u vjerskom smislu bila u svojim konsekvencijama za -svjetski način života podobna za vrlo različito oblikovanje. IS V. 14 Specijalno. prije svega. str. Ali nam uopće nije potrebno da ovdje ulazimo u pojedinosti. Da ovo pobliže izložimo. samo u tome što su se. 636. a8lxia~ (»bogatstvu nepravde« . .ali ne načelno . kod Antonina od Firence već prevladani argumenat o neproduktivnosti novca spada. direktno (s kapitalističkog stanovišta) »zaostao« način shvatanja bića kapitalističke privrede. primjedbe u Jii!icherovoj lijepoj knjizi »Gleichnisreden Jesu«. Upor. na primjer. prije svega. pozivno raspoređeni rad silno povećali.a drugom gledištu. onda samo u usamljenim rudimentima i začecima. II. pisce. str 108 i d.60 MAX WEBER gobrojnim izjavama protiv lihve i uzimanja kamata uopće ispoljava njegov. usljed eshatoloških iščekivanja. IS Apostolsko doba hrišćanstva. a i ukoliko ga je poznavao. iz koje je Luter mislio da je uzeo misao poziva. Tek Talmud što u tome stoji djelimice . prema kasnoj skolastici..n. koje u Novom zavjetu dolazi do riječi. . Specijalno Stari zavjet. to je smisao svih onih mjesta koja direktno raspravljaju o svjetovnom poslovanju. bio je sada po sebi tradicionalističkom shvatanju uopće povoljniji. Lični Isusov stav označen je tipično antič­ ko-orijentalnom molbom: »Kruh naš svagdanji daj nam danas« u klasičnoj čistoti. koji prevazilaženje unutar svjetovnog morala u genuinom proroštvu nikako nije poznavao. sv. M. nije još ovdje mjesto. koja su one prve generacije hrišća. Istaknuto ostvarenje reformacije kao takve bilo je.) dolazi do izražaja isključivalo je svaku s njim direktnu povezanost modeme misli o pozivu. i radikalno odbacivanje svijeta kakvo tr »JlaJlffiVa~ TIJ<.prev. koja je to dovela do izražaja. ovamo. a specijalno i Pavle. Kako se misao »poziva«. naravno. moralni akcenat i vjerska nagrada za svjetovni. Autoritet Biblije. nasuprot katoličkom shvatanju. u drugoj nac rednojnapomeni cit. to je zavisilo od rieposrednog vida pobožnosti kakav se odsada u pojedinim crkvama reformacije razvijao. stoji prema modernom profesionalnom životu.jer je. dalje razvijala. N. oblikovao je jednu sasvim sličnu vjersku misao strogo u ovom duhu: svako neka ostane pri svojem »nasušllom hljebu« i pusti bezbožnike da teže za dobiti..

iliirtdiferentno ili isto tako. XVI. tako neće pasti braći na teret.a i onako je to još samo jedan trenutak. . 16 U prvim godinama njegove reformatorske djelatnosti kod njega je preovladalo. tradicionalistički .koje sam jedino imao pred sobom. koliko vidim. sv.Iz političko­ ekonomske literature o Luteru spomenimo ovdje samo S. XXI. . umjesto kakve naučne analize tog pojma i nj. Staatswiss.. 51. sadrži svakojake. Kirche. koji. f. GUder. 84. (Luthardtovo djelo »Ethik Luthers«. kako sve čeka na dolazak Gospoda. i d. kod karakterističnih izlaganja. 262. Jena. »Dogmengeschichte«. zabrana mješovitih brakova itd. usljed suštinski kreaturaInog cijenjenja poziva.. prilično plitke napomene o svemu moguć~m o ženslc. 7 duboko srodno shvatanje: da čovjek u svakom staležu može biti sretan. i otprilike 1530. naravno. na primjer.~v~ geneze.chmollerovu »Geschichte der national okon . Wiskemannov Preisschrift (1861) i Franka G Warda »Darstellung und Wurdigung von Luthers Ansichten vom Staat und seinen wirtschaft1ichen Aufgaben« (Conrads Abh.PROBLEM 61 na isputijavala. u.) i 2) da pred Bogom po sebi indirerentno ispunjavanje preuzetih svjetovnih obaveza prema bližnjima kao za· povijed ljubavi prema bližnjem bude pooštreno. dolje. prije svega uporediti odnosne partije u TroeJtschovim »So~iallehren«.Bez vrijednosti je čla­ nak »Beruf« u Realenzyklopidie f. jer je to mo. 56.. izd . Vergleichende Darstellung des lutherischen Lehrbegriffes. 1855). str. Ilzd. I težnja za materijalnom dobiti koja nadilazi vlastite potrebe mora zato da važi kao simptom nedostajućeg stanja milosti i. gl. i neka radi kao dosada. '" Tumačenje 7. dakako. Theoi. da je na kratkom hodočašću života besmisleno polagati važnost na vrstu poziva. prot. Djelimice izvrsna literatura o Luteru povodom stoljetne prekretnice reformacije nije. Za sljedeće opet upor. radi o dualizmu lex naturae prema pravednosti pred Bogom . s obzirom na vrstu svjetovne djelatnosti jedno s eshatološkom ravnodušnošću kakva ona dolazi do izražajal7 u I Kor. prije svega. o ovoj posebnoj tački ništa odlučno novo donijela . mj" Već ovdje da ukažem na još danas nezastarjelo lijepo djelo ~chneckenburger. Stuttgart. O Luterovoj (i luteranskoj) socijalnoj etici treba.. U stvari se. ne daje nikakav stvaran prikaz razvitka. dalje Seeberg. str. 1899).om pitanju i tome sL . (izd. Ansichten in Deutschland wahrend der Reformationszett« (Z.) Upor. Luter je čitao Bibliju kroz naočale svojeg trenutnog općeg raspoloženja. na cit. ErI. prikaz kod Egera. a ono u toku njegova razvitka izmedu otprilike 1518. onda neka svako ostane u staležu i u svjetovnom poslu u kojemu ga je »poziv« Boga našao. II. 1860). nije samo ostalo tradicionalističko nego je i bivalo sve tradicionalističkije. str. na str 55. . Prvog pisma Konnćanima 1523. l. u suštini. Ovdje Luter misao slobode »svakog poziva« pred Bogom mijenja u smislu ovog mjesta još tako da time l) ljudska odredba bude odbačena (kaluđer­ ski zavjet.

konkretan poziv pojedinca postaje njemu sve više specijalna božja zapovijed da ovaj konkretni posao na koji ga je božja providnost uputila izvrši. Presudan značaj koji su Mincerovi nemiri imali za razvitak ovog.. (ErI. •. Upor. objektivni historijski poredak u koji je pojedinac božjom voljom stavljen. »stalež« (nižeg) plemstva. osobito za nas tako važna. pokazuje mjesto u »Konzilien und Kircben«( (1539.. to je on kasnije izliv sve intenzivnije vjere u providnost. 282. i 216) polazi se 1530. Sternbergu. od}. 5. na kraju). Ali istovremeno s tim.19 odsada sve jače naglašavanje providencijalnog i u pojedinim slučajevima života sve više dovodi do misli »opredjeljenja« odgovarajuće tradicionalističkeobojenosti : pojedinac treba načelno da ostane u pozivu i staležu u koji ga je Bog jednom stavio. I kada. mj. misao potvrdenja hrišćanina u njegovu pozivnom radu i načinu žiVota kod Lutera ostaje u pozadini.. 282 gore). 215.. dižeš je i spuštaš. od polemike protiv prevazilaženja svjetovnog poretka po manastirima itd. uprkos njegovoj moralnoj pokvarenosti. psalma. kalvinizmom vladajuća. Ako je ekonomski tradicionalizam u početku bio rezultat pavlinske indiferentnosti. Već u pismu H. važi kao od Boga osnovan (Eri. mjesto iz »Von Kaufhandlu]J:g und W1icher« (1524): »Zato ti moraš postaviti sebi kao zadatak da u takvoj trgovini ne tražiš ništa osim svog priličnog izdržavanja. trud. . moto postavljeno. da bi od toga za takav trud i muku imao nagradu.. s pravom pred njegov prikaz »obrtničkog duha« (= tradicionalizma) kao. 150. . i tako onda utvrdili cijenu same robe. str. zo koja bezuslovnu poslušnost prema BoguZI identifikuje s bezuslovnim povinovanjem datom položaju. kojim mu on 1530. direktno kao stvar za osudu. izd. v. v. Koliko jako. za Lutera biva sve više qirektan izIiv božje volje. str. poslije borbe s »rojevima duhova« i seljačkih nemira.. 2. pri čemu se samo oštro naglašava jednaka vrijednost staleža pred Gospodom. rad i opasnost uračunaš i procijeniš. 40. izd. Ali je sada lex naturae (nasuprot pozitivnom pravu. dolje). 215. i 6. prema tome da hranu.1 8 Sve većim uplitanjem u svjetske svađe ide pod ruku i sve veće poštivanje značaja profesinalnog rada. I u tumačenju 111. 40. posvećuje egzegezu 117. shvatanja jasno proizlazi iz tog pisma (str. . Luter na ovaj način uopće nije dospiolZ do jednog. kako su ga carevi i juristi fabrici rali) neposredno identi~an s »božjom pravednošću«: on je božja ustanova i obuhvata naročito sls/ešku organizaciju naroda (str. str. na načelno noUpor~ Sombartovo. I.62 guće MAX WEBER samo na račun drugih. I.e< Taj princip je formuliran potpuno u tomističkom duhu . i da svoje životne težnje drži u granicama ovog svog životnog položaja. Kakva se naročito uči u spisima »Von Konzilien und Kirchen« (1539) i »Kurzes Bekenntnis vom heiligen Sakrament« (1545) . i Egera na cit. psalma.

kod Seeberga. naravno. M. izd. lat.. 112). hrišćani'n u Lutera služi Bogu samo »in vocatione«. i d. 25.. M. raskošni. Grešnost prelaženja vlastitom. s društvenim položajem saobraznom potrebom date mjere u preduzimljivosti obrazlaže Toma prirodnim zakonom (lex naturae) kakav se on ispoljava u svrsi (ratio) spoljnih dobara.str. Na svaki način. skromni. V..as~oyanog. Vrlo malo ih je koji žive zadovoljni svojom sudbinom.... N. oholi.) . dakle. Naše je. iz Susoa. Ic): Unde necesse est.. quod bonum hominis circa ea con"stat in quadam mensura. iako čisto psihološki koncipirani. exeget. ponosni. CIstota učenja kao nepogrešiv kriterij crkve. 376. N.. ašto se tiče drugih da ne bude znatiželjan . qui sua sorte viva~t contenti . traži da ima spoIjnja bogatstva kakva su mu potrebna za život prema njegovu položaju. Regula igitur haec servanda est. dok. (p. neko hoće da ih iznad dužne mjere stekne ili zadrži. naprotiv.. str. IV. str. u Lutera pojam poziva vezan tradiciona~ )istički.prev. To stvarno savršeno odgovara formulaciji tradicionalizma kod Tome Akvinskog (th. prout sunt n~ccssari­ ae ad vltam eJus secundum suam condItionem. mj. Ill.a profesIonalnog rada s relJglOzmm prmClpIma. Nostruin autem est. 117. uopce piincipijeln~j.kvim djelima izvježbali i ponekad izgledaju svetijiod hrišćana«. čovjek. de aHis autcm non sit curiosus (No i nije bilo lako iskušenje biti revnosan u svom pozivu a što se tiče drugih ne biti znatiželjan.). 195. Taulerove izjave). eod. Njegovo konačno stanovište nalazimo zatim u nekim iZlaganjima Egzegeze Postanja (u Op.« Ovi znaci nisu po Luteru takO pouzdani kao »oni gore« (čisto učenje. držati pravila da svaki pojedinac ostane u svom pozivu i da živi zadovoljan svojim darom. 2 gen. kako ćemo kasnije izložiti..). povezivanj. Vo.Upravo za misao potvrdenja (svakako više u njenoj pijetističkoj nego u kalvinističkoj koncepciji) nalaze se.. ali nije puritanizam.. . osn. dum sCi. I stoga se u prestupanju te mjere sastoji grijeh.• ed. kao i ranije cit. a ne »per vocationem« (Eger. dok. . gore cit. u njemačkih mističara barem pojedinačni začeci (tako. u Poziv je ono što čovjek ima da primi kao božju voErI. z. 109: Neque haec fuit levis teritatio. kočila je već po sebi razvitak novih aspekata na etičkom području.ovi z. nego čedni. Kalvin lično stajao je. Et Ideo tn exessu hUJus mensurae consistit peccatum... ut vocantj Deo pan:amus.... naravno. Trcba se. trezveni. da se Bogu pokoravamo.).. quaerit habereex~e~orcs divi~ias.) zato »~to su se i neki mnogobošci u ta.. Tako je. »Dogmengeschichte«. što ide na lakomost 'prev. dum scilicet aliquis supra debitllm modum vult eas vel acquirerevel retinere. ako nismo razvratnici i pijanice. na primjer.. samo malo drukčije. intentum esse suae vocationi et de aliis non esse curiosum. dakle. Paucissimi sunt. str. dolje): »Osim ovih sedam glavnih propisa« (po kojima se prava crkva raspoznaje) »ima sada više spoljnjih znakova po kojima se sveta hrišćanska t:tkva raspoznaje. (p. ~olitva itd. tit unusqulsque maneat in sua vocatiane et suo dono contentus vivat. kakva je u njega poslije borbi dvadesetih godina sve nepomjerljivije čvrsto stajala.licet ~omo.. 118 art. Elsperger).PROBLEM 63 voj ili. pak. quod pertinet ad avari ti am (Stoga je potrebno da bogatstvo čovjeka bude što se toga tiče u nekoj mjeri.

225: .). (Nasuprot Augustinovom »Vitia specie virtutum pal!iata« .). (Ovo podsjećčJ na kalvinistička tumačenja.suprotno od onoga što je gore o djelovanju piJetizma na paŽljivo st radnica bilo rečeno .). tjelesne. Ne raduje se Gospod izvr~avanju. danas igraju .. i . M. prev . N. M. ne possint opera sua referre ad gloriam Dei. Tome odgovara kada se .prev. za obrazloženje. O vezI izmedu vjere i poziva II Lutera v. gdje će se ipak sve izravnati. Pokazuje se da sama činjenica odanoscicrkvi i vjerovanja za opći način života još nije od kakva bitnijeg značaja. dakle. i da se.o modernim preduzimači­ ma ponekad tvrdi da. čemu on ima da se »povinuje«: ova obojenost je glasnija od druge. . u Vestfaliji. Ausg . animalia officia. tum placent Deo etiam physica.) . pozivaju na drugi svijet. quando es fidelis. životne radnje. misli da je rad po pozivu jedan zadatak 14 ili upravo Bogom postaVljen zadatak. . quae mere corporalia et fInimalia sunt.. uprkos' tome što bi ih očekivala veća zarada.2s Bilo je. str. sive dormias.. na primjer.. (Ovaj aktivitet u pozIvnom životu je krepost lege naturae).prev. sive yigiIes. Tako silna je stvBr vjera. . na primjer. kako ćemo kad bude govora o srednjovjekovnoj vjerskoj etici izložiti. osobito principijeinim jednakim cijenjenjem duhovnih i svjetovnih poziva kod Taulera i manjim cijenjenjem tradicionalnih oblia Luter božjim provIdenjem. da nisu skloni preinačenjima načina rada. Sed obstat incredulitas et vana gloria. jer su one samo tjelesne i životne. mnogo konkretniji religiozni životni sadržaji su u vrijeme postajanja kapitalizma igrali svoju ulogu i još je. 235/6 (stoji: »Svako je pozvan u neki poziv«. sive bibas. M. takođe postojeće. Verum est quidem.64 MAX WEBER Iju. nego poslušnosti koja je u njemu. iii ne spavaš ili spavaš. placere Deo etiam in impiis seduJitatem et industriam jn officio. ali povezano s propovijedanjem poslušnosti prema vlastima i povinjavanja datom životnom položaju. ne stiču u drugom . M. sed non numerantur. N. u osobito visokoj injeri misle traqicionaIistički.prev. Merentur igitur etiam impiorum bona opera in hac quidem vita praemia sua. 233. za misao o pozivu u ovom luteranskom vidu kod njemač­ kih mističara već mnogo toga prethodno urađeno. N. prije svega. (Ako vjeruješ.. 20. sive edas. N.. I. Ali je istina da se Bogu i kod bezbožnika sviđaju prilježnost i marljivost u službi . bilo je ovdje. str.. U »Kirchenpostdle« (ErI.i bez prelaza na tvornički sistem -. razvitak ortodoksnog luteranstva još više je isticao ovu crtu. još vol. non colliguntur in altera (U ovom dakle životu i djela bezbožnika zaslužuju svoje nagrade. u ograničenoj mjeri. VII.. .. Nešto negativno: ukidanje prevazilaženja svjetovnih dužnosti asketskim dužnostima. bilo da jedeš di piješ. ali se ne priznaju.. camalia. onda se Bogu sviđaju i prirodne.. (Ali njihovo nevjerovanje i tašta hvalisavost priječi da se za njihova djela može reći da su u slavu Boga . Tanta res est fides . stoji upravo »zapovijed<~) ori treba da vrši i u tome Bogu da služi. strogo luteranska-pobožni industrijalci danas nerijetko. 236. jedini etički dobitak. Taj poziv (na str.»mane pod plaštem kreposti«.).

". pogotovo. izdanje. Tim.PROBLEM 65 ka asketskog oprav4anjaZ6. Sama misao »poziva« u luteranskom smislu bila je.to je jedino trebalo već ovdje da se ustanovF8 .. dobrim djelima usljed jedino presudnog značenja ekstatično-kontemplativnog primanja božanskog duha kroz dušu. str. Još ranije je bila spominjana neobična uloga ka1v. nikako ne može da zadovolji. osobito impresivnu Tau]erovu propovijed na cit. 17. !o . one se :zadovoljavaju jednom tako oskudnom privrenienomskicom.20. sv.' Dl H KAPITALIZMA . mj.". upravo zato što je njemu težnja za asketskom samodisciplinom kao opravdanjem dobrim djelima bila sumnjiva. prema mističarima. na ovom mjestu. svakako samo od problematičnog značaja za ono što mi tražimo. 1:'T1ti. i to. To na prvom mjestu ima svoje političke razloge:' ako reformacija nije bez Luterova čisto lično religioznog razvitka bila predstavljiva i ako je ona duhovno bila '6 21 Upor. znači u određenom smislu. ni najmanje nije rečeno da se i luteranskom obliku novog uređenja religioznog života ne priznaje za predmete našeg posmatranja izvjesno praktično značenje. međutim.koliko dosada možemo vidjeti. Kao što je Luter našao da u Cvingliju živi »drukčiji duh« nego što je u njemu samom. oduvijek. smatrao kalvinizam svojim pravim J?fotivnikom. Zato je za nas preporučljivo da najprije posmatramo one njegove oblike kod kojih se veza životne prakse s vjerskim ishodištem može Jakše da otkrije nego kod luteranstva. bazel. kOJa~ naravno. v. tako su to isto njegovi duhovni potomci našli specijalno u kalvinizmu. sa stanovišta cijenjenja Lutera. . pa je stoga u njegovoj crkvi morala da se sve više povlači. i do dandanas. a dijelom na kvekersku vjersku psihologiju)2T postale prilično nepouzdane. Luteranstvo. i fol. jedina svrha ovih napomena o L}lteru.i još više u njegovoj crkvi . dakle.psihološke osnove za jednu racionalnu etiku poziva (čija shvatanja o ovoj tački mnogostruko podsjećaju dijelom na pijetističku.PR()Tt'ST"'TSK. nazadak utoliko ukoliko su u Lutera . I.inizma i protestantskih sekta u povijesti kapitalističkog razvitka. A katolicizam je. •• Jer je ovo. Tauier.. Samo što se ono ne može neposredno izvesti iz stava Lutera i njegove crkve prema svjetovnom pozivu. 18. štaviše. 161 i d. Baš naprotiv. i što ono uopće nije tako lako opipljivo kako bi to možda mogao da bude slučaj s drugim vidovima protestantizma. Upor. kako ćemo još pokazati.

but wip'd them soon. •• ».«** • Osvrnuv se. where to choose ThirpJace olrest. koja će se jednom zva- . The World was aJ1 before them. only add Deeds to thy knowledge answerable. To se ispoljava čak i u literaturi. dok u raju. dodaj Vjeru. ./ dodaj Krepost. koja upotrebljava samo religiozne motive. Patience. dodaj Ljubav.iim samotnim DQtem kroz Eden« /(. vrata/ puna strašnih lica i ognjenog oružja/ nekoliko pravih suza oni spuste. the soul Of alJ the rest: then wilt thou not be Joatb To leave this Paradise. Wav'd over by that flaming Brand.. the Gate With dreadful Faces through and fierie Armes: Som natural tearstheydropd. Through Eden took thir solitary way«. ali ih ubrzo obrišu. all th' Eastern side beheld Of Paradise. Uzmimo. add Faith. izdaje jezik.završava ovako: »They looking back. i pored toga stavimo kraj onog spjeva koji se obično naziva »božanskom komedijom puritanizma«. samo dodaj /svom odgovornom znanju djela.66 MAX WEBER njegovom ličnošću trajno određena.l)rev. njegovo djelo ne bi ipak bez kalvinizma imalo svoju spoljnu trajnost. Temperance. /čitav svijet bjde prt:d njima gdje su mogli da biraju/ boravi~te. . N. eto~ konac djela Divina Commedia.) . By name to come calld Charitie. but sha1t possess A paradise within tbee. so late thit happie seat. oni ugledaju istočnu stranu Iraja. Već najpovršniji pogled pokazuje da je ovdje uspostavljen odnos između religioznog života i zemaljskog djelovanja sasvim drukčiji nego što je to kako u katolicizmu tako i u protestantizmu. . add Love. /krenu svo. * A maloprije je Mihajlo rekao Adamu: » . lišen svih želja. M. Umjerenost. tu skoro svoj srećni stani kako nad njim vitla taj plaI!lteći mač.. gleda tajne božje.a Providnost im vod: / oni ruku pod ruku kolebljivim korakom i polako. Strpljenje. Ali razlog katolicima i luterancima zajedničke odvratnosti leži ipak i u etičkoj osobenosti kalvinizma. Ande Vertue. happier larr. gdje pjesnika. poslije prikaza istjerivanja iz raja.. and Providence thir guide: They hand in hand with wandring steps and slow. Posljednje pjevanje spjeva »Paradise lost« Milton.

isto tako malo kongenijalan.. moraće im u tome dati za pravo. što znači: cijenjena unutarsvjetovnog života kao zadatka u ustima jednog sred· njovjekovnog pisca .-Wiss•• 46.31 Ako mi. i ko pažljivo pogleda. »Kavaliri« i »okrugloglavci« ni~u se.. Upor.PROBLEM 67 Svako odmah osjeća da bi ovaj vrlo snažan izraz ozbi· ljne puritanske okrenutosti prema svijetu. N.) od potomaka ViIjema Osvajača i od Normana. naravno.bio nemoguć. f. 3. H. J. prev. Boma (u »Frankf. postoje dalje i u Engleskoj. Schulze·Gavemitza o britanskom imperijalizmu. i čitavo vrijeme od refor· macije može da se shvati kao međusobna borba dvaju tipova Engleza. M.prev. Soz. M. »Squire~hie« (seosko plemstvo .) do dan.). M. N.) prema starim hanzeatima ne može se naći. M. Do· sta je čudnovato to što nam niko dosada nije plebejske »rou'ndheads« protumačio kao »okrugloglavc. Na mjesto ovog neodređenog osjećanja ovdje bi trebalo staviti jednu nešto tačniju misaonu formulaciju i pitati za unutarnje razloge ovih razlika. slagao s historijskom konstrukcijom level era.ter« bilo bi prosto historijski pogrešno. ćeš .30 Tek je moć vjerskih pokreta -ne ona sama. U ovoj stvari dajem ja za pravo napomenama M. bio bi u sretnom položaju da i ovo opet svede na rasne razlike: oni su vjerovali da kao predstavnici Anglosasa brane svoje »birthright« (pravo po rođenju. N. kalvinizma i drugih »puritanskih« du~a /sviju njih: onda ti se neće ni militi /da ostaviš ovaj Raj. jer imati /jedan raj u sebi. ti Karitas. Pozivanje na »narodni karak. Levy u: A. jednostavno. naslijeđe .Z9 A s druge strane: jedna karakterološka suprotnost engleskih merchant adventurers (špekulanata prev. N. Ali je on i s luteranstvom.danas.. nego kao radikalno različite ljudske vrste. pri ispitivanju odnosa izmedu staroprotestantske etike i razvitka kapitalističkog duha polazimo od tvorevina Kalvina. znamo isto tako već it IS. posljedica Magnac Chartae i velikih ratova. . mnogo srećniji« (. ali ona na prvom mjestu . N. M. osjećali kao dvije partije.)je ostalo nosilac »merry Old England« (»vesele stare Engleske« .). prema tome. '9 Ko bi se.prev.stvorila ovdje one razlike koje mi danas osjećamo.e« u antropornetrijskom smislu! ~o' Osobito engleski nacionalni ·ponos. pri pojavi kakve inostrane djevojke-ljepotice.prev. Za danas tako tipičinu izjavu: »She looks like an EnlIish girl« (»Ona izgleda kao engleska djevojka« . N.prev. M. kao što se uopće ne može konstatovati neka druga duboka razlika izmedu engleske i njemačke osobenosti koja bi se neposredno dala objasniti različitim političkim sudbinama. kao što se to pokazuje u ckrvenim pjesmama Lutera i Paula Gerharda. stolJeća~ 31 Ove razlike. dakako.. Zeitung«) uz lijepi spis v.

za bilo kojeg od njih važila upravo kao etička vrijednost~ to mi sigurno nećemo moći vjerovati. Ali da ne bi već unaprijed nastali nesporazumi o smislu u kojem se ovdje uopće potvrđuje jedno takvo odjelotvorenje čisto idejnih motiva. iz bezbrojnih historijskih pojedinačnih motiva izrasle. mogla da predstavlja prilog za stvaranje jasne slike o načinu na koji »ideje« II historiji uopće bivaju djelotvorne. George Fox. Mi za svoje svrhe imamo stalno posla s onim stranama reformacije koje pravoj religioznoj svijesti moraju izgledati periferne. Ne radi se kod takvih studija . suviše nebitne. Jer treba samo preduzeti da se nešto bolje objasni potka koju su. kao svrha samoj sebi. prije svega.nikada bili centralno stanovište. Wesley . sve je to bilo ovdje usidreno i bilo samo konsekvencija čisto vjerskih motiva. pak. dakle. često jako udaljeni ili upravo suprotni od svega onoga što je njima samim lebdjelo pred očima. bio je stožer njihova života i djelovanja.možda za naše speCijalne aSpekte pretežno . Njihovi etički ciljevi i praktična djelovanja njihove nauke. dakako. socijalno-reformatorskih težnji ili kulturnih ideala. Da je težnja za svjetovnim dobrima. samo pi- .bili nepredviđene i upravo neželjene posljedice rada reformatora. Stoga bi i naredna studija svojim. pak.nikako o pokušaju da se misaoni sadržaj refonnacije vrednuje u nekom smislu. I treba \Jopće. upravljene kulture. skromnim dijelom. ili. neka mi kao završetak ovih uvodnih izlaganja bude o tome dopušteno još nekoliko nagovještaja. prije svega. I zato ćemo morati da budemo svjesni toga da su kulturni uticaji reformacije dobrim dijeloin . bilo to II socijalno-političkom ili.vjerski motivi dali tkivu razvitka naše. modeme.što. to se ne smije razumjeti tako kao da smo mi očekivali da ćemo kod kojeg od osnivača ili predstavnika ovih vjerskih zajednica naići na buđenje onoga što mi ovdje zovemo »kapitalističkim duhom« u bilo kojem smislu kao na cilj njegova životnog rada. želim izričito da napomenem . Spas duše. možda. u vjerskom. i samo to.68 MAX WEBER sekta. Oni nisu bili osnivači društva za »etičku kulturu« ili predstavnici humanitarnih. Mi. specifično »ovozemaljski<<.u koje za naše posmatranje imamo da ubrojimo i ljude kao što su Menno. jednu stvar jednom zauvijek da ustanovimo: da etički programi nisu ni u jednog od reformatora .

stalno nepromijenjenim 1. Bezbrojne historijske konstelacije koje se ne. Ali. osobito čisto politički događaji mora~ li su djelovati zajedno da bi novostvorene crkve uopće mogle da dalje postoje. dovoljno jasnim napomenama -.konkretne straneku1ture koja se zasniva na kapitalističkoj b8. I I Upravo ova je meni -: uprkos ovoj j sljedećim. začu. N ego treba samo ustanoviti da li su i ukoliko religijski uticaji pri kvalitativnom obilježju i kvantitativnoj ekspanziji onQg »duha« širom svijeta bili saučesnici i koje se. možda. po mogućnosti razjasnio način i opći pravac II kojem je. istovremeno. Pri tome se. pred grdnom zbrkom uzajamnih uticaja izmedu materijalnih osnova. dabome. a ukoliko drugim.uklapaju ne samo ni u kakav »ekonomski zakon« nego uopće ni u kakvo ekonomsko gledište bilo koje vrste. s druge strane. . pripisati uticaju reformacije kao historijskom uzroku. Već to da su izvjesni važni oblici kapitalističkog poslovanja notorno mnogo stariji od reformacije stajalo bi takvom shvatanju jednom zauvijek na putu. ili. moglo bi se pokušati da se procijeni u kojoj mjeri da se sadržaji modeme kulture II svojem historijskom postanku pripišu onini vjerskim motivima. moramo em'attcipovati od shvatanja da se reformacija kao »razvojnohistorijski nužna« može deducirati iz ekonomskih pomjeranja.zi na njih svode. usljed takvih izbornih srodnosti. Tek onda kada bi to bilo kako-tako nesumnjivo utvrdeno. ha.do.PROBLEM 69 tamO šta"bi se od izvjesnih karakterističnih sadržaja ove kUlture moglo. da je kapitalizam kao privredni sistem tvorevina reformacije. Time bi se. stalno bj::. la podmetana. po mom mišljenju. ne treba nipošto zastupati jednu budalastO-9o\ctrinarnu tezu3 l' kao što je teza da je »kapitalistički duh« (uvijek u ovdje provizorno upotrebljavanom smislu ove riječi) mogao nastati samo k~o emanacija izvjesnih uticaja reformacije. vjerski pokret djelovao na razvitak materijalne kulture. Pri tome se mi. može da postupi samo tako da se najprije ispita da li se i u kojim stvarima izmedu izvjesnih oblika religiozne vjere i etike poziva mogu raspoznati odredene »izborne sfQdnosti«. socijalnih i političkih oblika organizacije i duhovnog sadržaja reformatorskih kulturnih epo-. čak.

pijetizam. Ali je njegov ~)erastijanski« (tj. Njegova dogmatika je važila u anglikanskoj crkvi i u većini Il\etodistićkib denominacija. i u ovom poglavlju je on za nas bez interesa. vijeka unutar engleske državne crkve. čija se dogmatska osobenost sastojala u odbijanju predestinacione dogme u njenoj oštroj fonnulaciji i kojije odbijao »svjetovnu askczu«.'sekte proizišle iz anabaptističkog pokreta. str.»Arminijanizam«. nije htio da bude nova crkva niti neko novo buđenje asketskog duha ust~oj crkvi. Askeza l kapitalistički duh. . Religijske osnove svjetovne askeze. 1 Nijedan od ovih pokreta nije jedan prema drugom stajao apsolutno o4vojeno.II. Historijski nosioci asketskog protestantizma (u ovdje upotrebljavanom smislu riječi) uglavnom su četvorovrsni: 1. 4. poštoje on posliJe kratkotrajne velike moći brzo u značaju nazadovao. odvojio od" anglikanske cw:kve. POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA Sadržaj: 1. Pijetizam je najprije nastao na tlu kalvinizma u Engleskoj i. osobito pri prelasku II Ameriku.8 interesa zato što je bio konfesija trgovačkogpatricijata u Holandiji (v. Dugog parlamenta u Engleskoj isto tako i EIi2abete i nizozemSkih Generalnih Staleža. i u stvarima crkve suverenitet države zastupajući) stav bio stav svih čisto politički zainteresovanih ir. o tome kasnije). osobil Cvinglijanizam ne obrađujemo zasebno. on. metodizam. po nanijeri svojih osnivača. odnosno samo od negativno. 3.. konstituiran je kao sekta samo u Holandiji (i u Sjedinjenim Državama). stoljeća. pa se tek u toku svojeg razvitka. . prije svega Oldenbameveldtov stav. ani njihova odvojenost od neasketskihcrkava reformacije nije bila strogo sprovedena. 2. 70. str.stancija. 1. kalvinizamu onom vidu koji je on poprimio u zapadnoevropskim pQdručjima svoje"vladavine naročito u toku 17. 2. 149. Metodizam je nastao tek polovinom 18.

Mi ćemo vidjeti da su slične etičke maksime mogle biti povezane s raznim. Kalvinizam i anabaptizam stajali su u početku svojeg razvoja jedan prema drugom strogo odvojeno.aziie su u naJraznovrsn1Jlm kom15maClJama J~dna tt drugu. str. i d. Uključujući. kao što su razlike u pitanju uč~nja o pre~~stinacij~~ uč~ja o ~pravdanju. dakle. gdje ga uopće upotrebljavamo. bio protiv svoje volje natjeran na to da stvori svojevrsnu sektu. . menonite i kvekere. iz jednog od četiri gore označena vrela ili iz jedne kombinacije od više njih. »independente«. Pa i ako ov:dje zasada ne. odjecima husitskih i kalvinističkih uticaja u zajednici češke braće saodr:edeni pravac (»hemhuteri«). ali su se oni u baptizmu kasnijeg 17. održavanje crkvene zajednice~ I prije svega: za nas važne pojave mpraJnog načina života nalaze se kod pristalica najraznovrsnijih. a već u independentskim sektama ~ngleske i Holandije u početku istog vijeka bio je prelaz postupan. to. l već početkom 17.uhu svojih najkonsekventnijih pristalica katolicizmu srodne. Sanforda u »Studies and Reflections of the Great Rebellion«. Ovdje upotrebljavamo taj izraz. Dogmatske razlike. anglikanske crkve. a isto tako to stoji izmedu kalvinizma i.uteranstvo. a osobito medu svojim zatočnicima. a zatim je krajem 17. Onaj asketski pokret koji su. po svojem spoljnjem karakteru i d. ali su se i ovdje suprC"tnosti tek postupno. u Holandiji. proizišlih denomi:' nacija na istovrstan načiI. kongregaciorialiste. Kao što pijetizam pokazuje.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 71 zan s ortodoksijom. sasvim neprimjetnim prelazima ostao pove- . Holandiji i Engleskoj. ali ipak ne i:t. vijeka poprimio: u smislu asketsJdusmjerenih vjerskih pokreta u. redovno. čak i one najvažnije. prel.uzetno. osnove anglikanizma.čak onda pogotovo. baptiste. u borbi zaoštravale. On je ostao pokret unutar crkve.z napadao je. doduše. u najširem smislu ove mnogoznačne riječi. vazda u onom smislu koji je on u poputarnomjeziku 17.1. stoljeća sprečavale.nteresantna pitanja ustava i organizacije ostavimo savršeno po strani . stoljeća međusobno tijesno dodirivali. nazvali »puritanizmom«. i prelaz u luteranstvo je postupan. s djelimice preinačenom dogmatskom osnovom.• umjesto drugih. kao i metodizam.stanje stvari ostaje isto. 65. stoljeća u Spenerovoj djelatnosti potvrdio svoj ulazak u i. doduše. dogmatskim osnovaz O razvitku pojma »puritanizam« v.. bezrazJika na programe crkvenih ustava i dogmi. i samo je na Zinzendorfa nadovezani. u masi svojih pristalica.

ukoliko je ona ustanovljiva. ne pitajući se nikada za koje su od tih bile davane psihološki samo djelotvorne nagrade spasa. prije svega. nama nije V8Žn03 ono što je u etičkim kompendijama tog vremena teoretski i službeno bilo naučavano.Samo što to ipak nije baš tako.to bi zaista bila ja- .koliko god da je to po uticaju crkvene stege.da ga on vodi razumijevanjil izvora.nego nešto sasvim drugo: ispitivanje onih religioznom vjerom i praksom vjerskog života stvorenih psiholoških impulsa koji su načinu života davali pravac i indiViduu u njemu držale. kazuistički kompendijumi raznih konfesija. mišlju na onaj svijet. i da ona utoliko ne polaže pravo apsolutno ni na kakvu )}originalnost«. biva ra2umljiva.kao što je to savršeno neizbježno . dakle na »drugu ruku«. uprkos notorno vrlo različitoj praksi načina života. citiraju stalno etičke pisce (većinom one koje su kod mene upoznali) kao kodifikacije životnih pravila. Jer. najumnijim ljudima onog vremena apsolutno vladajućom. Put kroz neka dogmatska razmatranja. . potpuno ignorirali i držali se čisto moralne prakse. gotovo izgledati da bismo učini­ li najbolje kada bismo dogmatske osnove.72 MAX WEBER ma. Osobito Sombart. naravno. opet. odumrli. poslije strašnih borbi. dušebrižnosti i propovijedi sigurno imalo praktičan značaj. ali i Brentano. svuda oslonjena na fonnulacije crkvenohistorijske i dogmenohistorijske literature. . I za dušebrižnost određena uticajna literarna pomoćna sredstva. Razumije se samo po sebi dasam ja nastojao da se po mogućnosti udubim u vrela historije reformacije. • Jedva da mi 'je potrebno naročito naglašavati da je ova skica. umjesto da čovjek pusti . tek onda ako progledamo njihovu vezu s praktično-religioznim interesima. uticali su u toku vremena jedni na druge. 4 koji neteološ3 To je u pretresanjima ovih pitanja bilo vrlo pogrešno shvaćeno . Moglo bi. Ali prvobitna usidrenost u onim dogmama ne samo da je na »nedQgmatičnoj« kasnijoj etici ostavilo jakih tragova. bez čije svenadmašujuće sile nije bila pokrenuta nikakva moralna obnova koja bi na životnu praksu ozbiljIiO uticala. Tadašnji čov­ jek je razmišljao o prividno apstraktnim dogmama u jednoj mjeri koja. nego samo poznavanje prvobitnog misaonog sadržaja uči nas' da shvatimo kako je onaj moral bio povezan sa. ukoliko se ona kreće na čisto dogmatskom području. i u njima se nalaze velike sličnosti. . dabome. Ali pri tome htjeti ignorirati intenzivan i ekskvizitan teološki rad tolikih decenija. Ali su te pobude u velikoj mjeri nastajale iz osobenosti religioznih vjerskih predstava. sa svoje strane. Međusobno različiti korjenovi asketskog morala su. . dakle. kao i etičku teoriju.

racionalni karakter askeze i njeno znače­ nje za moderni »životni stil«. nego ponekad samo ~mi radovi iza kojih d. TroeJtschiJ čiji spis »Gerhard und Melanchton«.olazi odnosm dio teksta ili se. Covjek mora ići na selo. baptističke i' kvekers~ pisce i uopće mnoge pisce prvog vremena koji se ne nalaze u Corpusu Reformatorum .. nego kao datu veličinu uzimljerno njihov misaoni sadržaj takav kakav je on. Za narednu skicu moralo je (a i moglo je). Ovaj prikaz sadrži za svakog onog ko dobro poznaje najvažniju teološku literaturu »)novo« sigurno samo utoliko što je. izbjegao znatne suštinske nesporazume. Engleskoj. Moram se nadati da će biti da prinudna kratkoća ove skice nije dovela do nekorektnih formulacija i da sam. od nekog vremena karakteristično namjerno odricanje svoje »sektaške« prošlosti od strane univerziteta dovodi dotle da biblioteke nabavljaju malo toga ili da često ne nabavljaju upravo ništa novo s područja te literature. VjeraS zbog koje su u kapitalistički najrazvijenijim kulturnim zemljama: Nizozemskoj. Tako eto Vo!!ta.neizbježiv je.teološkim prikazivačima.U Americi. . da bude dovoljno ono što se u Njemačkoj moglo dobiti. osobito. Pri tome mi dakako. na njih nadovezuje. u pohode ortodobnimmalim sektaški m colleges (zajednicama).kao.. sve usmjereno na za nas važne aspekte. možemo postupiti samo tako da religiozne misli iz: nesemo u jednoj »idealnotipično« ko~piliranoj konsekvenciji kakva se u historijskom realitetu tek rijetko mogla da sretne. To su nerijetko baš stariji autori ako su im ovdje zastupani aspekti bili bliži. . u već gore navedenom djelu E. bio. mi se samo pri ispitivanju njihovih najkonsekventnijih oblika možemo nadati da ćemo naići na njihova specifična djelovanja. . • Mi se u sljedećoj partiji ne interesujemo prvenstveno nikako za porijeklo. Anz. Baxiera. pak.jedna pojedinost iz one opće tendencije za »sekularizacijom« američ­ kog života koja će u malo vremena rastočiti historijski stvoreni n~rodni karakter i potpuno i konačno izmijeniti smisao mnogih osnovnih institucija zemlje. Tyermansa. kao i mnogobrojne recenzije u »OOtt.POZIVNA EfIKA ASKETSKOG 1>ROTESTANTIZMA 73 kom čitaocu mora da izgleda isto tako mučan kao što teološki obrazovanom žuran i površan . ka uobraženost. otkad se ovaj članak pojavio. u najmanju ruku. Iz prostornih razloga nije citirano sve ono čim~sam se uz to služio. već sadrže gdjekoje pr~teče njegova velikog rada. antecedencije i historiju razvitka asketskih pravaca. Jer upravo zbog nemogućnosti da u historijskoj stvarnosti povučemo oštre granice. naravno. ..njemačkih biblioteka donosi sa sobom to da čovjek u »)provinciji« najvažnija izborna djela može da posudi samo na koju nedjelju iz Berlina ili iz drugih velikih biblioteka. naravno. naravno. i. . Za svaki temeljit studij mnogostruko je neophodno obilaziti engleske.proučavana. potpuno razvijen. na primjer. nisu bili tako bliski. američke biblioteke. Wesleya. Ova i uopće sociološka strana stvari sistem_~tski j~. Vrlo oskudna pekunijama snabdjevenost . Francuskoj u 16. sve metodističke.«. od kojih neki upravo presudno značajni .

učenje o predodređenju. Često mi je pravo na to bilo i ostalo sumnjivo. k tome članak o engleskim »moralistima« od E. Gdje on. prikaz Ericha Mareka (u njegovom »Coligny«). The Bowen-Merril1-Cy publischers). J. (l8liO: za modernu Holandiju). .Ritschlovo temeljno djelo: Die christic~ Lehre von der Rechtfertigung und Versohnung (3. ed. B. stoga. Tien jaren uit den tachtigjarigen oorlog. ne smatrajući. Ova knjiga je na znatno vi~em nivou nego Price (Hist. pored toga W. Geschied. nizozemske klasike. Brown. of Noneonformism). h. Calvinistof Libertijnsch.lastnot least . Sack. poglavito . prije svega. izd.). sv. England and America (2. de Ver. uglavnom i danas. Ali su. (Amst. The English in America. Za Skotsku. bio je kalvinizam. pored Motleya. Koh/er.. Za holandski razvitak treba uporediti. 1856) za 19. u. ne daje uvijek svojem čitaocu punu sigurnost »objektiviteta«. K. . sv.) pokazuje. an pol geschillen in de Rep. Die neiderL ref. J.dalje. Fruin. Jako antikaivinistički strančarski spis su Piersonove Studien over Johan Calvijn. Nuyens. A. pored osnovnog Kampschulteova rada. izrazitu osobenost pisca. Massona i . na primjer. A retrospect of the religious life in England (1854). Nije svuda kritičan i nepristrasan Campbell. 1886). doduše. str. dalje . 506. Macaulaya. u jakoj mješavini historijskog prikazivanja s vrijednosnk:Q sudovima. na primjer.). Rise of the Hugueitots.ali ne isključivo . sada Baird.La Hollande et l-influence de Calvin (1864). Dalje: Daniel Wait Howe. stoljeću bile vodene velike političke i kulturne borbe i kojoj se. dalje.ju je naredni prikaz više nego naročito obavezan Schneckenburgerovu već ranije citiranom ciklusu predavanja . specijalno Groen van Prinste~r. a važi. Za razliku u uČ(:­ ~. najprije obraćamo. pored Carlylea. Skeats i drugi prikazi.njegove »Soziallehren der christlichen !Grehen und Gruppen«. . B. sudovi o suštini jedne historijske pojave ili vrijednosni sudovi ili vjerski sudovi . Revell). razne Gardinerove i Firthove radove (koje ćemo kasnije citirati). 6 Kao njegova najkarakterističnija dogma važilo je tada. Theol. der kerke). Prov. :ta Englesku. Dalji citati na datom mjestu..Rankea. The Puritans in Honand.pitanja crkvenih ustava). spora oko toga da li je ono »najbitnija« dogma reformirane crkve ili samo jedan »dodatak«. Tro/t!ich~ u »Realenzyklopedie fur Protest. i d. da je istinit moj vlastitI sud.naime onda kada se time misli na ono što je na • O Kalvinu j kalvjnizmu uopće najbolje obavještava.razumljivo . I. i E.. Bernsteina izvjestan esej u »Geschichte des Sozialismus« (Stuttgart 1895.!Grchen«. medutim. »Congregabonalism of the last 300 years (istina. pri svoj izvanrednosti misaone oštrine. sv. prije svega. Vaderland: . Najbolja bibliografija (preko 7000 brojeva) u Dextera.ričke kolonije istič~ se iz mnogobrojne pojedinačne literature djelo Doy/e. Gesch. koja. pored Polenza. i izvrsnu knjigu od Weingartena: »Die englischen RevQlutions. Bilo je. !Grche (Er1angen. za Francusku. v. The pilgrim Fathers od New England and their Puritan successors (3.Le parti antirevolutionnaire et confessionelI dans l'eglise des P. izd. F.74 MAX WEBER i 17. Schneckenburgerov prikaz odbija. The Puritan Republic (Indianapolis. uostalom. sada. i naročito Naber. von Schottland (1884) i literatura o Johnu Knoxu".za aDlC. 3. Taylor. vijek. Kirche«. . ovdje citirano po 3. na primjer. :p.

ima d~. takozvane t. kao potpuno okrenut od dobra i mrtav u grijehu. Ako pođemo. svuda služe. rascjep u engleskoj crkvi je pod Jakovom I postao nepremostivotkada su se kruna i puritanizam i dogmatski . ono što. svojom odlukom neke ljude . 8 Veliki sino di Dalje.kraljica nije ratifikovala.važnost (kao Hanserd K.razišli. kao i sebi samom.na dnu strane. 7 Za sljedeću skicu neka unaprijed bude jako ukazano na to da mi ov~ dje ne razmatramo Kalvinove lične poglede. za njega iz velike raznovrsnosti misli i raspoloženja. ne treba naročito spominjati. važi kao »Iuterovsko« učenje. Njemačka zasada ostaje sasvim po strani. . Izričitoj predestinaciji za smrt (ne samo: »dopuštenju« prokletstva.nollys Confession).O vrijedno. dalje.' Kulturna borba koju je vodio 01denbarneveldt skrhala se na njoj. kao što će se ovdje desiti. pa i taj u onom vidu kakav se on razvio krajem 16. kao što je to htjelo blaže učenje) pridavali su upravo radikali presudnu . i to tako da prirodan čovjek.Ako sam. Seeberga i sl.vezuju. . za to je upravo bila presudna prinuđenost da specijalno neteološkim čitaocima oinoguam barem prolazno preispitivanje misli ove skice i nagovještajima nekih vidova koji se na to nado.upravo zbog tog učenja ..) imalo da bude. i u 17.j~m. 3: Bog je. Glava 9. naravno. jer čisti· kalvinizam nije ovdje nigdje vladao velikim područjima. ne uvijek onakvo kakvo je bilo. čitaocu. (O božjoj vječnoj odluci. (O slobodnoj volji. shvaćeno kao nešto što je u kalvinizmu po državu opasno. koji su (nasuprot službenom shvatanju) izričito učili i predest1naciju za smrt .POZIVN A ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 75 njoj jedin'o' )interesantno« ili jedino trajno »vrijedno«. nego kiUvil1.) Br. nuo penitenciju grdne jedne otekline od napomena . da bi očito pokazao svoju moć. To je luteranstvo kakvo bi (po R. Ili je to mišljeno zbog njenog uticaja na druga historijska kauzalno značajna zbivanja. na primjer. nije istovetno s )ka1vinistički«.. • Već ni od univerZiteta u Kembridžu s nadbiskupom od Kenterberija ugovorenu deklaraciju 17. s ovog posIje~njeg st~novišt~ i. koja su istovremeno bila nosioci kapitalističke kulture. izgleda često da je ustanovljeno vrijednosnim sudovima: to je ono što je u luteranstvu trajl1. nije sposoban da se obrati niti da se čak za to i pripravi. vijeku na velikim područji­ ma svojeg dominantnog uticaja. Glava 3. člana anglikanske vjeroispovijesti. »Refonniran«. i ono je uopće bilo.se onoJ dogmI PO nJemm kulturno-hlstonJsl(:i)n djelovanjIma pripiše.ambeth članove od 1595. 3: Covjek je svojim padom. namet. onda ona sigurno moraju visoko da se cijene.) Br. u stanje grijeha izgUbio svaku sposobnost svoje volje za bilo čim duhovno dobrim i onim što sa sobom nosi spasenje. već u samog Lutera. onda se radi o sudovima historijskog pripisivanja. pa se državna vlast protiv njega borila. Da se djelima Karla Mailera. upitamo se z~ zn~čaj koji. na prvom mjestu. " predodredio (predestinated) za .

koju su u toj tački kako indenpendentske tako i baptističke vjeroispovijesti jednostavno ponovile:9 . prije nego što je bila postavljena osnova svij~ta. 5. u slavu svoje božanske pravednosti. na to potaklo.76 MAX WEBER 17. predaje ih njihovim vlastitim čulnim prohtjevima. Miltonov život. kojom bi njihova pamet mogla da se prosvijetli i njihova srca da budu tronuta.lav.. vječni . koje je on ustano~ vio. i II 18.. autentično iz odredaba» Vestminsterske konfesije« od 1647.. 9 Doslovan tekst ovdje i dalje citiranih kal'Vinistički}{ simbola v. O predestinacijanizmu hugen<. M. nego im p'onekad oduzimlje i one darove koje su oni imali i dovodi ih u vezu s takvim predmetima iz kojih njihova propast pravi priliku za grijeh i. bezbrojnim junacima »ecclesiae militans« (»borbene crkve« . stoljeća. Savoy i (američku) Han~erd KnoUys DeclaratIon. ili bilo šta drugo. (O djelotvornom pozivu).. iskušenjima svijeta i sili sataninoj. One iz roda ljudskog koji su određeni za život Bog je. stavljali su u središte svog rada težnju da to učenje dobije snagu kanona. 54S.. ali takav Bog nikada neće iznuditi moje poštovanje« . Mi ga ne možemo mimoići i ne upoznati se najprije s njegovim sadržajem . Upor. kao uslov ili uzrok. da bi proslavio . č~k Istim onim sredstvima kojima se Bog služi da bl omekšao druge". Dalji citati na istom mjestu . u zgodno vrijeme.). a pored njih i mnogi manji. i samo njih. svojom riječju i svojim duhom djelotvorno pozove . koje Bog.. on njima ne oduzimlje samo svoju milost.svoju neograničenu moć nad svojim stvorenjima. ili ustrajnosti i II jednom i u drugom. ane što bi ga izgled vjere i dobrih djela..bio je. N. zbog čega se dešava da oni sami sobom bivaju okorjeli. po kojemu on dijel~ milost ili je uskraćuje. zbog njihovih ranijih grijeha zasljepljuje i čini okorjelim. objavljujući im svoju volju i odredujući ih svojom svemoćnom silom za ono što je dobro . osim toga.pređe i odredi ih zbog njihova grijeha na beščašće i gnjev.. l. . Br. Leipzig. svojom vječnom i neizmjenljivQm odluko~ i tajnim rješenjem i svojom voljom izabrao u Hristu za vječno uživanje. Glava 5. »Die Bekenntnisschriften der reformierten IGrche«. u stvorenjima.pr. Br. 6: Što se tiče zlih i bezbožnih ljudi.pošto taj danas svakom obrazovanom čovjeku može da bude poznat. Glava 10. kao i u 19. stoljeću ono je izazivalo crkvene raskol e i pri velikim novim oživljavanjima služilo kao bojni poklič.) ono je služilo kao čvrst oslonac.i d. nego sveu slavu svoje božansIre milosti. kako je poznato. . . Broj l: Bogu se svidi da sve one koje je opredijelio za živo. kod Karla MiiIlera. po nedokučivom savjetu svoje volje. oduzevši im njihovo kameno srce i davši im od mesa srce. kao pravedan sudija. i Polenz. 1903. 7: Svidjelo se Bogu da preko ostalih u ljudskom rodu. (O providenju. i to iz čiste milosti i ljubavi. Br. a druge odredio (foreordained) za Vječnu smrt. oni u Dordrehtu i Vestminsteru.. »Makar ja otišao u pakao. prije svega..

za nas il pojedinostima ne dolaze u obzir. naravno. u šest svezaka. l> » Hic:: est fidei summus gradus: credere Deum esse clementem. kao »jednosprežnici«.:enijih među onim velIkim bogomoljCIma kOJe Je hIstOrIja Čovječanstva od Augustina naovamo stalno vidala sa sigurnim osjećanjem da oni sve imaju da zahvale isključivo djelatnosti neke objektivne sile. s~ upravo ko~ !lajakti:vn~jih . Samo kratko možemo da se zadržimo na pitanju: kako je ovo učenje nastalo i u kakve se misaone veze u kalvinističkoj teologiji ono uklopilo.i daje pravedan koji nas svojom voljom čini osudljivim« .Milton je rano počeo da prerasta predestinaciona učenje u obliku dvojnog dekreta. sasvim neposredno i uništi svaku mogućnost predstave da bi ovaj nečuveni dar milosti mogao biti dugovan bilo kakvom vlastitom sudjelovanju ili. Tauchnitz. on se u izvjesnom smislu može da uporedi sa Sebastijariom Franekom. izd.i naJ~trast. konačn~.. M. str.glasi čuveno mjesto u spisu de servo arbitrio. qui sua voluntate nos damnabiles facit« (»Qvo je Ilaiviši steDen vjere: vjerovati da je Bog milostiv koji tako malo njih spasava. (površan je o tome Macaulayev ~sej prilikom Sumnerova prevoda 1823. sve dok. . nije došao do sasvim slobodnog hrišćanstva svoje starosti. i d. pak.. 1879. Njih obadvojica. .) .justum. Dva puta su do njega bila moguća. Studien und Kritiken«. povezan s ostvarenjima ili kvalitetima svoje vjere i htijenja. i na njemu zasnovana njemačka biografic ja Miltona od Sterna.).ali ne samo da ta misao nije kod njega dobila centralno mjesto nego je iščezavala sve više što je on 11 O MiltonovoJ teologiji v. N. 185. 12 On je ni kasnije nije fonnalno napuštao. moćno raspoloženje radosne sigurnosti u koje se kod njih ispražnjava s~rahovit grč osjećanja grijeha preplavi ih. . nego historijski položaj te dogme.. Fenomen osjećanja@kupljenja poyezuje. koja je za buduće naraštaje predstavljala trajno nasljedstvo kalvinizma. a Franck u suštini kritička priroda. a ni najmanje svojoj vrijednosti. U potpuno sličnom smislu mogli bismo Francka nazvati »puritancem«. na izgled. . za sve pobliže.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 77 sud O tom učenju. qui ~am pau cos salvat. ponešto shematski napisano. l. II Ali ovdje za nas nije važno cijenjenje. . Samo što je Milton bio jedna praktično-pozitivna. opet nađene »Doctrina Christiana«. U onim vremenima svoje najviše religiozne genijalnosti u kojoj je Luter bio sposoban da napiše» Freiheit eines Christenmenschen« i njega je najpouzdanije podržavala »tajna odluka« Boga kao apsolutno jedino bezdano vrelo njegova religioznog stanja milosti. Slobodan od svake vezanosti z~svoje vcijeme. englesko glavno djelo od Massona. članak Eibachov u ))Theol.prev. Milton je ))puritanac« samo u Qnom širem smislu racionaJne orijentacije života unutar svijeta na božansku volju.

a za crkvene oce luteranizma bilo je dogmatski utvrdeno da je milost izgubljiva (amissibilis) i da se ona pokajničkom skrušenošću i vjerujućim pouzdanjem u riječ božju i sakramente opet može da stekne. 14 Nije Bog radi ljudi. -dakle.) kao samovoljnog despota. str. Ritschlove primjedbe u »Geschichte des Pietismus« iKostlin v. 3. M. N. Upor. dok je kod Kalvina misao na transcendentno božanstvo ovladala životom. Ono je tek u trećem izdanju njegovo »Institutio« potpuno razvijeno. kao k<?d Lutera. 1897. Elberfeld. vol. nego su ljudi radi Boga tu. Prot. protivnicima. nego Jehova starog zavjeta. Kod Kalvina 13 se proces odvijao upravo obrnuto. i tek posthum dobija svoje centralno mjesto u velikim kulturnim borbama koje su sinodi u Dordrehtu i Vestmin'steru nastojali da završe. .jednog dvojnog Boga: objavljenog milostivog i. . Halle. Dogmatik der cvangeJisch-reformierten Kirche. Theol.može da ima svoj smisao samo kao sredstvo za samopreuznošenje božjeg veličanstva.jer taj vlada prvim knjigama »lnstitutio Christiana«. und K. dabome. f. 186. izd . lS Corpus Reformatorum.prev. i stoga je u svojem značaju povećavana sa 'svakim daljim povećanjem misaone konsekvencije u pravcu njegova samo Bogu. IS jer je on. nego je izmišljena. jer je on sve više izbjegavao refleksiju o metafizičkom kao beskorisnu i štetnu. U popularnom razvitku kalvinizma ona se. i za Kalvina nesumnjiva činjenica da je samojedan mali dio ljudi pozvan za spasenje . a ne čovjeku okrenutog religijskog interesa. u osjetilom povećanju značaja tog učenja u toku njegova polemičkog raspravljanja s dogmatskitp. nije mogla održati. 77.. nije podložan nikakvom zakonu i njegove odluke mogu da nam budu razumljive i uopće poznate samo utoliko ukoliko 13 Obadvojica. »Gott« R. doživljena. za sljedeće: Scheibe. Calvins Pradestinatiortslchre. N.dobrog oca Novog zavjeta. i d .) nije. tj. .ali sada nije stupio na njegovo mjesto nebeski otac Novog zavjeta. v. Melanhton je svjesno izbjegavao da to )}opasno i mračno« učenje primi u augzburšku konfesiju. Za kalvinističku teologiju uopće.a iza njega »Deus absconditus« (»skrivenog Boga«. M. . Heppe. koji žari i pali.78 MAX WEBER kao odgovoran crkveni političar bivao prisiljeniji da bude »politički realan«. . i samo on. Kod Kalvina »)decretum horribiIe« (strašna odluka . Mjerila zemaljske »pravednosti« primjenjivati na njegove suverene odluke bila bi besmislica i povreda njegova veličanstva. 1861. slobodan. Luter i Kalvin.v.prev. Kod Lutera je sasvim preovladao Bog Novog zavjeta. i sve što se dešava. poznavali su u osnovi .

Pretpostavljati da ljudska zasluga ili krivica tu sudbinu suodređuje . moralo je ovo učenje da za raspoloženje jedne generacije koja se predala njegovoj grandioznoj konsekvenciji. jer njegove odluke nepromjenljivo čvrsto stoje.značilo bi da su apsolutno slobodne božje odluke. Kada bi vječni prokletnici htjeli da se zbog svoje sudbine koju nisu zaslužili žale. Osnova spisa je kod H .1 6 Milost Gospoda Boga. nego u tajnama usamljenog srca« . neizgubljiva je za one kojima je on da isto tako kao što je nedostižna za one kojima je on uskrati. koje je ispitivati nemoguće i drsko.okruženo je mračnim tajnama. svakom ljudskom poimanju us'" kraćeno transcendentno biće.prev" N. U svojoj patetičnoj nečovječnosti. ima jednu posljedicu: osjećanje nečuvene unutarnje uSaJ1i!jenosti pojedinog individuuma. ni u crkvama. . ukoliko on radi preuznošenja svog veJičanstva nije nešto drugo odlučio. Ono što mi znamo jeste samo to da jedan dio ljudi biva spasen. prve! poglavlje Pisma Efescima.smisao naše individualne sudbine.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 79 on nade Ža shodno da nam ih saopći. na primjer. koje odvajkada. pod l~udsk~m utica~~m promjenljive. Razne nekonsekventne pokušaje da se spredes~i­ nacijom i providenjem božjim kombinira odgovornost individuuma i da se spase »sloboda« volje . prije svega. Samo ovih fragmenata istine možemo se držati.• uglavnom. Q~ ljudskI razumljIvog »oca na nebeslma« Novog zavJeta. 234) .). L. u Hoornbeekovoj Theologia practica (Utrecht. dok drugi ostaje u vječnom prokletstvu. ovdje je postalo jedno. sve drugo: . samo vječitu smrt. to bi bilo iSto tako kao kad bi se životinje žalile što nisu rođene kao ljudi. koje su odvajkada utvrđene. I: de praedestinatione (karakteristično je da taj odjeljak stoji direktno iza naslova: De Deo.kakvi su bili počeli već pri prvoj izgradnji učenja kod Augustina . M. 17 U najpresudnijoj stvari života za ljude iz vremena vječne 16 Naredni prikaz kalvinističkog učenja može se prihčno u ovdje datom obliku pročitati. n »The deepest community (s Bogom) is found not 10 institutions or corporations or churches. svakom pojedincu dosuđuje sudbinu i rješava o svim i najmanjim stvarima u kosmosu. K'6Jl se raduje povratku grešnika kao kakva žena opet nadenom grošu.formulira presudnu tačku Dowden u svojoj lijepoj knjizi »)Puritan and AngJican« (str. but in the secrets of a solitary heart« (» Najdublja zajednica s Bogom ne nalazi se u ustanovama. po potpuno nedokučivim odlukama. II c.mi ovdje nemamo potrebe da analiziramo.) . Jer je svako stvorenje od Boga odvojeno i pred njim zaslužuje. ni u društvima. t~ je nemoguća m!sao. 1663). Ovo dubo- .

M.jer su sakramenti. ni sam Bog: . i ja vam kažem da je Bog umro samo za izabrane. treba da pripadaju i da budu podvrgnuti njenim sredstvima stege.. N. N.prev.. M. članke o ).18 ali spoljnoj crkvi pripadaju i reprobi~ rani. sakramenti i crkvena stega) comtemnunt. u Broeku kod Roggea.19 kojima je Bog odvajkada bio odlučio da pripiše njegovu požrtvavanu smrt.. svakako.Wirtschaftsethik der Weltrebgionen«. ali oni nisu nikakvo sredstvo da se stekne milost božja. Bogom određeni radi povećavanja njegove slave j stoga ih treba smatrati neprikosnovenim. ali ne da time dodu do spasenja. štaviše. ne bi trebalo ovo sredstvo. 9. to je nemoguće. . nego subjektivno samo »externa subsidia« (spoljnje pomoći . Ni~ kakva crkva: .le subst. str. Upor. M. Niko mu nije mogao pomoći.. kako će se tamo pokazati. na ovoj qsnovnoj činjenici.. Nuyensa na cit. 20 O ovom procesu v. saJutis suae certi esse non possunt. čovjek je bio upućen na to da samotno ide svojim putem ususret jednoj odvajkada utvrđenoj sudbini. koji su bili pt:edestinijanci. mj. Ovo apsolutno (u luteranizrnu još nikako u svim konsekven~ cijama izvršeno) ukidanje ctkveno~sakramentalnog spasenja bilo je prema katolicizmu apsolutno presudna stvar.80 MAX WEBER reformacije. Nikakav sakramenat: . i njen razvitak od vremena proroka. str. Konačno. Wtenbogaert II.prev. N... stav »extra ecclesiam nulla salus« (van crkve nema spasa . Zamršeno je j obrazloženje Hristova iskupitetjstva u Hanserd KnoIlys Confession.nego zato što i oni moraju u slavu Boga da budu prisiljeni na održavanje njegovih zapovijedi.. '. doduše.jer je i Hrist umro za izabrane.) vjeri. (Naprotiv.. et qui in illo contemtu perseverat elecfuv. potpuno se za. i onaj koji u tom preziru ustraje nije izabran .aJi to nije bila njegova namjera. foed. 19 » Kaže se.. str. zapravo. lO unutarnje osamljenje pojedinca nastupilo je isto tako i kod jansenista po. oni koji takvo drtJštvo preziru . Već zaseban položaj staroizraelske etike prema njoj sadržajno blisko srodne egipatske i babilonske.non est. on je samo htio da nekolicini pomogne da se izbave od pada•. ne mogu biti sigurni u svoje spasenje. « (propovijed odriana 1609. 232). oni joj. Onaj ve~ !iki vjersko~istorijski proces oslobadanja svijeta od magije. Contra qui hujusmodi coetum (naime. Da Bogu. da je Bog poslao svog sina da iskupi ljudski rod.) u tom smislu da čovjek koji se drži daleko od crkve nikada ne može pripadati izabranicima božjim. doduše.. u stvari vječnog blaženstva. . 222. . Nikakav propovjednik: . .jer božju riječ spiritualiter može da razumije samo izabranik.) Olivian.jer važi. odbijanju saksnivao ramentaIne magije kao puta spasenja kO rt Royala. svuda se upravo pretpostavlja. jedne crkve u kojoj postoji čisto učenje.prev. II.

. ali nije još bio »zreo« z~ pričest. našao je ovdje svoj završetak. daljim indikacijama. opet. M. skih ceremonija na grobu. kako je to Dowden na cit. Berl. (čl. U jednom sasvim drukčijem smislu. Sto mi ovdje pod tini razumijemo . mistički obojenog individualizma23 kakav se još i danas ispoII Isto tako je. jer on i oni misle nešto sasvim različito kada govore o »individuaIitetu« i »indiVidualizmu«. 1905) srednji vijek zove »izrazitimindividualitetom« tato što su za historičaru relevantne događaje tada iracionalni momenti bili od izvjesnog značaja. Povezana s krutim učenjem o apsolutnoj udaljenosti od Boga i bezvrijednosti svega čisto kreaturaInog. historijski 6 . krštenje bilo obavezno samo na osnovu pozitivnog propisa.. Luteranstvo su . d..) . razlog za apsolutno negativan stav puritanizma prema ·svim čulno­ -osjećajnim elementima u kulturi i subjektivnoj religioznosti. u zajednici s helenskim naučnim mišljenjem. preporučio je sinod u Eđamu 1586. ova unutarnja izolacija čovjeka sadrži.).u drugom jednom smislu riječi . N. On ima pravo. nikakvoIll po~z­ davanju u spasonosno djelovanje magijsko-sakramentalne vrste. na primjer. ali. i sada bi upravo opet od vrlo velike naučne vrijednosti bila jedna temeljita. . i sahranjivao je svoje najbliže bez udaranja u zvona samo zato da ne bi dao mjesta nik~kvoj »superstition« (praznovjerju ..PROTI::STA:"TSKA /. 32. možda. Odraslog čovjeka koji bi zaželio da bude kršten. po svoj prilici.prev. lijepo iZložio. s jedne strane.Genijalne formulacije Jakoba Burkhardta danas su dijelom prevazidene. što danas nije više slučaj. n Ovaj negativan odnos prema. odbacio sva magijska sredstva traženja spasa kao praznovjerje i grijeh.jer su oni za spasenje beskorisni i izazivaju sentimentalne iluzije i kreaturaluo-obožavalačko sujevjerje .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 81 koji je počeo sa starojevrejsk:im prorocima i.objasni će se. s druge strane.nazvali »individualističkim« zato što ono ne poznaje nikakve asketske propise u životu. po najkonsekventnijemshvatanju. Pravi puritanac je odbacivao čak svaki trag vjer. mj.»ČUlnOj kuituri{< jeste upravo. ali za spasenje ono nikako nije bilo nužno. N. stvara jedan od korjenova onog beziluzionog i pesi.a time za na:čelno odbijanje svake čulne kulture uopće. konstitutivan elemenat puritanizma• . djeca pijanica). Akad. l) da krste samo onda ako mu je vladanje besprijekorno i ako je on tu svoju želju postavio »sonder superstitie« (»bez predrasude« "':' prev. Stoga i jesu strogo puritanski škotski i engleski iridependenti mogli da sprovedu načelo da se djeca očevidno reprobiranih ne treba da krste (na primjer.. upotrebljava. zz Ali se. i oni kojima on svoja zapažanja protivstavlja. Izraz »individualizam« obuhvata nelito lito ne mQžc biti hetetogenije.lI Nije bilo ne samo magijskog nego uopće nikakva sredstva da se milost božja pokloni onome kome je Bog odlu-: čio da je uskrati.IIKA I OLH KAPITALIZMA . Dietri~h Schafer tu riječ kada u svojem djelu »Zur Beurteilung des Wormser Korikordates« (Abb. M.

~a ide u ka~vu divlju šumu punu opasnosti i da moli Bop:a da mu da »pJaIt. . and thrusts not his fingers in needless fires . Tako. samo Bog treba da bude povjerenik. izd. i njegov se individualizam. str. Speneru svojim »Theologische Bedenken« (ovdje cit" po 3. V. .»razuman čovjek« . str.»nije slijep ni u čijoj stvari... mj.suprotnosti prema kasnijem katoličkom učenju. zo Bailey. »definiraju« u . Prava suprotnost tome je. str.82 MAX WEBER ljava u »narodnom karakteru« i u narodnim institucijama s puritanskom prošlošću .To osjeeanje apsolutno prevladuje u svim .. plakatskomstilu.u tako upadljivoj suprotnosti s potpuno drukčijim naočalima kroz koje je kasnije »prosvijeće­ n05t« na ljude gledala. nego većinom iz tjelesnih (ne nužno egoističnih) namjera. na primjer. opet. On vidi lažnost toga (svijeta) i zato se uči da se nikad ne povjerava. Duboki. ist() tako na učenju o predestinaciji zasnovani Paskalov pesimizam je. '0 isto tako jansenisti. 187. others so far. 1724). naravno.naravno. u 2.). J. a Bailey direktno preporučuje da čovjek nikome ne vjeruje i da nikome ne povjerava ništa kompromitantno. jansenističkog porijekla. koji iz toga proizlazi. as not to be damaged by their disappointment« (»On« . ls Duboko nepovjerenje i prema najbližem prijatelju savjetuje čak i blagi Baxter.Bailey (Praxis pietatis.. He sees the falseness of it (s:viieta) and therefore learns to trust himself ever.. A i Ph. o tome na str. ali je najdaJekovidniji u svojoj vlastitoj. estina ciji nalazimo mi. but best sighet in his own. On se ograničava na krug svojih poslova i ne miješa se u nepotrebne stvari . jasno.. izd. 72. z.z" Tragove ovog uticaja učenja o p~~d. 26 U najupadljiviorijentirana analiza tog pojma. 1712) stoji na sličnom stanovištu: prijatelj slabo kada daje svoj savjet s obzirom na slavu božju. Dalje. N. napomeni citirano Honigsheimovo djelo o francuskim j~senistima. naprotiv. Adams (Works of the Puritan Divines. manje oštroj . nipošto ne slaže s oficijeInim katoličkim stavom. da bude od drugih daleko tako da ne bi bio oštećen njihovim ometanjem« . 176) preporučuje da čovjek svako jutro prije nego što izide medu ljude zamisli . He confioes himself to the circle of his own affairs. u vremenu kojim se bavimo.the »knowing man« . Praxis pietatis (njem. i to i tamo gdje je važnost nje kao dogme bila već u čilje­ nju: ta ona je upravo i bila najekstremniji oblik one ekskluzivnosti pouzdanja u Boga do čije nam je analize ovdje stalo.. M. na cit. opreznosti i praveditosti«. kada nagon za igrom izvjesne historičare navodi na to da taj pojam. Lajpcig. filozofira Th. u upadljivo često ponavljanom upozoravanju osobito engleske puritanske literature da se treba čuvati svakog pouzdanja u ljudsku pomoć i ljudsko prijateljstvo. I isto tako u . LI). samo da bi kakvu historijsku epohu mogli s njim kao etiketom da oblijepe.prev. »He« .»is blind in no man's cause.• Halle. u elementarnim pojavama načina života i pogleda na život.

Ispovjedaonica. Upravo ova kombinacija je tako važna za prosuđivanje psiholoških osnova kalvinističkih socijalnih organizacija. o dužnosti ljubavi prema neprijatelju: Denique boc magis nos ulciscimur.Da bi se čudnovato čovjekomritvo ovog životnog shvatanja procijenilo.. Ko hoće da osjeti specifične uticaje19 te čudnovate atmosfere •. str. N. dovodilo je stalno do njegove zabrane.l' konsekve~cijama za ~oral~ nu svakodnevnu praksu bice JOS govora. 65.. Cak i Spangenburg u (hemhuterskoj) Idea fidei fratrum. Ah su kao dan Jasne posljedice za religiozno stanje svih ljudi.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 83 joj suprotnosti s lutera. str. Sredstvo za periodsko »abreagiranje« afektno naglašene svijesti o svojoj krivici bilo je odstranj~. Na prvom mjestu kao simptom za način djelovanja te religioznosti. . 86. taj . to je događaj od najvećeg zamašaja. JO Antiautoritamo obilježje ovog učenja. quo quis plus se ulciscitur. suviše su uprošćene za vrlo komplikovan psihološki problem ispovijedi• . na primjer.. I. napomenu 35. A zatim i kao psihološki razvojni podsticaj za njen etički stav. 17 S: »Daje proklet čovjek koji se uzda u čovjeka«. eo minus id pro ipso agit Deus (Mi se. jednom riječju. tim vile osvećujemo što svog bližnjeg neosvećena ustupamo osvetniku Bogu.. To je uvijek imalo za posljedicu stvaranje konventikula (poslije 16)4). f. kao naročito od strane Generidnih Staleža. i dalje dolje str. koje je svaku crkvenu i državnu brigu za etiku i spas duše u osnovi obezvrijedilo kao besvrhovnu. pra<:t. .): isto »pomjeranje osvete« koje se nalazi i u postegzilnim dijelovima Starog zavjeta: rafinavano pojačavanje j intenzifikacija osvetljivosti Drema starom: »Oko za oko. inuItum nobis. pa je ono kod nekih pijetista dovodilo do jedne vrste pustinjačkog života unutar svijeta. sv. Re. Sto se neko više osvećuje tim manje to za njega samog radi Bog . takoder u vezi s tim životnim raspoloženjem u oblastima potpuno razvijenog kalvinizma. 6· .18 ophođenje jednog kalviniste s njegovim Bogom. Psych. prema kojoj je sam Kalvin zbog mogućeg sakramentainog krivog tumačenja gajio sumnju. »Slava božja« i vlastiti spas ostaju uvijek iznad »praga svijesti«. jako podsjeća na Jer. Sve se one zasnivajuna-duboko »individualističkim«. quo proximum. Z.. naravno. O »ijubavi prema bližnjemu« v. .prev. M. Muthmannove. 2... zub za zub«.. Formulacije. uprkos nužnoj pripadnosti pravoj crkvi. str. U dubokoj unutarnjoj izolaciji vršilo se. nije nikako djelovala samo u tom smislu. tradimus uJtori Deo•. 882.o asketskim denominacijama. Nikada individuum ne ulazi u njih po osjećanju.nstvom. treba uzeti u obzir Hoombeeko"a objaJnjenja u Theol. iščezla je ćutke privatna ispovijed. I. »svrhovno« ili »vrijednosno racionalnim« motivima. 382. To još i danas osobenosti socijalne organizacije kod naroda s puritanskom prošlošću utiskuje o4ređene karakteristične crte.!o ..

II. krene na hodočašće u nebeski grad.JO prikaz »Hristijanova« držanja pošto je on postao svjestan da se nalazi u »gradu pokvarenosti« i pošto mu je stigao poziv da.i baptist. . kako nam ga je Dollinger opisao. To je isti o~aj grozni strah od smrti i od onoga poslije smrti koji mi kod Alfonza od Liguorija. s prstima u ušima. zaista.izraziti raspoloženje II osnovi samim sobom zabavljenog.prev. vječni život! . svuda tako penetrantno osjećamo.84 MAX WEBER neka pogleda u kudikamo najčitanijoj knjizi čitave puritanske literature.ali on.. s vapajem: »Life. M.. je ravnodu§an prema denominacionim diferencijama unutar kalvinizma. N. ne govori o Wallhallinim gordim milinama!« Samo što su. u Bunyanovom »Pilgrim's progress«. djelovanja ovog straha kod Bunyana i Liguorija tako karakteristično različita: isti strah koji ovog tjera na svako moguće samoponiženje podstiče onoga na neprekidnu i sistematsku borbu sa životom.B.:. samo na svoje lično spasenje usmjerenog puritanskog vjernika kakvo dolazi do izražaja u popovski patetičnim razgovorima koje on uzgred vodi s istomišljenicima (i koji pomalo podsjećaju na Gottfrieda Kellera »Gerechte Kammacher«). Ali mi. . biografiju od Froudea u Morleyovoj zbIrci (English Men of Letters). dalje MacauJayovu (površnu) skicu (Miscell.l prvi mah da je zagonetka kako se s onom tendencijom za unutarnjim oslobođenjem individuuma iz naj'0 O Bunyanu upor.~ne časeći ni jednog časa.u borbi protiv pape i interdikta »ljubav prema rodnom gradu bila važnija od straha za spas svojih duša« i. Works. dabome. 227). pozdravI ml Wallhallu . i nikakav rafinman ne bi mogao bolje od naivnog osjećanja kotlokrpe koji je u svom zatvoru pjevao i pri tome naišao na odobravanje pobožnog svijeta . još dalje od osjećanja kakva Richard Wcfgner stavlja u usta Siegmundu pred smrtonosnu borbu: »Pozdravi mi Wotana. dabome.beskrajno daleko od onog duha ponosne svjetovnosti kojemu Makijaveli daje izraza u pohvali onim florentinskim gradaniIna kojima je . Zena i djeca mu se obisnu oko vrata. odjuri pravce. Tek kad se on sam spasao. eternai life!« (Zivot. str. Odakle ova razlika? Izgleda ). ali je ipak strogi kalvinlstičk. . budi mu se misao kako bi bilo lijepo da sad i porodicu ima sa sobom.).

sljedeća opomena: It is an irrational act and not fit for a rational creature to love anyone farther than reason will allow us. Ovdje je upravo mjerodavno vjerovanje da hrišćanin djelovanjem »in majorem gloriam Dei« potvrđuje svoje stanje mil. izazvane kalvinističkom vjerom. str. M.osti (v. ipak (na i.prev. pored drugih krupnih razloga.3) sasvim u duhu poznijeg liberalnog racionalizma formulira.(Baxter.) .. Ali ona upravo proizlazi. u težnju za racionaJizacijom svijeta. lična veza između čovjeka i čovjeka pada upravo u puritanskoj. zajednicu. IV.iz odbijanja da se obožavaju kreature.POZIvNA'ETIi'<A ASKETSlCOG PROTESTANTIZMA 85 tjesnijih veza koJima ga svijet sputava mogla da poveže31 neosporiva nadmoćnost kalvinizma u socijalnoj organizaciji. M. Kalvinistu odu§evljava misao da Bog u stvaranju svijeta. Za prijateljstvo ovo dovoljno jasno pokazuje. N. s jedne strane skloniji »uvažavanju« magnata. str.ma koliko da je to samo po sebi bilo malo novo . a i socijalnog poretka. kako to Baxter (Christian Directory. božanskim propisima odgovarajuću. I misao da se »iavna« korist~ ili i »The good of the tnany«((»dobro mnogih« .na primjer.ndirektannačin)i s onom tradicijom. proizlazila je za puritanizam . i učinila. Hrišćanin kojemu leži na srcu potvrdenje njegova stanja milosti djeluje u svrhe Boga. kao i u svakoj asketskoj etici. It very often taketh up mens minds so as to hinder their Jove of God (Nerazumno je postupanje i ne pristaje razumnom stvorenju da ljudi bilo koga više vole nego §to nam razum dopušta. 9. a o§tra'perhorescencija obožavanja kreature i svega podržavanja Ji~nih veza S ljudima morala je tu energiju da neprimjetno skrene na puteve objektivnog (bezličnog) djelovanja. S takvim argumentima ćemo se stalno sretati..mogu da budu samo bezli~ne. 262. Ona dogmatska misao bi se mogla obrazovati i pri jednom čisto institucionalnom karakteru crkve. .Tradicionalna američka perhorescencija ličnih usluga u vezi je. morala da poprimi. koja proizlazi iz potrebe »inkorporacije u tijelo Hristovo«. N.dakle neracionalno uslovljena . dolje!). Ona po sebi nema psihološke snage da probudi zajednicotvomu iniCijlltivll j da joj uz to da takvu snagu kakvu je kalvinizam posjedovao. s dru~e . vrlo lako pod sumnju da je ona obožavanje kreatura. nego poredak kreaturainog pod svojom Voljom. Svaka čisto osjećaj­ na . mora da je htio ono što je stvarno metodi6no smišljeno kao sredstvo za uznošenje svoje slave: ne kreaturu radi nje same. Stoga učenjem o predestinaciji oslobođena silna potreba svetaca za djelovanjem prelazi potpUDO. 253).. koliko god to izgledalo čudnovato.pored onog što smo ranije već rekli .. i to je ona. ~Ii is~o tako relativno velik imunitet bivših puritanskih naroda prema cezanzmu l uopće duhovno slobodniji. ali.. o spasonosnoj nužnosti prijema u koju. koji proizlaze iz »demokratskih« osjećanja. Ona proizlaII Lako je pojmljivo ukazivanje na nesumnjivo veliku važnost koju za sociJalni karakter reformiranog hrišćanstva ima kalvinistička misao.. Upravo i van božanski propisanih crkveno-općin­ skih shema u »)svijetu« je djelovala ova njena zajednicotvoma tendencija. a te . To vrlo često zaokuplja misli ljudi tako da sprečava njihovu ljubav prema Bogu prev. Ali za naše specijalne aspekte težište problema je nešto drukčije. iz specifične obojenosti koju je hrišćanska »ljubav prema bližnjem« pod pritiskom unutarnje izolacije pojedinca. IV. kao što je poznato.). Christian Directory. s ponešto usiljenim citatom ii Rimlj.

najzad.). a~~a su Hanserd !{. to ne spada u nai kontekst. jer se time eventualno ugrožava poslušnost prema Bogu. crkvenih i drugih zajednič. to je kod kalvinista postalo karakterističan dio njihova etičkog. O gI~šnosti vjere u autoritete . jer je to Hrist zapovjedio i od toga učinio zavisnim. S ogromnim tro~kovi­ ma bile su opremljene silne čete misionara.na strane. i. .i samo za to . M. dogmatski. os ~ta jedfla takva. gl. bez svakog podsjećanja na moderni smisao te riječi. zi iz toga.i isto tako o grešnosti pretjeranog poštivanja čak i. Mil!sion. da. d. Zato ovaj karakter nosi i pozivni rad koji stoji u službi ovozemaljskog života svih ljudi. Da li će ljudi kojima su te propovijedi držane čovjek . Baxter. . prema svakojhisteri~oj zaljubljenosti u njih i u naivno mišljenje da »iz zahvalnosti« može nekome da bude oba'Cezan na političku poslušnost odbojni stav EDgleza prema njihovim velikim državnicima.određen: izabrani Hrist je za to . Dobra djela koja se u biJo koju drugu svrhu.v. ~. na samo kao bezlična. str. a ne u slavu Boga čine. naovamo u Njemačkoj. Gesch. na prvom mjestu.gollys Confession. u ))Socijalan. jedva da je potrebno napominjati. I. sistema. samo Bog ima da »vlada«. pozitivno i negativno doživjeli. izd. samo·u smislu djelovanja unutar političkih. na primjer. da bi putujući. Ill). Ali ono štoje kod njega ostalo kao nesiguran.u Svijet je za to . ~.i samo za to . 99.zd. to čoviek može vrlo dobro sebi da objasni na držanju »China IDIand Mission« i »)International Missionaries Alliance« (v. 1678). svoj povratak. »Ljubav prema bližnjemu« ispoljava se .tu da služi samouznošenju Gospoda Boga.86 MAX WEBER. N. jer on traži da socijalni oblik života bude prema njegovim zapovijedima i tako uređen da onoj svrsi odgovara. ali. .koja je dopušte. XVI . čisto konstruktivno-misaon zače­ tak. . oko 1000 njih.Sta su to odbijanje »obožavanja kreatura« i princip da na prvom mjestu u crkvi.ogledu od 1878. str..politički značili. prot. najsvetijih i najistaknutijih ljudi.jer ona može da budel4 samo u slavu Boga.. Christian Directory (2. i u životu uopće.prev. . ~. Ali Bog traži od hrišćana socijalno djelovanje. za samu Kinu.~ih organizacija. izvršavanjem njegovih zapovijedi uvećava slavu Boga u svijetu. Socijalni rad kalviniste3l u svijetu je samo rad »in majorem gloriam Dei« (»Za što veću slavu božju« . na sadržaj Svetog pisma upravljena vjera. .nasuprot mnogo čemu Ito smo mi u tom l-. sa svoje strane.35 a ne kreature . 56. o ovome Wameck. Da jedno i drugo nije identično. Već kod Lutera nalazimo mi izvođenje podjeloradnog pozivnog rada iz »ljubavi prema bližnjemu«. naravno. jedino odnosom života prema Bogu )uslov)jena bezličnost« »iiubavi Drema bližnjemu« na osobenom podruČju vjerskog zajedničkog života znači. propovijedanjem pružali evanđelje svim neznabošcima u strogo doslovnom smilu te riječi. O odnosu između dogmatskih i praktično-psiholoških »konsekvencija« biće još često govora.

I. M.da navedemo još jedan rudimenat onog životnog vazduha na području. označava samo jednu tendenciju. u izvjesnom pogledu s pravom čuvene. 81 rae) datih pozitivnih zadataka. tjerao svoju crkvenu stegu: nije spas duše cenzuriranih . . ili za manje od tri godine.prev. kao i . . predstavljali su za osjećanje prošlosti sigurno jedan jako okrepljujući priior. I tako . odumrla. Warneck. reformirane charihls (hrišćanske ljubavi prema bližnjemu . eto. očevidno potiču iz onog kruta predstava koje se provlače kroz puritansku etiku i po kC'jima čovjek zadovoljava ljuba'" prema bližnjemu ako zapovijedi Gospoda Boga izvršava u njegovu slavu. naravno.tendencija ove asketske religioznosti morala ovdje biti ustanovljena . . vijeku okomito razdvojenim u crnu i crVenu iJi crvenu i zelenu polovinu . . M.).što je bila samo božja (a in praxi njihova vlastita) stvar i na koju se nikakvim sredstvima crkvene stege nije moglo uticati -. N. Time je i bližnjemu dato ono što mu pripada. svakako. . II izvjesnom smislu. . na cit.) oko 50 miliona porodica.mi ćemo to još vidjeti . Jer čudesno svrhovito oblikovanje i uređenje ovog kosmosa. pa bi tako u l 000 dana. uostalom.jednom vrstom luđačkog odijela . kao i PO prirodnom uvidanju. a jedino on o tome odlučuje.do u sve pojedinosti privatne profesionalne djelatnosti. tako reći. koji je po otkrivenju Biblije. očevidno'podešen za to da služi »koristi« ljudskog roda.. na primjer.iz drugih razloga . To se ispoljava u najrazličitijim odnosima" Tako. da li će oni čak jezik misionara makar i gramatički razumjeti.za Jevrejina.. to je principijelno sasvim sporedno i stvar Boga. mj.To je ista ona shema po kojoj je kalvinizam.Sve to. j mi ćemo kasnije morati da napravimo i izvjesna ograničenja.odjeveni i u paradi vođeni u crkvu.. nego je povećanje slave božje bila svrha. j~r se ona zasnivaju na interrlenominacionoj podlozi.. prvom mjestu u ispunjavanju prirodnim zakonom (lex natu- . kalvinizam kao takav nije odgovoran.prev. i ona pri tome poprima jedan naročito objektivno-bezličan karakter: karakter službe na racionalnom oblikovanju društvenog kosmosa koji nas okružuje. potpuno isključenje teodiceje i svih onih pitanja o »smislu« svijeta i života na kojima su se drugi satIrali bilo je za puritance razumljivo samo po sebi. Ali je ona kao jedna . N.za ona djela modernih misija.): amsterdamski siročići sa svojim kaputima i hlačama još u 20. Kina ima. Ali ona. evanđelje moglo biti pruženo svim Kinezima.»(:ovječnost« odnosa prema »bližnjemu« je.POZIVNA ~TII0 ASKETSKOG PROTESTANTIZMA . daje da se vidi rad u službi ove bezlične društvene koristi kao stvar koja ide u prilog slavi božjoj i koja je od Boga tražena. tvr~li Hudson Taylor (v. i oni su služili slavi božjoj upravo uonol mjeri u kojoj bi se svako lično-»ćovječno« osjećanje moralo pri tome osjetiti uvrijeđenim. »Dnevno«(!) bi 1000 misionara moglo da -»stigne« do 50 porodica.i to vrlo važna . za nemističI'1u biti za hrišćanstvo zadobijeni i tako doći do spasenja. (Kalvin sam odbija dužnostneznabožačldh misija jer je dalje širenje crkve »unius Dei opus« (»jedino posao Boga« . a ostalo je stvar Boga.

Ali je to tačno sa.prev. 72) smatra. 1864. nećemo ovdje ispitivati. inače.enje nesimpatično. U~pliko je Paskalovo vjerovanje u predestinaciju bilo korektno.H. Uz ovu ekonomiju snaga kod kalvimzma Je još pridolazila jedna dalja. utoliko.otada često ponavljano . Razdorizmeđu »pojedinca« i »etike« (U Soren Kierkegardovom smislu) za kalvinizam nije postojao. potpuno je 'isključeno. Honigsbeim na cit. protivnik. M).c. to može da pokaže crkveno korektni katolicizam. 1708. kojemu je to uČ. mo onda ako pojam »narod« identifikujemo s masom neobrazovanih donjih ~slofeva. kod Ad. učesnicima engleskih i holan4. 17). Tract. CoIn. egzemplificirao . na primjer.van svjetovne. a isto tako su iz toga proizišle i važne osobenosti kalvinističke koncepcije poziva. i kanoni dordrehtskib i vestminsterskih sinoda biH su nacionalna stvar velikog stila. 37) zastupa. kao na paradigmi djelovanja dogme.Ali ovdje da se još jednom vratimo na razmatranje specijalno učenja o predestinaciji. stoljeća našao upravo »mase« (mislio je na malograđan­ stvou Holandiji) strogo predestinaciono raspoložene. Kromvelovi tryers i ejectors (ispitivači i izbacivači . de praedestinati6ne. upravo. iako.prev. mj. a ne narodno učenje. dakle. iako je pojedinac po njemu bio u religioznim stvarima prepušten samom sebi. kojemu ono.stanovište da je predestinaciona dogma bila učenje teologa. van Wycka. pa i onda to odgovara samo ograničeno. str. Ovdje nije mjesto da analiziramo razloge za to i značaj tih aspekata za politički i ekonomski racionalizam kalvinizma. str. odnosno šta ona nije značila. .. da je njen uticaj na kvalitet klera znapa bi reformiranim pijetistima. 36 . a Baxter (Life. Upor. Ne samo Kromvelna kojemu je Zeller (Das theologische System Zwinglis. U svakom ovom pogledu sasvim dru~~oji predestinaciono određena etika Port Royala zbog svoje mistične i . ono ih je okupilo da traže certitudo salutis (sigurnost spasenja . N.uvijek bilo odbacivano. Ta njegova antipatija ima svoj razlog u čisto dedu- ta". Kirchenpolitik.) primali su samo preMšiinijance.) četr­ desetih godina 19. katoličke orijentacije (v. svaki onaj kojije poricaodvojnl dekret bio im je krivovjemik i prokletnik" Samog njega su pitali za trenutak njegova (predestinaciono shvaćenog) ponovnog rođenja~ Da Costa i de Kock~va separacija bili su time sauslovljeni. Kirchenverfassungsgescb. Kohler je (na cit. u .kib Iconvcntikula. Sta je predestinacija značila.. Jer je za nas tek odlučan problem: kako su ovo učenje podnosilr' u jednom vremenu kojemu je onaj svijet ne samo . 3T Hundeshagen (Beitr.nego su i svi njegovi sveci vrlo dobro znali o čemu se radi. mj.). z. str. to učenje bilo nejasno. katoličko učenje. I. M. I. istosmjerno djelujuća·crta. kada je bila učenje tcologa. (Pri tome je odlučna stvar bila to što je mišljenje da se pojedinac ima da smatra izabranim i da se potvrđuje .88 MAX WEBER hrišćansku religioznost uop~e. očevidno svoje utiske crpe pretežno iz njemačkih prilika. i u promjenljivom obliku nije ostalo strano. Izvor utilitarističkog karaktera kalvinističke etike leži u tome. N. kao ezoterično učenje. .

M. 39 Već je ovo pitanje biJo od luterana epigomkog vremena. za koje je nedostajala vjerska »premija«. opet.pOZIVNA-ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 89 bio važniji nego.)]. u suštini stvari..U islamu su zavladale ove fatalističke konsekvencije. S druge strane. Ali zbog čega? Zato što se islamsko preodredenje odnosilo predetertninistički. od F.. Odavde su potekle sve psihološke pobude čisto religioznog karaktera. pa je iz toga mogla proizići samo ratnička n~ustrašivost. N. Mela?cht<?D i Wesley go. Ali su se velike crkvene revivals (obnove.ore ? nJem~.Za samog Kalvina to nije bio nikakav pro~ bIem. ne može se poricati•.) opovrgao. u sve slabijoj mjeri . UUricha.i uluteranstvu izazvao taj problem. da jf takvo jedno tu~ačenje. 1912). M. i još kasnije jako slobodoumni Franklin. i sigurniji od svih interesa svjetovnog života.Slavljenja tog učenja. kOJOJ Je .Baxter.na 'primjer Baxter .naprosto centralno pitanje: to ne treba poricati.Ikao kod )moire« (»sudbine« . pa sc tako pojedinac. V. On se osjećao kao »Orude« i bio je u svoje stanje milosti siguran. To mišljenje je već Zeller (na cit.nizam ili ma šta drugo .dabome. koja je praksa . kao objekt njene djelatnosti.prev. mj. samo jedan odgovor: da krivno dobijenom mišljenju da ono mora voditi moralnom (atafizmu i antinomizmu. N. nisu za njegovu bit bila od uštrba sve dotle dok nijebi1a dirnuta misao božje izborne odluke koja se odnosi na konkretnf'pojedinačni indi. i bez obzira na predestinacionu dogmu. a ne predestinaciono.nedostajala misao racionalJ:l.na karakterištičannačin . isticao spasonosni karakter crkve kao ustanovc. nego zato što se. Die Vorherbest. dža.Ali su ipak svi veliki likovi puritanizma (u najširem smislu riječi) proizašli iz ovog učenja. ne zato što bi sean za spas svoje duše interesovao manje. . kao i . Kao što ovo. .a~l Je kara~~enstl~~~ da ~e u ob~ slučaja radilo '! J~~­ noj kombinaCiji sosJecaJnom rellgloznoscu »vJerovanJa«. na tako neodoljiv način sačinjava još u Bunyanovom The Pilgrim's progress osnovno raspoloženje.im Is!.donosila. L. ~aista. a nikakve životno metodične 'konsekvencije. Prema tome on na pitanje čime pojedinac može da osigura svoj izbor ima.og potvrđenja.bio to budizam. preporodi . u mnogom pogledu. . dalje nego od kalviniste.(iduum i njeno osvjedo~nje. na sudbine uovozemaljskom životu. . ?ilo mogu~•. Njihova kasnija emancipacija od njegove striktne interpretacije u pojedinostima potpuno odgovara onom razvitku kroz koji je u istom pravcu prošao i taj vjerski pokret kao cjelina.) barem u Holandiji. ležala je ova posljedica. . u osnovi. pa usljed toga ono što je etički odlučno: »potvrdenje« predestiniranih U islamu nije igralo nikakvu ulogu. stalno na njnadovezivale.3s Jedno pitanje moralo je odmah da se svakom pojedinom vjerniku nametne i da sve druge interese potisne u pozadinu: jesam lija izabran? I kako sebi da osiguram taj izbor?3~ . a većina njih i u Engleskoj.prev. (hajdelberšku) teoL disk. Tek je pijetizam . u njoj osjećao zbrinutim. und Chr..:. . čija je mraČIla ozbiljnost uticala na njihov razvitak u mladosti: Milton. Za ovu. pri razvitku kojim je luteranska odanost crkvi bila pošla. Ali je pitanje same certitudo salutis bilo za svaku nesakramentalnu izbaviteljsku religiju . a ilena spas na drugom svijetu.

na cit.90 MAX WEBER mi treba da se zadovoljimo poznavanjem odluke božje i pravom vjerom.. epigoni . Uk9liko je iskrsavalo pitanje vlastitog stanja milosti.prev. izazvanom postojanim pouzdanjem u Isusa Hrista. i same prakse pričesti. On. Sasvim drukčije.) . 425. 883 i d. De substantia fl. s jednim izuzetkom onog »finaJiter« postojanog pravovjernog pouzdanja. bilo je. principijelno odbacuje pretpostavku da se kod drugih po njihovom držanju može vidjeti da li su izabrani ili odbačeni. kao drzak pokušaj da se prodre u tajne božje.i. stoga ni talilo gdje su se . Dogmatik der evo ref. .. ostajemo »beskorisni robovi« EXVI. 30. str.već Beza . za socijalni položaj učesnika odlučnom crkvenom obredu. B. i borba protiv zla doživotno traje (XVIII. Tako izričito u PIsmU upraVljenom na Bucer Corp. u najmanju ruku. igrala ustanovljivost stanja milosti kod pojedinca.U . za pitanje njegova pripuštanja pričesti. će­ mo mi. ne samo da je Oilo za nj s vremena ria vrijeme bilo upravo konstitutivno nego. morala da se digne'" do apsolutno· dominantnog značaja. Ne samo da je u razvitku najprije na tlu reformirane crkve nastalog pijetizma ovo pita:nje trajno imalo centralni značaj. •.)ederis gratuiti inter Deum et e1ectos (1585). 2). N.. 87 i d" a ostala mjesta kod Heppea. na primjer. dakle. Corpus Theologiae XXIV. Olevian. Izabrani se u ovom životu ne razlikuju· o spoljno ni u čemu od odbačenih. mj.moguća i kod odbačenih. Kirche (1861). centralnom. od strane ortodoksne crkve nikad formalno nenapuštenom. M.kao »ludibIia spiritus s~ncti« (»igračke svetog duha« .ilosti.držali učenja o predestinaciji nigdje nije izostajalo pitanje da li ima sigurnih znakova po kojima bi se mogla raspoznati pripadnost onima koji su»electi« (»izabrani« . u smislu spoznatljivostistanja rr. Ref. i van pijetizrna. Ali i izabrani ima često da !le dugo bori kako bi dobio»certitudo« koju mu daje svijest o ispunjavanju dužnosti. za to opet Scheibea. prije svega široki slojevi običnih ljudi.Heidegger. vijeka.. Westminster Confession stavija (XVIII. a i sva subjektivna iskustva izabranih su .koje vjernik nikada neće biti lišen. sa svim svojim djelovanjem. M. Za.socijalno tako·dalekosežan značaj učenja o pričesti. 299. str.. •• V.prev. N. 2) j izabranima u izgled nesumnjivu sigurnost milosti. . tj. jesu i ostaju nevidljiva crkva Gospoda Boga. imati još da govorimo o tome kakvu je ulogu za vrijeme čita­ vog 17. kada budemo posmatrali politički i . na primjer•. Izabrani. iako mi. naravno.njih je »certitudo salutis«. 257. 3).). nemoguće ostati pri Kalvinovu. Upor.

.cit. mj.4S ističu se osobito dva međusobno povezana tipa dušobrižničkih savjeta kao karakteristična. Prvi je znak nedostajućeg. plodovi vjere (lmitit. ako se u pokajničkom vjerovanju pouzdaju u Boga. mjesta kod Heppea.46 jer je oskudna samopouzdanost posljedica ne~ovoljne vjere. ublažavana i u osnovi naptlštana. 425. koja je~ na svakom koraku imala posla s mukama koje je to uče~je stvaral~.. Jako energično je sam Kalvin odbacivao djela kao obilježja vrijednosti. Generalnih Staleža zabranjeno!) upućivanju na samopotvrdu čovjeku stvara. kod Baxtera Ispoljava razlika izmedu »mortal« i »venial sin« (»smrtnog« i »oprostljivog grijeha« . Ona. 37. obećava milost. tumači kao dužnost da čovjek II svakodnevnoj borbi postigne subjektivnu sigurnost u svoju izabranost i opravdanje. str. . odnosno neaktuelnog stanja mdosti.od strane . kao i luteranima.:" nja milosti. dakle. Namjesto skrušenih grešnika. M. 194/195).. 44 Ukohko pn tome predestmaClja niJe bIla sasvim drukčije tumačena.prev. Apo'stolova opomena da čovjek »utvrdi« vlastiti poziv ovdje se.) čovjeka može da di jamstvo za njegovo posjedovanje. N. 43 Prije svega. 2. mj.. Schneckenburgerove napomene na cit. o tome.prev. kojima Luter. i samo je uzgred spominjalo »đruge plo~ dove đuha«. Ovaj razvitak može da se prati na mjestima kod Heppea.) sasvim na katolički način. dalje primjere kod Schneckenburgera na. III.:. Bailey. Genuino kalvinističko učenje upućivalo je na vjerovanje i svijest o zajednici s Bogom u sakramentima. nedovoljnog djelQva. •• Tako .. . S jedne strane se proglašava za dužnost da se čovjek smatra izabranim i da svaku sumnju u to odbija kao đavoisku napast. Dogmatik d. još kod Schortinghuisa (Het innige Christen dom.. Kirche. pred Bogom. dakle. V.~ara. •• Tako se opet.ala: na razne načme. Posljednje nije nespojivo sa stanjem milosti. (na cit.u raznovrsnim nijansama . koji karakterizira upravo askezu. str.:na. slr. kao i po načinu na koji se već krajem 16. iako su mu ona. 38). tako se odgajaju oni samopouzdani »sveci«4"1 . čista nauka i sakramenti.. se s tim učenjem . evo ref. među ostalim. V. str. M. 1740. vijeka u Nizozemskoj sticalo u vjerskoj zajednici članstvo (izričito ugovorno podvrgavanje disciplini kao centralni uslov). ide paralelno s postupnim prebtačivanjem Kalvinove nauke po kojoj (kao i kod Lutera) pravu crkvu obilježavaju na prvom mjestu. •• Shvatanje »stanja milosti« kao neke vrste staJeškog kvaliteta (otprilike kao shvatanje asketskog staleža u staroj crkvi) nalazi se često. među ostalim.. 48 . i onda samo »conversion« (preobraćaj . N. •• V. mj. Praktičan preokret na potvrđivanje vjere u djelima. na primjer. Hoornbeek. Sedgwick. ka izjednačcnju »discipline« kao obilježja s njom i s njima.Baxter. 262.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 91 postojane vjere koju milost u to nije mogla praksa dušobrižnosti.

socijalni poredak nego i glas vlastite savjesti (Honigsheim na cit. igra ne samo u ovom slučaju nego i u historiji religija uopće. uglavnom. Od pitanja: »kako da budem siguran u svoje spasenje?« polazili su svi vjerski pokreti koji su obuhvatali široke slojeve. i kako bi to drukčije moglo da bude? . koje se. upravo. Njoj su prigovarali oštro naglašavanje glavnog motiva »certitudo salutis«. koju. Ove razlike su u Schneckenburgerovom lijepom ciklusu predavanja tako tanano i s takvim zapostavljanjem svih vrijednosti sudova čisto stvarno analizirane 4 !1 da se sljedeće kratke napomene mogu. kao u katolicizmu. i čak genuino katolička. Kod jansenista nema ni traga o kakvu povezivanju sigurnosti spasenja sa svjetovnim djelovanjem. potp!1no smisao mirenja s datim životnim položajem.). 48 On i samo on rastjeruje religioznu sumnju i daje sigurnost stanja milosti. Kod njega je. Ovdje samo treba razlikovati upravo Kalvinovu teologiju od kalvinizma i teološki sistem od potreba dušebrižništva. . na primjer. i d. Njihova koncepcija »poziva« ima još mnogo više nego luteranska. i u indijskoj. kao što je rečeno.. podsjeća na Paskalovu psihološku interpretaciju nagona za novcem ipozivne askeze kao sredstva za zaboravljanje svoje vlastite ništavnosti. kao. 09 Na njegova gledišta nadovezuje se i vrlo providno pisana Lobsteinova skica u »Festgabe filr H.kako ćemo kasnije izložiti . . mj~. u vezi sa sljedećim. da bi se otklonio strah od vlastite moralne manje vrijednosti. nastaviti) napravio pronicljive napomene.na bezbrojnim mjestima u Baxterovom Christian Directory i u njegovu završnom pasusu. kao najistaknutije sredstvo. Holrzmann«.Ovo preporučivanjepozivnog rada.ima svoj razlog u dubokim osobenostima u reformiranoj crkvi njegovanog osjećanja. naslijeđenim grijehom stvorenu. najjasnije ispoljavaju u učenju o prirodi opravdavajućeg vjerovanja.što je on mogao da se tretira kao. vjerovanje u predestinaciju. zajedno s uvjerenjem u. stavljeno sasvim ti službu odricanja svijeta i preporučivanja kontemplacije kao jedinog sredstva rasterećenja od pritiska grijeha i postizanja sigurnosti spasenja. . tako reći. ništavnost svega kreaturaInog. zgodno sredstvo za abreagiranje afekata religioznog straha . Paul Honigsheim je u svojoj već citiranoj dizertaciji (dijelu jednog većeg rada koji će se. centralnu ulogu" pt. po svoj prilici. naročito se preporučivao. da bi se zadobila ona samopouzdanost.. neumoran pozivni rad.92 MAX WEBER koje nalazimo u kao čelik tvrdim puritanskim trgovcima onog herojskog doba i u pojedinim egzemplarima do dan-danas. Ono. u svojoj suprotnosti prema luteranstvu. str. prosto nadoveiati na njegov prikaz. 139. A s druge strane. isto tako treba uporediti. OI Tako .O korektno katoličkom i jansenističkom uobličenju pojma poziva dJ. Ali to što je svjetovni pozivni rad važio kao podesan za ovo djelo. koji ne samo da neizostavno traži..

fol.oje j~ ~valit.~~rh~da. vijeku. poricati da je do potpunog razvitka ovog poJma doMo tek u pozno luterovsko doba (Preatorius. Ona mistički okrenuta religioznost ne samo da se .at~vno i~te v~st~ kao. kakva se razvila naročito u 17. preporučuje kod nesanice. među ostalim. ako se čovjek pripremio za svoja djela i ako se predao kreposti.Dalje.kao što je to iz povijesti filozofije poznato vrlo dobro može da spoji s izrazito realističkim smislom za stvarnost na području empirički datog nego je ona. a s druge strane. koji je u ovom obliku reformiranom učenju nepoznat. svako osjeća. Ali. Da je vjetar koji u »Freiheit eines Christmenschen« duva nešto drugo nego. Nicolai. . mj. svakako (i mi ćemo se na to još vratiti). to.~u. sigurno. . teži jeste »unio mystica« s Bogom. Suprotnost nastupa tek onda kada religioznost poprimi direktno histeričan karakter. štaviše. među ostalim. sigurno.»raspoloženje Pjesme nad pjesmama« . i ono učenje o pričesti nije supotpomoglo ponovnom buđenju religioznosti mističnog raspoloženja? . A isto tako. Ja se. pokazuje. djelovanja kontemplacije njemackih mistIčara I kOJe Je obilježeno svo~ jim pasivnim karakterom. da se mistična kontemplacija i racionalno shvatanje poziva po sebi ne isključuju. ll. .) traži uvođenje ovog pojma u luteransku religioznost kao oživljavanje odnosno preuzimanje katoličke pobožnosti. naravno. postavljao red Koji se time unosi i u misli okrenute svjetovnom pozivnom radu: »Samo se time (mističnim sjedinjenjem s Bogom noću pred spavanje) um asti i mozak se timejača i čovjek je svaki dan utoliko spokojnije i božanstvenije obuzet duhovnim uvježbavanjem ukoliko se zaista sjedinio s Bogom: onda sva njegova djela bivaju uredena. što ni kod sviju mistiČ8ra ni kod sviju pijetista nije bio sl\?čaj.nipošto tečno da je (v.i{ lkod Joh~esa. nije. njegova djela će biti kreposna i božanstvena«. (Propovijedi. str. Meisner). svakako. On ne osporava (str. so Kao što već naziv. l to sa. i. zadržavanje mistično-magičnog elementa u luteranskoin učenju o pričesti ima. Tauferovo religiozno raspoloženje.) sloboda mističara postojala apsolutno u povučt:nosti od svijeta. Specijalno Tauler je u religiozno-psihološki vrlo interesantnim izlaganjima kao praktičan efekt onih noćnih koptemplacija koje on. zar ipak. k. radi se o substan~ cijalnom osjećanju Boga: o osjećanju ulaženja božanskog u pobožnu du. Za: to Rits~hl u četvrtoj knJiZI svoJe »Geschlchte des Pietlsmus« (sv.·shldunjavo uspijanje s »dragim Isusčetom« u kasnijoj literaturi. II. s jedne strane. ali misli da je rješenje na jednoj i na drugoj strani upravo suprotno.0 Ne može se. drukčije religiozne motive nego ona »bernhardinska« pobožnost . na cit.kada on onda dođe u stvarnost. 318). 10) da je problem individualne sigurnosti spasenja kod Lutera i kod mističarabio isti. 3. 1 d.sviDi u OVdJe ~loženom smislu). upravljenim na ispunjavanje čež­ nje za mirom u Bogu. Vidi se. (Ort ·post?. I stoga.·pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 93 Najviši religiozni doživljaj kojemu luteranska pobož~ nost. ne mogu pouzdati u se da o tome donesem svoj sud. str.da to ovdje odmah napomenema .na koju se Ritschi stalno vraća kao na vrelo njegovanja »nevjestinskog« ophođenja sHristom.

prev. ova vjera kvalitetom· tog· djelovanja legitimira kao Bogom izazvana. Ali kako su već po Kalvinovom shvatanju sva puka čuvstva i raspolože~ nja. a u posljednjem . s druge strane. upraVljeno na održavanje za oproštaj grijeha neophodne skrušenosti i prostodušnosti. Specifično reformirana religioznost.). njihovo djelovanje potiče iz vjere iz~zvane milošću božjom i da se. sz U ovoj pretpostavci se kalvin izam dodiruje !I oficijelnim katolicizqlom. varljiva. vjerovanje $Z SI uvod. Religiozni virtuoz može sebi da obezbijedi svoje stanje milosti bilo time što će se osjećati kao sud ili. .prev. M. pak.prev. kao orude božje moći. Realno ulaženj~božanskog u ljudsku dušu bilo je.«. usljed apsolutne transcendencije Boga prema svemu kreaturaInom. fonnirane nužnost praktičnog potvrđivanja djelovanjem na ovom svijetu. koliko god ona izgledala uzvišena. Pa ipak. isključe­ no: »finitum non est capax infiniti« (»ograničeno nije prikladno za beskrajno« . ostvariti i do svijesti doći . često njegov direktan oslonac. . a zare'. čisto u se okrenutoj.da.94 MAX WEBER usljed odbijanja dijalektičkih doktrina. Ali je iz toga za katolike proizišla nužnost sakramenta pokore. . . M. dakle. N. M. o tome sljedeći članci o »Wirtschaftsethik der WeltreJigionen. U prvom slučaju njegov religioz"ni život naginje mističnoj osjećajnoj kulturi. po-' sljednjem je' pripadao Kalvin. napro· tjv. N. Duboke. njenom odnosu prema svijetu nedostaje. kao i prema ovoj lute~ ranskoj. mistika može i indirektno racionalnom nači~ nu života upravo dobro da dode. osim toga. Zajednica Boga sa svojim pomilovani cima mogla se. »unio mystica« bilo kombinovano s onim dubokim osjećanjem ne~ dostojnosti zbog naslijeđenog grijeha koje je brižljivo imalo da čuva »poenitentia quotidiana« (»svakodnevno pokajanje. naravno~ pozitivno vrednovanje spoljnjeg aktiviteta.samo tako da Bog u njima radi (»operatur«) i da oni budu toga svjesni.asketskom djelovanju. N. ispaštanje« . osjećajnoj pobožnosti. za klasifikaciju svake praktične religioznosti uopće važeće razlike odlučujućih mogućnosti spasenja51 dolaze u tome do izražaja. stajala je od samog početka prema Paskalovom kvijetis· tičkom bježanju od svijeta odbojno. I reformirani je htio da se spa· se »sola fide« (»samom vjerom« .) luteranskog vjernika. naprotiv. Prvom tipu bio je bliži Luter. Ali je u luteranstvu. Nego.).

. Raph. M.). (O ovome je puritanizam isprva mislio drukčije.prev... M.prev. mora potvrđivati u svojim objektivnim djelovanjima. (kao što od zaista dobrih djela uzlazimo do dara posvećenja. Fullera: ograničila se na pitanje o praktičnom potvrdenju i samo()svjedočanstvima njegova stanja milosti u životu.odgovorio je on na prigovor daje volja neslobodna i da je Bog taj koji uskraćuje sposobnost za posvećenje (Works of the Puritan Divines. fT7.bilo ograničeno na kalviniste. . jer je važno fina/no SJanje.but: were you Doers.djelotvoma vjera« . (Do what you are able first.. 1536. M. a. a onda se žalite da vam Bog odbija milost ako imate raz/oga« . . N. Svako pregle4anje Works of the Puritan Diviiles daje za to na svakom koraku dokaze. N.).regeneracije . ex praelect. M.. Vjera je. nego djelotvoran poziv i iz tog poziva izbor i iz izbora dar predestinacije u Hristu tako sigu~e kako je nepokretno 90žje prijestolje najpouzdanijom vezom tvorca i stvari . koji naučava najblaži oblik predestinacije.prev.) .: prev.). Šta tome .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 95 se.. onda se odgovara: na načinu hrišćanskog života koji služi povećavanju slave Gospoda Boga. Obično se Dozivalo na I Iv. v. orig. ili . XII).. N.kaže Bunyan. ascendimus: ita ex c'trtis illis effectis non quamvis vocationem. dalje. Traženje djelotvorne vjere (fides efficax) nije . sicut ex operibus vere bonis ad sanctificationis donum.. Englino exc. sed efficacem iliam. M.. Baptističke vjeroispovijesti u članu o predestinaciji tretiraju isto tako plodove vjere (»and that its{{ . Christ c. Tako i Howe na drugdje već 'citiranom mj(. : tako izvršivši odredena dobra djela stičemo ne kakav bilo. eodem). Ako se. N. 112). doct. U čitavoj puritanskoj literaturi stalno se ispoljava ova crta. est Dei thn>nus certissima connexione effectorum et causarum co1ligimus. Egzaminacija crkvenog istoričara. u kojima se. .prev. Nisu rijetko direktno katolički asketski spisi bili oni koji su imali za' posljedicu »obraĆ8nje« na puritanizam. Ove koncepcije nisu prema Kalvinovu učenju bile novina (upor. a pozivanje na spas .Qm.) .stu. I. postavi pitanje na kojim plodovima može refonnirani nesumnjivo da raspozna pravu vjeru. a sanctificatione ad fidem .»effectuaI calling« (»djelotvoran poziv« . in R. dalje o ovome iscrpna izlaganja Schneckenburgerova na cit. Citira samo ograničena kategorija literature... 9. što se tiče znamenja odba&nosti... 1584) str. Samo čovjek mora.. već Bezu: (De praeđestinat. str. da bi moglo služiti kao sigurna podloga »certitudo salutis« (»sigumosti u spasenje« . 5. i na sJičnamjesta.3 v. et ex hac vocatione electionem et ex electione donum praedestinationis in Christo tam fjnnam quam immotus. gl. 133:. »It will not be said: did you believe? . str.da to ovdje unaprijed istaknemo . potčinjavanje Hnstu od srca i činom. na primjer. M.tako kod Baxtera jedan jezuitski traktat. and then complain of God for denying you grace if you have cause« (» Radite najprije ono što možete. izd. Inst. mj.nego: radite li. or Talkers only?« (»neće se kazati: vjerujete li? .samo pričate?« . (Izraz iz Savoy declaration). N.. ono mora da bude »fides efficax«53 (>. Samo što se kod samog Kalvina izvjesnost milosti ni ovim putem nije mogla sigurno postići (147. da bude oprezan.V.).) .. IV. N.»proper evidence appears in . dakako.prev. a od posvećenja do vjere . 3. po Baxteru (The Saints' everlastin~ rest. 15S).

poučava (baptistička) Hanscrd Knollys Confession.. M.prev. l) s pitanjem: Po čemu se poznaju djeca božja.zasniva na jednoj u njemu živoj sili za rovećavanje slave božje.. 7. i odgovara (str. prihvatio (str.Samo oni koji su Bogom pozvani za vjeru (koja u životu dolazi do izražaja) pravi su Vjernici. Chamoek u Works of the Pur.on postiže ono najveće dobro za kojim je ova religioznost težila: sigurnost mi/osti. Tako kaže Savoy Declaration o članovima (members) čiste crkve (ecclesia pura): oni su »saints by effectual calling. patrijarsima. Publ. Brown DD. N . M~] (:»Art. Am. d& on... om de conscientien der gelovi~ gen in het nieuwe verbondt der genade Gods te versekeren. da čitava svojeg života. dobrim djelima povećava slavu Gospoda Boga. prije svega.).prev. visibly manifestt:dby the" ir profession and walking« (»sveti svojim uspješnim pozivom koji se vidljivo manift:stuje u njihovoj profesiji i životu« . redaka svijeta (lex naturae). kako to Sedwlck ponekad kaže. nego podstrek na moralno djelovanje .S6 samo je on sposopan. odštampane ispovijesti). može čovjek da kontrolira svoje sopstveno stanje milosti.. O značaju ovih za materijalni sadržaj socijalne etike veAie gore ne~ 'što napomenuto. s.96 MAX WEBER. prev. 175 . M. a ne samo prividno. »A principle of goodness«. jasno je kao dan. poučava Baley. nije samo Bogom tražen nego da je. . Isto tako počinje menotinski sugerirani traktat: Olijf-Taexken. zahvaljujući preporodu (regeneratio) i iz njega proizlazećem posvećenju (sanctificatio).. . 5S Samo izabranik ima stvarno fides efficax. M. N.) . 54 Specijalno uporedivanjem svojeg duševnog stanja s onim koje je. dakle. »saglasan prepis dekreta predestinacije«.. s' . ss Da se ona može postići. Bogom stvo~ ren. N. koji je harlemski sirtod 1649. stvarn9. . 10). taj je pozvan i osposobljen i za poslušnost. Nu al is't dat dasdanigh vruchtbare ghelove alleene zii het seker fondamentale kennteeken. ne samo »temporary believers« (»prolazni vjerniei« . po Bibliji. •• Obraćenje je. to može da se razabere iz njegove direktne) u Bibliji objavljene volje ili indirektno iz njime stvorenih smišljenih po.prev. na primjer. N. u The Baptist Church Manual by J. str. I time što je on svjestan toga da se njegov život . Philadelphia. Bapt..pravi dokaz javlja u svetim plodovima pokajanja i vjere i novog stanja živots« . Soe. ' ss Kako je ovo predstavljanje moralo da ide na ruku prodiranju starozavjetnog jevrejskog duha u puritanizmu.)]. . potthe holy fruits of repentance and faith and newness of life«) [»i da se njen regeneracije . s. . N.barem po osnovnom karakteru i konstantnoj namjeri [propositum oboedientiae (namjera pokornosti .. Div. služi. . Ovdje nam nije važan sađižaj.I: ko je izabran. bilo svojstveno izabranicima.

70.. str.PROTESTANTSKA ETIKA I DLH KAPITALIZMA .). Mi moramo vjerovati da ondje gdje se li jednoj po božjem zakonu organiziranoj i upravljanoj crkvi božja riječ čistQobjavljuje ima i izabranika. M. na prim~~r. l\t. & 2. znači da Bog pomaže onome koji sam sebi pomaže.Cil da.jer i izabranik ostaje kreatura. Helv.66 I . 01 Ova argumentacija se stalno vl'aća. da sastoji od postupnog gomilanja pojedinih zaslužnih djela. Schneckenburger. makar za nas i neraspoznatljivih. ali granica između svetIh i nesvetih za ljudsko znanje ostaje nedokučiva. IV. . kaže »et improprie his (djeiil9a) salus adtribui"tuI{( (»i nepodesno im se pripisuje spas« . doduše. svoje spasenje . upor:. • 3 Za sve naredno v. ili se »possessio salutis« (»posjedovanje spasenja« . kao što je poznato.korektno.. Stalno se. k.?rim djelim8:. nego da se oslobodi straha za spasenje. koja II s~·'ako doba stoji pred alternativom: izabran ili odbačen? Time dospijevamo do jedne vrlo važne tačke naših posmatranja.Cio Ona su tehničko sredstvo ne da čovjćk iskupi spasenje.. .).prev. Kor. 5. 183.). 13. i sve što on čini zaostaje u beskrajnom odstojanju za božjim zahtjevima. kako se to ponekad i rekne. Ukoliko su dobra djela nepodesna da služe kao sredstvo za postizanje spasenja . N. II.. završetak Baxterove Christian Directory.« Jer Je kod samog Kalvina. 9). 7. kalvinista.) za njih vezuje. Tako.utoliko su ona neophodna kao znamenja izbora. dakle. Theologia practica. l.od Joh. 160.6Z Ali to sad praktički. •• Conr. za pobijanje katoličke dOKtrine o »dubitatio« (»sumnji«. kod Chamocka.prev. M. str. nego od sistematske samokontrole. i odmah ćeš znati koliko vrijediš. na primjer. Pokušaj da vršiš svoju dužnost. utvrdeno da »svetost« mora i da se vidi (mst. str. . kao II katolicizmu. Augustin. onom toku misli koji se u reformiranim crkvama i sektama sve jasnije6S ispoljavao slu. Self-examination. .prev. teranske strane predbacivalo opravdanje do.. Hoombeeka. •• »Si non es praedestinatus fac ut praedestmcns« (»Ako nisi predestiniran.prev.A šta je tvoja dužnost? Zahtjev dana. na primjer. radi da budeš predestiniran« . M. N. N. OD . rekao je.s 7 . U ovom smislu ona se ponekad obilježavaju41 direktno kao »za spasenje neophodna«. to bi 'moralo da glasi: sigurnost u nj . u osnovi.sam »stvara«~64 ali da se to stvaranje nemože. navodno.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 97 krepljivano 59 je 2. 80 i d. str. ali može putem djelovanja.72. Covjek se podsjeća na Geteovu izreku u suštini iStog značenja: »Kako čovjek može sam sebe da upozna? Posmatranjem nikada. N. 182.. I.. 16.

Tua res agitur (Radi se o tvojoj stvari . William James (The varieties of religious experience. »quos ipsa electio. Ali je za praktični zna~ čaj ove vrste »opravdanja dobrim djelima« odlučno tek spoz~ nanie kvaliteta koji su njemu odgovarajući način života ka~ 61 Kalvinistička pobožnost je jedan od mnogih primjera koji sc nalaze u povijesti religije za odnos logički i psihološki iz određenih religioznih misli izvedenih konsekvencija prema praktično-religioznom držanju. str. usljed uključivanja misli »potvrdenja«. U svojem najvišem. naravno. više ukoliko pojmovna formulacija dalje napreduje. 444. traže za misao vječnog vraćanja pozitivno etičko značenje. N . aparata a(leitvatno reproducirati. nikada nije bilo intenzivnijeg oblika religioznog cijenjenja moralnog djelovanja nego što je onaj koji je kalvi~ nizam u svojim pristalicama stvarao. saona struktura kalvinističkog Boga vršila na život. i d . isprepletenost interesa kida fatalističke konsekvencije koje se' mogu logički zaključiti (i koje su. nedostupni fatalizmu. I.kao što': to upravo kalvinizam pokazuje .prev.kao što je to James vrlo lijepo izložio .i" sekte već u 17. čim se time mislilo na praktične konsekveIi~ cije za svakodnevni život prosječnih reformiranih hrišćana. mogao deducirati kao konsekvencija predestinacije. to su ga za to.od.·' ~racio~n. I dalje.)..koja. solicitos reddit et diligentes of< ficiorum« (»k<l!e sam izbor čini marljivim i revnim i u poslovima« . Hoombeek (Theol.\ nju u životu čak je. ponekad faktički· i nastupile). (Jamesovo:. Ako je puritanski Bogu: povijesti djelovao kao ikakav drugi prije ili poslije njega. uostalom.p~no.98 MAX WEBER. mističnom obliku. prije.vol. oni se upravo u svojem odbijanju fatalističkih· konselcvencija potvrđuju. upravo zahvaljujući svojem jz· boru.: M. misaoni sadržaj jedne religije . s druge strane. uostalom. ali se ne da sredstvima našeg jezičk~g i pojmovnog •.dok je to kod puritanaca glasilo':.. kao što je poznato. tinacije i djela lijepo izlaže već . ljaj pri pokušaju racionalne formulacije smjesta izgUbi na sadržaju utoliko-. . 67 ' Jer.prev... Ali je psihološko djelovanje.od kudikamo većeg značaja nego što je to. »pragmatičko« vrednovanje značaja vjerskih ideja prema njihovu potvr~e-. . . kao što su to anabaptističk<:.u jeziku tog vremena.. Upravo _značaj racionalnog u vjerskoj metafi:zici pokazuje se na klasičan način u grandioznim uticajima koje je specijalno mj:· '. uostalom. Pract. na primjer. kao i svili doživljaj. čedo onog misaonog svijeta puritanske domo~. ·naravno.si~ guma s pravom.)PraJ. on· Je doživljaj Xa. nije nk . (Odnos između predes". str.Ali je.apsolutnim inkomunikabilitetom: on ima specifičan karakteri:: istupa kao spoznanje. 1902. vijeku znale.t t~ox'li" i on se . svega.) sklon da prizna. tačno je da svaki religiozni doživ~..~ tragične konflikte svake racionalne teologije. SamIt što se ovdje' radi o odgovornosti za budući život koji s licem koje radi nije povezan nikakvim kontinuitetom svijesti.. 159): Izabranici (electi) su.Ali ona iracionalnost . M. bilo upravo' obratno~ (Iz principijelno istovrsnog razloga Ničeove pristalice. U tome leži razlogza. Logi~i' bi se' fatalizam. možda. Religiozni doživljaj je kao takav.ukoliko je otpor napadnutih protiv identifikacije njihova: dogmatskog stava s katoličkim učenjem bio opravdan. uprkos svemu. N. . . . osposobili oni atributi kojima ga je moć misli opremila.( likuje svojim. vine ovog istaknutog naučnika).

.. mj. Ali su njegova »dobra djela«. radi kompenzacije za konkretne grijehe. M.To je čisto koristoljubivo ako to očekujemo kao pJatu za učinjen posao.iraii Irazifkovali g~ od svakodnevnog života jednog srednjovjekovnog hrišćanina. kod nekih kalvinista koji važe kao ortodoksni ne nedostaje ni kolaps u najkrajnje pravdanje dobrim djelima.) Uostalom. Možemo pokušati da ga ovako formuliramo: normalan srednjovjekovni katolič­ ki laik6B je živio. kao. It is properl~ mercenary when we expect it as wages for work done. milostinja je sredstvo za odvraćanje vremenske kazne.. •• Baxter. (Da lije to da nam spasenje bude cilj koristoljubivo ili legalno? . to zna svako ko~e su poznata historijska vrela. nego (u raznom smisiu i mjeri) i svakom doživljaju .. Po Baileyu. jer se'po tome u vremena intenzivnog uticaja crkve na život i jakog razvitka doglllatskih interesau njoj razvija većina onih praktično tako važnih razlika u etičkim konsekvencijama kakve na zemlji postoje izmedu raznih religija~ Kako je sasvim nevjerovatno intenzivan bio dogmatski interes . opet. I pojedino . str. konfiscira i kreće na svoje staze. M.. odgovara na pitanje: Wether to make salvation our end bl' not mercenary or legal? . u etičkom pogledu.). katolička etika bila je »karaktema« etika (»Gesinnungs« . tako reći. str.) pojedinog djela odlučivala o njegovoj vrijednosti. ili pred kraj svog života. na prvom mjestu. Inače je to koristoljubivost kakvu Hrist nalaže. izvršavao. već prema prilikama. ostajala.6.... I desire to be so mercenary. 101). zato što ih onda Bog neće voljeti samo bezrazložno. koja je on. II najmanju ruku ne nužno do jednog životnog sistema raCionaliziran niz pojedinih djela.• Otherwise it is only such a mercenarism as Christ commandeth. 1.mjereno današnjim mjerilom čak i jednog laika u doba velikih vjerskih borbi.djelo uračuprosječnog pošto svojstvena samo religioznom »doživljaju«. premiju osiguranja. s motivacijom da bi onda prokletstvo. The Saints' Everlasting rest.ne smeta da praktično bude upravo od najyeće važnosti koje je vrste onaj sistem misli koji neposredno religiQzno »doživljeno« za se.•• i ako se nade da je Hrist koristoljubiv. savjesno izvršavao svoje tradicionalne dužnosti. nego ob causam (s razlogom prev" N. što će već bilo kako naći 'svoju nagradu. Izvjesne tek primjetne koncesije značaju dobrih djela za stepen blaženstva učinila je i apologija (Schneckenburger na cit..Ethik). ipak bilo podnošljivije. Naravno. 262.prev. Ali je konkretna »intentio« (»namjera.. Samo s time se može uporediti . normalno ne nužno povezan. povrh toga.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 99 rakteri.predstava današnjeg proletarijata o toine šta sve »)Qauka« može da uradi i dokaže . Praxis pietatis. unekoliko »od danas do sutra«. and if seeking Christ be merceoary.. Drugi teolozi su odbačenima preporučivali dobra djela. cilj« . a izabral1ima. u neku ruku. On je.dobro ili rđavo . možda.M. N. N. 7* . ili pod uticajem dušebrižnosti. ja želim da budem tako koristoljubiv prev.u svojoj osnovi isto tako praznovjerna .

i dalje 2) da je osnovno rigoristički hladno raspoloženje i potpuno samoj sebi prepuštena izolova-· nost kalvinistA morala srednjovjekovnom laičkom katolicizmu trajno nedos" tajati . postavilo· ideal sistematskog posvećivanja cjelokupnog života. Ali je isto tako nesumnjivo da je l) svakodnevna . nužno.100 MAX WEBER navalo se onome koji ga je izvršio. Weltreligionen« . Sasvim realistički je crkva raču~ nala s time da čovjek nije nikakva apsolutno jasno determini~ rana i procjenijiva jedinka.nutrašnjijom po~ sebnošću katoličke religioznosti. . i on se nije mogao nadati da će trenutke slabosti i lakomislenosti popraviti pojačanom voljom u drugim trenucima.. od njega kao ideal tražila principijelno preobražavanje života. ispoviješću. ristične 7. Ali upravo ovo traženje ona je. sigurno.. svećenik je bio mag u čijoj ruci je vlast ključeva. moramo. kao što je to već jednom spomenuto. upravo svojim najdjelotvornijim sredstvom stege. Razumije se samo po sebi da je i katoličko ofiCIjeIno učenje već u sreo· nJem vijeku. koji u izvjesnom smislu siluje historijsku realnost. l ovdje. I Qna je. on je davao okajanje..ah bi bez toga od samih ograničenja klauzulama bila uopće isključena jasna formulacija.• Bog kalvinizma je zahtijevao od svojih ne samo pojedina . često vrlo protivrječno ponašanje.. nadu u milost. i time pružao rasterećenje od one strašne napregnutosti u kojoj je bila neizbježna i ni~ čimneublažena sudbina jednog kalviniste da živi. olakšava/a u tekstu navedeni »nesistematski« mičin života. to bi trebalo da se odvojeno izloži. . pod uticajem suprotnih motiva. Za njega nije bilo onih prijateljskih i ljudskih utjeha. opet. uticalo je na njegovu ovo~ zemaljsku i vječnu sudbinu. kao katolik. Ukoliko su ovdje vrlo oštro označene suprotnosti relativne. »Raščinjavanje« svijeta. Čovjek se u pokori i pokajništvu mogao obratiti njemu. .crkvena prakSa. Apsolutno centralni značaj ovog momenta 'ispoljavaće se postupno. čija je funkcija bila duboko povezana s naju. Katoliku 70 je stajala na: raspolaganju sakramentaina milost njegove crkve kao kompenzaciono sredstvo za njegovu insuficijenciju . uklanjanje magije kao sredstva za spasenje69 nije u katoličkoj crkvi bilo sprovedeno do onih konsekvencija do kojih je bilo sprovedeno u puritanskoj (i prije nje samo u jevrejskoj) religioznosti. sigurnost oprosta. (za prosjek) slabila jednom od svojih najvažnijih sredstava vlasti i odgoja: sakramentom pokore. nego da je njegov moralni život (normalno) jedno. sa svoje strane. da bismo na prvom mjestu istaknuli karakte-· razlike. pa i luteran. tek u člancima o )) Wirtschaftsethik der·.govoriti jednim »ideaino tipičnim« pojmovnim jezikom.

Zivot »svetih« bio je podešen isključivo na jedan transcendentan cilj: spasenje. .. 7J Posljednji na. novog grijeha ili o kakvom saidu cjelokupnog života koji ima dase vremenskim kaznama ispašta i crkvenim sredstvima milosti izravnava . Luter nije htio da taj posljednji ostatak sakramentaine magije iskorijeni. koje se. 361). vijeku sporadično javlja naziv »metodisti«.POZIVNA" ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 101 »dobra djela« nego i do jednog sistema uzdignuto opravdanje dobrim djelima.prev. prije svega. u izvjesnoj mjeri. pažljiv i oprezan . tek mogle da pokažu svoje konsekvencije za svijet i.).prev. . ali su one baš u puritanskim pravcima. Sedgwick. Upor. ali je upravo zbog toga on u svojem ovozemaljskom toku skroz racionaiiziran i ovladan isključivo stanovištem da povećava slavu božju na zemlji: .i nikada stanovište »omnia in majorem " A. 160) može da osjeti stalan napredak. n Jer se samo u jednom fundamentalnom preobražaju smisla čitavog života u svakom trenutku i u svakom djelu 73 moglo da potvrdi djelovanje milosti kao izdizanja čovjeka iz status naturae (prirodnog stanja .sve same misli koje su čitavom protestantizmu zajedničke.. On . na primjer.yrev. . izlaže Hoombeek na cit.. N.nije bilo ni govora. pokajanja. kako to. N. . 852). lluteranu.ziv je u Holandiji izveden. Ovo može da izazove samo jedna trajna promjena čitava čovjeka. čisto ljudskom gore-dolje između grijeha. po »čistima« koji su vodili život precizno po propisima Biblije (tako kod Voeta). mj. IX. 596). Etička praksa: običnog čo~ ica bila je tako lišena svoje nesmišljenosti i nesistematičnosti i pretvorena u jednu konsekventnu metodu čitava načina života. ~ Uostalom. 2.iiehre (na njem. prev. M. kakav samo nadnaravnim uticajem milosti božje može da se postigne. jerje ona posljedica predestina· cije (str. samo tu su one bile dovoljno jako pSIhološki premirane. 190 i d .. mj. rasterećenja. Rascher. Nije nikakav slučaj što je naziv »metodisti« ostao na nosiocima posljednjeg velikog oživljavanja puritanskih misli u 18. leži upravo u tome što su ova posljednja posljedica jednog preporođenog života.živi po zakonu (str. Prava pokora se uvijek izražava u promjeni (str. isto tako kao što je po smislu ekvivalentan naziv »precizisti« bio primijenjen na njihove duhovne preteče II 17.) u status gratiae (stanje milosti . . str.Razli· ka između tek »moralrto« dobrih djela i »opera spiritualia« (»duhovnih djela« .und Gnader. M.. str. 1689).. pokajnik ima »jedno čvrsto praviJo«. kojega se on tač­ no drži i po kojemu on čitav svoj život ureduje i mijenja (str. upravljenim na unutarsvjetovnu askezu. pokore. 71 O katoličkom. naravno. 596). vol. Buss. i za puritance se u 17. c. što se u njima (na cit. B. Svetost je preobražaj čitava čovjeka putem božje milosti (eod. stoljeću.)..kao pametan.). nalaze i u najvišim idealima katolicizma. N. I.• na primjer. M. I. vijeku. svakako..

prev. nešto vrlo različito. postojim« . is the first principle of the new philosophy (Cogito. M. M.·prev. racionalan karakter. Nema.. M. . Svjetsko-historijski značaj kaluđerskog načina života na Okcidentu.zasniva se na tome. »Worldly-Wisemana« stanuju u gradu koji je nazvan »Morality« (»Cestitost« . ergo sumje prvi princip nove filozofije .102 MAX WEBER Dei gloriam« (»sve za veću slavu božju« . . N. Ona je.. konačno. i najodlučnije. 126) ističu: suki.što se ne može zamisliti uopće sam od sebe bio sposoban da učini nešto što bi mu Bog morao da ura~una kao zaslugu ili kada bi on mogao trajno da živi savršeno. Hrišćanska askeza je u sebi. 172). sadržavala. M. Div. . ergo sum« (»mislim. 74 Ali je samo konstantnom refleksijom rukovodeni život mogao da važi kao savlađivanje prirodnog stanja (status naturalis): Dekartov »cogito. 122 . Bunyan u »The Pharisee and the Pub1ican. N.ne s njegovom cjelokupnošću.kako puritanski propovjednici (na primjer. nešto slično nije katolicizmu bilo strano. Alije ona na Okcidentu u svojim najvišim vidovima nosila već u srednjem vijeku potpuno. U tome leži razlika prema pukoj »Legahty« (»Zakonitost« . M.pojedinačni grijeh uništava sve što bi se u toku čitava jednog života na »zasluzi« »dobrim djelima« moglo da nakupi. Self-examination (Works of the Pur.a u nekim vidovima već i II antici. of Pur. Jer.u svojoj suprotnosti s orijentalnim kaluderstvom. Benedikta. W. već II pravilima sv. N. još više kod klinijevaca. . u plincipu. jedne vrste kontoko~nta sa saldo-obračunom.prev. Uz to napomenu na dnu stranice: Co~ito~ ergo sum. upravo.) bio je u ovoni novom etičkom tumačenju od savremenih puritanaca pre~et. napomen~ 103. Reflection and knowledge of self is a prerogative of a rationa! nature (Razmišljanje i poznavanje sebe je preimućstvo razumne prirode . .). str.). kod •• Jer .prev.• str. nesumnjivo. ali s njegovim općim tipom .) . Div. kada bi čovjek .) koji kod Bunyana kao drugovi Mr. N.nego je za čitav tivot važilo oštro ili-ili: stanje milosti ili odbačenost. kao u katolicizmu. kako po spoljnjem vidu tako i po svom duhu. M. N. M.) nije bilo tako ozbiljno shvaćeno.prev. str. .75 Ova racionalizacija dala je reformiranoj" pobožnosti svoju specifičnu asketsku crtu i zasnovala isto tako svoju unutarnju srodI!ost76 kao i svoju specifičnu suprotnost prema katolicizmu. Za sličnost s kontokorent-shvatanjem v.) i »Civility« (»Učtivost« .prev. pa još više kod cistercita.prev.slika koja je već u staro doba bila dobro poznata . dakle. N. N.6 Chamoci. naravno.

n U Hudibrasu se puritanci (I: pjevanje 18. str. N. opet. u svjesnoj suprotnosti s katolicizmom (upor. Ona se pr~tvo~~la II jeda? ..'· tako i odlučuju­ ći praktični životni ideal puritanizma. K. elanak »Ascese« u katoličkom »Kirchenlexikonu«. 134.subjektivno . 79 Već u dubokom preziru kojim se u izvještajima o saslušanjima njegovih mučeni­ ka zaprepašteno g. »Primat volje« je. kako to svako može da vidi. ponekad samo proglašavana kri\'ovjernom . Prot Th. Luteri Kalvin. dobro mi je poznato. . c. f. uvijek je bila samo trpljena. osnovna pretpostavka čitava mojeg izlaganja . Ali je upravo onaj kontinuitet. Ovo -:. Da se on može i drukčije . na primjer. E. reformacija je racionalnu hrišćansku askezu i životnu metodiku prenijela iz manastira u svjetovni profesionalni život.aktivno .šire ili uže . IV. u.svim ovim pravcima zajednički.da shvati.da mu obezbijedi spas duše. kao . . 80 Pred ovim. 24).) sv.s izvjesnim misaonim tokovimaask~t­ skog protestantizma.odnjivi radnika u carstvu božjem. i da tako od kaluđera . da ga podvrgne suprematiji smišljenog htijenja. . Isto tako Seeberg u R. bila emancipovana od nesmišljenog bježanja od svijeta i vi~l!0znog samomuče~ja. i da se on obično tako i shvata. unutarnjim kontinuitetom između vansvjetovne kaluđerske askeze i unutarsvjetovne pozivne askeze. ja sam iznenađen !ito Brentano (na cit.u nešto drukčijem smislu .sistematskI Izrađen metod racionalnog načma zIvota. Chr. s moje strane sasvim izrazito konstatovanim. M. str. s cIlJem da prevlada status naturae. Neka mi je dopušteno da za svrhe ove rasprave taj pojam primjenjujem ovako kako se to ovdje dešava. 19) upoređuju s bosonogim kaluđerima.ajanje plemenitih prelata i činovnika protivstavlja hladnom rezerviranom miru njegovih sljedb~nika80 " Ovdje još nije mjesto da pretresamo srodnost teologije Dunsa Seatusa . sljedeća.. .koja nikada nije došla na vlast. 4.prev. 2.. Kasniju specifičnu odvratnost pijetista prema aristo~el­ skoj filozofiji dijelio je. dosada nepromije- njena izlaganja. c.objektivno . potpuno u saglasnosti s njenim najvišim historijskim spoljnjim vidovima.samosavlađiyanje bilo je lca. str. 17. i time.kako le to Kahl nazvao . II. .ko cilj exercitia (vježbi . sasvim tako definira njen smisao. mj.pOZIVNA ~TlKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 103 jezuita. Instit.77 da njegovo djelovanje potčini samokontroli i procjenjivanju njegova etičkogznača­ ja. U jednom izvještaju denovskog poslanika Fiesehia. . Upor. da čovjeka oslobodi sile iracionalnih nagona i zavisnosti od svijeta i prirode. Ignacija i najviših oblika racionalnih kaluđerskih kreposti uopće. Kromvelova vojska se zove skupom »kaluđera«.. iinače) radnu askezu kaluđera i njeno preporučivanje navodi protiv mene! Citav njegov )eksicurs« protiv mene kulminira u tome..

kojim su uvijek ostajali u ruci vode. M. Upor.«. dakle. B' Već je Sanford na cit..prev . i kontemplacija metodski propisana. to je bio. Ne . o tom idealu i napomene Jamesa Brycea o američkom collegeu . u suprotnosti s nekim popularnim predstavama. s druge strane. na tome. svijetao život. osobi~ to one koje mu je ona sama »udesila«. najvažnije sredstvo askeze. svjestan.). M. Jahrb.104 MAX WEBER: .. kalvinista. 84 Na tom metodičkom obuhvatanju čitava čovjeka zasniva se i ko~ jednih i kod drugih njena ogromna svesavlađujuća moć. . Moći voditi budan. 77: . (V. njegove »American Coommonwealth«.. Tako u mnogim. o Moricu Oranijskom kao stvaraocu modernih vojnih institucija: Ratoff u »Preuss. str. specijalno kod kalvinizma prema luteranstvu njegova sposobnost da kao »ecclesia militans« osigura stabilnost protestantizma. obratno. N. 1903. unijeti red u način života onih koji su joj bili odani. sa zapetim pištoljem u ruci. U čemu se. Kontemplacije su. N.) r time preustrQjavanje askeze u čisto svjetovnu. za to naročito: Windelband... opet.. nadmoćniji od »kavalira«. .ispoljava se ono poštovanje rezervirane samokontrole81 koje je zastupljeno u najboljim tipovima još i današnjeg engleskog i američkog »gentlemana«.u II sv. nego. sastojala suprotnost kalvinis. nisu bili derviškom strasnošću. jasno je: to je biJa uki· danje »consilia evangelica« (»evanđeoskih savjeta« . U poznatom nam jeziku82 puritanska .. »opreznosti« . ponekad povezane s osjećajnošću. 255). cilj. III. prema afektima održi i afirmira: . Ali je zato. mj. Kromvelovi »ironsides« (»gvozdenf konjanici« . Svi ovi odlučni aspekti nalaze se isto tako izraženi83 u pravilima katoličkih kaluđera kao i u načelima života. tanizma. sv. da od njega odnjivi »ličnost« u ovom. u oštrom kasu vodeni na neprijatelja. (a prije i poslije njega drugi) izvodio po· stanak ideala »reserve« (»uzdržljivosti«. .prev. .Asketski princip »samosavladivanja« učinio jepuritanizam i ocem modeme vojne discipline. formalno-psihološkom smislu.:...uništenje prirodnosti nagonskog životnog uživanja bi~ je najhitniji zadatak . N. višestruko ukrštene s ovim racionalnim elementima. Ponešto o tome kod Firtha. Samo ne tako nepomiješano. svojim trezvenim samosavladivanjem. uNealovoj »History of the Puritans« i u Crosbyjevim »English Baptists« reproduciranim izvještajima o saslušanjima puritanskih heretika.) iz puri. Cromwells Army. i svaka »racionalna« . V. M.prev.askeza radila je na tome da čovjeka osposobi za to da svoje »konstantne motive«. bez pucnja.. Ober Willensfreiheit.. tičke askeze prema srednjovjekovnoj. čiji su se redovi viteško-silovitim jurišem svaki put rasturali u atome. str. .

sv. nego kao presudna osnovna šteta. Dakako. raspravlja se na istom mjestu. To teoretski. unutar ovih granica. po'red Solomunovih priča. st. 2 . Franje bio je. kao čis­ to kreaturaIna zbivanja odvlače od racionalne veze svake djelatnosti i osjeća­ nja s Bogom i vrijeđaju ga. »pribranost« . u kojem slučaju su one (kao.. sve više gurala iz as Grešno je. ss Red tercijaraca sv.). Naprotiv. koje svuda stoje na prvom mjestu.. kako je poznato. on nije bio jedini. I praksa izvjesnih crkvenih institucija. l. jedan snažan pokušaj II pravcu asketskog prožimanja svakodnevnog života i. i Plutarhovo de tranquilitate animi. pa su tako dobra slika pravca u kojemu je ona djelovala. već je isticano da. 285 Za to se na str. i da ova posljednja nije upravo bila mjerena mjerilima koja je puritanizam držao u pripravnosti. Treba uzeti u obzir da ovdje i inače citirana vrela nisu ni dogmatska.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 105 kao da bi. Bonaventura itd. uprkos većoj moralnoj dovoljnosti katolicizma. sve sto je protiv »reason« (»razuma« .. djela kao što je »Ugledanje na Hrista«. I. st. Ali se prilikom takvih izlaganja citira. na primjer. 316. Da je to obožavanje kreatura (idolary) kada je naš apetit »)rule of measure of eating« (»mjerilo koliko ćemo pojesti« . a ni u praksi.i za svjetovni život _ u njemu sazreli. M. nego su potekla iz prakse dušebrižnosti. askeza pojedinca. ono što je rečeno. N.). dakle. aJi i druge »relcreacije«) dopuštene (o tome dolje još više). str. I. str. koji nam je Bog dao kao' normu: ne samo sadržajno grešne strasti nego i svi bilo kako besmisleni ili pretjerani afekti kao takvi. ženu i . Ali je presudno bilo to da je čovjek koji je u religioznom smislu živio metodično par excellence bio ipak i ostao samo kaluđer.prev. 2. na primjer. . obuzimajući ga sve intenzivnije. Bernhard. ni poučna djela. N. citira Tauler). 310..) i jer nas. ne rijetko i asketski spisi srednjeg vijeka. O grešnosti strtt/1a ist9 tu. o grešnosti ljutnje (Christian Directory. ni asketska. morala je stalno da osujećuje začet­ ke sistematske svjetovne askeze. izd. upravo svojim jakim djelovanjem pokazuju kako se u njima propovijedani način života osjećao kao nešto više prema minimalnoj svakodnevnoj moralnosti. 287. po Baxteru. i češće jako emfatično. prije svega praksa oprosta grijeha.prev" N. Upor.pjesmu .teško da bi se mogla oštrije formulirati nego proširenjem pojma idolatrye na sve čulne radosti ukoliko se one ne pravdaju higijenskim razlozima. unutar katolicizma »metodičan« život ostao ograničen na manastirske ćelije. "Suprotnost prema onom »Ko ne voli vino. da je. sport. M. nije nipošto bio slučaj. « . 1678. jer oni uništavaju ))countenance« (»prisebnost«. koja je i zato za vrijeme reformacije apsolutno osjećana ne kao kakva periferna zloupotreba. jedan etički nesistematski život ne dopire do najviših ideala koji su ... str.prev. 287. M.

vim ličnih iskustava. jer je upravo u prevazilaženju svjetov. Helv.. na primjer. kojI se jaVljaju kao »historijske slučajnosti«.90 jedna aristokratija koja je. ali za praktično držanje vai: nih tokova . Belg. I RitSch'l] (Pietismus. bilo to ocjena jednog ili. nego iz sas. •• I to već u nekim konf'esijama za vrijeme same reformacije. 258) osporava.s· usidrenjem njegove etike u učenju o predestinaciji. post I7 »reformiranu panikulamu crkvu spotpu.Luter odstranio. ki{. pak. ne moralnosti 80 ležao specifično sveti život. u . '0 Bless God that we are not of the many [Hvala Bogu što mi ne spa. uprkos tome što on na kasniji razvitak gled~ kao na izrođenost reform~orske misli. samo surogat za manastirski ži~ . i da se A. sa svojim charac'" . pokazuje se osobito jasno u tome što su u krugovima pijetizrna nastalog na reformiranoj osnovi.. 91 napomenu 4~~. izd. I.8' i ~alvinizam je to od njega jed. u praktičnim po· sljedicama još kolebljiv.106 MAXWEBEa svakodnevnog života. dao tbme nešto pozitivno: misao nužnosti potvrđivanja vjere u pozivnom životu. drugog oblika religioznosti. s početka.i to ne kao izvršilac bilo koje »razvojne tendencije«. Gall. (Th . N. za ovo osobito članak» Moralisten. Kuljanje askeze iz svjetov. 29. 138)1:1 ~ ~ . i one strastveno ozbiljne duhovne prirode koje su dosada ka. uostalom. . Prot. Troltschau R. M. str. nog svakodnevnog života bilo je pregrađeno jednom branom. žalio kada bi se iz ovog prikaza pročitala rila kakva ocjena. Kako su sasvim konkretni religiozni sadržaji svijesti i sltuacije. Ali je kalvin izam u toku svojeg razvitka do. možda za čistu religioznu ocjenu relativno perifernih. To je ubrzo . Conf. duhovna aristokratija Bogom odvajkada predestiniranib svetih u svijetu. 89 On je tirne širim slojevima religiozn(j orijentiranih priroda dao pozitivan podstrek za askezu i. za to str. .. str.. ovu pravu crkvu ne uračunavaj~ vjernici bez oznake moraJnogaktiviteta« (V. namjesto duhovne aristokratije kaluđera van i iznad svije·: ta. E. engIische« od E. B. jako djelovali. f. Važno je s&mo djelovanje odredenih.. da su. ne na to da se unutar svjetovnog pozivnog života odaju asket~ skim idealima. Conf. uzgred rečeno.. K.. nastupila: je. Adams. Th. kada je već Sebastijan Franck značaj reformacije nalazio u tome što sada svaki hrišćanin mora da doživotno bude kaluđer. no empirijskim ozna~ama opisale. Ja bih. 88 Za njegovu vrstu religioznosti to je fak~ tički pogodilo samu srž stvari.. među ostalim.. na primjer. ponekad direktno talili što nema manastira i što su »komunistič:. • 7 V. 25.· luderstvu liferovale najbolje predstavnike bile su sada upuće. ali zatim političkom situacijom gui ran dalje . damo u masu .!ksperimenti Labadieovi.2~~ Conf. 3 . W of the Pur Div.prev . Ona je vrlo daleko od ovog prikaza. nostavno preuzeo. •.

duhovno strano. M.. Luteransko osjećanje pokajničke pokore nije. . čovječanstva odvojena jednim principijelno nepremostljivijim i u svojoj nevidljivosti strahovitijim jazom91 nego spoljno od svijeta odvojeni monah srednjeg vijeka. of Pur~ Div. svjesni svoje vlastite slabosti.. must begin in l) a deep conviction . Ah već čuveno pismo vojvotkinje Renate od Este (»Leonorine« majke) Kalvinu.): (The Adams.. str.monstrous iniquity and wickedness thereof« (»Pohotljivost je neprijateljstvo protiv Boga. but as practical and active. koji na sebi nosi znamenje vječne odbačenosti. It is the mind.. M.. 237: »The camal mind is enemity against God. Kao što prvorođeni ne treba da bude lišen svog nasljedstva i kao što zapisana imena ne treba nikada da budu izbrisana tako oni treba da naslijede vječni živote( . u slavu božju djelom nastoji da prevlada i mrzi.»Pomirenje.prev. nije pred grijehom bližnjega..) doživjela je time u Engleskoj znatnu potporu: »The first born which are written in heaven. 2) (str.. Ja sam se otudio od Boga. . M. priznaje. N. not as speculative merely. bila od ostalog. N. so certainly shall they inherit etemallife« (»Prvorođeni koji su zapisani na nebu . bila adekvatna92 njihova milostiva gotovost da mu.. . a za onoga ko je u svoj izbor siguran njegov sopstveni grijeh. Works of the English Puritan Divines.. Ovdje se govori samo o mržnji na grijeh. možda. str. therefore.jednim jazom koji se vrlo oštro urezivao u sva socijalna osjećanja.. ono je za nj bezvrijedno. Ovo je onda bio slučaj kada je .. govori o mržnji koju bi ona gajila na oca i supruga kada bi se morala uvjeriti da ont pripadaju reprobiranima . . da prede u stvaranje sekta... mora početi u 1) dubokoj svijesti ..). I have been aJienated from God. Upor.. simptom je zaostalog razvitka i nepotpunog posvećenja. i zato svetima. W. koje on. odvajkada osuđenog.. N. 251) a clear and lively apprehension .prev.... N.kao kod »in91 Historijski tako važna »birthright«-misao (»pravo prvorodstva« prev. koji on sebi... umjesto da se zbog njih kaje. of the . već prema okolnostima. str.u kojemu ona medu ostalim. Jer tim po milosti božjoj izabranima. nego mržnja i prezir prema njemu kao neprijatelju Gospoda Boga.« (Eod . doduše. M. . ali zato jest u praksi. XIV).. 246): »Reconci1iation. asketski razvijenom kalvinizmu u teoriji.pokazuje povjerenje u ličnost i istovremeno je primjer za ono što je gore (str 92) rečeno o unutarnjem oslobođenju individuuma putem učenja o predestinaciji iz okova zajednica povezanih »prirodnim« osjećanjem . 1656-58) u »Of men's enemity against God and of reconciliation between God and Man«. 2) u čistom i dubokom shvatanju da je to odvratan grijeh i bezbožnost<c . odbačenim ne koristi ništa. As the first born is not to be defeated in his inheritance and the enrolled names are never to be oblittered.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 107 ter indeliJ?ilis (nerazorljivim karakterom . pomognu.. o našem ranijem neprijateljstvu. Ovaj način osjećanja bio je podoban da se pojača do te mjere da je mogao.prev. of your former enemity. izlaganja Howesova (Kromvelova kapelana.. a ne na grešnika. that must be renewed..). .. Zato duh treba ne samo misaono nego i praktično i aktivno preporoditi« .

i da se u služ~ bu primaju samo preporođeni propovjednici. proizišli su raznovrsni oblici crkvenog uređenja iz pokuša~ ja da se preporođeni i nepreporođeni. bili odFedeni za historijske odnose Jevreja.(( '0 »Reformiranim lebdi pred očima zakon kao idealna norma. pak. V. into the origin of Ev. očevidno.:' jentirati i koja mu je očevidno bila potrebna. Luter . . po kojoj se on uvijek mogao ori.prvobitno . U luteranskom katekizmu on stoji da bi izazivao potrebnu skllJšenost ispred.108 MAXWEBE~ J dependentskih« pravaca 17. d. dakle. na on tišti kao nedostiživa norma«. vijeka .po dignitetu bio na potpuno istojvisini s Novim zavjetom.' obrnuto.bilo prevladano uvjerenjem da Bogu služi na sramotu kada'.: crkve iskrsnuo kao konsekvencija misli potvrđenja. Pa i gdje nije bila iz~" vučena puna konsekvencija traženja »čiste« crkve kao zajed~. •• v. M. independentsko-kalvinistički vice-kancelar Oksforda pod Kromvelom. »U životu ima da radimo kao da niko nema da nama gospodari osim Mojsija. str. iza evanđelja. ili ih čak . osnovni stav (Inv . Luteranimasu reformirani predbacivali da imaju »pravi strah od toga da se ne posvete« (MOhler). kao štoje' to bio slučaj kod kalvinističkih baptista.' hrišćani odvoje.9 " Svoju čvrstu normu.. formulira Owen. Bailey. ought to be received or counted fit members of visible churches.alazi kakav nepreporođeni i učestvujeifi sakramentima. 9l Kada je.prev. primio je ova} asketski način života.kao namješteni propovjednik. izgubljena je prava suština jedne crkve( . ilE da im se.9S dok je. Na često prikazivanoj »q. da se za one prve zadrži crkvena uprava. donati stički pojam. ukoliko oni nisu.. . ali ipak važeća norma. naravno. jednom riječju. Gdj~ toga nema.. jer je jednako bio inspirisan kao i Novi zavjet. ' f Cat. a luterani reformiranim »neslobodno' robovanje zakonu{( i oholost. inače.. a u reformiranim katekizmima redovito. they very essence of a church is lost(( (»Samo oni koji dokažu da su preporođena iJi sveta lica treba da hudu primljeni u vidljive crkve ili da se smatraju dostojnim da budu njihOvi članovi. sljedeći članak. lutera. zadrži kakav poseban položaj. za sakramenat nezreli.u svojim moralnim propisima. Ch). za nas važno to da je: Star/zavjet. se u njegovu stadu n. ~t vrši. Hrist iz-. ili ih ie. PraxIS pietatis.slavio96 slobodu od robovanja 9> »None but those who give evidence of being regenerated or hoJy persons. ta. ričito ukinuo.čisto kalvinističko Vjer6!~ vanje: da slava božja traži da crkva odbačene potčini zakonu) . 149. 125. sljedeći članak. N.bliokratiji« kalvinizma je" naime.stvaranja sek~'. od Biblije. Upravo za vjernike je zakon bio dat kao ideal· na. Where this is wanting. Genev.). nikada sasvim dostiživa. nice onih što su kao preporođeni 'potvrđeni: .

i d. stvorenoj od strane jansenista (osobito u Francuskoj). suodredila razvitak tipa pobožnosti sv. str . 98 Tako je ipak. u Solomunovim pričama i mnogim psalmima. a pored toga nije stajao samo moćni patos proroka i mnogih psalama nego i oni sastavni dijelovi koji su . Specijalno racionalan karakter: sprečavanje mistične. opet sopstveni. sistematizacija etičkog načina života koju askeza kalvinističkog protestantizma ima zajednički s racionalnim oblicima katoličkog kaluderskog života .) pružao podlogu za njegovo autoritarno upravljanje hrišćaninom. i to upravo asketski osnovni karakter samog kalvinizma bio taj koji je sebi probrao i asimilirao kongenijaIne sastavne dij~love starozavjetne pobožnosti. str. modernokatoličkoj pobožnosti. 79. 77. . pak. sam po sebi. odnosno (većinom) hrišćankom.javlja se već čisto spoljno u načinu na koji je »precizni« puritanski hrišća­ nin svoje stanje milosti neprekidno kontrolirao. napasti i u milosti napravljeni napreci. . 91 .. M. koja se nalazI II knjIgama kOJe puntancl najVISe cItajU. 13. Pri tome od takvih ne treba zaboraviti . zajednički s pobožnošću religiozno najrevnosnijih reformiranih krugova. na primjer. najzad. •• O nužnosti ove samokontrole v.Pjesmu nad pjesmama. u koji su se neprestano ili tabelarno unosili grijesi. Ipak je. na primjer. i đ. i d. 100 Većina moralteologa to savjetuje. osjeća se u čit~vu njihovu životnom raspoloženju.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 109 zakonu kao božanski privilegij vjernika. loo Ali dok je njemu u katolicizmu bila svrha da služi potpunosti ispovijedi ili dok je on »directeur da l'ame« (»upravljaču duše« . Directory. pa ip~k potpuno trez~ene j7vrej~ke ~i':'?t~~ II?-udrosti. Ona. Christ. Studies and reflections of the Great Rebelhon. Tako Baxter.prev. Djelovanje bogo!jubne.. Kor. čija je originalna erotika. ovaj starozavjetni racionalizam kao takav bio u suštini sitnogradansko tradicionalističkog karaktera. bio je.osobito od strane puritanaca većinom ignoriranu . reformirani hrišćanin je pomoću njega »opipavao« čak sebi »puls«. N. religiozni dnevnik. Div.za razvitak specifične osjećajne religioznosti već u srednjem vijeku predstavljali polazne tačke. II.. na prvom mjestu. 5 u Works of the Pur. Bernharda . još je za to . 161.ranu Charnockovu propovijed o 2. str. koji ipak ne krije »opasnosti«. 99 Naime. već cit.... To spominju svi značajni moralteolozi. uopće osjećajne strane religioznosti Sanford9 ' je već s pravom svodio na djelovanje Starog zavjeta.

svoju rođenu dragocjenu krv.lo3 Penetrantna hristijanizacija čitava života bila je posljedica ove metodike etičkog života. I.1lije potrebna. umjesto zakonskih.: slIka o knjIgovodstvu boga kod Bunyana Je postala tako ka~ rakteristično neukusna da se tu odnos grešnika prema Bogu uporeduje s odnosom kakva mušterije prema shopkeepen{ (malotrgovcu . N.. naravno. ali nikada glavnu svotu. A s. taj će s.. M. dao je sam sebe.lo jako rašireno.prev. on je.). . u suprotnosti s luteranstvom. tome šta bi za nju dao pametan čovjek koji zna njenu vrijednost j kad mu. premija na tačnost i uvažavanje ove »kalkulacije«.: primjer lOI tabelamo-statističko knjigovodstvo Benja~i mina Franklina o njegovim napredovanjima u pojedinim vrli':' n~ma. kontrolirao kako svoje vlastito držanje tako i držanje Gospoda Boga i u svim pojedinim slučajevima živo-o ta vidio prst božiji. vrlo su karakteristične za puritanizam. I u suprotnosti s Kalvinovim genuinirn. Hrist. ma. 313). who is not ignorant of it nor under necessity. . Div. znao zašto je Bog preduzeo ovu ili onu mjeru. gave himself. a time i odlučna psihološka. M. iznudio. treba uvijek da ima pred očima.1 Moralno knjigovodstvo je.. a da .': ona. radi pravilnog razumijevanja te vrste djelovanja kalviniz". koji upravo pušta čovje­ ka da »istrguje« svoje blaženstvo. XII) objašnjava božju nevidljivost napomenom: kao što čovjek može da putem korespondencije koristonosno trguje s kakvim neviđenim strancem tako on može i »sretnom trgovi~ nom« s nevidljivim Bogom da stekne »)jedan dragocjen biser«.110 klasičan MAXWEBE~. to rede em souls and ile knew what· they were and had no need of them (Ja računam vrijednost jedne stvari po. his own precious blood. Tako je posvećenje života moglo gotovo da primi ka" rakter kakva poslovanja. ko je jednom pao u dug. The worth of the Pur. st. i inače bi. S jedne strane.Upor. a znao je ko su oni i nisu mu bili potrebni . Bog. koju je' kalvinizam. the Wisdom od God. N. iznosom svih svojih zarada u svakom slučaju moći da otplati: nakupljene kamate. Da je ova.> To je bila odlučujuća razlika prema druglm spoljno sličnim drža~ njima" . iz toga proizlazi da je tek ova osobina mogla da vrši onaj uticaj. da otkupi ljude. I •• I Baxter (Saints' everlasting rest. to čov­ jek. Air je nedostajao akcenat koji je na tome ležao: da je jedino raspoznajno sred. IOZ Pozniji puritanac je. stara srednjovjeko.Ove komer" cijalne parabole. dalje sljedeće mjesto u propovijedi: We reckon the value of a thing by that which a wise man will give for it.vna ci već antička). luteranstvu.) -". metodika za uticanje na život bila odlučujuća stvar.~ruge strane. stoga. učenjem. . medutim. str.: (Matthew Henry.· stvo za odvajkada odlučen izbor ili odbačenost.prev. . Christ.. uobičajenih kod starijih moralista i u.

partIje »prezbltenJanaca«. Mi s~o se d()~ada kretali na tlu kalvinističke religioznosti.. . i. pristalica univerzaliteta milosti. To se zbilo zato što su se. John Wesley. vijeka u borbenim predstavnicima »svetog života« održavalo misao da čovjek treba biti oruđe Gospoda Boga i izvršilac njegovih providencijalnih odluka. s vremena na ~rijeme v~l~ uticaj':li kru~ slJ~be!lika »parti~u!arizm~ini­ lostl«. U sVOJOJ grandIoznoJ sazetostl. učenje o.' prema" tom:e. a i unutar metodizma bio je. nego i u baptističkoj Hanserd Knollys Confession od 1689. prije svega. stvarno. ako su njihovi etički impulsi u ovoj odlučnoj tački: misli potvrđenja bili isti. već je sam Luter rekao: patnja nadmašava svaki rad« »Plač je preči od djela. i daleko van krugova one vjerske partije koja ~<: u svak0!1ll?ogledu držal~ s~rogo na tlu Kalvin~­ vom.gu o predestinaciji i njegovu značaju za svakodnevni život proučavati u »kulturi bacila« toliko . veliki agitator prve metodističke generacije i njen najkonsekventniji mislilac. I povezanost vjerovanja s bezuslovno važećim normama o apsolutnom determinizmu i potpunom transcendencijom natčulnog. s druge strane.t. kao i oko lady Huntingdon okupljeni. kao psihološko ishodište metodskog morala. Nasuprot tome. upravo na učer.lo4 i time spriječilo prijevremeni kolaps u čisto utilitarističko pravdanje dobrim djelima sa samo ovozemaljskom: orijentacijom.za naša posmatranja funda~ mentalnu misao potvrđenjb. ali i Whitefield. koja nikada ne bi bila podobna da za iracionalne i idealne" ciljeve dade tako nečuvene žrtve.da smo mi.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA III su. veliki organizatorski talenat svojeg pokreta.nosti lU. morale djelovati u istom pravcu. koju je ono u jednom na svoj način genijalnom obliku proizvelo. trebalo kako će se stalno pokazivati .drzah kao osnove reformIranog učenja.teuporedivo mnogo»modernije« nego blaže učenje koje više odgovara osjećanju i koje je i Boga potčinjavalo moralnom zakonu. one dogme. bilo je istovremeno . doduše. druge vjeroispovijesti. pošto se ova misao kao shema poveza. a " .u principu . predestinaciji pretpostavljali kao dogmatsku pozadinu puritanskog morala u smislu metodski racionaliziranog etičkog života. ono se nalazilo ne samo u independentskoj Savoydeklaraciji od 1658. Ali je. ovo učenje Je u naJsudbonosnijoj epohi 17.

bila spoljno izlagana sasvim onako kao i kod reformiranih. pojam PC!kore istaknut na prvo mjesto. · njem ovog učenja podudarno . Hoenickc. iilačeono ne može da bude . da.prev'. I . Jer je nedostajao upravo impuls da bi misao potvrđenja stasala do onog značaja koj(: mu je 1. 1902. morali da pođemo od onog učenja. stalno sebi krčila: put. očevidno. u najmanju ruku. statutarnog važenja nije vodio nikakav pouzdan most k stalno nalaganom is· ključivom značaju koji 'Vjera ima za opraVdanje već zato što je upravo ta vje· ra . rodnog moralnog zakona . br 8. Q ovom v.gotovo puritanski formulirano . Po MelanhtoJlN je. Gott. da vjera stvara jedan novi život. i lc . koja se pokajničkom pokorom u svako doba opet. sve većim Ukazivanjem na zakon. a dobra djela moraju da ga slijede. doći do asketske racionalizacije cjelokupnog života kao moralnog zadatka pojediiF ea. ali još bolje kasniji luterani. čak prvobitno naučavao da se opravdanje zbiva zato da bi ČOVjeka napravilo sposobnim za dobra djela i dau sve većem usavršavanju leži.112 vjere i morala kod denominacija koje ćemo još posmatrati...' pravo opravdavajuće vjerovanje. Ali je drukčija religiozna orijentacija. specijalno orijentacija na pojedine norme Starog za· vjeta . A i ko(l kasnijih luteranskih. gore . nije.kao kodifikacija najvažnijih načela pri· .o proizvod asket~·. N.imala psihološki karakter potpuno drukčiji od kalvinističke. 1902. Anz.: ketsko oblikovanje života moralo da ima sačinjavale najprin~' cipijelniju antitezu (relativne) moralne nemoći luteranstva:.s otpada.. Troltscha.v. mogla steći. Gel. skog protestantizma: pobudu za sistematsko racionalno uob~ ličavanje zajedničkog etičkog života. i ono je mor'llo od strane jedne crkve koja je sebe smatrala ustanovom za dispenzaci~ ju milosti da bude napušteno. već iz straha da se ne izgubi dogmatska osnova (»sola fide«). Na pitanje šta su »dobra djela« odgovorio je već Melanht~. ostao . Dekalog je. me poučnu raspravu E..!!.' Luteranska »gratia amissibilis« (»izgubljiva milost« . Približavanje luteranske doktrine osobito starijoj ortodoksno kalvinističkoj bilo je pri tO~/ me u shvatanju često vrlo dalekosežno. pobudu za ono što je ovdje za nas važno ka. osobito .1 kalvinizmu dalo učenje o predestinaciji. M..! vrlo ravnomjerno vraćala. Melanhton je.da su dobra djela nužni p/ocjovi vjere. sama po sebi sadržavala nikakvu·. kao najkonsekventnijeg oblika. Unutar protestantizma su'): konsekvencije koje je ono kod svojih prvih sljedbenika za as{. Kao reminiscencija na Lu-" terove prvobitne misli ostala je odsada samo manja ozbiljnost kOjom se shvatala bibliokratija.norma za ljudsko djelovanje. . Studien zur altprotestantischen Ethlk. Izvjesna mjera relativnog savršenstva važi~: laje njemu kao i na zemlji dostiživa.. ona mjera već oVQze~" maljskog blaženstva koju vjera može da pruži. lli se stekao razlog za nadovezi-.A!i od njegova. lOS Luteranska pobožnost' '0$ Ovo se i u razvoju etičke teorije luteranstva najjasnije pokazuje. nije moglo..magično tumačenje sakramenata. Zako": nom izazvana pokora mora da ide ispred vjerovanja. Specijalno. a drugo nije bilo stečeno. uglavnom. Genuino luteranska stanoyište prvog vremena bilo je napušteno.. vanje morala na vjerovanje. Berlin. dogmatika je misao .tO.).

njihovo brzo mijenjanje nacionalnosti. moralo je. a osim toga. nisu bili upravljeni na »djelovanje u jednoj povezanoj životnClj cjclini« nego su. i to poglavito.dokle je sezala snaga njegovih krila! . zadržavani u »rasparčanosti pojedinih nepouzdanih uputstava«.ili. Ali je upravo ono od strane Melanhtona bilo sve više naglašavano.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 113 je prema tome. pomjeranje regenerationJs .prev. ))suma pukih. njenog početka . da djeluje protiv razvitkametodskog morala. Citavo ono mijenjanje njegova učenja. koje se ispoljavalo u sve većoj važnosti pokore. a ne razvitak jedne svetačke aristokratije.gore) bio pošao.već zbog daljeg postojanja ispovijedi . mj. nedostajao je onaj podstrek za konstantnu samokontrolu. I onaj jednostavni. prema razvitku kojim je već sam Luter (v. ~.l. Nije ga ništa manje slabilo ni isključivo zakonsko tumače­ nje akta opravdanja koje je pretpostavljalo izmjenljivost odluka božjih pOd uticajem konkretnog akta pokore obraćenog grešnika. koja je sama sebi stvarala sVoju sigurnost spasenja.. isto tako kao što. RelIgIOZnI genIje kao sto Je Luter ŽiVIO Je u ovoj atmosferi slobodne otvorenosti prema svijetu prirodno i .PROTESTA~TSKA !:TIKA I OLH KAPITALIZMA . osobito pri jakom luteranskom naglašavanju nasljednog grijeha. Subjektivno usvajanje kulture ostalo je slabo ~r se ono. mirenje s datim životnim položajem u malome kao i u velikome. poglavito. na račun razvitka koji još djeluje u svim našim životnim odnosima. M. koji. pošto se strahovalo od striktne bibliokratije kao potvrđivanja dobrim djelima. prije svega riesistematski u svoiem bližem sadIŽaju. .).bez opasnosti propadanja u »status naturalis« (»prirodno stanje« . na tlu genuinog puritanizma.) kazao o etičkoj teoriji. jer je ono za osjećanje slabilo rastojanje status naturalis (prirodnog stanja) od stanja milosti. niti do jedne racionalne askeze orijentirane na zakon.!~e~:~)~ vlasti!o~ ži~ota. u svojoj suštini~ predstavljali. nego je zakon i dalje· neorganski postojao pored »vjere« kao statut i idealno traženje. sebi Imao. H .povijedanjem »slobodne volje«~ Sve to je odlučilo nemetodičan karakter luteranskog načina života. bilo je upravo· u duhovnoj vezi i s njegovim i!.pak. Konkretni akti milosti za konkretne grijehe morali su u predstavi prosječnog luterana . kao i njihov od zakona slobodni moral. dešavalo putem pasivnog prihvatanja onoga što je bilo' »8UtOritarno« pruženo.oji je s!raš!1o učenje. fini i osobito dirljivi oblik pobožnosti koji je krasio neke od najviših tipova luteranstva rijetko nalazi svoju paralelu.pored izvjesnih političkih sudbina nacije ima da se stavi. i time uopće za plansko.u krštenje. kao vrlo nesiguran i neprecizan. Chillingswortha i-dr. na što se toliko žale. mnogo prije. unutar blagog anglikanizma jednog Hookera. uz prihvatanje univerzaiizma milosti. .To ))prilagodavanje« Nijemaca stranim kulturama.Ali je život ostao.da sačinja~ju sadržaj spasenja. N. :. . k~l~i­ nizma U'. Tako nije moglo da dode ni do jedriog od zakona slobodnog morala. ostavila n~slomljen prirodni vitalitet nagonskog djelovanja i naivnog osjećajnog života. nikada potpuno uspjelih zaleta«.je to Tr6ltsch (na cit. naprotiv.

Ali smo se. P. . 101 Nekalvinistič­ ld asketski pokreti. koja još i danas stoji p04 uticajem onog temeljitog uništavanja otvorenosti »status naturalisa«. po sebi da bude stvoren raznovrsnim religioznim motivima. i što Nijemce na njoj obično redovito čudi kao uskogrudnost. ra!. koji uslovljava asketski karakter pobožnosti. mogao je. izgledaju. prema asketskom pokretu anabaptizma. . a isto tako bespomoćnost luteranskog svećenstva. uvjerili da je ono u svojoj vrsti bilo ne samo od potpuno jedinstvenih konsekvencija nego i od vrlo eminentne psihološke djelotvornosti. ne doduše sasvim. neslobodumnost i duhovna skuče­ nost.sve do fizionomije ljudi angloameričkoj volji za životom (Lebenslust).1912. o ovim stvarima ćcretljivu knjigu od Tholucka: Vorgeschichte des Rationalismus. svakako. Ovaj podstrek. Antipatija prostodušnog »svjetskog djeteta« prema askezi iskazuje se u onim osjeća­ njima.to su suprotnosti u načinu života. Ono što se na Nijemcima osjeća kao »dobroćud­ nost« i »prirodnost«. O predestinacijijansenista v. mj. s njegovom čis­ tom vjerskom propovijedi. i to usljed njegova učenja o mijosti. koje potpuno suštinski potiču iz onog neznatnijeg asketskog prožimanja života luteranstvom. ništa nije bilo pouzdanije nego to da se on diže iz status naturalisa samo privremeno .114 MAX WEBER. nasuprot . A i u stvarnosti povijesnog razvitka stajale su stvari. 10' O sasvim drukčijem djelovanju islamskog učenja o predistinaciji (tačnije: DredetenninacijjH ni~oviw. Luteranstvu je nedostajao. kao slabljenje unutarnje konsekvencije kalvinizma. upravo psihološki podstrek za sistematičnost u nači­ nu života. koji bi iznudio njegovu metodičnu racionalizaciju. Poznata je za savremenike tako upadljiva razlika izmedu etičkog standarda reformiranih kneževskih dvorova i onih luteranskih/ 06 ogrezlih u pijanstvu i sirovosti. predestinaciono učenje kalvinizma bilo je samo jedna Dd raznih mogućnosti. kao što ćemo uskoro vidjeti. posmatrani s čisto religiozne motivacije njihove askeze. prema tome. All za običnog ~uteranskog Čovjeka. . ali ipak većinom. nesumnjivo. Honigsheima na cit. Ulricha: Die Vorherbestimmungslehre im Islam und Cbristentum. i za onog valjanog. nasuprot kalvinizmu.osnovama v.dokle traje uticaj pojedine ispovijedi ili propovijedi. tako da je reformirani oblik "JO V.1ije citiranu (hajdelber!iku teološkuJ dizertaciju F.

svakako. III. Ali prema pravcima koji nisu ušli uRitschlov prikaz. . .4) abstinencija od pričesti kada u njoj učestvuju nepreporođena lica (o čemu će još biti govora u drugom kontekstu). o kojemu će biti govora u drugom kon. str. ali je i kod Melanhtona. koja su od njega odstupala i ~rev~i1a~ila~a.lo!l Gotovo svi prononsirani pred. I •• RitschI. konventikule je u određenom obimu (naročito u k. može naći kod Lodeitsteyna. kao prvi. osim br. koje se nije držalo u granicama dordrehtskih kanona. Nepristrasnost Ritschlova prikaza pati od toga što veliki naučnik u nj unosi svoje crkvenopolitički. . koji Gisbert Voet ponekad zastupa.. možda. možda. pri razvitku njihovih vlastitih načela. Gdje br.~ćul1 interesu evanđeoskog spasenja«.Od obilježja pijetistič­ ke pobožnosti koje je RitschI u prethodnom prikazu analizirao došao bi. ona. u obzir: l) »precisizam« u smislu jače potčinjenom sloVu Biblije u svim spoljnim stranama života. i s time povezano stvaranje konventikula. se. tj. ili.) u tome što su kod pijetista l) bil~ stvarani konventikuli. 125. W.lužio za ~:po_redivanje i d?p~nja~a­ nje. nego samo kao sredstva za asketski svet život. V. Geschichte des Pietismus. osobito prema engleskim puritancima. Sve su to stvari koje predstavljaju. kako ga je.. )avila ista asketska konsekvencIJa. odja 2J. GotOVO je nemoguće. -2) tretman opravdanja i pomirenja s Bogom ne kao svrhe samom sebi. to Je redoVIto bIlo posljedIca crkvenog uređenja. M. pa čak i žena (Anna Maria Schilrmann).~rukčl)oJ zasn~va~ostl vJe!e. predstavljaju samo jtčanje tendencija koje su postojale u čitavom razvitku ove pobožnosti. na primjer. skretala je s puta normalnog protestantizma.3) što se »osiguranje milosti« trazlio na neretormatorski način :»u nježnom ophođenju s Gospodinom Isusom Hristom« .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 115 askeze bio od ostalih asketskih pokreta oponašan ili im je on. o tome sljedeći članak ove zbIrke. i u svojoj Ilntipatiji prema svakoj specifično asketskoj religioznosti svuda ondje gdje se prema njoj vrii preokret to tumači kao vra- . Teelinck naučavao. i tek ondje gdje je ona vodila do praktičnog bježanja od života. . l. znatna _odstupanja od učenja i prakse reformacije. Ovo posljednje obilježje odgovara za ovo rano doba samo jednom od onih predstavnika koje je on obrađivao~ misao »ništavnosti kreaturet( bila je sama po sebi pravo čedo kalvinističkog duha.2}što JI! bila gajcma misao o »ništavnosn kreaturainog života« -na jedan »način pl"Otivn. kstu 108 te Historijski je misao predestinacije. tumače­ nja Svetog pisma od strane neteologa. napomenut (str. bila ishodište asketskog pravca koji se obično zove »pijetiz8m«. I najzad. traži je za vrijeme prije Labadiea uostalom. dijelom. 152. ukoliko se taj pokret unutar reformirane crkve zadržao.3) visoko poštivanje »pokajničke borbe« kao znaka pravog preporoda. kakav se. .atehetske svrhe) ustanovio sam sinod u Dordrehtu_. samo na osnovu nizozemskih specimina (dokaza prev N. s ponovnim ožiVljavanjem »profetije«.:. povući odredenu granicu izmedu pijetističkih inepijetističkih kalvinista. bolje reći: vjerskopolitički orijentirane vrijednosne predrasude. lpak~uprkos .

. medutim.·'~ . barem pretežno. isto tako kao i Bai-. nastoji da svuda ovaj kvijeti" zam poveže s pijetističkom askezom i da tako ovu posljednju jednako osudi.).stoji bliže. rebljava. N. Ali kao katolicizam tako i stari protestanbzam sam. Samo što i »nesumnjivi« engleski i nizozemski moralteolozi citiraju Bernharda.:~ stavnici puritanizma su ponekad bili ubrajani u pijetiste•. meno zaboravljenog ili oslabljenog učenja opredestinaciji. svakako. . Realenz. N.' njorajnski) pijetizam bio. tamo. obraduje. M. Prot. Vrlo poučan članak »Pietismus« od Mirbta u 3. Bernharda najprije podsjeća ria mistimu osjećajnu religioznost. K. vals reformiranih zajednica bio je. Za početke engleskog pijetizma u savremenoj literaturi upor. vim redovito povezan s ponovnim rasplamsavanjem povre~. . kao oDa koja katolicizmu .prev. sas•.•• postoji jedno sasvim prihvatljivo shvatanje koje na sve one" veze izmedu predestinacije i misli potvrdenja. koja teži za kripto-seksualno obojenim »unio mystica« (»mističnim sjedinjenjem« . ali i prema njeno~ asket~: skom vidu kod Ij:udi kao što je Voet nesumnjivo predstavlja nešto »)aliud« (»drugo« .i. opet.. izd.crkva ngonzam sVJetovne askeze "..prev. .Odnos prema katoličkoj prošlosti bio je kod svih crkava reformacije vrlo kompleksan. Nastanak asketskih revi~·. ostavljaJući potpuno po strani reformirane antt:~ cendencije.odnosno odredenim stranama kato~ licizma . Whita~' ker.gleda kao na gotovo dalji pijetistički razvoj Kalvinova genuinog učenja. nego kvalitativno dnikčije tek onda kada je pojačan strah od »svijeta« vodio do bježanja iz~ privatnoprivrednog profesionalnog života. druga.) Ali Ritschi.. M. W. f.: vidu jansenizma odbacivala isto tako kao što je pijetizam odbacivao specifi~ no katolički kvijetizam 17~vjjeka.> što ipak nekako čudnovato djeluje.: prirodno.kao što su to savrem~ ni<?i o pojedinim ekstremnim pijetistima govorili . di«. Theo!. osobito u Holandiji.. s osnovnim· iIri'1 interesom da dobiju subjektivnu »certitudo salutis«. N. paje Ipak katohčka . ili .. it«. . u. M. Zato se za Englesku pojam »pijetizam« većinom i ne upot~. Ona već religiož~ no-psihološki.do svjesnog zanemarivanjasvjetovnog pozivnog rada u korist kontemplacije. Bonaventuru.. . dolazilo naročito često onda kada bi ta kontemplacija uzela da po~· prima onu osobenost koju Ritschl naziva »bernhardizmom« jer ona u tuma~ ćenju Pjesme nad pjesmama od strane sv. l1O Ali je i kontinentalni reformirani (nizozemsko-do. kak6\ smo ih gore prikazali. u »katolicizam«. postanak pijetizma samo kao Spenerov lični religiozni doživljaj. i on upire prstom u svaki citat iz katoličke mistike ili asketik:e na koji u pijetističkoj literaturi naide.prev. po sebi uključuje »)all s~~ nad con~itions of ~en»" (»sve ~rste i naravI Iju. i već prema ~ledištu koje se stavlja u prvi plan. Do ove je posljedice.. dakle do stvaranja konventikuh( na manastirsko-komunističkoj osnovi (Labadie).Za uvodenje u pijetizam uvijek je čita-:: nja vrijedan prikaz Gustava Freytaga u »Bilder der deutschen Vergangenhe~. prema reformiranoj pobožnosti. prelazi u nešto što djeluje ne' graduelno.Za naša specijalna posmatranja pijeti~ zani.). . Prima institutio disciplinaque pietatis (1570). Tomu od Kempisa. ćanje ~~ . .116 MAX WEBEa. ovdje se javJj~iedna.

jer je vodilo do »oelievers' Church« (»vjerničke crkve« prev. stvarno religiji pomaže. N·~t) !c!~l1:llo)~ ~dlučan naglasak.iz sljedećih glavnih izvora: l) iz čisto političkog državnog rezona (arhetip: Viljem Oranski). l l l Na teološkom znanju se. N. pokazivalo da samo teološko znanje ne donosi sa sobom nipošto sigurnost potvrđenja vjere u životu. koje je moguće samo unutar pojedine zajednice. M.). uopće svako miješanje često u svojem životu osporljivih. ako humanističko-prosvjetiteljsku indiferenciju ovdje ostavimo po strani (sama po sebi. dakle.misli da je za božju slavu povredljivo dijeliti pričest s kakvim od Boga odbačenim stvorenjem.prev. Država time nije mogla da spase nikakve duše. . II školskoj teologiji . jer su njegovi pripadnici bili pobožni pi- . političkih vlastodržaca u stvari zajednice. dok se. prije svega. izbor uopće niIII Ovo shvatanje je. a iskustvo je učilo da sU mnogobrojni.2) iz merkantilizma (na primjer. . osobito jasno izraženog kod grada Amsterdama i kod mnogobrojnih gra~ova. naj~dlučnije je povukao konse. naprosto pojačanje reformirane askeze. samo zato što su oni teološki obrazovani. voda »parlamenta svetih« I!aisegod Barebone_•. vjerske zajednice koja obuhvata samo preporođene. dostoJne nosioce pnvrednog napretka.tako jako da se Z~?g toga dogmalska pravovJernost povukla 1 s vremena na vnJeme izgledala indiferentna. To je moralo dovesti do voluntarizma. Sto se više isticala pripadnost propovjednika i svih pričesnika izabranima -:. a isto tako bilo kojih hijerarhijskih vlasti u ispitivanje »potvrđenja«. na primjer.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 117 leyova religioznost. Misao da slava božja traži da se i reprobirani stave pod stegu crkve bila je potisnuta od .:lasteli~a 1 potentata koji su se~taše prihvatali kaopoštov~ja. Da o njoj ovom prilikom nešto kažemo. a parlamenat »svetih« čak za rastavu crkve od države. samo misao na slavu božju dala jecrk-vi povoda da radi ugušenja krivovjerstva zatraži njenu pomoć.). N. . na drugoj strani.s početka isto tako postojeće i postupno sve strastvenije naglašavane . Reformirani pijetizam je jačao ovo stanovište obezvređivanjem dogmatske korektnosti i postupnimnarušavanjem stava »extra ecclesiam nulla salus« (»van crkve nemaspasa« . . osposobilo pijetizam da bilde glavni nosilac misli tolerancije. Kalvinistički baptizam. kojemu je pripadao. sasvim neorijentirani hrišćani donosili najočevidnije plodove vjere.enih svetaca: ali su već radikalni independertti odbacivali svako miješanje građanskih. Dogmatske zablude mogle su ponekad da obuzmu predestinirane isto tako kao i drugi grijesi.tim je nepodnošljivije bivalo svako miješanje u postavljanje propovjednika i svako dodjeljivanje župničkih položaja kao prebendi možda nepreporođenim pitomcima univerziteta. Predestinacija je u osnovi isključivala to da država intolerancijom. kako je poznato. Historijski je ona nastala na Okcidentu. Kromvelova vojska se zauzimala za slobodu savJesti. Na »praxis pietatis« (»praksu pobožnosti« prev.'~:venCije iz tog reda inish. u Novoj Engleskoj su nastojali da ustanove crkvu kao aristokratiju potvrđ. M.3) IZ radIkalnog zaokreta kalvm(st!čke pobožnosti. Kalvin je smatrao da je podvrgavanje odbačenih božanskoj ustanovi crkve samo nešto što je saglasno sa slavom božjom. ona nigdje nije vršila velike praktične uticaje).

Za pijetizam karakteristično nepovjerenje prema Aristotelu i klasičnoj filozofiji uopće nalazi se nagoviješteno već kod Kalvina (upor. u veliki~' prednjoazijskim državama u doba helenizma.t. 5. narav-o no.. uz U svojoj praktičnoj primjeni ova se misao javlja. pa su zato perho~ rescirale svaki karakter crkve kao »ustanove« i svako uplitanje svjetovn~ vlasti. a najmanje n. ša II vjeru ni u stvari savjesti. i sljedeći članak. i Westminster Confession (st.~~ jama.. tražio pozitivnu zaštitu slobode savjesti od strane države.oblastima: gdje je vladaopuritanizam. u Indiji. pod humanističkim utica· jem (prije svega Melanhtonovim) i usljed prinudnih potreba školovanja. Oni nisu· nastojali da ustanove toliko stručno-teološku obrazovanost koliko subjektiv~ no stanj~ milosti odnosnog kandidata. M. kcid Kromvelovih tryersa (egzaminatora kandidata za svećenički poziv). V. do 1613: »the magistrate'is.prvi koji se iz takvih razloga. Ona je vladala u Kini. naučavala je.. Instit' U st. Prva izjava jedne crkvene zajednice u ovom smislu izgleda da je'bila rezolu~' cija engleskih baptista u Amsterdamu od 1612. i one nadaleko najjače i duhovno najkonsek:$ ventnije. je bilo.da je tolerancija kao takva dobro dolazila kapitalizmu. prev. kao. Za Okcident je . III st" str.7). na primjer. obimu kakav nije postojao nigdje u 16.O~ konsekvencijama traženja »believers'« crkve biće još govora II narednQ.'. nije. . VažnQ. ka6~ pravo.. traženje bezuslovne tolerancije. naravno. . str. tolerancija kao takva nema skapita" lizmom. Kod Lutera ono.). Confession of (Particular) Baptists od 1614.' državnog rezona (koji i danas stvaraju prepreke!) ograničavanom .isto tako kao j za drža~ vu Sasanida... jetisti. nom iz političkih razloga.poslije kao i prije reformacije . bilo manje.samo razlozima. gotovojedtiii! generaciju prije baptista. :~. da. not to middle with religion or matters of conscience. nikakve veze. u saglasnosti s protestantskim tradici".. kao što je ona vladala i u Kini. bio jedan poiitivno-religiozni razlog koji je iZ8Žva6. u Holandiji i Zelandu za vrije" me političko-ekonomskog poleta. vijeku. 4. bio je John Browne... jer je Hrist zakonodavac crkve i savjesti«-. . dakle iz pozitivno religioznih razloga. u dubokom nePQl jerenju prema teološkoj crkvi.113 kojoj je on . 1. dakle. Vjerska tolerancija nije ništa speci~ fično modem~ ili okcidentalno. . dvije generacije prije Rogera Wiliamsa. u islam... apologetike bilo opet potisnuto.Jll članku. i. ". str. IV st. I ovdje je.4) Anabaptističke sekte o k~~\ jima ćemo kasnije raspravljati. . držale su se od početka svojeg postojanja uvijek načela da u crkV~ nu zajednicu mogu biti primljefti-samo lično preporođeni. ali veći. i 17. kako je poznato. upravo konfesionalna intolerancija bila karakteristična. Prema tome.: kome ona dobro dolazi. u Rimskom Carstvu. because Christ isibe: King and lawgiver of the Church and conscience« (»vlast ne treba da se mije>. sasvinipogrešno. prvi oficijelni dokumenat jedne crkvene zajednice koji je. N. u l Stoga je pijetizam. . 24). u njegovim počeci" ma. na primjer. ll.118 MAX WE8ijJljI' je mogao da potvrdi.. .Treba još jednom naglasiti je ponekad zastupanoniišljenje . sigurno.:: skim državama za vrijeme dugih razdoblja u tako jednom . Japanu i Indiji za vrijeme pojedinih epoha. zauzima<s za bezuslovnu toleranciju i rastavu crkve od države.velikom'. . Da je ono što je za spasenje nužno i za ne:-~ obrazovane dovoljno jasno sadržano u Svetom pismu.:. ali je zatim.to spada u nj~~ . bio je čL 44. ili u puritanskoj Staroj ili Novoj Engles":: kqj.

i vodila je vrlo često do jačeg njegovanja osjećajne strane religije nego što je to reformiranom prosječnom hrišćaninu normalno pristajalo.. Za to bi se onda na tlu reformirane crkve moglo reći da je to odlučno obilježje »pijetizma«.:tu. Ova posljednja težnja imala je nešto duhovno sro~no sluteranskim »unio mystica«.) odistinski obraćenih mogla bi tako . moglo da Ojača tako da Je rehgloznost dIrektno popnmala histeričan karakter.u poja. u ovoj zajednici sklonjen. N.. pa se ondi! onom.114 On je htio da nevidljivu crkvu svetih vidljivo spusti na zemlju i da.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 119 gova obilježja . a.oficijeino ipak i dalje.. umjesto na put asketske borbe za njegovo osiguranje buduć~osti na dru~m sv~j. s izvjesnim oblicima srednjovjekovne religioznosti duboko srodan osjećajni momenat skrenuo praktičnu religioznost na put ovozemaljskog uživanja blaženstva. povlačeći konsekvenciju stvaranja sekta. str. propustamo <1a se upustimo u »psihološke« veze .stvamopostizala direktna suprotnost one trezvene i stroge stege kojoj je puritančev sistematizirani sveti život čovjeka podvrgavao: slabljenje onih »kočnica« koje su racionalnu ličnost kalviniste branile od »afekata«. »Ecclesiola« (»crkvica« prev. koji su se osjećali kao »udaljenost od Boga«. naprotiv.. oslobađao individuu iz okova kućnog patrijarhalizma povezanog s interesima službenog prestiža.ovih sadržaja religioztl4 (kraći) . poče~ da pristalice »praxis pietatis« u odvojenosti od svijeta skuplja u »konventikule«. A osj. neur~patski zasnovanom. u svim pojedinostima na božju volju orijentiran život..1l$ Isto tako je pri tome kalvinistička Protiv toga se okrenuo protest oficijelnih crkava. kao svaki asketski oblik zajednice. . iz bezbrojnih primjera poznatom.smjenom polučulnih stanja religioznih zanosa s periodima nervnog olabav1jenja.u stručnonaučnom smislu riječi . M. I pijetizam je. i jai katekizam škotske prezbiterijanske crkve od 1648. lU Ovdje namjerno. kalvinističkoj pobožnosti II svemu prvobitno stran. ukQliko nasa gledišta dolaze u obzk Jer je onaj. pri ~ome.. to je isto tako svakom specifičnom pijetizmu bilo zajedničko .:ćanje je. na primjer.p!'ipadao. . vodi. iz valjanih razloga. i da time ostane siguran u sopstveni preporod i u svakodnevnim spoljnim obilježjima života. VII: UčestvOV8nje lica koja ne pripadaju istoj porodici u kućnim molitvama zabranjuje se kao zadiranje u nadležnosti svećeničke službe. čanoj askezi već na ovom svijetu u zajednici s Bogom da uživa u svojem blaženstvu. za uticaje svijeta mrtav.

»Deutsche Geschichte«) prema starijoj literaturi sasvim bezvrijedne. još dovoljan da bi se za svrhe historijskog istraživanja na području naših problema mogao neposredno iskoristiti. Uključivši i psihijatriju.. . po mom mišljenju. prije svega.. a da se pri tome ne pomuti nepristrasnost historijskog suda. . 12. pa je čak i upotreba odgovarajuće terminologije što više izbjegavana. a zatim pod spi· lJozističJdm uticajima. dakle. kakvu je pijetizam stalno forsirao i u reformi.Vjerskohistorijski. Upotreba njihove terminologije sa~ mo bi stvorila iskušenje da se neposredno razumljive i upravo trivijaln·e či­ njenice zaogrnu plaštem diletantske učenosti na osnovi rječnika stranih riječi i da se tako stvori lažan privid povišene pojmovne egzaktnosti.. malriog reformiranoghrišćanina. II 6 A i misao predestinacije je mogla da se pretvori u fatalizam kada je ona .. bilo tipično. nagon svetih za odvojenošću od svijeta 1l}o:" gaa je. j ovaj jako mnogostrano orijentirani autor oštećen uticajem izvjesnih Lamprechtovih teorija .Kako su Lamprec~ htove shematske nappmene o pijetizmu (u 7. pri velikom osjećajnom pojačanju. Tersteegen i dr. nije. Ne mogu ovdje pokušavati da objasnim da je. smatrano od »finih« pijetista kao hrišćanstvo dtugog ranga. 111 To se javljalo kod holandskih pijetista sporadično. upravo onom njegovom osjećajnošću uslovljeni efekat nije bio postignut. misao o prokletstvu kreaturainog mogla . kao što je to za Lamprechta. "' Tako nešto kod sljedbenika Schottinghulsova »Innigen Christendom 's.moglo da razvije. sv. psalam. Labadie.. kod W. kao i njegovu »Nervosit!t und Kultur«. Ozbiljnije začetke iskorišćavanja psihopatoloških pojmova za tumačenje izvjesnih historijskih masovnih pojava v.. u obli~ ku takozvanog »osjećanja sebe crvom« -osjećajno da dovede do umrtvljavanja djelotvorne snage u pozivnom životu.. nja. po~ gl. . koja je u razvitku svake reformirane askene svijesti. Stvarno osiguran pojmovni fond psihologije.u suprotnosti s genuinim težnjama kalvinističke rad. reformirani pijetizam težio da sebi obezbijedi spasenje unutar svjetovnog pozivnog života. .. ranoj crkvi. onalne religioznosti . Vjerska aristokratija svetih. dok je. 111 I konačno. II s Ali sve dotle dok ovaj ekstremni. to zna svako ko poznaje makar i tekuću literaturu. Grondlinien zu eirier Psychologie der Hysterie.na primjer. HcJJpacba.120 MAX WEBER. l l . praktičan efekat pijetističkih načela bio je samo jedna još stroža asketska kontrola života u pozivu i jedna još jača religiozna usidrenost pozivnog morala nego što ju je samo svjetovno »poštenje« nor-. da dovede do organizacije jedne vrste manastirske zajednice polukomunistič­ kog karaktera. to se vraća na deuieroisaijsku peri kopu sluge božjeg i na 22. na žalost.postala predmet osjećajnog usvaja.

znači samo projiranje metodski njegovanog i kontroliranog. jer se ovdje radi o apostolskim propisom garantovanom os· novnom pravu hrišćana. str. N . Sami konventikuIi (collegia pietatis) .prev. toliko se. obrazlaže time što njen pozvani nosilac. »treći stalež« (status oeconomicus: hrišćanski laici). dok je ona u engleskom puritanizmu insistirala na.organizovana unutar crkve voluntaristički.. kao što je uticaj englesko-. asketskog načina života i na podilO Najjasnije se ono.(prev . M. stojećeg na tlu luteranstva. M. II. str. . Lascoovim Londoner Bibelstunden (1547) i otada spadali u stalan inventar oblika puritanske pobožnosti. To je . kako je poznato. odvodi nas sada s tla učenja o predestinaciji. u obliku konventikula. str. II~ Za naše specijalne aspekte svakako. što danas i »najvećem reakcionaru« lebdi pred očima kao minimum njegove individualne sfere slobode. opet . N M. Franckea.a osobito pozitivistička (da ne reknemo: filistarska) kritika koju on vrši na misli»osnovnogprava« kojoj mi. II.saohrazno s onim što je ve~ ranije rečeno . (Theologische Bedenken. na primjer.društva pobožnosti . S druge strane. ni još dalje u tekstu spominjano krivovjerstvo (v. ipak.ada on . prijetizam. 81). koji su teoretski zasnivali Spenerove čuvene »pia desideria« (»pobožnt želje« .). v.pri raspravljanju o ekskomunikaciji.prava pojedinca.nizozemskog pijetizma na Spenera. u čitanju Baileya u njegovim prvim konventikulima. N. tj. bila je onda . od Vladara deputiranih članova konzistorije kao predstavnika »trećeg staleža«. odgovllraJi su u biti potpuno engleskim »prophesyings« (»tumačiina Biblije« .) proizlazećih i zato neotudivih.prev. gotovo sv~ dugujemo. ItS).tačno puritansko stanovište o odnosu i oblasti v8Ženjaex jure divino (iz božanskog prava .kao što se to u Holandiji dešavalo . moramo složiti s njim u tome da i u jednom i u drugom slučaju nedostaje organsko uklapanje u SpenerovQ luteranska stanovište. ispoljava k. Ali time nipošto nužno s područja onih misaonih tokova čiju je krunu ono konsekventno sačinjavalo.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 121 ze nastupala tim sigurnije što je bila ozbiljnije uzimana.) i koje je on praktički oživotvorio. Zinzendotfa. slabunjavo luteransko je . dakle. djelimice. . možda. a djelimice.prev. povezanog s imenima Spenera. Razvitak njemačkog pijetizma.) kakvi su se najprije nalazih u Joh. naravno. najzad. kod njega se. N. koji su proganjani kao pobuna protiv crkvenog autoriteta. koji je on sam posvjedočio i koji je izišao na vidjelo. u luteranskoj crkvi nije uključen u crkvenu organizaciju. Odbijanje ženevske crkvene stege.na stvaranju sekta. osim pri neredima i zloupotrebama. Ritschlu nije izmaklo ni ovo (Pietismus. M. formalnom razlikovanju aktivnih i pasivnih hrišćana u ustavu crkve. najzad.principijelno . priznavanje svjetovnih. 157).zamislite! Spener! osporava kompetenciju vlasti da nadzire konventikule.: Koliko je nehistorijsk.

. III. ukoliko je racionalno-asket:: ski elemenat u pijetizrnu od osjećajne strane bivao jači.... Spener..!0~ "<JI' ručja nekaivinističke religioznosti. doduše. 115. Luter je za njega proizišao iz Taulera. str.. koji je bio pod jakim utica-~ jem mističara. sistemat~ ski karakter hrišćanskog načina života. više da opiše nego da obrazloži. prvenstveno: svojstvena kalvinizmu. 2 navedenih mjes~.m Treba. 6) Spener je cijenio specijalno Tomu a Kempisa i. »PokaJničku borbu« kasnijih pijetista (l Luterovu) od6ijao je on kao jedino mjerodavan znak pravog obraćenja (Theol. Theol. ta O certitudo salutiS. . koji je i za njegov pi. Upravo i u najstarijim luteran~ skim crkvenim odredbama ona se naročito često nalazi. s jedne strane. koje< isto tako podsjeća na reformirane. se tiče brige zašto treba da budete uvjereni u svoje stanje spasa i stanja milosti. dabome. Bedenken. kod Ritschla na CIt.: tajuća konsekvencija njemačke pijetističke doktrine biIaJ~. napomenu 6 na str. A o suštini posvećenja on se s Englezima slagao. Bedenken. dist. ali ne samo njemu. nego je za nju. teran stva.122 120 MAX WEaI:~1 .' .. vanost sistematskog religioznog načina života kod Spenerasli~t luteranski misaoni tokovi kombinirani sa specifično reformi~. \z3 na prilično neodređen. l. za na-. 6. Bedenken. l. i nedoS-L?. priznati da je ova motivacija. jetizam bitan. 324: prava vjera se: ne osjeća tako Čuv$tvcno kao što se spoztJajc svojim plodovima (ljubavi i po": slušnosti prema Bogu). I.nego iz »engleskih skribenata« . luteranskih . fonnulacija . 124 Ali su stalno. . 13. ali u biti luteranskL način.' Iscrpno o posljednjem specijalno Cons. ranim obilježjem dobrih djela kao takvih. br. Bedenken.»iz naših« ~". O posvećenju kao plodu zahvalnostiiz' vjEre u izmirenje: . 123 Pored Baileya i Baxtera (v .. mj. 6. l.47. I. napom.:r. III.na l2l s »usmjerenošću na slavu božju« i s vjerovanjem.kod Ritschla na cit.jedna specifično luteranska (v. theo!. pokušao je Spener. Consilia theoiogica. 5. po shvatanju savremenika. dist. l). Taule. 335: »A što. Jevr. TheoI.. l. mj. str. umjesto misli po-\ tvtdenja.. 7. ra (od kojega on nije sve razumio: Consilia Theologica. »knjiga«. koja su preduzima. 3. 14. to će se crpsti sigurnije .prev. Upor. str. Za dogmatsku zasno_:. 476).( 306. 121 U smislu Posl. bilo karakteristično toda se tu od »pietas« (»pobožnosti« . 113. koji se najprije pojavio u oblastima lJ~. M. posljedica iz toga proizlazećih teškoća. str. '. U4 V. govori da je. Ali je luteranstvo ovill~ racionalnu askezu moralo osjećati kao strano tijelo.s druge strane. I. N.) pravi metodičan posao. u mogućnost preporodet nih da dođu do relativne mjere hrišćanske savršenosti. III. UO Već sam naziv »pijetizam«.v. m Sa": mo što je nedostajala upravo konsekvencija teorije. 1. Theo!. l. 57). izabrao ranije spomenutu labavu luteransku poveo) zanost s vjerom. i on »certitudo salu( tis« nije izveo iz posvećenja. dist. prije svega.

gleda kao na »mig božji«: . Naprotiv. »First righteousness. nasuprot tome. 107). . kao što ćemo to vidjeti kod pudtanaca. koji se mogu na zakonu da kontroliraju. 271.). Pozivni rad je i za A. Na karakterističan način se ispoljilo odstupanje ovog nacionalnog pijetistićkog vjerovanja u providnost božju od njegova ortodoksnog tumače­ nja prilikom čuvenog spora između pijetista iz HaIea i predstavnika luteran· ske ortodoksije Losehera.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 123 še aspekte odlučujuće predstave iznudivale sebi svoje pravo: da je. koji sadrži to učenje" . 3]4) za karakteristiku b.125 i da 2) providnost Gospoda u tako usavršenima djeluje time što im on. .sasvim analogno kvekerskoj psihologiji i sa. dakako. Protiv ove povremene predstave upravljena je.prev..1l6 daje svoje savjete. bilo je protiv toga: da se na prosijavanje jasriosti o onome što ima da se desi.to je. naime. Lect" paraenet. pijetizam je sebi stvorio predstave koje su na suštinski isti.. kojega se on jednako čvrsto držao. . protivstavlja božjem provide~ nju.Jbrazno s općom asketskom predstavom da je racionalna metodika put da se čovjek približi Bogu. str.128 sa svim onim. samo bezbojniji način nego ono učenje. A kao surogat »dvojnog dekreta«. White u jednoj adresi koju ćemo još citirati) etički program svoje denominacije (Baptist Handbook. aristokratiju preporodenih. I.Zinzendorf..V Franckeov spis citiran u trećoj od kraja napomeni. . Franckea bio asketsko sredstvo par excellert· ce. formulirao je. prije svega. RItschlova kritika . . za kalvinizam gore prikazanim psihološkim konsekvencijama. Svuda se jasno ispoljava prema puritanizmu ipak bitno oslabljeni aktivitet pijetističke pobožnosti koji traži »ovozemaljski« mir. strpljivo čeka­ jući imetodično razmišJjajući. a ne ih ometati naglim samovoljnim akcijama..U7 da je sam Bog taj koji ishodom rada svoje blagosilja. a onda mir« . Bedenken. N. u. osnovna tema Franckeove knjige »Von des Christen Vollkommenheit«. M. otprilike. str. koji je u jednoj od najpresudnijih odluka sudbinu svoje zajednice prepustio slučaju.rišcanskog »spokojstva«.još ]904. na milosti božjoj zasnovanu. H. stoji daleko od Franckeova oblika vjere u proviđenje. etablirale jednu. Loscher u svojem »Timotheus verinus« ide tako daleko da sve ŠlO se postigne ljudskim radom. spada pijetizmu od njegovih protivnika (dakaus Religiozni dnevnici koje je Franckepreporučivao bili su i ovdje za to spoljnji znak. što je ishod mirnog čekanja na odluku. . na primjer. U to.Spener se (Theo l. jedan vodeći baptist (G. II to je on bio sasvim siguran. than peace« (»Najprije ispravnost.što je u suštini i Frailekeovo stanovište pozivao na Tau/era. u kojemu bi se trebalo prepustiti božjim uticanjima. znak stanja milosti. l) metodski razvitak vlastitog posvećenja do sve većeg učvršćenja i savršenstva. 1904. iZ. str. IV. Franckeovo stanovište.Metodična vježba i navika posvećenja treba da izazivaju njegovo pojačavanje i razdvajanje dobra od zla: .

u posljednjim trenucima života . pa je tako bilo nemoguće da se čovjek da bi '2. proizišle su iz ovog aristokratizma milosti.o Time su nastojali da pobiju labavu konsekvenciju luteranskog uče­ nja o ponovnom zadobiianiu milosti (soeciialno o uobičaienom »obraćanju« in ex. 197. stvaranjem jedne metode za izazivanje »pokajničke borbe« stvarno je i postizanje božje milosti postalo objekt raciona/no. a osobito.v. na primjer kod Goodwina. »tenninizam«. doduše. . nai:me. nepravedno) općenito imputirani tzv. nije svako bio disponiran.uprkos asketskoj metodi. po vlastitom mišljenju pijetista. .prev: N. iz ličnih doživljaja ap~ strahovana i u pijetizrnu raširena . po kalvinističkom učenju.možemo kazati: dominan~ tna . str.ali ipak od mnogih pijetista. pretpostavka da se milost. bilo kada posljednji put.tremis .na primjer.124 MAX WEBER ko. Pošto za doživljaj te -borbe. o njemu i o dnigima Hoppea. 6.. N~ M. a tu i tamo i za Nizozemsku.).• II.g ljudskog udešavanja. koje su doprinijele da joj se i u luteranstvu presijeku korjenovi. na primjer. vidljivo djelovanje pokajanjem steče­ ne milosti u svetom životu moralo je da odluči o prihvatljivosti apsolucije. Spener. Leiden. kako to povremena pitanja kod Spenera pokazuju. upravo od pijetističkih dušebrižnika g~jene sumnje u privatnu ispovijed.!! i od strane Franckea. N. 1879. on je.prev. . koju je po pijetističkom uP1. On se nalazi i kod engleskih nepredestinacionih pijetista.ltstvu trebalo da primijeni da bi je izazvao nije na sebi doživio ostajao je u očima preporodenih jedna vrsta pasivnog hrišćanina. jednu knjigu koja. pak. ne od Franckea . nije još postala izlišna~ Još u 19. Geschichte des Pietismus in derreformierten Iqrche. onaj koji to . Upor . I.). ali za svakog bilo samo jedanput u jednom sasvim određenom tre~ nutku života ili. M. tome onda univerzalizam milosti nije više pomagao. bio u položaju od Boga zaboravljenog. Njemu j~ upravo »pokajniČka borba« bila isto tako nepoznata kao Melanhtonu Luterovi terrores conscientiae (strahovi savjesti . Stvarno je ovoj teoriji bila prilično blis~ kal. poslije prethodne »pokajničke borbe«. M. 130 Ko je ovaj trenutak propustio. Theol. m Protiv s time 'povezane nužnosti da še zna dan f čas »o6raćanja« kao bezusJovnog obilježja njegove valjanosti . univerzalno pruža. Bed. i poslije Ritschlova standard work (klasičnog djela.1Z9 tj. stoljeću su Kohlera (po njegovoj knjizi koju ćemo uz sljedeći članak citirati) u Nizozemskoj pita-· li za trenutak njegova preporodenja. S druge strane.prev. I ne od svih.) za Englesku.pretpostavka da milost može da »~zbije« samo pod specifičnim jednokratnim i jedinstvenim sticajem okolnosti.

iako kolebljivo prema napadima ortodoksije. Th. M. 3. str. 135 Mnogo raspravljano prenošenje starješinstva na Hrista 12.kako se ime boije posvećuje.... sveska. sv.jedva jasno shvatljivo.le . ah . ovdje. u tačkama koje su za nas važne . Za nas bitne tačke nalaze se naiDodesniie kodPlitta. stalno u predstavu o »oruđu božjem«. kalvinistički i moravski od samog početka orijentiran. knj. Zinzendorfs Theologie (3. On je. III.Ponekad je župniku bilo preporučivano odlaganje apsolucije do ))potvrdenja«pravog pokajanja. augus. naravno. Njega čitati je prava penitencija. naprotiv. novištu koje je u mnogom pogledu potpuno odgovaralo stanovištu kalvinističke ·aristokratije. uzeta iz Luterova M~logkate­ kizma. i Bemh. Od triju »tropa« bratske zajednice bio je. . Ali sama bratska zajednica i njena praksa. koju je on.nad tim izlila )čorha za ranc«. ))Mi ni u kakvoj religiji ne priznajemo za braću one koji kropJjenjem krvi Isusove neumiveni i skroz neizmijenjeni nastavljaju u posvećiva­ nju duha. Mi ne priznajemo nikakvu očitu ("'" vidljivu) zajednicu Hristovu.. I Zinzendorf je sasvim na puritanski način prema Johnu Wesleyu izrazio mišljenje da bi. . 433. 409. 448.. I. novembra 1743. što Ritschl s pravom označava kao.Posljednja rečenica je.ta 1729. str~ 325. 1900). u. III. uglavnom. Vischeru (prilikom njegove polemike s minhenskom"»)Christoterpe«) bilo tako strašno.Upor. na jednom sta. II. 385. koji se drži zakona. 1 svakoj askezi svojstveno antlautoritativno tumačenje ))općeg svećcnstva«. sv. 176.kako već Ritschi ističe . Gotha. 167..kako on to u svojoj odvratnoj terminologiji kaže . 372. izrazilo je i spoljno nešto slično. 1869. doduše. osim toga. stajala je već u svom bilježničkom protokolu od 12.• 345. agzburšku konfesiju samo onda smatrao podesnim dokumentom luteransko-hrišćanskog vjerskog života ako se .. a ono '31 pri tome je saučestvovalo. . 133 On sam se ponavljano nazivao predstavnikqm »pavlinsko-Iuteranskog tropa« prema »pijetističko-jakobin­ skom«. N. pogl.prev. 131.... Becker. Zinzendorf und sein Christentum (Leipzig.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 125 je dobio zadovolji samom »~ontritio« (»skrušenošću« . uostalom. . u principu. iako ne uvijek sam opravdanik. 381. 444. . jer njegov jezik u čitavoj rasplinutosti njegovih misli djeluje još gadnije nego ono )Christoterpentino)« koje je F. kalvinističko. 429.. 412. . omedavanju crkve svetih. sv. . kako ga ·Ritschl naziva. na reformiranu pozivnu etiku. izgleda da je misaono stanovište ovog čudnovatog »religioznog diletanta«. 389. nego gdje se božja riječ čisto i jasno naučava j gdje oni sveto kao djeca božja po njoj žive.ona tamo služi odgovoru na pltan. uprkos svojem stalno naglašavanom luteranstvu. Ali. 134 odobravao i potpomagao. naravno.)1l2 Zinzendorfova religiozna samoocjena ulazila je. str.

V. kao što'poslije njegove smrti . na primjer. . Ako se ona. anti racionalni. . na čitavu njegovu religioznost ništa nije jače djelovalo nego okolnost da je on bio grof sa. osjećajni elementi u hernhuterskoj pobožnosti prevladivali mnogo više nego. nego . 381) šiba. mj. III.6 V.jedini! .u je on. Prije svega. ali poslije stečenog spasenja tako potrebna da onaj koji ih ne vrši i nije spasen. str. pod uticajem odbacivanja konventikula i zadržavanja ispovjedne prakse. onda najprije patrijarhalnom skučenošću njemačkog Istoka. Ali.. 13.« Dakle. s druge strane. i specifično Zinzendorfov princip: da je prostodušnost religioznog osjećanja znak njegove istinitosti isto tako kao.izjave sinoda od 1764. . napravio osnovom metode posvećivlU\ja. I •• I Zinzendorfove kontroverzije s Dippelom pokazuju ovo. Održanje bezazlenosti i vrlina skrušene skromnosti on otada postavlja kao cilj hemhuterske askežc na prvo mjesto. u oštroj suprotnosti s tendenCIjama u zajednici potpuno analognim puritanskoj askezi." III. jasno izražavaju karakter ustanove spasenja hemhuterske zajednice. I. upotreba ždrijeba kao sredstva objave volje božje . upijetizmu.126 MAX WEBER drugi mogli po načinu njegova života da raspoznaju 136 njegovo opravdanje. I. onim karikaturama . us A razvila se. dokle· je sezao grofov 139 uticaj. 346. Osim toga. u osnovi. citirani odgovor na pitanje: »Da Ji su dobra djela za spasenje potrebna?« . str.razlog saznanja. Već iz tog razloga je promašeno Zinzendorfovu religioznost uklapati u »socijalnopsihički« stepen razvitka. i ovdje: ne realni razlog. kao što se to u Lamprechta dešava.Još odlučnije kod Plitta. pošto su američke sekte odbile njegove misionarske pokušaje pnoližavanja. i d. Dalje.djelovao protiv racionalizma načina života tako jako da su u cjelini.»hrišćanske slobode« kOJe RItschI (na cit. zatim. A koji je upravo imao svoje granice. u hernhuterskoj pobožnosti se vrlo jako ističe osjećajni momenat. u svojoj suprotnosti prema zapadnoevropskom racionalizmu. upravo njihova osjećajna strana odgovarala bi »socijaln~sihički«( vremenu sentimentalne dekadencije isto tako kao i vremenu »osJećajnosti«.»Nepotrebna i štetna za sticanje spasenja. u suštini luteranski shvaćena vezanost za sakramentaIno posredovanje spasenja. Ipak je. pooštrenim naglašavanjem misli kaznene satisfakcije II učenju o spasenju. Ritscblovu kritiku toga na cit. 131 Na primjer. str. koi. Plitt. 381. feudalnim instinktima. mj. a specijalno Zinzendorf je lično stalno nastojao da u svojoj zajednici težnju za asketskim posvećenjem u puritanskom smislu upravo osujetp37 i da opravdanje dobrim djelima luteranski izvrne. 13. 443. 140 Povezanost morala i oproštaja gri. može »socijalnopsihički« uopće objasniti. litr. inače.

NaravnQ da je (kao što se to baš tamo izlaže} i za puritanca sadašnji. . je upravo osporavao . str. zatim njegova naročita sklonost prema piscima kao što je Bayle.. nego hoće da mu on bude još izvrsniji.osobito u svojem razgovoru s Johnom Wesleyem 1743.kao i za druge predstavnike pijetizma. iz odlučne oavratnostl prema filozofskim spekulacijama opasnim po vjeru i. u svojoj osnovi. onda ja to smatram za početak ruine jednog takvog Iica. Ali kada primijetim da on tim svojim darom nije zadovoljan. 144 K tome je ipak praktična racionalizacija života. jer je on ovo identifikovao s opravdanjem i nalazio ga samo u osjećajno stečenom odnosu prema Hristu (P1iu.. bila jedan sasvim bitan sastavni dio Zinzendorfova gledanja na život. na primjer.eudemonističkom idealu da ljudi već u s6đašnjostP41 čuvstveno osjete sp~senje (on kaž~»blažen5tVO«).os pravom pokajanju i oproštenju grijeha. Ona je.Z. . "2 Upor. Zinzendorfovo odbijanje metodističke težnje za savršenstvom odgovara.28: »Kada vidim kakva čovjeka kojemu je Bog dao izvrstan dar.II. . i. . str.'. II. Ali koja upravo zbog tog skretanja nije bila konsekventno etički zasnovana .ostala je ovdje živa. umjesto da budu upućivani da ga po sebi racionalnim radom za drugi svijet obezbijede. str.. 325 . . Isto tako Spangenberga. Aufrichtige Anzeige verschiedener nicht unbekannter als vielmehr in Abfal1 geratener Hauptwahrheiten« (1725). citiranu Zinzendorfovu izjavu uz Mat. Daje izostajanje posvećenja.14s . Z.153.s jedne strane. . 143 S druge strane. s gledišta korisnosti. proizlazi specijalno iz napomena na str. ja se radujem i sa zadovoljstvom se služim tim darom.. III. mogućno. Zinzendorfove izjave citirane kod Plitta. kod Plitta. odbacuje Luterovu ideju o »s!užbi božjoj« u pozivu kao o injerodavnom gledištu za vjernost pozivu . str. uprk. nagrada za »Spasiteljevu vjernost poslu« (Plitt.160. Upor. l. 413) .Ona je za njega proizlazila .. 131.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 127 jeha II Spangenbergovoj » Idea . u misiji i što je s time bilo dovedeno u vezu .fidei fratrum« 141 labava je isto takO kao i u luteranstvu uopće. a čovjek vjernik ne treba da bude nepametan« u njegovu»Sokrates.. 'os Poznata je nJegova izreka: »Pametan čovjek ne treba da bude bezvjernik. _ovdje kao i svuda . ovozemaljski habitus ono za čim on stvarno teži. 20. d. Upor. § 151. na primjer.. kao certitudo salutis tumačeni habitus kod njega osjećanje aktivnog oruda. Idea fidei.« . a ne askeza (u smislu o kojemu ćemo raspravljati u uvodu kasnijim člancima). . . i ono odgovara luteranskom učenju o spasenju isto tako 'kao što protivrječi kalvinističkom (i metodističkom) učenju.u pozivnom radu . prema odgovarajućoj \. 345. str. naprotiv. . misao da je odlučujuća vrijednost bratske zajednice u suprotnosti S drugim crkvama u aktivnosti hrišćanskog života. prema tome.. Na mjesto osjećanja »oruda« dolazi »imanje« božanskog: mistika.napredovanje u posvećenju. 411) . Ali je taj. 311.

afi~ lozofska spekulacija da odvodi od Boga. prećutnoj vjeri<t . grdeni . Kombinovana sa stavom prema »fides implicita« (»sJijepoj. N.~:~. Empirizam 17. 2.). N. (. Vjerovalo se upravo da se iz empirijskog shvatanja božanskih zakona: u prirodi može doći do poznavanja »smisla« svijeta. tička misao . Gesch. III. tva kod božjim »predodređenjem« izabranih »učenika«. Prema tome je cijenjena disciplina svakog puritanskog.J)isp: potrebna za službu njihovom gospodaru. br. sklonosti prema empirijskom pojedinačnom znanju/ 46 a'/~: druge strane. semper tamen 'optavi et OPWftutOeus viros excitet. ona su dala njegov pedagoški p r o g r a m . 2) da sva čula koJa im . prezreni... 13. Neuere Philosophie. titas.jedna kalvini$. u kojoj se neće paziti ni na čiji a~to~~.. 232. »To je jedna vrsta ljudi koji svoju sreću stavljaju otprilike u četIr stvari: I) da postanu ništavni. Za stav protestantske askeze presudno gledište. ·dalje Windelband. Aristotelska filozofija. / i i . d.. 260. ono što dobiju opet izdaju . dist.. 3) da ništa nemaju ilj. kao središte misije.ipak nikada neće moći da s!tvati.spć~ ner C.. stoji kao smetnja iz uzora misijskog života apostola izvedena glorifikacija harizme apostolskog siromaš. hrišćanstvo glavna šteta. Svaka druga je bolja. M. stoljeća: bioje askezi sredstvo da traži »Boga u prirodi«. l.prev.. zapuste. str.7 . Upor.->ns.if la je. 5. Upor: o zaokretu nauka ka matematsko-racionaliziranom »eg:zaki tnom« istraživanju. znati samo iz poznanja njegovih djela. Bedenken. todom.. koja i u životu svuda najprije pita za»za~ datke«. br.) . osobitQ "platonska«.Poznato je kakav su značaj ova shvatanj~ . 305. pa ga s obzirom na ]ljih trezveno i smišljeno oblikuje: Samo šta tu..'4f. ne radi zarade.. str. Theal. qui veram phjJ()~op. po Speneru. dolje umjesno odbacuju misao da se modema prirodna nauka ima da shvati kao proizvod materijalno-tehnoloških inter~~ sa. još sljedeće karakf teristično mjesto: Unde pro Cartesio quid dicam non habeo (on ga nije ~t tao). II. Cons. 4) da rade kao nadni61ri. str.. kako se ono najjasnije ispoljava u Spenerc:ivim Theolog. Philos. 40. On je izgledao da vodi Bogu. naročito.prev. i ovdje je ne treba temeljitije pn:~ tresati. nego samo na tako nepoznati zdravi učiteljev razum . ali sam ipak uvijek želio i želim da Bog podstiče ljude koji ćeip~ najzad nositi na srcu pravu filozofiju. 2. anabaptističkog i pijetističkog hrišćanstva bila fizika. V. pri fragmentarnom karakteru božje objave. opet.. lJiii! zasnovanošću za . III. koji se putem pojniov~ nih spekulacija. I. spe~ cijalno napomene na str.i~7 ketskog protestantizma imala za razvoj odgoja. i tako je ona svoje članove vodila na P~t svjetovne askeze. bila istovremeno Pti:· slovno preduzeće. koje se služe istom me. M. I. iz životnog iskustva profesionalnog misionarai Bratska zajednica je..).da. o filozofskim motivima toga i o njihovoj suprotnosti pre: ma Bakonovim gledištima: Windelband..: . . 6.•• Poznata je izrazita sklonost protestantske askeze za matematsko~' racionalizirani empirizam. 305-307. hiam vel tandem oeulis sisteren in qua nuIHus hominis attenderetur aueto.b.:. TheoI. sed sanatantum magistri nt:scia ratio (Stoga o Dekartb nemam šta:d8' reknem.. specijalno realne nastav~. zatim druge matematsko-prirodnonaučne discipline.. Bog i njegove namjere mogu:pQ:. kao što hrišćanl~ na poznajemo po plodovima njegove vjere. bilo je to da se. str.128 MAXWEDJ:ai . tet.

Plitt!. nasuprot Iutel anstvu. djelimice. .čuvstveno bivao skretan ila sadašnjost. uslovljeno luteranskim uticajima. mi ćemo.•• Jer osjećajno produbljivanje pobožnosti nije luteranstw ni za vrijeme epigona nipošto bilo naprosto strano. ali je barem učenje o predestinaciji djelovalo. nego je. a dijelom luteransICe ustanove ispovijedi. po Zinzendorfovom vlastitom priznanju (Plitt.-\PITALlZMA . 324. svakako. bila postavljena ona skrušenost i slomljenost bića149 ko. a koje jamči za vječnu budućnost. uglavnom. koju je predestinirani u neprekid: nom i uspješnom pozivnom radu nastojao stalno iznova da stekne. na koju je pijetizam često' gledao s teškim radi pozIva i stvarLbo~e i svojih bbžnjih••• « (Rel. ako njemački pijetizam posmatramo pod aspektima koji ovdje za nas dolaze u obzir. Ne mogu svi i ne smiju da budu ))učenici«.kako to primjer preobražaja anabaptističkog pokreta pokazuje . jer se Propovijed na gori fonnalno obraća svima. . tj. uvijek 11 suprotnom pravcu . . kaže Spener. naprotiv. . u religioznoj usidrenosti njegove askeze imati da ustanovimo kolebanje i nesigurnost.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 129 koja je ipak.ja je blla posljedica dijelom čuvstvene uzbuđenosti usmjerene čisto na uqutarnje doživljaje.PR()TEST. naravno. nužno morao biti manji. paje na mjesto samopouzdanosti. 148 Ali je.bilo isključeno.ali onda. Asketsko. 449). 180. I DLH K. Jer je. Bedenken. u poređenju s kalvinizmom.. nego samo oni koje Bog pozove.. str. I. konstitutivna razlika. čuvstvenim karakterom njegove religioznosti. iako nije . naprotiv. Sve u svemu. mišlju rada jedino radi »poziva« bilo duhovno jako pripremljeno. str. . velika jednostranost ovaj čuvstveni elemenat postavljati kao nešto što je za pijetizam. 445). str. nalazimo naglašene opomene na »Iažnu sigumost<c. ostaju ipak teškoće. I. . naime. takvo uredenje života koje se u očima luterana osjećalo na ))potvrdivanje dobrim djelima« bilo . specifično. I. a djelimice. intenzitet racionalizacije života.. II. Stvaranje jedne racionalne etike poziva kao što je kalvinistička bilo je time ipak zaustavljeno.-\:O-TSKA I::TIKA. Srodnost ovog »slobodnog akosmizma ljubavi« sa starim anabaptističkim idealima pada II oči. I kod puritanskih pisaca mi. Theol. što znatno odudara od čvrste konsekventnosti kalvin izma i što je. jer je unutarnji podsticaj misli na stanje milosti koje je stalno imalo ponovo da se potvrđuje. ukoliko je njegov uticaj određivao dušebrižnost. je ovdje. značila djelimičnu repristinaciju »evanđeoskih savjeta« (»consilia evangelica«). Reden.•• »Istinski strah« je bolji znak milosti nego ))sigumost«.

Kako oso~ benost njemačkog pijetizma u njegovu socijalnom i geograf. glašavanju osjećajnog života. . dj~la) nagovijestio.tako to stoji.a time irigorističkih konsekVenciia asketskih zahtjeva. . radnici i kućni indus. koja se tradicionalistički drži riječi i sakramenta. o Jer je psihološki efekat. pijetizamse od' Franckea i Spenera do Zinzendorfa kretao u sve većem na. dok je ona. Ali kako se u ekonomskom životu sklonost prema sadašnjem uživanju bori protiv racionalnog uobličavanja »privrede«. u izvjesnom smislu.postojanja ispovijedi bio svuda rastereće­ nje vlastite odgovornosti subjekta za svoj život. s jedne strane. Ako jedna praktična razlika ima barem provizorno da bude karakterizirana. vjerskom prožimanju života. Namjesto planomjernog racional. potrebi potvrđenja reformiranih »svetaca«. ovdje stoji potreba da se osjeti izmirenje i zajednica s Bogom sada (ovozemaljski).. naravno..130 MAX WEBER sumnjama. '" K()liko su pri tome . nijansiranje ovog osjećajnog pijetizma prema religioznom načinu života puritanskih svetaca vrši u sasvim postupnim prelazima. i na području vjerskog života. koja je upravo usidrena na brizi za budućnost..onaj svijet usmjerenoj. . III često cit. ali ju je većinom ipak trpio. ipak razvije jedan plus u metodično111. Sasvim je očigledno. usmjerenost vjerske potrebe na sadašnju unutarnju osjećajnu sklo~ost sadržavala jedan minus u pod" sticanju racionalizacije svjetovnog djelovanja prema.učestvovali čisto politi~ki momenti. samo na ." nog stremljenja za tim da se postigne i zadrži sigurno znanje.. a qe praktično »posvećenje«.stoga je ona i tražena . Ali se u tome nije ispoljavala. onda se vrline koje je pijetizam gajio mogu nazvati većim od onih koje su. nikakva njemu imanentna »razvojna tendencija«. . skom rasprostiranju dolazi do izražaja/sl u to se na ovom mjestu ne možemo upuštati niti se o tome može govoriti. Nego su one razlike proizlazile iz suprotnosti vjerske (i socijalne) sre-:dine iz koje su potekli njihovi vodeći predstavnici. Sve u svemu.'sO Jer se u svemu tO~ me manifestuje upravo onaj specifično luteranski način traženja spasenja za koji je presudno »oproštenje grijeha«. Ov-:dje treba još jednom da se podsjetimo na to da se. bila podesna da prema religi':' oznosfiortodoksnog luterana. to je već Ritschi u svojem prikazu virtemberškog pi"' icti2ma (sv. »poziyu vjemi« činovnici namještenici. dakako.i za vrstu pijetističke pobožnosti . o budućem (ohosvjetskom) blaženstvu. dakle.

str.. .).. na primjer. Skeats..prev. N. napom. M. . I veza uspjeha. and as they stand in their loom. »patrijarhalan«.. Upotrebljivi su i radovi Jacobya (specijalno »Handbuch des Methodismus«). izd. I.. 128. M.prev. a pogotovo anabaptističke etike ipak drukčiji nego na tlu pijetizrna. dakako. XXXVIII.. Jednu vrstu lanca od klasičnog puritanizma do metodizma sačinjavao je religiozni pjesnik Isaac Watts. « . Baxterove djelatnosti s kućnoindus­ trijskim karakterom obrta u Kidderminsteru jasno se ističe i u njegovoj autobiografiji. konačno. citirane Zinzendorfove izreke. 1 S5 Već njegov naziv pokazuje šta je kao svojstvo njegovih pristaV. Southeya. 254).Jednu od najboljih biblioteka za povijest metodizrna ima Northwestern University u Evanstonu kod Ćikaga . i d. njoj ipak još i danas odgovaraju izvjesne razlike i u ekonomskoj osobenosti naroda koji su stajali pod uticajem bilo jednog ili drugog od ovih dvaju asketskih pravaca.kako je to već Ritschl lS4 istakap . Theol.etežno patrijarhalno nastrojeni poslodavci u bogo ugodnoj snishodJjivosti (poput Zinzendorfa) mogli da razviju. Prot. izgleda. f. U poređenju s tim.u '53 . . i dokone stoje na njihovom razboju. O Wesleyu: Tyerman. Po sebi se razumije 'da je i kalvinizam. O ovom problemu može se samo u drugom kontekstu raspravljati.). London. .. 598. pr. cit.. . or edify each other. Za orijentaciono uvođenje u poznavanje metodizrna osobito je prikladan izvrstan članak ))Methodismus« od Loofsa u Real-Enzykl. JOngsta. str. kalvinizam izgleda kongenijalniji sa strogim..Ako je Fridrih VilheIm I pijetizam uopće označio kao jednu za rentijere podesnu stvar. svakako onaj genuini. N. u Works of the Pur. valjanim i aktivnim duhom građan­ sko-kapitalističkih preduzimača. 3. i u prevodu) je popularna. to je. 153 Čisti osjećajni pijetizam je. prijatelj kapelana Olivera Kromvela (Howea). .religiozna zabava za »leisure c1asses« (»dokone kJase« .Watsonova knjiga (Life of W. Međutim je patrijarhalizam na tlu reformirane.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 131 trijalci.. zatim Richard Cromwels. više značajno za tog kralja nego za pijetizam Spenera i Franckea. oni mogu preda se da stave kakvu knjigu iIi da jedan drugog poučava . lO' »Lehre von der Rechtfertigung und Versohnung«. a i taj kralj je dobro znao zašto mu je svojim ukazom o vjerskoj toleranciji otvorio svoju državu. Povezanost osjećajne i pri tome ipak asketske religioznosti sa sve većom indiferentnošću ili odbacivanjem dogmatskih osnova kalvinističke askeze karakterizira' i englesko-američki pandan kontinentalnog pijetizma: metodizam. 1870. 3. Div. str.. čiji je savjet. izd. Whitefield tražio (upor. str. !sl a s druge strane. V. mjesto: ))The town liveth upon the weaving of Kidderminster stuffs. life and times of John W. 127. u K. KoJiko god da ova karakterizacija nije iscrpljiva. Koldea. « ())Grad živi od tkanja kiderminsterskih tkanina. they can set a book before them.

iz neposrednosti duševnog svjedočanstvčl proizlaze ća apsolutna sigurnost čovjeka kojemu je pružena milost . silnim ponovnim buđenjem »sola fide« kod osnivača metodizriia~ ali je. koji je protiz~ rokovao (preobražavajuću) repristinaciju izvjesnih srednjovjekovnih metoda propovijedi »ožlvljavanja« i nju kombinovao s pijetističkim oblicima. prije' sveg~. Jed. »Po~ svećenjem«. koja je ti ovom pogledu zaostajala ne samo za pijetizmom nego i za bernhardinskoni' pobožnošću srednjeg vijeka. jer se o ovoj od sa~ mog početka i ovdje radi.čijem bi nastanku barem normalilo trebalo da se od~ redi dan i čas . na misiju među masama. doktrine posvećenja. motivirana njegovim misijskim karakterom. koje predstavlja jedno konsekventno jačanje. kod Johna Wesleya pod hemhutersko-Iuteranskim uticajima probuđena .već II ovom životu. u tome što je ova metodika specijalno bila prenesena i na stvaranje osjećajnog akta obraćanja. ge strane... Ova ernocionaln:a religioznost se sada. u Americi najradije vršena na »strašnoj klupi«. pošto je metodiza~ od samog počet~a bio usmjer~!l.. naime.mož~ sada da dođe do svijesti o savršenslvuu U6 Ona je . poprimila jedan jako emocionalan karakter. koji.~. koju je puritanizam jednom zauvijek racionalno obilježio.ako ne uzmemo u obzir hčne Wesleyeve uticaJe . uz nemale unutrašnje teškoće. uslovljen a odumiranjem predestinacione dogme. Ovdje je.osjećajnost. specijalno na američkom tlu. na ponekad sve do strašnih ekstaza pojačana pokajnička bor~ ba. je sve što je samo osjećajno smatrao sumnjivim za obmanjivanje. ali odlučno odstupanje od njenog' ortodoksnog shvatanja . II suprotnosti s kalvinizmom. na čisto osjećajna.bila smatrana jedinim nesumnjiVim temeljom certitudinis salutis. prije svega. usljed djelovanja mi~ losti u njemu drugim jednim. s jedne strane. redovito odvojeno nastupajućim i isto tako često iznenadnim unutarnjim događajem. . i ona je ostala središte religioznih: stremljenja. dovodila je do vjerovanja u nezaslužen u božju milost i ujedno s time neposredno do svijesti o opravdanju i izmirenju. Najprije je. a s dru.po Wes~ leyevom učenju. U oJi' ću razvojnu liniju ka »subjektivizmu« sigurno ne spada ova pojava. na jedan čudnovat način povezala s asketskom etikom. .historiY ski. nesumnjiva srodnost s izvjesnim pravcima njemačkog pijetizma156 pokazuje se.132 MAXWEBE~ lica savremenicima padalo u oči: »metodska« sistematikažiY vota radi postizanja certitudinis salutis. Uprkos svim razlikama. principijelno jed. Takav jedan preporođenik .

von Hundeshagen. ug!avno.. borio protiv opravdanja na osnovu dobri:\l djela. ovu. i u deklaraciji od 9. . grijeh »nema više nad njim nikakve vlasti«. Značaj »ploda« vjere zasnivao se veći­ nom na I Iv. Frankfurt. Nije to učinio samo korektan život . II stvan. Ono Je.jer se onda na jednokratnu pokajničku borbu nadovezivala sigurnost »perseverantiae« (»postojanstva« .159 Za one metodiste koji su bili pristalice učenja o predestinaciji premještanje certitudinis salutis. 147.kao što je on to sam na sebi iskusio.:". Vorlesungen uber dIe Lehrbegnffe der klemen protestantisehen Kirchenparteien. Uprkos svemu tome. ipak zadržan na zakon orijentirani sveti život. naravno. nego samo spoznajni razlog stanja milosti. anti'57 Tako je sam Wesley ponekad označavao efekat metodističkog vjeOčevidna rovanja .prev. str. . N. 1863. Kada se Wesley. V. 331. Stoga je. poshJe. a i to samo onda kada se ona čine u slavu božju.raspala. na pnmjer. koja se. 8 . u osjećanje neposredne milosti i savršenstva 160 . kao neorganiz~vana •. on je samo oživljavao staropuritansku misao da djela nisu realni razlog. u svoje vrijeme. samo surogat kalvlDlsttčke mislI potVTdenja.. Ukoliko se ovaj cilj teže postiže .). ~esJeyeyouče­ nje o »savršenstvll«.9 J. .utoliko je bezuslovnije da se za njim teži. ' . 3. augusta 1771.•• Whitefield voda predestinacione grupe. kod slabih priroda. pokazale su se teškoče. .. uprkos odlučnom značaju samosvjedočanstva. 158 naglašavao da niko ko ne čini dobra djela nije pravi vjernik.i svakako. čuvstva. u najmanju ruku.jer on konačno jamči certitudo salutis i na mjesto »gundave« brige kalvinista stavlja radosnu sigurnost 1 S 7 .. 9. Schneckenburger. str. umjesto u svijest o milosti. njegove smrti. k tome je moralo doći osjećanje st~mja milosti. . i život se postavljao kao jasan znak preporoda. a metodisti su uvijek naglašavali da se oni od oficijelne crkve ne razlikuju svojim učenjem.) značilo je jednu od dvije stvari: bilo. Sam on je dobra djela ponekad nazivao »uslovom« milosti. je srodnost sa Zinzendorfovim »blaženstvom« . da pred samim sobom i pred drugima dokaže da.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 133 smislu bezgrešnosti. kao takav. M. Herausgeg. nego vrstom pobožnosti. da istinski obraćenik mora. koja proizlazi iz samog asketskog načina života u stalno novom potvrđivanju. ' . . .. u Watsonovom »Leben Wesleys« (njemačko izd. o~bacivao je..veći­ nom tek pri kraju života .

164 Svršilo se. antinomizam. A »general awakening« (»opće oživljavanje« .. s druge strane. hodne osnove i posvećenja s njegovom konsekvencijom (ba· rem virtueIne) slobode od vlasti grijeha kao iz njega proizI azećeg dokaza. '61 Metodiste je od hernhutera odvajalo njihovo učenje o mogućnosti bezgreinog savršenstva. sumaran prikaz kod Skeatsa. za prethodno i. Ovdje se pokazuje granica koja ie jzm.: Upor. str. gdje je ta konsekvencija bila odbačena. na primjer. dovodile do jačanja. Jaki luteranski uticaji. :' 16S Upor.. . one. a s druge. koji je naučavao izgubljivost milosti.134 MAXWEBEk vrtoglave -visine: osjećajno jačanje puritanskog tipa. jačanje učenjao milosti i izboru. s jedne strane. koju je specijalno i Zinzendorf odbacivao.. nizam. Obje su konsekvencije tipične za svaku religioznost. time da je suš~ tinski samo pojam »regeneracije«: .. svuda.osjećajne sigurnosti spa~ senja koja nastupa nep'osredno kao plod vjere . jednu samopouzdanost sveca 161 koja se penje do praktime nonne. SchneCkenburger na cit. Ovim' posljedicama se nastojalo. i d.osobito sakramenata.) kao posljedica metodizma označava. ·prev. dakako. dok je. svakako. 145. kolaps metodičnog načina života. prii:naJa da mjesta iz Svetog pisma »za dlak1. s jedne strane. uglavnom.. »mistiku« i Luterova shvatanja o »zakonu« nazivao »blasfemnim«. konačno. prezbiteriJanaca i ang1ikanaca. Wesley bio izložen/6l pojačavali su ovaj razvitak i povećavali neodgovornost religiozne orijentacije metodističkog morala. posredstvom' bratske zajednice. 455. dakle. • 64 John Wesley ponekad ističe da se svuda: kod kvekera. . kojima je. N.. Wesley čuvstvenost hernhuterske religioznosti osjećao kao. na primjer. . i u Novoj Engleskoj. pred napadima protivnika. Q Tako konferencija od 1770. stanja milosti --bio konsekventno zadržan j značaj spoljnih sredstava milosti. Već je prva konferencija od 1774. s druge strarie. stati na put pojačanim naglašavanjem nonnativnog značaja Biblije i neophodnostipotvrdenja. srazmjerno obeZVrijeđen.J« zahvataju.. . . unutar pokreta. Congregationalism. M. History of th~.dogl11ama mora vjerovati. mj. Nešto drukčije Loofs na cit mj. . freechurches of England 1688-1851.eđJt svake vrste racionalnog religioznog načina !ivota i luteranstva neizbježno i dalje postojala. pri njihovoj nejasnoći ne treba se zbog dOktrinalnih razlika međusobno odvajati dok je na snazi važenje Biblije kao nomističko tumačenje »hrišćanske slobode«. ili.kao neop. . samo ne kod metodista. 162 ali su. k:alvj-. str. 165 • . Dexter. antikaIvinističkog Wesleyeva pravca.

M. 750. pokazao je već Schneckenburger. može da škodi. Metodski se pripremao emocionalni akt obraćenja. Zato emocionalni karakter te religioznosti nije dovodio do duboko osjećajnog hrišćanstva nana~in njemačkog pijetizma. pošto je predestinacija bila napuštena. i uporeduje ga s (dakako. kao njegov >}Uslov« .Uostalom. kao što to on kod američkih Crnaca .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 135 Prema tome. i to je ostalo stalna stvar u kritici metodizma. samo s vremena na vrijeme. Ali je i njemu stremljenje za »higher life« (»višim životom« . Obilježja te promjene. II ve:zi s Ritschlom.prev. N.568. I pošto je on bio postignut.pore. 1. Kao pozni plod. bila bi samo stvar neurologa. koji. u stvari. praksa njegove etike se orijentirala na etiku tamošnjeg refonniranog hrišćanstva. teženja za savršenstvom. . mnogo slabijom) renesansom našeg pijetizma II prvoj trećini ovog vijeka. 16' Loofs na cit. Ovdje je reformirani osnovni karakter religioznog osjećanja ostao mjerodavan. sasvim ista kao i u kalvinizmu. 167 mi možemo meto. u svojoj etici slično kolebljivo zasnovana tvorevina kao i pijetizam. na tlu Engleske nastala. da se to riješi. naravno.u sur' čini. Da je to bilo u vezi (dijelom upravo usljed emocionalnog odvijanja obraćenja) sa slabijim razvitkom osjećanja grijeha.'66 Tako je »regeneration« metodizrna stvorila samo jednu dopunu čistog potvrđivanja dobrim djelima: jednu religioznu usidrenost 'asketskog načina života. Uzbuđenost osjećanja poprimalaje karakter jednog.u bližoj vezi i s jačim asketskim prožimanjem života u oblastima rasprostranjenosti metodizma.d čis­ to historijskih razloga i publiciteta tog zbivanja . služilo kao jedna vrsta surogata za učenje o predestinaciji i. metodizam izgleda kao jedna. str..Ali će ipak ostatidopu~teno. racionalnom karakteru načina života nije nipošto škodic-. N. čiji je on »revival« (»preporod« .. Ali. sv.) htio da bude. ali onda »koribantski« podjarivanog entuzijazma.).. l d" i upoređivanje sa Zinzendorfovom i varijantom pijetizma. možda je često izrazito patološki karakter metodističke emocije u suprotnosti s relativno blagom osjećajnošću pijetizma . . Ali. za naše posmatranje.kako Wesley ponekad kaže . »drugom blagodati«. koja je .bila su. nego je odmah probuđeno osjećanje bilo' sprovađano na put racionalnog. neophodna kao kontrola pravog obraćanja. mj. M. uostalom. nije bilo pobožnog uživanja zajednice s Bogom na način Zinzendorfova osjećajnog pijetizma.prev.. »Lehre von der Rechtfertigung und VersOhnung«. naglašeno ističe da se metodIzam od drugih asketskih pokreta razlikuje time što se on nalazi poslije epohe engleske prosvijećenosti.

" 110 Od baptista se samo takozvani »general baptists« svode na stare aDllbaptiste. Vol. nuais. i d. Samo što upravo ova reakcija u metodizrnu. daje Robert Barc/ay. 1900). Ser. Baptist. Baptist Quart Review. Najbolji uvid u njihovu povijest./ ze. Paris. of the Baptists. menonita i. barem ukoliko je taj bio pod uticajem Zinzendorfovim. str. 1881. isto tako i s potpuno istim učinom razvijao kao i druge asketske denominacije. S. Biblioteca sacra (Oberlin.~~ . Sax.u praksi. Baptist system examined Luth~ Publ. 1891/3.»Particular baptists« bili su .<: Pijetizam evropskog kontinenta imetodizam anglosaksoni. ch. Za kvekersku historiju važi kao najbolja zbirka II Devori~ . i d. pored kalvinizma. 1883. kako to mjesto iz Johna Wesleya (v. A short hist. Rise and fall of the Anabaptists. 196) poka·" zuje. Lang u Bapt. pod Kromvelom ne uvijek konselcventni. 189113. '. is~ tovremeno s ilustracijom njihovih veza s baptistima i menonitima. Church Hist. Ch. Oni nam. the Se-Baptist. kako smo vidjeli..Baptist Ma-. The true story of John Smyth.također već bila reakcija na prosvijece-· nost. uzima' sasvim drukčiji pravac nego u hernhuterizmu.. sekundarne su pojave.. istina. The inner bfe of the religious societies of the Commonwealth.h d~gova. A.· je htjeli da tumačimo samo kao »eksponente« ili »odraze« kapitalističkog razvitJCa. Paris. M" Dexter. formalno nova tvorevina Georga Foxa t njegoyi. J. među ostalim: H. (k tome J. Mur·. Bap~.rimerBaptists in history. Vcdder. u toku l{ i 17. ma koliko da su važni kao nosioci anabaptističke tradicije. London. 1902. . dalji materijal u Baptist Handbook. dok bi. čijem raz. Boston. 169 Na.. as told by himself and his contemporaries. Seiss.posmatrani u njihovu misaonu sadržaju. kako se pokazalo . kao i \i: njihovu historijskom razvitku..136 MAX WEBER. J. na /j~e sljedbenike. E. C.. . stoji anabaptizam i iz njega. državi New York.~::)~ dizam u narednom raspravljanju o ideji »poziva«. 1894 (Am. B. Quart. R. tist Manuals.. 1896. pa su stoga ostali principijelni voluntaristi i protivpici svih državnih crkava. 1.kalvi·' nisti koji su crkvenu pripadnost ograničavali principijelno na preporodene ili.:govih religioznih oblika mišljenja proizašle sekte 170 baptista.. 2). and gen. suprot tome. str.__morala da nastane upravo obrnuta stvar. ove religiozne koncepci. prij~ rotnosti prema Speneru i Franckeu . . . i d. Za povijest baptista upor. kao drugi samostalni nosilac protestantske aske. kao ni »general baptists«.kako je već ranije rečeno . Quart. . 1876. skih naroda. 1896. New York.~ vitku on ništa novo nije doprinio. kada bismo. 169 l . . 1902. G: Lo. Da su kvekeri.oslabljenja konsekventne asketske etike: puritanizma.' . NeW York. pak. 160 Ali koju je on.).168 uglavnom ostavitina~! stranu. in the U.. to je nesumnjivo . S. Lon~ don. . Bapt. of the presb. London. 1902. 1897. A hist. vijeka neposredno ili prihvatanjem njc. . na omiljen način. u svojim osnovnim mislima bili samo nastavljači ana· baptističke tradicije. . ne pružaju ovdje nikakva povoda za ~atoči~ tu dogmatsku analizu. Najbolja baptisti~ka biblioteka izgleda da se nalazi u Col gate Collegeu u .

naravno.IIera »KirchengeschlcIite« to što jean na svoj način vanrednom. prije svega. Faith. RitschI i ovdje svuda konstruira jedan kolaps .činila Elizabetina crkva prema »prophesyings«. U ostalom: Rufus B. . of Friend in America.djelovalo malo simpatično i imponiralo joj je isto tako vrlo malo.iaka. Eduard Grubb.u »katoličko« i u tome vidi neposredne uticaje spirituala i franjevaca-opservanata. an autobiography. tek dugo Iza svojeg postanka dospio do jedne suvisle formulacije svojih religioznih misli. A prije svega. »ponovni krštenici« su malo nepristrasno. London. stalno t1ačen i stjeri van u ugao. 1899. opet polažemo težište na razvitak u starokapitalističkim zemshire House u Londonu (kojom se ja nisam slUžio). kao što je to . čovjek pada u iskušenje da govori o teološkom »buržoas~C?m stanovištu«.. Jones. dodavala kaluderskim redovima I podredi:vala je njihovoj kontroli. na primjer. svjesno.. Phil. Mi. gdje god bi ona dovodila do stvaranja konvenbkula. te niti bi bile ipak vrlo tanke. polupijetističkim biblijskim konvenukulima.' S njima d9spijevamo do vjerskih zajednjca čija etika počiva na jednoj principijelno prema reformiran om učenju het~rogenoj osnovi. . dakle van svijeta.22. u Engleskoj) bio diskreditovan. Thomas.str.a isto tako sudbina sv . a najbolja kvekerska povijest od Rowentea. of the S. ria primjer.o tome kasnije .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 137 svega.s istim pravom . Franje. po sebi neprijateljskim principima bilo spojivo.. prema stručnom poslovanju vjere u Boga kao )mauke«. i povijest humilijata i begina. To je na stariju stručnu teologiju . ona je isto tako vidjela opasnost da njegovanje subjektivističkog asketskog morala ne dovodi do negir~nja autoriteta i do krivovjerstva. . bili potpuno korektni. Ali čak i kod nekih novijih ne stoji stvar drukčije . pa i kada su oni. Tako je on pro'izveo još manje »teoJogije« nego što bi to s njegovim. Phil. I on je. još poslije pet generacija. i kao što su Stju arti u svojoj Book of soorts . A Hist. Gdje joj to nije polazilo za rukom. Jones.'·. historijske činjenice ipak govore da se oficijelria katolička crkva prema svjetovnoj aske'zi laika. na upravo prezriv način tretirani. l. pak." Jedna je od mnogih zasluga djela Karla MG. odnosila s najvećim nepovjerenjem i nastojala da je skrene na put stvaranja kaluđerskih redova. Moderni oficijelni organ 'ortodoksije je »American Friend« koji uređuje piof. 1895. kvekera. Pietismus. 1903. Kod Ritschla. George Fox.već njegova vremena . K tome velika i vrlo dobra biografska literatura. pri tome je postojalo lijepo djelo od Corneliusa (»Geschichte des Mfinster'schen Aufruhrs«) još prije nekoliko decenija. koja ističe samo ono što je ovdje za nas važno.jer je 'htio da bude upravo sekta u specifičnom smislu te riječi.sa svojeg stanovišta . Alton C. On je usljed katastrofe iz njega proizašlog eshatološkog pravca u Minsteru. u čitavom svijetu (na primjer.to izražavali. ne može o mnogobrojnosti oblika ovog pokreta da da nikakvu predstavu. ili ju je. lako spolja gledano beznačajnom anabaptističkom poqetu y'nutar svojeg prikaza dao zasluženo mjesl(~: Kao niko drugi. u vezi sa »conformisID«. kao askezu drugog reda. dokazi su za to Propovijedi kaluđera-pros. Kada bi se ti uticaji tu i tamo mogli i dokazati. ali. Social Aspects of Quaker. on je od svih ~crkava podnosio nemilosrdna proganjanja .. Sljedeća skica. Povijest mnogobrojnih krivovjerničkih pokreta.

faut de mieux (u nedostatku boljega . A. "~Anabaptisti su. ne kao»crkva«..138 MAXWEBE~ ljama. morali su i kalvinisti. vovjernih i preporođenih. Ali masovne cne srodnosti izmedu ka1uđerske askeze akcidenta i asketskog života unutar. dabome.). nužno.imaju ipak svoj konačni razlog u tome što. To znači da vjerska zajednica.bilo to za povećanje slave bo~je (kalvinistički) biJo za posredovanje ljudima u dobrima milosti (katoličkij luteranski) . .prev. još kod kvekera (Barclay) njihov ideal. str.). kao vrlo poučne. N. naročito franjevaca. u tome što su uopće svakoj askezi bilo koje vjeroispovijesti potrebna odredena probatna sredstva za ))ubijanje« tijela. 27). za kulturni razvItak tek u jednom drugom kontekstu može da bude jasan.da budu za odvajanje države od crkve. naravno. l1l O njegovu porijeklu i promjenama v. .N. 93. po jezičkoj upc. da ima izvjesne važne zajedničke crte.. protestaIltizma ~ koje ćemo upravo u našem kontekstu. Ali pod jednom nevjemi~kom državom. pomogle su u više mahova pripremanju tla za asketskf ------. . (5. gore napomenu.prev. anabaptistička etika tek od vrIo ograničenog značaja. Povezanost crkve i države II prvo vrije~ me hrišćanstva bila je. jeije njima. Ali su oni za našu terminologiju »sekta« ne samoza" to štn su lišeni svake veze s državom.nego isključivo kao jedna zajednica lično pra. svaka askeza koja stoji na tlu biblijskog hrišćanstva mora. »vidljiv~ crkva«. na osobenost baptist~ kvekera i (više uzgred) menonita.Uz sljedeću skicu treba još napomenuti da se njena krat:. Oni nisu sekta ni zato što je do primanja u članstvo crkv~. m Samo je ovo imalo da s~Jli. Mnogo važnija socijalna strana tog pokreta ostavlja se ovdje zasada jo§ po strani. 120. . kao ustanova koja nužno obuhvata pravednej nepravedne. . . kao i mnogim pijetistima (Tersteegen). pripisati okolnosti što je za problem koji u ovoj raspravi specijahlo treba da se izloži. po starom crkvenom ustavu. na primjer. Oni su crkva.- .slično kao u istom slučaju i katolička crkva .>trebi crkava reformacije. ili čak pod krstom.· stalno imati da naglašavamo . naišli smo već u začecima i na »beJievers'churchl1Z (»crkvu vjerni~ ka« . istina. nego kao »sekta«.Na historijski i principijelno najvažniju misao ovih vjerskih zajednica. koća ima.u smislu Posl. .-. za problem razvitka religioznih osnova »gradanske«ideje poziva. dolazilo de facto jednim ugovorom o prijemu izmedu zajednice i katehume:na. samo čistota crkava pod krstom bila nesumnjiva. 113 nijeviš~ bila shvatana kao jedna vrsta fideikomis-zaklada u nadze~ maljske svrhe.i ~. Jer je to formalno bio slučaj.• sVi~. ~iji značaj. Ef.i dalje. i samo ovih: drugim riječima. 69.' 112 V. i d. M. Usljed ii~ nošenja problema od historijskog sadržaja starijeg anabaptističkog pokreta može takoder ovdje da bude prikazano samo ono što je poslije djelovalo na osobenost sekta koje za nas stoje na prvom mjestu. M. . naravno. Ritschla u njegovim »Gesammelte Aufsatze«. laički" moral reformirano-anabaptističkog protestantizma. str. odbacivali naziv »sektcc(.

Ovdje upotrijebljen pojam »sekte« istovremeno je sa mnom. na primjer. potpuno je. a ne ustanovno: kao crkva. m Koliko je taj simbol povIjesno za konverzaciju zajednice crkava bio važan.renesansa prahrišćanskih pneumatičko. u. članak . i samo njime. Leipzig.. f. mj. V. o tome v. kod anabaptista.nezavisno od mene. Hoffmann. TrOltsch ga u svojim »Soziallehren der christlichen Kirchen«akceptira i govori o tome iscrpnije. naprotiv. sastojalo u unutarnjem usvajanju njegova spasitelj skog djela. kojoj je Menno Simons u svojoj Fondamentboek (1539) kao prvi dao jedno prilično potpuno uče­ nje.Nego zato što je vjerska zajednica uopće mogla biti organizovana samo voluntaristički: kao· sekta. koja je vladala ortodoksnom dogmatikom starog protestantizma. pobliže sljedeći. Kirchenverfassungsrecht der nieder!. jako preobražavajuća . (članak }}Sekte«). Th. a ne da se grešnim hvatanjem za svijet opire njegovu dolasku.naravno. isto tako kao i druge anabaptističke sekte. već je napomenuto. Kod anabaptističkih zajednica ležalo je u pojmu »crkve« ono što se kod reformiranih javljalo kao faktično stanje. .pretpostavljam . Ono je bilo pruženo svakome i bilo je dovoljno da čovjek čeka na duh božanski. vrld jasno je izložio Cornelius na cit. upotrijebio i Kattenbusch u R. kao i prazajednica. koji su lično. radikalno drukčije od misli zakonskog pripisivanja Hristove zasluge. Izvjesna približavanja tome u menonitskom učenju o opravdanju mogu ovdje da ne budu uzeta u obzir. V. 1902. Reformierten. kao što su to oni u svim vjerskim razgovorima uporno ponavljali. međutim.. htjela je. 176 Ono se. . prema tome. i kod ovih sasvim odredeni vjerski motivi gurali ka »believers« church«. . »Opravdanje« ovom vjerom bilo je. neposnizozemskim refonniranim zajednicama (kao posljedicaptvobitnog politič­ kog položaja). pa: se tako udalji od starohrišćanskog uzora. stekli i ispovijediIi vjeru. Da su. u svojoj duši. da bude prava besprijekorna Hristova crkva.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 139 bolizira l15 i po sebi čisto spoljni princip da se krste isključivo odrasli. Pr. . ako nije htjela da u sebi obuhvati i nepreporodene. ali isto tako i u smislu pokajničkog hvatanja božje milosti. dakako. i dolje uvod u članke o » Wirtschaftsethik der Weltreligionen«. A ovo se zbivalo individualnim objavljivanjem: djelovanjem božanskog duha u pojedincu. E. sastojeći se. K. Značaj vjere u smislu poznavanja crkvenog učenja. i desila se jedna. kao i on. jer su. opadao.jer je on za ovu stvorio jedno nedvosmisleno i neprevidljivo obilježje -. Sekta.'vjerskih misli.Preporođeni i samo oni su Hristova braća. O »crkvi« i »sekti« v. i . od lično Bogom probuđenih i pozvanih. u .

K.kalvi· nisti pravili jake koncesije shvatanju da duhovne cenzure načelno ne diraju u građanske odnose. U kalvinizmu se ona ispoljavala u principu da u crkvi ima da vlada samo Hrist. Ona je. Ali je osnovna misao sama po sebi u izvjesnom smislu svojstvena svakoj askezi. l77 Strogo izbjegavanjesvr. Muller. medu. .178 Kao trajan posjed. j samu poslušnost tumačeći asketski. prekinula zavjetom poslušnosti. sjetite se samo Spenerova natezanja da titulature biblijski opravda. Egi.poznato je. na izgled.140 redno od Boga duhovno stvoreni. svakog ne bezuslovno potrebnog ophođenja sa svje~~ tavnim ljudima. (V.. atura« kao obezvredenja samo Bogu dužnog poštovanja}79: Biblijski 'način života bio je kod prve švajcarsko-gornjonje" mačke generacije tako radikal~o zamišljen kao prvobitn()~ kod sv. K. str. koji su vladali njihovim počecima. možda. o tome. u vezi s najstriktnijom bibliokratijom~'ii: smislu uzoritosti života prve hrišćanske generacije. koja se često ističe kao jedini dogmatski sastojak tako rijetko još \J' najstarijim anabaptističkim dokumentima (Ila primjer.na jednog djeluje odbojno. mj odštampanih »Bekenntnisse«). G. klečanja. u svojem geilui" nom vidu.' koja . ta koja onom »odsustvu respekta« kod Amerikanaca historijski leži u osnovi. m Na ovoj~e misli... tj. a isto tako oslovljavanja u množini) . na cit. II. ostalim. uvijek »prema autoritetu neprijateljski raspoložena«. i ovo načelo izbjegavanja svijeta. Ap~ pend ix svesci II.·'Kako se ovo načelo u.već prema tome .upoznali već u kalvinizmu i čija će se fundamentalna važnost stalno istica: ti:' princip bezuslovnog odbacivanja svakog »obožavanja kre. ukoliko crkvene vlasti dolaze u obzir. Franje: kao odsječan prekid sa svakom životnom ra~ došćui kao život striktno po uzoru apostola. proizlazi~ lo jeza prve anabaptističke zajednice iz toga.nešto drukčije zasnov~n . princip koji smo mi . I stvarno.. uzeli onaj. a na drugog osvježavno~ .jedna stvar u kojoj su čak j. Što se tiče pijetizma. kod Corneliusa. zaSnIva vjerski interes za pretresanje pi~: tanja kako ima da se zamisli inkarnacija Hristova i njegova veza s djevicom M!lrijom.:' jeta. OSQbenosti još i današnje demokratije naroda koji su bili pod puritanskim uticajem j njenog r~z!ikovanja od demokratije »Iatinskog duha«. . klanjanja. nevažnim spoIjnjim stvarima kod kvekera ispoljavalo (odbijanje skidanja šešira. koja je stoga. sljedeći članak . 118 On se osobito izražavao u prvobitno strogom izbjegavanju ekskomuniciranih 1 u građanskom ophođenju. sve dok je stari duh još bio živ. l. Ono »izvrtanje« ovog principa u protestantskoj askezi historijska je osnova. 330" U osnovi razlike u hristologiji refor:' ITIiranih i Juterana ležali su slični vjerski interesi. anabaptističke sekte su iz ovih motiva. život mnogih njenih prvih predstavnika podsjeća na život sv. Y.Katolička askeza je ovu osobinu. . nikada nij~ potpuno iščez]o.

. 181 Anabaptističke denominacije su izvršile. s izuzetkom pričesti. strogih kalvinista. . kod anabaptlsta s početka. istovremeno. konačno. bio pripremljen razvitak koji je sa svim ostacima crkvenog učenja o spasenju. s druge strane. prema pneurnatičkom karakteru religioznosti. Samo »unutarnje svjetlo« trajnog objavljivanja osposobljavalo je uopće za pravo razumijevanje i biblijskih objava božjih.yinov~ izjavu u Instit. Već je Schwen·ckfeld spoljnje obavljanje sakramenta smatrao adijaforom. London. u posljednjoj instanciji. prorocima . ne kao pisane isprave. upravo reći: .~~~~~tolim. dodmvalo se. 1707 .. Iz ove misli trajnog objavljivanja proizišio je poznato..sumnjičenje sakramenata kod pristalica predestinacije V sljedeći članak . • 81 za ovo su se anabaptističke denominacij"e. i tako sproveJe vjersko »raščaravanje« svijeta do njegovih krajnjih konsekvencija. stajala na suviše čvrstim nogama.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 141 dija. ~ stvari! nalaz~ nepreYldlllvepn: bližnosti anabaptlstlčkom učenju A l stanje razlikovanje dlgmteta »~lječJ božje« . Specijalno Propovijed na gori uživala je. specijalno kvekeri (B~r­ clay Apology for the true Christian Divinity. a kod kvekera i s krštenjem i pričešću.. nego kao II svakodnevnom životu vjernika djelujuće snage svetog duha. kod svih denominacija specifično poštovanje. Theol. pored predestinijanaca. a menonit! k tome i pranja nogu. kasnije kod kvekera konsekventno razvijano učenje o. koji neposredno govori onom pojedincu koji hoće da ga sluša bilo je kao što je to već Schneckenfeld protiv Lutera. . najradikalnije obezvređenje svih sakramenata. Ono što je Bog prorocima i apostolima objavio nije bilo sve što je on mogao i htio da objavi.. ne na isti način na Stari zavjet. barem po učenju . . Ali ta najstroža opservancija l80 Biblije mje. 1111 2.kao onoga što je Bog ~atrijarsif!1a. Ona se dakako. Ch~~t. može se čak za sve. dok su se »general baptists« i menoniti striktno držali krštenja i pričesti.po svjedočanstvu praz ajednice jedino obilježje prave crkve. Time nije bila uklonjena važnost. samo odnosila na Novi z~vjet.a objavio _ i »Svetog pisma« kao onoga sto su om od Boga zabIbezIll. odlučnom značaju unutarnjeg svjedočanstva duha u razumu i savjesti. kao specifičan socijalno-etički program. Naprotiv: dalje postojanje riječi. uglavnom. izd." i time je. Ali je vrlo jako bilo obezvređivanje. pozivale na ~a~.stavlJeno ~i na raspoloženje ljubaznošću E~ Bernstein~). prije svega. nego samodrštvo Biblije. a kasnije Fox protiv prezbiterijanaca naučavao . gd~e se. lsl Njegovo se djelovanje. radikalno raskrstio. kao sredstava spasenja. 4.

u stvari. stoga. Socijalno-etič~· kim značajem rečenice. jer je ))poziv«. . Ovaj . nikakva moralnog kodeksa.) su. baptisti. me je mjesto koje. naravno. prepreka toJeranciji. porod. zasnovanom na anabaptističkom temelju. tija kodkalvinista. »Prirodni« razum ne zna ama baš ništa o Bogu (Barclay na cit.ista kao i etika reformiranih pijetista. u praksi nije mogao održati. bez ikakva povijesnog konteksta. . ))Moral and perpetual statutes ac:knowvledged by all Christians« (»Moralni i vječni zakoni priznati od svih hrišćana« . what a man does contrary to his faith. Pre~. »)Sve što je dobro u crkvi sumnjiči se kao kvekerstvo«. anabaptistao suštini objavljenja. Odbijanje zakletve zbog jedne riječi u Svetom pismu već pokazuje kako je malo odmakla stvarna emancipacija od riječi Svetog pisma.)...s nekim osobenostima .iz pojačane suprotnosti božjeg l kreaturainog proizlazeći. Principijelno nije moglo biti nikakvih »generalrules« (»općih pravila« . 73. On se. koji su ovdje povukli potpunu konsekvenciju. na primjer. Bez unutarnjeg: svjetla ostajao je prirodni. Theol.. nije prihvatljivo Bogu .•.' lo da protegne i na ljude koji biblijski oblik objave nikada ni~ su poznavali. 18> Ovo je-bilo oštro naglašavano protiv tendencija socinIJanaca.prev. Cas. štaviše..nećemo se ovdje baviti. kovan. makar da je ta stvar bila za drugoga ispravna« .moie. bilo je isto tako tek proizvod jednog u toku 16. N. Stav: »extra ecclesiam nulla salus« važio je za ovu nevidljivu crkvu duhom prosvijećenih.. Spener bi. mog:.76). l. Ti. kao što je učenje o »unutamjem svjetlu« u učenju kvekera. da dovede do jednog stanja tako potpune prevladao. kakva nam je u novom savezu u srca upisana i kakva se u savjesti ispoljava (Barclay. though the thing might have been lawful to another« (»)što neko učini suprotno svojoj vjeri. dist. a i kvekeri.. a time striktna bibIiokra. M. N. osjećali još oštrije nego kalvin izam. Ne )dobro« u uopćavajućem pojmu »prirodnog« razuma -. koji svako ima i koji je za. Savremenici su. mj. Oštro podvajanje bilo je ovdje djelimice i poslje" diCa konstantnog raspravljanja. str. koju mnogi kvekeri smatraju suštinom čitave hrišćanske etike. prirodnim razumom vodenP83 ča". jek čisto kreaturaIno biće. rezultat razvitka u upravo suprotnom toku. str. M. M. s druge strane. jer je ~ogom prouzro. N. inače. ističe Spener ponovno. makar njegova vjera bila pogrešna.. 487).142 MAX WEBER: kvekera. though his faith may be wrong. nego božju volju mi treba davršimo. rečenice: »Cinite drugima što hoćete da oni vama čine!« .:. stoljeća nastalog razvitka u jednom pravcu. njemu Bog krpz savJest pokazao. koji duh ako se u njega uzdamo i ako mu se duboko predamo stvara .iraci'onalitet morala izražava se u ovim. 64). kod Barclaya. (BarClay. osjećali da je njihova etika ... za kvekersku etiku osnovnim rečenicama: ». ali duhovno. sV!lkoga individualan poziv. l 02).prev. III.prev. mogao da kvekerima na takvom glasu zavidi. 2 (br. čiju su udaljenost od Boga ana. Mehaničko učenje o inspiraCiji. »lex naturae« zauzima bilo opet pomjereno. 6.). str. is no ways acceptable to God. sa shvatanjem.

N.prev. N. On se nije mogao zaslužiti. i bezuslovno potčinjavanje vlasti Gospoda Boga. sigurno. M. stepen savršenstva pojedinca važio kao nešto što je pod'Vrgnuto razvitku. nego je. Fox čitavo prvo vrijeme svoje misijske djelatnosti propovijedao.jer je predestinacija bila odbačena . N..prev. M. svrha ovog ćutljivog čekanja: je savlađivanje nagonskog i iracionalnog.. dakle. mj. 20. koju su anabaptističke sekte zatekle 1.. nuznost« . tičkI nos~i v~as~i grijeha l84 ~a . Svakako da je djelovanje ovog })čekanja~< moglo da pređe u histerična stanj~. a tome odgovarajući život.specifično metodski karakter anabaptističkog morala za.. on treba da ćuti da bi u svojoj duši stvorio onu duboku tišinu u kojoj samo Bog može da dođe do riječi. Vidi se da su ovi posljednji nizovi Barclayevih misli kojih smo se držali ipak jednaki reformiranom učenju i da su.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 143 bivaJu nemogućI. prije svega.:. postizanje tog stanja važilo kao pravilo. Nužnost prihvatanja ove mogućnosti obrazlaže Barclay time što bez nje ))there should never be a place known by the Saints wherein they might be free of doubting and despair.. stvar potrebna za spasenje.~ ili gubitak ~~anja milost} fak- . kao što je to moguće kod svih slično zasnovanih -yrsta pobož. psihološki. Vidi se da certitudo salutis zavisi od tO~ ga. Ali su sva anabaptistička bratstva htjela da . kao kaSnije umetodlzmu.budu »čiste« zajednice u smislu besprijekomog života svojih članova. ..) utiskuje svoj karakter ikoju je Barclay lijepo. bili razvijeni još pod uticajem kalvinističke askeze. sve dok su postojale eshatološke nade~ pod izvjesnim okolnostima čak i u provalu zanesenog hilijazma. bio je i jedini nesumnjiv znak stvarnog preporoda. Tako Barclay na cit.: prev. na misli »čekanja« na djelovanje duha koja još i danas kvekerskom »meeting« (»skupu« . which. M. Unutarnje odvajanje od svijeta i njegovih interesa.1 Engleskoj i Nizozemskoj i čije je ozbiljno i duboko usvajanje G.. što je vrlo apsurdno« . naprotiv.).. lako mje. )} Dobra dje~a« su U to~ smis!u bila »causa sine qua non« (»stvar bez kOJe se ne' moze. strasti i subjektivnosti »prirodnog« čovjeka.. is most absurd« (»tu ne bi bilo mjesta poznatog svecima gdje bi oni bili slobodni od sumnje i očajanja. propovijedanje i.). str. nego je bio dar božje milosti ali se samo onaj ko živi po svojoj savjesti mogao' smatrati J>~eporođenim.analizirao.reciđi..snlvao se. " Međutim. koji nam u savjesti govori.

. Dir. istaknuto savjesni karakter usvojila je i životna praks~ kasnijih anabaptističkih zajednica.ne samo d~ danas jedna anabaptistička sekta . V.l. 18s Ovaj mirni. 18& .. na primjer. N. 70). . E.takozvani »gnjurači« (dompelaers. nosti i kao što je to kod onog u Minsteru uništenog pravci. M. f. jer je uprave razvitak prema vansvjetovnom kaluđer:.i stvarno i nastupilo.. Ali s ulaženjem anabaptizma u normalan" svjetovni profesionalni život misao da Bog govori samo 00:. dakle. Njegov autor. za kojim su u tome pošli i artabaptisti. ozbiljna mora.Christ.: koji je stajao posve na tlu svjetovne pozivne vrline i poretka: privatne svojine.. u.ne uzimajući u obzir polukomunističkezajednice ranog vremena. str.prev. Radikalno raščaravanje svij~~: ta nije iznutra dopuštalo nikakav drugi put. Pr. ne poznaje za poviJesrbaptizma neophodne »Publications of the Hanserd Knollys Society« ..držala odbacivanja obrazovanja) svakog posjeda koji prelazi neophodnost za održanje života I. II.' I daije. a u sasvim specifično} mjeri i životna praksa kvekera. Ipakse .. K. dje gdje kreatura ćuti . dok je (karakteristič~ no formulirano) reformirano načelo: »reason and spirit are conjunct prin~ ciples« (»razum i duša su povezani principi« .. veni.. to ovakva suprotnost za njegovo vrijeme nije. praktično... i već se prije Menoa. bio isključen kao nebiblijski i licemjeran. već u prvoj generaciji nije svima kao dokaz preporođenja bio bezuslovno pq~ treban striktno apostolski način života. Ah kada Baxter ovu misao formulira tako da' »duh« kod kvekera djeluje na dušu kao kakav kadaver. Za zajednice koje s političkim vlastima i njiho< vim radom nisu htjele da imaju nikakve veze iz toga je i spolj-no proizlazilo unošenje ovih asketskih vrlina u pozivni rack Dok su vođe najstarijeg anabaptističkog pukret~ u svojoj otll~ đenosti od svijeta bili bezobzirno radikalni. postoji razlika u tonu Izmedu kalVInističke i kveker~' ske racionalizacije života. th. dunckards).) .značila je očevidno odgajanje za nlii-' no prosuđivanje svojih postupaka i njihovu orijentaciju na: pažljivo individualno ispitivanje savjesti.. specijalno str 604.Ina strogost anabaptista bila praktički okrenula l86 tom koritu koje je iskopala reformirana etika. o kojima ovdje nećemo raspravljati . Već su toj generaciji pripadali imućni građanski elementi. veoma savjsne 'Cramerove članke »Menno« i »Mennoniten«1l R. skom obliku askeze od Lutera. osim pUt'a svje/ tovne askeze. trež~:. više važiJa~ .144 MAX WEBEl{.. Koliko su ovi članci dobri tolikoj': manje pronicljiv i djelimice direktno netačan člana~ »Baptisten« (na istom' mjestu).

. antipolitičkih načela. fl) - PRO!'tSr.prev.prev.prvobitno usljed povlačenja od svijeta smatranog vjerskom dužnošću . 181 Ako je u tim shvatanjima ležalo slabljenje kalvinističke koncepcije poziva kao u mnogim izjavama Spenera i njemačkih pijetista. N. na primjer. njenoIL. to Je.. . piće i privređi­ vanje natural. bilo posljedica zabrane obožavanja kreatura.o\-.. M. .Da se i u modernim rezolucijama kvekers1dh sinoda nalazi savjet: da se č~vjek! pošto je: stekao dovoljal.-\ I:TIIi. što je dovodilo do diskvalifikacije za javne službe.l1etak. a i onda samo utoliko ul~oliko je to ovdje bez pretresanja cjelokupne političke i socijalne etike protestantsJce askeze uopće mo101 Tako Barclay. to se. izlaže da su Jelo.. Time je čitava trezvena i savjesna metodika anabaptističkog načina života bila gurnuta na put ne političkog profesionalnog života. str. barem kod menonita i kvekera. S njim je ruku pod ruku II svim anabaptističkim denominacijama neodoljivo neprijateljstvo pr ~ma svakoj vrsti aristokratskog stila života. opet. kao individualnog objavljivanja Boga..pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 145 nego.l. bez specijalnog »motion of the spirit« (»duševDog podsticaja« . M. usljed raznih momenata. a ne spiritual acts (prirodne. iako se takve misli ponekad nalaze. a djelimice. na cit. isto tako konsekvencija onih nepolitič­ kih ili. kao »naturali ratione« neizbježiva konsekvencija isprepletenosti vjernika usvijetu. 104.To izlaganje jc. kao kod kalvinista. što je djelimice.lya vjernost pozivu nije shvatana na kalvinistički niti samo na luteranski.) koje se i bez specijalnog božjeg poziva mogu da vrle. pr~ktički i dalje postojalo. držanju u profesionalnom životu utisnula jedan karakter čiji ćemo veliki značaj za razvitak važnih strana kapitalističkog duha tek dalje pobliže upoznati.) ne smije da se. upravo. ako. i u drugim denominacijama. intenzitet ekonomskog pozivnog interesa kod anabaptističkih sekta. bitno pojačao.noli Bogu. pa i U kalvinističkoj. kako kvekeri naučava­ ju. usljed striktno g odbacivanja upotrebe oružja i zakletve. iJ. nego prije na tomistički način.odbijanja d~avnih služba koje je. sigurno. mj . U ovome dolazi do izražaja i to da je prihvatanje građanske profesionalne etike od strane njihovih nosilaca unutarsvjetovni zaokret jedne prvobitno osamljeničke askeze.A I Dl H KAPITALIZMA . takoder karakteristično. i pošto je bilo napušteno kao princip. pri tome je ogromna važnost koju je anabaptističko učenje o spasenju polagalo na kontrolu putem savjesti. s dru:ge strane.. ni . N. i kod Barch. powčeiz privr~­ nog života kako bl u mnu od SVjetske buke sav ZIVIO za carstvo bOŽJe. ne bi ni bez takvog specijalnog božjeg podsticaja smio da ore. a ne duhovne radnje . odgovor na (karakterističan) prigovor da čovjek. naravno. S jedne strane ~bog .

.N. N. str. mo djelovanje kalvinizma pretpostavljati više u pravcu razbuktavanja privatnoprivredne energije sticanja: jer je. savjest ima samo onaj ko posmatra«. In civil actions it is good to be as the many.vidjetf da se specifičan oblik koji je ona svjetovna askeza kod ana.. 226. nego od djelovanja koja je subjektivno usvajanje asketske religioznosti od strane pojeI •• Ovdje još jednom naročito ukazujemo na izvrsna izlaganja E.prev. uprkos svoj formalnoj legalnosti »sveca«. baptista. . 112 (1903). vijeka ispoljio u praktičnom potvrdenju onog važnog princi~.prev. Pa ipak. naro. Mi ćemo onda . I •• Veblen (Cikago) u svojoj podsticajnoj knjizi: »Theory of business enterprise mišljenja je da je taparo)a jedino »ranokapitallstička«. . Ovdje sasvim namjerno nismo zasada pošli od objektivnih socijalnih ustano. . i za kalviniste· Geteova rečenica: »Onaj ko radi uvijek je besavjestan. čito ne od tako važne crkvene stege. Adams (Works of the Pur. Div. pa kapitalističke »etike« koji obično formuliraju u smislu »honesty is the best pOliC.To. istina. Znači da je puritansko poštenje formalistička legalnost. mi če.«. N. traktatu našao svoju klasičnu potvrdu. Th.) i koji je u ranije citiranom FrankJinovom. M.) ~ kaže. Formalizam puritanske etike je~ sa svoje strane. potpuno adekvatna forma vezanja za zakon. specijalno kod kvekera. . uglav. na primjer. guće. Jahrb. in religious. Nasuprot tome.) stoje s one strane dobra i zla.y«189 (»poštenje je najbolja politj~ ka« . kao današnji ))captains of industry« ())krupni industrijalci« .. 'o. mj. koji je intenzitetu unutar svjetovne askeze anabaptističkih denominacija bio 04 koristi. Samo što je uvijek bilo privrednih »nadljudi« koji.146 MAX WEBER... M.. M. važila dosta često. a u vjerskom kao najbolji . može se isto tako II njegovu punom značenju rasprav. zvuči nešto daH:kosežnije nego što je mišljeno.. da i o tome. 138). O jednom daljem važnom elementu. formalistički i refleksivno prekrojeno prema njemačkom »poštettju«. cionainu vrlinu. ljati samo u drugom kontekstu. a u širokom donjem sloju kapitalističkog držanja još i danas važi to načelo.da ovo barem anticipiramo . Bernsteina na cit. nom.188 poprimila već po sudu 17. isto tako kao što je ispravnost ili ))U'prightness«. sv. str. koju bivši puritanski narodi rado ističu kao na".. . to be as the best (U građanskom djelovanju je dobro biti kao većina. istovremeno za opravdanje ovdje izabranog toka prikazivanja~ unaprijed postavimo nekoliko napomena.prev.190 . neAto specifično drugo. Na Kauckijev vrlo shematičan prikaz anabaptističkog pokreta i njegovu teoriju »krivovjemičkog komunizma« uopće (u prvom svesku istog djela) osvmućemo se drugom jednom prilikom. Dobre su napomene o tome jednog pe dllgoga u ))Preuss. va staroprotestantskih crkava i njihovih etičkih uticaja.

bio slučaj i kođonih kalvinističkih. kada bi poprimalo policijsko-autoritarni karakter. a ne katoličkih. barem samo po sepi. koje je bilo uslovljeno asketskom težnjom za me~~d­ skim usvajanjem spasenja. koja je u oblastima kalvinističkihdržavnih crkava bila tjerana skoro do same ivice inkvizicije. I kao što je merkantilističko uređenje -(Reglementierung) države moglo. pijetističkih i metodističkih zajednica koje su faktički bile stjerane na put vo}untarističkog stvaranja zajedrtice. 191 192 . kapitalistički »duh« ..koji je ono. To što je anabaptistički pokret u svim svojim denominacijama načelno stvarao »sekte«. da djeluje upravo protiv oslobađanja individualnih snaga. često direktno paralizovalo. svakako. a ne. a ne »crkve«. i to je ona. dobro je. pokazalo se da ova posljednja postoNešto o tome u sljedećoj raspravi. naprotiv.tako je isto to djelovanje moglo đa proiziđe i iz crkvenog uređenja (Reglementierung) askeze ako se ono suviše i pretežno policijski razvijalo: onda bi ono iznuđivalo izvjesno spoljne dtžanje. Pri svim odstupanjima u pojedinostima.u različito jakoj mjeri . i pri svoj razlici u naglasku koji kod raznih asketskih vjerskih zajednica leži na za nas odlučujućim stanovištima. paralizovalo subjektivne impulse za metodski način života. stvarno i činila. Crkveno-policijska kontrola nad životom pojedinca. zato što se o ovoj strani stvari dosada vodilo mnogo manje računa. Svako raspravljanje u ovoj stvari 1!!1 mora da uzme u obzir veliku razliku koja je postojala između djelovanja autoritarne moralne policije državnih crkava i djelovanja moralne policije sekta. pod izvjesnim okolnostima._pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 147 dinca bilo podesno da u načinu života izazove. Ovdje leži razlog za penetrantno ekonomsko djelovanje asketskoprotestantskih. isto tako kao što je to . da diže industrije. Nego i zato što djelovanje crkvene stege nije uvijek bilo u istom pravcu. . doduše. dolazilo intenzitetu njihove askeze. pošto je prethodna skica pokušala da razvije njenu religioznu zasnovanost. mogla je. ali bi. minoriteta. pod određe­ nim okolnostima. 19Z Mi sada ima da pratimo puritansku ideju poziva u njenom djelovanju na privredni život. naprotiv. zasnovanog na dobrovoljnom podvrgavanju. Ovo ne samo .

u vjerskopovijesnoj osobenosti hriščanstv:a. ". a ja sam sam još slušaojednu kvekersku propovijed II Haverford Collegeu koja je jako naglašavala interpretaciju »salnts« = sepa. : . u početku bježeći iz svijeta u osam. dinca proizlazila pobuda za metodsku kontrolu njegova: sta. u monaškim zajednicama. vih uredaba. negosani t potvrdenjem u jednom specifičnom. koji ovdje jal nije za raspravljanje..).194 ahč1je posJedaJ: vanje ..ma kako da je ono po dogmatici odnosnih denomina~. M. zasebIli.prev.: taj svjetovni svakodnevni život i da ga preuredi u racional~n .). .o. lU Što je različitost dogmatske fundamentacije s uklapanjem odluČu~ interesa za »potvrdenje« bila spojiva. time što ga se odrekS' la. i Barclay na cit.. N. na primjer. pak. M.a naAe posmJ nje bIl. ispovijedi. N. cija bilo postignuto -nije moglo biti garantovano ni biloko~~ jim magijsko-sakramentalnim sredstvima niti rasterećenjem. Ali je ona..: Hrišćanska askeza. M .' nja milosti u načinu života. od životnog stila»pn. zatvorila za sobom kapiju manastira i preduzela da svojom metodikom prožme uprav.prev. odvojeni . od »svIJeta«. mj. nje čitava života..l'~~ losti« upravo kao jednog stanja (st~~us) koje č~vj~ka O~V~j~~ od prokletstva kreaturaInog. nego unutar svijeta i njego. bila je već svijetom iz manastira. "O »Since God hath gathered us to be a people« (»Otkako nas je Bog skupio da budemo jedan narod« .:. duhovno zavladala. j~ i~k kod sviju njih ! CI.' rodnog« čovjeka jasno drukčijem životu. pojedinim pobožnim djelima. ljenost.~ rati (»sveti« .? .• str.' djeluju. to ima svoj krajnji razlog. N.357.v~n svijeta.. kaže..prev. Iz toga je ia pojel. svjetovnom SV~~ kodnevnom životu ostavila svoj prirodno bezazlen karakter: Sada je ona stupila na trg života.syiffi sta~!10 odlučuJuce :eka~lt~hramo ko~ 148 MAX WE8~o~ o jućeg uopće... Ali je taj asketski životni stil značio upravo kao šio' smo vidjeli. život svetih nije se više odvijao .. od »prirodnog« života različiti. ' . nego djelo k6j~ se tražilo od svakog ko je htio da obezbijedi svoje spasenje~ Onaj vjerom traženi. niti.'~ Ali je z. . .denommaclJa povremeno shvatanje rehglOznog »stanJairi. a time za njegovo asketsko prožK manje. Ova racionalizacija načina života unutar svijeta s obzirom na onaj svijet bila je posljedica pozivne koncepcije asketskog protestantizma. ) . racionalno uobliče~.u. lova askeza nije više bila opus superrogatl~ onis (djelo viška zaslužnosti .to je odlučujuća stvar . na božju volju orijentirano.da to . uglavnom.

. M. a k tome . S kojim rezultatom.u službi ovog rada stav- . »slučajeve neznanja« prev. Jer u jednom vremenu kada je onaj svijet bio sve. potrebno je. nasuprot kasnijim pretresanjima.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 149 . N.dogmatski postupno izrastajući iz visokog kalvinizma. to će naša dalja izlaganja pokušati da po. uzeti u razmatranje one teološke spise na kojima se može vidjeti da su se razvili iz dušobrižničke prakse. shodno našem principu u središte jednog od njegovih predstavnika. Mi za pretresanje ovog odsjeka. crkvenu stegu i propovijed vršio jedan uticaj o kojemu . a istovremeno i općim priznanjem na koje nailaze njegovi jednako ponovno izdavani i prevodeni radovi. 2.kao toliki najbolji duhavi tog vremena . osobito. život u svijetu. kažu. jer je stran svakoj revoluciji. on je svoje polje rada tražio poglavito u pravcu praktičnog unapređivanja vjersko-moralnog života.) itd. možemo asketski protestantizam da tretiramo kao kakvu skupnu masu. u duši protivnik Kronwelove uzurpacije. pa se . prije svega. kada je svećenik kroz dušobrižništvo.u toj praksi istaknute religiozne sile su bile stvaraoci »narodnog karaktera«.kao jedan od najuspješnijib dušobrižnika koje povijest poznaje . među tolikim drugim literarnim predstavmclma puritanske etike.mi moderni ljudi prosto ne možemo više da stvorimo sebi nikakvu predstavu. Da bi se progledale veze osnovnih religioznih predstava asketskog protestantizma s maksimama ekonomskog svakodnevnog života. ali od velike širokogrudosti prema spoljnjim osobenostima i objektivan prema protivniku. u kojemu je od pripuštanja pričesti zavisio socijalni položaj jednog hrišćanina. sektaštvu i. ističe svojim eminentno praktičnim i ironičnim stavom. stavimo. pokazuje . pa ipak ne od ovog svijeta niti za ovaj svijet. Ali kako iz kalvinizma razvijeni engleski puritanizam pruža najkonsekventniju fundamentaciju id~je poziva. fanatičnoj revnjivosti »svetaca«.. »casus nonscientiae« (»savjete«.kao što to svaki pogled u skupljene »consilia«. Prezbiterijanac i apologet vestminsterskog sinoda. Richard Baxter se.

Matthew Henryja. .IZ sluzbe IstUPIO. M.dođe do riječi . I V. John Hoewa. Izdanja radova Baileya.morali smo.i posl1ed~Jom .4 toće nam na prvi pogled u sudovimaq . • Isto tako bi mogli biti doneseni Voet i . Ali čovjek mora da 1) čitavu ovu literatu~. ru zaista temeljito poznaje da bi se njom pravilno služio.150 ljao n~ . nici unutarsvjetovne askeze. uprkos »antimamonističf .. baptistima. 3 Traktati i propovijedI Th. . . ili rasprave hug4::< notskih sinoda. . 1845-48). . Sedwicka..Kao reprezentanta njemačkog pijetii~ ma. u jednom često neklV ko proizvoljnom izboru.t. Hoombeeka na. na cit. orijentira 'prilično uvod u njegove razne (od Jenkyna) štampane radove u »Works of the Puritan Divines«. ni izbor« . za ~vekerizam Barc::layevu»Apo!ogy« i k tome druge predstavnIke ""»asketske etlke«. mj. ken«. Na vrlo nesrećan način. tj. dok p0c. trebalo bi ovdje iznijeti .·': vedena su već gore pri prvom c i t i r a n j u : ' • Jer br se iSto tako mogli uzeti spisi Gisberta Voeta. kao kod nas još relativno ne':.) i »personal election« (»lič. pošto se on striktnog vjerovanja u »dvojni dekrct« postupno bio pr(j~· šao.osobito kvekersku literaturu.~aspoloženjel vl. inače puna dfa:~~ ži.nIJe -: vec pred )~ B~rtolomej~ skIm danom« .enta. S druge strane.3 RadI usted~ na prostoru~ po mogućnosti ispod crte.potpuno je pogrešno.adi parlan. kao izvjesno približavanje ana:.~ la »Works of the Puritan Divines« (London.O BaxterOvOjt~ ologiji. M.da bi mi prigovorili nesumnjivu (kapitali§. N. Za nas je bitno samo to što' se on ipak i tada držao personal election (ličnog izbora). St Chamocka. srOdnef!l~ dove drugih autora. Janewaya. ali po mogućnosti neposre<1. Baxtera.: no prije zaokreta u utilitarizam . lijepu karakteristiku kod Dowdena. .N. Izbor se zasniva na želji da asketski pokret druge polovine 17. ' . donosićemol uporedno Spenerove »Theologische BedeJf.0stalost« njegova učcnja. ..prev. također. kod njega je važno slabljenje njegova zakonskog shvatanja opravdanja. na žalost.' skiCe odustanemo. da životni stil asketskog protestantizma i iz biografske literature očigled:. J.drugi kontinentalni predstav. Brentanovo mišljenje da je ovaj razvitak bio sa~ mo »anglosaski« . Od zadatka.' tičku) »Z3.prev. k~o i Kromvelu Lres~ ta'!racIJl. su Sombart i Brentano izvadili iz Baxtera upravo one »cbionitske{( sastav~~j dijelove koje sam ja jako isticao . poznatu.) nije nikoga zad0voljio. ili holandska baptistička literatura.. vijeka ne isključivo. 2) ne smije previd~: jeti da ja upravo nastojim da pokažem kako je.Njegov pokušaj da kombinuje »univer~: sal redemption« (»opće spasenje« . no predstavimo . Adamsa. etički presudnih:' stvari u učenju o predestinaciji.. Bunyana skupljeni su u 10 svezaka djc•. da u okviru OVC. Ako uzmemo u ruke Baxterov »Ewige Ruhe der Hei)i~ gen« i njegov »Christian Directory« ili. Njegov »Chnstlan Dire~ tory« je najobimniji kompendijum puritanske moralteologij~ i pri tome svuda orijentiran na praktična iskustva njegove du~ šobrižničke službe.

i Bailey (na cit. a raspravljalo se još 1644. N. 308a). . žestoke napadaje na Veneciju i Alitverpen Comm. III.. i zato se čuvajte iskušenja kao što je to da se služite svojim pozivima i smišljate da budete bogatiji . 24) protegnuo je to na namještenike »lombardanata«.) ovog svijeta.2.I. da li lombardanti mogu biti pripušteni pričesti (ovo. i 18) filipiku protiv avaritia (lakomostl. koji citira svoje katoličke pretke-iako je u cijelom evropsko-azijskom svijetu već hiljadama godina bilo stranaca i bankara).prev. u čitavoj vjerskoj literaturi englesko-holalidskog puritanizma. str. N. add therefore beware of such temptation as to use their callings and engine to be richer (. str. brigama .) »Bogataš se lako ne spasava«. i 1657. M.. . na primjer. ne treba pripuštati pričesti.poZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 151 bogatstvu5 i njegovom sticanju pasti II oči naglašavanje upra~ vo ebionitskih elemenata novozavjetnih objava. Na hugenotskim sinodima nije bilo drukčije. U Nizozemskoj je jUŽD()holandski sinod od 1514. Praxis pietatis. 18.Upor.ika opasnost. M. nego. Opp. Mathew (Henrya) The worth of the soul. N. Upor. N. not only because the soul is neglected and the body preferred before it. i upravo to je ipak poenta ovo. 319: Those that are eager in pursuit ofwordly wealth despise their soul..) Ali na istoj strani stoji napomena. Div.a što je ovdje izloženo. naročito.• str. 6 Bogatstvo kao ~akvo je j~dna ve. iako je taj posao zakonom dopušten.. IV Alist. jer je ona nagradivala ono što je odlučno: asketski uslovljene. M. Hoombeekovu (na cit. bile ništa novo.uos~ talom. kaže . koju ćemo kasnije citirati. ipak duh ove asketske religioznosti.. X. (čl. 182. XC. (Oni koji su žestoki u težnji za svjetovnim bogatstvom preziru svoju dušu ne samo zato što je pred tim zapostavljena duša. pak. but because it is employed in these pursuits: Psalm 121. str. prema dominantnom v kom« u~t:nju.. 1667. theoi.prev. L. 140a. 517:. prema antici i srednjem vijeku. Kod pijetizma se to savršeno samo od sebe razumije.. zato što ona tim težnjama služi« .• str. M. koji nije bio apsolutno nikakav ljubitelj građanskog bogatstva (v. V. na jedno pitanje izjavio: »lombardante«. Pijemonteze) da isključi iz pričesti. Isto tako. (Kod ovog pisca sudjeluju.. naspram Btentana. Imetodistički katekizmi odvraćaju od toga »đa se na zemlji skupljaju blaga«. Bailey. rodio ekonomski racionalizam.. isto onako kao u manastirskim gazdinstvima. . de usuris.prev. M.). provincijalni sinod u Deventeru od 1598. mj. a osobito one putem recreatIons. 182). • Isto tako kod Kalvina. A ni kod kvekera to nije bilo drukčije. oslanjajući se na jedno poznato mjtsto u Bibliji ..nij. One isto tako nisu. sinod u Gorichemu od 1606. 665) htio »trapezite« (Lombarđane. mj.prev.) nasuprot sollicitudo (uzbuđenosti. a tijelo pretpostavljeno.. cap. Barclay na cit. XII. u Jes. racionalne podsticaje: Samo je to važno.. pohvalu bogougodnoj tranquillitas animi (duševnom miru . Ove vrste kapitalističkih slojeva nisu nipošto bile tipični nosioci mišljenja i načina života o kojima se ovdje radi. odredio je oštre i ponižavajuće uslove pod kojima su žene tih »zelenaša« mogle da budu pripuštene pričesti. o grešnosti traćenja vremena svake vrste. ~jegova iskušenja su ne~ prekIdna. . sentimentalno-pijetistički uticaji: v.prev. N. 6 Saints' everlasting rcst. teznJa 7 za nJIm ne samo daje. ili. 1 Ali nije samo bogatstvo nego je i 1iagonska težnJa za dobiti (ili ono što je važilo kao to) isto tako oštro osuđivana. . Works of Pur.. a još je Gisbert VQet (Disp.).

dozvoljavao im da svoju imovinukoi~~ risno ulažu. . Primjere oSude". Radinošću se najviše služi Bogu i najviše mu se odaje poštovanje .. besmislena nego i moralno sumnjiv~1 Izgleda da je ovdje mnogo oštrije nego kod Kalvina . 141 napomenu 5.9 Traćenje vremena je.treba samo ma~. Bog i u ovom životu udariti. ali na zemlji mora čov~.prev.. poglavlju »Samts' everlasting rest«. Ovdje se pokazuje začetak zaokreta iz volje božje u čisto utilitaristička gledišta kasnije liberalne teorije. ). Dir. 375/6: lt is for action that God maintaineth us and our activities: work is moral as well as the natural end of power. lo bolje pogledati.. Ono što je stvarno za osudu. . Ne dokolica i uživa} nje. prvi i principijelno. O religioznim vrelima utilitarizma v.. Javno blagostanje ili dobro većine treba cijeniti više nego naše vlastito . naime. u tome mnogo ravnodušni~ jom.152 MAXWEB~I bogatstvu svećenika nije vidio nikakvu smetnju za njihoW\i djelatnost. služi uvećanju njegove sl~ve. to je. značaju carstva božjeg. dakle. da »radi djela onoga koji ga je poslao sve dok je dan«. Ko bi u »skloništu« koje mu je Bog dao u posjed htio stalno da se odmara. Gotovo uvijek je sit mir na stečenom bogatstvu predznak pada. toga ce. I samo zato što ovaj posjed don()sf s~sobom opasnosti ovog odmaranja. 9 Christ. Jer »vje~: čiti mir svetih« leži na onom svijetu. da bi bio siguran u svoje stanje milosti.. 1tis action that God is most served and honoured by." uživanje u bogatstvu.. »praznim priča.kojiti:1 . zar 'bi to veĆ bilo sve čemu smo imali da se nadamo'! Neimanježelja na svije-. jer to po božjoj volji i ne treba da bude. težnje za novcem i dobrima iz puritanskih spisa možemo prh~': izvoljno da gomilamo i da ih kQntrastiramo s poznosrednjoy~) jekovnom etičkom literaturom. skretanja od te~~: nje za »svetim« životom. tu ne može se postići.dalje u tekstu i već gore na str. Vrijeme života je beskrajno kratko i dragocjeno da bi se »utvrdila« vlastita vo~ .askeza usmjeren~-) protiv svakog sticanja vremenskih dobara. love sumnje su bile vrlo ozbiljna stvar .' • Iscrpno razvijeno u 10. po nedvosmisleno objavljenoj volji božjoj. cl prije svega.. samo uz izbjegavanje bruke..Kad bismo mi imali sve što bismo na svijetu mogli imati. s njegovom posljedil: com besposličenja i putenosti. N . Gubljenje vremena društvenošću. . nego je. I. nego samo rad.. naprotiv. on je sumnjiv. kacija. jek. odmara~.. najteži od svih grijeha. M . u njemu gledao sasvim poželjntit: jačanje njihova ugleda. .. pa da se vidi njihov odlučujući etički smI~~: sao i veza. nje na' posjedu. The public welfare or the good ofmany is to be valued above our own (Zbog radinosti Bog čuva nas i naše djelatnosti: rad je moralni kao i prirodni cilj moči.. str.

unprofitable company. Ill. za kapitalizam konstitutivna.kao već Gete u svojim» Wanderjahren« .. str. I ako su prazna razonodenja.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA l53 njem«. 12 Na cit.) I?uritana~a. Those that are prodigal of their time despise their own souls« (» Visoko cijenite vrijeme svakog dana budite sve pažljiviji da ne izgubite ni najmlli1$ svog vremena nego što ste pažljivi da ne izgubite ni najmanje svog zlata i srebra. dressings. mj. beskorisno društvo ili spavanje koje od iskušenja koje vam otimlje ikoliko vašeg vremena. str. Div. koje su savremenici tako duboko osjećali. pirovanja." čak i spavanjem dužim nego što je to za zdravlje potrebno12 . be any of them temptations to rob you of any of your time.). or sleep. dj~l.OSObIO "sv<?Je slJe~bentke da stvore slobodne institucije i da ipak postanu sVjetska sIla I 2) on Je onu »)računstvenost« (Rechenhaftigkeit) . preziru svoje vlastite duše .). mjerimo . Mi smo navikli da o specifično modernom čovjeku od struke kažemo da taj »nema vremena« I da stepen kapitalitičkog razvitka. M. M. 13 Slično o dragocjenosti vremena Barclay na cit.moralno je apsolutno za osudu. opet.Kada Washington Irving(»Bracebridge Hall«~ gl.. N. ] Baxter opširno i iscrpno govori o grijehu nc:potrebnog govorenja. stoga.prev. potvrdeno asketsko sredstvo odgoja za samokontrolu. N.. u neku ruku.imice.. osobito od vremena klinijevaca.1 3 Još se ne kaže kao kod Franklina: »Vrijeme je novac«. XXX) razlog tome traži djelimice u »calculating spirit« (»)računskoniduhu« .. mj.najviše 6 do 8 sati .po tome što časovnici otkucavaju svaku četvrt sata (kao i Sombart u svojem »)Kapitalismus«).. . (»)Oni koji su rasipni u svojem vremenu.) kapitalizma. jer je svaki izgubljeni sat rada u službi božje slave oduzet. dotjerivanja. 315). str. .prev.zosta~ i d!1 su z8: Englesku stvari stajale ovako: l) puritanizam Je osP. idle talk. »Melancholy« i »moroness« (»sjetnost« i»natmUTen05t« . bile su upravo posljedica prekida bezazlenosti »)status naturalis« (prirodnog stanja .prev. 14 Baxter na cit.koja je.10 luksuzom. zaludno razgovaranje. mj" l. ali ta rečenica važi. 90. onda na to treba reći da Jeza romanske narode taj efekat i. i 10 Zapovijed ćutanja je polazeći od biblijske prijetnje kaznom za »svaku nepotrebnu riječ« . M. . str. pretvorio iz sredstava privrede. M. str" 383.. mj. str. M. N. u djelovanju političke slobode. prema tome povećajte svoju pažnju . i d. na primjer. N. N. accordingly heighten your watchfulness«.kako Sombart naziva ovaj ))spirit« . then you are that you lose none of your gold and silver. zvona imala da služe njegovoj potrebi raspodjele vremena. of Pur. Karakterološko značenje je cijenio već Sanford.. 14. 14 Bezvrijedna je. W. l.Ali mi ipak nećemo zaboraviti da je prvi čovjek koji je (u srednjem vijeku) živio s raspodije!jenim vremenom bio kaluder i da su crkvena.. feastings. u stvari. mj. a u službi ovih ciljeva stajalo je i strogo zabranjivanje nepromišljenog govora. u princip čitava načina života.prev. II N a cit. na Cit.). 79:)Keep up a high esteem of time and be every day more careful that you lose none of your time. And if vain recreation. I ovdje se protestantska askeza kreće davno utvrdenim putem. uspiritualnom smislu: ono je beskrajno vrijedno. kaže Matthew Henry (Worth of the soul. koja vodi do samoodgovornostI.prev.

to će današnje .axter o svojim tkalci ma u Kidd~rminstRUu svojoj autobiografiji kaže: »And theirconstan~ converse and traffic with London doth much to promote civility and piety among.kako to Albeni preporuč~je -dz utilitarističkih r a z l o g a ) .:. mj. 445).. .). po Baxteru.prev.' ma je bilo odvajkada poznato da su njihovi imućni krugovi svoje sinove bod~ rili na izučavanje zanata (iz etičkih..a i to je luteranski -. of the Pur.. n Na cit.Answer: You may cast off such excess of wordly caresor business as unnecessarily hinder you in spiritual things.. N.prev.. (Ekscerpt u w. Da bi blizina glavnog grada imala dana vrline djeluje okrepljujuće.sjedišta građanstva okrenutog racionalnom privređivanju·­ sjedišta asketskih vrlina. But you may not cast off all bodily employment and mental labour in which you may serve tJie common good. a.. lO> Ovdje leže stvari u kojima pijetizam zbog svojeg osjećajnog karak. Div. N.gs that can find no time for holy duties (Zato što su lijeni u svojim pozivima. za nju je tu nedjelja...Odgovoi:: Možete odbaciti sav višak ovozemaljs1rih briga i posla kojj vas nepotrebne) sprečava u duhovnim stvarima. mj. Odatle mišljenje da su prven. I. is asir your servant should refuse your greatest work and t ye himself to some lesSer. str. to je kao kad bi vaš sluga odbio vaš najveći posao i ve. str. Baxterova raspravljanja o pozivu na cit. Svako kao član crkve. And God hath commandeth you some way or other to labour for your daily bread and not to Jive as dronesllf the sweat of others only (Ali. Za to se navodi božja zapovijed Adamu. zao se za mariji. ili državne z!ljednice mora iskoristiti svoje sposobnosti do krajnje granice za dobro crkve i državne zajednice. Bog vam je zapovijedio da na ovaj ili na onaj ila~ čin radite za svoj svagdanji hljeb i da ne živite kilo trutovi samo od znoja. poZiVU. uVi.što je jedna vrlo karakteristična antiteza puritanizmu.). To neglea this and say: I will pray and meditate. tradesmen (A njiho~ vo stalno ophođenje i saobraćaj s Londonom čine mnogo da se među zanat~ .). Every one as a member of Church or Commonwealth must employ their parts to the utmost for the good of the Church and the Commonwealth. 108. To zanemariti i reći: Ja hoću da se molim Bogu i da razmišljam. 242: . je ona Bogu manje ugodna nego aktivan rad njegove voljeti~. easier pan..svećenike za- . mogu li odbaciti svijet samo da bih mogao rltisliti na spasenje? .. da nemir pozivnih poslova odvodi od Boga .. Ali vi ne možete odbaciti sav lični posao i umni rad u kojemu možete služiti općem dobru.» Ifs they are lazy in their callin. »U znoju: svog lica« . lakši dio. i d~6' njima sljedeće mjesto: But may I cast off the world that I may only think aC my salvation? . uprkos tome što on sasvim u luteranska m duhu naglašava daje pozivni rad služba božja . lS Jet~.'. Tako J~. kad se dešava na račun pozivno g rada. neposredno za osudu dokona kontemplacija. M../' jek oni koji su u svom pozivu dokoni nemaju ni za Boga v:teC mena kada za to bude trenutak. eventualno. lijskim radnicima unapređuje uglađenost j pijetet .« O kv~keri'. za Spenera je ipak savršeno jasno (v. i Pavlovo uputstvo: »Ko ne radi. ne treba da jede. M. str." str XXXVIII). tera zastranjuje.prev.154 .barem njemačke . N. M. H ' IS Upor. a ne . najmanju ruku. Bedenke]Ji III. drugih .. 16 Osim toga. Theolog. stveno gradovi .. oni ne mogu nači vremena za svete dužnosti .

19 Rad je. koja postoji očevidno od uredbe benediktinaca.. izd. .See that you have a calling which will find you employment for all the time which Gods immediate service spareth« (»Gledajte da imate jedan poziv koji će vas zaposliti za čitavo vrijeme koje vam ostavlja neodložna služba božja« . ponekad jedva nešto čestito može da nade u čitavoj jednoj općini« (Theolog.). ipak još nalazi nekoliko dobrih duša na kojima se može postići dobro. mj. Njegova etička glorifikacija je vrlo moderna. naime. na prvom mjestu.Seljak je upravo malo kValifikovan za asketski racionalan način života. U značaj ove i sličnih pojava za pitanje klasne uslovljenosti askeze nećemo se ovdje upuštati. . . prema tome.Soz. N. .prev. 14.. J. . . N. a ne po osnovnom principu. na clt . 66. str.). specifično preventivno sredstvo protiv svih onih iskušenja koja puri tanizam obuhvata pojmom »inclean life« (»nečistiživot« . Bed. kao takvo. da se medu velikim brojem ljudi u gradu.a njihova uloga nije mala. str.): »Bewholly taken up in diligent business of your lawful callings when you are not exercised in the more immediate service of God« (»Budite potpuno zauzeti prilježnim poslom u svojim zakonitim pozivima kada ne vršite neodložniju službu božjU« . služi umfivlj'avanju vlastite volje. gdje je većina potpuno pokvarena. str. des Ev . str. . Uzmimo sljedeća mjesta (na cit.&. dok se u selima.). str.prev.da vjernost pozivu. Rad u pozivu je. provlači jedno stalno ponavljano. dužnost zahvalnosti za milost božju (luteranska predstava!). mj. 21 On je. Seksualna askeza u puritanizrnu samo je po stepenu. . 1905. 430). dakle. 48). u oštroj suprotnosti ne samo prema Orijentu nego gotovo prema svim kaluderskim pravilima cijelog sVijeta/o . i d. Dva motiva ovdje djeluju zajedno.to može pokazati samo jedno mnogo obimnije razmatranje. M. lO Da specifično etičko cijenjenje rada i njegova »dostojanstva« hrišćanstvu prvobitno nije bila neobična. Tako Sp ener jednom prilikom piše nekom mladom kolegi: »Pokazaće se. 272) . kao i ljubav prema bližnjemu. To. KarakteristIčno je pijetističko tumačenje . II Tako i upijetizmu (Sp/(}ler. odavno prokušano asketsko sredstvo koje je. to je ne· davno opet Harnack oštro naglasio (Mitt . i stoga nije bogougodno kada se on vrši protiv volje i s neraspoloženjem (na cit. ll. III. 429. Hrišćanin će se.odvajkada bilo cijenjeno. pOI1ekad gotovo strastveno propovijedanje teškog. M. N. N. u najmanju ruku. »pokazati marljivim u svojem radu kao čedo ovog svijeta((. pa čak ni svojstvena misao.»Labour hard in your cal1ings« (»Radite valjano u svojim pozivima« . koja nam je zbog grijeha kao kazna nametnuta. M.. M. zasniva .. 336. očevidno.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 155 Kroz Baxterovo glavno djelo18 se. 303). u crkvi Zapada. prepastttL Ah i pljebzam pokazuje slična shvatanja. što je za brigu. 3/4. mj . Kongr.prev."\ lO Na čemu se ova važna suprotnost.).prev.." zaostaje za puritan· skim shvatanjem. br. neprekidnog tjelesnog i duševnog rada.

kao popratna pojava spolnog snošaja. N. po Baxteru. etički posmatrano. M..u suproti' . ko kao. higijenski teoretičar. ona je tek posljedica istočnog grijeha. da pokaže pozitivne rezultate. zbog neizbježnog za nju apela na »bespredrasudnost«.h' piscencija i tijenoutoljavanje ne smije da bude svrha samoj sebi. sa~ mo što »se oni ovdje odmah razumiju«: u jednom predavanju motiviraoje:. neki revnosni predstavnik »higijenske prostitucije« . N.' svojim prenemaganjima. Puritanski i higijenski seksualni racionalista idu vrlo različitim putevima. dospio"~ jeva u opasnost da buretu u koje pretače istovremeno izbije dno. Tretiranje Gretice kao prostitutke i izjednačivanje silne vladavine ljudskih strasti sa spolnim snošajem radi' zdravlja. iz čisto spolj~ njih razloga) sklopljen brak (jer uvijek potiče iz racionalne promišljenosti) pretpostavlja erotski uslovljenom braku.kako je poznato.isti. rani čenja spolnog snošaja na ono što je zdravstveno poželjno. Zaokret u čisto higijenski orijentirani utilitarizam izvršen je već kod Franklina. kao što je pitanje seksualne apstinencije. koji stoji na etičkom stanovištu modernih ljekara.156 MAX WEBER: drukčija od kaluđerske i zbog obuhvatanja i bračnog živQta dalekosežnija" Jer je spolni snošaj i u braku dopustiv2. i po shvatanju. Wolf) je preuzela asketsku teoriju u shvatanju da ono što je utvrđeno kao sredstvo za svrhu: konki.). koji je tako jednu prirodnu i Bogom traženu stvar pretvorio u nešto neiibježno s 'grešnim osjećanJima po~ vezano i time u nešto što je pudendum (čega se valja stidjeti.) je. M. do onih koji še sklapaju iz čisto erotskih iIi čisto spoljnjih razloga i koji. i koji se. I po shvatanju nekih pijetističkih pravaca najviš! je oblik hriš-' ćanskog braka onaj u kojemu je sačuvan virginitet.Kakaje pri onom raciom~!nom tumačenju spolnih snošaja kod naroda koji su bili. Spenerovom. mogao. od istaknutih ljekara ponekad zastupano.: pod puritanskim uticajem konačno ipak nastala profinjenost i duhovno-etio< ko prožimanje bračnih odnosa i onaj vrhunac' bračnog viteštva . o tome kako? i teoretski izjasnio. ovaj razvitak je već svuda nastupio. po kojemu je izbjegavanje ~ inače tiesuzbivljivog .nemorala sporedna svrha. a ovdje'. i tako dalje.naravno. Konkupiscencija je. međutim s koncesijama grubom luteranskom shvatanju. koji nas lako podsjeća na banauzijski . s obrnutim predznakom . Ćim ove stvari uopće postanu predmet čisto racionalnih rasuđivanja. prema tome je princip »kompetencije« za rješavanje' tog pitanja. spada »isklju:čivo« pred forum· ljekara (kao stručnjaka): kod puritanaca je »stničnjak« moralistički. Hernhuterska teorija i praksa· ne' dolaze ovdje u obzir. . njena svrha. Racionalistička filozofija (Chr.. Ali je moćni idealizam puritanskog shvatanja... pri tome se na ovim donjim stepenima. samo kao od Boga traženo sredstvo za povećanje njegove slave. čisto stručno shvatanje da jedno pitanje koje zadire u najsuptilnije lične i kulturne proble~: me. i sa rasnokonzervativnih stanovišta i čisto'" »higijenski« posmatrano. moralnu prihvatljivost »vanbraČDog spolnog snošaja« (smatranog higijenski korisnim) pozivajući se na svoje pjesničko preobraženje pomoću Fausta i Gretice. na primjer. Slično i Spener. sramotno prev. prev. dok moderna seksu~ alna higijena. na primjer.2. . sa svim. i u braku grešna. a odmah zatim onaj u kojemu spolni snošaj služi isključivo rađanju djece. sa~ 22 »A sober procreation of children« (»Trezveno rađanje dJece« ~. važe kao konkubinati.i jedno i drugo potpuno odgovara puritanskom stanovištu isto tac:. pod »nevlnošću« razumije6g~.radilo se o osnivanju bordela i njihova uredenja .

mj. 22. M. 2s Neimanje volje za rad je simptom nedostajućeg stanja milosti!6 Ovdje se jasno pokazuje odstupanje od srednovjekovnog držanja. • s I jedan simbol mormona (po citatima) završava se riječima: »)Ali jedan trom i lijen čovjek ne može biti hrišćanin niti može biti spasen. onda on pati ili zamre« (Plitt. od Boga propisana samosvrha života uopće. 29) ili slava rada II Solomunovim pričama.« Medutim.prev. naravno. a ne svakog pojedinca. itd . 279/80). On je odreden da bude ubijen i izbačen iz košnice.pokazala čudestvene ekonomske rezultate ove sekte . ..pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 157 obrazno sa zapovijedi: »Budite plodni i množite se!« Kao protiv religioznih sumnji i skrupuloznog samomučenja tako se i protiv svih seksualnih iskušenja propisuje . M) su tako eminentni grijesi zato što imaju stalan karakter. s vjerskim entuzijazmom. 16. . biva II svojim simptomima brižljivo analizirano . prestaje i važenje tOg propisa.pored umjerene dijete. zaštita slobode savjesti žene i proširenje misli ))općeg svećenstva« i na nju i ovdje su bile prve breše u patrijarhalizmu. l. 377. Baxter ih smatra upravo »)faZaraČlma stanja milosti« (na cit. v. Gdje ova svrha otpada.povezana. Ko bez rada može da živi od svog posjeda. ne treba da jede« važi bezuslovno i za svakoga. biljne hrane i hladnih kupki . na cit. M. 31. nego živi rada radi.) u Kod Baxtera se uvijek ponavlja. N. i prije svega. (Anabaptistički uticaji su saučestvovah i u »emancipaciji« žena. Upor. ovdje je pretežno grandiozna disciplina. naravno. str. N. i samo njime omogućena . napomenu 5. 380. str. nećemo ovdje ispitivati. I Toma Akvinski je onu rečenicu interpretirao. •• Ćak i Zinzendorf ponekad kaže: ))ćovjek ne radi samo zato da bi živio.to. Po njemu Z7 je rad samo naturali ratione (prirodnim zakonom . Bibhjska osnova je redovito ili ona koju poznajemo još od Franklina (Solomunove priče. osim toga.) i »idleness« ())lijenost« prev. 428) . stavila pojedince pred izbor: rad ili izbacivanje i . na toga se on ne odnosi. 382. dakako. ~ ))Sloth« ()Tromost{( . On pogađa samo vrstu. Oni su upravo antiteza metodičnog života . na cit. str. str. N . nad tom zapovijedi u njenom bukvaInom tumačenju. i ako nema ništa više da radi. mj. Z4 Pavli nska rečenica: »Ko ne radi.) nužan za održanje života pojedinca i društvene cjeline.. I. 56..prev. str.»Radi žestoko u svojem pozivu! «Z3 Ali je rad. koja se drži sredine izmedu manastira i manufakture. a isto tako kontemplacija kao duhovni oblik djelovanja II carstvu božjem stoji. gore str. I. •• Ono stoga. mj. Uz to je za popularnu teologiju najvinosti s patrijarhalnom maglom koja još postoji kod nas sve do krugova duhovne aristokratije u vrlo osjetnim zaostacima .

d. l. nego najsiromašniji čovjek.. a ovaj poziv nije. str.~ mu ima da radi... ostajanje u qjemu i mirenje s njim dužnnt poslušnosti prema božjoj providnosti. mj. mj. ..Odgovor: To vas može opravdati za kakvu prljavu vrstu posla time što ćete biti korisniji drugome. jer iako njemu za pokriće njegovih potreba nije rad potreban.. they have as great a necessity to obey God . ročite) 3. pravnosti jedan poziv (calling) koji on ima da prizna i u kdje..• then the pOQrest. zar nas bpgatstvo neće opravdati? .. str" 376: Though they (bogataši) have no outward want to urge them. Spener uvijek kada se radi o pitanju promjene poziva operira time da je. umljivo.. 108.. V... i.. oni imaju tako veliku nuždu da se pokoravaju Bogu.. raZ.prev. ....' Fenomen podjele rada i profesinalne organizacije druŠtva shvatao je. M. Baxter na cit. nego božja zapovijed pojedincu da radi u njegovu slavu. koji je iz tog razloga na" sklonost čovjeka da prije vremena ode u penziju pobijao kao moraillo sumnjivu i . M .. pošto je čovjek već jednom uzeo odredeni poziv.u odbrani svojeg prigovora protiv zakonitosti uzimanja kamata: da uživanje kamata vodi do lijenosti ..).158 MAXWEBEj( ši oblik kaluderske produktivnosti bio u povećavanju blaga crkve (»thesaurus ecclesiae«) molitvom i službom božjom:' AJi kod Baxtera ova izbjegavanja etičke radne dužnosti. J05/6~ z• • 5to tako Spener (na cit. Padaju u oči naročito sljedeća: mjesta: Question: But will not wealth excuse us? . III. napomenu l. K tome na cit.). God had strictly commandeth it (rad) to all (Iako oni nemaju spoljnu potre"bu koja bi ih tjerala. N. Ova n~ iz~le~ la. Ni imućan čovjek ne treba da jede ako ne radi. 338. Uključivši pijetizam. str. mah. z"·ler božja providnost drži za svakoga bez razlike ~ pn~..naglašavao da je onaj ko može da živi od svojih kamata ipak po božjoj zapovijedi obavezan da radi. ali ne možete biti oprošteni rada više . . by making you more serviceable to anot~ her.. '. man. Bog je to strogo zapovjedio svima . l. kao u luteranstvu/o božja volja kvjoj onima da se pokorava i da se njom zadovolji.Answer: lt may excuse. mj.na kojega se 1. kao i drugi. božja iapovijed koju on ima da sluša isto tako kao i siro. to ipak postoji. ne samo da otpadaju nego on i stalno ističe r:iačelo da ni bogatstvo ne oslobada28 onog bezuslovnog propisa. N. but you are no more ~xcused from serv:ice of work. 425).. (Pitanje: Ali.ka nija~sa imala ~e dal~k()sežne psiho~ošk~ p'oslje~ dIce l bIla Je u veZI s produzavanjem onog provldenc1jaJnog tumačenja ekonomskog kosmosa koje je već skolastici bilo dobro poznato. prev. you from some sordidsort of work. već Toma Akvinski .

O ovima se Baxter izjašnjava u izlaganjima koja u više nego jednoj stvari podsjećaju l2 direktno na poznatu apoteozu podjele rada Adama Smitha. koji se nikada nisu potpuno oslobodili pavlinske svjetske indiferentnosti. bilo neposredna emanacija božje volje. to se raspoznaje. Indijska etika Je.(pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 159 _opet najzgodnije n~~ovezuj~mo kao.) Oo .prev. dovodi do kvantitativnog i kvalitativrtog poveća­ nja radnog učinka. di~ek~nu e~anac1ju božansk!l~ plan~ sVIJeta. više što S~ upravO odnosI luteranske poboznostt prema »svIJetu« uopce od samog početka bili i ostali nepouzdani. zaIsta. učenje . Baxter na cit. I. Pobožni Hindus je. Ako je ta motivacija dotle čisto utilitaristička i potpuno srodna s nekim.. i slučajno je (»contingent«. učenja i ~tvaranja psiholoških podsticaja odredene vrste posredstvom religije. . te je tako istrajavanje pojedinca u položaju i u granicama koje mu je Bog dozI?ačiobila vjerska . Upravo na tome može se da upozna razlika izmedu samih etič~ih.S druge strane. Koja je svrha pozivne organizacije.l' To ti~. tačno prema puritanskoj shemi pragmatskog tumačenja. pov9tjne šanse za svoj preporod mogao da stekne samo strogim tradiciona~­ ~i~ i~vršavanj~~ duž~ost~ svo~e kaste: n. 377. i samo je ovo moglo da se označi kao vjerska.. Za Lutera je. po njenim plodovima. M. i tako služi općem dobru (common best). nisu se za uobličenje svijeta -mogli dobiti etički principi. N.ajčvrš~ vjerske uSldre~osti tptdicl0nahzma. .. providencijaini karakter ispremiješanosti privatnoprivrednih interesa drukčije se nijansira ti puritanskom shvatanju. .dužn?st. Specijalizacija struka. dužnost.. upotrebi). u svjetskoj literaturi tog vremena već običnim gledištiv. i stoga se on morao uzeti onakav kakav jeste. to je izloženo u člancima o »Wirtschaftsethik der We1treligionen«. mj. isto tako kao što je ona u drugom pogledu (staleški tradicionalizam) najkonsekventnija antiteza jevrejstva. ~h uvrs~avanJe ljudI II ta] kosmos roizlaZI IZ causls naturahbus (prtrodmh razloga . S kojom najviŠom patetikom koja vlada čitavim životom indijsko o spasu povezuje tradicionalizam poziva sa šansama 2. kako smo vidjeli. uvrštavanje ]judi u date staleže i pozive. Iz Luterovih misaonih krugova.a preporod... koje proizlazi iz objektivnog historijskog poretka. u oVOJ stvan naJkonsekventmJa antiteza puritanske etike. str. prema sko1astičkoj jezičkoj . jer ona omogućava radnikovu spretnost (skill). koje je identično S dobrom što većeg broja ljudi.

35.' će i~p~ljiti ka~akteri~tična puritanska. zaista »demokratski«A.pokazuje se jasno u sumnjama i muci koje je s. Nestalan rad. na kOJI Je obIčan nadmčarpri. DIV.njegovu samouzdizanju.prev. Utilitaristička tumačenje da ekonomski kOSIllOS ima da služi održanju života svih (good of the many. . Utilitarizam je. ukoliki:! ovozemaljske svrhe pri tome uopće dolaze u obzir... kako smo vidjeli.. često je neizbježno. pOtvrđivanje njegova stanja milosti na njegovoj savjesnosti. W" & Th Evans Philadelphia. Na ovom metodskom karakteru ko~ 33 Ah zato ne iz njih izvodlj... najsilniji . djela Jednog čovjeka su samo nesohdan pngodm rad! i on više vremena provede u lijenosti nego u radu«. i kadaui: završava ovako: »i on (stručni'radnik) će svoj posao izvršitLu'. 35 V. obožavanja kreatura. I po kvekerskoj etici profesionalni život čovje~a} treba da bude jedno konsekventno asketsko i!!posništvo.prcw..iva. najbolja stvar«.kažc i Th.). ali vazda neželjeno medustanjtL Covjeku »bez profesije« upravo nedostaje sistematsko-m~~. 34 The inconstant man is a stranger in his own hQuse (NepostojančoV. unutarsvjetovna aske~ za iziskuje. kako se ona (v. Naprotiv. 86)'u svrhovnom uobličenju ekonomskog kosmosa izražava.". na uštrb slavi božjoj.. vol.prev.Sm. 34 zato je stalan poziv (»certain Cal~: lin~«.lenadlj. str" 130.). ' . jek je stranac u svojoj vlastitoj kući . ne služi slavi božjoj. moran. I." N. M. kao što je to ranijer~~ čeno. o tome specijalno izjave Georga Foxa u The Friends Library(ed~.. nego kreaturaInim )~ul: tumim svrhama«. str. N. nego je racionalni rad"1I struci ono što Bog traži. zna ni mjesta ni vremena. Nije rad sam po sebi. On se konačno miri s time da su u bibliji pretoTa Festusa apostoli th: tulirali čak sa xpa'tlo'tct<. gore napom. pak.) b..ko~ ja se ispoljava u brižljivosti 35 i metodu kojim se on starao II svojoj struci.ilo je konsekvencija misli da svako drugo tumačenje vodi do (aristokratskog). (najodličniji. koji. Sp~ner imao da bi na mnogobrojna pita'. str. Jer. Ali božja volja. 7 7 ) " " . nja podržao upotrebu nazivi kao aota<popov (nešto što je beznačajno . u tom se pokazuje potpQn9 genuina kalvinistička predstava da kos mos »svijeta« služi slavi GospodaBoi ga. ili. to se odmah tka ~lm ~axt~r nad svoJ~ Izlaganja stavI ffi?tO: »~an st~lnog' pOZIva. redu. ~a drugim mjestima stoji »st~~e!i cal!ing«) za ~vakoga. j d. common good itd. dok se drugi nalazi u vječnom neredu i posao mune.)" .Politička strana ove stvari ne spada u ovaj k o n t e k s t .. dakle. može upravo. samo da bude dobro »cjCIine« :bezli&la »korisnost«.Qnuti. pa je zato za osudu bezuslovno vladala cijelimaske~~ skim protestantizmom . N_ M.. todski karakter.). 1837. M. koliko je intenzivna ova misao: da svako obožavanje kreatura ide. konsekvencija bezličnog uobličenja »ljubavi prema bližnjemu« i odbileivanje veličanja svijeta ekskluzivitetom puritanskog »in majorem Dei gloriam«.p61~ .. Adams (Works of the Pur.160 ma/'.

a onda dolazi kao treći-i. II . 418: gajenjc duhana donosi u zemlju novac i zato je ono korisno.) na cit" mj.:l mogao njegov bližnji. 426. 36 I zato ne samo da se na pitanje: smije li neko da kombinira više callings (poziva) bezuslovno odgovara potvrdno . ovaj zaokret vjerske etike ne može da se smatra refleksom stvarnih ekonomskih odnosa.. III. na ImrenjU sa . na prvom mjestu prema moralnim mjerilima. 7.o čemu ćemo kasnije imati još da govorimo -može da bude direktan proizvod pobožne čestitosti (na Cit. 525). I Spener se približava tom stanovištu. Cesto ponavljanje odgovara upravo na ovo pitanje (o dopustivosti promjene poziva) u Prene rovom. čovjek može da izVla~i dobit a da ipak ostane pobožan. taj nije ljubavlju preni a bližnjemu obavezan da mu od toga daje. Stoga se ni na promjenu poziva nipošto ne gleda kao na nešto što je za osudu ako do nje ne dolazi lakomisleno. str. naravno.:'8 što saobrazno s općim principom znači: korisniji.sudbmom. inače. rraktično najvažniji aspekt: privatnoprivredna »unosnost. da čak naročito visoka dobit . • 9 Tako nešto se ne nalazi barem u spisima vodećih kontinentalnih pijetista. 429.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 161 purit~ns~e ideje poziva ~vije~ je nag. korisnost jednog poziva i njegova odgovarajuća bogougodnost ravna se.. A prije svega. ali ne zaboravlja ukazati na to da~ kako to pokazuje primjer kvekera i menonita. stva (stanovište »izdfŽavanja«) i merkantilističkih argumentacija o korisnosti »FlOTS der Commerzien i sl. dakle. vrlo suzdržljiv i prije dehOIMtivan (III. str. 427. 435). 435. I. III.nije nigdje zapovieQio da čovjek ljubi bližnjega više nego samog sebe. str. 434). a odmah zatim prema mjerilima važnosti dobara koja imaju u njemu da se proizvode za »cjelinu«.«39 a6 A osim toga. naravno.l~s~k. Specijalizacija poziva u talijanskom srednjem vijeku. nije štetno. 332. str. Covjek. Ko. . kako je eminentno prakti~an u svakodnevnom životu bio različit način tumačenja I Kor. poziv. razvijenija je nego u Engleskoj tog perioda. i ako to ne dovodi do toga da čovjek u kojem od tih kombiniranih poziva bude nesavjestan (»unfaithful /<).. nego da bi se dobio jedan bogougodniji.. doduše. a nikome. Ali on sam ostaje.Sl'ANTSKA l:TIKA I DUH KAPITALllMA . Jer Bog . str. naravno. ne kao u ~utera. naravno. 443. u slučaju da se radi o prelazu iz (moralno vrlo opasnog) trgovačkog poziva u teologiju. a. zna da on s~m svoj posjed upotrebljava svrhovnije i tako više u slavu božju nego što bi t.. uzgred primiJećeno.PROTf.ako je to za opće ili vlastito dobro l ? korisno. ima i dužnost ljubavi prema samom sebi. mj. 330.kako se to 'il puritanskoj literaturi vrlo često ističe . Spenerov stav prema »dobiti« koleba se tamo-amo između luteran.od Boga jednom dodIjeljenom . dakle nije greino! (Upor. na primjer. str. I. ja'\co prečišćenom mišljenju pokazuje. nego kao samog sebe. upor.

t.4: »Ne radi da se obogatiš« znači samo: riches' for our fleshly ends must not ultimately be intended (ne treba najzad težiti za bogatstvom za svoje tj~lesne svrhe . a težnja za tim samo on~' da kada se ona dešava da bi čovjek kasnije mogao bezbrižno to 40 Ova shvatanja nisu kod Baxtera odraz ekonomske sredine u kojoj je on živio.). LI). sima života pokaže jednom od svojih kakvu šansu dobiti on pri tome ima svoje namjere. bez štete po svoju dušu ili po druge. str. ne boljim. Adams o težnji za dobitkom primjećuje: »He (the knowing man) knows . nego su zarađivali samo »food and raiment« (»hranuJ odjeću« . }\. 378/ c. kako biste ih za njega mogli upotrebljavati kada bi on to zatražio. J. svaka formalno poštena zarada i legitimna. »from ~and to mouth« (»o~ ruke do ust~ = od danas do sutra« . dakako.t receive the glad tidings of the GospeJ« (»Siromah dobija radosne vijesti Evanđelja« . mj. N'.i zbog toga on ville voli da spava s čistom savjd~ nego sa samim obiljem. seth rather to sleep with a good conscience than a full plIre. M. kao ~ to što zanatlije-majstori ni~ su živjeli bolje od svojih radnika. prema tome.162 MAX WEBER: Jer ako onaj Bog kojega puritanac vidi da djeluje u svim ude~.prev. N. tit. za čulno uživanje i grijeh. nego za Boga t(eba da radite da biste bili bogati. Miiton'u svojoj prvoj defensio pro populo Anglicano ima poznatu teoriju da samo »srednji stalei.)}. L.<c može biti nosilac kreposti . menu na cit. njegova autobiografija ističe da je za uspjeh njegova unutarnjeg misijskog rada suod]učujuće bilo to što oni trgovci koji su bili nastanjeni u Kiddenninsteru nisu bili bogati. mj. I. a vi to odbijete i podete manje koriS-nim putem. 9 (§ 24).. što znači: da je. Priče Solomunove 23. Naprotiv..prev. . vi odbijate da budete božji poslovođa (stewart) i d~ primite njegove darove. kako pokazuje obrazloženje da: isto tako »luksuz« kao i »bijeda« sprečavaju praktično izvršavanje krepostt. 380. M. M. Posjed u feudalno-senjerijalnom obliku njegove upotrebe je upravo ono Ito je odiozno (upor. vol. 2. I.). zato on ne žeU više bogatstva nego što pošten čovjek može da steme« .. (~i Bogatstvo' je sumnjivo upravo samo kao iskušenje za Iijent) počivanje i grešno životno uživanje.prev.. . N .. Ne. not better. N. »It IS the poor tha. a ne posjed sam po sebi. riapo~. that money may make a man richer. therefore desires no mote wealth than an honest man may bear away« (»On (pametan čov~ jek) zna da novac može čovjeka da učini bogatijim.prev.p~ev.a toliko on upravo i boće (The Adams Works of ·Pur. onda vi osujećujete jednu od svrba svog poziv~ (calling). . O debauched part of the gentry (ra~ratnom dijelu plemstva . and thereupon choo~. dis. . pag!.pri čemu je on pod »srednjim staležom« mislio »građan~u klasu«" nasuprot »aristokratiji«.). I. M.. str.Th. Div..) .. hrišćanin-vjet~ nik ima da se tom pozivu odazove time što će je iskoristiti. na zakonit način mogli dobiti više nego kojim drugim putem. X.4~ )Ako vam Bog pokaže kakav put kojim biste vi.. M.). N. 41 Tako Baxter ~a cit..prev_ N.

koje su slične raspravama mnogih protestantskih kazuista. bez ikakva obzira na odlučnu okolnost vjerskog nagrađivanja asketskog života za laika. od vremena jansen ističkog spora i bule»Unigenitus«.. dolje). Heaven upon earth (u Works of the Pur. M. . ovdje je izgledalo "ao nešto pozitivno moralno dobro. prošnja čovjeka koji je sposoban za rad nije grešna samo kao •• Ovo je odlučujuća stvar. Ono što je tamo uslovno moglo da bude dopušteno. vrlo važne osnovne razlike obostrane etike bile su i za novo doba.nisti obično citiraju katoličke moralteologe.na primjer. u što mi ovdje ne ulazimo . čitati rasprave . Alije ona. pa izgleda čak da ih i u t<?me š~ je. Vi ste obavezani da usavršavate sve svoje sposobnosti . moralno ne samo dopuštena nego upravo i naredena. isto što i htjeti biti bolestan. . str. 275. Ali je.). •• You may labour in that manner as tendeth most to your success and lawful gain. protestantska ideja poziva upravo najozbiljnije pristalice asketskog života po uspjehu stavljala u službu kapitalističkog privrednog života.prev. obrnuto. rie samo Tomu Akvinskog. kako je. osobito jezuitskog. neka to podnosi. A uz to. o pitanju dopustivosti kamate.•pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 163 . . dakle.. Praktično.o čemu ovdje nećemo pobliže raspravljati . kao izvršavanje pozivne dužnosti. na primjer.prevazilaze (puritancima je kasnije toliko puta prigovarana jezuitska etika kao s njihovom u osnovi potpflno istovrsnJl). »dopušteno« ili šta je »probabilno« . .Direktno uporedenje težnje za bogatstvom u carstvU božjem s težnjom za uspjehom u ovozemaljskom pozivu. kod Janewaya. argumentira se protiv zavjeta siromaštva: ko je po svojem stanju siromašan.4Z Parabola o onom slugi koji je bio odbačen zato što s povjerenim mu talentom nije lihvario . od kojih su se upravo najozbiljniji i najstroži sljedbenici crkve držali daleko.nego šta je u životu vjernika bio važeći moral.u Htjeti biti siromašan znači.Uz to još jednom opća napomena: ovdje nam. naravno. N. Slijedi gore U tekstu prevedeno mjesto.i veselo da živi. ali kada se on zavjetuje da će to i ostati onda je to isto kao kad bi se on zavjetovao da će trajno biti bolestan ili da će biti na zlu glasu.. Bernharda od Klervoa i Bonaventuru nego i savremene. kako je to često bilo argumentirano.tako su se i katolički kazuisti redovito osvrtali namvovjersk1i etiku.44 to bi kao pravdanje dobrim djelima bilo za osudu i štetno za slavu Božju. Mogu se barem ponekad u kazuističkoj literaturi katoliciz· ma. nije važno šta je teološku etičku teoriju razvijalo. •• Već u (Iuteranskoj) predstavci vojvode Kristofa od Virtemberga koja je bila uručena tridentskom koncilu. (Radite na način koji najviše doprinosi vašem uspjehu i zakonitoj dobiti. You are bound to improve all your talents . djelovala vjerska orijentacija pozivne etike. Kako blvi. ogromna razlika već u teoriji.izgleda da to i direktno izražava. Div. dok je. konačno ustanovljene.uptavo li tome što su ta latitudinarna shvatanja u katolicizmu bila od strane crkvenog autoriteta nepotvrđeni produkti specifiČDo labavih etičkih teorija.

d.en-.). tako i PCF slovnog čovjeka providencijalno tumačenje šansa profita~46.. Dok je epoha Stju8rta. dalje mjesta kao: ». str. probisv)etsk~ sk~tnice čiji život'nije. (Karakteristično' u španskom hidalgo = hijo d' algo-fiIius (sin) de aliquo: .pri čemu je »aliquid« upravo od predaka naslijeđeni imetak. Adams. gl. str.. i d. (naslijeđenom) posjedu.samo ako sam posjednik nije stajao za tezgom i izvršio potrebne metamorfoze svojeg posjeda (zavještanje' fideikomisa itd.prev. churches were men of affairs.) (Th.• Jena. N.V. Nasuprot tome. M.' nje posla besposlenima.·. 216.. Works ofthe Pur. naročito režim Laudov pod Karlom I bio sis~ tematski izradio princip potpomaganja sirotinje od strane vlasti idodjeljiva. .) (upor. a prema samom.. dok je u Evropi (kako je veĆ jednom James 8ryce primijetio) za novac kupljiva gotovo svaka socijalna čast . Leonard. W.164 MAX WEBER. White u svojoj inauguralnoj adresi za Assembly in London 1903 (Baptist Handbook. a . 69. i holandski sinodi udaraju na dozvole za prošnju i atestacije u svrhu prošnje. ml primjer. . str. i H> Levy.prev. specifično građansko shvatanje. the wJtole of life (Najbolji ljudi na spisku naših puritanskih crkava bili su poslovni ljudi koji su vjerovali da bi trebalo vjerom prožeti čitav životprev.. . who believed. koje glorificira poslovni uspjeh i sticanje kao simptom duhovnog stvaranja. 1912. ne pokazuje nikakav respekt. 1904. je . stoljeća počeo za besposlene zastrašujući sistem »workhouses« (»radionica« . naprotiv. 104): The best men of the roll of our Puriian . -: Tako kod Baxtera i. N. rity« (»Davanje milostinje nije ljubav prema bližnjemu« . trezvenog građanskog selfmademana41 pogađa čitav mlaz etičkog odobravanja: »God blesseth his trade« (»Bog blago. Upor.. de. Div. (. div. protiv časti krvi. tek potomak (političkog ili socijalnog) par~ venija može od njegova uspje1)a i posvećenja da ima koristi..pred kraj 17.· 5 Kao što naročito naglašavanje asketskog značaja stal". str.prev. M. •• Nagla§eno je rekao predsjednik Baptist Union of Great Britain and Ireland G. Early History of English poor relief. (naslov kasnije poznatog Defoeova spisa -. Koliko god da te razlike. Otmjena uzdržljivost seDjera i parvenijsko razmetanje nadu-' venog skorojevića askezi su jednako omraženi. Cambridge~ 1900. Adams.. 259). N.još i danas' tamo ponekad zastupljeno. Prema ovom. ipak je upravo suprotno. nog poziva moderne stručnjake etički preobražava. na primjer~ u konfesiji vojvode Kristofa. pri rapidnoj promjeni i evropejizaciji američkog )fiarodnog karaktera« blije-. of Pur. lozinka puritanaca je bila: »Giving aims is not·cha. lijenost nego je ona~ prema apostolskoj riječi. N. M. Die Grundragen des Okonomischen Liberalismus in der Gesch.' . Th. that religion schould permeate. the vagrant rogues whose lives are nothing but an exor'" b!tant cou~e: the main ~egging« i!d. i protiv ljubavi prema bližnjemu. 4' Upravo u tome leži karakteristična suprotnost prema svakom feu-' dalnom shvatanju.) . M.). Volksw. nl~ta nego Jedno beskrajno kretanje: silno prosJačenJe« ltd.)~. Već je Kalvin prošnju strogo zabrariji~ vao.

Osjećanje unutarnje srodnosti s jevrejstvom. . vol. Mi smo vidjeli d~ je Luter jezički po.. 193). o čemu kasnije). mj. koji stanuje pod šatorima« . napredovanje) »često nagrada za bogougodan život. N.).. našao je Kohler (na cit. M.što je istovremeno karakteristično za puritansko shvatanje života . koji svojima njihovu pobožnost nagrađuje 49 upravo u ovom životu. morala je djelovati u istom pravcu za puritanca. Da je prosperity (blagostanje. str. »that he would so lightely pass from it and on so easy condition as a pottage« (»Njegova pokvarenost može se izvesti iz bijednog uvažavanja prvorodstva da bi on lako prešao preko toga i pod tako lakim uslovom kao što je jedna ćorba« .prev. 191) ukazuje za uspjeh rada u pozivu na božju providnost. .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 165 sivlje njegov posao« . On je upravo »cunning hunter. I Bailey (na cit.. 34. toje u kvekerskim spisima stalan obrt (tako. i sva silina starozavjetnog Boga.prev N M): predstavlja »man of grace« (»čovjeka milosti« .može da važi Thomas Adamsova analiza borbe izmedu Jakova i Esava (Works of the Pur . ed. za Hoombeeka potpuno sigurno. nego od onog specijalnog staranja. N . str.. koji je bIo trgovac.J. pravIjena za svete čisto zemaljska obećanja (na cit. M. 58.prev" N. za osnivača sekte familista Hendrika Niklaesa. sir. I. »8 plain man.) stalan je obrt za one svece48 koji su s uspjehom slušali one božje zapovijedi. koji je. V. str 235). godine u Selection from the Crhistian Advices issued by the general meeting of theS. . po Baxterovom savjetu. čovjek polji . Ali je bilo perfide što on onda tu tekovinu zbog podvale nije htio da prizna. Na vezu s kvekerskom etikom još ćemo se vratiti.prev N M . a man od fields« (»vješt lovac. Kao primjer ove orijentacije na praocima .).. prev. na primjer. kako je to još u poznatom Ruzveltovom pismu bilo izraženo.. Sve je proizvod providnosti Gospoda Boga.dok Jakov. ali se on specijalno brine za svoje: na cit. napom.): iracionalno živeća nekultura.. izreke Starog zavjeta nisu bile sasvim jasne. na drugoj strani. ). na primjer. dwelling in tents« ()prirodan čovjek. str. M . »His rolly may be argued from the base estimation of the blrthright« (ovci mjesto je važno i za razvitak misli birthrighta.prev .) i u Holandiji kod seljaka nadaleko rasprostranjeno. of Fr. 192: Super alios autem summa cura et modis singularissimis versatur Dei providentia circa fide/es (iznad drugih je najveća briga božje providnosti i na najosobitiji naćin okrenuta k vjernima prev.Ali. dolje str 168/9.8.1 Tako. puritanizam je bio svjestan suprotnosti jevrejske etike u njenoj praktičnoj dogmatici. na primjer.5 i I Tim 4. zatim dolazi izlaganje iz kojega se može saznati da taj srećan slučaj ne potiče od »communis providentia« (»opće providnosti<~ . 1851. N. London. jedna takva izjava još iz 1848. . . 209) . mj. jer su i u ·Mateja 5. kako to Prynneov spis protiv Jevreja (PC?vodom Kromvelovih planova o toleranciji) jasno pokazuje.) •• Ovo je. in London VI.. N.Same po sebi.. str. S. Inner life of the religious communitIes of the Commonwealth. M. svoje stanje milosti kontroliraoso upoređivanjem s naravima biblijskih junaka i pri tome izreke Biblije interpretirao kao »paragrafe kakva zakonika«. M. mj. Div.. mj . (Barclay..

Von einem ihuringischen Landpfarrer. Teorija da je mojsijevski zakon lišen svoj~ s. 158 . s time miri u uvjerenju da im ga Bog dodjeljuje da bi oni okorjeli i time sigurnije bili up~opašteni.S4 Preko orijentalnog kvijetizma. 53 Tim jače je. slučajno) nijednog takvog iz Isusa Siraha. Ja se ne sjećam (možda. str. vrlo rijetko. naravno. koji se ispoljava II nekim od najdirljivijih stihova u psalmima i Pričama Solomunovim. 2. 426. str. . Karakteristično je da je kod luteranskih njemačkih seljaka još i dan-danas ova knjiga često..u Knjizi o Jobu: samo! . vinista se (kao. i. preporučuje njihovo čita~ nje. Kada očevidno odbačenirria padne u dio kakav spoJjnji uspjeh. za Kalvina isto tako sporednom kao za puritanizam važnom . od ljudskih mjerila oslobođenog veličanstva. naročito omiljena. . citat kod Ritschla. shodno svojem krutom ili-ili između božanskog i kreaturalnog. izd . .166 MAX WEBER jam »poziv« u svjetovnom smislu najprije upotrijebio pri prevođenju jednog mjesta u Knjizi Isusa Siraha. 53 Dakako. iz apokrifajavljaju se barem tu i tamo. Pietismus II. Ja sam sebi ~dnako sa strilne pisao »luteranska« gdje izvrsni autor pretpostavlja opće»seljačku« re~ ligioznost. na primjer.Daterijalnom pogledu blagosilja. III. 16. sv. Seljaci ovdje prikazani na kaO' rakterističan način -su proizvodi lutt:ranskt: crkve. Gotha. koji djeluju tradicionalistički. izgle~ da. s druge strane. Bailey. uprkos tome. na primjer. koje je s kalvinističkim shvatanjim~ bilo toliko kongenijalno. s jedne strane~ izvanrednog slavljenja božjeg. na primjer. '0 Upor. kalO'. spada ipak u sastavne dijelove (proširenog) Starog zavjeta.i upravo II ovom. Hootnbeeck).sz Puritanci su odbacivali apokrife kao neinspirirane. ali. Zato su s tim više naglašavala ona mjesta Starog zavjeta koja slave formalnu ispravnost kao znak." kao što je i luteranski vezani karakter širokih struja u njemačkom pijetizmu obično is-poljavao naročitu sklonost prema I Isusu Sirahu. sa . apsolutno suverenog. str. medu kanonskim knjigama djelovala Knjiga o Jobu. neol. i citati. »shodno teoriji okorjelosti«. Ali Knjiga Isusa Siraha. bogougodnog života. životu i uJ. Spener zasniva svoje sumnje prema mijenjanju poziva i težnji za dobiti Isto tako na izrekama Isusa Siraha. sa svojom kombinacijom. 1890. po čitavom raspoloženju koje u njoj postoji~ uprkos helenističkom uticaju koji je ona pretrpjela.na )qaju ipak opet pomoljenom. prelazilo se isto tako kao što je Baxter učinio s tradicionalističkom obojenošću za pojam poziva konstitutivnog mjesta u I pismu Korinćanima.si· gurnošću da Bog svoje i u ovom . »Zur bauerlichen Glaubens· und Sittenlehre. s.

privredna etika srednjovjekovnog i novovremenog jevrejstva u onim crtama koje su za položaj jedne i druge u razvitku kapitalističkog etosa bile odlučne. mj. uostalom.ss' . otvorila put56 moćnom jačanju onog duha samopravednog i trezvenog legaliteta koji je unutarsvjetovnoj askezi protestantizma bio svoj:stveno Kada. okrenuto. 173.omogućila je. . i onda čovjek s upoređenjimamora biti vrlo oprezan. po Baxteru (Christian Directory. bilo je daleko od specifične osobenosti puritanizma. Ovdje nas interesuje samo formalistički karakter »ispravnosti«. N . O značaju starozavjetne etike za »lex naturae« mnogo toga u Troltschovim »Soziallehren« .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 167 važnosti samo utoliko ukolik9 sadrži ceremonijalne ili povijesno uslovljene propise za jevrejski narod. a ipak. jednom riječju. pravilno shvaćeno.cjelini. eliminaciju onih propisa koji se apsolutno nisu mogli uklopiti u moderni život.puritanizam je nosio etos racionalnog građanskog poslovanja i racionalne organizacije rada. M. neusiljenom cijenjenju života kao takvog.atraktivan zadatak. Raspoloženje starog jevrejstva. bio etos kapitalizma parija.prev. s jedne strane.idnosti« .1 Na primjer Dowden (u vezi s Bunyanom) na cit. Samo što pri tome ne treba misliti na palestinsko jevrejstvo iz Vremena postanka starozavjetnog Svetog pisma.·str. Da se pokažu karakterološke posljedice prožimanja života starozavjetnim normama .) . 39. kao toliko puta već savremenici tako i noviji pisci etičko osnovno raspoloženje specijalno engleskog puritanizma nazivaju »Eng1ish Hebraism«. .formalističko-zakonskog i talmudskog odgoja postupno postalo. .s' to je.. i d). dakle. •• Obaveznost etičkih normi Svetog pisma seže.ii OS Ne dospijevamo da o ovoj stvari u ovom kontekstu govorimo iscrpnije. savim tačno. . ali ko.. Jevrejstvo je stajalo na strani politički i spekulativno orijentiranog klpitalizma »pustolova«: njegov etos je. Isto tako je od njega bila daleka . III. On je od jevrejske etike uzeo samo ono što je u taj okvir pristajalo. dotle dok su one l) samo jedan »transcript« (kopija) zakona prirode (law of natur~) ili 2) dok na sebi nose »exprcss ~harac­ ter of universahty and perpetuity« (»izraziti karakter univerzalnosti i nepre k. ali da je. u. nego na jevrejstvo kakvo je pod uticajem tolikih stoljeća . leao izraz zakona prirode (»lex naturae«) svoju važnost oduvijek posjedovao i zato je i zadržao. oslanjajući se na mnogobrojne srodne crte starozavjetnog morala. str.a ni to ne smije da se previdi .

168

MAXWEBEa"'1

dosada ni 7.a samo jevrejstvo nije stvarno riješen,s8 - to biti okviru ove ski~e bilo nemoguće. Pored označenih veza,.za unutrašnji skupni habitus puritanca dolazi, prije svega, u obJ zir i to da je vjerovanje u izabrani narod božji u njemu doživ.O:
sa O tome pobliže u člancima o »Wirtschaftsethik der Weltreligio, n.e.n«. Ogroman uticaj na primjer,koji je na karakterološki razvitak jevrejstva, na njegov ..acionalni. čulnoj }sulturi strani karakter imala specijalno droga zapovijed (~)Ne gradi sebi lika« itd.), ne može ovdje da bude analiziran. Kao karakteristično može, možda, ipak da se spomene da mi je jedan odvOda »Education AlIiance« u Sjedinjenim Državama, jedne organizacije koja se sa zadivljivim uspjehom i izvanrednim sredstvima bavi amerikanizacijom' jevrejskih imigranata, kao prvi cilj formiranja kulturnog čovjeka, za kojim se teži svim vrstama umjetničke i društvene obuke, - !lznačio »emancipaciju.od: dru~e zapovijedi«. - Kod puritanizmaizraelitskoj strogoj zabrani predstav)janja Boga u ljudskom oblikU odgovara nešto drukčije, ali ipak u srodnOIIi . pravcu djelujuća zabrana obožavanja kreatura. - Sto se tiče talmudskog jev~ rejstva, s njim su, sigurno, srodne i principijelne crte puritanskog morala. Kada se, na primjer, u Talmudu (kod Wiinschea, BabyJ, Talmud, II, str. 34)' ističe da je bolje i da Bog bogatije nagrađuje kada čovjek po dužnosti učini nešto dobro nego neko dobro djelo za koje nije zakonom obavezan, - dru-o gim riječima: sebično ispunjavanje dužnosti stoji etički na višem stepenu ne" ~O ~sjećajna filan~ropija, on~a bi to p'uritanska etika po ~v~joj suš~ini prihv~­ tda Isto tako kao l Kant, kOJI se, porIJeklom Skotlanđamn I u svoJem odgOJU pod jakim pijetističkim uticajem, stvarno tom stavu približava (kao što se - o čemu ovdje ne možemo raspravljati - neke njegove formul!,cije direktno nadovezuju na misao asketskog protestantizma). Ali je talmudska etika du~ boko ogrezla u istočnjačkom tradicionalizmu: R. Tanchum ben Chanillli je rekao: »Nikada čovjek neka ne mijenja kakav običaj« (GemaI:a ~u Mischrta VII, l. fol. 86b, br. 93 kod Wunschea: radi se o hrani nadničara), samo pre~ ma' strancu ne važi ova obaveza. Ali je onda puritansko shvatanje »zakonitosti« kao potvrdenja prema jevrejskom shvatanju te »zakonitosti« kao ap-' s01utnog izvršavanja dužnosti, očevidno dalo jače motive za pozitivno djelo" vanje. Misao da uspjeh objavljuje božjI blagoslov nije, naravno, jevrejstvti. strana, Ali duboko odstupajućkt~ligiozno-etički značaj, koji Je ona usljed dvojne (unutarnje i spoljnje) ~tike u jevrejstvu stekla, isključivao je upravQu ovoj presudnoj stvari svaku srodnost djelovanja. Prema »strancu« je bilo dozvoljeno ono što je prema »bratui< bilo zabranjeno, Nemoguće je (već zato) bilo da uspjeh na području ovog ne »naređenog«, nego »dozvoIjenog« bude znak religioznog potvrdenja i podsticaj metodskog oblikovanja života u onom smislu kao kod puritanaca,. O čitavu ovom problemu koji je Som bart ti.' svojoj knjizi »Die Juden und das Wirtschaftsleben« često nepravilno obrađi­ vao, v. gore citirane članke. Pojedinačno ne spada ovamo. Jevrejska etika, koliko god to u prvi mah zvučalo čudnovato, ostala je vrlo jako tradicionalistička. Ovdje isto tako još ne možemo ulaziti II silno pomjeranje koje je unu". tarnji stav prema svijetu hrišćanskim shvatanjem misli o »milosti« i »izbav1jenju« pretrpio, shvatanjem koje na čudnovat način uvijek u sebi krije klicu

POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA

169

jelo grandioznu renesanSll. S9 Kao što čak blagi Dexter zahvaljuje Bogu što je dao da on ugleda svijet u Engleskoj i u pravoj crkvi, a ne negdje drugo, tako je ta zahvalnost za vlastitu, božjom milošću izazvanu, besprekornost prožela životno raspoloženje puritanskog građanstva 60 i uslovila onaj formalistički korektan čvrst karakter kakav je predstavnicima one herojske epohe kapitalizma bio svojstven. Mi ćemo sada još specijalno nastojati da objasnimo one tačke'u kojima je puritansko §..hvatanjerPoziva i iziskivanje asketsKog načina života moralo direktnoda utiče na kapitalistički stil života. Askeza se svom silom, kako smo vidjeli, okreće, prije svega, protiv jedne stvari: protiv neusiljenog uživanja života i radosti koje on ima da pruža. Najkarakterisnovih razvoj mh mogućnostI O starozavjetnoj »zakonitosti« upor., na primjer, Ritschla, Rechtf.. und Vers, II, str . 265. Engleskim puritancima su Jevreji njihova vremena bili predstavnici onog, na rat, državne liferacije, državne monopole, osnivačke spekulacije i vladarske građevinske i finansijske projekte orijentiranog kapitalizma koji su oni sami perhorescirali. U stvari, ta se suprotnost može u cjelini, s uvijek neizbježnom ogradom, ovako formulirati: da je jevrejski kapitalizam bio spekulativni panja-kapitalizam, a puritanski građanska radna organizacija. s. Istina Svetog pisma proizlazi, za ',Baxtera, II krajnjoj instanciji iz »wonderful difference of the godly and ungodly« (»čudestvene razlike između bogougodnog i nebogougodnog« - prev N. M.), iz apsolutne različitosti »preporođenog čovjeka« (»renewed man«) od drugih i iz, očevidno, sasvim specijalne brige Boga za spas duše njegovih (koja se, naravno, može da ispolji j u »iskušenjlma«). Christ Dir. I, str. 165, st. 2 margo 6. Kao karakteristikum za to treba samo pročitati kako se sam Bunyan - kod kojega se ipak ponekad može da nade približavanje raspoloženju Luterove »Freiheit eines Christenmenschen<~ (na primjer, u Of the Law and a Christian, W of PUf. Div. str. 254 dolje) - uvijeno miri s parabolom o fariseju i cariniku (v propovijed The Pharisee and thf' Publican, na cit. mj., str. 100. i d.). Zašto farisej biva osuđen? - On se, naprosto, ne drži božjih zapovijedi, jer je, - očevidno, on sektaš koji samo misli na spoljnje malenkosti i ceremonije (str. 107); ah on, prije svega, sam sebi pripisuje zaslugu, a ipak zahvaljuje. »kao što to čine kvekeri«, zloupotrebljavajući božje ime, Gospodu Bogu za svoju krepost, na čijoj vrijednosti on (str . 126) na grešan način gradi i time implicite osporava (str. 139) božje predodređenje. Njegova molitva je, dakle, obožavanje kreatura, i to je na tome ono što je grešno. - Nasuprot tome, carinik je, kako to pokazuje iskrenost njegove Ispovijedi, u sebi preporođen, jer - kako to glasi u karakteristično puritanskom slabljenju luteranskog osjećanja grijeha - to a right and sincere conviction of sin there must be a conviction of the probability of mercy (za pravo i iskreno uvjerenje o grijehu mora da bude uvjerenje o vjerovatnosti milosti - prev. N. M.) str 209.

170

MAXWEBE'i:i!

.··.\ri;

tičnije dolazi do izražaja ova crta u borbi oko »Book of spoti}: tS«61 (»Knjiga zabava« - N. M.) koju su Jakov I i Karlo Iš>, izrazitom svrhom pobijanja puritanizma proglasili zakonom!" čije je čitanje sa svih propovjedaonica ovaj posljednji nare< dio. Kada su puritanci kao bijesni pobijali kraljevo rješenje: da nedjeljom izvjesne narodne zabave van službe božje imaju zakonom da budu dozvoljene, njih tada nije bilo naljuii1osciJ, mo narušavanje nedjeljnog mira, nego čitavo namjerno skre< tanje sa sređenog načina života svetaca. I ka~a je kralj za sva~ ki napad na zakonitost tih sports (zabava) zaprijetiote$Korii' kaznom, to je bilo upravo zato da slomi onu po državu opa!i~ nu, jer' autoritarnu, asketsku crtu. Monarhijsko-feudalilo društVo je »Ijude voljne da uživaju« štitilo od nastajućeg gra-. đanskog morala, kao i od autoritetu neprijateljskih asketskih' konventikula onako kao što to danas kapitalističko društvo, obično »one koji su voljni da rade« štiti od klasnog morala radnika i od autoritetu neprijateljskog radničkog sindikata;. Puritanci su, nasuprot tome, zastupali svoju najodluČDiju osobenost: princip asketskog načina života. Jer, uostalom, odvratnost purit~mizma prema zabavi, čak i kod kvekera, nije bila apsolutno načelna. Samo što je zabava morala da služi jednoj racionalnoj svrsi: odmoru potrebnom za fizičku kondiciju. Kao sredstvo čisto prirodnog iživljava,nja neobuzda-' .nih nagona, naprotiv, ona je njemu bila sumnjiva, i ukoliko je bivala čisto sredstvo za uživanje ili čak izuivala agonaino častoljublje, grube instinkte ili iracionalnu sklonost za1dadenje, ona je, razumije se, bila apsolutno za osudu. Nagonsko životno uživanje koje odvodi jednako od rada u pozivu kao. i od pobožnosti, bilo je, kao takvo, neprijatelj racionalne aske:. ze, bilo da se prikazivalo kao »senjerijalna« zabava ili zalaže" nje običnog čovjeka u plesnu dvoranu iIi krčmu. u
6. Odštampano, na primjer. u Gardjnerovim »Constitutional Docu~ ments«. Ova borba protiv (autoritetu neprijateljske) askeze može da se. eventualno. uporedi s proganjanjem Port Royala i jansenista od strane Luja XIV. •• Ka/vinovo stanovište bilo. je u tome još znatno blaže, barem ukoiiko su dolazili u obzir finiji aristokratski oblici životnog uživanja. Samo je Biblija granica; ko se nje drži i sačuva čistu savjest, nije prisiljen da sa strepnjom u sebi sumnjiči svaki pokret za životnim uživanjem. Izlaganja u gl. X Inst. Christ~ Rel. (na primjer: nec fugere ea quoque possumus quae videntur ob, lectationi magis quam necessitati inservire) (niti možemo bježati od onoga

pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA

171

Nepovjerljiv je i mnogostruko neprijateljski, prema to· Ille, oi stav prema kulturnim dobrima koja se ne mogu direk· tno vj~rski vrednovati. Nije da bi u životnom idealu puritanizma bila sadržana mračna banauzija. koja prezire kulturu. Upravo je, za nauku, - s izuzetkom odvratne skolastike obrnuto tačno. I najveći predstavnici puritanskog pokreta su, povrh toga, bili ogrezli u obrazovanosti renesanse: propovije· di prezbiterijanskog krila tog pokreta plivaju u klasicizml,l,63 pa čak ni oni radikali, uprkos tome što su oni svakako upravo zbog toga negodovali, ipak ne preziru takvu učenost u teološkoj polemici. Nikada, možda, jedna zemlja nije imala toliko ljudi s akademskim stepenom (»graduates«) kao Nova Engleska u prvoj generaciji svojeg postojanja. Satira protivnika, kao, na primjer, »Hudibras« B. Butlera, otpočinje upravo pri kabinetskoj učenosti i školovanoj dijalektici puritanaca: to je djelimice u vezi s religioznim cijenjenjem znanja, koje je proizlazilo iz stava prema katoličkoj »fides implicita« (»slijepoj vjeri« - prev. N. M.) - Već drukčije je to čim se stupi na područje ne naučne literature64 i. još dalje, na područje čulne umjetnosti. Ovdje je, dakako, askeza popala· kao
što očeVidno više služi nasladama nego obavezama - prev. N. M.) - mogla bi sama po sebi da širom otvore vrata jednoj vrlo labavoj praksi. Ovdje se upravo pored sve većeg straha za certitudo salutis kod epigona isticala i okolnost - koju ćemo na drugom mjestu procijeniti - da su ila području borbene crkve (»)eccJesia militans«) malograđani bili ti koji su postali nosioci etičkog razvoja kalvinizma; .J Th. Adams (Works orthe Pur. Div.• str. 3). na primjer, počinje svoju propovijed o »the three divine sisters<e (»tri božanstvene sestre« -: prev. N. M, - (»)ali je ljubav medu njima najveća«) ukazujući na to: - da je i Paris Afroditi pružio jabuku! ... Romane i sl. kao )wastetimes« (»traćenje vremena« - prev. N. M.) ne treba čitati (Baxter, Christ, Dir., I. str. Sl. st. 2). Ciljenje lirike i narodne pjesme. ne samo drame...PQslije elizabetinskog' doba u Engleskoj - poznato je. Na likovnoj umjetnosti puritanizam nije. možda, našao suviše toga da suzbija. Ali je upadljiv pad od vjerovatno vrlo dobre muzikalne darovitosti (uloga Engleske u povijesti muzike nije bila neznatna) na ono apsolutno ništa koje mi kod anglosaskih naroda kasnije, a još i danas. u tom pogJedu primjećujemo. Osim u cmačkim crkvama, - i od strane onih profesionalnih pjevača koje sada crkve ang3Žuju kao »atractions« (Trinity Church u Bostanu 1904.. za 8000 dolara na godinu) - i u Americi se većinom kao »pjesma crkvene zajednice« čuje samo kreštanje, nepodnošljivo za njemačko uho. (Djelimice analogna zbivanja i uHolandiji.)

hrišćanska osje:ćanja.Jdušnu crkvenu um~ jetnost. ukazujući na holandsku vojsku. prema umjetnosti plodonosna djelovanja. a potpuno pod namjesnikom Fridrihom Hil} nrihom. .' kakvo inje na život vesele stare Engleske" I ne samo da Sll svjetovne svečanosti time bile pogođene. . 139.66 to dokazuje samo koliko je malo ekskluzivno tamošnja autoritarno primjenjiva~ rta moralna reglementacija u ovim pravcima mogla da djeluje prema uticaju dvora i regents kog staleža Gednog sloja rentije. i za manju ekspanzivnost holanc. ilustrovali babilonsku pometenost jezika).).lskog puritanizma uopće . 78. raj. i d. o majskom drvetu u ka~ što se to vidi iz rasprava na sinodima(v. bio je nedovoljan nedjeljni mir sablažnjiv). • J Za relativno neznatnije ulaženje kalvin ističke etike u životnu praksu i za slabljenje asketskog duba u Holandiji već početkom 17. s umjetnički sasvim drugim rezultatom. na sve reminiscencije na magijsku ili hijerarhijsku dispenzaciju milosti. morale doprinijeti tome da se ruino kao umjetnički objekat više omogući. •• Da su »renesansa Starog zavjeta« i pijetistička orijentacija na iz: vjesna. u Holandiju. engleski propovjednici su. Time je ozbiljnost vjerske borbe bila dobrim dijelom svaljena na dru-' ge.' vo realistič~e umjetnosti ostalo mjesta. N. Ljuta mržnja purita. progonila je hrišćanski Božić isto tako potpuno Icao i majsko drv0 65 i prost. ali i prema životnoj radosti obogaćenih malograđana. koji se ovdje ne mogu navoditi Oni su dijelom ležali i u političkom uređenju (partikularistički savez gradova i zema" Ija) i mnogo manjoj odbrambenosti (oslobodilački rat je uskoro bio voden poglavito novcem Amsterdama i plaćeničkim vojskama.). vijeka (engleskim kongregacionaIistima.to je razumljivo. i daje i puritansko odbacivanje obožavanja kreatura pri tome saučestvovalo . pomisliće da direktno osjeća moćno djelovanje puritanskog osjećanja" Umna analiza kulturnih uticaja u Carl Neumannovoj knjizi »Rembrandt« mogla bi označiti mjeru onoga što se sada može da zna o tome koliko se asketskom protestantizmu imaju da pri pišu pozitivna. koja se konačno vraćaju na Deuteroisaiju i 22. psalam. naca na sve što se osjećalo na »superstition« (»sujevjerje«-: prev.. . U rimskoj crkvi su sasvim drugi motivi doveli do spolj" no srodOlh pojava. prebjeglim 1608. Sto je u Holandiji za razvitak jedne velike. Ko stane pred Rembrantovim »Saulom i Davidom« (u Mauritshuits)J). svakako. pošto se kratka vladavina kalvinističke teokratije pretvoriIau bezbojnu državnu crkvu i time kalvinizam očevidno izgubio na asketskoj privlačnoj snazi. često siro.67 Teatar je puritancu bio za • os zaključke U Hol~ndlji isto tako. ali je time i učestvovanje u političkoj v/asti bilo proigrano. Nasuprot to- . M..172 MAX WEBER. Ali sve pojedinačno i~ gleda još nesigurno.bili su mjerodavni najraznovrsniji uzroci. ljepoti neprijateljska.ali. Rettsma'schćn Sammlung VI.

(Već citirani rad'Groen van Prinsterera.iako dijelom silom mobilisana .oj~ka . na primjer. 2. napom. •. već pola naraštaja poslije dordrehtskog sinoda. DrukčiJ. za kakvu u duši dobro spoznatu stvar. u pribilješk3ma Albertusa Hanera. o Holandiji. u suprotnosti s Novom Engleskom. nosioci kalvinizma u periodu velikog rata.68 i pri striktnom izbacivanju svega erotskog inuditeta iz kruga mogućnosti nije u literaturi kao umjetnosti ostalo radikalnije shvatanje. toda je' upravo ova vojska uzela~u'svoj program ukidanje vojne obaveze . •• Treba podsjetiti na to da je puritanska vlast zatvorila teatar u 8tratford-on-Avonu još za Sekspirova života i njegova boravka tamo posljednjih dana života.) Holandski schutterijen. ne pruža ništa što bi za naše probleme bilo odlučno.). i stoga trgovini štetan (Ashley. str. m~. Kalvin: šta čovjek jede. na str. Klasna stupnjevitost mjesta u holandskim crkvama još i danas pokazuje aristokratski karakter ove vjeroispovijesti. M. vide se.trgovaca koji su pozajmljivali kapital . V. kako je već rečeno. ravnodušne stvan« . Po tradicionalnim njemačkim pojmovima. Ona je dobijala polet samo preko refugies (izbjeglica . nikakav slučaj. Značaj holandske religioznosti kao »asketskeštedne prinude« jasno se ističe još u 18.e Je u tom pogledU stajao. Zato za njih ni~u mogle da egzistiraju n~~a~ve »adiaphora« (»beznačaJne. »nemoralno« englesko ustrojstvo vojske imalo je historijski.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 173 OSUdU. godine odbio je grad BermingeJll pristup jednog teatra kao »lijenosti« koristan. autobiografske pribilješkeConst. Dalje postojanj~ gradske privrede kočilo je industriju. teško je bilo pokrenuti »male ljude« da se tamo presele .. ).69 se . koji je tek poslije restauracije bio stavljen u službu interesa krune. Za karakteristične osobenosti holandskog umjetničkog suda i' njihove motive ~reba uporediti. (Sekspirova mržnja i prezir prema puritancima ispoljavaJi su se svakom prilikom. ~tr. N. ..osje~a kao vojska.. Huyghensa (pisane 1629-31) u Oud Hollandu 1891. M . svejedno je . u početku. I u njemačkom izdanju von der Roppa). La Hollande et I'influence de Calvin (1864). i . jako »moralne« motive i bilo je zahtjev nikada nepobijedenih vojmka.prev. Ali je i u Hojandiji.) . na primjer. Stalno se javljaju protesti sinoda protiv njihova načina života. Gotovo potpuno nedostajanje lijepe literature u kalvinističkoj Holandiji nije. i stoga uvijek samo privremeno. 86. 202. na cit. bila djelotvorna unutarsvjetovna askeza kalvinizma i pijetizrna (i u smislu »asketske štedne prinude«.8). u potpuno istom pravcu kao i drugdje. Holandski pojam »valjanosti« je jedna mješavina gradansko-racionalne »čestitosti« i patricijske staleške svijesti.i. koji ćemo odmah spomenuti. naravno. dakako. šta oblači i sl. ako to potvrđuje Groen van Prinsterer na mjestu citiranom unapom. Busken-Huet~ Het land van Rembrandt. N. 7..Nieuw-Nederland-kolonija u Americi bila je socijalno jedna potufeudatna vladavina »patrona«: . • 196. mc. a ne za ćudljiv prohtjev vladalaca. na primjer.prev. na Halsovim slikama kako se vrlo slabo »asketski« ponašaju.jer čovjek može upravo da se bori samo u slavu božju.) (Još 1777. vijeku.ako to nema za posljedicu robovanje duše vlasti požude. Pojmovi »idle talk«. •• Odlučno je ovdje l to da Je za pUritance bdo samo Ih-Ih: bozJa volja ili kreaturaina umjet!lost. lim karakterističnije je. pri tome. oo •• građanska Krom~lova y. »superfluities<{.

). Držanje bekera u tom pogledu je poznato. opet kod Kalvina: u upotrebljavanju. suštinski lute~anskom bilo bliže . mj..tj.prev. bez ikakve razlike i požude.7I . j da je isto tako ismjehivana nošnja puritanaca.ispolji u ravnodušnosti. . Upravo svuda na dvorovima bio je utj· . koje. o odijelu.) . or else that thievish camal self will leave God nothing (svaki peni koji izdate na se i djecu i prijatelje mora da se izda kao po odredbi Gospoda Boga i da njemu služi i bude mu ugodno. Prema engleskoj nacionalnoj literaturi društvo restauracije se odnosilo. S pravom se. " O tome opet v.73 i da je jedan jedinstveni Nezavisnost od »svijeta« treba da se .174 MAX WEBER.) da je Kromvel spasao od propasti Rafaelove Skice (Cartons) i Mantegnin Trijumf Cezara. 409. 1. mj. kako je poznato. nego precisizam epigona. Osim toga.imala je u odbijanju »obožavanja kreatura« svoju idejnu osnovu.kao kod jezuita .. to je važilo on~ dje gdje se radilo o direktno:m ukrasu ličnosti.) Ovo je odlučno: što čovjek daje Ji~min svrhama.'2 Pri tome se. na primjer. . I. viti da je puritanizam sobom obuh:vatao jedan svijet suprotnosti. ne služi slavi božjoj. očevidno. sigurno. podsjeća na to (kao Dowden na cit. Veblenovu već citiranu knjigu The theory of busi~ ness enterprise. nego slavi čovjeka. .sve oznake jednog iracionalnog.. M.). da je instinktivni smisao za bezvremenski veliko u umjetnosti kod njegovih vođa bio.. besciIjnog. M.. »vain ostentation« (»prazan razgovor«.prev. »izlišnosti« »uobraženo razmatranje« . 70 Ona moćna tendencij~ za uniformiranjem životnog stila uz koji stoji kapitalistički interes za »standardization« proizvodnje. ne smije zabora. lig. .jedno stanovište koje je. istovetna sdanunjom. . na višem stepenu nego u životnoj at:mosferi »kava1ira«.· vijeka zajednicom egzulanata u Amsterdamu punih deset godina bješnjele najteže oluje zbog pomodnih šešira i haljina jedne župnikove žene. (Baxter na cit. stoga neasketskog držanja. . svakako u svom osnovnom principu. mj. AH su već početkom 17. sigurno.bile su brzo pri ruci da bi protiv svake upotrebe umjetničkih motiva odlučno potpomagale trezvenu svrhovitost. ukazao na to da je današnja muška »frizura« ona frizura ~oliko ismjehivanih »okrugloglavaca« (»rundheads«). oduzimlje se službi u slavu božju. dobara koje zemlja pruža (str. Pazi brižljivo ili inače to lupeško čulilo bice neće Bogu ostaviti ništa .. N. osim to. N. i d. na primjer. isto tako potpuno hladno ili direktno odbojno. (Zabav~ no prikazano U Dexterovom »Congregationalism of last 300 years«). ga. originalnog izdanja Christianae Re. Na ovaj aspekt ćemo se uvijek vraćati iz njega se objašnjavaju izreke kao što je: Every penny which is paid upon yourselves and children and friends must be done as by Gods own appointment and to sel"\1e and please him. str.Već je Sllnford na cit. koje je Karlo II nastojao da proda. 108 dolje desno. . Watch narrowly.

~oliko god da bi u očima puritanskog Boga njegov »život« našao majo milosti. pa da se osjeti da ova nekako suviše usko formulisana napomena graniči s tačnošću. dolje.prev. sumnjivo da se nešto od toga troši u svrhe koje se l)e odnose na božju slavu. na primjer.• na primjer. predstavimo sebi samo to da dopustljivost radovanja kulturnim dobrima.to bi bio zadatak koji se. 74 Ali u skupnoj slici to ništa ne mijenja utoliko što je moćno produhovljavanje ličnosti.kažemo mi) evinces less play of the fancy. nego više moć imaginacijec( .in his habit. and had a very good fancy in it. svakako. M. cleanly and gentee[. pa i u društvenom životu Engleske. kaže se: -))He was wonderfully ~eat.Upor. čitanje historijskih djela. I.""puritanizam.· but he . kao rob Biblije. caj Versaja svemoćan. nego na vlastito uživanje.). . ipak u pravcu svojeg stvaranja sasvim bitno suodredensvojom sektaškom sredinom. Poslije iznošenja svih njegov~h viteških vrlina i njegove naravi sklone vedroj životnoj radosti. N. 1s Tako Baxter na gore navedenom mjestu. Treba samo pomisliti na položaj Skota u nauci. a i tu tek kasnijim naraštajima. svakako.Da se u pojedinostima analizira o4stupanje od nereflektiranih uživanja svakodnevnog života u uticaju na duh najvi§ih tipova puritanizma i na ljude koji su prošli kroz njegovu školu . koja služe čisto estetskom ili sportskom uživanju. kaže on.. pa je. 57) u biografiji koju Jenapisala njegovjl udovica. poznati prikaz pukovnika Hutchinsona (često navođen. koje uopće treba uporediti s gornjim napomenama. Vrio lijepo analizirano u djelu Carla Neumanna »Rembrandt«. Sani odnos se svuda i u svakodnevnom životu ističe: za bekera su. Washington Irving (Bracebridge HaJI na ciL mj.. na primjer. Ta čovjekje samo upravitelj božjom milošću mu datih dobara. 76 Ko ne bi. . . u najmanju ruku. 76. koje je moglo sa sobom da donese dalje razvijanje puritanske životne atmosfere i koje ga je stvarno i suodredivalo. vrtlarstvo.) u ~bičnoj engleskoj terminologiji to djelovanje formulira ovako: »it (politička sloboda. but more power of imagination(( ())to pokazuje manje igru mašte. ne bi mogao da rijeiii u okviru ove skice. . mate· matski i fizikalni eksperimenti.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 175 genije kao što je Rembrandt.O značaju za razvitak tehnike i empirijskih nauka ne dospijevamo ovdje da govorimo.Razlog je onaj koji smo ranije izložili. tehničkim pronalascima. dopultene ))recrea_ti ons (po Barclayu): posjećivanje prijatelja. kod Sanforda na cit. on ima. mj. . uvijek nalazi jednu karakterističnu granicu: ona ne smiju ništa da stoje. ipak dobro došlo pretežno literaturi. literaturi. pretresanje poslovnih i drugih do· gadaja u svijetu itd. str. Pošto ovdje ne možemo temeljitije da ulazimo u raspravljanje o uticajima puritanizma u svim ovim pravcima. str. da polaže račun 75 o svakoj ~U povjerenoj pari. 108.

. opterećen velikom materijalnom vlastitom težinom. sasvim tako ili upravo mnogo čistije ijas. fidei-komisima itd . dakle o jednoj sujeti koja . kojoj se on kao služeći upravitelj ili upravo. Opravdano je već Sombart II svqjem djelu »KapitaIismlls« (I izd.) . Treba samo imati u vidu da akumulacija potiče iz vrlo različitih psiholoških izvora. M. podređuje. koja je on već za života izvršavao. medutim. ?7 Sjećam se . 1.) ponekad ukazivao na ovaj karakterističan fenomen . koja je. osigura trajnost »posla«.firme i imena . spušta se s~ svom svojom ledenom težinom na život.. il dobrotvorne svrbe. 7& Odvojenost radionice. radi o tome da se održi )splendorfamiliae« (sjaj. a ne o bilo čemu što bi bilo srodno sa »škrt6Šću«. Sto imovina biva ve~ ća.na prvom mjestu barem društveni imetak. N M.tim teže biva. obilježen u Baxterovom nadgrobnom govoru Mary Hammer (Works of the Pur. 533). uopće »posla« od privatnog sta· na . I geneza ovog životnog stila seže u pojedinim korjenima. ugled porodice .Sasvim sličl'ln je ideal svjetske i fino obrazovane puri tanke. pa bilo to i na uštrb ličnih interesa većine sunasljedničke djece. M. Jedan u svojoj djelatnosti seže daleko natrag u starodrevno doba i u zavještanjima. kancelarije. V. nije.poslovnog kapitala i privatnog imetka. i da. da s~ tu radilo samo o zaostatku )asket._ na_išao na pred~ta. porodič­ nim nobrima. čist i dotjeran u svom odijelu i u tome je imao vrlo fin ukus. vodi nekiimaginativan ž~vot i iza smrti. natrag u srednji vijek. tendencija da se od »posla« napravi »corpus mysticum« (»tajanstvena stvar« .).. ali je on vrlo rano prestao da nosi ma šta skupo«"".na to samo s najvećom teškoćom bilo moguće skloniti.osjećanje odgovornosti da se ona u slavu božju održi neokrnjena i da se neprekidnim radom povećava. Div.specijalno Jednog tvorničara. umre.) . str. pored želje da se. s druge strane.nike ovog shvatanja sve do dan-danas?7' MIsao obaveze covJeka prema povjerenoj mu imovini. Vrlo znatna zavještanja. N. ()On je bio ču­ desno pristao. dolazi do izražaja kao i u istovl'emenoj težnji čovjeka da jednog dana.:. i njegova »široka riIka« pokazivali su. o tome moje »Handelsgesellschaften im Mittelalter«" . kao »tečevinska mašina«. škrta u dvjema stvarima: I) u vremenu. U ovim slučajevima se.ako as~etsko životno raspoloženje izdrži ogled .prev. Njegov značaj za razvitak kapitalizma je očevidan.prev. u vlastitom stvara.176 MAX WEBER samo a~o ima otvorene Očl." nju. i 2) u izdacima za »pompu« i zabavu. .sve to je bilo u ovom pravcu. ideal. skog« osjećanja koje vlastito uživanje posjeda smatra moralno sumnjivim. kao i toliki sastavni dijelovi modernog kapitalističkog duha.prev. 79 left o[[very' early the waearing of anything that was costly«.78 ali je tek u etici asketskog protestantizma on našao svoju konsekventnu etičku podlogu. . prije svega.kada mu je s Ijekarske strane zbog njegove uporno slabe probave bilo savjetovano da dnevno pojede nekoliko kamenica . N.pored tolIkih drugih primjera . neobično uspješnog u svojem poslovnom životu i u svojim godinama vrlo imućnog kojega je .

moraš se odricati« okrenut u pozitivno-kapitalistički: »Sticati moraš. da im time ne bi bila oduzeta blagodat da moraju sami raditi i zarađivati. ovdje je kod puritanaca motiv. Oni OVO su se.ostenzibi1nih oblika luksuza. sasvim običnom kod jezuita: tijelu treba pružiti ono što mu je potrebno. kako to. ona je razbila okove stremljenja za dobiti time što ga Je ne salilo legalizovala nego ga je (u prikazanom smislu) i smatrala direktno. dakle. Ko uživa u tome da kakvu misao ilustrira na nje~im krajnjim konsekvencijama. kakvi su feudalnom osjećaju bili tako bliski. ta kvekerstva Barclay izričito potvrđuje. ona je stegnula potrošnju.posljednji odlučujući reli~" ozni motiv (pored čisto asketskihgledišta umrtvljavanja tijela).kao kreaturaIno obožavanje80 osudljivih . što je danas. Nije ona htjela da posjedniku silom nametne mučenje tijela. nego protiv iracionalne upotrebe imetka. kod kvekera. Nije to tAo kod onog »gradanskog« motiva s kojim mi ovdje imamo posla: ovdje pred nama.PROTESTANTIiKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA . J~ . Pojam »comfort« na karakterističan način obuhvata krug etičkih prihvatljivih upotrebnih svrha. okreće prošIrenoj ličnosti zavještača. rest 12) s motivacijom. i nije.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 177 Unutarsvjetovna protestantska askeza je. umjesto od Boga tražene racionalne i utilitarističke upotrebe u životne svrhe pojedinca i društvene cjeline. što se naroči· to jasno ispoljava kod kvekera. i veliki apologe. Borba protiv putenosti i predanosti spoljnim dobrima nije bila. nikakva borba protiv racionalnog sticanja. u os· novi.djelovala punom snagom protiv bezbrižnog uživanja posjeda. i danas: samo dužnost prema »pozivu«. stoji st3Y askeze: »Odricati se moraš. inače če čovjek postati njegov rob. A ovo je. tako reći. specijalno luksuznu potrošnju. a ne sujeta čov­ jeka. u svakom-slučaju-o. .od Boga traženim. nikakav slučaj što je razvitak životnog stila koji se veže za ovaj pojam najranije i najjasnije bio zapažen upravo kod najkonsekventnijih predstavnika čitava ovog životnog shvatanja. ona je u psihološkom pogledu sticanje dobara oslobodila smetnji tradicionalističke etike. 80 Ovo je. dakako. prije svega. egocentričnim ciljevima.. u svojoj iracionalnosti jednostavan i čist kao kakva vrsta kategoričkog imperativa.. Nasuprot tome. pored puritanaca. naravno. ležalo u cijenjenju . Samo slava božja i vlastita dužnost.tako što smo do sada rekli možemo ukratko da izložimo . kao što to stalno treba isticati .>teorijski« mje· hur od sapuna. samo još .8I nego upotrebu njegova posjeda za potrebe i praktično korisne stvari. neka se sjeti one teorije izvjesnih američkih milijardera da stečene milijarde ne treba ostavljati djeci. moraš sticati«. 81 Ovo Baxter odbacuje (Saints'everl.

a u sticanju bogatstv~ kao ploda pozivnog rada blagoslov božji.2) nesavjesnu upotrebu svojine kakva se ispoljava u . . (naročito: Komfort und So1iditat bei den Quikem. N. koji. ili se samo zbog njihove rijetkosti (dakle iz sujete) cijene. ness« (»gramzljivost«). i d. Treba izbjegavati. Schneckenburger. S33) najjasnije to predstavljaju.. stalnog. se na nesolidnoj ekonomskoj bazi. o svemu ovome: Morgenblatt fUr gebildeteLe~ ser. i religiozno uvažavanje neprestanog.. koji je ovdje poglavito korišten. Jer ona nije samo.: težnju za bo~ gatstvom. Ali da bismo vidjeli da.II njenom smislu zlo: posjed i njegova iskušenja. 1846. upor. str. Jer je posjed kao takav bio iskušenje. l) kreaturainu sujetu. »Moderate use of the creature« (»čovjekovo umjereno uživanje« . poslije poziva obrazovanih. Ali je ovdje askeza bila ona snaga »koja uvijek hoće dobro. kvekeri su dakle. Vorlesungen.prev. Nego je. kao što je to u važnim tačkama razvio već Weingarten II svojim »Englische Revolutionskirchen«. M. kao i protiv čiste nagonske gramzljivosti.). . Već je ranije rečeno da mi ovdje ne ulazimo u klasnu uslovljenost vjerskih pokreta (o tome v. nije gledao kroz na9ča1e tadašnjeg vremena. kao »mamonizam« itd. mj.prema nužnim životnim potrebama i brizi za budućnost nesrazmjemim ~ izdacima za manje'nužne potrebe. članke u »Wirtschaftsethik der We1tre1igionert«. bili hodajući »granični' zakon uživanja«. jer je ovu ona osuđivala kao »covetous-. doduše u težnji za bogatstvom kao svrhom.. a uvijek stvara zlo« . str. drangulije i upotrebu stvari koje nema: ju apsolutno nikakve praktične svrhe. Baxter. i d. I Barclayeva iscrpna izlaganja (na cit. br.. suprotstavljali kao ideal čistu i solidnu udobnost građanskog »doma« (»home«). dolazi najprije . zasnivajući. sistematskog svjetovnog rada u pozivu kao apsolutno najvišeg asketskog sredstva i istovremeno najsigurnijeg i najvidljivijeg potvrdenja preporodenog čovjeka i valjanosti njegove vjeremoralo da bude najmoćnija poluga ekspanzije onog životnog shvatanja koje smo mi ovdje nazvali »quhom« kapitalizma. vidjela vrhunac onoga što je za osudu. Taj ideal jasno postoji specijalno u kvekerstvu već u prvoj epohi njegova razvitka. svaku ostentaciju. na primjer. 216.178 MAX WEBER šljokama i prividu ševaleresknog sjaja. i d. s krajnjom svrhom da čovjek bude bogat. ali se narođito morala polagati važnost na kvalitet i solidnost tkanine itd.82 Na strani proizvodnje privatnoprivrednog bogatstva borila se askeza protiv nepoštenJa. 519. sa Starim zavjetom i u punoj analogiji s etičkim cijenjenjeIll »dobrih djela«. ukoliko to ne bi vodilo do »uobražeoosti« (»vanity«)_ Upor.) je potpuno prihvatljivo. linjavu eleganciju pretpostavlja trezvenoj jednostavnosti. što je bilo još važnije. dovoljnoje uočiti da i kod nje~ ga u redu bogougodnih poziv ':l. SJ lJ. 96.

POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA

179

I uporedimo li još ono stezanje potrošnje s ovim oslobađa­ njem težnje za sticanjem, to će spoljni rezultat biti lako pojmljiv: stvaranje kapitala asketskom prinudnom štednjom. 84 Smetnje koje su konsumptivnoj potrošnji tekovine stajale na putu morale su dobro doći njenoj produktivnoj upotrebi kao uloženom kapitalu. Koju snagu je ovo djelovanje imalo, to se, naravno, ne može brojčano nikako egzaktno. da odredi. U Novoj Engleskoj se ta veza ispoljava tako opipljivo da već nije promakla oku jednog tako izv.rsnog historičara Icao' što je Doyle. 8s Ali je i u Holandiji, k~jom je strogi kalvinizatll vlahusbandman poljoprivrednik - prev. N. M.), a onda tek. II šarenoj vrevi. mariners, c1othi~rs, book~ellers,tailors (~o.mari, suknari, knji~ari, krojači prev. N. M.) ltd. I (što Je dosta karaktenstično) pod spomenutim »manners« misle sc, možda, u najmanju ruku, kako ribari tako i mornari. ...,. Drukčije već stoje, u ovom pogledu, neke izreke Talmuda. Upor., na primjer,kod Wilnschea, Babyl. Talmud,II, str. 20,21. izreke, istina, ne neosporne. Rabbi Eleasara, sve sa smislom: tIlovinaje t-olja od zemljoradnje. (Posrednije II; 2, str. 68. o pametnom ulaganjU kapitala.: 1/3 u zemlju, 1/3 u robu, 1/3 kao gotovinu).

kauzalna savjest bez ekonomskog (»materija1ističkog«. kako se to, na žalost, još uvijek kaže) tumačenja nije umirena, da ovdje napomenemo: da ja uticaj privrednog razvitka na sudbinu religioznih misaonih tokova smatram vrlo značajnim i da ću kasnije nastojati da prikažem kako su se u našem slučaju procesi uzajamne prilagodljivosti njihovih veza razvijali. Samo. što se oni religiozni· misaoni sadržaji· ne mogu naprosto ekonomski deducirati. oni su - na tome se ništa ne može da promijeni - upravo sa svoje strane najmoćniji plastični elementi»narodnih karaktera« i čisto u sebi nose svoju vlastitu zakonitost i savlađujuću moć. I najvažnije razlike one između luteranstva i kalvinizma - uslovljene su, osim toga. pretežno politički, ukoliko u tome učestvuju vanreligiozni momenti. B' Na to misli Ed. Bernstein kada u svom veĆ ranije citiranom članku (str. 681. i 625) kaže: »Askeza je građanska vrlil!a«. Njegova izlaganja (na cit. mj.) su prva koja su ove važne veze uopće nagovijestila. Samo što je ta veza mnogo obuhvatnija nego što on pretpostavlja. Jer nije samo akumulacija kapitala nego je i asketska racionalizacija skupnog pozivnogživota bila ono što odlučuje. - Za američke kolonije je suprotnost puritanskog Sjevera - gdje je usljed »asketske prisilne štednje« bilo uvijek kapitala za davanje na priplod - prema odnosima na Jugu već kod Do~:Iea jasno naglašena. • S Doyle, The English in America, vol.. II, gl. 1. Egzistencija željezara (1643), suknara (1659) za tržište (a, uostalom, i procvat zanata) u Novoj Engleskoj u prvoj generaciji poslije osnivanja kolonije, čisto ekonomski posmatrano. anahronizmi su i stoje u n.ajupadljivijoj suprotnosti prema odnosjma na Jugu, kao i prema Rhode Islandu (koji nije bio kalvinistički, nego Je uživao punu slobo(Ju savjesti), gdje je, uprkos odličnoj luci, još 1686, u izvještaju upravnika (governor) i vijeća (council) stajalo ovo: »The great ob12·

za one

. .

čija

180

MAX WEBER

dao stvarno samo 7 godina, veća jednostavnost života, koja je, pri enormnim bogatstvima, vladala u religiozno oibiljnim krugovima, dovela do pomame za skupljanjem kapitala. so Da je, dalje, težnja za »aristokratizacijom« građanskih imetaka, koja je u sva Vremena i svuda postojala i koja je i kod nas danas jako djelatna, morala antipatijom purita,Iiizma prema fe,;, ,,{l1.1nim životnim oblicima biti osjetno sprečavana, to je jas':' no kao dan. Engleski merkantilistički pisci 17. stoljeća svodili su nadmoćnost holandskog kapitala prema Engleskoj na to da tamo nisu kao ovdje novostečene imovine redovito ulaganjem u zemlju i - jer je važno to, a ne kupovanje zemlje prelaženjem na feudalne životne navike tražile nobilitaciju da bi time kapitalističkom iskorišćavailju bile uskraćene.1i7;; Cijenjenje poljoprivrede, koje ni kod puritanaca ~ije l}edos.; tajalo, jedne osobito važne, a i pobožnosti na~o~ito korisp.e privredne grane nije se (na primjer, kod Baxtera) odnosilo na zemljoposjednika, nego na slobodnog selj'aka (yeomana) i famera, a u 18. stoljeću ne na junkera, nego na racionalnog
struction concerning trade is the want of merchants and inen of considerable Estates amongst us« (»Velika smetnja u pogledu posla je u tome što nemamo trgovaca i ljudi sa znatnom imovinom« - prev. N. M.). (Arnold. Hist, of the State of R.• I, str. 490). Da je primoravanje da se ušteđeni kapital stalno nanovo ulaže. koje je puritansko ograničavanje potrošnje vršilo. - pri tome učestvovalo. jedva da se, u stvari, u to može posumnjati. Uz to je dolazila ovdje još neraspravljena uloga crkvene stege. . . 116 Da· su ti krugovi u Nizozemskoj, dakako. brzo opadali. pokazuje Busk~-Huetsov prikaz (na cit. mj., sv. II, gl. III i IV). Oroen van Prinsterer (Handb. d. Gesch. v. h. V. 3. izd.• § 303, napom, .• str. 254) ipak kaže: »De Nededanders verko~pen veel en verbruiken wenig« ()?Nizozemci prodaju mno-. go a troše malo« - prev., N. M~), još o vremenu poslije vestfalskog mira. •, Za Englesku se zauzimao, na primjer, podnesak - koji citira Ranke u Englische Geschichte, IV. str. 197. - jednog rojaliste-plemića. poslije ulaska Karla II u London, da se zakonom zabrani da imanja kupuje građanski kapital. koji bi time imao da bude prisiljen da se bavi samo trgovinom. - Sta1!::Ž holandskih »regenata« izdvajao se kao »stalei«iz građanskog patricijata gradova kupovinom starih viteških imanja. (V. o tome kod Fruina, Tien jaren uit den tachtigjarigen oorlog, citiranu tužbu iz godine 1652. - da su regenti rentijeri i nisu više trgovci.) Ovi krugovi nisu, dabome, nikada u duši ozbiljno bili kalvin istički nastrojeni. I već notorna pomama za nobilitacijom i titulama u širokim krugovima holandskog građanstva u drugoj polovini 17. stoljeća pokuuje samo to da čovjek. za ovaj period svakako treba samo s oprezom daakceptira ono protivstavljanje engleskih odnosa prema holandskom. Nadmoć naslijeđenog novca slomila je ovdje asketski duh.

POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA

181

polJoprivrednika. 88 Od 17. stoljeća se kroz englesko društvo tog vremena provlači razdor između »squirearchie« (»vlada:vina junkera, junkerstvo« - prev. N. M.), nosioca })vesele stare Engleske«, i u svojoj društvenoj moći jako kolebljivih puritanskih krugova. 89 Obje crte: i ona neslomijene naivne životne radosti i ona strogo uređenog irezerviranog samosavlađivanja i konvencionalne etičke obavezanosti stoje još i danas u slici engleskog »narodnog karaktera« jedna pored druge. 90 A isto tako se kroz najstariju povijest sjeveroameričke kolonizacije provlači oštra suprotnost »pustolova« (»adventurers«), koji su htjeli radnom snagom sluga, »indented servants« (»rovašenih sluga« - prev. N. M.) da dižu plantaže i žive senjerijaino, prema specifično građanskom ment~litetu puritanaca. 91 . . Dokle je sezala moć puritanskog životnog shvatanja, ono je na svaki način dobro dolazilo - a to je, naravno, mnogo važnije nego samo potpomaganje stvaranja kapitala - težnji za građanskim, ekonomski racionalnim načinom života; ono je bilo njegov najbitniji i, prije svega. njegov jedino kon•• Poshje jakih kupovina engleskih poljskih dobara od strane građan­ skog kapitala došla je velika epoha engleske poljoprivrede. •• Anghkanski zemljoposjednici sujoš do u ovo stoljeće nerijetko odbijali da nonkonformiste primaj\! kao zakupnike. (Sada su obje crkvene partije po broju približno jednake, ranije su nonkonformisti bili uvijek manjina.) .0 H. Levy (u upravo iZlšlom članku u Archiv f. Sozialwiss., 46, str. 605. i d. S pravom upozorava na to da je po ))karakternoj nastrojenosti« engleskog naroda, koja se po mnogobrojnim crtama može zaključiti, on. za recepciju asketskog etosa i građanskih vrlina manje bio disponiran nego drugi narodi: gruba i sirova volja za životom bila je (i jeste) osnovna osobina njegova bićIl. Snaga puritanske as~eze u vrijem~ njene vladavine pokazuje se upravo u onoj zadjvljivoj mje;ri u kojoj je ona karakterna crta kod njenih sljedbenika bila temperirana . • , Stalno se vraća i u Doyleovom prikazu. Uvijek je u stavu puritanaca sudjelovao odlučujući vjerski motiv (ne uvijek, naravno, samo odlučuju­ ći). Kolonija (pod Winthropovim rukovodstvom) bila je sklona dg dopusti gentlemenima, pa čak i kući lordova s nasljednim plemstvom, da se presele u Massachusetts, samo kad bi ti gentlemeni pristupili crkvi. Radi crkvene stege držali su se zatvorene kolonije. (Kolonizaciju New-Hampshirea i Mainea izvršili su anglikanski veletrgovci, koji su podigli velike stočne plantaže . Ovdje je postojala vrlo neznatna socijalna veza..) Na jaku »)pohlepu za dobiti(( Novoengleza žalili su se već 1632. (tako, na primjer, Weedens Economic and social history of New England, l, Sjr. 125). .

182

MAX WEBER

sekventni nosilac. Ono je stajalo pri kolijevci modernog »privrednog čovjeka(. Sigurno je da su ovi puritanski životni ideali zatajili pri jednom suviše jakom ogledu opterećenja koji su izvela, i puritancima vrlo dobro poznata, »iskušenja« bo~ gatstva. Vrlo redovito nalazimo mi najgenuinije pristalice pu~ ritanskog duha u redovima slojeva92 malograđana i farmera koji su tek u pojetu i »beati possidentes« (»sretne, blažene posjednike« - prev. N. M.) čak i kod kvekera, vrlo "često spremne da se odreknu svojih starih ideala. 93 Bila je ~o ista ona sudbina kojoj je prethodnica unutar svjetovne askeze, manastirska askeza srednjeg vijeka, stalno podlijegala; kada je racionalno rukovođenje privredom ovdje, na mjestu strogo uređenog života ikočene konsumpcije, potpuno razvilo svoje djelovanje, o~da je stečena imovina ili direktno - kao u vrijeme prije vjerskog raskola - dopala nobilitaciji ili je, pak, manastirska stega prijetila'da se raspadne, paje'moralo da dođe GO jedne od mnogobrojnih »reformacija«(. Ipak je čitava povijest kaluđerskih pravila u izvjesnom smislu jedna stalno ponavljana borba s problemom sekularizantnog djelovanja posjeda. Isto to u grandioznom mjerilu vrijedi i za unutarsvjetovnu askezu puritanizma. Moćni »revival« (preporod, oživ'ljenje - prev. N. M.) metodizrna, koji prethodi procvatu en:gleske industrije pred kraj 18. stoljeća, može vrlo dobro da se uporedi s takvom jednom manastirskom reformacijom. Ov:.. Ovo naglašava već Petty na cit. mj., i sva savremena vrela bez izuzetka govore naročito o puritanskim sektBŠima baptistima, kvekerima, menonitima, kao o jednom djelimice siromašnom, a djelimice, opet, sitnokapitalističkom sloju, i suprotstavljaju ih kako veletrgovačkoj aristolcratiji tako i finansijskim pustolovima. Ali upravo iz tog sitnokapitalistitkog sloja, a ne možda iz ruku krupnih finansijera: monopolista, državnih liferanata, držav" nih zajmodavaca, kolonijalnih preduzimača, nečasnih špekulanata (promoters) itd. proizišio je ono što je za kapitalizam Okcidenta bilo" karakteristič­ no: gradansko-privatnoprivredna organizacija industrijskog rada, (V.., na primjer, Unwin, Industrial Organization in the 16th and 17th centuries, London, 1914, str. 196. i d.) Daje ova suprotnost već samim savremenicima bila vrlo dobro poznata, za to upor. Parker. Discourse concerning Puritansad 1641, gdje je isto tako naglašena suprotnost prema projektorima i dvorjanicima. •• O načinu na koji se to u politici PensiIvanije u 18. Vijeku, a specijalno u ratu za nezavisnost, ispoljilo v. Sharpless, A Quaker experiment in Go·. vernment Philadelphia, 1902.

dakle. strasti. Niko u 17. ništa drugo nego bogatstvo. strast i ljubav prema svijetu u svim njihovim oblicima. po prirodi stvari. 137). koje bi bilo podesno da stoji kao moto iznad svega što smo do sada rekli. Zaista ne ide. Jer religija mora nužno da stvara kako radinost (industry) tako i štedljivost (frugality). 1669. Kako. koji mi je. a ove. isto u Southeyovom »Leben WesJeys«. Već ga je Traeltsch (kojemu sam ga u tu svrhu saopćio) tu i tamo citirao. da bude mogućno da metodizam. sve hrišćane opominjati da SRČU koli~o mogu i da štede koli94 V. Za cijeli problem upor. ostaje oblik religije. Osim ranije već citiranih modernih pisaca. ali duh postupno iščezava. Zar nema nikakva puta da se ovaj nastavljeni pad čiste religije spriječi? Mi ne možemo ljude spliječiti da budu marljivi i štedljivi. gl.95 On piše: »Ja se bojim da nije. 91 Ovo mjesto se preporučuje za čitanje svima onima koji danas o tim stvarima hoće da budu infOrinisaniji i pametniji nego vodi i savremenici samih onih pokreta koji su~ kako se vidi. doduše.J~ pajnovije literature v. Jer ono pokazuje da su samim poglavnicima asketskih pravaca ove ovdje na izgled tako paradoksne veze bile savršeno jasne. gdje se bogatstvo povećalo. kao kod nekih mojih kritičara. 90.of 6% examined. pjesnici kao H. jedna religija srca. Ashley. str. s moje strane samo nešto više po njihovim unutarnjim pokretnim snagama ispitivane. makar ona sada cvjetala kao kakvo ozelenjelo drvo. da se neosporne i dosada ni od koga neosporavane činjenice.uputio jednim pismom prof. tako olako osporavaju. Ali ako se povećava bogatstvo. ostane u tom stanju? Metodisti bivaju svuda marljivi i štedljivi. Cunningham i Rogers ili književnici kao Mathew Arnold trerirall s\ljh kao nešto što se samo od~ebe razu~.nisam ga znao . 28. Ashley (1913). u tjelesnim i svjetovriim prohtjevima i životnoj nadmenosti. Binningham Industry and Commerce (1913). na primjer. sadržaj religije u istoj mjeri opao. Na nj me je . srazmjerno s time. kao što se to na ža]ostdešava]o. Usurry. prema tome se njihovo imanje povećava. Stoga ne vidim kako je. Tako. 203. i pismeno izrazio svoju potpunu saglasnost. str. mogućno da ikakvo ponovno buđenje prave religioznosti može biti dugotrajno. još Manley. Mi moramo. onda se povećava ponos. vijeku nije sumnjao u ove povezanosti (upor. Zato oni. Heine i Keats isto "tako kao i predstavnici nauke Macau]ay. sada unapom. rastu u ponosu. Levyja. to jest. . opet. vrlo dobro znali šta rade i šta ugrožavaju. ne mogu da proizvedu. citirani članak H.iic:.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 183 dje ćemo navesti jedno mjest094 samog Johna Wesleya. i to potpuno u ovdje razvijenom smislu.

432. ničim možda jasnije neće biti dokazano nego time da kod Bunyana ))Mr. 9' Defoe je bio revnosan n o n k o n f o n n i s t a . da bi tako porasli u milostii skupili na nebu jedno blago).savjest pri sticanju novca. još zavla~ dalo načelo: »to make the best of both worlds« (»napraviti najbolji od oba svijeta« .časnilca« koji u duhovno usamljenoj težnji za carstvom ne." stupio na mjesto Bunyanovog »Hodo.čista savjest da: bude uvrštena u niz sredstava komfortabilnog građanskog ži·:i vota.'6 . Kada je. Ali ono što je ona religiozno živa epoha 17..). samo ako' se.recimo spokojno!. broj svojih mušterija«... 0:.Vidi se da je to do u sve poje~ dinosti ovdje osvijetljena veza. na cit. mjestu u 'njihovim asketskim odgojnim utic. prije svega. potpu~ no onako kao što to Wesley ovdje kaže. M. izolovani privrednik. str. ti.prev. Svaki ostatak izreke .'8 Nastao je bio jedan speci~ . Money-Love« upravo argumentira ovako':: »Covjek mora biti religiozan da bi se obogatio.~ beskim hita kroz »Sajam taštine«. rala . na primjer. 114.. kad se grč traženja božjeg carstva postupno počeo' da pretvara u trezvenu vrlinu poziva.~' kQ mogu.njemačka poslovica o »mekanom jastuku« vrlo lijepo kaže.ajima. WEBE.kao što je i Dowden već primijetio . kada je religiozni korijen polako odumirao i ustupao mjesto utilitarnoj svjetovnog. Njeno puno ekonomsko djelovanje razy:~ali su. mj.. Tauchnitz izd. to je sve. 429. Bedenken.. (Zatim dolazi opO_ mena da oni koji »stiču sve što mogu i štede sve što mogu«: treba i da »dajusve što mogu«. . farisejsJd čista . kako to i . > 9' t Spener (Theolog. 426. . da bi povećao.» De(): placere vix potest« bio je i. onda je konačno mo:. u popularnoJ fantaziji' »~obins'on Crusoe«. stoljeća svojoj utilitarističkoj nasljednici zavještala bilo je upravo.kada je. jedna nečuveno čista . da kažemo s Dowdenom.). jer: zbog ~egaje čovjek potpuno religiozan. redovito tek onda kada je akma čisto vjerskog entuzijazma bila veĆ prederia.ščezao. koji se uzgredba~ vi misijskim radom.184 MAX. Da su potpuno iste veze već puritancima klasičnog doba bile neito što se samo po sebi razumije. zatim. . N. što se samog trgovačkog staleža tiče. onO" inače vršilo II legalnim oblicima. ali on na jedno pitanje Izjavlju"' je: »Drago mi je što vidim da moj dragi prijatelj. oni moćni religiozni pokreti čije je značenje za privredni razvitak ležalo na prvom. nego u njemu vidi način života• . jedno (str. ne poznaje nikakvih skrupula. što stvarno znači da se bogate«. i d~) drž! da je trgovački poziv pun iskušenja i zamki..

. koji su se hvatali za rad kao za Bogom traženi životni cilj. M. da se radnici moraju zadovoljavati krajnjom. koji. 180.prev. građanski preduzetnik je. N.prev . Vidi se da se interes božji i interes poslodavca ovdje sumnjivo isprepliću: i Spener (TheoI. potpuno luteranski naziva glavnom zamkom koje se bezuslovno treba osloboditi. Kada Spener. kod radnika nije znak svetosti spoljašnje ispovijedanje vjere. ako se držao u granicama formalne korektnosti. N. zato što »a truly godly servant will do all your service inobodienee to God.prev. tično građanski . Sa sviješću da stoji II punoj milosti božjoj i da ga on očevidno blagosilja. str . gore). neobično za rad sposobne radnike. III. njemu ni bogatstvo nije sumnjivo. flegmatik. as if God himseJfhadbid him do iu( (»istinski pobožan sluga će u svemu služiti u poslUšl1osti prema Bogu. Levyja.POZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 185 etos poziva. savjesne. III..prev. M.S pravom su engleski pisci protestantske imigrante nazivali »pionirima obučenog rada«(. Liberalismus. N. Ona mu je uz to dala umirujućejamstvo da je nejednaka podjela dobara na ovom svijetu sasvim specijalno djelo providnosti Gospoda Boga.. mj. . opominje da se ne primaju u službu kao »sluge« heavy. Moć religiozne askeze stavila mu je. Drugi su. 272). M. i zauzima »stanovište izdržavanja« (Tbeol. 6.prev. s druge strane. prije svega. slothful persons« (»)teška. )lOa oko sluge« .a to čini« . spora. kao i samo što on j jeste. N. naprotiv. kao nešto samo po sebi razumljivo. str.. pohlepu za bogaćenjem. ako je njegov moralni život bio besprijekoran i ako način na koji je on svoje bogatstvo upotrebljavao nije bio sablažnjiv. s vremena ml vrijeme. Die Grundl. lijena lica« . N. nego »conscience to do their duty« (»savjest da vrše svoju dužnost« ... svojski opominje da čovjek ostavi sebi vremena za razmišljanje o Bogu. M. skloni lIto make no great matter of conscience of it«" (»da od toga ne prave veliku stvar savjesti« prev. V.).) nego. N. 53. des okonom. Kao efekat marljivog pozivnog rada. To stanovište je usljed luteranske potke manje konsekventno od Baxterova. napom. ublažava time što opet ukazuje na prosperantne sektašekoji ipak žive bogougodno (v.) i predlaže da se pretpostavljaju »godly servants« »pobožne sluge« .. str. M.). M.) ne samo zato što bi )lUngodly« servants bili samo »eye-servants« (»nepobožne« sluge. •• Baxter. str. 39). osim toga. čulna. pretpostavlja. i dokaze kod H. fleshly.. mogao da ide za svojim zaradnim interesima i trebalo je da to čini. da se ljudskom rodu mnogo koristi I da se tako po božjoj volji vrši ljubav. N. II. prema ITimot. inače. sluggish. Bd. najmanjom mjerom slobodna vremena (čak i nedjeljom). koji ovim razlikama.prev . flegmatična. I obratno. Bed. »na oko sluge« . i s pozivom na Isusa Siraha..) ne samo zato što bi »ungodly« servants bili samo eye-servants« (»nepobožne« sluge . onda on to.ff Ovo se na raznim drugim mjestima pobliže mQtivira merkanti!ističkim argumentima. str. 8. 16.). na cit... M. 435. na raspolaganje 99 i trezvene.. kao da mu je sam Bog naredio d.

zendorfova varijanta pijetizma.. Još je anglikanska socijalna etika Stjuarta bila ovom stavu u sebi vrIo bliska.često simptom grešne lijenosti. I.na primjer. na cit. što je često bilo citirano da »narod«. sirpmaštvo je . loo Kalvin je još rekao. nama nepozna.3 Slično nije ni u Engleskoj nedostajalo.. ide za svojim tajnim. I ovdje se.kaže i Th.po ljudskom mjerilu »nepravedr. vol.. I svjetovni su prosjaci. koliko on 7.. masa radnika i zanatlija~ ost~je Bogu posluš: na lOl samo ako se održava u siromaštvu. 158) da toliko njih ostane siromašnih naročito. . glorifikovala kao čovjeka koji živi ugledajući se na apostole i koji je tako obdar~n harizrnom učenika. 153 .. ponekad nazivani »)staležom« i bili su cijenjeni. lU Još radikalnUe su slična shvatanja pila u po10. toj mi~ii neprimjetno podmetnulo utiIitamo tumačenje potpuno po ra~vojnoj shemi koju smo stalno zapažali. na primjer. na primjer. gore napom. Srednjovjekovna etika ne sa. str. tj. i tamo citirani rad H. propovijedao siromaštvo. i pva formulacija jednog lajtmotiva kapitalističke privrede ušla je zatim u tok teorije o »produktivnosti« niskih nadnica.186 MAX WEBER partikularnom milošću. nevinost. A ono je to moglo zato što protestantske sekte i strogo puritanske zajednice nisu uopće za prošnju II svojoj sredini stvarno znaJe.predestinacije samo njih nekolicine i isto tako nepravedne. Jer bogatstvo vrlo često izgoni vjeru iz čovjeka. kod Hoombeecka. 101 Bog daje .ls call« (1728).• str. radnika vjernog pozivu koji teži za sticanjem..koja je bila ~eskrajno očevidna . jer je. . mj.. gledano sa strane radnika. tim ciljevima.9sJm toga.na.. 45. Analogija između .i prvobitno . 380 . ali isto tako bogom određene podjele dobara. .kao Baxt~r na cit. Levyja. Za puritansku askezu je bilo rezervirano da sarađuje na onom surovom engleskom sirotinjskom zakonodavstvu koje je tO načelno izmijenilo.izo]ovanje od svijeta. Adamas (Works of the Pur. str. Potpuno Isto se ističe o svim drugim prikazima (kao Manley za hugenote). 102 S druge strane. nadovezujući se ~a Lawov»Seriol. 183. '01 V. a . Tamo spada. . i onaj pijetizam koji je. s odumiranjem njenog religioznog korjena. ne bi bili dorasli is~ušenjima koje bogatstvo sa sQbom donosi. Zi n. ~j. zato što oni. Nizozemci (Pieter de Ja Court i drugi) to su »sekularizirali« u tom smislu da masa ljudi radi samo onda ako ih nužda na to natjera. Div. po svoj prilici. jer su imućnom čovjeku milostinjom koju su primali pružali priliku za dobra djela.. str.ic« . mo da je prošnju trpjela nego ju je u prosjačkim kaluđerskim redovima upravo glorifikovala. I.

104 Iona je.. Bezličnost sadašnjeg rada. onome kome život inače nije pružio nikakve šanse nešto jako bogougodno. kao najizvrsni. svakako. tkalaštvo) budu iskorišćavane. koja je kad je on tamo došao bila savršeno zapuštena. .koju je kapitalizam zauvijek unišito . da iznudi volju za rad. rad lišila te ovozemaljske svjetovne draži .lOS Jasno je kao dan da je isključivo stremljenje za carstvom nebeskim moralo silno da unapređuje »produktivnost« rada. A sad.za proizvodnju »viškavrijednosti« i tako uopće tek omogućila da u kapitalističkom radnom odnosu (kućna radinost. . u kapitalističkom smislu riječi. njegova . najzad često jedinog sredstva da čovjek bude si. .' I još nešto: može se sumnjati u to koliko je »užlvai1je« srednjovjekovnog obrtnika »u onome što je on stvoriO« . Pozivni rad kao takav Bogom je tražen. ovdje je još religiozno ozarena.nevesela besmislenost. cjelokupna asketska literatura gotovo svih konfesija prožeta je gledištem da je savjestan rad. legalizovala iskorišćavanje ove specifične radne revnosti time što je· i preduzimačko sticanje novca tumačila kao »poziv«. U tome protestantska askeza nije sama po sebi donijela nikakvu novinu. guran u stanje milosti. naravno. štaviše. . jeg.bilo kao psihološki agens važno. stanovišta pojedinca .pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 187 četku rasprostranjena kod anabaptista. Ali je askeza. marksistički rečeno .. ka kapitalističkog »duha«. Ali ona ne samo da je ovo gledište najsilnije produbila nego je i onoj normi stvorila ono što joj je konačno za njeno djelovanje bilo jedino važno: psihološki podsticaj shvatanjem ovog rada kao poziva. Kapitalizam u vrijeme svog postanka trebao je radnike koji će zbog savjesti ekonomskoj eksploataciji stajati na raspolaganju. naravno. Tako sasvim općenito leži kauzalni odnos. Danas je on u sedlu i može od njih. upravo siromašnim klasama nametnula.čime se tako mnogo operira .po stepenu svojih uspjeha gotovo besprimjerna u historiji dušebrižništva.posmatrano sa.I. bez ikakvih ovozemaljskih premija. Gledano sa strane razvitka kapitalizma. ujednoje tipičan primjer kako je askeza mase odgojila za rad. . Tretiranje rada kao poziva bilo je za modernog radnika isto tako karakteristično kao za preduzimača odgovarajuće shvatanje zarade. i pri niskim nadnicama.. posljednji su stupili u službu razvit. on je· uklapanje svojih pitomaca u pogon kapitalizma uzeo u službu svojih religiozno-etičkih interesa. Nešto je nesumnjivo ipak na tome bilo. na drugoj strani. Bila je to slika ovog tada novog činjeničnog stanja kada je jedan tako oštar anglikanski posmatrač kao što je sir William Petty holandsku I •• Baxterova djelatnost u zajednici u Kidderminsteru. vršenjem radne dužnosti kao poziva.i usmjerila ga na zagrobni život.Gledano s Baxterove strane.i strogom askezom koju je crkvena stega.

nalne legalne zarade na osnovu lične valjanosti i inicijative. ukidanje svih monopolistič­ kih ograničenja sticanja (trade) prema unutra j prama vani. indirektnih poreza i uvođenje single tax na estates (pojedinačnog poreza na imanje. M . mnogobrojni »dissenters« (kalvinisti i baptisti). osobit6 u Laudovim koncepcijama usvojio: .. protivstavio je puritanizam. iz povezanosti političke borbe za vlast protiv krune . pripadali strasnim protivnicima. N. M. N. bez izuzetka. Za Englesku karakterističan i vrlo moćan. . tj. loli Puritanci (Prynne. kao povrede ljudskih prava. ljudi koji na rad j radinost gledaju kao na svoju dužnost prema Bogu~ Or.). Parker) su odbijali svaku zajednicu s »dvorjanicima i krojiocima ptojekata« krupnokapitalis.' tičkom zaokretu koji je anglikanizam pod Stjuartima. finansijskog i kolonijalnog kapitalizma. stoljeću ove kao nosioce »spirit of shopkeepers« (»sitnotrgovačkog duha« . u ranije navedenoj knjizi. privilegova~ nog od strane države. ponosni na svoj vlastiti nadmoćni građanski poslovni moral. .s etičkim motivima puritanizma i s ekonomskim interesima građanskog sitnog i srednjeg kapitalizma protiv finansijskih magnata u 17. Declaration of the.odlučno učestvovale ll:: podizanje industrije bez. Već slično i »Velika remonstrancija« (The Grand Remonstrance = predstavka trećeg staleža Karlu I zbog zloupotrebe u vladi 1641 primj. M. ganskom socijalnom uređenju u onom fiskalno~monopolis.' vačkog.:. stoljeća sveo na to da su tamo naročitci. Još je Defoe predlagao da se borba protiv disenta dobije bojkotom bankovnih mjenica i otkazivanjem depozita. prema monopolima nepri~ jateljski nastrojen ..individualistička pregalaštva tacio~. januara 1653~ pored ukidanja trošarine. historijski. Suprotnost izmedu ovih dviju vrsta kapitalističkog držanja išla je dalekosežno s vjerskim suprotnostima ruku pod ruku. Anny od 2: augusta 1652.stav javnog mišljenja nastao je.prev. vijeku.. ).čiji su predstavniCi~.ovom savezu državei crkve s »monopolistima« na tlu jedne hrišćansko-socijalne' osnOve. Protivnici nonkonformista su i u 18.. .Dugi parlamenat je monopoliste isključio ižparlamenta . tičkog kova kao s etički sumnjivom klasom. a dijelom uprkos i protiv javnih" vlasti. Levyja v.dok su državno privilegovane monopolne industrije II Engleskoj sve uskoro opet iščezle . ove vrste trgo.prev.) stalno ismijavali i kao propast staroengleskih ideala proI •• o ovim snprotnostima i razvojima H. traže prije svega: »free-trade«. koji sačinjava glavni razlog proganjanja kojima su oni od onih krugova bili izloženi. koje su . N.188 privrednu moć 17. i isto tako levelerske peticije od 28. carina.

koji su !1sta~o­ vdl kveken Išao ruku pod ruk~ s promućumošću I taktom u lzvođenJrsvJc­ tovnih poslova? Prava pobožnost pomaže uspjehu jednog trgovca. M. 95.iz duha hrišćanske askeze. Oekon.ako on upravo hoće "0' Upor. Rowntreeja (Qtiakerism.) Franklinova raspravljanja o kreditiJptiritanskog porijekla. that the lofty profession of spirituality made by the Friends has gone hand in hand with shrewdness and tactin the transaction of mundane affairs? Real piety favours the success ofa trader byosuring his integrity.) »POšten kao kakav hugenot«. upoređena s kontinentalcima. a ne posljednji. »djelo« i »odricanje« danas međusobno uslovljavaju: ovaj asketski osnovni motiv građanskog životnog stila . osobito stav: honesty is the best policy (ispravnost je najbolja politika: prev. Treba sada još jednom pročitati u uvodu ovog članka citirani Franklinov traktat pa da se vidi da su bitni elementi mentaliteta.bitne stvari u postizanju onog ugleda i kredita u trgovačkom svijetu koji se traži za postojanu akumulaciju bogatstva« . da se. A. koje ona uslovljava. na koju me je Ed.I0 7 .) Ovdje o tome samo da navedemo sljedeću napomenu J. M. str.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 189 gonili.svećenstva. kojoj se ser W. str. LelY. tamo nazvanog »duhom kapitalizma«.108 samo bez religiozne zasnovanosti. Temple divio. osiguravajući mu ispravnost i gajeći mu navike smotrenosti i promišljenosti: . LiberaL. SL lO' Da su i. Bernstein upozorio: »Is it merely a coincidence. i ne samo njega nego i moderne kulture: racionalni način života na osnovi ideje poziva raden je to su ova izlaganja imala da pokažu . sastavni dijelovi. N. (V. stoljeću poslovično isto tako kao česti­ tost Holandana. i savremenici (prynne) su već znali da je prvi. u sadašnjem svijetu uopće pretpostavka dragocjenog djelovanja.nije također nova. dakle. Da je ograničenost na stručni rad. upravo oni koje smo mi prethodno pronašli kao sadržaj puritanske pozivne askeze. s odricanjem faustovske svestrano'sti humaniteta. past and present.jedno stoljeće kasnije čestitost Engleza. Jedan od konstitutivnih sastavnih dijelova modernog kapitalističkog duha. which are requisite (or the steadyaccumulation of wealth« (Da li je samo k~~nciden~~a ili je po!!!j~dica to što je visoki poziv. . (V. and fostering habits of prudence and forethought: important items in obtaininc that standing and credit in the commercial world. 96).Misao da moderni pozivni rad nosi asketsko obilježje . građanski privredni etos. . i . koja je već kod Franklina bila odumrla. bilo je u 17. za to sljedeći članak.prev. N. or is it a consequence. sljedeći članak. za to H.). Ovdje je ležala usidrena i suprotnost izmedu puritanskog i jevrejskog privrednog etosa. ovdje na religijske korijene još nesvedeni. koji nisu bili prošli kroz ovu etičku školu. to spada u drugi jedan kontekst.

Gdje »izvršavanje poziva« ne može da se stavi di~ rektno u vezu s najvišim duhovnim kulturnim vrijednostima . ne samo onih' direktno ekonomski aktivnih . otkada se on zasniva na mehaničkoj osnO~.htio je da nam pokaž~i': Gete na vrhuncu svoje životne mudrosti. .. Goethe. vi. . Saints' everlasting rest. treba:lo bi. Jer dok je askeza bila iz manastirskih ćelija prenošena u pozivni život i počinjala da ovladava unutarsvjetovnim moralom.i: Wind el band na kraju svoje »BIUtezeit der deutschen Philosophie« (II sv. vezanog za tehmčke 1 ekonomske pretpostavke ni~. pun odricanja:'s: jednim vremenom punog i lijepog humaniteta. haničko-mašinalne proizvodnje.: jahren« i u životnom završetku koji je on dao svom Faustu>09' Za njega je ovo saznanje značilo rastanak. IIO AJi je sudbina dala da od pla~~a' nastane kao čelik tvrd omotač. ne. Samo kao »kakav tanak plašt koji čovjek može svakog trenutka da odbaci«.sv~h pojedinaca što se rađaju u ovom mehanizmu -.da li konač­ no.. konačno. koji se u taklI" našeg kulturnog razvitka neće ponoviti. na primjet. neizbježnu vlast nad ljudima" kao. u svojim »Wander.9 Dobro analiziran u djelu Bielschowsky. gl. možda će određivati 'Sve dok se i posljednja centa fosilnQg goriva ne ugasi. ona je. svakako.mi to moramo biti.. kao utvara nekadašnjih religioznih misaonih sadržaja.g' poretka. javlja se u našem životu misao»dužnosthl pozivu«. po Baxterovotri' mišljenju.. a ne neimanje stila .: vih svetaca. -:ta' . nikada ranije u historiji.. 18. XII.. kao ni vrijeme veli> kog procvata Atene u starom vijeku. II. da briga za spoljna dobra bude na plećima njego·.190 da bude stil..' de čovjek poziva. razvitak naut!nog »kosmosa« izrazio je sličnu jednu misao. sa svojesira-. A i ružičasto raspoloženje njene nasmijane nasljednice: prosvijećenosti izgleda da je konačno na izdisaju i.tu se pojedinac većinom. djela »Geschichte d . talizrnu. Danas je njen duh . Puritanac je htio da bu. pomagala da se izgr~di o~aj moćni kosmosprivredno. . i subjektivno mora da se osjeća pro~ sto kao ekonomsko primoravanje. ko to zna? .ili gdje ono~ obratno.iz tog omotača izišao. Pobjedonosnom kapi. spoljašna dobra ovog svijeta su' dobijala sve veću i.neodoljivom silom odreduje i. gl. sv" II. koji danas životni stil ... Dok je askezapreduzimala da svijet pre~': pravi i da se u svijetu ispolji. . nije više potrebna ova podrška. neuren Philosophie).

prev.000 dolara na godinu mogao dase . kao simptom njemačkog neimanja energije. kada žena i kćerka zajednički čitaju. N.ljudi od uživanja bez srca. Onda bi. 1919.mehanizovah fosil. dakle. .tako je sažeo (iz Njemačke useljeni) zet vodećeg drygood:'man (sitnićara . »starom~( nesumnjivo izgledao potpuno neshvatljiv. sklona je tome da se udruži sa čisto agonainim strastima. koje mu nerijetko daju upravo karakter sporta.Ne! Fasada bazara treba da se proširi na 400 stopa. Zatim bi. težnja za sticanjem. za vrstu organizacije i funkcija socijalnih zajednica od konventikula do države.prev.pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 191 njegova tumačenja. der Miinchener Ak.-Navečer. Pa ipak mi time dospijevamo na područje vrijednosnih i vjerskih sudova kojima ovaj čisto historijski prikaz ne treba da bude opterećen. imalo da se prati njegovo povijesno nastajanje od srednjovjekovnih začetaka jedne unutarsvjetovne askeze i njegovo pretvaranje u čisti utilitarizam hisdanas najvećeg oslobođenja. N.ako ne bude ni jedno ni drugo . kaže on. optočen jednom vrstom grčevitog »uzimanja-sebe-ozbiljno«. uopće odriče »Zar ne bi starac sa svojih 75.) pokazati da ja u njegovo samC)staJno značenje nisam nikada sumnjao . Na području njegova u Sjedinjenim Državatlla. ili. M.That beats everything (To prevazilazi sve . pak. dalje prema razvitku filozofskog i nauč­ nog empirizma. . on čezne za krevetom. ovo ništavilo uobražava da se popelo na ranije nikada nedostignut . Da ni humanizam nije bio čisti »racionalizam«. stepen humaniteta«. nedjeljom on svakih pet minuta gleda na sat kada će se završiti dan: . svakako.). 112 Već ova (ovdje neprimijenjena) napomena mogla bi Brentanu (na cit. M. . mj.sud koji bi. lišena svojeg religiozno-etičkog smisla. Zašto? . deWiss . 111 povuče? . značenje asketskog racionalizma i za sadržaj socijaJnopoJitičke etike. konačno. opet. Onda bi se morao analizirati njegov odnos prema humanističkom racionalizmu 112 i njegovim životnim idealima i kulturnim uticajima.) iz grada na Ohaju svoj sud o njemu. prema tehničkom razvitku i prema kulturnim dobrima. . nedavno opet jako naglašava Borinski u Abhandl. l I I Niko još ne zna ko će ubuduće u onom omotaču živjeti i da Ji će na kraju ovog ogromnog razvitk~ stajati sasvim novi protoci ili jedan moćan pre~ porod starih misli i ideala.jedna tako promašena egzistencija!« . za »posljednje ljude« ovog kulturnog razvitka mogla da se obistinf rečenica: »Ljtidi od struke bez duha. u prethodnoj skici samo pokrenuto. Prije bi bio zadatak da se pokaže.

knj. Oba ova tumačenja su jednako moguć­ na. Die Ursachen der Refonnation (Freiburg 1916). u svojem postojanju i svojoj osobenosti~ bila pod uticajem cjelokupnosti društvenih kulturnih uslova. A pisanju debelih knjiga koje bi se tako jako. prvenstveno okrenut drugim problemima.192 MAX WEBER torijski i kroz pojedina područja rasprostiranja asketske religioznosti.lanjale na strane (teološke i historijske) radove.) Za raspon izmedu životnog ideala i stvarnosti u »ranokapitalističko« doba prije refonnacije upor. svedu na njene motive. sada Strleder. naravno.-Studien der kapitalist_ Otganisationsformen (1914). Ali bi. Ali je bolje da tako nešto ostavimo onom tipu diletanata koji vjeruju u »jedinstvenost« »socijalne psihe« i njene svodljivosti na jednu fonnulu. Da li.a jedan ili drugi mogu još da budu pre": tresani u okviru ovog časopisa. lIO Jer je ova prethodna skica pomno obuhvatila samo one veze u kojb ma je uticaj religioznih sadržaja svijesti na»materijalni« kulturni živofzaista nesumnjiv" Bila bi laka stvar da smo preko toga prešli na kakvu fonnalnu »koostrukciju« koja bi sve 000 što je na modernOj kulturi karakteristično iz protestantskog racionalizma logički deduciraJa. naravno. C'. Ovdje je tek bilo pokušana da se činjenica i način njegova djelovanja u jednoj. kulture i narodne karaktere predstavi u onoj veličini kakav je on stvarno bio. iako moderni čovjek u~pće. .Napomenimo samo još to da je. akademski govor v. ne može biti namjera dana mjesto jednog jednostrano )materijalističkog« stavimo jedno isto tako jednostrano spiritualističko kauzalno tumačenje kulture i povijesti. od gore skiciranih problem. U (1 nasuprot ranije citiranom. . sklon. nego problemom refonnacije uopće. KeJl~rovom spisu). Kakve su vrste oni bili to spada u jedno kasnije poglavlje. kočcćim kao i unapređujućim. ja nisam ba§ naročito. pri krugu zadataka koje on ima. nije sigurno. a naročito ekonomskih. ako polažu pravo na to da su završetak. sa svoje strane. čak ni pri najboljoj volji. a ne l l ' Ne bavi se oVim problemom. obično nije u stanju da značaj koji su religiozni sadržaji svijesti imali za način života. konačno ukazujemo na Hermelinkov spis Refonnation und Gegenreformation. posebno Luterove. to. period kapitalističkogrilzvitka koji leži pred razvitkom koji sino posmatrali svuda bio suodreden hrišćanskim uticajima.koji je. 114 ali ona. naročito za kontroverzije koje su se na ovu studiju nadovezale. uostalom. svakako. (Ove rečenice ostavljam ovdje neizmijenjene. iako važnoj tački. kao što bi ovdje bio slu· čaj. dalje. .1I3 Jer.ipak nam. BeJowa. Tek iz toga bi se mogla da pokaže mjera kulturnog značenja asketskog protestantizma u odnosu prema drugim plastičnim elementima moderne kulture. Za ovdje obrađivanu temu. onda morao da iziđe na vidjelo i način na koji je protestantska as~ keza. od strane Sombarta korišćenom.

pOZIVNA ETIKA ASKETSKOG PROTESTANTIZMA 193 tek predradnja. Ja nalazim da bi ova rečenica i neposredno prethodne primjedbe i napomene mogle biti dovoljne da isključe svaki nesporazum o onome što je ova rasprava htjela. čito zbog pojave' knjige K Troeltsch~ »Sozia:llehren der christlichen Kirchen« (koji je mnogo toga što sam ja imao da pretresem obavio Ila jedan način kako ja to kao neteolog ne bip mogao). I IS ll. "Evo ih ovdje. a djelimice i zato d~ bih ova izlaganja lišio njihove izolovanosti i da bi ibstavio"u skupnost kulturnog razvitka . da: dade i ne nalazim nikakva razJogadilbilo Ita dOdajem. jednako malo služe histoi"ij~koj istini.PROTESTA!'oTSKA ETIKA I OlJH KAPITALIZMA . J3 .odlučio da najprije napišem rezultate uporednih studija o univerzalnohistorijskin:t povezanostima religije i društva.. ispitivanja. nato. ja sam svojeVremeno djelimice iz slučajnih raZloga. Umjesto prvobitno i1iunjcravanog neposrednognastavlja1\fa u smislu gornjeg programa. Ispred njih jesamo stavljen jedan kratak prigodni članak za objašnjenje gore upotrebljavanog pojma »sekte« i ujedno za prikaz značenja puritanske koncepcije crkve za kapitalistički duh novog doba.

uprkos njihovom ogromnom useljavanju.. . tim prije što je u prethodnom članku (str. . zatim nešto proširenog u»Christliche Welt«. Naprotiv. jer bi važilo kao protivzakonito kada bi građanin od strane državnih vlasti bio samo i upitan koje je konfesije~ O praktičnom značenju ovog načela za položaj crkvenih zajednica prema državP ne. Ukazujemo na pojedine sveske Ameri~i1 Church History Series (dakako. OSQbito nQsti države od crkve«.ao nadopunu prethodnog_ 2 u" ovom pogledu taj stav stoji mnogostruko . Ovaj članak sadrži samo najnužnije podatke. . id. 1'Iapomena-"74) rečeno on()što je potrebno. Prerada je motivirana time što je pojam sekte koji sam ja razvio (kao suprotnost pojmu .podnaslovom »)Kirchen und Sekten« objavljenog član~ ka. na moju radost preuzeo i iscrpno obradio. 1906. ćemo ovdje raspravljati. vrlo railičite vrijednosti l). ~ Sve pobliže ovdje pije interesantno.~srkve«) u međuvremenu Tr6ltsch. u svojim »Soiiallehren der christlichen Kirchen«. str.II »Frankfurter Zeitung«. i d. uprkos apsolutnom ignoriranju konfesija od strane države i uprkos nedostajanju svih onih vrlo jakih premija koje je tada većina evropskih država davala za pripadnost izvjesnim privilegovanim crkvama. Jc. 1906. 577.iz razloga značenja katolika kao birača . tako da ovdje ova pojmovna pretresanja otpadaju.samo na papiru (postoje subvencije konfesionalnimško" lama). nas na prvom mjestu interesuje okolnost da je još prije 2 112 decenije. tadašnji broj »lica bez konfesije« u Sjedinjenim Državama.II PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA! Sjedinjene Države imaju poodavno princip »odvoječak ne postoji ni službena statistika konfesionaliteta. bio cijenjen3 samo na svojih 6%. Ali je pri tome pripadnost jednoj crkvenoj zajednici tamo značila mnogo veće terete. On se sprovodi tako strogo da • Nova i jako proširena prerada jednog . SS8. Ostemummer. na koji sam se kao nadopunu prethodnog ponavljano pozivao. 155.

prije svega. to je. pri stupanju u poslovne veze. i ja sam lično u jednom gradu na Eary-jezeru poznavao zajednicu koja se sastojala gotovo sasvim od useljenih njemačkih nekvalifikovanih drvodjelja i u kojoj su. M. a pogotovo u drugim mestima koja su manje izložena uticajima imigracije. ali nikada očevid­ no slučajno.) 13· . M. »kongres« . obično je.što su onda dame ozbiljno i dobro primile (»Oh. • Da je ne samo svaka sjednica Supreme Court of the U. he does' n't attend any service except of his own denomination«! (»Olt. St. the prayer. Ali bez ikakva obzira na to. N.slič­ no kao što je za jednim tipično škotskim table d'hoteom još prije četvrt stoljeća kontinentalcu nedjeljom uvijek prijetilo pitanje kakve dame: »What service did you attendto day?«5 (»Kojoj ćete službi božjoj prisustvovati danas?« .neupadljivo i kao uzgred. M. njihova davanj~ u crkvene svrhe iznosila gotovo 80 dolara.prev.dok svako zna da bi već jedan mali dio ovogfinansijskog traženja kod nas izazvao masovna istupanja iz crkve. . već odavno postalo dosadnom floskulom. To pokazuju objavljeni kućni budžeti. N. nikome ko je prije 15-20 godina.). • Ili. on ne sluša nikakvu službu božju. pri prosječnoj godišnjoj zaradi od kojih 1. nego igdje kod nas. Cak u Brooklynu.prev.Na tipično. izvolite se pomohti Bogu« .posjetio ovu zemlju nije mogla da promakne čak još tada vrlo intenzivna pobožnost koja je vladala u svima područjima koja nisu još sasvim neposredno bila preplavljena evropskim imigrantima. M. poslovnim ljudima koji su se tek uvodili. N. . bilo postavljano pitanje: »To what church do you belong?« (»Kojoj crkvi pripadate?« prev. N. kako to svaki stariji putopis pokazuje. jedne divne nedjelje. konobareva molba pri iznošenju juhe: »Sir. nisam znao da se izvučem drukčije nego primjedbom »da sam član badenske zemaljske crkve i da u Portreeu ne mogu nikako da nadem chapel (kapelu) te crkve. interesuje jedna strana ovog činjeničnog stanja. u tekstu već spomenuto pitanje ja u Portree (Skye).prev. dakako. nego i svaka partijska »convention« (»skupština«. prije jedva jednog pokoljenja. gradu kao što je Njujork. ali doskora s mnogo jačom sačuvanošću starije tradicije. N. prije nego što je otpočela posljednja akutna evropejizacija Sjedinjenih Država. osim službe božje svoje vlastite denominacije!« .PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 195 za neimućnije. ako je on šlučajno sjedio kao najstariji gost u pročelju stola. Ovdje nas.). please« (»GO&podine. 4 Ona je bila.000 dolara.) bila otvarana molitvom. .prev. ranije još mnogo jača i sama po sebi razumljivija nego posljednjih decenija.

onda on za me ne vrijedi ni 50 centi: . dolazeći sa Blue Ridge Mountains.na jednoj bari kroz koju je proticao neki potok. Jedne lijepe vedre nedjelje po podne. A pri bližem motrenju čovjek se lako mogao uvjeriti da se ono . koji se bio naselio u jednom velikom gradu na Ohaju. Bilo je hladno jer je noću bilo mraza. if he does' n't belive inanything?)« To je ipak bila nekako nejasna motivacija. Pošto se taj na traženje lJekara opružio po sofi da bi ga ovaj . . rodom Nijemca. ali. stajale su u masama fannerske porodice.:. Zašto? Jedan niz malih. Baptist church u . kad ja vidim kakva farmera ili trgovca koji uopće ne pripada nikakvoj crkvi. Pisac oVih redova dugo se vozio u (tadašnjem) Indian Territory s nekim trgovačkim putnikom koji je prodavao »undertakers hardware« (»gvozdene napise na nadgrobnim spoI1l. kako mu god odgovara. ja sam član. prisustvovao sam s nekim rodacima. koje su se vidjele u daljini .. što se mene tiče.).enicima«) u istom odjeljenju i. ita ne vjeJllje. Već nešto jasnija je postala stvar iz priče jednog specijaliste za nos i grlo. a i u poslovnom saobraćaju.. čuo je od njega primjedbu: »Moj gospodine.moglo bi se približno reći: . street«.e.farmerima u šikari. M. . po obroncima brdeljaka. i pričao mi o posjeti svojeg prvog pacijenta.uvijek postavljalo.dok američke vlasti kao takve nisu nikada. kada je (uzgred) spomenuo činjenicu jo§ uvijek upadno jake pobožnosti. . početkom oktobra. kao što smo rekli. nekoliko milja od M. usmjerenom na trajnost i davanje kredita.ogledalom za nos pregledao. on se tek još jednom digao i s dostojanstvom i naglas· kom primijetio: »Gospodine. koje su u svojim laganim . on je (ljekar) za to u povjerenju upitao jednog poznatog mu američkog kolegu i dobio u smijehu obavještenje: to samo znači: » Ne brinite za honorar«.196 MAX WEBER. postavljale pitanje konfesijske pripadnosti . . Sav zbunjen. (glavnog mjesta jedne county).jednom baptističkom krštenju.II pri~ vatnom društvu. ličnih zapažanja (1904) će nastojati da to sad ilustruje.ako on niu. ne znajući kakvo bi značenje ta či­ njenica mogla da ima za bolest nosa i iljeno liječenje.jJ. Unaokolo. u Sjevernoj Karolini..Ali zašto je to sada značilo upravo to? To će možda biti jasnije iz trećeg slučaja. svako ~()že da vjeruje ili ne vjeruje. šta će ga onda pubuditi da mi plati? (why pay J.

N. pokazala su da recepcija u tamošnju baptističku zajednicu s još strogom vjerskom tradicijom. samo oni) koji su pripadali 6 »Faith« (»vjera«) je nepogrešivo štitila od kihanja.oko deset lica oba spola u stajaćem odijelu. kako kažeš. uglavnom. koja su sezala do u rano.prev. prije svega: njegovih poslovnih kvaliteta . N. 6 Jedan moj rođak. »zbog čega?«.)zalaženje u krčme? ples? teatar? kretanje? netačno plaćanje obaveza? druge lakomislenosti?]. M.' važi kao tako apsolutna garantija etičkih kvaliteta jednog gentlemana. Bill. otvori banku. was . s prezirom pljuc~ jući.« Dalja pitanja: »zašto?«.) .prev. do koje je došlo tek poslije najbrižljivijeg ~>pro­ vjeravanja« i preciznih istraživanja o »vladanju [»disorderly conduct«? (»razvratno ponašanje« . zar voda nije bila prilično hladna?« . po njemačkim tradicU~ma. . N. klateći se.došao je odgovor: »Jer on hoće da u M. s odijeli~a pdlijepljenim uz tijelo. pak.da su odnosnom čovjekU depoziti čitave okoline i bezgraničankre­ dh osigurani bez konkurencije.da bi zatim sa svih strana »primali čestitke« i. M:~) i dobio vrlo ozbiljan odgovor: )~Jeff. primijetio je jedan rodak. najhitnije zamotani u pled ove. to gledao/ pri zagnjurivanju jednog od-mladih ljudi najednom mije skrenuo pažnju: »Look at him. pri tome se. Poslovno su se dizali samo -oni (i. predviđao? .). dobiti mušterije iz čitave okoline i konkurencijom će sve ostale upropastiti.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 197 dvokolicama bile došle i~ susjedstva.djetinjstvo. ne_po!>ožno. .to sam ti rekao!« . On je sada »obezbijedenčov­ jek«. koji je pored mene sta-jao. Bil.prev.Na pitanje (po završetku te ceremonije): Zašto si to. kada je kršten.Ima li u okolini toliko baptista da on od toga živi? » Nipošto. žene u _svećenikovim rukama. iskočili iz vode kišući i. . a dielimice i izdaleka.poslije raznovrsnih priprema . M. ali će on sada. vrlo'slične pojave ponaVljaju u najrazličitijim predjelima. odvezli kućama. i.I told you 80!« (»Pogledaj ga . Dalje motrenje je pokazalo da se ove ili. zagnjuri li su se potpuno u vodu. U baru je ušlo . U toj bari je do pojasa stajao svećenik u crnom odijelu. pa mi je bilo svejedno što je voda hladna« .-M. mislio sam na neko prilično vruće mjesto. izišli iz bare . N.n't the water pretty cool?« (»Halo.« .'-.prev. I thought of some pretty hot place (paklu!) and so I did'n't care for the cool water« (»Džef. On je jednog pokrštenika oslovio: »Halloh. pošto su bili zakleti na vjerovanje.

po vjerskim načelima nema dovoljnog razloga da bude rastavljen. . naravno. teti ma njegovim ne dokazuje ništa. Ovdje su. M. najzad. . '~zi dobrovljno ako. koji . na izgled. ali (tada) još uvijek vrlo važnQ znače- • Daje konkurentski lov na duše od strane sekta -jako uslovljen materijalnim interesima samih propovjednika . on je sa sobom nosio certificate svoje zajednice. neke baptističke zajednice ponekad bivale labave. »Crkva« je upravo ustanova milosti koja vjerskim dobrima milosti upravlja kao kakvom fideikomis:"zadužbinom i kojoj je pripadnost čovjeka (po id~ji!) obligatorrta.. za sprečavanje vrlo privlačnog lakomislenog vjenča. opet. na osnovu religijskog potvrđenja.. sekta bi onda aranžirala njegove odnose. doduše.često vrlo jako ometao ovaj izbor upravo u Americi. Kad bi on (bez svoje krivice) zapao u ekonomske teškoće. Da.nasuprot članstVli u »crkvi« u kojoj se čovjek »rodi« i čija milost sija i nad pravednim i nad nepravednim . pak~ drugim sektama (ili na sekte nalik konventikulama).. često još po biblijskom principu »mutuum date nihili inde sperantes« (»pozajmite ne očekujući od toga ništa« -prev. to je.Mnogostruka zapažanja sljedećih mjeseci potvrđivala su. dakle. N. jedan voluntaristički savez· isključivo (po ideji) vjerskoetički kvalifikovanih. ne samo. brzo odumiru će. usljed čega se.. Stoga su mnogostruko bili uobičajeni karteli medu konkurentskim denominacijama: da se taj lov na duše· ograDiči (tako.. pa zato o kva1i. dobrovoljno bude primljen. metodističkim ili baptističkim.. ili je bio trgovački putnik. Ali za njegove šanse. i time je imao ne samo vezu s drugovima po sekti nego i. kako kažu. članstvo u sekti . dok je »sekta«.napro.).198 MAX WEBER. kako kažu. osiguravala poV'jerioce i pomagala mu svakoJako.za ličnost znači jedno etičko~ a naročito jedno poslovnoetičko kvalifikacino .. tiv... I)ije bilo presudno očekivanje povjerilaca da sekta zbog svojeg prestiža neće dopustiti da oni budu oštećeni. Je li koji član-·sekte selio u neko drugo mjesto. i jednoj i drugoj članstvo smanjilo. nja čovjek.vjedočanstvo. tačno. kredit kod sviju. na primjer. nego činjenica da je u jednu koliko-toliko uglednu sektu bio priman samo čovjek koji je po svojem »vladanju« bio nesu1lJnjivo etički kvalifikovan. 8 Isključenje iz sekte zbog etičkill prekršaja značilo je priv~dno gubitak kredita i socijalno deklasiranje . u koji čovjek t. ili. dok su kako katolička tako i luteranska (Missouri) crkva zbog korek· tne strogosti bile hvaljene. prije svega. .

uopće dogmatiku. kojoj sam ja prisustvovao. sredJili stalež bila tipičan građanski pristojan i valjan moral. sunday school (nedjeljna škola) itd. Boston. osobine. Nisu više ovu djelatnost razvijala samo vjerska društva.PROTESTANTSKE SEKTE l DUH KAPITALIZMA 199 nje privrženosti crkvi kao takvol nego upravo i ove naročito važne. koji je. sekte. dobijao je tada 8000 dolara) -. II Neki »assistant« semitskog jezika na jednom Istočnom univerzitetu rekao mi je da žali što nije postao»majstor zidarske lože«. 10 Da li slobodni zidar11 ili christian science. na primjer. Uprkos oštroj konkurenciji . dakle: stara puritanska tradicija nagrađivala . ali prije svega: veza s »etički« povjerljivim susjedima. sekte često stoje u vrlo dobrim odnosima Na ono baptističko krštenje. kako kažu. to je danas bilo prilično ravnodušno. bilo je umetodističkoj crkvi na službi božjoj. kada bi se kao trgovački putnik ili prodavac mogao kazati kao takav. Koja vjeroispovijest.i zbog materijalnih i duhoVnih davanja pri čajankama zajednica. Na pitanje šta bi mu to koristilo. istina. u otmjenim crkvama i zbog davanja za pjevanje Gedan tenor u Trinity Church. Ako je samo postojalo ono što je prCfsudno: prijem samo putem glasanja (»ballot«). često i s ganutošću. Ali su te propovijedi većinom imale uspjeha. ukazivano kao na jedan za svakog okrepljujući prizor. svaku konkurenciju i bio mjeren suhim zlatom. Bliže posmatranje pokazalo je onda stalno napredovanje onog karakterističnog procesa »sekularizacije« na koji su takve. pri pažljivijem posmatranju padalo je u oči (već prije petnaest g9dina) da u američkom građanskom srednjem staležu (uvijek van sasvim modernih velikih gradova i imigraciortih centara) neobično mnogi ljudi u zapučku nose jednu malu značku (razne boje). bilo je svejedno. dakle. Mogla se propovijedati samo etika. jer bi se onda vratio' u trgovinu. tukao notor· no realno. Zajednice su većinom potpuno odbijale da sluiaju »ućenja o razlikovanju«.· SUsjedska veza.Bile su pokazivane oronule. I . ali predavan s očevidnim unutarnjim uvjerenjem. bili su upravo 'tamo novom naseljeniku neophodno potrebni.liajsvakiddnjije j naj· bezbojnije vrste. iz religioznih koncepcija rođene pojave u moderno vrijeme svuda osuđene. ili adventist. on je odgovorio da bi. imao da pjeva sa:' mo nedjeljom. crkvama slične zgrade koje su označavale neuspjehe. kveker ili bilo šta. koja je najprije podsjećala na kakvu·rozetu počasne le• U više slučajeva su mi u velikim gradovima (spontano) pričali da špekulant gradilištima obično najprije podigne jednu (često vrlo skromnu) »crkvenu zgraduc<.onda se mogao da zapazi ishod. Ona je u slučajev~ma kad sam ja slušao propovijedi ~.. poslije prethodnog ispita i etičkog potvrđenja II smislu onih vrlina koje je unutarsvjetovna askeza protestaIltizma. . zatim angažuje kojeg pitomca iz nekog od raznih teoloških seminara sa 500-600 dolara plate i stavi mu u izgled sjajno mjesto propovjednika ako skupi oko sebe jednu zajednicu i »napropovijeda« joj gradilište.

a često. pa i trustmagnata. Ovi. kako izgleda. naročito bile tipičan sprovodnik uspona u krug srednjih građanskih preduzetnika i širenja i održavanja građanskog kapitalističkog poslovnog etosa unutar širokih krugova ovog građanskog srednjeg staleža (uključujući i farmere). kao što u vrijeme puritanaca. kao kod nas. ili su ih upravo poricali. i samo radi lično-društvene.opet u poslovnom smislu prokušane kreditne pouzdan. znači­ la: »Ja sam p~slije istraživanja i potvrđivanja patentovani i na osnovu mojeg članstva garantovani gentleman«: . naročito baptistima.200 MAX WEBER.:za. Jer. meni tada poznatim slučajevima upravo još po principu mutuum date nihil inde sperantes. i to opet II mnogim. drage volje odazivali.a OVij je i ovdje bila glavna stvar . poslije prethodnog istraživanja i ustanovljenog etičkog potvrđtmja. Pa bi se ispostavljalo da je njegov smisao i svrha bila u tome što je ono gotovo uvijek vršilo funkciju pogrebnog društva. bio ekonomski ugrožen. ograničene ~a građanski s. Na pitanje: })Sia je to?« redovito bi bilo spomenuto kakvo društvo s ponekad pustolovno fantastičnim nazivom. One su. . po-.barem vjerske . A'rozeta u zapučku je. svojem članu davalo i (etičko) pravo na bratsku pomoć ~ nevolji od strane svakog svojeg imućnog člana.! stopu. II u prilično brzom rasapu. naravno. mnogima su one . »captains of industry«.n kao preko »humbuga« ili zaostalosti. red toga pružalo vrlo različite druge usluge.prije svega.ista bile nepoznate.osti." Doduše. I ovdje se moglo ustanoviti da je ovo legitimiranje čes­ to potpuno presudno uticalo na poslovne šanse. kako je izgledalo.bez svoje krivice. koji su. i to upravo n~ podri. multimilionera. Ali su na raznim područjima ovi rudimenti još pone" kad u groteskno djelujučim oblicima bili živi. uglavnom.članstvo opet upravo zasnivalo na balotaži. sasvim malo (svakako: većina starije generacije) američkih »promoters«. Sve ove pojave koje su . fonnalno pripadali sektama. To je bilo traženje kojemu su se članovi društva.kao što mi je to William James potvrdio .bile. .rednji stalež. nije. kada bi taj. Ali se. osim toga. bile su. gije. ovi IZ Neki obrazovani Amerikanci su često preko ovih činjenica prelazili s izvjesnim ljlltitim preziro. ili uz vrlo nisku kamatm. često samo iz konvencionalnih razloga. međutim. kako je poznato. dakle. a ne poslovne legitimacije.lčjimakoja su modernim raspadanjem bila najnetaknutija.

konačno. imali potrebe za kakvom-takvom štakom. Počev od Boy's cluba na školi do Athletic Cluba i Greek Letter Society ili do kojeg drugog studentskog killbabilo koje vrste. Postići prijem u ta društva bilo je od istog značaja kao bilet društva za uspon. samo što su se privredno-tehnička sredstva kojima su se oni služili (naravno!) promijenila. i 18. Samo je pravac U kojemu se to »)icemjerstvo« kretalo bio različit: činovnička unapredenja kod nas. stoljeću. oficir ili činovnik »bez konfesije(( bio takođerjedna nemogućnost i gdje jedan berlinski (»arijevski«() gradonačelnik ilije bio potvrđen zato ~to još nije bio krstio jedno dijete. . Nećemo se ovdje upuštati u političko i socijalno znače­ nje ovih i tolikih drugih sličnih ekskluzivnih dru. isto tako kao i u 17. prije svega. do klubova plutokratije u velikim gradovima . cijenili njihovo privrednoprevratnoznačenje. bili su. Rockenfell er. prije svega.ali niSU oni. prije svega. oni slojevi koji su se u nj ili iz njega uspinjali. Nisu oni. naravno.tipičnog jenkija još posljednje generacije je kroz život vodila jedna serija takvih ekskluzivnih društ~­ va.. poslovne šanse tamo. Nema nijedne sasvim strogo feudalno ili patrimonijalno skučene historijske epohe bilo kojeg privrednog područja na svijetu na kojemu bi nedostajale kapitalističke figure kao što su Pierpont Morgan. naravno. kao. uvjerenje pred foru13 »Licemjerstvo« I konve~cionalni oportuniza!p teško da su u ovim stvarima tamoprljeko bili razvij1lniji nego kod nas. nosioci one specifične religiozne orijentacije koju kod njih čovjek nikako ne bi smio da smatra samo oportunistički uslovljenom. . ili.štava i klubova u Americi koji se popunjavajubalotažom. nikada bili presudni za to koji će privredni duh u jednoj epohi iIi na jednom području biti preovJađujući. bez ove univerzalne rasprostranjenosti onih kvaliteta i principa metodičnog načina života koje su ove vjerske zajednice podržavale. kapitalizam ne bi još ni danas u Americi bio ono što jeste. Oni su stajali i stoje })s one strane dobra i zla«. često više nego sumnjiva. . inače.gdjeje. 13 Ali upravo nikada ne smijemo previdjeti da. ma koliko mi. Srednji stalež. bili stvaraoci niti su oni bili nosioci specifično okcidentalnog građanskog >~duha«.PROTESTANTSKE SEKTE [DUH KAPITALIZMA 201 »ekonomski nadljudi« nisu. Jay Gould itd. i zatim do jednog od mnogobrojnih honoraciorskih klubova poslovnih ljudi i građanstva. i iskrenost njihove »religioznosti« bila je. najzad.

Pobliže u to ne možemo ovdje da ulazimo. poslije formalnog predstavljanja. sekta prezbiterijanaca. po pravilu. Danas su mnogo~ brojni takvi klubovi nosioci onih staleških tendencija aristokratizacije koje su. ah ne l socijalni ugled . što je onda omogućavalo recepciju unuka u aristokratsko »društvO«. pak. ne »prodrma ruku«. na primjer. On je. karakteristične za američki sadašnji razvitak. Sigurno je da je ranije u jednom tipičnom američkom klubu otpadala apsolutno svaka pomisao da su. ali voluntarističkih društa va. često vrlo groteskne pojave spadajU II široko područje evropejizacije američkog »društva« .una .o čemu valja voditi rač. M.napom. Tamo prijeko je stara tr~dicija poštivala čovjeka koji je sam sticao više nego nasljednika. dva njegova člana koji igraju bilijara u odnosu šefa ikomija. trgovac. . Akq ona donedavno prestiž po rođenju i po nasJije~ denom bogatstvu. sada prije svega: otmjeni klUb. vrsta odijevanja. inače. samo u jednoj maloj mjeri. sporta . ljekar koji je imao istu sudbinu bio je veći­ nom od sumnjive upotrebne sposobnosti. teh~ičar. . u svijetu bio i jeste vrlo rijedak slučaj. ). Tek odnedavno: porijeklo od pilgrim fathers (osnivača nase. i put do socijalnog ugleda bio je: otmjena veza u otmje" nom koledžu. obilježje upravo specifično američke demokratije bila to da ona nije bila jedna bezoblična gomila individua. od Pokohonta ili drugih indijansk~h dama i sl. .202 MAX WEBER mom svojeg vlastitog samoosjećanja »potvrdenosti«. uči~ Jim su se crkvama u Njujorku na klupama mogli naći mekani jastuci i lepeze).o". jedna vrsta parije (poznata su mi samoubislya zbog neprimljenosti). priznavala. bine Plymouth )620.. sredstvo za to. kao što je. i sve do dan-danas. poveljno plemstvo. Masovni su tumački biroi i agenture svake vrste koje se bave ispitivanjem plutokratskih pedigrija~< Sve ove. N. ili su. Student koji u koledžu nije bio primljen ni u kakav klub (ili društvo poput kluba) bio je. ". Sam »novac« kupuje. Sigurno je da jedan američki farmer Uoš prije petnaest godina) ne bi svojeg ·gosta preko svojeg polja proveo pored kojeg radnika (urođenika!) na oranju a da mu taj. l u Americi vlast. fideikomis.to su ona ipak bila vrlo daleko od toga da koga mu drago prime objeručke kao sebi ravna. 14 Ali je u prošlosti. Samo što je kod nas bio poznat put: kupovina kakva plemićkog dobra. naravno. ranije: otmjena sekta (na primjer. nego jedan splet strogo ekskluzivnih. sada smještaj stana (u »toj« street. doduše. po službi i po diplomiranoj obrazovanosti nisu. Pored toga. Kod nas kao i svuda. koja u srednjim gradovima gotovo nikada ne nedostaje). trgovački pomoćnik.pored puke plutokratije. a dijelom u suprotnosti s njom.

IS Sigurno je da se že· na američkog radnika koju je sa sobom doveo član sindikata s kojim se lančuje potpuno prilagodila . i njihovi (njemačko-američki) šefovi s vremena na vrijeme s njima igraju bilijara. . I. I to upravo. taj nije bio nikakav gentleman.. uglav· nom početka 19. doduše. u sjeveroatlantskim državama.klub.i materijalni utinak karakteristično različiti. morao dokazati i to da mu je pošlo za rukom da balotažom bude primljen. kako je rečeno. po pravilu. koja su sada u dubokozahvatnom preobražavanju. ko je to prezrivo odbijao. stoljeća.umjesto u vrlo lijepo uredeni njemački . 16 Kome to nije polazilo za rukom. Nije uvijek tako u njemačko-američkim klubovima. N. ali ne tako 4a se ne bi osjetilo kako oni smatraju da je to od njih »vrl0 Jijepo«.) i visoko staleško značenje »sposobnosti satisfakcije«. bio on na ne znam kojem položaju. Medutim. a htio da u ovoj demokratiji važi kao punovrijedan čovjek. bio je odgovor: da.nešto jednostavnije i nespretnije . Nas na prvom mjestu interesuje to što je položaj svjetovnih klubova i društava kQja se popunjavaju balotažom dalekosežno proizvod jednog seku/arizacionog procesa od nekadašnjeg mnogo isključivijeg značenja prototipa ovih voluntarističkih društava: sekta. ne· ćemo ovdje ispitivati. Paralela kod nas: značenje boja (studentskih udruženja) i rezervnooficirskog patenta za communium i connubium (druženje i brak . Ali ko se.. os· upućeno . Na pitanje njujorškim mladim njemačkim trgovcima (s najboljim hanzeatskhn imenima): zašto svi oni nastoje da budu primljeni u neki američki . kao i»odvajanje crkve od države« tek tekovine nedavne prošlosti. . a prije svega poslovno.'u jednu od dovoljno legitimirano priznatih sekta. Da se ipak najprije podsjetimo na to da su II američkoj demokratiji uopće jednako pravo glasa (neo~ojenih! jer ono ni danas de facto ne postoji za Crnce i mješance). Ulaženje u kakavamerički klub (riaškoli ili kasnije) uvijek je presudan trenutak za gubitak njemačkog duha. . II Ah v.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 203 ovdje je vladala jednakost gentlemana. mi socijalno značenje ovih stanja. M.kao većinom Nijemci l7 . idajeu kolonijalno doba usredišnjim oblastima Nove Engleske.taj je imao težak put. prednju napomenu. Stvar je ista: ali su pravac.nošnji i držanju građanske lady.nego je on. klubova ili društava svejedno koje vrste i da se tu potvrđenjem kao gentleman održao.prev. nije morao da povinjava ne sa· mo konvencijama građanskog society.. uključujući i vrlo strogu mušku modu. u zavičajnoj ob]a~ti pravih jenkija. prije svega u Massachusettsu.

pa i u Evropi. Massachusetts je već u 17. u Njemačkoj ne jako poznate literature: krt1ta~ pre~led bap1ističke historije daje: Vedder. rješavala o pripuštanju ili nepripuštanju. ali .udružili II jednu crkvenu zajednicu i Izabrali pastora i učitelja.. s druge strane.. Jer isto onako kao što je to na OSnovu onih ličnih doživljaja za Ameriku jas~' no prikazano. Ogromno socijalno značenje pripuštanja punom uživanju prava sektne zajednice.. u njiho~im dokumentima će!po. što se može dokazati. stoljeću. 18 I to. one su o tome rješavale poslije potvrđenja vjerskog kvaliteta ponašanjem u iivotu. izd.sve do početka 18. naprotiv. Ni kvekeri u Pensilvaniji. Stvaranje crkvene zajednice često je pri useljenju u Novu Englesku prethodilo političkom udruživanju (po poznatom paktu otaca hodočasnika). To je odmah značilo labaviju praksu: poslije pripojenja New Havena bila je crkva tamo u podjeli certifikata ograničena na to da odnosni kandidat bude vjerski ~esablažnjiv i \iovoljno imućan. skoro pred sam rat za nezavisnost. viš~ stoljeća svuda. A short history of the Baptists (2. Kn. Za anabaptističku his~ . Ako se. djelovalo je kod sekta u pr~vcu njegoyanja one asketske pozivne etike koja je modernom kapitalizmu u vrijeme' njegova razvitka bila adekvatna. naime. U Connecticutu je. voL II Baptist Manuals i by P. sa svoje strane. Gould (London. U koloniji Massachusetts crkva je bila jedna formalno nezavisna korporacija. nisu bili manje gospodari države. biJo pretpostavka građanskog prava. crkveno članstvo i dobro vladanje ( = pripuštanje pričesti) bili su New Havenu (prije nasuprot ot~ poru nastalog pripojenja Connecticutu) preduslov građanskog prava. Ioni koji nisu dokazno biIi preporođeni primani su u membership (članstvo). I. o~Ymem()19 na crkvenu predhistoriju ovih protestantskih sekta. osobito pripuštanja pričesti. koja je.204 MAXWEkER pretpostavka punog građanskog prava u qržavi bilo (pored nekoliko drugih uslova. 1897. dabome. najprije . 1891). : pa navedemo još nešto iz starije. iako ne formalno samo politički punopravni gradani (nego samo još na osnovu jedne dalekosežne geometrije izbornih okruga).samo nisu pripUlitani pričesti. prilikom pripojenja Mainea i New' Hampshirea. Tako su se dorchesterski imigranti od 1619.. primala za članove samo gradane i čije je članstvo. koja je. morao da odstupi 0<1 svoje strogosti vjerskih kvalifikacija za politička prava. prije svega): puno'građansko pravo u crkvenoj zajednici. religioznost asketskih sekta djelovala je. Isto takp. O Hanse"rd KnoUys: Culross: H.prije nego što su se iselili ..u širokom smislu riječi .. (1650) township (srez) bio obavezan da izdržava crkvu (otpadništvo od strogih principa independentizma u prezbiterijani~ zam). stoljeća . od kojih je najčuveniji Halfway-Covenant od 1657 . London). A i u pitanju crkvenog članstva moralo je doći do kompromisa.puritanske sekte. 'kaoi sve .

Hadden. . stalno nailaziti na likovanje što su »djeca svijeta« medu sobom čak i poslovno nepovjerljiva. This trait was remarked to be true of them in their concerns in trade. dalje: Weedfm. Vol. The Quakers in Pennsylvania X Ser. S.ROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 205 prije svega kod kvekera i bapti~ta. 1904. O kvekerima. prvi proglasili za princip. J. stoljeće (i upravo tada). Economic and social history of England (1620-1789. Baptists in history. osim ranije citiranog djela Sharpless: A. kako to dokazuje ovo mjesto na koje me je svojevremeno upozorio gospodin Ed. 30 Arch. Soc. On their first appearance as a Society they suffered as tradesmen. jer.Seiss. Johns Hopkins UrtiversityStudies in History and political Science. što je za nas bitno.). The Presb~erianChurch. ' JO U 17. Howe. Applegarth. kako je poznato'. . Newton Brown D. A. displeased with the pecliliarity of the~ ir manners. M. naročito da bi povećao broj svojih mušterija. Tauchnitz ed.). Brown. jer ona tamo isamo tamo bivaju realno i uz stalne cijene poslužena.P.. Baptist system examined (Lutheran PUblic. sve do u 17. . Philadelphia. Sac.kao što je već ranije spomenuto . D.cije Hanserd Knollys Society (printed for the Society by J. G. The Church CoveI1ant Idea. Lorimer. 1910. Bu..1589.što su baptisti.la . Dexter.za razvitak »Covenant«-icieje u starijem prezbiterijanizmu. withdrew their custom from their shops. dalje: W. C. Rise and fall of the Anabaptists. New York. 1902). str. New~York~ 1902. B. '. Osim njih. 114) »Mr. Boston.Bunyanov (Pilgrims Progress.ll Da bogovi onoga ko' im toriju: E. Castle Street. 1902: J. But in a little time the great outcry against them was. 9dvaJkadašnjem tvrdenju. a prema kongregacionalistima i sektašimas druge strane: Burrage. naprotiv. O Smythu: Henry M. s jedne strane. Finsbury. imaju povjerenja20 u religiozno uslovljenu čestitost pobožnih ljudi. 2. 1881. ono. Com. The English Puritans. because others.. to ' . Daniel W. The Presbyterian movement 1584 . po njihovom. što. 1905. " mora da bude svejedno. pa zato njima i samo njima daju krediti svoj novac daju na čuvanje.. i kvekeri. The true story of John Smith. Bernstein: »But it was not only in matters which related to the law of the land where the primitive members held their words and engagements sacred. the Se-Baptist.The eadyEnglish Dissenters. Ovdje je pruženo samo. l. American Baptist Pub. 1912. The Puritan~epub­ lie (Indianapolis. Dalji službeni dokUmenti u The Baptist Church Manuel by J. sv. Važne publilc:8. VIII. that they got the trade of the country into the- .1918.Macpbai. S. zašto je čovjek postao pobožan. . O Novoj Engle$koj (osim Doylea): Massachusetts Historical Collections. 1846-1854) već su citirane. as told by himself and his conteDlPorains. IX. Money~love« bez ikakva uvijanja argumentira kako čovjek treba da postane pobožan dabi se obogatio. važni dokumenti kod: Usher. stoljeću važilo je kao nešto što se tako potpuno samo od sebe razumije to c. Bowen Merill Cy Publ. krajnje provizorno ustanovljeno. Str~et. njegove crkvene stege i njegova odnosa prema ofiCijelnoj crkvi. u njihovim radnjama pazaruju.

i zato što oni nikada nisu tražili za robu koju prodaju dvije cijene« . o kojoj je li prethodnom članku pobliže bilo govora. N. Pokušajmo da u kratkom pregledu objasnimo vrstu. M. ali. .i. Prvo izdanje izišlo oko 1830. S) uzimanje kredita bez sigurnosti da ćeš ga moći isplatiti. važilo kao zabranjeno: I) pri kupovini i prodaji mnogo govoriti (»cjenkati se«). . od svijeta odvojene zajednice jednog stvarno svetog naroda ir hands. bilo zbog žrtve. u ovom kontinuitetu i konsekvenciji. doduše.:.I I Ali ne samo ova etika.3) više kamate nego što je to zemaljski zakon dopuštao. U protestantizmu se princip »believers' church«: strogo na »istinske« hrišćane ograničene. This outcry arose in part from a strict exemption of all commercial agreements between them and ot~.. oni su stradali kao trgovci. str. (»Ali plVObitni (!lanovi nisu samo U stvarima koje se tiču zemaljskog zakona smatrali svoje riječi i obaveze svetim. prije svega.. 1867. Ali su u malo vremena oni zbog velike povike na njih uzeli trgovinu zeml. i uopće čitava organizatorska osnova protestantskog sektaštva. . socijalne premije i disciplinska sredstva. (Thomas Clarkson.e u svoje ruke. na primjer.) . 276. ed. sa svim njihovim djelovanjima. sežu unatrag sve do poče­ taka stvaranja asketski h sekta. načina svog života..prev. način i pravac nje. blagoslove bogatstvom. Kad su se prvi put pojavili kao društvo. ili. svakako. Da se ipak ovo s tim načinom religioznog života. . Zapaženo je da je ta njihova crta pouzdana i u njihovu odnosu prema trgovjni. and"because they never asked two pri· ces for the coinniodities they soJd. London. ne apsolutno isključivo. to je. nog djelovanja. . nezadovoljni njihovim čudnovatim ponašanjem. prestali da kilpuju u nj'ihovim radnjama.6) raskoš svake vrste. svjesno dovodi u vezu. nego.2) trgovati neocarinjenom robom. Oni današnji rudim enti u Americi su ogranci jedne organizacije crkvene reglementacije života koja je nekada vrlo penetrantno djelovala. zato voluntarističke. 3.4) »skupljati sebi blaga na zemlji« (= pretvaranje kapitala u »imovinu«):". Metodistima je. Ova p~vik~ je nastala dijelom zbog striktnog oslobođenja od svih trgovačkih sporazuma između sebe i drugih. samo kod ovih protestantskih sekta. A Portraiture črihe Christian Profession~and Practice of the Society of Friends. dakako bila čitavim svijetom rasprostranjena predstava. shodno ranokapitalističkom principu: »honesty is the best policy«. to se nalazi.206 MAX WEBER se sviđa. JZ Sva tipično građanska etika bila je kod svih asketskih sekta i konventikula od samog počet)ca zajednička i istovetna s onom koju su one još do dan-danas u Americi gaji1e. jer su drugi.). pak.

N. Krštenje čini čovjeka samo pasivnim. III.traži pripuštanje pričesti samo onih ljudi koji su se podvrgli disciplini ili »literastestimoniales idoneas aliunde atttileritit« (»doneilu odrugud odgovarajuća svjedočanstva« . Ali i (prezbiterijanski) Di~ rectory of Church Government od (vjerovatno) 1584. u anabaptističkoj »separaciji« dakle II voluntarizmu.sektaško-voluntarističkog principa n reformiranu (kalvinistič~ ku) crkvu.nastaje veća zajed~ica. aH nije ~ražio··krajnju konsekvenciju: ponOVljeno krštenje odraslih koji su već kao djeca bili kršteni .37. što uslovljava da »tijelo«vi" dljive crkve ne može da bude »corpus Christi« ()tijelo Isusovo«) u smislu starih refanniraca. glavni nosiod anabaptističkog krštenja.) čine čovjeka a:ktivnim članom zajednice u pravnom smislu.dao Hrist.ilvre: menu i da bude puno ljudskih nedostataka. M. M. Taj problem je za nj konsekvencija nedostajanja neizostavne nastavničke službe unekatoličkom hrišćanstvu.iz traženja »čiste crkvc« (»Ecclesia· pura«) logički proizišlog .ponovno krštenje). M. . 362).a što je vjerska dužnost . nego nužno mora da ostane podijeljeno po mjestu . Dissertation von A. f. Mioc~rom. 357.prev. 243. (po originalu prvi put publ. Prije svega. J' Problematika . i članstvo u zajedniCi (i samo ono) je istovetna s~ stavlja- . Kuypera (poznatog kasnijeg predsjednika vlade). .eventualno .) zato ne leži ni kod samog Hrista niti kod ministri (svećenika). M. ispoljava se u moderno vi'ijemedogmatski jasno kod A.. pa i kalvinizam z4 i me23 Izvori i Cvinglijevl iskazi (Fussh I. Cvingli je u svojoj vlastitoj zajednici na karakterističan način imao vrlo mnogo posla santipe. Ne već krštenje. nepotpunim članom (»membrum incompletum«) i ne daje nikakva prava.ima da se odbije. N. koja odbija prinCip sekta. nego samo kod vjerničke zajednice (nadovezivanje na Voeta). Scott-Pearson.) iz crkVe i primanje samo onih koji su »faithful« (»pravovjerni«) i njihove djece t~ažio je jedan brownistički podnesak kralju Jakovu·I od 1603.koji je bio odbacio krštenje djece. . Vidljiva crkva nastaje samo· voljnim aktom vjernika. Pravno dragovoljnim spajanjem zajednica . Rimsko načelo da je onaj ko je član crkve eo ipso i član zajednice svojeg prebivališta . na osnovu ovlaš. u vezi s T. 1912) art. niti ćemo ponovo prikazivati kako je svaka asketska denominacija. koji su. u njegovom završnom programskom spisu: Separatie en doleantie(Amsterdam. gledali nešto što je po Svetom pismu za osudu.prev. nego tek »belijdenis en stipulaiie« ()vjera i obaveza« . Isključenje svih »wicked Iiars« (»bezbožnih Iažova«.). menonite i kvekere. 228.prev. 253. sa svoje strane. dobaptistima. Ovdje se sada nećemo upuštati pojedinačno u marke ove voluntarističke unutarsvjetovne askeze: state anabaptiste. širili su ga. i potestas ecclesiastica (vlast crkvena . 263) i nje~ gov Elenehus contra catabaptistas (Werke. . 1890).. N.ćenJa koje im je . u Heidelb. Putujući zanati ijski pomoćnici. u nove oblasti. .uveli krštenje odraslih (uključujući i .pr. upor.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 207 najprije jasno pojavio kod anabaptista u Cirihu 1523/4/3 koji su 1525. poslije svakog gašenja. N.

»doleantie« : pokušaj da se aktivnim protestom i pasivnom opstrukcijom po~ kvare na zajednička crkva popravi (đoleeren = protestovati. kao gospodara nad crkvom. vezane za božje zakone.208 MAX WEBER todizam. stoljeću). Pol. str. .čije se centralno socijalno značenje za hrišćanske zajednice ispoljava u tome . stoljeću i crkvena teorija škotskih independenata (Sack na cit. O'stao uzaludan. praktički važne za uticanje na način života. ali njih same ne predstavljaju (upor Voel. Ali ćemo mi ovdje sebi samo da' predočimo konsekvencije voluntarističkog principa. vol.. . Sve su ovo independentska preinačenja genuinog reformiranog crkvenog ustavnog prava (kao što je to naročito Rieker dobro prikazao) u smislu aktivne saradnje zajednice. dakle laika pri prijemu.jer u crkvi nema. (Opet nadovezi~ vanje ~#peta). Od njega odredena vjer~.ti . M. i II). Crkveno pravo obrađuje upravo od ljudi stvorene odredbe vidljive crkve koje SU. N. De conflict gekomen. 1. kojoj drugi pripadaju samo kao pasivan. sama Kuyperovacrkve" na teorija nije.pr. »kongregaciorialistička«.). Mi se sjećamo samo još toga da je presudna misao čuvanja čistote pričes. Ova saradnja čitave zajednice bila je i u Novoj Engleskoj stalno u neprestanoj borbi protiv uspješno prodirnog »johnsonis-: tičkog« pravca.prev. stalno bila gurana na isti put: ili na put konventiku~ la uzornih hrišćana u crkvi (pijetizam) ili. njem pod disciplina ecclesiae (crkvenu stegu .) nastupa . vjernik je u duh(irA nom smislu onaj ko se u sebi· obratio.prev. Ali. dabome. ska obaveza pojedinih zajednica da pristupe 'i da pripadaju zajedničkoj crkvi otpada i obaveza za »separatie« (»odvajanje« . razumijevalo se samo po sebi. konačno. eccles. po Baillieu). M. uostalom. N. javlja kao ter. pošto su bila iscrpljena sva sre<lstva. Jer . Onda je. naravno. . pa se mora popustiti sili. Spoljnji i unutarnji konflikt dvaju strllk~ turnih principa: »crkve« kao ustanove milosti ili »sekte« kao udruženja vjerski kvalifikovanih . »podanika«. koji su tražili i naročit zak1jučak o prijemu. N. 30/ I).I Kuyper stoji (kaO' i Voet) na starom independentskom stanovištu: da su samo oni koji na osno-vu pripuštenja učestvUjU u pričesti pravi članovi crkve i da su samo oni u st8~ nju da na se preuzmu jemstvo za svoju djecu u krštenju.revolucije mogu da budu dužnost preDlA Bogu (Kuyper. pak. disciplini podvrgnut stalež nižih hrišćana (independeritizam:).ide II protestantizmu kroz stoljeća. M. I. min već u 17. . dodu.). str.tek onda kada je. na put zajed-. .:. u pravnom smislu samo oriaj ko je pri~ pušten pričesti. Da su imali biti primljeni· samo »regenerates« (preporođeni) (»od 40 samo jedan«.jer na jednom mjestu može da bude samo jedna zakonita crkva .od učestvovanja nesvetih. mj.) . od Cvinglija do Kuypera i StocKera. Slično u 19. dođ1Jše. nice legitimirano besprijekorni h crkvenih punopravnih gra" dana.najprije čvrst program browriističkih inde~ pendanata. nego u njoj vjernici kao takvi vrše Bogom danu službu -sa-·· mostaino konstituisanje dužnost. koji je zastupao crkvenu vladavinu »ruIing elders« (»vladajućih starješina« .

Uvijek su kod sekta i independenata laici bili tipični nosioci crkvene stege. str. doduše..ističe takve sumnje: upor. Na ovo posljednje pitanje odgovara se potvrdno u slučaju ako konzistorija nade da je imovina dovoljna i da je pri tome samom dužniku i njego~ voj porodici zadržano dovoljno hrane i odijela. . U Americi je danas formalna ekskomunikacija. čl. Grav. 22. i 17. išla ~aizrazito smišlj~noJll vl~da!!nom nad drzavom I crkvom.često prema labavijem postupku propovjednika ..a da Je gn]eh ne odrzatI pnčest čIstom od nevjernIka (str. IV.II suprotnosti s labadistima (radikalnim pijetistima) . vodila do jednog načina tretiranja crkvene stege koji je stvarno bio blizak stegi sektA/s ali da je ona kod samih sek~a ~pravo . 17(" . nikakvo davanje pričesti ondje gdje postoji organizovana zajednica. 114. isti od 1605.prav.. pOZIvanje na l Kor. da li se sluga kakva »Iombarda« može pripustiti . na primjer. 29. Ipak Je već )dlrectory« englesklh prezbltenJanaca od 1584. dok je prvobitno·kalvinističko­ pr~zbiteri~anska crkvena ~ega. str. Chr. pravo samo nad reprobiranim licima. i gotovo uvijek je zajednica ona koja . a ne jednostrano propovjednici. 24. ali se (ibid.nije sudila. Apok. čl. 231) pozivao u jednakom broju i starješine laike i sve· ćenike u class!s i u više instancije crkvene uprave. 16). br. . (napom. pitanje da li čovjek koji ima ženu anabaptistkinju može biti ?ripušten pričesti. str. nje sve dok spor traje. Ekskomunikacija. barem kod baptista u velikim gradovima. ranije. a naročito onda kada vjerovnici izjave da su akordom zadovoljni i on da priznanicu na dug. slučaj u zbirci Reitsma II. 91. ll. str. •••$ I za K~JYI~er. pa uložilo priziV~ ibid. čl. 27. S. jednostavnim prećutnim brisanjem. Ali je pri tome različito bio reguliran uzajamni odnos starjeiina i zajednice.. S) tretira i kao sredstvo »popravljanja«. čl. sinod Lajdenu 1619. odstrailje. 41. Amstel. O stanju milosti »pred Bogom« crkva. naročito kod predestinacionih puritanaca. gl. sinod u Deventeru 1595. Class. Onepripuštanju »Iombardira« v. Kao što je (prezbiterijanski) Dugi parlamenat 1645. čije'se starješine i đa­ koni brinu za to da nikakvo nedostojno lice ne bude pripušteno pričesti. traženje da se parničari prije pripuštanja izmire. 23. 1599. 18. 28) i ljudi koji su sklopili kakav akord (sjeverohol. III. uslovno pripuštanje jednog lica koje je u kakvojparnicI zbog uvrede izgubilo. 26. u nedostatku zadovoljavajućeg ishoda ispitivanja dostojnosti (ali ta· da još od strane dušebriži1ika a ne zajednice) Kalvin je najprije sproveo u francuskoj emigrantskoj zajednici u· Strazburu.. Rel.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 209 še i u onim denominacijama koje nisu povlačile zaključak da stvore sektu. sinod od 1574.. 231).gdje se pna označava kao promulgacija božanske sentencije) trebalo bi da se zakonito izrekne za.. 12.PROTESTANTSKA ETIKA J DUH KAPITALIZMA . 4). južnohol. po njegovom genuinom učenju (Inst. da li se smiju pripustiti »bankroteri« (sinod u Alkmaaru. 4. III. vrlo rijetka. str. Isključenje supružnika'pri riesnošljivosti: Reitsrna. . roterdamski sinod od 157S: ne pripuštanje nikoga od onih što očevidno vode sablažnjiv život (o pripuštanju su odlučivali starješine zajednice. sin. predao isključe- 14 . i u praksi se zamjenjuje »droppirigom«. stoljeću puna su pretresanja preduslova za pripuštanje pričesti. Raspravljanja nizozemskih sinoda u 16.: (Drel.Isključenje iz pričesti.gend conf1i~. ll. 18~6) je osnovna pretl?ostavk. Ali o pripuštanju pričesti odlučuje samo vjera i vJadanje u životu. I Tim. str. u Enkhuisenu 1618.

97. . str.što tada nikakvoj luteran~ki ortodoksnoj crkvenoj stranci u Njemačkoj sigurno ne bi palo rta pamet" 27 Navedeno kod Dextera. stajao je na stanovištu da se čovjek S nepreporodenim. Lodensteijn. zastupali su i nizozem!. stoljeća upućivali prijave zbog loš~g vladanja jednoj komisiji. u naporn. na primjer.prev.. N. ZS Onda je u engleskom parlamentu revolucije pitanje ko može da isključuje iz pričes­ ti . 210. Congregat of the Last three hundred years as seen in its litt. štaviše.ovdje neinteresantnih . (New York. jer ona nisu još postala '»djeca božja«.stalno igralo izvjesnu ulogu. M. .još pre~ ma 18S2-oj crkvenoj odredbi [pored nedostajanja dovoljno stroge »censui'a morum« (»cenzura načina života« -prev. M. Kalvinistička ortodoksija i silna upućenost u Sveto pismo bili su zastupljeni upravo u malograđanskim masama.210 MAX WEBER u prvo vrijeme njihova nastajanja bila neposredno odlučuju~ ća. str.34-36 članova). išao tako daleko da je odvraćao ljude da s djecom zajedno ne mole oCenaš. navedenu Perasonovu dizertaciju.: ogradu od . Upravo. :16 Išto na~lo~ uostalom. Najprije su (1645) o tome imali slobodno da odlučuju minister i alders (dakle: laici). I. u Novoj Engleskoj učinio »Cambridge Platform«.). PrI tome je parlament pokušavao da ustanovi slučajeve U kojima bi isključenje bilo prihvatljivo.1880). N. on je.)lžalUana to da Su laici u sinodu suviše slabo zastupljeni . 194. S obzirom na sve stroža shvatanja solidame odgovornosti svih pojedinaca. str.ki pijetisti. 23. ovi su. O odgovarajućim odnosima kod ranoengleskih prezbiterijanaca v. ortodoksija je i ovdje bila ona koja se . tako je isto oko ]647. na cit. U prezbiterijanskoj crkvi su se uzalud trudili da s tim problemom iziđu na leraj: Već pod Elizabetom (konferencija II Wandsworthu) ovo je bila presudna stvar. To je potpuno odgovaralo gore već navedenoj btownističkoj . Još je K6hler ponekad u Nizozemskoj nailazio na shvatanje da preporođeno lice uopće ne griješi.ne imajući povjerenje u teološku obrazovanost . 2. Engleski prezbiterijanei su za vrijeme Elizabete htjeh da priznaju 39 članova engleske crkve (u. a to su kod njega izričito oni koji na sebi ne nose znak preporoda. na osnovu čijeg izvještaja je onda čitava zajednica rješavala o isključenju. a sve druge slučajeve da nje i Lords supper (pričesti) u ruke (laika) starješina. 308). Alisu škotski independenti obično jošpo)ovinom 19. mogli da ekskomuniciraju (povodom Ainswortbov~ secesije). str.predstavci uručenoj kwju Jakovu I (Dexter. na kraju mivedenu -literaturu i unaporn. prvi konsekventni voluntarista Browne ističe u svojem Treatise of Reforniation without tarying for anie (vjerovatno 1582) kao glavni motiv za odbacivanje episkopalizma i prezbiterijanizma primoravanje na pričesnu zajednicu s »wicked men« (»poročniIIi ljudima« .. dok su »johnsonisti« suverenitet izabranih· elders (starješina) smatrali biblijskim. mj.z. ne smije dapri~ čcšćuje. zo Isto tako. i nasuprot zaključku zajednice.

). ne priči pravovaljano konstituiranoj zajednici livojeg obitavališta. bilo slično Kuv. 207. M. III. S obzirom na obavezno stupanje u vezu s drugim zajednicama. nebaptisti su mogli da budu pripušteni samo poslije ispitivanja i rješenja zajednice (dodatak izdanju Hanserd KnoUys Confession od 1689. da li semo~ gu krstiti djeca onih lica koja nisu pripuštena31 sakramentima 2' Za pripuštanje pričesti nečlanova lokalne baptističke zajednice bila su u 17.u Holandiji bivši refugićs (izbjeglice) iz viših klasa .»erastionizam« (učenje Thomasa Erastusa. Pri seobi u druga mjesta i za putovanje izdavana kvalifikaciona uvjerenja (letters of recommandation) pripadaju isto tako već 17. 31 Protiv ovoga protestuje već brownistički podnesak .prev~ N. N.prev. koji su 1657. 204/205 cit. vijeku kod vanjskih baptista potrebna letters od recommandation.) vestminsterske skllp:. Gardi-: ner Commonwealth. U Novoj Engleskoj je cijela historija crkve ispunjena borbaJI1a oko pitanja: ko može da bude pripušten sakramentima (i. 207): ipak je bila odbacivana svaka jurisdikcija nad pojedinom crkvom. ljekara i teologa u Bazelu.152-165. vanjskima su izdavane tickets samo uz preporuku kvalifikovanih lica.) iz pričesti . JO Slično su već »5 dissenting brethren« (YPl. West Church. vijeku. N.bude pored župnika. 14' .tinc . 231. M. str. bili uvedeni u 16 okruga. literaturu. Za kvalifikovanog je i kod njih postojala dogmatska pričesna prinuda. vijeku. under the Commonwealth.perovom (v gore napomenu 24. N. pričesti pripuštala samo lica s ispravama (tickets). Partija independenata isticala se time što je ona. 1817).« (>Jsablažnjivih lica« .i u napomeni 19.kralju Jakovu 1 od 1603.~vojim prijedlogom išli za tim dase pored parish (parohijskih) dopuste i voluntarističke kongregacije i da se njima da izborno pravo za siriod. str.Lkod kovenantera iranoengleskih prezbiterijanaca v. protiv kojega je vestminsterska skupština oštro protestovaia. zastupao prevlast države nad crkvom napom.prev. osim u samom mjestu nastanjenih i vjerski punovrijedno priznatih članova zajednice. na primjer.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 211 veže za saglasnost parlamenta: . da se etabliraju kao neka vrsta dobrovoljne cenzure. ovo stanovište je. doduše. značilo je raskol. kao kum). M. Z9 Unutar oficijelne crkve pokušavali su Baxterovi konventikuIi (associations). str. O litterae testimoniales (pismenim uvjerenjima . M. koji je u 16. Pa.ou:. '0 Shaw: Church Hist. koja je htjela da pri ustanovljavanju kvalifikacije i pri isključivanju »scandalous pl:r:. 11.!torica braće disentera« . medu ostalim. gore" napomenu 23. str.

Razlog jebio u antiautoritamom karakteru asketske religioznosti ili. Za Holandiju v. i napomenu 25. S užasnom oštrinom (1593. pri sumnji u vlastitu dostojnost. s prijetnjom sJlirtne kazne) nastupila je Elizabeta protiv konventiku1a. u vladanju spornog ministera. ta dva principa'str se nemilice sudarila.. stari donatistički princip lične harizme i princip ustanovske milosti.) iscrpno je izložen kod Baxtera. str. a osobito od reprobiranih. II. tj. mj. Time su opet iskrsti stari crkvenoustavni problemi. rješenja sinoda u Edamu 1585. 110. Na tome: na religioznoj odgovornosti vjerske zajednice za dostojnost koliko· ministera toliko i pričesnika zasnivao se beskompromisni radikalizam idependentskog svijetCJ. .mogu da budu pripuštena pričesti.· je. Strah od pričesti kod suninjajućlhčlanova zajednice (zbog čl. ali što ju je taj i morad Z da primi. tj. nepres· tano sumnjalo. klasičnog tla prezbiterijansk~ mvene stege i klerikaine Vladavine protiv kra1ja. . 25. stoljeća je zabrana konventikuala (slijkgeusen) u Holandiji izazvala opću kulturnu borbu. 34 Koliko i ovdje učenje o predestinacijI predstavlja najčistiji tip i ko-· liko je bilo njegovo praktično značenje. Uzalud je Baxterov kompromisni prijedlog pokušavao posredovati da. da. 108. u koje se. barem. Ovo načelo su izražavala. str. tačni-. Dir... Na ci't. ona je jamčila za to da pričest pruža dostojan. i uz kakva jamstva i sl. stoljeća) bile su za to: ali je u Novoj Engleskoj tek »Half-Way~Co­ venant« od 1657. M. u ovom slučaju. N. ništa ne pokazuje tako jasno kao ogorčeni spor oko toga da li djeca reprobiranih lica . bude dopušteno35 primanje pričesti i od jednog nedostojnog. ju nužde.prev. •6 209.36 kao u vremenima ranog hrišćanstva. . ma). 139). tome iZi~ao u susret. nije izbjegavanje učinio 33 bezgrešnim. Ch. u konkurentskom odnosu duhovnog autoriteta prema svjetovnom (Cartwright je izričito tražio da se prihvati ekskomunikacija i prema vladari-. jako nepravedno. U stvari. na primjer. str. ali je vladao i oficijeinim crkvama reformacije.l 4 lica biti očuvana. . dakle. Tri od četiri amsterdamske refugies-zajednice (počet­ kom 17.. u sluča. koji seu katoličkoj crkvi preko svećenikova character idelibi1isa (nerazorljivog karaktera . I . zajednica prema Bogu solidarno jamčila da će čistota pričesti od nedostojnih. of E. Već početkom 17. Teškoća je ležala u tome što je samo dostojan čovjek mogao da primi pričest. Prije svega.. II milosti stojeći minister (svećenik). s druge strane.212 MAX WEBER.mora da je zastrašujući djelovao primjer $kotske. str. misli.sa svjedočanstvom dobrog vla~anja .) radikalno etablirao. Eccles. II. (u zbirci Reitsma. i da je. dakle.

­ ma:. Kao . uprkos. Kerkraad (crkveni savjet. Iona je to mogla samo pri ograniče­ nom broju svojeg članstva.prev.prev. uz odricanje poslušnosti. HogerfeilDe kerkelijke strij d te Amsterdam. pod vodstvom Bildardijka i njegovih učenika Isaaka da Coste i Abrahama Capadosea (dvojice pokrštenih Jevreja). princip suvereniteta lokalne pojedinačne pričesne zajednice. za slučaj suspenzije" upravljanje crkvom predavala samo postojećem'crkvenom savjetu. laici. na· suprot traženjima sinodainecrkvene uprave Herformde Kerk der Nederlanden. vijeku.što je poznato. n~lJl. s kasnijim ministrom predsjednikom Kuype· rom. Kada je žalbi zbog ovog odstupanja od sinodskekomisije bilo udovoljeno. na čelu . N. N. spise).PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 213 pri tome je to u principu i ostalo. 1886. . odbacio je. mogla da sudi da li je kakav član kvalifikovan. 3 ' U osnovu se tačno u ovom sastojala suprotnost između prezbiterijanaca i independenata u 16. i odsada su se suspendirane laičke starješine Rutgers i Kuyper na 'prevaru.otpočeoje­ dan predesttnacijski (stoga je on. Kuype· rova sh izma u Holandiji još u posljednjfrri decenijama.odbijali da konfirmaciona uvjerenja vanjskih.(Upor. uz usvajanje dordrehtskih canoons (kanona) svaku vrstu vlasti (getag) »u crkvi ili nad crkvom«. starješine zajednice jedne crkve u Amster· damu: -.M. na primjer.). na osnovu ličnog poznanstva i provjeravanja. odbacivao ukidanje crnačkog ropstva kao »zadiranje u providnost božju«. koja je.) odnosne amsterdamske zajednice usprotovio se (1886) da prizmi ateste' koje su takvi svećenici izdavali o moralnom vladanju'pričesnika i ove'isldjučio iz pričesti. slali liberalnim propovjednicima li . sa svojim dalekosežnim posljedicama. s njihova stanovišta nedostojnih ili nepovjerljivih propovjednika priznaju za pripuštanje pričesti dovoljnim. Jer su iz ove odgovornosti zajednice proizlazile presudno važne konsekvencije. Već dvadesetih godina bio je. odbio zajednicu. i Kuyperove citirane.novu odredbu. U Bilderdijkove učenike spadao je i Groen van Prinsterer.ješteJlim čuvan. koji je takoder bio prosti laik-prezbiter. M.susjednim zajednicama na vjeronauku. pa doveo do separac~je . samo relativno male zajednice su 37 Liberalni amsterdamski gradani su svoJu djecu. Pored voluntarističkog principa: slobodnog pripuštanja dostojnih lica'i takvih samokao članova zajednice. crkveni savjet je prihvatio. a ne bilo koja slobodno birana crkvena uprava jedne interlokalne zajednice. dabi izbjegli vjerski pritisak ortodoksnih propovjednika. a i cijepljenje) pokret koji je žestoko napadao nedostatak crkvene stege i dijeljenje sakramenata nedostojnima. Samo ona je.. dokopali Nieuwe Kerka (Nove crkve . jer ona mora da ostane čista i jer čovjek mora više da sluša Bo~ ga nego čovjeka.nastala je zato što S~. Sinod »Mgeschiedenen gerefonneerten Gemeente« o Amsterdamu 1840.

vol. odavno u opadal1ju. gdje je u svoje vrijeme odre4ba parlamenta od 1641. a u Njemačkoj još silne surev.prev. odnosno raila u potpunom opadanju. kao u pijetizmu. za taj princip bile podesne. Tako u Massachu· setil. therefo~e a church ought ilot be consIst of such a multItude as cannot have practical knowledge one of another« (~) Da bi trebalo da članovi svake crkve i kongregacije poznaju jedan drugog.laV~ u . prije svega.).214 MAX WEBER. članovi. po kojoj se· u konventikulu i·mao dati »admonition«: »ifany things have been observed or espied by the brethren« (opomena: »ako su nešto braća primijetila ili uhode-· njem razabrala« . N: ~.rema konkurenciji autonomnih hijerokratskih vlasti. i u Sjedinjenim Državama. pak. služilo kao osnova za izdavanje certifikata pri preseljavanju članova. kao osnova njihova društvenog. konačno. njivosti državne vlasti \. n ~Klase« metodista bile su. može da se vidi po napomeni iz ranije citiranog dedhamerskog protokola. klasni rukovodilac je imao svakog člana najmanje jednom sedmiČDo da vidi. medu ostalim.Ova organizacija je sada u svim oblastima. PoJedmačnazaJedmca (tada JOš.Bibliji-' napom.. dušeb" rižniAtva.. osim u Jiilich- . ortodoksnog §većenika i da ustanovi lectures (čitanja i tumačenja jedne J. bila. pogotovo Njemačke. bila treći . u stvan. ovi puritanci izjasnili protiv brown ista. zato ne bi trebalo da se crkva sastoji od takvog mnoštva da u njojjedan drugog stvarno ne mogu poznavati« . pOJedmačDI svećenik) kao nosilac crkvene stege pretpostavljena je i u ranoprezbiterijan. sljedovalo je ili. ka. koji su pOVUKli kongregacionalističke konsekvencije.. Na koji način je crkvena stega u ranijem puritanizmu funkcionisala.u. čl. koje je Usher publikovao..40 i to putem samouprave zajednice. koje su bile nosioci crkvene stege. N.. upravo kičma čitave organizacije.o ~ metodizmu. Stoga je svaka sinodalna uprava i svako stvaranje centralnih crkVenih vlasti važilo. ili u kući .ls Gdje su zajednice za to bilesu~ više velike. kao lito je notorno.. 16: »That the members of every church and congre~ation ought to ~ow one another. kojom se svakoj vjerskoj zajednici dopuštalo da dobavi.) bila dala sipai za na~iranje bap!ista ~ ra:dikal: Dlh lDdeperf~nata. N. 10). . kao i u Engleskoj pod Kromvelom. X 1582: »That none be·brO~th in as one of this company without the general conserit of the whole« (» a niko ne bude uvedenu društvo bez općeg pristanka sViju« . stvaranje konventikula. M./Ikim dedhamerskim protokolil!1a. M. Ovo knjigovodstvo mu je. Pod uticajem te sredine i svuda postojeće. uobičajeno opće ispovijedanje grijeha. skupljali u grupe. bilo. N.prev. On je Imao da vodi knjigu o vladanju članova. . Klasična formulacija već u »Amsterdam Confession« od 1611. ili na class meetingu. već kao otpadništvo od principa. na kojemu je. oo Crkvena stega je u luteranskim oblastima. ili su se... vrlo nerazvijena.). Svakih 12 lica imalo je da sači­ njava jedan »cJass«. Ali su se već 1586. .prev. Glasanje za prijem: protokol od 22. orthe Hanserd Knollys Society.). 39 Jer je stroga moralna disciplina. (u PUbl. slabo je ona djelovala I u njemačkim refonniranhn crkvama. .

članova bilo.dopustljivo tek nakon komisijske istrage . 41 U suprotnosti s načelima oficijelnih protestantskih crkava. prije svega. više puta iskrsava prijed/og da se protjeraju sva )idle. 6.. dakle. vijeka nazivani »disciplinarians« (»jjudi koji održavaju disciplinu« .i u tome analogna s manastirskom stegom .prev. medu ostalim. M. 42). Ranoengleski prezbiterijanci su bili u oficijeInim prepiskama krajem 16. nego je.). Ona je postavila načelo novicijata. posjedovanje robova i trgavinasudopušteni.Iredbe o odijevanju su česte. kod kvekera. na primjer. od šest mjeseci. . namjeravao da od crkvene stege napravi sredstvo za domestikaciju masa.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 215 neizbježni princip koji je tražio interes za čuvanje čistote pri(ili.desila se 1855. . sinod eas de con. N. 27. XV (upor. stoljeće: posljednja ekskomunikacija II Falačkoj . zato u Engleskoj i parlamenat. londonski city. ona je često licu izbačenom zbog etičke greške uskraćivala svaku vezu s članovima zajednice. Pristalica puritanske crkvene stege u Engleskoj bio je. Ali kod oVih pitanja nISU prim<l1'110 biii JJ igri klasni interesi. i poslovno apsolutno bojkotovala. Syn. religiozni i. N. postupno.' politički. Kod svih sekta je postojalo iskušeništvo. XIV. pokazuju crkvene disciplinske kazne zbog falsifikovanja robe i lažnih vrijednosti: 6. i ponekad izbjegavala svaku vezu s nebraćom. pored njih. u stvari. Za crkvenu stegu hugcnota (kOJI s~ faktički dugo vremena provodili život ))sekte«) sinodalni protokoli.(fiskus je tiranin). naprotiv. Stega asketskih sekta bila je. već rano II praksi primjenjivala . istina. Ali su i obrtnički slojevi bili jako privrženi crkvenoj stezi. Samo sumenoniti stvorili jaka disciplinska sredstva i disciplinske organizacije. nego. dok je brisanje punopravnit-. u dokumente pokazuje •. Gen. Rynburški kolegijanti biIi su bez ikakve dogme. su bili njegovi organi za crkvenu stegu. Relativno naravno._gdje se ona od 15~3. osim u slučaju bezčesne Cleveui drugim rajnskim oblastima (ipak se tragovi te stege nalaze sve do u 19.prev. sinad: prilično labava praksa prema fiskalnim traženjima. Strogost novoengleske. kod metodista. u tom slučaju ga.. molitvenerzajednice.) . stalno bila slabljena neizbježnim obzirima prema tamošnjem politički neophodnom plemstvu. (Za Mennoa je egzistirala »vidljiva crkva« samo ondje gdje je postojala crkvena disciplina. Kod Kromvelovih major generais i commisioners (general majora i komesara) koji. Gen. J. debauched and profans persons« (»1ijena. zelenaštvo ibid . XIV). razuzdana i bezbožna lica« . (Citati kQd Pearsona na cit. a ekskomunikacija zbog lošeg vladanja i mješovitog braka bila je njen po sebI razumljiv sastavni dio.rigoroznija nego i u kojoj crkvi. M..) Kod hugenota je vrlo stroga crkvena stega. sinod (Avert. Protivnici su bile poJiti~ke vhisti. ali i genuino puritanske crkvene stege u Evropi -' poznata je. i oni su uvažavali samo dobro »vladanje«. 2.interesi i uvjerenja.) . mj. kakoto svaki pogled. Onse nije bojaovladavine klera. manje plemstvo i seljaci.Metodisti su iskušenike za vrijeme iskušeništvabrisali smjesta zbog lošeg vladanja. dec.

zna. ) Mijdinge« je kod radikalnih anabaptističkih sekti u 17. izbjegavala da se za taj princip otvoreno izjasni. značio je upravo borbu protiv teološkogzavladivanja zajednicom. 4z Ona je svoju stegu stavljala poglavito u ruke laika. Congregationalism. Laička vladavina u crkvi dolazila je do izražaja djelimice ne samo u luteranskom pojmu službe nego i u božanskom poretku prezbiterijanizma.pre\. 2. "Postavljanje starješina bilo je u independentskim j baptističkim zajednicama predmet dugotrajnih kontroverzija. S druge strane. 402) bilt~ je. N.43.prev. a neke su ga . Već kod prezbiterijanaca je važnost starješine-laika vrlo velika. Dir. vestminsterskog sinoda išiiČe se odvajanje od ))casual and fonnall Christians« )slučajnih i formalnih hrišća­ na« . medutim. st.). . N. o njemu Dexter. OVo je. koja je htjela da bude udarac za independente. koje nas ovdje neće interesovati. nepuritanski. može da pomiri s time što s nekim ungod]y)icem mo~ da se moli· Bogu. strogog kalviniste i pobornika dordrehtskog sinoda (v. kao princip·.. svakako.).M. i pogotovo baptizam. medu njima četvorice laika. (»braće disentera« .S Protiv toga je bila upravljena naredba Dugog parlamenta od 13. N. štaviše~kaže da se· čovjek u ~Iučaju da domaćin ili pastor snosiodgovomost .prev. 011 sam. dakle. mišljenje Robinsona. S episkopaIističkog stanovišta joj je Jeremy TayJor(Tbe liberty ofprophesying. To je. da independentski separatisti ne smiju s drugima . .i. Ali prvobitno. Nikakav duhovni autoritet nije zajednici mogao da oduzme njenu solidarnu odgovornost pred Bogom. ekskomunikacijom preuzimali funkcije kontrole morala. Većina sekta je. str.. dolje). Isto tako je u Lancashireu odbacivanje duhovne crkvene stege i traženje laičkog upravljanja u crk~i i crkvene stege preko laika presudno za stavu unutarcrkvenim borbama Kromvelovavremena.barem. str.). •• Ovo se vrlo oštro ispoljavalo u raspravama i borbama već u amsterdamskoj refugies"zajednici po~etkom 17. M. stoljeću igrala u Holanđiji vrlo važnu ulogu.216 MAXWE8ER uslovne nužde.sasvim primjereno.. A independentizam.da se ophode. u vrlo sablažnjivom traženju slobode laičke propovijedi (liberty of prophesying)45 .izričito odbacivale. Baxter (Chri.za to~ a ne. M. na prvom mjestu. naravno. svakako. 100.čilo samo voluntaristički separatizam. M. XII ] 646.za što su se pozivali na prilike prahrišćanske '2 U »Apo]ogetica] Narration« petorice (independentske) »dissentig bretbren«.) već je i Robinson literamozastupao.'. . N. II. a ne odbijanje commerciuma (ophođenja . opomenom i. klerikalizaciju laika:4 koji su odsada samoupravom. ]647) pravio koncesije~ Kromvelovi »tryers« su za odobrenje tražili potvrdu šestorice primljenih članova zajednice.čak ako su oni (što se moglo zamisliti) ielecti . načelo liberty of prophesying(slobode propovijedanja Biblije -prev. eventualno. U rano doba engleske reformacije revnjivi . kasnije ublaženo. stoljeća.

. M.. pak. . u zajednicama počinjale su uvijek borbom protiv postavljenog prebendara.) duh se. kongregacionalista. kao »najmeni~ ka«. N. u podnesku broWnista Jakovu I od 1603/tač~ 071: odatle protest protiv »popish livings« i »jewish tithes« (»papskihdohodaka« i »1ihvarskih desetaka« . 40 Tako radikalne konsekvencije kao kvekeri sa svojim načelom da na skupu bogoslužja ima da govori svaki onaj. on svakog trenutka može da bude otpušten. Načelo da su za izdržavanje. N. . svećenik ili načelno ne radi kao »najmenik«. •• Harizmatske revolucije sektaAa (tipa Foxa i sličnih). 4..PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 217 zajednice. spustio na lijepo.na jednog :valjanog bibliotekara tog collegea.. •• Već je Smyth u Amsterdamu postavio zahtjev da preporođena lice pri propovijedanju ne sinije pred sobom da ima ni Bibliju~ . ali i samo onaj na kojega se spusti »duh«. uopće nema svećenika po profesiji. izvlačile. . ili dobrovoljno za počasne darove/" ili samo u sporednom pozivu i samo uz odštetu . istina. ili. . nasuprot svojim tobožnjim principima. . . U Skotskoj su oni bili (1560) po ustavu sastavni dio crkvene djelatnosti. a ne školovanost i služba.50 ili.služe božje u nekom pensiIvanskom collegeu (zajednici . . i Prynne.prev. ili vlada neka vrsta misijske organizacije s anglikanski biskupi su »exercises« (»vježbe«) i prophes'yings (propovijedI) ne samo mnogostruko trpjeli nego su ih i podsticali.druge sekte. po iskustvima zajednice. pak.48 nego samo u počasnoj službi. nisu trajno. da. . . samo je harizrna.nesumnjivo po dogovoru . »parohiju« . dakle. a uskoro zatim i u drugim m. Ovo posljednje je traženo li Agreement of the People od l. imala da važi. nisu. su bili uvedeni u Northamptonu. dok je Goodwin na to izjavio da prihvata samo ono što mu sedobro~ voljno daje.). jednostavnoodjevenLi staru lady u klupi. nije. čiju su harizmujako uznosili. koji je držao vrlouči:D govor o pojmu »saint«. maja 1649. Ovo danas. Zestoko su se u parlamentu objaAnjavali Goodwin. M. članovi naročito pristupačni dubu za vrijeme službe božje sjede u jednoj naročitoj klupi zajednice jedan prema drugom. za sve propovjednIke. 1571. kao što sam se ja nadao. '0 Kao metodistički local preachers (mjesni propovjednici .prev. dabome. Ali zavrijemejednC:.a dje1imice i u opoziciji prema teološkim struč­ nim propovijedima uopće.iestima. nije više nigdje radikalno sprovedeno. prihvatio jedan »living« (»prebendu«. a za apostolski princip besplatne slobodne propovijedi onog lica koje duh goni. propovjednik~ prihvatljiva samo dobrovoljna davanja. pa se u dubokomćritanju čeka da sc duhoa jednog od njih spusti (ili na kojeg drugog člana zajednice).).. N.prev. M. N.prev. koji mu je predbacivao da Je taj. nažalost. sljedstverio svojoj prokJamaciji protiv Cartwrighia 'od 1573. . . Ali je Elizabeta ustrajala na njihovom gušenju. •. Ofidjel:' na »legenda« glasi da.nego. Ali.47 . M~ .

koje su tada. Ali su istovremeno putujući propovjednici dobili monopol da propovijedaju u čita" voj oblasti (»circuit«). pa su prema tome nerukopoloženi putujući propovjednici (travelling preachers). harizmatički karakter autoriteta bio je "isto tako čuvan kao i harizmatički karakter samih članova zajednice. naprotiv.. Oni su već zbog prevelikog broja službi božjih i ka· pela bili potrebni. i putovanje propovjednika je bilo fikcija.imale da ispituju sposobnost duhovnika. Oni su bili profesionalni propovjednici.»Locat preaehers<t~ iz čijih redova su se regrutovali putujući propovjedniCi. kao u metodizmu.218 MAX WEBER putujućim propovjednicima. D~ uništi ove. se vršila fonnalna ordinacija. to je time ~astao jedan" novi »kter«~ Od 1836. bili kičma »klasne« organizaeijei rjenog dušebrižništva. po svoJem smislu na prvom mjestu bile "ustanove za prethodno obrazovanje teologa .. bez prava davanja sakramenata i samo lokalno 1)adležni. i. zapravo"~ kao presudan kvalitet važila harizma stanja milosti: na čije ustanovljenje su bila usmjerena istraživanja onih instancija koje su . kojoj su docnije. bili su. dakle misionari.5"\ tu je ona ipak važila samo kao stručnotehnički preduslov. od većine »circuiis« postale male parohije.Kromvel se nije mogao da odluči. uglavnom. pretendovali da pripadaju). kao i ranije. ali još uvijek ne il saie ofieijehie crkve. KromveJova suprotnost prema »parlamentu svetih« zaoštrila se medu ostalim. ali je. sz Gdje se služba (u tradicionalnom smislu) i teološka kvalifikacija bila zadrža13. po "crkvenom ustavu od 1654. . " s. .kao Kromvelovi triers (lokalne korporacije za izdavanje kvalifikacionih atesta) i ~jectors (duhovna disciplinarna instancija)s" . Tako po prijedlogu od 1652.sl koji već prema potrebi rade u istoj oblasti (»circuit«). VršI službu. tako isto se kromvelski vojnik opirao da ide II bitku s kakvim oficirom SI 1793. izjednačeni s još ang1ikanski rukopoloženima. Prema njima su stajali iz laičkih redova regrotovani sporedno pozivni local preachers.. i pri pitanju univerziteta (koji bi s radikalnim ukidanjem svih desetaka i prebendi propali).leultume ustanove .karakteristič­ ni nosioci met6diznia. i samo za njih je bilo zadržano davanje sakramenata (vlastito davanje sakramenata bilo je" tek tada načelno sprovedeno. sz Faktički su. barem u Engleskoj. je u metodizmu bila ukinuta svaka razlika Između rukopolože:nih i "n"erukopolože:nih propovjednika. prije svega. Ali su oni. dakle zapravo centralni organ crkvene stege . ljudi s građanskim pozivom i dozvolom za propovijedanje svaki put na (prvobitno) godinu dana. za njih građansko uzgredno zanimanje bilo zabranjeno. Kao što je Kromvelova armija svetih samo od religiozno kvalifikovanih htjela da prima pričest. Nijedna od tih kategorija nije nosila službeno odijelo. Kako se vidi. Ipak su se do današnjih dana držali toga da isti minister ne može duže od tri godine da u istom »cireuitu(. Pošto je od 1768.

oni su više~ puta stvarali instancije na koje se čovjek· protiv nemarnih dužnika mogao da pozove. izd. I Westminster Confession postavlja (XXIV.~7. sam() . Ali se samo od sebe razumije da su braću pretpostavljali. prvobitno. naravno. Zaduživanje bezsigiimog· izgleda da će se dug moči vratitiuslovljavalo je isključenje. po zahtjevu. .). M. u najmanju ruku među anabaptistima i njihovim derivatima. (umjesto prvobitnog pripuštanja pričesti) certifikat propo. odade kreditnasp6sobnost. doduše. sklonost za propagandu konač­ no bila oslabljena.) o ortodoksnosti vladanja bIO kvahfikaclom atest za dobijanje političkog gradanskog prava. Stari independenti davali su pričest. (osim ponekad kod sasvim radikalnih zajednica) bili zabranjeni barem poslovni odnosi s nebraćom. u l:iaptističkoj l:Ianserd· Knollys Confession (gl.. . . .. Kvekerska potporna društva bila su tako razvijena da je. Obaveza pomoći u .:jednik~ i se. 1827). 28) pod karakterističnim priuzdržajemda time za svetost svojine ne nastane ilikakva šteta. br. (West Chester Pa. ]. komisija ispitivala svakislu" čaj obustavljanja .58 Nisu.57 i postojala je dužnost pomoći u nevolji.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 219 koji zajedno s njim nije pripadao istoj pričesnoj zajednici kvalifikovanih.lec~ men (izabranika . N. ss Unutra.prev. Kohezija zajednica bila je tako jaka da se ona s valjanim razlogom navodi kao jedan od motiva Z~ apPrimjer kod Gardinera. M. kao štojegore spomenuto. nevolji medu braćom utvrdena je. napom.) i koji se drže »idleJy in their caJJing« (»lijeno u svompozivu« . imao da obnavlja svaka tri mj~seca. 59 Od samog početka se nalazi sistem uvjerenja (o pripadnosti i vJadanju60 za braću koja su se iseljavala.od1653. Mnogobrojne su odgovarajuće odredbe u svim sekta ma. ss s. S druge strane. stoljeća imale isti sistem. VI) naređuje s~arješinama da postupe protiv članova koji žive» without a caIJing (»van poziva« . N. l. usljed time nastajućih troškova.Upor. s1 Metodisti su u više mahova pokuša. . koji SI otada svuda ponaVlja. Već su tri amsterdamske anabaptističke zajednice početkom 16.9 Kod metodista i izričito . . naprimjer. dodatak izdanju Hanserd Knollys Confession od 1689. među članovima sekta.:. str.Imaocima tickets (potvrda). Kod baptista je za prijem imigranta u zajednicU važilo kao neophodno letter of recommandation dotadašnje zajednice: v.s6 Kod nekih od njih bilo je zabranjeno pozivati se na državne sudove. . Jako pštro se ponekad (kao u Cam:bridge Platform od 1647. 380. •• Kod metodista se. starohrišćanski duh. vladao je. l) načelo uzajamne unutarnje i vanjske pomoći u nevolji. FaJl of the Monarchy. U Massachusettsu je od 1669. propisano. 222 citiranih zaključaka holaridskihsinoda.prev~ N. prev. so U starom metodizmu je jedna bratska. M. str.val1da·prizivna svjetovnog suca kažnjavaju isključenjem.plaćanja.

gdje Su »aristokratiju« sačinjava]e porodice sa starijom vjerskoliterarnom tradicijom. koji na to svodi jako indus" trijski karakter Nove Engleske. 6Z Sta je.značila veću sposobnost. tada se iskorišćavala zakletvom stvorena mogućnost da se postigne dužnikova ekskomunikacija kao obezbjeden]e potraživanja.. a to je i bilo.što se na ovu posljednju napomenu nadovezuje: . i kod biskupa. kao što se vidi. mogućnost da crkva. bilo . formalno.u suprotnosti s Jugom.nastupi protiv jednog biskupa koji nije vraćao svoje dugove izazivala to da je taj uživao veći kredit nego kakav sVjetovni vladar. I . Tako Doyle U često navodenom djelU. na primjer. Konačno: i usr~dnjem vijeku su ispovijed i crkveno pravo kažnjavanja davali II ruke sredstva da se vrši efikasna crkvena stega. u početku ove skice na primjerima jasno predstavljene . Zacijelo. . .za naš problem u čita~ vom ovom razvitku presudno? Političke i građanske posljedice imala je ekskomunikacija i lt srednjem vijeku. gadnije riego ondje gdje su sekte bile slobodne. 6' V. nasuprot poljoprivrednim kolonijama. sa svojim disciplinskim sredstvima. štaviše. I u srednjem vijeku je samo hrišćanin mogao da bude punopravan građanin. Isto to je vrijedilo za člana rijemačkogstu­ dentskog društva. kako je to Aloys Schulte lijepo pokazao. Od samog početka je pokazan ogr.CI . Ali samo što u svim ovim slučajevima Ona držanja koja su pod onim okolnostima i sredstvima bila štiće­ na ili zabranjivana nisu bila potpuno drukčija od onih koja je protestantska askeza njegovala iH gušila. Doyleove napomene o staleškim odnosima u Novoj Engleskoj. na primjer. U svim ovim stvarima pokazuju se. .. a ne posjedničke klase.i jeste . lu srednjem vijeku je.oman ekskluziyni »kastinski ponos« sektaša. Sigurno je da se ona pojačana kreditna sposobnost onog potporu čnika... ili onog člana studentskog društva. nekada u svim asket~ skim sektama i konventikulima vladajućih odnosa koji su danas u raspadanju.. . Prije svega. . zapravo. .ukoliko je smjer . nije zasnivala na njegovanju poslovnih ličnih kvaliteta.moderne funkCije američkih sekta i sektama sličnih društava kao pravolinijski ogranci. Iza pruskog potporučnika je okolnost da mu je zbog dugova prijetilo otpuštanje iz službe .220 MAX WEBER solutno zbijeno i od samog početka jako gradsko naseljava~ nje u Novoj Engleskoj. rudhnenti i preŽivjelosti onih.

čije je posjedovanje .0 Katolička ispovijed je . Ovo posljednje je najvažnije. naprotIv. kao i luteranska crkvena stega bile su l) u rukama duhovne službe. U~oliko . prema autoritarnoj crkvenoj stegi kao racionalan odgoj i izborpremaniuedenjui zatvoru.njegovo onostrano blaženstvo. • 4 Na ovo potpuno odlučno poentiranje prvog od dva članka ponovno naglašeno upućujemo. i hetero~okS~e vjerske zajednice srednjeg Vijeka bde preteče OVih asketsklh denommaclJa protestantizma. i neprekidna i neupadljivaetič~ ka stega sekta odnosila se. U ovom. I on je. Clan sekte (ili konventikula) morao je. autoritarnim sredstvima. stoga. ~rtodoksne. Najjače ind/vi-:dualne interese socijalnog samopoštovanja one su.prilikom pretresanja starOIzraelske etike u odnosu prema. jedno sredstvo oslobođenja od silnog unutarnjeg pritiska pod ~ojim je član sekte u s~ojem ži. način djelovanja je bio iz osnova različan. 2) djelovale su.o. da bi se u ovom krugu održao.su izvjesne. . Ovo je apsolutno prestidno·za penetrantnost i snagu tog djelovanja~. . da bi ušao u krug zajednice. stavljale u službu održavanja i propagiranja»građanske« puritanskeetike s njenim konsekvencijama. ukoliko su uopće bile djelotvorne. po učenju vrlo sličnim. imati kvalitete određene vrste. u izvjesnom smislu jedino konsekventna a~tite:z:a univerzalističkoj katoličkoj ustanovi JDilosti. o tome ovdje još ne možemo raspravljati.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 221 djelovanja bio po namjeri isti. morao da posjedovanje ovih kvaliteta stalno potvrđuje: oni su u njemu bili konstantno i neprekidno njegovani. Osnovna greška mojih kritičara bila je uprav? u tome što oni ovo nisu uzeli li ·obzir Mi ćemo . najk<.Jer . 2) djelovala je posredstvom nužnosti samoodržanja i 3) njegovala je kvalitete ili .kao što je to u prvom članku prikazano . 3) kažnjavale su ili nagradivale pojedine konkretne radnje. .naići na jedno sasvim slično stanje stvari.stalno bi.>risekventnija. Jer kao što je . kao i u gotovo svakom pogledu.da to ponovimo . često potpuno u rukama laika.:otu . kao najspecifičniji nosiociunutarsvjetovne askeze.bilo važno za razvitak racionaln9g modernog kapitalizma.prema izlaganjima prethodnog članka . tako je stajala i padala i čitava njegova ovozemaljska socijalna egzistencija time što ih je 011 potvrđi­ vao« !Cl Nema.ako hoćete: odabirala ih. feiličanskiin i ba· bilonskim etikama .da toponovim0 64 . Crkvena stega kod puritanaca i sekta bila je l) barem dijelom. puritanske sekte·su. . Srednjovjekovna. kako to svako iskustvo pokazuje~ jačeg odgoj~ nog sredstva nego što je takva jedna nužnost sQcijalnog sa~ moodržanja u krugu drugova. . . egipatskim.bila.

pred ljudima II smislu socijalnog samoodržanja. Ali u smislu »politike nasušnog hljeba« i tradicionalizma. II istom smjeru (kod Jevreja je iščezavanje značenja rodbine. djelovale su..nije etičko učenje jedne religije. Ono držanje je kod puritanaca bilo izvjestan metodično-raci­ omllan način života.na svoj način. medu ostalim. generale de Paris). ono što je gore na str. . koji je . Ali sekte nisu u sebi ujedinjavale obukom ili porodičnim vezama obuhvaćene. 21 1. 66 Ali je neizbježna razli. uslovljeno time. da bi se način ovih etičkih djelovanja shvatio. ćemo . parisku Livre des metiers des Prevot Etienne de Boileau od 1268. 4. On je stvarao »građanske kreposti« i bio je u izvjesnom smislu (o kojemu nećemo ovdje pobliže raspravljati) nosilac građanskog »racionalizma«. i to radi ograničenja konkurencije i u njoj djelujuće racionalne težnje za zaradom.pod datim uslovima . kao i starohrišćanska zajednica. kod svih puritanskih denominacija. još jedna uporedna napomena. Naročito stvaranje asketskih konventikula i sekta. str. unutar puritanskih sekta. I u srednjovjekovnim cehovima nerijetko se nalazila kontrola općeg etičkog standarda članova slična onoj koju je vršila crkvena stega asketski h protestantskih sekta. nego je ono etičko držanje za koje se vrstom i uslovnošću njenih dobara milosti daju nagrade .8.»duhu« m'odernog kapitalizma prokrčio put.222 MAX WEBER . (izd. Lespinasse i Bonnardot II Hist. dakle: konkurente. Jer je konačno potrebna.. ukoliko je njegovo prie vredno regulisanje dobijalo na snazi. 190. njegov specifični »etos«. Antička jevrejska. rečeno.u sociološkom smislu riječi »njen« specifični »etos«. premije su se davale za »potvrđenje« pred Bogom u smislu osigurlilnja spasenja. oo Umjesto drugih primjera upor. s njihovim radikalnim razbijanjem patrijarhalne i autoritarne vezanosti 6S i njihOVIm tumačenjem rečenice da čovjek mora slušati Boga više nego čovjeka stvorilo je jednu od najvažnijih historijskih osn'ova modernog »individualizma«.što znači etos modernog građanstva.s poznatim praktičnim konsekvencijama.J Za ovo upor. Ceh je ujedinjavao u sebi drugove po struci. . svaka . Obadvoje se međusobno riadopunjavalo u istom smjeru djelovanja: to je pomagalo da se oslobodi »duh« modernog kapitalizma. ka u djelovanju na privredno držanje pojedinca jasna kao dan. ka· ko slično vidjeti. 215. i d. i hrišćanstvo je u ranom srednjem vijeku djelovalo).

nije mogla biti. nego etički kvalifikovane jednovjemike izborom i odgojem. dizao je prestiž i propagandne šanse sekte.ako je on bio zakonito postignut . nego i predstepen kapitalističke radne organizacije.6~ Ali je moderni grada nsko-kapitalistički etos. u svojem okcidentalnom srednjovjekovnom obliku.dokaz njegova potvrdenja i stanja milosti. da legitimira i preobrazi.kao što se to dešavalo u Engleskoj i Francuskoj. . Kapitalistički uspjeh jednog člana ceha razarao je cehovski duh. nije sigurno . kao što to pokazuju u više mahova citirane izjave. bez one materijalne svrhe politike nasušnog hljeba koja koči ekspanziju racionalne težnje za zaradom. . Ovdje ne možemo uzgred da preduzmemo analizu ovih prilično is~ prepletenih kauzalnih veza. Organizacija slobodnog rada u cehovima.PROTESTANTSKE SEKTE I DUH KAPITALIZMA 223 kvalifikovane drugove po struci. bez kojeg.bila jedna koč­ nica. tehnički o. Kapitalistički uspjeh jednog člana ceha bio je .nasuprot svojoj namjeri . naravno. i bio je perhoresciran. . ! stoga je bio rado viden.nadzirale su i propisivale njihov način života isklJučivo u smislu formalne ispravnosti i metodske askeze. Jer njegove ekonomski »individualističke« podsticaje nije mogla ona. nego samo životna metodika asketskih sekta. možda. nije mogao da sam rodi.

Religijske osnove svjetovne askeze 70 2. 149 II. .SADRŽAJ I. Luterova koncepcija poziva. . . . . . . . . » Duh« kapitalizma . . . 5 l. . . . . Askeza i kapitalistički duh . . . .. Protestantske sekte i duh kapitalizma. Protestantska etika j duh kapitalizma 5 I. Zadatak istraživanja. . . . . . Problem . . 17 3. 48 ·11. . . . 5 2. . . . . Pozivna etika asketskog protestantizma . . . . . Konfesija i socijalni slojevi. . . . . . . 194 . . . . . 70 l.

ing.Max Weber PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA 2. SOUR »Svjetlost«. Za §tampariju: graf. OOUR Izdavačka djelatnost. Petar Stert TIraž: 2000 primjeraka ISBN 86-21·00301·4 . OOUR Izdavačka djelatnost Sarajevo Za izdavače Radoslav Mijatović Gavrilo Grahovac Tehnički urednik Salih Ahmethodžić Korektor Davor Papić Stampa NlSRO »Oslobodcnjc« OOURŠ. izdanje 1989. Izdavači SOUR }} Veselin MasJeša«.T.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful