You are on page 1of 84

MILO \UKANOVI] ZA SB: CRNA GORA, REGIONALNI LIDER

TO^AK D.O.O. JELAH-TE[ANJ Ul.Titova bb Jelah 032 666 833 667 720, 666 226

PROIZVODNJA I PRODAJA DRVENE STOLARIJE URE\ENJE ENTERIJERA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 GDJE JE “NESTAO“ TIHI]
Zdravstveni bilten lidera SDA Sulejmana Tihi}a
Predsjednik SDA Sulejman Tihi} uspje{no se oporavlja nakon operacija kojim je u dva navrata u razmaku od deset dana podvrgnut na Onkolo{koj klinici Heidelberg University Hospitala u Njema~koj

www.slobodna-bosna.ba

62 IVAN [TRAUS
Bosanski arhitekt u SANU
Ilustrovao je prvu objavljenu poemu MAKA DIZDARA, izgradio popularne sarajevske nebodere-blizance Momu i Uzeira i futuristi~ki Muzej vazduhoplovstva u Beogradu, a nedavno je primljen za inostranog ~lana Srpske akademije nauka i umetnosti; akademik IVAN [TRAUS, veliki bosanskohercegova~ki arhitekta slovenskog porijekla, za “SB“ govori o svom `ivotnom i profesionalnom putu, arhitekturi i konkursima, ratu i ~lanstvu u SANU...

34 CRNA GORA I EVROPSKA UNIJA
Prvi, poslije Hrvatske
MILO \UKANOVI], premijer Crne Gore, bio je po~asni gost Foruma o globalnoj sigurnosti Globsec, koji je ove godine u Bratislavi okupio vi{e od hiljadu gostiju iz {ezdeset zemalja svijeta. Nakon nastupa na panelu o budu}nosti Balkana, predsjednik Vlade Crne Gore dao je intervju novinarki Slobodne Bosne

16 AKTIVNA PLJA^KA PASIVNE IMOVINE
Potraga za izgubljenim blagom

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Ni sedamnaest godina nakon rata kompanije iz Federacije BiH nisu vratile imovinu u dr`avama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije, ~ija se vrijednost procjenjuje na blizu dvije milijarde KM; dok se u Hrvatskoj i Srbiji vode sudski procesi za povrat poslovnih objekata koji su nezakonito uzurpirani u (po)ratnim godinama, federalna Agencija za 46 S PUNO @ARA privatizaciju tek pokre}e pravnu bitku za Obra~un Vehabija s “krivovjercima” vra}anje imovine bh. poduze}a na Kosovu i poni{tavanje bezo~ne plja~ke u Crnoj Od zlo~ina na Kavkazu koji su doveli do Gori uni{tenja ^e~enije, od neskrivenog u`ivanja u ubijanju hiljada ira~kih civila, preko masovnih silovanja i saka}enja u Afganistanu, i obnove ropstva u Africi ali i Arabiji, do ubijanja djece i odraslih na bostonskom maratonu, vehabije se slu`e raznim imenima i uvijek predstavljaju kao najispravniji muslimani, daju}i uvijek nove argumente svim neupu}enima i nedobronamjernima koji tvrde da je islam najve}e zlo

22 KA^AVENDINO ZAVJE[TANJE
Srebreni~ka crkva razdora
Posljednih dana, uporedo sa pripremama za kolektivnu d`enazu Bo{njaka ubijenih u genocidu u Srebrenici, intenzivirana je gradnja pravoslavne crkve u Poto~arima; reporteri SB posjetili su brdo Budak, stotinjak metara udaljeno od Memorijalnog centra, na kojem se ovih dana u`urbano gradi sporna crkva
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
NEMILI EMIL

JA SAM TE STVORIO, JA ]U TE I UNI[TITI

Potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki osnovao stranku u koju niko ne}e da se u~lani!
Aktuelni potpredsjednik RS-a Emil Vlajki osnovao je svoju stranku, koju je nazvao Partija ekonomske i socijalne pravde. Vlajki se zala`e za stvaranje {irokog patriotskog, narodnog fronta koji bi trebalo da bude sastavljen od onih politi~kih i intelektualnih snaga koje vide da je Republika Srpska u istinskoj opasnosti i `ele da sa~uvaju i oja~aju njenu dr`avnost i samostalnost. Me|utim, Vlajki za sada u svoju stranku nije uspio privu}i nijedno zvu~no ime sa politi~ke scene u RS-u, a upu}eni izvori tvrde da nema podr{ku ~ak ni {ire familije. Vlajki tvrdi da }e njegov pokret raditi na o~uvanju polo`aja Republike Srpske, pomirenju pozicije i opozicije, usmjeravanju kapitala ka investicijama, formiranju jakog sindikata i o~uvanju prirodnih resursa. Vlajki je nedavno ukazivao na te{ku ekonomsku situaciju u RS-u, nakon ~ega ga je o{tro iskritikovao Rajko Vasi}, izvr{ni sekretar Dodikovog SNSD-a. (M.D.)
Emil Vlajki

Dodik odlučio ukinuti Specijalno tužilaštvo RS-a koje je sam osnovao
POLJULJANI POLJULJANI UGLED UGLED
Navodnom Navodnom borbom borbom protiv protiv korupcije korupcije Milorad Milorad Dodik Dodik poku{ava poku{ava se se distancirati distancirati od od vlastitih vlastitih privatizacijskih privatizacijskih gre{aka gre{aka

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, prije nekoliko dana saop{tio je svojoj prvoj saradnici, premijerki @eljki Cvijanovi} da je odlu~io ukinuti Specijalno tu`ila{tvo Republike Srpske. Dodik }e od poslanika SNSD-a uskoro zatra`iti da u Skup{tini RS-a pokrenu inicijativu za ga{enje ove institucije, jer ona navodno nije odgovorila zadatku koji joj je povjeren. Dodik }e se u javnosti pravdati da je od Specijalnog tu`ila{tva o~ekivao da predvodi borbu protiv kriminala i da }e uspje{no rije{iti neke od najve}ih plja~ki u Republici Srpskoj, ali da od toga nije bilo ni{ta. Kako bi popravio svoj poljuljani rejting me|u gra|anima RS-a, Dodik je sa svojom premijerkom krenuo u odlu~nu u borbu protiv kriminala i korupcije, a ga{enje Specijalnog tu`ila{tva RS-a }e obrazlo`iti njegovim sramotnim rezultatima rada. Specijalno tu`ila{tvo, dakle, ukida onaj koji ga je stvorio. Naime, Parlament RS-a je polovinom 2006. godine na prijedlog Vlade RS-a usvojio Zakon o suzbijanju organizovanog i najte`ih oblika privrednog kriminala. U oktobru te godine formirano je Specijalno tu`ila{tvo RS-a, a tada{nja vlada obezbijedila je materijalne i tehni~ke uslove za njegov rad. Na ~elu te vlade bio je upravo Milorad Dodik. ^injenica je da je Specijalno tu`ila{tvo RS-a radilo na desetinama slu~ajeva, koji su, uglavnom, zavr{avali osloba|aju}im presudama iako su u medijima bombasti~no najavljivani kao “procesi vijeka”, me|utim

to nije pravi razlog njegovog ukidanja. Ovo tu`ila{tvo radilo je po direktivi Milorada Dodika i bavilo se uglavnom politi~ki dozvoljenim predmetima. Dodik, kako na{ dobro upu}eni izvor navodi, `eli da ga demontira kako u skoroj budu}nosti ne bi postalo mo}no oru`je u rukama druge politi~ke opcije koja bi odlu~ila da se obra~una sa kriminalom u Dodikovim redovima. Na{ sagovornik ukazuje da otvoreno pismo Milorada Dodika, koje je prije mjesec dana uputio prvim tu`iocima Specijalnog i Tu`ila{tva RS-a Miodragu Baji}u i Mahmutu [vraki, treba posmatrati u kontekstu ga{enja Specijalnog tu`ila{tva RS-a. Podsjetimo, Dodik je u pismu od tu`ioca tra`io da gra|anima razjasne da li su privatizacije odre|enih preduze}a u RS-u bile nezakonite i u ~ijim d`epovima je zavr{avao novac? Predsjednik Republike u pismu je posebno insistirao da se pod lupu stavi privatizacija banjalu~ke Robne ku}e Boska, koja je u javnosti izazvala brojne spekulacije. “Ja nemam ni{ta skriveno ni u ~emu i zato sam pokrenuo inicijativu da se javno sagleda situacija oko Boske”, naglasio je Dodik u pismu tu`iocima. Za nekoliko dana u Specijalno tu`ila{tvo RS-a dolaze predstavnici Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a (VSTV) da analiziraju i preispitaju opravdanost postojanja ovog tu`ila{tva, saznaje na{ list iz dobro obavije{tenih izvora. (M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

DU@NI^KO ROPSTVO

Običan dan pred Vladom FBiH Protest radnika KTK

Hypo Alpe Adria Banka podnijela prijavu protiv biv{eg direktora Petra Jur~i}a i bra}e Lijanovi}
^elnici Hypo Alpe Adria Banke iz Austrije podnijeli su nedavno Tu`iteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv bra}e Slave i Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a, vi{e uposlenika njihovih kompanija, te biv{eg menad`menta te banke u BiH i Austriji. Prema navodima iz kaznene prijave, {irokobrije{ka bra}a Ivankovi} Lijanovi} sumnji~e se da su, zajedno sa svojim poslovnim suradnicima, o{tetili Hypo Alpe Adria Banku za gotovo 63,5 milijuna KM, u ~emu su imali podr{ku korumpiranih slu`benika banke?! Prvi na listi osumnji~enih nalazi se biv{i dugogodi{nji direktor Hypo Alpe Adria Banke Mostar a kasnije predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije BiH Petar Jur~i}, za ~ijeg su mandata bra}a Lijanovi} Ivankovi} podizala milijunske kredite bez pokri}a. Pored Petra Jur~i}a, prijavljeni su i izvr{na direktorica banke Mirjana Prusina, kao i austrijski menad`eri Wolfgang Kulterer, Josef Kircher i Günter Striedinger, te Slovenac Urban Golob. Na popisu Lijanovi}evih poslovnih partnera koji se terete da su udru`ivanjem u organiziranu kriminalnu grupu od novembra 2003. godine o{tetili Hypo banku za desetke milijuna maraka su Marica Pivi}, Vedran Bojka, Marko Ljubi}, Ivan [akota, Miroslav i Pero Gali}, Murad Penava, Dra`en [imi}, Jozo Sli{kovi} i Marko Gilja. (S.M.)
Jerko Ivankovi} Lijanovi}

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SUD, ZBUNJEN, PARANORMALAN
Pi{e: SENAD AVDI]

Prezadovoljan je Dragan Čović funkcioniranjem pravne države sve dok čitavu deceniju tužitelj Nijaz Mehmedbašić protiv njega podiže optužnice koje su se ubuđale od zastarjelosti. Oduševljen je Zlatko Lagumdžija funkcioniranjem pojedinih segmenata pravosuđa, onih koji su odbacili optužnicu protiv njega i njegovih pohlepnih suradnika

V

rhovni Sud Federacije Bosne i Hercegovine je ovih dana, “u nedostatku dokaza“, oslobodio Dragana Čovi}a, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH, optu`bi za kriminal po~injen tokom (pra)davne privatizacije Eroneta. Optu`nica protiv Čovi}a i jo{ nekoliko povezanih lica, koji su se teretili za zloupotrebu polo`aja, plja~ku dr`avne imovine, banditizam {irokog spektra i raznih oblika, podignuta je prije 14 godina. Čovi} je optu`en zajedno sa drugim ~lanovima Upravnog odbora Hrvatskih telekomunikacija (V Vladimir [olji}, Matan @ari}, Slavica Josipovi}). Pisali smo do iznemoglosti o toj delikatnoj, sveobuhvatnoj kriminalnoj operaciji prebacivanja dionica na firme-k}erke. Godinama je optu`nica {etala na potezu MostarSarajevo. Dr`avno tu`iteljstvo BiH je prije dvije-tri godine taj sitni{ od predmeta napokon spustilo na kantonalno`upanijsku mostarsku razinu. Kantonalni tu`itelj u Mostaru Nijaz Mehmedba{i} ne{to je kao pr~kao, povr{no, neambiciozno po toj tu`bi, i naravno izgubio “slu~aj“ pred

Čovi}a u slu~aju Eronet, kako je neopozivo konstatirao Vrhovni sud Federacije, kako je mogu}e o~ekivati da ponudi ijedan relevantan, vjerodostojan, eventualno utu`iv dokaz protiv lidera HDZ-a BiH u slu~aju izgradnje njegovog dvorca u mostarskom naselju Bare, na obali Radobolje. Čovi}eva impresivna hacijenda prostire se na vi{e od dvije tisu}e kvadratnih metara i vrijedi, ka`u zli jezici, dva-tri miliona maraka. Jedino impresivnija i rasko{nija od te ku}erine jeste pravosudno-zakonsko ekvilibistrika koju je izma{tala i provela u djelo gospo|a Bernardica Čovi}, odvjetnica, supruga i majka. Ako sam, barem u grubim crtama, uspio razumjeti {ta su mi upu}eni u taj slu~aj objasnili, sve donedavno, “kroz papire“, izgradnju Čovi}eve mostarske vile vodila je, navo|ena pravnim naputcima odvjetnice Bernardice Čovi} (Draganove supruge), izvjesna gospo|a iz [vicarske. Na{e gore list. Da se Vlasi ne dosjete. Kada su nadle`ni organi ustanovili da nema ni~eg spornog, nezakonitog u toj investiciji samozatajne, diskretne [vicarke, gospo|a je

Kako je pravna dr`ava napokon pokazal “politi~kog lin~a“
mostarskim Kantonalnim sudom prije dvije godine. Da zadovolji kakvu-takvu pravnu proceduru, Mehmedba{i} se `alio drugostupanjskoj pravosudnoj instanci, Vrhovnom sudu Federacije, koji je, dakle, odbacio optu`nicu konstatiraju}i da “Tu`iteljstvo nije dalo niti jedan dokaz o krivnji optu`enih“. Tu`itelj Mehmedba{i} je optu`nicu protiv “Čovi}a i ostalih“ podnio devet mjeseci nakon {to su (navodna) krivi~na djela koja su po~inili “oti{la u zastaru“. Sve ostalo je bilo pitanje pravosudne rutine, spore, ali dosti`ne - i prvostupanjska osloba|aju}a presuda u Mostaru i drugostupanjska pravomo}na na Vrhovnom sudu Federacije u Sarajevu. Tako je okon~an jo{ jedan sudski, politi~ki motiviran i dirigiran, proces ~iji je cilj bio obezglavljivanje vrha hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ako mostarsko `upanijsko tu`iteljstvo (sa zastarom ili mimo nje) nije moglo prilo`iti “niti jedan dokaz“ protiv
6

svoju mostarsku imovinu preko pravnog zastupnika (Bernardice) prepisala obitelji Čovi}. Genijalno, ma{tovito, neozaboravno, morate priznati. (Evo posla za Centar za istra`iva~ko novinarstvo/CIN/ da se godinu dana zakopaju pa dokumentirano dokazuju kako je “Slobodna Bosna“ bila u pravu, ali ne ba{ sa svim materijalnim dokazima i validnim argumentima.) Ako Lagumd`ijina vila na Poljinama nije njegova, nego je punca penzionera Radonje, ako Radon~i}evo poslovno carstvo nije njegovo, nego je supruge Azre, za{to bi Čovi}eva hacijenda, ku}a i oku}nica, bila njegovo vlasni{tvo?! Izgleda da je samo Kemal Čau{evi}, biv{i direktor Uprave za indirektno oporezivanje, sve {to je pokrao, direktno i izravno, uknji`io na vlastito ime, {to mo`e svjedo~iti o samo dvije stvari: ili je odvi{e glup ili prekomjerno drzak i samouvjeren! Pravna dr`ava u svim svojim aspektima i sastavnicama (tu`iteljskom, sudskom i odvjetni~kom) pokazala
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}

ISTINA, PRAVDA, POMIRENJE
Pohvala neovisnom pravosu|u

je u slu~aju navodne plja~ke u Eronetu svoju dosljednost i neovisnu kapacitiranost.

S

ocijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine po~etkom ove nedjelje izdala je trijumfalisti~ko saop}enje u povodu odbacivanja optu`nice protiv istaknutog ~lana ove partije Muhameda Budimli}a, biv{eg ministra unutarnjh poslova Kantona Sarajevo. Informativni politbiro SDP-a BiH na ovom primjeru konstatira da “u na{oj zemlji postoje strana~ki tu`itelji“, {to je, kako je napisano u saop}enju (lepr{avi stil i kategori~ki imperativni jezik saop}enja neodoljivo podsje}aju na suptilne, pogroma{ke diskvalifikacije iz pokojnog televizijskog magazina “60 minuta“),

Dva je mjeseca glavna kantonalna tu`iteljica Nives Kanav~ev, jedna bljedunjava, nekompetentna, nekonfliktna `enica dr`ala u svom stoli}u optu`nicu protiv Budimli}a. Čim ju je aktivirala, nevoljko i nakon brojnih polti~kih konsultacija, Kantonalni sud je optu`nicu odbacio kao neosnovanu. Na `albu tu`itelja upu}enu pro{log petka, ve} u subotu je promptno odgovorio Kantonalni sud, oli~en u dvoje mrljavih, aljkavih (“ali profesionalnih, koji su se othrvali pritiscima“. {to bi rekao pisac SDP-ovih saop}enja) sudaca koji, op}enito, ni radnim danima ni{ta ne rade, i odbacio optu`nicu. Prezadovoljan je Dragan Čovi} funkcioniranjem pravne dr`ave sve dok ~itavu deceniju tu`itelj Nijaz Mehmedba{i} protiv njega

la zube osloba|aju}i Dragana ^ovi}a i po{tdjev{i “ Muhameda Budimli}a?
“istovremeno dokaz da reforma pravosu|a u dijelu koji se odnosi na tu`ila{tvo nije provedena“ te javno pohvaljuje i odaje priznanje sudijama “koji su smogli hrabrosti i profesionalnosti da se otrhvaju politi~kim pritiscima“. A pravna stvar sa tu`bom koju je Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu podiglo prije dva mjeseca protiv biv{eg ministra Muhameda Budimli}a je prosta ko pasulj, ~ista ko suza, jednostavna da jednostavnija ne mo`e biti. Taj SDP-ov |ilko{ je nezakonito, mimo bilo kakve procedure i kriterija, osim jaranskofamilijarnih, kao savjetnike, zaposlio u svome kabinetu dvije osobe. To je dvoje savjetnika za vremenski period dok su opslu`ivali ministra Budimli}a zbirno zaradilo 50 hiljada maraka. “Postupaju}i tu`itelj“, podi`u}i optu`nicu protiv Budimli}a “zbog postojanja osnovane sumnje da je po~inio krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja ili ovlasti“, poslu`io se najelementarnijom logikom: onaj ko je nezakonito zaposlen ne mo`e zakonito primati pla}u.
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

podi`e optu`nice koje su se ubu|ale od zastarjelosti. Odu{evljen je Zlatko Lagumd`ija funkcioniranjem pojedinih segmenata pravosu|a, onih koji su odbacili optu`nicu protiv njega i njegovih pohlepnih suradnika (D Damira Had`i}a, Marina Ivani{evi}a, Huseina “Butmira“ Hasibovi}a), kao i onih (istih) koji su se “otrhvali pritiscima“ i odbili suditi Muhamedu Budimli}u zbog nezakonitog zapo{ljavanja rodbine i prijatelja...

A

li se i Lagumd`ija i Čovi} sla`u da reforma pravosu|a jo{ ni izbliza nije okon~ana: sve dok uop}e postoji osnova sumnje da se neko ikada i uop}e protiv njih i njihovih usudi podi}i optu`nicu, potvrditi je, izdvojiti mi{ljenje. Da, tako bi izgledao idealan pravni model trodiobe vlasti: pravni poredak bi odr`avali “nezavisni“ tu`itelji Nijaz Mehmedba{i} i Nives Kanav~ev. Tada bi prestala potreba za sucima, odvjetnicima, vje{tacima i popratnim, bespotrebnim personalom!
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 18. APRIL
“Čegar je jedan od najprofesionalnijih policajaca koje imamo u Federalnoj upravi policije“, ka`e u intervjuu direktor FUP-a DRAGAN LUKAČ. Ta~no, ZORAN ČEGAR bio bi savr{en policajac samo kada bi a) znao kako mu je ta~no ime, b) koja mu je ta~no du`nost, c) ~ime se bavi kada ne vara, ne presre}e nedu`an svijet po ulicama, ne reketari.... Pri~a u Beri}evoj knjizi diplomata Ivo Vejvoda, koji je pored ostalog bio i {panjolski borac, kako ga je na nekom diplomatskom prijemu razo~arao Salvador Dali kada mu je rekao: “Ja sam uvijek po{tovao vlast... Znate, ja i Franca po{tujem jer je na vlasti.“ Genijima je dopu{tena i ta vrsta oportunizma!

NEDJELJA, 21. APRIL
Brzi, (pre)kratki razgovor sa srpskim novinarom-publicistom PEROM SIMI]EM, autorom nekoliko ozbiljnih, amako je Ka~avenda peder, ni njemu nije lako.“ Pa se Kusta razigrao, {ica se stilskim figurama, podsje}anjima, elipsama, antiglobalisti~kim metaforama. Niko Ka~avendu, ni mediji, ni policija, pravoslavno sve{teni~ko bratstvo me|utim, nije stigmatizirao, optu`io, smijenio zato {to je peder, dakle homoseksulac, dapa~e, bilo bi preva`no i pohvalno da se bijeljinski vladika pojavio na “Paradi ponosa“ u Beogradu koju su Ka~avendine kolege iz vrha SPC-a prije dvije godine prokazale kao “demonski oblik antisrpstva“. Ka~avendi se o glavu obila pedofilija, a ne pederluk, nasilni~ka nastranost a ne bla`ena biseksualnost. Bio je jedan na{ ovda{nji ~ar{ijski stradalnik, `rtva pedofilije od strane sve{tenih lica, ~ak mislim da se znao zapiti sa Kustinim }a}om Muratom, pa sve dok nije umro opri~avao kako ga je, u pretpubertetskim godinama seksualno zaveo i nagrdio izvjesni hod`a iz Sarajeva. “Navukao me na fes a{lama“, jadikovao je, otpio iz bokali}a rakijicu i gorko kleo: “Haram mu bilo mojih guzova i na ovom i na onom svijetu!“

PETAK, 19. APRIL
Morao sam, a zakasnio sam, a volio bih da nisam ni oti{ao ni zakasnio, oti}i na projekciju filma o zlo~inima u Prijedoru koji je ve~eras prikazan u sarajevskom Meeting pointu, ju~er u Beogradu, prekju~er u Novom Sadu. Putuju}i cirkus dobro pla}enih ha{kih birokrata, doma}ih, stranih, dokazuje potrebu, neminovnost svojeg postojanja povremenim projekcijama svojih korektnih, ali nikome, osim njima, va`nih “uradaka“. Kasnije sam pogledao taj visokobud`etni blijedi filmi} i razmi{ljam: da je moj drug SULJO MULAOMEROVI], dok je sam, na vlastitu (ne)odgovornost, pravio film o opkoljenom Gora`du, imao bud`et upola manji nego {to je ko{tala zakuska poslije sino}njeg filma o zlo~inima u Prijedoru, ne bi se mjesecima skidao sa CNN-a!

SUBOTA, 20. APRIL
Nisam ni dohvatio jutro{nji Jutarnji list a GOJKO BERI] pita jesam li pro~itao

bicioznih, istra`iva~kih knjiga koje te{ko kompromitiraju JOSIPA BROZA TITA. Simi} je decenijama radio u Ve~ernjim novostima, urednik bio, pored ostalog i u vrijeme kada je taj najtira`niji dnevni list u biv{oj dr`avi objavio, tada {okantne, kasnije proro~ansko-programske dijelove “Memoranduma“ Srpske akademije nauka i umjetnosti. “Ko vam je dao Memorandum?“, pitam Simi}a. “Dobio Manjo Vukoti} (tada{nji urednik “Novosti“), on je u to vrijeme bio dobar sa Stipom [uvarom.“ “I ja sam bio dobar sa [uvarom, pa nisam dobio, je li ta pri~a mogla do}i od Slobe Milo{evi}a?“, insistiram. “Naravno, bez njega nije moglo“, kolegijalno ka`e Simi}. Bilo je to prije 25 godina. Danas pred sobom imam, ve} objavljeni, “Memorandum 2“ SANU. Za frtalj stolje}a }e iza}i na vidjelo je li mi ga doturio Da~i} ili Vu~i}!

SRIJEDA, 24. APRIL
Vjerovatno se danas niko nije probudio a da nije osjetio sadisti~ki poriv i potrebu da malo mene optereti, ne{to me pita, provjerava, uglavnom krv da mi pije na slam~icu. Iz najboljih namjera i s najdubljim razumijevanjem, razumije se. “A, gospodine Avdi}u, da li biste mogli...“, cvrku}e blagougodno na sabahu neko ~eljade kome prije nego zalupim slu{alicu odbrusim “Ne bih!“ “A sje}ate se Vi Senade, kada je pokojni...“ “Ne sje}am!“ Jedan me, opet, presrete pa me izokola priupita: “Znam da Vama nije te{ko da...“ “Te{ko mi je, mo`da je meni najte`e“, lanem bez rezerve. I kona~no mi se desi da me neko nenametljivo, sau~esni~ki razumije, pomazi. Sti`e mi SMS iz nekog trgova~kog centra: “Po{tovani, posjetite novu... prodavnicu u Sarajevu... O~ekuje Vas Persil 4 kg u pola cijene i - 25 posto na odabranu dekorativnu kozmetiku.“ Ne znam koliko ko{ta “Persil“ u “~itavoj“ cijeni, veze nemam {ta je “dekorativna kozmetika“; ali }u oti}i, ako me ne{to ne poremeti: naru~iti ~etiri kila “Persila“ i nasuti litar-dva “dekorativne kozmetike“! Pa {ta ko{ta da se plati...
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

PONEDJELJAK, 22. APRIL
tekst M iljenka Jergovi}a o njegovoj (Gojkovoj) knjizi “Zbogom XX. stolje}e“ (razgovori sa najzanimljivijim komunisti~kim diplomatom IVOM VEJVODOM). Naslovnu stranu knjige, portret Ive Vejvode, (u)radio je jedan od najve}ih evropskih strip-autora ENKI BILAL. Enki Bilal(ovi}), trebinjsko dijete ro|eno u Srbiji, sa karijerom u Francuskoj, tokom rata u BiH ba{ se i nije proslavio “vi|enjem rata“. Onda sam se negdje, odmah nakon rata domogao sjajnog ~asopisa “Gradac“ (izdavao se u Ča~ku), tematski posve}en Enkiju Bilalu i sve sam ljute, nerashla|ene zamjerke, prigovore zamrznuo. Velikom umjetniku sve je dopu{teno.
8

“Obili mi sino} kafanu“, `ali se mostarski ugostitelj na{em zajedni~kom prijatelju, “i ukrali mi {e‘set maraka iz kase. A pored kase stajala teka, u teki 700 maraka duga, a nisu je ni pipnuli.“ Ispri~am ovu {egu NINI RASPUDI]U, veli Profesor da su prije rata u Mostaru konobare zvali Eskimi: “pravili ku}e od leda“. “A zna{ li“, nastavim sa dobronamjernim podjebavanjem, “da danas u Mostaru, u oba kokuzna njegova dijela, konobare zovu kanaderi: samo vodu nose!”

UTORAK, 23. APRIL
EMIR KUSTURICA stao je u odbranu smijenjenog, osramo}enog, raspopljenog vladike VASILIJA KAČAVENDE. “ Pa, {ta

MINI MARKET
PROBOJ SOLUNSKOG KONTA

NE]EMO TAKO, DINO

Lagumd`ija trasirao novi put kojim }e BiH najbr`e sti}i do Brisela
Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija oti{ao je sredinom sedmice u jednodnevnu slu`benu posjetu Republici Gr~koj. Uz niz sastanaka sa ~elnicima dr`avnog vrha Srbije, Lagumd`ija je na{ao vremena i da u sjedi{tu Organizacije za evropsko javno pravo (EPLO) iz Atine odr`i predavanje pod radnim naslovom “Bosna i Hercegovina: od Daytona do Brisela preko Soluna“. Nije posve jasno na temelju ~ega je Lagumd`ija evrounijski put BiH trasirao ba{ preko Soluna?! Ne sluti valjda da }e se kriza u BiH raspetljati po “gr~kom scenariju” - da }e Brisel prisko~iti u pomo} i Bosni i Hercegovini kao {to je onomad spasio Gr~ku od potpunog sloma?! (M.A.)

Pomoćni trener Želje Dino Ðurbuzović napao novinara Zdravka Lipovca jer ga nije uvrstio na spisak “Željinih legendi”
Predratni sportski novinar Radio Sarajeva, u ratu jedan od osniva~a bosanske redakcije Deutsche Wellea Zdravko Lipovac, ostao je nedavno zate~en kada je do{ao u posjetu prijateljima u Fudbalskom klubu @eljezni~ar. Iako je svojedobno bio junior @elje i do danas ostao njihov fan, zbog ~ega je u klubu na Grbavici uvijek dobrodo{ao gost, Lipovca je neo~ekivano verbalno napao pomo}ni trener Dino \urbuzovi}. “Gdje si ti, novinar, {to pi{e{ la`i“, kazao je drski i prepotentni \urbuzovi} {okiranom Lipovcu, koji je u vi{egodi{njoj novinarskoj karijeri napisao neke od najljep{ih tekstova o igra~ima @eljezni~ara. Kako, me|utim, pi{u}i o bosanskim sportskim legendama u svojoj knjizi Teferi~ na ni~ijoj zemlji nije spomenuo i Dinu \urbuzovi}a (jer o njegovoj se karijeri, ruku na srce, ne
Dino \urbuzovi}

bi ni imalo {ta napisati), bit }e da je Zdravko Lipovac tako navukao bijes pomo}nog trenera @eljezni~ara. (E.H.)

POKOPANA KOALICIJA

Koalicioni partneri u Sarajevskom kantonu posvađali se oko kontrole nad unosnim javnim preduzećem “Pokop”
Dva ministra u Vladi Sarajevskog kantona, Nermin Pe}anac i Zlatko Petrovi}, obojica iz SDU, ponudili su ostavke na ministarske polo`aje zbog toga {to se “kantonalni parlament po~eo mije{ati u rad izvr{ne vlasti”. Nije posve jasno {ta se krije iza ove na~elne formulacije, no upu}eni tvrde da su se koalicioni partneri poko{kali oko raspodjele izbornog plijena. SDA je navodno namjeravala preuzeti kontrolu nad javnim komunalnim preduze}em “Pokop”, ~iji aktuelni direktor Nuko Grebovi} ima punu podr{ku SDU-a. KJKP “Pokop” spada u red rijetkih javnih preduze}a Sarajevskog kantona koja ne kubure s finansijama. Ostaje da se vidi ho}e li aktuelnu koaliciju na vlasti u Sarajevskom kantonu pokopati sukob oko “Pokopa”? (M.A.)
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

Zlatko Lagumd`ija

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

(NEPO)@ELJKO KNE@EVI]

Smatrate li da će sporazum Srbije i Kosova utjecati na prilike u BiH?
ENVER IMAMOVI]
Histori~ar

NE
Sporazum Srbije i Kosova mogao bi izazvati veliki haos u ovom dijelu Evrope. Me|unarodna zajednica izvukla je pouke u rje{avanju kosovskog pitanja sa Srbijom i uvijek spominje Bosnu da se ne ponovi gre{ka koja se desila nama jer RS je nastala, znamo na kojim osnovama, genocidnim, i kao takva ne mo`e dugo opstati.

razmi{ljati odre|ene strane u BiH, ostaje da vidimo, ali vjerujem da }e BiH politi~ari od toga izvu~i korist da bi poku{ali u stranu staviti probleme koji su prioritetni u BiH.

lidere da se po~nu pona{ati odgovorno spram generacija koje dolaze i koje `ele biti dio evropskog civilizacijskog kruga.

ADNAN TERZI]
Potpredsjednik SBB BiH

NEVEN KAZAZOVI]
Vojnopoliti~ki analiti~ar

Ministar Damir Had`i} na pravdi Boga pokrenuo disciplinski postupak protiv savjetnika @eljka Kne`evi}a
Protiv @eljka Kne`evi}a, pomo}nika ministra u Sektoru za komunikacije i informacijsko dru{tvo Ministarstva prometa i komunikacija BiH, nedavno je pokrenut disciplinski postupak. Nakon {to je upozorio da savjetnik ministra Damira Had`i}a, smijenjeni generalni direktor BHRT-a Mehmed Agovi}, nezakonito uzurpira njegove ovlasti, Kne`evi} je preventivno udaljen s posla, ba{ kao da je po~inio te{ko kazneno djelo, a ne upozorio na brojne nezakonitosti u Ministarstvu prometa i komunikacija. No, Mehmed Agovi} nije i jedini savjetnik Damira Had`i}a koji je preuzeo ingerencije pomo}nika ministra. Uz odobrenje ministra Had`i}a gotovo se istovjetno pona{a i njegov savjetnik za transport i infrastrukturu (koridor 5C) Damir [aran, ina~e nekada{nji slu`benik u sarajevskoj op}ini Novi Grad, koji zadaje silne probleme dugogodi{njem pomo}niku Izetu Bajramba{i}u. (S.M.)
Damir Had`i}

DA
Mi{ljenja sam da ho}e jer je to uslov da Srbija sna`no krene prema evropskim integracijama, to je za na{u zemlju pozitivan signal i o~ekujem da }e na{i politi~ari smo}i snage, donijeti te{ke odluke i krenuti putem evropskih integracija.

DA
Neosporno je da }e utjecati prije svega na regionalne odnose, a o~igledno je da }e utjecati i na neke druge stvari. Ostaje jo{ jedino da se rije{i pitanje Bosne i Hercegovine.

ALEKSANDAR HR[UM
Urednik Zabranjenog foruma

DINO MUSTAFI]
Re`iser

NERMINA MUJAGI]
Profesorica na FPN-u

DA/NE
Politi~ka situacija u regionu se reflektuje na biv{e republike Jugoslavije tako da }e sporazum Srbije i Kosova utjecati na prilike u BiH. Na koji na~in i koji potezi }e biti povu~eni i kako }e

DA
Mislim da }e taj sporazum relaksirati odnose na Balkanu, ubrzati proces evropskih integracija i natjerati bosanskohercegova~ke

DA/NE
Sigurno }e biti nekih refleksija u nekoj politi~koj sferi, ali ne{to su{tinski da bi se moglo promijeniti, mislim da ne}e.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

GDJE JE “NESTAO” TIHI]
POBJEDA NAD OPAKOM BOLE[]U
Tokom posljednjih {est godina lider SDA Sulejman Tihi} imao je dvanaest hirur{kih intervencija

12

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

ZDRAVSTVENI BILTEN LIDERA SDA SULEJMANA TIHI]A

Predsjednik SDA Sulejman Tihić uspješno se oporavlja nakon operacija kojim je u dva navrata u razmaku od deset dana podvrgnut na Onkološkoj klinici Heidelberg University Hospitala u Njemačkoj

NJEMA^KI DOKTORI ODSTRANILI BENIGNE POLIPE S TIHI]EVIH PLU]A
Tihi} se uspje{no oporavlja, na posao sti`e po~etkom maja
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U

sarajevskim politi~kim krugovima ve} nekoliko sedmica kolaju razli~ite informacije o zdravstvenom stanju predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koji je sredinom marta naprasno i bez bilo kakvog zvani~nog obja{njenja “nestao“ iz javnosti. Na nekoliko iznimno va`nih me|ustrana~kih pregovora “sedmorke“, poput onih u Briselu, odr`anih 23. marta, SDA je predstavljao dopredsjednik Stranke [efik D`aferovi}, uz upadljiv izostanak bilo kakve javne reakcije prvog ~ovjeka najve}e bo{nja~ke partije Sulejmana Tihi}a. Muk iz vrha SDA i Tihi}evog kabineta “nadomje{ten“ je nezvani~nim informacijama o Tihi}evom zdravstvenom stanju koje, navodno, nimalo nije dobro nakon metastaze tumora na plu}ima, zbog ~ega je podvrgnut hitnoj hirur{koj intervenciji u Njema~koj.

intervencije, Tihi} je napustio njema~ku kliniku i upu}en je na ku}no lije~enje. Iz nekog razloga, Tihi} se nakon operacije u Njema~koj nije vratio u Sarajevo nego u rodni [amac, u porodi~nu ku}u u kojoj se,

kako ka`e, osje}a najkomotnije. Nekoliko njegovih strana~kih kolega koji su ga posjetili u [amcu potvrdili su nam da se Tihi} osje}a jako dobro, da izlazi u {etnju i da bi se redovnim poslovima u Sarajevu

USPJE[AN OPORAVAK U RODNOM [AMCU

Terapija okončana, Tihić na nogama
Tihi}ev postoperativni oporavak u rodnom [amcu nadgledaju ljekari iz {ama~kog Doma zdravlja koji ga obilaze jedanput dnevno. Uz Tihi}a bdije i njegova supruga Jasminka, kao i ~etvero~lana porodica njegovog najstarijeg sina Anvara koja se od prije nekoliko godina stalno nastanila u porodi~noj ku}i u Bosanskom [amcu. Prema informacijama koje smo dobili iz strana~kog vrha SDA, Tihi}ev postoperativni oporavak prakti~no je okon~an sredinom sedmice, kada mu je isklju~ena terapija.

PREVENTIVNA INTERVENCIJA
Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, Tihi} je zbilja operiran u Njema~koj po~etkom aprila, ali nije rije~ o metastazi tumora nego o nekoliko benignih polipa koji su mu hirur{kim putem odstranjeni na poznatoj klinici Heidelberg University Hospital. Prema potvr|enim nalazima njema~kih lije~nika, odstranjeni polipi nisu bili maligni niti su povezani s primarnim rakom koji je Tihi}u operiran prije {est godina. Nekoliko benignih polipa pojavilo se na oba plu}na krila pa su njema~ki hirurzi u razmaku od desetak dana izveli dvije hirur{ke intervencije, najprije na desnom, a potom i na lijevom plu}nom krilu. Nekoliko dana poslije druge
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

USPJE[AN POSTOPERATIVNI OPORAVAK
Sulejman Tihi} po~etkom maja vra}a se redovnim du`nostima

13

GDJE JE “NESTAO” TIHI]
PODR[KA STRANA^KOG VRHA nkapetanovi}, trajala je punih pet sati, a postoperativni oporavak s neizbje`nim i bolnim fizikalnim terapijama, potrajao je vi{e od tri mjeseca. Nekoliko mjeseci nakon uspje{ne operacije kuka suo~io se s najte`im trenucima u svom `ivotu: na sarajevskoj Internoj klinici bolnice Ko{evo dijagnosticiran mu je tumor debelog crijeva. Nekoliko dana kasnije, dijagnoza je potvr|ena i na tuzlanskom Klini~kom centru. Tuzlanski lije~nici preporu~ili su Tihi}u da se o bolesti konsultira i s njihovim nekada{njim studentom dr. Ibrahimom Edhemovi}em, koji je specijalizirao tumor debelog crijeva i spada u red vode}ih hirurga presti`nog Onkolo{kog instituta Ljubljana. Operacija tumora u Ljubljani, koju je predvodio dr. Ibrahim Edhemovi}, trajala je punih devet sati, i prema kasnijim nalazima obavljena je na beprijekoran na~in. Kona~nu pobjedu nad opakom bole{}u Tihi} je zaklju~io nekoliko mjeseci kasnije nakon provedene radijske, a potom i vrlo traumati~ne kemotarapije. Na svim kasnijim pregledima, nalazi su bili besprijekorni, s izuzetkom jednog nalaza s po~etka 2011. godine, kada je registrirana blago povi{ena vrijednost tumorskog markera. Nakon ponovljene kemoterapije, nalazi su bili besprijekorni sve do po~etka februara ove godine kada su na Tihi}evim plu}ima otkriveno nekoliko polipa, dobro}udnih izraslina iz kojih se ipak mogu razviti zlo}udni tumori. Da se to ne bi desilo, vrlo je va`no blagovremeno otkriti i odstraniti polipe. Tihi} je imao tu sre}u polipi na njegovim plu}ima otkriveni su i odstranjeni u ranoj fazi. Kasnijom histopatolo{kom analizom tkiva, utvr|eno je da su odstranjeni polipi bili benigni.

Tihić se vraća na posao počekom maja
Na poslu u Sarajevu Tihi} bi se trebao pojaviti najkasnije po~etkom maja, mada je i sve vrijeme tokom postoperativnog oporavka aktivno pratio politi~ka zbivanja i sudjelovao u oblikovanju strana~ke politike. Nakon odr`avanja strana~ke konvencije i uspostave svojevrsnog dvovla{}a u Stranci, osjetno je smanjena napetost izme|u strana~kih frakcija. Tihi} je u svakodnevnom kontaktu i sa zamjenikom predsjednika SDA Bakirom Izetbego vi}em , kao i sa svim ~lanovima naju`eg strana~kog ruko vodstva.

SOLIDARNOST STRANA^KOG VRHA
Predsjednik i zamjenik predsjednika SDA, Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi} prevladali su me|usobne nesuglasice

mogao vratiti ve} po~etkom maja. To nam je potvrdio i sam Tihi}, s kojim smo po~etkom sedmice razmijenili nekoliko SMS poruka.

U [EST GODINA 12 OPERACIJA
Tokom posljednjih {est godina, u zdravstveni bilten Sulejmana Tihi}a upisano je ~ak 12 hirur{kih intervencija izvedenih pod punom anestezijom, od kojih su dvije, me|usobno neovisne operacije, najprije kuka a potom i tumora debelog crijeva, bile izrazito te{ke i komplicirane, pra}ene dugim i bolnim postoperativnim lije~enjem i oporavkom. Krajem augusta 2007. godine, Tihi}u je operiran kuk koji je te{ko ozlijedio mjesec dana ranije sudjeluju}i na memorijalnom Mar{u mira posve}enom `rtvama srebreni~kog genocida. Radilo se zapravo o ranijoj ozljedi kuka koju je Tihi} “reaktivirao“ dugim pje{a~enjem po te{koj stazi. Operacija na Ortopedskoj klinici sarajevske bolnice Ko{evo, koju je izveo dr. Ismet Gavra14

SRETAN ME\UNARODNI PRAZNIK RADA 1. MAJ

@IVKO BUDIMIR
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

AKTIVNA PLJA^KA PASIVNE IMOVINE
VRIJEDNA IMOVINA BEZ VLASNIKA
Agrokomerc iz Velike Kladu{e ima suvlasni~ki udjel u dubrova~kom hotelu Belvedere, Rudnik \ur|evik u Gradcu posjeduje odmarali{te

Ni sedamnaest godina nakon rata kompanije iz Federacije BiH nisu vratile imovinu u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije, čija se vrijednost procjenjuje na blizu dvije milijarde KM; dok se u Hrvatskoj i Srbiji vode sudski procesi za povrat poslovnih objekata koji su nezakonito uzurpirani u (po)ratnim godinama, federalna Agencija za privatizaciju tek pokreće pravnu bitku za vraćanje imovine bh. poduzeća na Kosovu i poništavanje bezočne pljačke u Crnoj Gori

irektor Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH [uhret Fazli} boravio je nedavno u Beogradu, gdje je imao vi{e sastanaka sa samo jednim ciljem - povrata imovine bosanskih poduze}a u Srbiji, ~ija se vrijednost mjeri u milijunima maraka. U razgovoru s odvjetnikom Marinkom [akanom, koji zastupa federalnu Agenciju za privatizaciju u sporovima pred srbijanskim sudovima, dogovoreno je da se u narednim mjesecima prioritetno rje{ava problem nekretnina u vlasni{tvu poduze}a Agrokomerc iz Velike Kladu{e. Nakon {to je,

D

Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MARIO ILI^I]

OP]INA HERCEG NOVI IMOVINU AGROKOMERCA I KRIVAJE PROGLASILA JAVNIM DOBROM
Firme Hepok Beograd, Unis Pretis Komerc Beograd i Agrokomerc Beograd osnovane su kako bi se (i)legalno rasprodali poslovni prostori bh. poduze}a u Srbiji!!!
16
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

POTRAGA ZA IZGUBLJENIM BLAGOM

DUGOGODI[NJI SPOR
Hotel \uro Salaj u Gradcu, vrijedan jedanaest milijuna eura uskoro }e biti vra}en prijeratnim vlasnicima

naime, sprije~ena plja~ka poslovnog kompleksa Agrokomerca u beogradskom naselju Kote` - velikog prodajnog objekta, poslovne zgrade i skladi{ta (ukupno 3.000 kvadratnih metara zatvorenog prostora), koji je 2002. nezakonito prisvojila tvrtka Agrokomerc Beograd, odvjetnik [akan je dobio ovla{}enja da izvr{i legalizaciju i upis vrijedne imovine. Osim objekta u Beogradu, potra`uje se i poslovni prostor Agrokomerca u Crvenki, koji }e prema ranijem dogovoru biti prodat. Procjenjuje se da imovina Agrokomerca u Srbiji vrijedi oko tri milijuna eura.

SUDSKE TU@BE PROTIV SRBIJANSKIH I BOSANSKIH ME[ETARA
Poslovni prostori nekada{njeg kraji{kog prehrambenog giganta u Srbiji (o Agrokomercovim nekretninama u drugim dr`avama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije pisat }emo u nastavku teksta) samo su manji dio imovine bh. tvrtki koja nije vra}ena ni sedamnaest godina poslije rata. Prava vrijednost nekretnina federalnih poduze}a, me|utim, i dalje nije poznata jer Direkcija za upravljanje pasivnim podbilancom, koja je u Federaciji formirana jo{ 2006. godine, nikada nije po~ela s radom. Iako je Vlada Federacije BiH imenovala direktora i ~lanove Upravnog odbora, zbog izostanka podr{ke u Domu naroda Federalnog parlamenta Direkcija nije uspostavljena, a tako ni centralna evide ncija imovine poduze}a koja ulazi u pasivnu podbilancu. . “Sada imamo situaciju da imovinu firmi iz Federacije u drugim dr`avama potra`uje jedanaest institucija,
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

deset kantonalnih i Agencija za privatizaciju u FBiH“, ka`e Senad Rahimi}, pomo}nik direktora za pasivnu podbilancu federalne Agencije za privatizaciju [uhreta Fazli}a. Rahimi} obja{njava kako je prema istom modelu - registriranjem novih tvrtki na imovini bh. poduze}a, uzurpiran poslovni prostor Unis Pretisa d.o.o. i Pretisa d.d. Vogo{}a, koji je nelegalno prisvojila kompanija Unis Pretis Komerc Beograd. Sudski proces za vra}anje u posjed poslovnog prostora ~ija povr{ina prema{uje 180 kvadratnih metara ve} je pokrenut. Uredi Pretisa se, ina~e, nalaze u strogom centru Beograda, na Terazijama, gdje je prosje~na cijena kvadratnog metra oko pet tisu}a KM. “Pokrenuli smo sudski spor protiv dr`ave Srbije i za povrat poslovnog prostora preduze}a Hepok Mostar. Na KOSOVSKA BITKA

njihovoj imovini je formirana firma Hepok Beograd, koja je u me|uvremenu oti{la u ste~aj, a poslovni prostor od 400 kvadratnih metara je prodat u ste~ajnoj masi“, navodi Senad Rahimi}. Osim sudskih tu`bi protiv dr`ave Srbije i tamo{njih me{etara koji su se u (po)ratnim godinama poku{ali doma}i imovine bh. poduze}a, federalna Agencija za privatizaciju je u Beogradu tu`ila i vlasnika sarajevske kompanije [ipad d.d. Esada ]esku, zbog poku{aja nezakonitog preuzimanja imovine [ipad export-imorta. Posrijedi je, tako|er, poslovni prostor od oko 180 kvadratnih metara koji se nalazi u beogradskoj ulici Kneza Milo{a, u blizini zgrade Skup{tine Srbije. Rahimi} dodaje da je na temelju odluke Vlade Federacije zapo~eo popis nekretnina koje u Srbiji ima Ko`arko-tekstilni kom-

Sanitex iz Velike Kladuše traži tvornicu u Kačaniku
Iako kosovske vlasti jo{ nisu imenovale ~lanove u zajedni~ku komisiju, prema podacima Agencije za privatizaciju poduze}a iz Federacije na Kosovu potra`uju ukupno 23 objekta. Na tom je popisu ubjedljivo najvrednija imovina kompanije Sanitex iz Velike Kladu{e, koja je u Ka~aniku imala tvornicu za proizvodnju sanitetske opreme. Budu}i da je raspolaganje imovinom iz pasivne podbilance velikokladu{ke tvornice u nadle`nosti Agencije za privatizaciju Unsko-sanskog kantona, federalna }e Agencija morati tra`iti njihovu suglasnost za pokretanje postupka povrata imovine. Poslovne prostore na Kosovu imaju i Borac Trgovina, KTK Visoko, sarajevsko Oslobo|enje (dopisni{tvo u Pri{tini), te @eljeznice Federacije BiH, koje potra`uju 80 teretnih vagona i cisterni.

17

AKTIVNA PLJA^KA PASIVNE IMOVINE
binat Visoko (KTK). Prema evidenciji Agencije za privatizaciju, viso~ka tvornica imala je prodajne objekte u Subotici, Zrenjaninu, Novom Pazaru, Boru, Kraljevu, U`icu, Sjenici, Kragujevcu, Temerinu i Beogradu. Četiri poslovna prostora u Subotici, Zrenjaninu, Boru i U`icu koji se trenutno izdaju pod zakup, bit }e prodati. “U isto vrijeme poku{avamo na{im firmama koje imaju ekspanziju izvoza omogu}iti pravo pre~e kupnje, da kupe svoj pasivni podbilans. Smatramo da, ako se ta imovina sada proda, oni je vi{e nikada ne}e mo}i kupiti“, tvrdi Senad Rahimi}, navode}i primjere dvije uspje{ne kompanije Fabrike duhana Sarajevo (FDS) i Bosnalijeka.
SENAD RAHIMI]
Imovinu firmi iz Federacije u drugim dr`avama potra`uje jedanaest institucija

^IJI SU VRTOVI SUNCA I BELVEDERE
Fabrika duhana Sarajevo, naime, posjeduje lanac nekretnina u Srbiji: u Beogradu, Kragujevcu, Ni{u, Valjevu, U`icu, Zrenjaninu, Novom Sadu, ali i u hrvatskim gradovima Splitu, Osijeku i Zagrebu. Bosnalijek, opet, ima poslovne prostore u Beogradu, Zagrebu i Skopju. Budu}i da je imovina FDS vra}ena, Agencija je sarajevskoj kompaniji dala suglasnost da mogu preuzeti klju~eve, a istodobno im je upu}ena zvani~na obavijest da se izjasne o pravu pre~e kupnje. Kako je pojasnio pomo}nik direktora za pasivnu podbilancu, poslovni }e prostori vjerojatno biti procijenjeni prema gra|evinskoj vrijednosti, koja je znatno povoljnija od njihove tr`i{ne cijene. Poslovne prostore u Srbiji imale su i tvrtke Sodaso, Sarajevo-osiguranje, Zrak, Krivaja i Oslobo|enje, koje je suvlasnik 50 posto dopisni{tva u centru Beograda (drugi suvlasnik je prijeratna Radio-televizija Sarajevo) i njihov }e povrat tako|er biti zatra`en. No, za razliku od Srbije gdje je nekoliko poslovnih objekata ve} vra}eno, dok su preostale nekretnine predmet sudskih sporova, Agencija za privatizaciju FBiH tek treba odabrati odvjetnika koji }e ih zastupati u Crnoj Gori. U toj dr`avi }e biti podignute najmanje dvije tu`be, za povrat imovine Agrokomerca u primorskom mjestu Zelenika, i zemlji{ta poduze}a Krivaja Zavidovi}i u Herceg Novom. Op}inske su vlasti u Herceg Novom prije desetak godina najprije imovinu Agrokomerca u Zelenici proglasili op}im dobrom, a potom nezakonito rasprodali. Na istovjetan je na~in oduzeto i oko osam dunuma zemlji{ta u centru Herceg Novog, ~iji je vlasnik Krivaja iz Zavidovi}a. Federalna Agencija za privatizaciju je ranije dala suglasnost Javnom poduze}u Elektroprivreda BiH za pokretanje spora, kako bi povratili predratna odmarali{ta u \enovi}ima i Igalu.
18

TIHA LUKA

Luka Drvo Šibenik procijenjena na pola milijarde eura
Nakon dugogodi{njih jalovih pregovora, federalna Agencija za privatizaciju uskoro }e ovlastiti odvjetnika za povrat Luke Drvo [ibenik, koju Hrvatska `eli proglasiti pomorskim dobrom. Vrijednost Luke [ibenik procjenjuje se na pola milijarde eura (blizu milijardu KM), a prema tvrdnjama nadle`nih u Agenciji prikupljeni su svi dokazi da je Luka Drvo [ibenik od 1936. u vlasni{tvu [ipada. Jednako je tako pri kraju sporazum o usugla{avanju predratnih vlasnika hotela \uro Salaj u Gradcu, {to je posljednji uvjet prije nego {to ovla{teni odvjetnik zapo~eo proceduru uknji`be imovine. Imovina kompleksa \uro Salaj procijenjena je na 11 milijuna eura. Pored hotela \uro Salaj (objekat je do rata imao vi{e od sto soba), bh. tvrtke u tom gradi}u na Makarskoj rivijeri o~ekuju povrat jo{ pet odmarali{ta. Poduze}a iz Federacije BiH imala su do rata na hrvatskom i crnogorskom primorju ukupno 22 odmarali{ta, za ~iji se povrat jo{ uvijek vodi pravna bitka.

BOSANSKA LUKA ILI POMORSKO DOBRO
Luka Drvo [ibenik je od 1936. u vlasni{tvu sarajevskog [ipada

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

POTRAGA ZA IZGUBLJENIM BLAGOM
U dosada{njim sudskim sporovima u Hrvatskoj vra}ena su ~etiri objekta Agrokomerca u Karlovcu, koja bi do kraja godine trebala biti izdata pod zakup, nakon ~ega }e Agencija predlo`iti federalnoj Vladi njihovu prodaju. Osim poslovnih prostora u Karlovcu, Agrokomerc posjeduje nekretnine u Vrgin Mostu, dvije farme peradi i krava Batnoga 1 i Batnoga 2, potom nekretnine u Cetingradu, Maljevcu, Topuskom (gdje je firma iz Velike Kladu{e imao hotel). Vrijednost imovine Agrokomerca u Rijeci je procijenjena na vi{e od 2,1 milijuna KM. Istodobno, prema nalazima Agencije za privatizaciju, propala je velikokladu{ka tvrtka suvlasnik luksuznog hotelskog kompleksa Vrtovi sunca i hotela Belvedere u Dubrovniku, ali je problem {to nijedan od desetke menad`era koji su posljednjih godina vodili Agrokomerc nikada nije dostavio dokaze o upla}enim sredstvima prema samoupravnom sporazumu. Prodaja neko} jednog od najljep{ih dubrova~kih hotele Belvedere nedavno je ogla{ena na javnoj dra`bi, a po~etna je cijena oko 16 milijuna eura. Na popisu nekretnina koje Agrokomerc ima u Hrvatskoj nalazi se i vila u Opatiji (objekat se prostire na oko 200 kvadratnih metara), poslovni prostor u hotelu Jadran u Rijeci, predstavni{tvo, samoposluga i skladi{te u Zagrebu, ~etiri

POPIS IMOVINE
Agencija za privatizaciju FBiH tek treba utvrditi status nekretnina koje KTK-a Visoko ima u Srbiji

objekta u Splitu. U Ljubljani Agrokomerc tako|er ima predstavni{tvo, potra`uje se vi{e

od 100 kvadratnih metara uredskog prostora, te poslovni prostor i skladi{te u Skopju.

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

19

SKANDAL NEDJELJE

SDP i SDA udruženim snagama prodaju Bosnalijek

Fantomska investicijska grupa iz Luksemburga “Haden SA“, uz svrsrdnu podršku SDP-a i SDA, na najboljem je putu da ovlada sarajevskim “Bosnalijekom“

NEIZVJESNA PERSPEKTIVA FARMACEUTSKOG GIGANTA
Bosnalijek }e preuzeti fantomski fond HADEN SA bez ikakvih referenci u farmaceutskoj industriji

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

F

antomska investicijska grupa iz Luksemburga Haden SA na najboljem je putu da u bescjenje, za svega 35 miliona KM, preuzme najve}u farmaceutsku kompaniju u BiH ~iji je godi{nji neto profit redovno ve}i od 10 miliona KM. Haden SA je preko Sarajevske berze kupio nepunih 30 posto Bosnalijekovih dionica i tu je stao jer prema internim propisima Bosnalijeka skup{tina dioni~ara, na ponovljenom zasjedanju, mo`e odlu~ivati i s reduciranim kvorumom. Na ve} odr`anoj skup{tini dioni~ara Bosnalijeka, koju je

zakazao Haden SA, nije bilo kvoruma, pa je prema ranije utvr|enom scenariju odmah zakazana nova sjednica skup{tine dioni~ara na kojoj }e Haden SA s 30 posto dionica imati kvorum i mo}i }e donositi punova`ne odluke.

V

lada Federacije BiH, kao drugi najve}i dioni~ar u Bosnalijeku, blokirana je ravnote`om nemo}i dva suprotstavljena tabora i ni na koji na~in ne mo`e promijeniti nepovoljan tok doga|aja u Bosnalijeku. Fantomski investicijski fond Haden SA nema niti jednu referencu koja bi ga preporu~ila za strate{ko partnerstvo s

Bosnalijekom. [tavi{e, Haden SA niti dolazi iz farmaceutskog biznisa niti s farmaceutskom industrijom ima ikakve veze. No, Haden SA ima vi{e nego o~itu politi~ku podr{ku vladaju}ih stranaka, koja je u na{im uvjetima neuporedivo va`nija i vrednija od svih ostalih referenci zajedno. Na projektu prodaje Bosnalijeka zajedni~ki interes prona{li su neki istaknuti zvani~nici iz SDA i SDP-a, dakle stranaka koje na svim ostalim frontovima vode rat do me|usobnog istrebljenja. Te{ko da se ove dvije partije mogu slo`iti i oko jednog op}edru{tvenog problema u BiH, no brzo i lako na|u zajedni~ki jezik kad je u pitanju li~ni interes.
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

20

KA^AVENDINO ZAVJE[TANJE

Posljednih dana, uporedo sa pripremama za kolektivnu dženazu Bošnjaka ubijenih u genocidu u Srebrenici, intenzivirana je gradnja pravoslavne crkve u Potočarima; reporteri SB posjetili su brdo Budak, stotinjak metara udaljeno od Memorijalnog centra, na kojem se ovih dana užurbano gradi sporna crkva

IZNAD POTO^ARA CRKVA ZA ^OVJEKA

22

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

SREBRENI^KA CRKVA RAZDORA
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

vanaesti juli 1995. godine. “Ratko Mladi} je do{ao u Poto~are i rekao da }e na{i mu{karci biti odvojeni i zadr`ani. Molila sam ga da mi spasi sina, koji je bio bolestan. Pogledao me je i rekao ne{to jednom vojniku. Pitao je gdje se nalazi moj sin i ja sam odgovorila da je u fabrici. Poslao je vojnika Milislava Gavri}a i jo{ jednog da dovedu moga sina. Proveli su ga pored mene. Vri{tala sam, plakala i onesvijestila se.” Dvadeset i {esti juli 2007. godine. Kratka agencijska vijest. “U sekundarnoj masovnoj grobnici Budak II kod Srebrenice, ekspertni tim iz Tuzle prona{ao je 131 tijelo, od ~ega svega 29 kompletnih. Po rije~ima Murata Hurti}a, {efa Ekspertnog tima, prona|en je i dokument koji svjedo~i da se radi o Srebreni~anima koji su jula 1995. ubijeni u okolini Glogove, a zatim iz primarne grobnice preba~eni u naselje Budak. On je dodao da su prona|ene velike koli~ine metaka i ~ahura, {to svjedo~i o na~inu pogubljenja ove grupe Srebreni~ana. Izno{enjem i posljednjeg od 131 tijela, masovna sekundarna grobnica Budak II, danas je i zvani~no zatvorena.“ Sud BiH, juli 2009. godine. Munira Suba{i}, svjedo~i o tome kako joj je sin Nermin odveden iz Poto~ara. Pri~ala je i o tome kako ga je odveo Milisav Gavri} i kako ga vi{e nikada nije vidjela. Nermin Suba{i} jedan je od onih 131 Srebreni~ana ~iji su posmrtni ostaci prona|eni u grobnici na brdu Budak, jedva stotinjak metara iznad Memorijalnog centra Poto~ari. U kojem se nalazi i tijelo Munirinog sina.

D

]AMIL DURAKOVI]
D`enaze 11. jula }e biti, ali niko ne mo`e garantirati da neko od tih ljudi ne}e krenuti da ru{i crkvu na Budaku

CRKVA ZA ^OVJEKA
April 2013. godine. Prvo skretanje nakon Memorijalnog centra na desnu stranu sa glavne ceste koja od Bratunca vodi ka Srebrenici i na uskom ste, dopola asfaltiranom puteljku koji vodi ka Budaku. Na kraju makadamskog puta dopola izgra|ena gra|evina od stare cigle i na njoj ogromna zastava Srbije. Ispod nje skela, na njoj i oko nje {est zidara. U`urbano, po sparnom vremenu, grade pravoslavnu crkvu koja je ovih dana u Srebrenici postala prvorazredno politi~ko pitanje. Njeni su temelji izliveni jo{ prije godine, kraj njih na osve{tanoj zemlji postavljen i krst. Svih ovih mjeseci gradnja je nastavljana pa

obustavljana, sve dok nije intenzivirana posljednjih dana. “To vam je crkva za ~ovjeka“, ka`u nam povratnici-Bo{njaci iz obli`njeg sela, dok ih gledamo u ~udu. “Zato {to tu ima samo jedan mje{tanin Srbin, pa je ta crkva za jednog ~ovjeka“, poja{njavaju. Dok idemo ka crkvi, ~ujemo glasno pu{tenu muziku sa neke od lokalnih radio stanica. Lokalni paroh Aleksandar Mla|enovi} prije nekoliko dana zabranio je prilazak crkvi i njeno fotografiranje novinarima. Ne `eli, kako je kazao, vi{e uop}e niti razgovarati na temu njezine izgradnje. No, mi `elimo pri~ati sa ljudima koji je grade, ~uti {ta oni misle o mjestu na kojem crkva ni~e. Ispostavit }e se kako su “naredbu“ paroha shvatili suvi{e revno. Čim su ugledali fotoaparat, silaze sa skele, prijete}i, vi~u}i i psuju}i. Jedan od njih tra`i kamen kako bi nas otjerao sa gradili{ta. Uspijevamo uslikati crkvu, ne i mjesto na kojem je kraj nje bila masovna grobnica. Kako zbog toga {to nam ne dozvoljavaju pri}i, tako i zbog toga {to je zatrpana {utom i ostalim sme}em sa gradili{ta. Vra}amo se natrag, ka Poto~arima. Mje{tane koji su nam pri~ali o crkvi za ~ovjeka pitamo opet ima li istine u rije~ima paroha Mla|enovi}a da su neki lokalni Bo{njaci dali donacije za njezinu izgradnju. Smiju se i vrte glavom. “Nema {anse, u to vam niko ne vjeruje ovdje. Gradnja crkve je samo provokacija, inat i ni{ta vi{e. Niko nema ni{ta protiv crkve, ali neka je grade u selu u kojem `ive. Kome je

prave na livadi oko koje niko ne `ivi, iznad mezarja? Najbli`e selo je tri kilometra odatle. Jasno je za{to se tu gradi, to je samo inat, provokacija i ni{ta vi{e.“ Dom paroha Mla|enovi}a je u centru grada, kraj stare crkve kojoj se lju{ti fasada. Nedavno je paroh podnio molbu op}ini za donaciju kako bi je obnovili. Pomalo ~udno zvu~i da novca ima za gradnju crkve koja se zida samo iz inata, na neprili~nom mjestu a sa druge strane se tra`i donacija za obnovu one “glavne“, gradske. Iz inata, jer na Budaku nema srpskog stanovni{tva. Najbli`a srpska sela, @uti most i Pe}i{ta, udaljena su tri kilometra od Budaka. Za koga se onda, zapravo, crkva gradi, u Srebrenici niko nema uvjerljivog odgovora. Nema ni paroh Mla|enovi}. “On vam je oti{ao na jedno kr{tenje i nema ga cijeli dan. A i da je ovdje, sumnjam da }e razgovarati sa vama“, kazali su nam u njegovom domu. Da je po~ela gradnja crkve na Budaku, niko u op}inskoj administracije Srebrenice nije ni znao dok im se zbog toga nisu obratili mje{tani susjednog bo{nja~kog sela. Tra`ili su da vide ko je izdao gra|evinsku dozvolu za gradnju na livadi koju je Srpskoj pravoslavnoj crkvi poklonio mje{tanin Stevo Ili}. Aktuelni srebreni~ki na~elnik ]amil Durakovi} tada je bio vr{itelj du`nosti i nalo`io je gra|evinskim inspektorima da obi|u lokaciju. Zidari su inspektore do~ekali otprilike kao i reportere SB. Nakon toga je poslao policiju, no oni nisu u~inili ni{ta. Dva

Na brdu Budak iznad Memorijalnog centra gradi se crkva iako tu `ivi samo jedan Srbin
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

23

KA^AVENDINO ZAVJE[TANJE
mjeseca kasnije, Durakovi} potpisuje odluku o zabrani gradnje objekta bez neophodnih dozvola. No, tada Vlada RS-a pravi do tada nevi|en presedan.

SISTEMSKO POSRBLJAVANJE
Resorna ministrica Srebrenka Goli} poni{tava odluku op}inske komisije i potpisuje dozvolu za gradnju crkve. Nakon {to su dobili dokument sa Goli}kinim potpisom, radovi su nastavljeni a ~elnici Odbora za gradnju protiv Durakovi}a podi`u krivi~nu prijavu. Tu`e ga “zbog opstrukcije i nezakonite zabrane gradnje vjerskog objekta”, a inicijator podizanja tu`be je Bratun~anin Aleksandar Ranki}. “To je sistemsko posrbljavanje teritorije“, tvrdi Durakovi} u razgovoru za na{ list. Dodaje kako je crkva na Budaku samo jedna u nizu crkava izgra|enih u Podrinju nakon rata, na mjestima sa kojima nemaju ni vjerskog ni bilo kojeg drugog opravdanja i smisla. “Prvi problem koji smo imali jeste problem manastira u Sasama koji je od jedne skromne prijeratne gra|evine narastao do ogromnih dimenzija. Problem je u tome {to je vi{e od 50 procenata zemlje u vlasni{tvu Bo{njaka, na kojoj je manastir gra|en, doslovce oduzeta. Oduzeta je ~ak i zemlja na kojoj je bo{nja~ko mezarje.“ Rje{enje resornog ministarstva o dozvoli gradnje ozna~ilo je eskalaciju problema s kojim se Srebreni~ani suo~avaju ve} godinama, jo{ od vremena kada je, mimo volje povratnika, iznad grada postavljen ogromni krst. Durakovi} tvrdi kako je gradnja crkve dio paklenog plana vladike Ka~avende te da se nada kako }e sada, njegovim odlaskom, situacija biti relaksirana i da }e Srebreni~ani sami na}i rje{enje prihvatljivo za sve. “Crkva je samostalna institucija unutar entiteta, crkva djeluje samostalno, ne po{tuje nikakve zakone, ali se nadam da }e sada biti bolje nakon njegovog odlaska. Ka~avenda je krivac i {to je iz Srebrenice oti{ao paroh @eljko Teofilovi}, jedan zaista dobar ~ovjek, otvoren za suradnju, za razgovor, koji je odli~no sara|ivao sa lokalnim imamom. Na`alost, prekomandovan je ~im se vidjelo da dobro sara|uje sa svima i preba~en je u Krajinu, na njegovo mjesto je imenovan Aleksandar Mla|enovi}, opet iz Bratunca, a ovda{njim ljudima je to prezime dobro poznato. Sve je to djelo vladike Ka~avende, od Divi~a, preko Nove Kasabe do dvori{ta Fate Orlovi}. To je bila njegova sistemska kampanja a Srbi u tim mjestima u kojima se grade crkve nemaju hljeba da jedu.“ Poku{avaju}i da sami rije{e problem, Durakovi} i njegovi op}inski suradnici, dok je crkva imala tek samo temelje, ponudili su drugu lokaciju za gradnju, bli`u srpskim selima, te donaciju od 50 hiljada maraka za gradnju. Nije ni to
24

MASOVNA GROBNICA BUDAK DVA: U ljeto 2007. godine okončana je ekshumacija 131 posmrtnog ostatka Srebreničana ubijenih u genocidu 1995.; grobnica se nalazila desetak metara od crkve koju se gradi posljednjih dana

prihva}eno i tada je bilo jasno da je gradnja crkve postala politi~ki problem. Predstavnici srpskih politi~kih stranaka ne `ele govoriti o gradnji crkve. Nezvani~no, i njima je jasno da joj nije mjesto na Budaku, no niko od njih nema hrabrosti, u ime neke od stranaka, iza}i i to javno kazati. Izme|u ostalog, srebreni~ki Bo{njaci su zbog toga pomi{ljali ~ak i da otka`u zajedni~ku d`enazu 11. jula u Poto~arima, no od toga se odustalo. Na prestanak gradnje apelirao je i Valentin Inzko, tra`e}i da se crkva premjesti dalje od ekshumirane masovne grobnice i od centra u Poto~arima. Iz Ambasade SAD-a tako|er su pozvali na obustavu gradnje. “D`enaze }e biti, nju niko ne mo`e sprije~iti, no niko od nas vi{e ne mo`e garantirati sigurnost“, zaklju~uje Durakovi}. “Me|utim, gradnja crkve je itekakav sigurnosni problem jer 11. jula }e ovdje biti 60 hiljada ljudi, neko }e do}i da ukopa sina, neko brata, i ja ne mogu garantirati da neko iz mase ne}e krenuti na Budak da ru{i tu crkvu. Na to stalno upozoravam. Iz MUP-a RS-a tvrde da oni mogu odgovoriti zadatku, a to je meni neozbiljno. Pa oni do prije dvije godine nise ni smjeli 11. jula do}i u Poto~are. Taj skup bi trebalo osiguravati 10 hiljada policajaca, a to je nemogu}e. Ve} jednom smo sprije~ili ljude da idu gore i ne znam ho}emo li biti u mogu}nosti to uraditi opet.“
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

“METEOR” U GRUDAMA

U nastavku policijske akcije “Meteor“, koja je prošlog tjedna po nalogu Tužiteljstva BiH izvedena u Grudama, uhapšena su zloglasna braća MATE i BLAGO ŠIMIĆ; naša novinarka je istražila kako su razbojnici iz Gruda godinama, uz pomoć mnogobrojnih jataka u policijskim i pravosudnim strukturama, nekažnjeno terorizirali stanovnike zapadne Hercegovine, krijumčarili drogu, naručivali bombaške napade, krali automobile, pucali na policajce i na koncu pripremali ubojstvo policijskog komesara ZORANA GALIĆA

HAP[ENJE MATE I BLAGE [IMI]A

BRA]A DALTON IZ GRUDA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

loglasna bra}a Mate i Blago [imi} iz Gruda, koji su godinama neka`njeno terorizirali stanovnike zapadne Hercegovine, krijum~arili drogu i cigarete, minirali objekte i krali automobile, uhap{eni su prije sedam dana po nalogu Tu`iteljstva BiH, nakon {to su naru~ili ubojstvo policijskog komesara Zorana Gali}a. Informaciju da odmetnici [imi}i tra`e pla}enog ubojicu koji }e likvidirati komesara MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije Gali}a prvi su, sredinom marta, dobili agenti Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), i to iz banjalu~kog kriminalnog miljea. Prema obavje{tajnim saznanjima, Mate [imi} zvani Dolki} je prije dva mjeseca aktivirao svoje kriminalne veze u Banjoj Luci, kako bi na{ao atentatora na Zorana Gali}a. Navodno je, preko posrednika, stupio u vezu s jednim vi|enijim pripadnikom banjalu~kog podzemlja, za kojeg se tvrdi da je pro{ao specijalnu obuku za rukovanje snajperom u biv{oj JNA. Tajanstveni “ni{ki specijalac“ (~iji se identitet krije u interesu istrage) u Banjoj Luci ima reputaciju iskusnog snajperiste, koji se dokazao u ratnim operacijama na Kosovu?!

Z

NEKA@NJENI ZLO^INI
Mate [imi} je proteklih godina hap{en desetak puta, ali nikada nije odgovarao za brojna te{ka kaznena djela

PRATNJA ZA KOMESARA
Dvadesetak dana kasnije, po~etkom aprila, operativci OSA-e do{li su do novih

Zorana Gali}a je trebao likvidirati pla}eni ubojica iz Banje Luke, snajperista i “ni{ki specijalac“?!
26
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

KRAJ TERORA ZLO^INA^KE ORGANIZACIJE BRA]E [IMI]

POLICAJAC POLICAJAC NA NA METI METI HERCEGOVA^KE HERCEGOVA^KE MAFIJE MAFIJE

Bra}a Bra}a Mate Mate ii Blago Blago [imi} [imi} tra`ili tra`ili su su profesionalnog profesionalnog ubojicu ubojicu me|u me|u banjalu~kim banjalu~kim kriminalcima, kriminalcima, prethodno prethodno su su anga`irali anga`irali “agente” “agente” da da u u stopu stopu prate prate policijskog policijskog komesara komesara Zorana Zorana Gali}a Gali}a

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

27

“METEOR” U GRUDAMA

KAKO SU UHAP[ENA BRA^A [IMI]
Pripadnici Specijalne jedinice FUP-a iznenadili su razbojnike iz Gruda na spavanju, uhap{eni su u akciji koja je izvedena 18. aprila

saznanja, da je Mate [imi} anga`irao trojicu kriminalaca iz Mostara da prate komesara Zorana Gali}a. [imi}eva je kriminalna skupina nadzirala Gali}evo kretanje puna 24 sata - bili su mu za petama dok je i{ao na slu`bene sastanke, na treninge, izlazio u restorane, iako je komesar sve vrijeme imao slu`benu policijsku pratnju. Nakon {to je postalo jasno da [imi}evi “agenti“ nadziru Gali}a tra`e}i pogodnu lokaciju za njegovu likvidaciju (iz tog su razloga prikupljali informacije o komesarovom kretanju i navikama), dogovoreno je `urno hap{enje dvojice razbojnika iz Gruda. Prethodno je predmet “Meteor“, {to je kodni naziv za policijsku istragu protiv Mate i Blage [imi}a, od svog kolege Sa{e Sarajli}a preuzeo dr`avni tu`itelj Dubravko Čampara. Podsjetimo, novinari Centra za istra`iva~ko novinarstvo (CIN) objavili su, nakon pro{lotjednog hap{enja bra}e iz Gruda, za{to je propala prva akcija Tu`iteljstva BiH u decembru pro{le godine protiv [imi}a i njihovih kriminalnih kompanjona: @eljka Mikuli}a, Ante Dedi}a, Marija Andrijani}a, Alena Brzice, Ivana Ba{i}a, Petra Begi}a i Ivana Kolobari}a. Premda su tada federalni policajci, u akciji koja je planirana mjesecima ranije, na imanju [imi}a u naselju Borjani kod Gruda i na njihovom auto-otpadu prona{li 12 kilograma skunka, tridesetak ukradenih automobila, dva i pol kilograma eksploziva, bianko dokumenta za vozila i oru`je za koje nisu imali dozvole, skandaloznom odlukom tu`itelja Sa{e Sarajli}a razbojnici Mate i Blago [imi} su pu{teni na slobodu, a da prethodno nisu ~ak ni saslu{ani u prostorijama Tu`iteljstva BiH. Budu}i da tu`itelj Sarajli}, ni nakon inzistiranja policijskih inspektora, nije za opasne
28

kriminalce zatra`io odre|ivanje pritvora, reagirao je direktor FUP-a Dragan Luka~. Novinari CIN-a navode da je u prijavi Visokom sudskom i tu`iteljskom vije}u BiH Luka~ upozorio da je odlukom tu`itelja Sarajli}a nanesena nepopravljiva {teta operaciji “Meteor“, kao i da je pu{tanje bra}e [imi} izazvalo uznemirenje i op}u nesigurnost u zapadnoj Hercegovini. Da skandal bude jo{ ve}i, u akciji pripadnika MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije koja je izvedena poslije osloba|anja [imi}a, kod njih su ponovno na|ena ~etiri kilograma skunka, a manja je koli~ina droge zaplijenjena i poslije pro{lotjednog hap{enja.

@RTVE BOMBA[KIH NAPADA, UGOSTITELJI, SUCI, BIV[I ORTACI
Osim krijum~arenja droge, uvoza, carinjenja i registracije vozila na temelju krivotvorene dokumentacije, izrade la`nih dokumenata za ukradena vozila, Mate i BRA]A I NJIHOVI PARTNERI

Blago [imi} se sumnji~e da su u posljednjih pet godina izveli vi{e bomba{kih napada na podru~ju zapadne Hercegovine. U debelom policijskom dosjeu dvojice nasilnika iz Gruda se navodi da su bra}a [imi} odgovorna za podmetanje eksploziva u ugostiteljskom objektu Mond i caffeu 7 u Grudama, te za demoliranje objekta Bumerang, nakon {to su od vlasnika (u maju 2010.) poku{ali iznuditi novac. Tada su [imi}i pucali i na pripadnike Policijske stanice Grude, dok su ih poku{avali privesti. Nekoliko mjeseci ranije (u februaru 2010.) Mate i Blago [imi} su podmetnuli eksploziv ispod automobila Passat, ~iji je vlasnik njihov nekada{nji kompanjon Miroslav Čepo iz sela Tihaljina kod Gruda. Naknadno su [imi}i bacili bombu ispred Čepine ku}e, a nakon {to su im dou{nici iz policije dojavili da je njihovo vozilo snimio radar, automobil su isjekli na dijelove na svom autootpadu. U oktobru 2010. [imi}i i njihov

U kriminalnoj organizaciji braće Šimić i bivši časnici HVO-a Miljenko Zadro i Zlatan Grizelj
Prema policijskim podacima, Mate [imi} je vo|a dvije kriminalne grupe iz Gruda i Ljubu{kog koje se sumnji~e za krijum~arenje heroina i kokaina iz zapadne Hercegovine u susjednu Hrvatsku. Isti (policijski) izvori navode da su za {verc droge u Grudama zadu`eni biv{i ~asnici HVO-a Miljenko Zadro zvani Pika i Zlatan Grizelj zvani Sejdo, a u Ljubu{kom je taj posao vodila dru`ina Tadije Ivanovi}a. Osim droge koju su preuzimali u Mostaru a potom krijum~arili u Hrvatsku, bra}a [imi} i njihovi “partneri“ sumnji~e se i da su u vlastitoj proizvodnji na hercegova~kim njivama uzgajali kanabis. Poduga~kom popisu kaznenih djela treba dodati i {verc velikih koli~ina duhana i duhanskih proizvoda, koje su iz BiH “izvozili“ u Hrvatsku.
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

KRAJ TERORA ZLO^INA^KE ORGANIZACIJE BRA]E [IMI]
No, ako policijski istra`itelji, u {to dakako treba sumnjati, nisu na{li dovoljno ~vrstih dokaza da za seriju eksplozija optu`e dvojicu notornih kriminalaca, posve je nevjerojatno da Mate i Blago [imi} nisu spremljeni iza re{etaka ni poslije napada na {efove policije u Grudama. Agresivni su [imi}i, podsjetimo, prije tri godine najprije demolirali imovinu Dalibora Marjanovi}a, komandira Stanice policije u Grudama, da bi tri mjeseca kasnije pucali na Petra Brnardi}a, na~elnika Policijske uprave Grude i njegovog kolegu Tonija Primorca!!! U katalogu kaznenih djela koja se stavljaju na teret starijem bratu Mati [imi}u svakako je najte`e ubojstvo Darija D`idi}a iz Mostara. Kako Slobodna Bosna doznaje iz izvora bliskih istrazi, D`idi}a je 18. jula 1997. godine u mostarskom naselju Cim HERCEGOVA^KI HAJDUCI I JATACI

Presudom Županijskog suda u Širokom Brijegu Mati Šimiću vraćena ukradena vozila!
Iako su se u dugogodi{njoj kriminalnoj karijeri desetak puta na{li na optu`eni~koj klupi, Mate i Blago [imi} su svaki put vol{ebno osloba|ani odgovornosti. Nakon {to je, me|utim, Tu`iteljstvo BiH protiv doskora nedodirljivih kriminalaca intenziviralo istragu, do{lo se na trag i njihovim za{titnicima u hercegova~koj policiji i pravosu|u, na koje je otvoreno aludirao i policijski komesar Zoran Gali}. Tako je, primjerice, poslije akcije federalne policije 2007., kada je na njegovom otpadu prona|eno na desetke ukradenih automobila, Mate [imi} presudom Op}inskog suda u Ljubu{kom osu|en na tri i pol godine zatvora. @upanijski sud u [irokom Brijegu je presudu kasnije poni{tio, ukinuo [imi}evu kaznu i jo{ naredio da mu se vrate svi automobili za koje je nepobitno utvr|eno da su ukradeni, kao i krivotvorena dokumentacija?! Poznato je, tako|er, da je poslije hap{enja i jo{ br`eg osloba|anja u decembru pro{le godine Mate [imi} otvoreno govorio da je toliko jak da mu nitko ni{ta ne mo`e?! [imi} je i bez ustezanja prijetio da }e se osvetiti komesaru Zoranu Gali}u i zamjeniku na~elnika Sektora kriminalisti~ke policije MUP-a Zapadnohercegova~ke `upanije Miroslavu Gali}u. No, kada je policijski komesar Gali} prijavio @upanijskom tu`iteljstvu da mu je Mate [imi} u telefonskom razgovoru zaprijetio da }e biti ubijen, prijava je odba~ena kao neutemeljena.

ortak u kriminalu Robert Ili~i} (tako|er dobro poznat zapadnohercegova~koj policiji) iz osvete su naru~ili paljevinu automobila Snje`ane Juki}. Trojac [imi}iIli~i} sumnji~e se i da su u februaru 2010. organizirali da se u dvori{te ku}e suca Suda Zapadnohercegova~ke `upanije Stjepana Mikuli}a baci eksplozivna naprava.

UBOJSTVO DARIJA D@IDI]A
Ku}a suca Mikuli}a ponovno je bila meta napada bra}e [imi} godinu dana kasnije, samo {to su tada unajmili drugog bomba{a. @rtve bomba{kih napada kriminalaca [imi} bili su i Zlatan Kordi} i Ferdo Vukoja (prvom je eksplozivna naprava ba~ena ispred ku}e a drugom ispod automobila), dok je Ivici Manduri}u zapaljena vikendica.
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

ubio Mate [imi}, pri poku{aju kra|e njegovog automobila Mercedes, kada je nesretni ~ovjek s balkona obiteljske ku}e poku{ao otjerati lopova. Nakon {to je iz pi{tolja pucao na D`idi}a, Mate [imi} je pobjegao zajedno sa tada{njim ortakom Ivanom Bu{i}em i naredne se dvije godine krio u podrumu svoje ku}e u Grudama. Bu{i} je u februaru 2001. godine prona|en mrtav u iznajmljenom stanu u Puli, a njegova je smrt od strane mrtvozornika okarakterizirana kao prirodna - zastoj srca. Najnovija policijska saznanja, me|utim, upu}uju da je Ivanu Bu{i}u, ina~e, dugogodi{njem narkomanu, smrtonosnu dozu heroina spremio upravo Mate [imi}, kako bi se rije{io jedinog svjedoka svog najte`eg zlo~ina?!
29

POZAJMLJENI INTERVJU

Slobodna Bosna prenosi dijelove intervjua koji je za pravni časopis Q&A dao londonski odvjetnik sa velikim međunarodnim iskustvom John Jones, koji je u Haagu radio u timovima odbrane bosanskih generala i hrvatskog generala Mladena Markača

PONOSAN SAM [TO SAM OSLOBODIO NASERA ORI]A

30

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

BRITANSKI ODVJETNIK JOHN JONES ZA ^ASOPIS Q&A
Iz ~asopisa: PRAVNI ^ASOPIS Q&A

B

ritanski odvjetnik John Jones, na{oj javnosti poznat po tome {to je u `albenom postupku oslobodio ratnog zapovjednika Srebrenice Nasera Oli}a, u razgovoru za pravni ~asopis Q&A govorio je o svom iskustvu rada na me|unarodnim sudovima, izme|u ostalog i u Tribunalu u Haagu. Jones se, podsjetimo, nakon rada u timu Ori}eve odbrane pridru`io odbrani hrvatskog generala Mladena Marka~a, prvostepeno osu|enog u Tribunalu u Hagu na 18 godina zatvora, koji je u drugostupan-

jskom postupku oslobo|en. Osim toga, ovaj londonski odvjetnik sa velikim me|unarodnim iskustvom, bio je ~lan odbrane i generala Armije BiH Mehmeda Alagi}a i Rasima Deli}a. U razgovoru za pomenuti ~asopis, Jones govori o svom me|unarodnom iskustvu, o tome kako je biti ~lan vije}a odbrane pred me|unarodnim sudovima, ulozi medija, odabiru klijenta i svom iskustvu rada u Me|unarodnom kaznenom sudu za biv{u Jugoslaviju. Prenosimo dijelove pomenutog intervjua koji se najve}im dijelom odnose na njegovo iskustvo rada u Ha{kom tribunalu. Na temelju va{eg iskustva, kakva je uloga medija kada je rije~ o radu me|unarodnih kaznenih sudova? Da li su njihovi izvje{taji, o vo|enju i ishodima su|enja, fer i ta~ni? Mislim da trebamo razlikovati masmedije od specijalisti~kih (kao {to je, recimo, Institut za izvje{tavanje o ratu i miru). Mas-mediji imaju tendenciju da naprave senzacionalisti~kim teme vezane za su|enja za ratne zlo~ine, a tako|er i da stvari postave da svako kome se sudi mora i biti ratni zlo~inac, tako da ti izvje{taji ~esto mogu biti neta~ni. Specijalisti~ki HA[KE HA[KE PRAVNE PRAVNE BITKE BITKE

mediji koji redovno pokrivaju su|enja za ratne zlo~ine skloniji su ve}oj preciznosti. Ali, dobri novinari }e izvje{tavati fer i ta~no i kada intervjui{u nekog iz vije}e odbrane, takvo je moje iskustvo, oni su onda nastojali da prenesu i stajali{te odbrane. Da li je pravo na po{teno su|enje stvarnost na me|unarodnim kaznenim sudovima? Da li zemlje sara|uju na jednakim osnovama sa odbranom i tu`iteljstvom i, ako to nije tako, kakav to ima utjecaj na Va{u sposobnost da odbranite svog klijenta? Mislim da bi se ve}ina branitelja bila na stanovi{tu da je, proceduralno, pravo na po{teno su|enje realnost, u svakom statutu Tribunal formalno {titi to pravo. Ali, naravno, Ured tu`itelja uvijek ima vi{e kadra, bolje je opremljen, ima vi{e izvora i podr{ku. Tako je bilo u svakom tribunalu koji sam vidio. Odbrana je uvijek na prvoj liniji kada je u pitanju kresanje bud`eta. Postoji jedna stalna borba kako bismo osigurali to da odbrana ne bude potpuno razoru`ana. Obazrivost je parola. Pretpostavka krivnje pro`ima me|unarodne sudove i to ima povratni efekat na mnoge

John John Jones Jones bio bio je je ~lan ~lan odbrane odbrane ii generala generala Armije Armije BiH BiH Mehmeda Mehmeda Alagi}a Alagi}a ii Rasima Rasima Deli}a, Deli}a, te te hrvatskog hrvatskog generala generala Mladena Mladena Marka~a Marka~a

HA[KO HA[KO ISKUSTVO ISKUSTVO BRITANSKOG BRITANSKOG ODVJETNIKA

John John Jones Jones (na (na slici slici u u sredini sredini iz iz marta marta 1996. 1996. godine) godine) je, je, pred pred Tribunalom Tribunalom u u Haagu Haagu u u `albenom `albenom postupku postupku oslobodio oslobodio ratnog ratnog zapovjednika zapovjednika Srebrenice Srebrenice Nasera Nasera Oli}a Oli}a

Volio bih da sudski gonim UN zvani~nike, generala Bernard Janviera i Yasushija Akashija, za sau~esni{tvo u genocidu jer su odbili pru`iti pomo} Srebrenici uo~i njenog pada!
31

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

POZAJMLJENI INTERVJU
na~ine. Naprimjer, zemlje koje izdvajaju sredstva za rad Tribunala }e uvijek postaviti pitanje za{to se toliko mnogo novca izdvaja za odbranu kada oni pretpostavljaju da }e optu`eni biti osu|en. Neki su tribunali pokazivali vi{e po{tovanja prema pravu na fer su|enje nego drugi. Nadam se da }e na tim pokazateljima i biti ocjenjivan njihov rad. Da li je za jedan me|unarodni sud prihvatljivo da nametne smrtnu kaznu, ili dozvoli Sudu da se ona izvr{i u zemlje u kojoj se ona mo`e provesti? Odgovor je vrlo jasno ne. Sve me|unarodne pravne norme su protiv smrtne kazne i postoji svjetski pokret za njeno ukidanje. Smrtna kazna je barbarska mjera, prosto i jednostavno kazano. Tako da jedan me|unarodni sud nikada ne bi mogao i nikada ne}e nametnuti smrtnu kaznu. Moje je mi{ljenje da jedan me|unarodni sud tako|er ne bi smio odobravati, niti na bilo koji na~in biti na strani su|enja na kojima je mogu}i rezultat dono{enje presude o smrtnoj kazni. Na temelju va{eg osobnog iskustva, {ta bi bio Va{ savjet mladim i budu}im studentima me|unarodnog prava koji namjeravaju da se bave me|unarodnim kaznenim pravom? Da li mislite da je u tom slu~aju iskustvo u doma}em kaznenom pravu neophodan sastojak za njih? U me|unarodnom kaznenom pravu, mo`da vi{e nego u nekim drugim oblastima, to je klju~no, na ovaj ili onaj na~in, jer kada jednom u|ete u svijet me|unarodnog kaznenog prava, otvara se mno{tvo mogu}nosti, ali ako ste izvan ~ini se nemogu}im da u|ete. Mnogi od me|unarodnih odvjetnika za kazneno pravo tako su krenuli i onda napredovali dalje na svom putu. Mislim da je iskustvo na doma}em planu va`no zato {to vam daje mogu}nost usporedbe. Ako je jedino iskustvo vezano za kazneno pravo ono koje ste stekli rade}i na me|unarodnim tribunalima, va{ pogled na stvari bi nekad mogao biti izvitoperen. Tako|er je veoma va`no za branitelja da je dobro upoznat sa svojim nacionalnim kodeksom pona{anja, pravnom kulturom i tradicijom, koji }e vam biti zvijezda vodilja na me|unarodnim tribunalima. Jer postojat }e situacija kada }ete ~vrsto ustati protiv me|unarodnog sudije ili nekog slu`benika: ako vam je poznata va{a tradicija kao advokata odbrane i va`ni principi na kojima treba istrajavati, bit }ete u stanju da ~vrsto stojite na svojim stajali{tima dok odvjetnik koji nije tako upu}en u svoju tradiciju, mo`e biti izgubljen... [ta je ono na {to ste posebno ponosni u profesionalnom smislu?
32

HISTORIJSKA HISTORIJSKA POBJEDA POBJEDA

Londonski Londonski odvjetnik odvjetnik John John Jones Jones smatra smatra da da je je osloba|aju}a osloba|aju}a presuda presuda Naseru Naseru Ori}u Ori}u bila bila od od ogromne ogromne historijske historijske va`nosti va`nosti za za Bosnu Bosnu

MOJ IZBOR: Mnogo je haških optuženika koje nikada ne bih branio i moje je pravo i privilegija da odaberem da odbacim slučajeve koje mi se nude. Volio bih da sudski gonim UN zvaničnike Janviera i Akashija

Kada je Naser Ori} oslobo|en pred @albenim sudom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u Haagu. Niko toliko nije zaslu`io da mu ime ostane neukaljano i to je bilo od ogromne historijske va`nosti za Bosnu. Postoji li neko koga ne biste `eljeli braniti? Nekoga koga biste `eljeli sudski progoniti? @elio bio da napravim distinkciju izme|u moje me|unarodne i doma}e prakse. U Engleskoj i Walesu kao odvjetnik u nezavisnom odvjetni{tvu slijedim pravilo o obaveznom prihvatanju predmeta tako da branim svakoga ako je slu~aj u mojoj nadle`nosti i ako sam u mogu}nosti da to radim. Ovo pravilo se ne mo`e primijeniti za me|unarodni posao iz opravdanog razloga (ne mogu se obavezivati pravilima moje profesije koja ne postoje na me|unarodnim sudovima). U me|unarodnom poslu, pravite izbor. Bio sam sretan {to su pred Tribunalom u Haagu moji klijenti bili Bo{njaci i general Mladen Marka~, u slu~ajevima gdje su oslobo|eni (Naser Ori}, Mladen Marka~), od strane ICTY-ja ili u slu~ajevima za koje vjerujem da bi vodili osloba|aju}im presudama da procesi nisu prekinuti smr}u (Mehmed Alagi} i Rasim Deli}). Mnogo je ha{kih optu`enika koje nikada ne bih branio i moje je pravo i privilegija da odaberem da odbacim slu~ajeve koje mi se nude. Volio bih da sudski gonim UN zvani~nike Janviera i Akashija, koji su odbili pru`iti pomo} Srebrenici uo~i njenog pada, a koji su imali sredstava i mogu}nost da to urade. Njihove su ruke krvave i trebali bi biti krivi~no gonjeni zbog sau~esni{tva u genocidu.
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

John Jones

CRNA GORA I EVROPSKA UNIJA

INTERVIEW

Milo Ðukanović

premijer Crne Gore

MILO ÐUKANOVIĆ, premijer Crne Gore, bio je počasni gost Foruma o globalnoj sigurnosti Globsec, koji je ove godine u Bratislavi okupio više od hiljadu gostiju iz šezdeset zemalja svijeta. Nakon nastupa na panelu o budućnosti Balkana, predsjednik Vlade Crne Gore dao je intervju novinarki Slobodne Bosne

^elnicima Evropske unije stalno govorim da ne smiju ponoviti gre{ke iz pro{losti i ostaviti dr`ave biv{e Jugoslavije na evropskoj margini
Razgovarala: DANKA SAVI] Foto: NEMANJA DABANOVI]

M

ilo \ukanovi}, premijer Crne Gore, bio je jedini visokorangirani zvani~nik iz regije pozvan kao po~asni gost da govori na panelima organiziranim u sklopu ovogodi{njeg Globseca. “Smatram da je to na neki na~in priznanje Crnoj Gori za to {to sada nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju prezima neku vode}u ulogu na planu integracije Zapadnog Balkana u EU. Za mene je ovo bila prilika da predo~im ne{to {to su o~ekivanja Zapadnog Balkana u odnosu na me|unarodnu zajednicu, gdje ne bi smjeli dozvoliti zamor u pro{irenju“, kazao je premijer \ukanovi} za na{ list pro{le sedmice u Bratislavi. Osim u~e{}a na Globsecu, razgovora sa Zbigniewom Brzezinskim, biv{im savjetnikom ameri~kog predsjednika za nacionalnu sigurnost, on je imao niz bilateralnih sastanaka sa zvani~nicima u Slova~koj. Osim toga, razgovarao je sa predsjednikom Privredne komore ove zemlje i jednim brojem slova~kih investitora koji su izrazili interes za ulaganje u Crnu Goru. \ukanovi}, osim turizma i drugih oblasti, o~ekuje saradnju u oblasti energetike. “Osim toga, za nas je itekako zna~ajna spremnost Slova~ke da nas podr`i na putu
34

ka EU i NATO-u kroz transfer svega onoga {to su pozitvna iskustva. Intenzivirat }emo saradnju parlamenata, kako bismo preuzeli slova~ka iskustva u toj oblasti“, dodao je on. Uo~i otvaranja Globseca u Bratislavi (18.4) Evropski parlament je u Strasbourgu usvojio rezoluciju kojom je pozvao Skup{tinu Crne Gore da ustavnim odredbama oja~a nezavisnost sudstva i profesionalnu autonomiju sudskog i tu`ila~kog vije}a. Crnogorske vlasti su, izme|u ostalog, pozvane da oja~aju zakonski okvir i kapacitet organa koji provode zakone u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uz podsticanje regionalne i me|unarodne saradnje, te poduzmu mjere

za ja~anje profesionalne i efikasne javne uprave, te unapre|uju izborne liste i transparentnost finansiranja kampanja.

EVROPA NAS TREBA PODSTICATI DA ISTRAJEMO NA PUTU KOJIM SMO KRENULI
U jednoj od ranijih izjava kazali ste da me|unarodna zajednica sada na Kosovu poku{ava napraviti ono {to se ve} pokazalo kao neuspje{no u Bosni. Molim da to pojasnite. Vi ste razumjeli moju ocjenu. Ipak, Dayton je bio 1995. godine, mi smo danas 18 godina od vremena kada je postignut mirovni sporazum. Imaju}i u vidu neku tradiciju na{eg regiona i kroz dalju i noviju istoriju, mislim da je o~ito da vrlo brzo zaboravljamo nau~ene lekcije, te da smo skloni ponavljanju gre{aka. Danas, toliko godina nakon Daytona, mi i dalje imamo Bosnu i Hercegovinu koju ocjenjujemo nedovoljno funkcionalnom za sna`nije otvaranje vrata prema Evropi i NATO-u, imamo Srbiju i Kosovo sa neizvjesnim pregovorima o njihovim me|usobnim odnosima, Makedoniju prakti~no ve} dugo paralisanu na putu euroatlantskih integracija. To dugo trajanje problema za koje smo preuzeli odgovornost ne samo mi u regionu nego, rekao bih, dominantno i na{i me|unarodni partneri, ~ini mi se da slabe na{ euroatlantski entuzijazam koji smo imali neposredno nakon zavr{etka krize na
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

IZAZOVI PREGOVARANJA SA EU-om: Iskreno, ja više zebem od onih poglavlja gdje nam je potrebno više novca da bismo sustigli standarde na kojima Evropa insistira nego od poglavlja 23 i 24 koje ćemo nadam se otvoriti u drugoj polovini godine

PRVI, POSLIJE HRVATSKE

CRNOGORSKI CRNOGORSKI USPJEH USPJEH NA NA PUTU PUTU KA KA EU EU

Milo Milo \ukanovi}, \ukanovi}, premijer premijer Crne Crne Gore, Gore, ka`e ka`e da da je je njegovo njegovo u~e{}e u~e{}e na na vode}em vode}em forumu forumu o o globalnim globalnim pitanjima pitanjima u u ovom ovom dijelu dijelu Evrope Evrope priznanje priznanje Crnoj Crnoj Gori Gori za za to to {to {to sada, sada, nakon nakon ulaska ulaska Hrvatske Hrvatske u u Evropsku Evropsku uniju, uniju, preuzima preuzima vode}u vode}u ulogu ulogu na na planu planu integracije integracije Zapadnog Zapadnog Balkana Balkana u u EU EU

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

CRNA GORA I EVROPSKA UNIJA
prostoru ex-Jugoslavije. To je ne{to {to me brine. [ta, onda, mislite da bi me|unarodna zajednica trebala poduzeti? Pla{i me, ako splasne taj entuzijazam, da bi to istovremeno bilo otvaranje vrata ka ponavljanju gre{aka koje bismo mo`da mogli po~initi u neko dogledno vrijeme. To je moje upozorenje - kada je u pitanju Zapadni Balkan, gotovo da nema alternative, ove zemlje moraju biti integrisane da bi bile stabilne, a bez te stabilnosti nema demokratskog i ekonomskog razvoja. Zbog toga je jako va`no da od strane na{ih evropskih partnera budemo podsticani da idemo tim putem, ja razumijem njihovu logiku kada ka`u evo, vrata su otvorena, da, ali vrata su bila otvorena i devedesetih godina, vrata su bila otvorena i 1999. godine, mi kroz ta vrata nismo pro{li, pro{li smo kroz neka druga vrata i zbog toga smo svi imali probleme koje su s nama dijelili i EU i NATO. Zbog toga je moje upozorenje — nemojte da dozvolimo da se zaborave, ili da ponovimo gre{ke pa da onda ponovo prolazimo kroz sanaciju konflikta, dajte da budemo stimulativni, podsticajni na planu eurointegracije i, vi{e od svega, podsticajni na stvaranju infrastrukture u regionu koja treba da omogu}i demokratski razvoj u regiji. Moja poruka jeste da bi bilo jako va`no da, uprkos problemima na globalnoj sceni, ne dozvolimo da do|e do zastoja ili usporavanja u integraciji ove regije. Balkanu je potrebna stalna pa`nja. Jako je va`no da, uprkos globalnim problemima i krizi koja jo{ traje, ne dozvolimo da do|e do bilo kakvog zastoja u integracijama Zapadnog Balkana. EU i NATO }e se, svakako, baviti ovim na{im regionom i zato je mnogo bolje i racionalnije da se njime bave preventivno, a ne postkonfliktno. Zato je va`no da se se ne ponove gre{ke me|unarodne zajednice, da nakon {to se jedna akutna kriza rje{ava, ta zemlja pada u zaborav.

NA NA MARGINAMA MARGINAMA GLOBSECA GLOBSECA

Premijer Premijer \ukanovi} \ukanovi} u u razgovoru razgovoru sa sa na{om na{om novinarkom novinarkom u u Bratislavi Bratislavi krajem krajem pro{le pro{le sedmice sedmice

\UKANOVI] O SVOM NOVOM MANDATU

Povratkom u politiku, stavio sam na kocku da ostanem upamćen po pobjedi na referendumu, ali to je rizik koji sam morao preuzeti
Odgovaraju}i na pitanje za{to se vratio na mjesto premijera, \ukanovi} je kazao da u dva navrata poku{avao da napusti politiku. “Prvi poku{aj je bio 2006. godine, poslije referenduma, da bih se vratio na pola mandata zbog bolesti tada{njeg premijera. To je tada bila neka lete}a zamjena. Onda sam se povukao 2010. godine i mislio da je to zauvijek. Onda smo krenuli u kampanju za izbore, ali nas je kriza natjerala da upotrijebimo sve svoje kapacitete i uspjeli smo da ostanemo na vlasti. Shvatili smo da nemamo pravo na kalkulisanje i da svi oni kojima su gra|ani dali povjerenje moraju podmetnutni le|a. Vjerujte, protivno svojim planovima, opet sam na poziciji predsjednika Vlade. Svjestan sam rizika. Stavio sam na kocku to da budem upam}en po pobjedi na referendumu, ali procjena je bila da svi moramo biti na terenu, a ne na tribinama“, kazao je \ukanovi}.

POKU[AVAM BITI KORISTAN U REGIJI
Ako izuzmemo Hrvatsku ~iji je ulazak u EU pitanje dana, Crna Gora je jedina zemlja koja je otvorila pregovore sa EU-om. [ta druge zemlje od nje mogu nau~iti? Mislim da Crna Gora u odnosu na ostale zemlje u okru`enju mo`e djelovati dvojako. Najprije snagom pozitivnog primjera, Crna Gora je onaj dio ex-Jugoslavije gdje nije bilo rata, iako smo izrazito multietni~ka dr`ava, ipak smo nekom snagom svog primjera poku{avali da promovi{emo i {anse za multietni~ku demokratiju. Drugo, ne stojimo samo po strani i posmatramo kad }e se ova pitanja zavr{iti, `elimo biti korisni u regiji. Nedavno sam na poziv bh. premijera Vjekoslava Bevande bio u
36 Premijer Premijer \ukanovi} \ukanovi} ka`e ka`e da da je je njegova njegova obaveza obaveza prema prema gra|anima gra|anima bila bila vratiti vratiti se se u u politiku politiku

CIJENA CIJENA VLASTI VLASTI

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

PRVI, POSLIJE HRVATSKE

PANEL O BUDU]NOSTI BALKANA
Crnogorski premijer Milo \ukanovi} bio je po~asni gost ovogodi{njeg foruma Globsec, na kojem se okupilo vi{e od hiljadu gostiju iz cijelog svijeta

Mostaru, vrlo intenzivno komuniciram sa premijerima Kosova i Srbije, ohrabrujem njihove napore da do|u do dogovora, vrlo ~esto komuniciram i sa svojim kolegom iz Makedonije. Potpuno sam svjestan toga da mora postojati regionalna stabilnost ukoliko svaka od na{ih zemalja `eli svoj prosperitet, zato i poku{avamo da pomognemo... Crna Gora je prva zemlja kandidat za ~lanstvo koja pregovore po~inje poglavljima 23 i 24, koja se ti~u vladavine prava, pravosu|a, osnovnih sloboda, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, uspostavljanja nezavisnog pravosu|a i reforme Ustava. [ta o~ekujete od po~etka pregovora? Iskreno, ja sam optimista, sasvim je svejedno ho}ete li krenuti od lak{eg ili te`eg, oba vas posla ~ekaju, mo`da je racionalnije krenuti od te`eg jer }e vam za njega trebati vi{e vremena. Zato mislim da je dobro da kre}emo od vladavine prava, vrlo smo fokusirani na poglavlja 23 i 24, pripremamo akcione planove. O~ekujem da }emo na ove dvije teme otvoriti pregovore u drugoj polovini ove godine. Ne znam da li znate da smo ve} dva poglavlja otvorili i privremeno zatvorili (Evropska unija je krajem decembra otvorila i privremeno zatvorila poglavlje o nauci i istra`ivanju u pregovorima o prijemu Crne Gore na koje
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

nije imala primjedbe). Znate, proces pregovora je `iv, mi se moramo suo~iti s percepcijom koja postoji u evropskoj javnosti, da na{ region karakteri{e slaba vladavina prava. Te{ko je o~ekivati bolju vladavinu prava u zemljama koje su iza{le iz rata, ili su u tranzicionim procesima, to je logi~an prioritet, zbog toga smo vrlo

posve}eni tim pitanjima. Iskreno, ja vi{e zebem od onih poglavlja gdje nam je potrebno vi{e novca da bismo sustigli standarde na kojima Evropa insistira, kada su u pitanju ova poglavlja. Ovdje je dominantna politi~ka volja, a kod nas ona postoji i zato se ne pla{im da mi ne}emo adekvatno odgovoriti na poglavlja 23 i 24.

37

KOSOVSKI RASPLET

HISTORIJSKO UBJE\IVANJE
Aleksandar Vu~i}, potpredsjednik Vlade Srbije, danima je ubje|ivao Tomislava Nikoli}a da Srbija mora potpisati sporazum u Briselu

ISTRAJNA CATHERINE ASHTON
Visoka predstavnica EU-a od Vu~i}a i Thaçija tra`ila je odlu~uju}i raskid s pro{lo{}u i zajedni~ki korak ka EU

Sporazum Beograda i Prištine, postignut u Briselu, po prvi put ujedinio je stavove kosovskog premijera Hashima Thaçija sa stavovima Srba sa sjevera Kosova, koji smatraju da sporazum obezbjeđuje suverenitet Kosova na cijeloj teritoriji i znači ukidanje paralelnih srpskih struktura na sjeveru; naš list donosi ključne tačke ovog sporazuma i otkriva šta se dešavalo iza kulisa u završnici pregovora između srbijanskog i kosovskog rukovodstva
Pi{e: MIRHA DEDI]

N
38

akon deset rundi iscrpljuju}ih razgovora i pregovora pod pokroviteljstvom Evropske unije i Catherine Ashton, postignut je historijski sporazum izme|u Srbije i Kosova, oli~en u dokumentu koji su potpisali srpski premijer Ivica Da~i} i predsjednik Vlade Kosova Hashim Thaçi.

Dogovor postignut u Briselu prekretnica je u decenijski konfliktnim odnosima zvani~nog Beograda i Pri{tine. Analiti~ari smatraju da je okrenut novi list ne samo u odnosima Srba i Albanaca, ve} da sporazum ima veliki zna~aj i za region. Pregovori u Briselu vo|eni su iza zavjese dobro ~uvane diskrecije, prekinute tek 19. aprila lakonskim saop{tenjem Catherine Ashton: “Pregovori zavr{eni. Sporazum potpisan od {efova obje vlade.” Odmah potom, pred novinarima se na{ao premijer

Kosova Hashim Thaçi koji je izjavio da je “sporazum, parafiran od predstavnika dvije dr`ave, de jure sam po sebi predstavlja priznanje Kosova od strane Srbije!”. Kako na{ list saznaje od izvora iz Vlade Srbije, nakon debakla devete ru nde odlu~uju}e poteze u pregovorima povla~ili su u me|usobnoj koordinaciji Berlin i Washington. Dva dana prije zakazane desete runde {ef njema~ke diplomatije Guido Westerwelle je demonstrirao nepopustljivost u odnosu prema Srbiji i
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

PREDAJA “SVETE ZEMLJE”

SRPSKO PRIZNANJE KOSOVA U DESETOJ RUNDI
azum uop{te treba potpisati. Aleksandar Vu~i} i Ivica Da~i} imali su veliki problem kako da najve}eg protivnika EU-a u vladaju}im krugovima Tomislava Nikoli}a ubijede da nepotpisivanje sporazuma za Srbiju zna~i propast. Aleksandar Vu~i} je ~ak nudio ostavku na mjesto vicepremijera i prvog ~ovjeka SNS-a, demonstrativno bacao papire pred Nikoli}a i nudio mu da on na|e rje{enje kako da zemlju izvu~e iz duboke ekonomske krize. Kako na{ list saznaje od izvora bliskog dr`avnom vrhu, Tomislavu Nikoli}u ~ak je nu|eno da potpi{e sporazum s Pri{tinom i rastereti Vladu Srbije odnosno Da~i}a i Vu~i}a negativnih posljedica. Me|utim, srbijanski {ef dr`ave je odlu~no odbio tu mogu}nost jer je, kako tvrdi na{ izvor, svjestan da }e sporazum znatno umanjiti popularnost politi~ara koji ga sklope. Najve}a prepreka dogovoru bilo je demontiranje paralelnih policijskih i sudskih struktura na Kosovu. Postignuti sporazum je me|utim jasan: “Na Kosovu postoji jedna policija, kosovska policija. Sve policije na sjeveru treba da se integri{u u okviru kosovske policije. Plate }e dobijati samo iz kosovske policije. Pravosudne vlasti bi}e integrisane i funkcionisa}e u okviru kosovskog pravosudnog sistema.” Istovremeno, budu}a vojska Kosova na sjeveru Kosova mo}i }e da interveni{e samo u slu~aju elementarnih nepogoda, dakle bez oru`ja. Zajednice srpskih op{tina dobile su autonomiju u obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj za{titi, kao {to je bilo predvi|eno Ahtisaarijevim planom. Srbi sa Kosova }e mo}i da izaberu regionalnog komandanta za ~etiri ve}inski srpske op{tine. Da~i} i Thaçi su se dogovorili da za nekoliko mjeseci budu raspisani izbori u ~etiri op{tine na sjeveru Kosova, {to je svojevrsna najava da ne}e biti pro{irivanja ove zajednice. Borislav Stefanovi}, {ef poslani~ke grupe DS-a u Skup{tini Srbije i nekada{nji pregovara~ s Pri{tinom, ka`e da }e se ubudu}e iz bud`eta Srbije izdvajati manje novca za plate u administraciji kosovskih Srba. “Kosovo preuzima op{tine, policiju i sudstvo. Ostaje da se re{e otvorena pitanja finansiranja javnih preduze}a, zdravstva i

HASHIM HASHIM THACI THACI

“Beograd “Beograd de de jure jure priznao priznao Kosovo” Kosovo”

uslovnu podr{ku Kosovu. Westerwelle je rekao: “Saglasnost na po~etak pregovora sa Srbijom o pridru`ivanju EU, koju bi ona `eljela da dobije ovog ljeta, zna~ajno }e kasniti ako ona ne postigne sporazum sa Kosovom.”

VU^I] SE TE@E DOGOVORIO SA NIKOLI]EM NEGO SA THAÇIJEM
Beograd je tada upozoren posljednji put da, ne bude li dogovora s Pri{tinom do ponedjeljka, 22. aprila, ne}e biti ni davanja Srbiji datuma za po~etak pregovora u junu ove godine. Me|utim, iza kulisa pregovora odvijala se prava drama u samom srpskom rukovodstvu, i to oko saglasnosti da li spor-

SAZNAJEMO: Beogradsko rukovodstvo dalo tajno obe}anje kosovskom da ne}e stajati na putu evropskih integracija Kosova kao dr`ave
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

39

KOSOVSKI RASPLET
{kolstva. Trenutno ima vi{e od 4.000 zaposlenih u EPS-u sa Kosova, koji primaju plate, a uop{te ne `ive na Kosovu. Pitanje je da li mi nameravamo i na koji na~in }emo da pla}amo zdravstvo i {kolstvo ako oni budu deo kosovskog sistema”, navodi Stefanovi}. Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vu~i} tvrdi da je sporazumom u Briselu obezbije|eno mnogo vi{e ovla{tenja po pitanju policije nego {to su Srbi na sjeveru imali do sada i nagla{ava da nigdje nema ni rije~i o priznanju nezavisnog Kosova! Vu~i} je precizirao da }e Srbi imati potpunu kontrolu nad policijom i da }e imati regionalnog komandanta za ~etiri op{tine (sjeverna Kosovska Mitrovica, Zve~an, Zubin Potok i Leposavi}) uz regionalne komandire, koje }e sami birati. Prema njegovim rije~ima, po prvi put }e biti ome|en region u tom smislu. Regionalni komandant bi}e kosovski Srbin koga }e imenovati kosovski ministar unutra{njih poslova, ali isklju~ivo sa liste predlo`enih koju }e dati predsjednici ~etiri srpske op{tine u ime Zajednice srpskih op{tina. Vu~i} je naveo da je i ta~ka 14 bila predmet `estoke rasprave i da je zbog nje moglo da do|e i do fizi~kog sukoba, te da se nigdje ne pominje ~lanstvo Kosova u UN-u. “Ne be`imo ni od referenduma, mada ne bih voleo da gubimo vreme. Ako ne pro|e ova ideja na referendumu, pa{}e vlada”, podvukao je Vu~i}. Jelena Mili}, direktorica Centra za evroatlantske studije (CEAS) iz Beograda, za na{ list ka`e da je sporazum povoljan za Srbe na Kosovu i Srbiju i da se njime ne pravi nova Republika Srpska. “Srbi s Kosova treba da sednu i razmisle {ta su funkcionalne alternative ovom sporazumu. Catherine Ashton }e verovatno iza}i u susret zahtevu da odre|eno vreme kosovske bezbednosne snage, pri tom ne mislim na policiju, ne budu prisutne na severu Kosova. To je legitiman zahtev i mo`e da pomogne u jednom tranzicionom periodu. Čuli smo strahove predstavnika Srba sa Kosova koji se pla{e da je ovim sporazumom spre~ena mogu}nost multieti~nosti Kosova i da se prave paralele sa Republikom Srpskom. Ja mislim da sporazum za oko 40 hiljada Srba na Kosovu koji su dobili mogu}nost da se dodatno u svojim op{tinama organizuju, i to pre svega u administrativnim, zdravstvenim i kulturnim oblastima, nimalo nije lo{. Ono {to je bitno sada jeste da Srbija poka`e politi~ku zrelost i da ispuni sve {to je do nje. Oni {to se u Srbiji raduju znaju da je ovo veliki korak, ali klju~ni test je da li postoji politi~ka volja sa obe strane. U to }emo se uveriti tek za dva do tri meseca, kada vidi40

KOSOVSKI SRBI ODBACILI SPORAZUM

Srbi Srbi s s Kosova Kosova cijepaju cijepaju kosovske kosovske li~ne li~ne karte karte jer jer ne ne `ele `ele da da postanu postanu Kosovari Kosovari

mo da li }e biti u stanju da se na Kosovu odr`e lokalni izbori po kosovskim zakonima i pod nadzorom Euleksa.”

VU^I] KLJU^NI FAKTOR PREGOVORA
Na{a sagovornica tvrdi da je sporazum neodre|en u mnogim aspektima, a jedan od njih je nadzor u dru{tvenim preduze}ima koji funkcioni{u na sjeveru Kosova. “Centar za evroatlanske studije najvi{e }e pratiti {ta }e biti sa paralelnim {tabovima civilne za{tite na Kosovu, koji su formirani na osnovu novog zakona o vanrednim situacijama, za ~ije je sprovo|enje zadu`eno Ministarstvo unutra{njih poslova Srbije, a rezerviste za njih {alje Min-

DA^I] POTPISNIK SPORAZUMA
“Ako nas pretekne Albanija u ekonomskom razvoju, mi treba kolektivno da izvr{imo harakiri”

istarstvo odbrane. U Srbiji jo{ od jeseni postoji trend da se podr`i formiranje tih civilnih {tabova na severu Kosova iako je u ostatku Srbije formiranje tih jedinica i njihova primena predvi|ena od maja. A te jedinice na severu ve} imaju uniforme i obele`ja i neki neretko, prema zapa`anju Kfora, nose oru`je iako po zakonu o vanrednim situacijama pripadnici civilne za{tite nemaju pravo na to. Predsednik civilnog {taba za krizne situacije na severu Kosova je Krstimir Panti}, ujedno i potpredsjednik vladine kancelarije za Kosovo. Taj ~ovek je do 2011. bio vo|a pobune na severu Kosovu kada su spaljena dva kontrolna punkta u Jarinju. Za CEAS je va`no da se vidi da li je u ovom sporazumu, i to u onim neizre~enim delovima, nazna~eno da li su to delovi MUP-a Srbije koji }e morati da budu integrisani u kosovski sistem ili }e te jedinice biti u nadle`nosti op{tina ili }e biti demontirane kao neke druge paralelne institucije.” Mili}eva za na{ list otkriva da se srbijansko rukovodstvo dogovorilo sa kosovskim da ne}e opstruirati ~lanstvo Kosova u regionalnoj inicijativi, koje }e joj omogu}iti skoru viznu liberalizaciju, o ~emu srbijanska javnost nije upoznata. “[to se ti~e ta~ke koja govori o nesputavanju evropskih integracija jedne i druge strane, mislim da je dobro {to se nije otvorilo pitanje ~lanstva Kosova u UN-u, jer smatram da je ovo bio maksimum s kojim su oni mogli da se vrate u Beograd u ovom trenutku. Ja sam imala veliki strah kakav }e otpor sporazum izazvati unutar vode}e koalicije SNS-a i SPS-a. Me|utim, prema mojim saznanjima, {to vam ekskluzivno mogu re}i, Srbija se ne}e buniti da Kosovo postane ~lan regionalne inicijative ‘Migration, Asylum, Refugees Regional Initiative’ (MARRI), bez koje nema nastavka procesa ispunjenja uslova za viznu
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

PREDAJA “SVETE ZEMLJE”
IRINEJ VIDA KOSOVSKE RANE KOD DODIKA resnim grupama koje su profitirale na dosada{njem statusu. Srbi sa sjevera Kosova poru~ili su sa protesta u Kosovskoj Mitrovici da ne prihvataju briselski sporazum. Da~i}u i Vu~i}u su poru~ili da do|u u Mitrovicu i primjenjuju “taj papir, ako mogu, jer oni ne}e!”

Nakon konsultacija sa Dodikom Irinej osudio izdaju Kosova
Pored Tomislava Nikoli}a, najve}i zagovornici nepotpisivanja sporazuma bili su patrijarh Irinej, odnosno SPC, i Milorad Dodik, predsjednik RS-a. Odmah nakon potpisivanja sporazuma u Briselu Irinej se zaputio u Banju Luku u posjetu Dodiku, iako protokol SPC-a podrazumijeva zakazivanje posjeta unaprijed. Irinej je navodno do{ao da Dodiku uru~i ikonu kao zahvalnici za njegov milodar u vidu miliom eura koje je namijenio za obnovu patrijarhove vile na Dedinju. Glavna tema njihovog razgovora zapravo je bio briselski sporazum i kako ga diskreditovati. Po povratku u Beograd Irinej je izdao saop{tenje da briselski papir predstavlja predaju Kosova. Sveti arhijerejski sinod ocijenio je tako|er da sporazum Beograda i Pri{tine predstavlja predaju Kosova. “Nama se ~ini da bi u odnosu na ovakav sporazum i podela teritorije bila bolje pravednije i odr`ivije re{enje”, naveo je Sinod Srpske pravoslavne crkve.

“SRBIMA SE NA SILU MENJA IDENTITET”
Predsjednik op{tine Kosovska Mitrovica Krstimir Panti} i ~lan predsedni{tva SNS-a ka`e da Srbi sa sjevera Kosova ne mogu da prihvate briselski sporazum, jer “ne pru`a garancije Srbima da }e opstati na Kosovu”. “Ahtisaarijevim planom je Srbima nu|ena mirna integracija u kosovsko dru{tvo, odnosno nezavisno Kosovo. I ovim sporazumom Srbima je nu|eno ne{to sli~no Ahtisaarijevom planu. Ali, ovo {to je ponu|eno Srbi ne mogu da prihvate, jer ne `ele da `ive u nezavisnom Kosovu, ne `ele albanske institucije. Iskustvo nas je nau~ilo da tamo gde nema srpskih institucija nema ni Srba”, poru~uje Panti}. Panti} isti~e da, i po Ahtisaarijevom planu i po rje{enju iz Brisela, Srbi ne mogu da se izja{njavaju kao dr`avljani Srbije, ve} im se nudi dvojno dr`avljanstvo. “Na silu im se menja identitet, u svim li~nim dokumentima koje izdaju institucije privremene samouprave na Kosovu kao nacionalnost upisuje se Kosovar a ne Srbin, to je za nas neprihvatljivo i Srbi }e se radije odlu~iti na iseljavanje nego da budu dr`avljani neke kvazidr`ave”, poru~io je predsjednik op{tine Kosovska Mitrovica. On je pozvao sunarodnike da svim raspolo`ivim demokratskim sredstvima, “bez prolivanja jedne jedine kapi krvi”, sprije~e implementaciju sporazuma i prihvate odluku o formiranju Skup{tine AP Kosovo i Metohija. Panti} je pozvao Srbe sa Kosova da pocijepaju kosovske li~ne karte, da nikada ne prihvate da postanu Kosovari. ”Nemojte se kleti poput na{eg predsednika, koji se ovde pred ikonom zakleo ‘tako mi Boga ne}u se smiriti dok ne vratimo Kosovo i Metohiju, dok ne poni{tim sporazume Tahiri — Stefanovi}’“, kazao je Panti}. Otpor Srba na Kosovu, prema tvrdnji na{eg izvora iz Vlade Srbije, nema snagu da zaustavi trasirani politi~ki kurs Srbije. Desnica u Beogradu i na Kosovu i interesne grupe s njima povezane poku{a}e da ospore i obore briselski sporazum, a njegove protagoniste kompromituju. Me|utim, srbijanskom vrhu je mnogo va`nije od toga {to je Evropska komisija preporu~ila da se Beogradu dodijeli datum za otvaranje pregovora o ~lanstvu u EU. Ostaje jo{ samo da se s tim slo`i i njema~ki Bundestag!
41

IRINEJ U HITNOJ POSJETI DODIKU
Posjeta patrijarha Irineja Banjoj Luci uprili~ena nakon priznanja Kosova

liberalizaciju Kosova, {to je Kosovarima jako bitno. U doglednoj budu}nosti svi bi trebali da lobiramo da Kosovo {to pre postane ~lan Saveta Evrope, na`alost, tu i Rusi imaju svoj glas, me|utim, to bi trebalo da bude idu}i korak testiranja zrelosti Srbije, Rusije i kosovskog dru{tva.” Na kraju razgovora na{a sagovornica tvrdi da }e ovaj sporazum pozitivno uticati na prilike u BiH. “Miroslav Laj~ak je rekao da je ono {to su postigli Srbija i Kosovo mnogo te`e i napornije od onog {to se o~ekuje u Bosni i Hercegovini i da je ovo lekcija politi~arima u Bosni, pretpostavljam da je pre svega mislio na Milorada Dodika. Moj utisak je da sporazum predstavlja veliki korak ne samo za Srbiju i Kosovo ve} za ceo region, jer ako implementacija bude dobra i ako se poka`e da je sporazum pokrio neke bitne
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

elemente, to je znak da kompletan region mo`e i}i napred ka Evropi.” Evropska unija predvo|ena Njema~kom, prema pisanju zapadnih medija, zadovoljna je sporazumom koji je preduslov za pacifikaciju regiona i stabilizaciju politi~kih i bezbjednosnih prilika u ovom dijelu Evrope. Pregovara~ke runde i delegacije predvodili su Ivica Da~i} i Hashim Thaçi, ali zapadne diplomate su kao klju~nog faktora pregovora ozna~ile Aleksandra Vu~i}a, jer se nije, kao njegovi prethodnici, rukovodio li~nim rejtingom, strana~kim interesima i emocijama ~lanstva i bira~a, ve} dr`avnim i nacionalnim interesima, {to do sada nije bila praksa u novijoj srpskoj historiji. Albanci su na Kosovu zadovoljniji od Srba na Kosovu. Postignuti sporazum nai{ao je na otpore me|u kosovskim Srbima, bezbjednosnim strukturama i inte-

EVROPA, ODMAH EK PREPORU^UJE Politika useljavanja u Velikoj Bri OTVARANJE pažnju iako se u ovoj zemlji ne o PREGOVORA SA SRBIJOM I Rumunije i Bugarske MAKEDONIJOM
Evropska komisija preporu~ila je otvaranje pristupnih pregovora sa Srbijom i Makedonijom te po~etak pregovora s Kosovom o Sporazumu o stabilizaciji i pridru`ivanju. Sada }e se o tim preporukama razgovorati na ni`im, radnim razinama, prije nego {to se vratimo toj temi u junu, izjavio je irski ministar vanjskih poslova Eamon Gilmor, koji je predsjedao sastankom Vije}a za op}e poslove. Kako je najavljeno, za dobivanje datuma za po~etak pregovora, o ~emu }e odlu~iti ~elnici zemalja ~lanica EU-a na samitu u junu, od klju~ne va`nosti bit }e provedba nedavno postignutog dogovora. Evropsko vije}e za op}e poslove usvojilo je prijedlog o participaciji Kosova u programima Evropske unije, objavio je na svom Twitter profilu visoki komesar za pro{irenje Evropske unije [tefan Fuele. Fuele je prethodno objavio i da je Vije}e za op{te poslove usvojilo izvje{taje o preporukama da Srbija otpo~ne pregovore za pristupanje EU, te za Kosovo da otpo~ne pregovore za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju EU. Premijeri Srbije Ivica Da~i} i Kosova Hashim Thaçi postigli su u petak, 19. aprila, sporazum o normalizaciji odnosa izme|u Srbije i Kosova u Briselu. Skup{tina Kosova i Vlada Srbije usvojile su pomenuti sporazum.

U STRAHU OD STRANACA
Velika Britanija }e po~etkom naredne godine morati ukinuti zabranu ulaska rumunskim i bugarskim radnicima

FRANCUSKA OZAKONILA ISTOSPOLNI BRAK
Francuski parlament je po~etkom sedmice izglasao zakon koji istospolnim partnerima omogu}uje sklapanje braka i usvajanje djece, a opozicija je najavila da }e prije nego {to zakon potpi{e predsjednik Francois Hollande poku{ati taj zakon sru{iti na Ustavnom vije}u. Zastupnici Nacionalne skup{tine, gdje Hollandeovi socijalisti imaju apsolutnu ve}inu, potvrdili su zakon s 331 glasom, a protiv je bilo 225 zastupnika. Francuska je tako postala 14. zemlja u svijetu koja je ozakonila istospolni brak.
42

Recesija koja je potaknula preseljavanje unutar samih evropskih država i dalje izaziva strahove od priliva velikog broja stranih radnika, te postaje tema kampanje lokalnih izbora, kao što je to ovih dana slučaj u Engleskoj i Walesu

K

rajem godine isti~e rok do kojeg su zemlje Evropske unije zatvorile svoje granice za ulazak bugarskih i rumunskih radnika. Velika Britanija je jedna od deset zemalja koje su odgodile otvaranje svog tr`i{ta rada na maksimalnih sedam

godina - jo{ 2007. godine britanska vlada je uvela ograni~enja u pogledu zapo{ljavanja bugarskih i rumunskih dr`avljana. Recesija je tako potaknula preseljavanje unutar samih evropskih dr`ava, gdje je od 2011. iz pojedinih dr`ava ~lanica u druge migriralo
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

itaniji ponovo dobija značajnu očekuje veći priliv radnika iz
ograni~enja, koje stupa na snagu po~etkom 2014. godine, i dalje izaziva strahove, a posljednjih dana je i tema kampanje uo~i skora{njih lokalnih izbora u Engleskoj i Walesu. Britanski mediji izvje{tavaju o tome kako su leci, koje je me|u bira~ima podijelila stranka UK Independence Party (UKIP), izazvali o{tru reakciju bugarskih du`nosnika, te da su ovu kampanju nazvali vrlo razo~aravaju}om, diskriminatorskom i potpuno neprihvatljivom. U njima UKIP propituje utjecaj useljenika iz Bugarske na britansko tr`i{te rada i socijalni sistem nakon ukidanja spomenutih ograni~enja za zapo{ljavanje. Prema pisanju medija, u lecima se navodi da }e mnogi useljenici biti “fini, marljivi ljudi”, ali i da bi se Britanija mogla suo~iti s novim sna`nim prilivom ljudi koji trebaju posao, koriste {kole, bolnice i socijalni sistem. Tvrdi se, kako navo-

Novi zakon, me|utim, ne dozvoljava istospolnim parovima kori{tenje medicinski potpomognute oplodnje. Zakon o istospolnim brakovima predstavlja najve}u dru{tvenu reformu u Francuskoj od ukidanja smrtne kazne 1981. godine, a burna rasprava o istospolnim brakovima trajala je 137 sati. Nakon {to je francuski parlament izglasao taj zakon, na ulicama Pariza po~ele su demonstracije.

PROGRAM AUSTRIJSKE VLADE ZA RADNIKE IZ BiH
Na web-stranici austrijskog Ministarstva rada, radnici iz BiH mogu na}i upitnik za radnike iz BiH za 25 deficitarnih zanimanja (tesari, pokriva~i krovova, lakireri, radnici na poljoprivrednim ma{inama, bravari, tokari, vodoinstalateri, elektroinstalateri, stolari, ma{inski in`enjeri i in`enjeri za struju visokog napona, te njegovatelji i medicinske sestre), koji `ele na}i posao u ovoj zemlji. Vlada Austrije je prije dvije godine pokrenula program “Crveno-bijela-crvena karta” koji precizira 25 deficitarnih zanimanja na austrijskom tr`i{tu rada. U Austriji trenutno radi oko 35.000 radnika iz BiH.

PRVA PANEVROPSKA INICIJATIVA ZA BESPLATNO ONLINE STUDIRANJE
di BBC, i da }e to, izme|u ostalog, rezultirati “s manje dostupnih radnih mjesta, pritiskom na bolnice, du`im redovima za socijalnu pomo}, padom plata” itd. Politika useljavanja u Velikoj Britaniji ponovo je u fokusu a nakon {to je pro{la vlada bila izlo`ena kritikama. Ova zemlja, podsjetimo, nakon velikog pro{irenja EU-a 2004. godine nije uvela nikakva ograni~enja za radnike iz isto~ne i srednje Evrope. Poljska je bila poznata po velikom odlivu radne snage u Britaniju, Irsku i Njema~ku, te je iseljavanje za nju predstavljalo ozbiljan problem. Sada se me|utim, de{ava upravo obrnuto, ova nova ~lanica EU-a, kao jedna od rijetkih ~lanica koju kriza gotovo da i nije dotaknula, privla~i strance koji tra`e poslove i sti`u uglavnom iz ju`noevropskih dr`ava - Italije, Portugala i [panije. (D. Savi})
Uz podr{ku Evropske komisije, partneri iz 11 dr`ava pokrenuli su prvu panevropsku inicijativu za besplatno online studiranje. Sve informacije o inicijativi i kolegijima koji se nude mogu se na}i na portalu www.OpenupEd.eu. Inicijativa obuhvata uglavnom otvorena sveu~ili{ta koja }e studentima ponuditi oko 40 kolegija iz razli~itih podru~ja na 12 jezika, uklju~uju}i arapski. U inicijativi sudjeluju partneri iz Francuske, Italije, Litve, Nizozemske, Portugala, Slova~ke, [panije, Velike Britanije, Rusije, Turske i Izraela. Pridru`iti im se planira i Sveu~ili{te u Ljubljani, kao i neka sveu~ili{ta iz Danske, Estonije, Gr~ke, Poljske i s Kipra. Ponu|eni kolegiji kre}u se od matematike i ekonomije, klimatskih promjena i kulturnog naslije|a do modernog Bliskog istoka, jezika i kreativnog pisanja, a zahtijevaju od 20 do 200 sati u~enja.

ve} 1,3 miliona ljudi. Najve}i priliv bilje`e Velika Britanija i Njema~ka, a sve ve}e ekonomske razlike pove}avaju migracijske tokove s juga, gdje vlada rekordna nezaposlenost. Ipak, procjene govore da bi nakon ukidanja restrikcija u ovu zemlju u narednih pet godina moglo do}i svega oko 250 hiljada radnika. Ne o~ekuje se masovan odlazak radne snage iz Bugarske i Rumunije, jer se veliki talasi migracije koji su uslijedili nakon tranzicije 1989. i liberalizacije viznog re`ima 2001. godine ve} zavr{eni. I nedavno istra`ivanje BBC-ija pokazalo je da Velika Britanija ne treba strahovati od velikog priliva radnika iz Bugarske i Rumunije. I pored toga, ukidanje
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Pro et contra prodaje dr`avnih preduze}a FDS pove}ao vlasni~ki udio u UNIS-u Politi~ka blokada Elektroprenosa BiH Izda{ne doznake bh. dijaspore
PROTIV PRODAJE USPJE[NIH KOMPANIJA
Direktor BH Telecoma Ned`ad Re{idbegovi} tvrdi da je u federalni bud`et, za 10 godina, ova kompanija uplatila vi{e od milijardu KM

FDS kupio još 100 hiljada dionica UNIS-a
Kako smo i najavili u jednom od prethodnih brojeva Slobodne Bosne, svih 100 hiljada dr`avnih dionica u preduze}u UNIS kupila je Fabrika duhana Sarajevo, koja je dodatno uve}ala svoj vlasni~ki udio u ovom preduze}u. Prema nezvani~nim informacijama, FDS je postao najve}i pojedina~ni dioni~ar u UNIS-u, s realnim izgledom da u narednom razdoblju preuzme potpunu kontrolu nad preduze}em. Najve}a imovina UNIS-a svakako su dva poslovna nebodera u centru Sarajeva, koja su nakon rata obnovljena kapitalom kuvajtske investicijske agencije KIA. Zauzvrat, KIA je postala 50-postotni vlasnik dva nebodera, poznata pod nazivom Momo i Uzeir, a preostalih 50 posto dionica zadr`ao je UNIS, u mje{ovitom vlasni{tvu dr`ave i malih dioni~ara, me|u kojima je najve}i FDS. UNITIC, zajedni~ka firma kuvajtske investicijske agencije KIA-e i UNIS-a, raspola`e s oko 18 hiljada kvadratnih metara moderno opremljenog poslovnog prostora u dva nebodera i prema raspolo`ivim informacijama posluje sa znatnim profitom od oko 1,5 miliona KM godi{nje. Fabrika duhana Sarajevo u nekoliko navrata je ranije preko Sarajevske berze kupovala dionice UNIS-a, i to uglavnom dionice iz dr`avnog paketa koji se iz mjeseca u mjesec smanjuje. Prema nezvani~nim informacijama, i preostali dr`avni kapital u UNIS-u tako|er }e biti prodat preko Sarajevske berze unaprijed poznatom kupcu Fabrici duhana Sarajevo - koja se nakon posljednje berzanske transakcije nametnula kao najizvjesniji suvlasnik UNITIC-a.

BH Telecom usamljen u punjenju federalnog budžeta
Direktor BH Telecoma Ned`ad Re{idbegovi} nedavno je rekao da Bosni i Hercegovini ne bi trebao kredit MMF-a da kojim slu~ajem ima jo{ nekoliko dr`avnih kompanija koje ostvaruju profit pribli`an profitu BH Telecoma. A da je profit BH Telecoma impresivan, svjedo~i informacija da je za po~etak maja ove godine zakazana skup{tina dioni~ara ove firme, na kojoj }e se podijeliti dobit iz pro{le godine u ukupnom iznosu od oko 130 miliona KM. Najve}i dio ovog profita pripast }e najve}em suvlasniku, dakle Vladi Federacije BiH koja u BH Telecomu ima 90 posto dionica. Na`alost, BH Telecom je usamljen u punjenju federalnog bud`eta. Sve ostale dr`avne kompanije zajedno, ra~unaju}i oba bh. entiteta, u dr`avnu kasu uplati}e neuporedivo manje od BH Telecoma. Tako je u 2012. godini Elektroprivreda BiH prikazala profit od nepunih 7 miliona KM, mada je godinu ranije cijena struje pove}ana za 15,5 posto. Elektroprivreda HZ HB zabilje`ila je ne{to bolji poslovni rezultat, no ve}ina profita oti}i }e na pokrivanje gubitaka iz 2011. godine. Drugi federalni telekom operater, HT Mostar, tradicionalno prikazuje mizeran profit iz
44

kojeg nikada tokom posljednjih desetak godina niti jedna marka nije upla}ena u federalnu kasu. Mada golema ve}ina dr`avnih preduze}a posluje s gubitkom ili s mizernim profitom, to jo{ uvijek ne zna~i da bi rje{enje trabalo tra`iti u njihovoj prodaji, po usvojenom {ablonu prema kojem je dr`ava lo{ gospodar kapitala. Primjer BH Telecoma, koji je za posljednjih deset godina u federalnu kasu uplatio vi{e od milijardu KM profita, dokazuje da i dr`ava mo`e biti dobar gospodar kapitala. Pored BH Telecoma, tu tezu ve} desetak godina dokazuje i Sarajevo-osiguranje, lider na tr`i{tu osiguranja BiH na kojem vlada vrlo zao{trena tr`i{na konkurencija. Prije nekoliko godina, Vlada Federacije BiH umalo je donijela odluku o prodaji Sarajevo- osiguranja pod izgovorom da }e ovo dru{tvo izgubiti tr`i{nu utakmicu u konkurenciji s inostranim ku}ama koje su preplavile tr`i{te BiH. No, Sarajevoosiguranje, i dalje u ve}inskom dr`avnom vlasni{tvu, uspjelo je ne samo zadr`ati lidersku poziciju nego i pove}ati prednost prema inostranim konkurentima.

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

U Elektroprenosu BiH zarobljeno 300 miliona KM
Na ra~unu dr`avne kompanije Elektroprenos BiH ve} nekoliko godina stoji blokirano vi{e od 250 miliona KM, dok je istovremeno elektroprenosna mre`a u katastrofalnom stanju. Ne manjka novca za obnovu i modernizaciju dotrajale elektroprenosne mre`e, {tavi{e novca ima napretek, ali nema suglasnosti entitetskih vlada oko statusa i budu}nosti jedine kompanije na dr`avnoj razini ustrojene u skladu s aneksom IX Dejtonskog mirovnog sporazuma. Elektroprenos BiH je osnovan 2006. godine, kao dr`avna kompanija sa ~etiri organizacione jedinice - Sarajevo, Banja Luka, Mostar i Tuzla. “Zona odgovornosti“ ovih jedinica ne poklapa se s me|uentitetskom linijom razgrani~enja, {to je zapravo jedini stvarni razlog zbog kojeg su ~elnici Republike Srpske pokrenuli sna`nu politi~ko-medijsku kampanju s jasnim ciljem da se Elektroprenos BiH podijeli na dva dijela i da se djelatnost dvije novonastale kompanije odvija strogo u okviru entitetskih granica. Kako se Vlada Federacije BiH nije slagala s ovim ultimatumom, ~elnici RS-a iskoristili su famozno “entitetsko glasanje“ i blokirali potro{nju nagomilanih sredstava namijenjenih za odr`avanje i modernizaciju elektroprenosne mre`e. Sporazumom od prije nekoliko mjeseci izme|u ~elnika SNSD-a i SDP-a bilo je dogovoreno da se zna~ajan dio (oko 50 posto) nagomilanih prihoda podijeli izme|u dvije entitetske vlade, a preostali dio usmjeri u investiciono odr`avanje elektroprenosne mre`e. Takav dogovor za federalnu stranu na~elno je prihvatljiv, pod uvjetom da ovaj sporazum nema i svoj tajni dio koji podrazumijeva definitivno razdvajanje Elektroprenosa BiH u skladu sa zahtjevima koji ve} dulje vremena dolaze iz Republike Srpske. Elektroprenos BiH je jedina kompanija u dr`avi uspostavljena prema odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, {to prakti~no zna~i da je i OHR, kao garant i tuma~ Mirovnog sporazuma, suodgovoran za stanje u ovoj iznimno va`noj kompaniji.

ENTITETSKA PODJELA DR@AVNE KOMPANIJE
^elnici RS-a insistiraju na “teritorijalnom preustroju” Elektroprenosa BiH

Prošlogodišnje doznake bh dijaspore 3,59 milijardi KM
Finansijske doznake bh. dijaspore rastu ve} tre}u godinu zaredom i u protekoj godini pribli`ile su se rokordnoj razini iz 2008. godine. Pro{logodi{nje doznake (uklju~uju}i i penzije zara|ene vani) iznosile su 3,59 milijardi KM, {to je za svega 140 miliona KM manje nego rekordne 2008. godine. Udjel doznaka dijaspore u ukupnom BDP-u BiH iznosi visokih 15 posto, {to je ubjedljivo najve}a razna me|u dr`avama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije.
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

S PUNO @ARA

OD BOSTONA DO BOSNE I BAGDADA
Od zločina na Kavkazu koji su doveli do uništenja Čečenije, od neskrivenog uživanja u ubijanju hiljada iračkih civila, preko masovnih silovanja i sakaćenja u Afganistanu, i obnove ropstva u Africi ali i Arabiji, do ubijanja djece i odraslih na bostonskom maratonu, vehabije se služe raznim imenima i uvijek predstavljaju kao najispravniji muslimani, dajući uvijek nove argumente svim neupućenima i nedobronamjernima koji tvrde da je islam najveće zlo
46
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

OBRA^UN VEHABIJA S “KRIVOVJERCIMA”
ostalih, kako tu, na granici srednje Bosne i sjeverne Hercegovine, tako i drugdje u BiH i okolnim zemljama. Ali, za dugobradog mladi}a Topalovi}a bila su njihova imena i religija dovoljno opravdanje za masakr uvijek i svugdje, a upravo tome nau~ili su ga vehabije, ljudi s kojima se zbli`io bez obzira na roditeljsko preklinjanje da to ne ~ini.

“VRIJEDNA” META
Krvnika obitelji An|eli} njegovi instruktori uvjerili su valjda da je njegov postupak koristan za bo{nja~ke i muslimanske interese. Propustili su mu spomenuti da “kafirima” za odstrel smatraju i sve muslimane koji nisu vehabije, me|u kojima najprije izdvoje {ijite, pa sufije, a na kraju i na sunite bace kletvu (takfir) da su kauri, otpadnici od vjere (murtad), i da je ubijati ih ne samo dopu{teno nego i obaveza. Ni Mevlid Ja{arevi}, kriminalac pritvaran u Sand`aku i osu|ivan u Austriji, koji je prije godinu i pol kao 23-godi{njak napao Ameri~ku ambasadu u Sarajevu, nije pravi i potpuni vehabija, jer njegovo pona{anje toga dana pokazuje da je poku{avao isprovocirati da bude ubijen kako bi valjda kao {ehid i{ao u d`enet. Da je bolje izu~io vehabijski svjetonazor, znao bi da ideal nije biti ubijen, iako je i to opcija, nego ubijati. Ne bi mu se dogodila slabost da upozorava policajce neka se maknu da ih ne mora ubiti “jer su muslimani” - znao bi da su i oni “vrijedna” meta kao i skoro sva druga `iva bi}a. Takva sklonost ekstremnom nasilju ~ini vehabije sli~nima mnogim drugim grupama. Razlika je u tome {to se drugi sli~ni pokreti rijetko okomljuju na vlastitu rasu, naciju, vjeru... A vehabije, ma koliko im drago bilo zlostavljanje i “uklanjanje” nemuslimana, s najvi{e `ara pristupaju obra~unima protiv “krivovjeraca” u samom islamu, a to su u kona~nici svi osim njih samih. Pritom su oni vrlo upotrebljivi za BOSTONSKA BOSTONSKA TRAGEDIJA TRAGEDIJA

Mediji Mediji ii svjetska svjetska javnost javnost jo{ jo{ uvijek uvijek poku{avaju poku{avaju odgonetnuti odgonetnuti motive motive zbog zbog kojih kojih su su se se bra}a bra}a Carnajev Carnajev odlu~ili odlu~ili izvr{iti izvr{iti stravi~an stravi~an zlo~in zlo~in

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

o{ otkad se povezao s tim ljudima bojao sam se da }e to na zlo okrenuti. Slaba{nim je glasom prije desetak godina to prozborio otac Muamera Topalovi}a, tada 25-godi{njaka, koji je na Badnju ve~er 2002. upao u ku}u
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

J

porodice An|eli}, izbjeglica koji su se vratili u Konjic nakon rata, da bi - usred mira - bili poubijani za blagdanskim stolom: ubijeni su An|elko (67) i njegove k}eri Mara (47) i Zorka (29), a te{ko ranjen Marinko (30). Njihova “krivica” i razlog za “smrtnu kaznu” bila je to da su Hrvati katolici. Narodnosna i vjerska pripadnost bila je deceniju ranije razlog za brojne druge pokolje i Bo{njaka i Hrvata i Srba i

Velike i male sile oduvijek vole vehabije destruktivne krvoloke, prazne glave i debelog nov~anika
47

S PUNO @ARA
interese ve}ih “igra~a”. Najve}a `rtva masakra u Konjicu je sama porodica An|eli}, ali ta grozota je i koristan argument herceg-bosanskim radikalima protiv su`ivota Hrvata i katolika s Bo{njacima i muslimanima. Nije slu~ajno da je Ja{arevi} svoju “{etnju s kala{njikovom” oko Ambasade SAD-a u BiH, uz rafale i tekbire, izveo upravo kad je Milorad Dodik bio u posjetu Washingtonu, te mogao doma}ine upozoriti s kakvim opasnostima i on i oni imaju posla u Bosni - on ih upozorava, a oni mu ne vjeruju, pa eto neka sami (u)vide. I Ja{arevi}, kao i sada bra}a Carnajev u Bostonu, tvrde da su se osve}ivali za ameri~ke agresije na muslimanske zemlje i ubijanje tamo{njih ljudi, ali nije jasno kakva je to npr. agresija SAD-a i NATO-a na muslimane bila u biv{oj Jugoslaviji kad su bombardirani najprije Karad`i}evi i Mladi}evi a kasnije i Milo{evi}evi vojni polo`aji. Jednako je nejasno kakvu to korist Če~enija i njen napa}eni narod mogu imati od toga {to su dvojica tamo{njih emigranata na bostonskom maratonu poubijali nekoliko civila i jednog policajca, i osakatili desetke drugih, obi~nih ljudi iz publike, a me|u ubijenima je bio i osmogodi{nji dje~ak koji je ne{to ranije snimljen s transparentom protiv nano{enja patnje ljudima bilo gdje u svijetu. Ali ta pri~a nije nova - cijela katastrofa Če~enije na prijelazu milenija svodi se na vehabije i na to kako su njihovi zlo~ini bili korisni uspinju}oj dr`avni~koj zvijezdi biv{eg {pijunskog {efa Vladimira Putina. Nakon prvog ~e~ensko-ruskog rata po raspadu SSSR-a (1994.-96.), ruska se vojska povukla iz te sjevernokavkaske pokrajine, a me|unarodna zajednica bila je kriti~na prema zlodjelima koje je dotad po~inila. Pritom je me|u onima koji su sve to dokumentirali bilo i Rusa pravoslavaca, a to je bio i {ef ~e~enskog komiteta za ljudska prava. Pokret za nezavisnost ili {to ve}u autonomiju Če~enije vodili su biv{i sovjetski oficiri D`ohar Dudajev i Aslan Mashadov, koji su se pomalo koristili i islamskom retorikom, ali bez vjerske mr`nje. Stanje nakon rata nije bilo idili~no, puno je bilo uni{teno, nisu zamrle gangsterske i druge mre`e, trebalo je oporaviti ekonomiju, ali polako se sve dizalo iz pepela. A onda je po~elo. ZA ZA BLAGDANSKIM BLAGDANSKIM STOLOM STOLOM
Muamer Muamer Topalovi} Topalovi} je je 24. 24. decembra decembra 2002. 2002. ubio ubio tri, tri, a a ranio ranio jednu jednu osobu osobu iz iz konji~ke konji~ke obitelji obitelji An|eli} An|eli}

OPSTANAK OTPISANIH: Američka šeprtljavost nije znala vratiti “duh u bocu” ni nakon što ih je posvađala sudbina Bin Ladena i njegove pratnje, pa su talibani danas opet faktor i u Afganistanu i u Pakistanu
pokrajini Dagestan nije bilo sumnje da su zlo~inci doma}i i iz arapskih zemalja prido{li vehabije - otimali su nasumice stanovnike, uglavnom ruske pravoslavce, snimali na video njihove molbe za milost te potom kako im odrubljuju glave, i to sve popratili hadisima i ajetima. Javnost je bila ogor~ena i tra`ila osvetu, a nedavno postavljeni novi u nizu dotad brzo mijenjaju}ih ruskih premijera, Putin, jedva je to do~ekao i krenuo u rat. Vehabije su kukavi~ki iz Dagestana pobjegli natrag u Če~eniju, odakle ih je ne{to ranije protjerala Mashadovljeva vlast koju su poku{ali svrgnuti kao “nedovoljno islamsku”, a za njima je, s puno te{kokalibarske paljbe, u{la ruska vojska, koja je i Mashadova i sve ostale u vlasti u Groznom proglasila - vehabijama. Sravnjeno je {to ranije nije bilo uni{teno, poru{eni gradovi, spaljena sela, poubijana stoka i ljudi, Putinov trijumf bio je potpun. Toliko su ~e~enski nacionalisti bili zgro`eni vehabijskim provokacijama i zlo~inima da su neki od vo|a prvog rata za nezavisnost, kao muftija Ahmed Kadirov, pre{li na rusku stranu, kao manje zlo, da se spasi

NEZAMISLIVI U@ASI
Kada su usred no}i u Moskvi i Sankt Peterburgu odletjele u zrak stambene zgrade, odnijev{i `ivote desetaka ruskih civila u njihovim krevetima, bilo je jo{ nekih sumnji da bi iza tih teroristi~kih detonacija mogli stajati pojedini elementi u samom FSB-u (glavnom sljedniku notornog KGB-a), ali za doga|aje u ju`noj
48

koliko je mogu}e od zemlje i naroda. Kadirov je prezirao vehabije, ali se do kraja nije zbli`io ni s Moskvom, pa ni jednima ni drugima nije bilo `ao kad je raznesen bombom koja je ispod mikrofona za kojim je govorio bila postavljena nekoliko godina prije njegovog nastupa, dok se obnavljalo to kameno postolje na stadionu. Na mjestu predsjednika Če~enije naslijedio ga je sin, prilagodljiv novom poretku, povezan s kriminalnim organizacijama koje brzo ugu{e svaki otpor njegovom re`imu. A u me|uvremenu su vehabije unijele u ~e~enski pokret otpora dotad nezamislive u`ase - upade u pozori{te i uzimanje publike za taoce; upade u bolnice i ubijanje pacijenata i medicinskog osoblja; pa sve do upada u osnovnu {kolu u Beslanu i otimanja male djece, me|u kojima je bilo i muslimana i drugih. Sve je to na sjeverni Kavkaz donijela grupica vehabija koji su tvrdili da su “do{li pomo}i svojoj bra}i muslimanima u nevolji”. Vodio ih je Hatab, krvo`edni Jordanac, dakle sunarodnjak “Abu Musaba al-Zarkavija”, biv{eg kriminalca koji je nakon ameri~kog napada na Irak 2003. oti{ao u toj zemlji organizirati vehabijski “ustanak”. A njegovo se djelovanje svodilo na {to razornije eksplozije sa ciljem ubijanja {to ve}eg broja ira~kih civila jednih zato jer su {iije, omiljeni cilj vehabijskih pokolja, drugih zato jer su Kurdi a ne Arapi, tre}ih zato jer su dodu{e arapski suniti ali “otpadnici” jer su priznali novu vlast. Zarkaviju su se pogotovo svi|ali masakri u ramazanskim i drugim sve~anim prilikama. Njegovi “borci” pri~ekali bi da se npr. okupi {to vi{e `ena koje su do{le po ulje ili druge potrep{tine za pripremu iftara, a onda bi dignuli u zrak cisternu napunjenu eksplozivom, i u`ivali u prizorima raskomadanih tijela i jaucima
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

OBRA^UN VEHABIJA S “KRIVOVJERCIMA”
IZ AMERI^KE PERSPEKTIVE stotina ranjenih. Toliko je Zarkavi bio ogrezao u orgiji ubijanja i saka}enja da ga je javno ukorio ~ak i Ajman Zavahiri, tada “~ovjek broj dva” u al-Kaidi, podsje}aju}i ga da bi trebao voditi rat protiv okupatora, a ne istrebljivati Ira~ane.

Upotrebljivi epizodisti za mnoge “velike igre”
Mnogi neuki i izgubljeni pojedinci, s krizom identiteta i manjkom samopouzdanja i obrazovanja, budu privu~eni vehabijama kao “najmuslimanskijim muslimanima” njihovom prividnom jednostavno{}u, strogo{}u i skromno{}u, i postanu s vremenom njihove hodaju}e bombe. U takve aktivnosti Saudijci ula`u velike novce s dva motiva - jedan je da {ire vlastiti utjecaj, a drugi je da takve dr`e podalje od sebe, jer iako je vehabizam slu`bena vjera u toj dr`avi, to je zapravo njegova razbla`ena varijanta, a pravi vehabijski ekstremisti sru{ili bi i sada{nju dinastiju i vratili se onome {to su radili na po~etku njene vlasti - istrebljivanju ve}ine stanovnika Arabije, zbog ~ega je Abdul Aziz ibn Saud morao pozvati izme|u dva svjetska rata i englesku zra~nu podr{ku da suzbije te najgorljivije me|u svojim saveznicima. Iz perspektive nekada{njeg Britanskog imperija, vehabije su bili korisni za nagrizanje ju`nog dijela tada{njeg Osmanskog carstva, te za udare na tek osamostaljeni Egipat u 19. stolje}u (a i kasnije za aktivnosti protiv Nasera i ostalih antikolonijalista). Britansko-francuski tajni sporazum o podjeli Bliskog istoka (SykesPicot) bio je ostvaren i uz pomo} vehabija koji su protjerali dotada{nje saveznika “Lawrencea od Arabije”, ha{emite, ~ija prevelika mo} ne bi bila po volji Pariza i Londona pa im je za utjehu darovan Irak (nakratko) i Jordan (jo{ i sada). Iz ameri~ke perspektive posljednjih decenija, vehabije su bili korisni kao neprijatelji Rusije, Indije, Kine, komunizma, homeinijevske revolucije u Iranu, sekularnih nacionalista u arapskim zemljama i Pakistanu. Dio vehabija usmjerio je kroz al-Kaidu `udnju za ubijanjem i protiv Amerike i Zapada, ali ve}ina je i dalje zadovoljna time da kod ku}e zlostavljaju `ene, proganjaju manjine, zabranjuju {kolovanje, dr`e robove, a to sve nisu pitanja koja bi se puno ticala cini~nih planera velikih i manjih sila, kako nekada{njih tako i dana{njih. A kad bilo koji manipulator u Delhiju, Pekingu, Washingtonu, Moskvi, Londonu, Rijadu ili drugdje odlu~i “zamutiti vodu”, uvijek se mo`e ra~unati na vehabijsku spremnost da, pozivaju}i se na d`ihad, izmasakriraju turiste u Bombaju ili Tunisu, civile u Bostonu ili Bagdadu, ili odrade neku drugu od zada}a u kojima toliko strastveno u`ivaju.

AGRESIVNOST I NEMILOSRDNOST
I u Afganistanu, gdje su se sklonili Zavahiri i njegovi ljudi, bilo je sli~no. Saudijskim novcima prvo se poku{alo oja~ati vehabije pod vodstvom Abdulraba Rasula Sajafa, ~ija je grupica zapam}ena u nekim tad`i~kim, hazarskim i drugim naseljima po tome da su “redom” ubijali i odsijecali dijelove tijela mu{karcima, a `ene silovali i premla}ivali. Vehabizam ipak nije stekao jako upori{te me|u tvrdoglavim i ponosnim Afgancima pa je kao “varijanta B” oja~an talibanski pokret, ne{to umjerenija varijanta sli~nog svjetonazora, a smjesa te dvije grupe razbuktala je krvave napade na vjerske i druge manjine u susjednom Pakistanu, nuklearnoj sili koju stalno destabiliziraju. Talibanima su Saudijska Arabija, Pakistan i Ujedinjeni Arapski Emirati bili obe}ali priznanje u UN-u, ali kako se Amerika kolebala, talibani su se krenuli osve}ivati, tako da su tenkovskom paljbom poru{ili drevne kipove Bude, a rijetkim preostalim nemuslimanima nametnuli no{enje `ute trake. Ameri~ka {eprtljavost nije znala vratiti “duh u bocu” ni nakon {to ih je posva|ala sudbina Bin Ladena i njegove pratnje, pa su talibani danas opet faktor i u Afganistanu i u Pakistanu. U me|uvremenu jo{ `e{}e vehabije, ~esto se skrivaju}i pod imenom selefija (onih koji se samozvano “pridr`avaju prakse prvih muslimanskih generacija”), oja~ani petrodolarima, sve vi{e divljaju diljem svijeta, sve vi{e i u Africi - od Malija i susjednih podru~ja gdje su i robovlasnici, do Libije gdje su ubili ameri~kog ambasadora i poru{ili mnoga stara groblja i tekije, kao {to su svojedobno u Arabiji nasrnuli i na Kabu u Meki i na poslanikovu d`amiju u Medini, ili kao {to su 1993. htjeli minirati franjeva~ke samostane u srednjoj Bosni. A kadgod nekoga mu~e ili ubiju, uskrate `enama ljudska prava, poka`u averziju prema {kolovanju i civilizaciji i manirima, uvijek se bu~no pozivaju na neke svoje “hadise”, i predstavljaju kao najve}i monoteisti (iako njihovo doslovno tuma~enje Kur’ana vodi i u tvrdnje da Bog ima ruku, da sjedi na prijestolju itd.). Ta smjesa agresivnosti, nemilosrdnosti, primitivizma, zatucanosti, mr`nje, sadizma i tuposti prikazuje se {irom svijeta neupu}enima i nedobronamjernima, uz jednu poruku - to je islam i takvi su muslimani.
49

TERORISTA TERORISTA U U PRIGLAVKAMA PRIGLAVKAMA

Mevlid Mevlid Ja{arevi}, Ja{arevi}, napao napao je je Ambasadu Ambasadu SAD-a SAD-a u u Sarajevu Sarajevu

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

MAJSTORI “ZELENOG STOLA”

Prije tačno četiri decenije u Sarajevu je održano SVJETSKO PRVENSTVO u stolnom tenisu (STENS), prvo veliko međunarodno takmičenje održano u Bosni i Hercegovini, na kojem je s velikim uspjehom nastupao legendarni hrvatski stolnotenisač DRAGUTIN ŠURBEK; u razgovoru za SB Šurbek se sjeća SP-a u Sarajevu na kojem je osvojio dvije bronzane medalje

ŠURBEK ZA “SB“

Sarajevo je danima `ivjelo za moga pokojnog prijatelja Tovu Stipan~i}a i mene, tra`e}i svjetsko zlato od nas; to se ne zaboravlja i to su bili nezaboravni, veliki dani i za Sarajevo i za mene!
Pi{e: NEDIM HASI]

O
50

Iako iznimno va`an za sportsku historiju BiH, o Stensu je napisano tek nekoliko redova ili kakav stidljiv ~lanak.

tome se rijetko pi{e, ovih se dana u nekoliko medija stidljivo obilje`ilo a sje}aju ga se tek starije generacije koje pi{u na blogovima ili Facebooku. Tako jedan od onih koji se sje}aju pi{e da je ~etiri godine ranije, premijerom filma Neretva, u prisustvu predsjednika Josipa Broza Tita, otvorena sarajevska Skenderija. Grad se posebno ure|ivao, postavljena je nova rasvjeta, nova ulica i tramvajska pruga ka Higijenskom zavodu. Bilo je to vrijeme procvata BiH, intenzivne izgradnje Sarajeva. Vrijeme sa malo nezaposlenih, vrijeme u kojem su bh. firme imale ogromne poslove van zemlje. Rije~ je, dakako, o najve}em sportskom doga|aju prije Olimpijade, Svjetskom prvenstvu u stolnom tenisu koje je, 32. po redu koje je od 5. do 15. aprila 1973. godine, odr`ano u Sarajevu.

VEZAN ZA SARAJEVO
“Sarajevo je bilo doma}in, do tada, najve}oj sportskoj manifestaciji u BiH - 32. Svjetskom prvenstvu u stonom tenisu. Bio je to, zaista spektakularan sportski doga|aj, na kome je u~estvovalo u Velikoj dvorani Centra Skenderija (koja danas nosi ime velikana Mirze Deliba{i}a, ali ni~im ne podsje}a na dane velikih sportskih de{avanja u njoj) 457 vrhunskih igra~a i igra~ica iz 67 zemalja svijeta, a prvenstvo je pratilo 356 novinara, doslovno sa cijele zemaljske kugle. Svi su oni bili odu{evljeni ambijentom i otvoreno{}u `itelja glavnog grada BiH, koji su ih do~ekali ra{irenih ruku, kao svoje najdra`e vrhunskom organizacijom i svim onim {to im je Sarajevo pru`alo. Otvoren je za tu priliku novih hotel (Bristol), grad je bio ure|en. Finansijski efekti bili su neobi~no zna~ajni, svi tro{kovi ove velike organizacije su

podmireni, a ostalo je i novca, kojim su izgra|ene nove stonoteniske sale u Sarajevu, Tuzli, Biha}u, Vitezu... Konzorcij, formiran za ovu priliku, unio je jedan novi stil i na~in u finansiranju“, napisao je na jednom od ovda{njih portala prije nekoliko dana Sead Had`ijahi}, dugogodi{nji sportski novinar Televizije Sarajevo, danas penzioner. “Nisu se ~ekala bud`etska sredstva, marketing i partnerstvo su u prvom planu, ne zaboravimo re}i da je predsjednik Po~asnog odbora bio tada{nji predsjednik SIV-a D`emal Bijedi}, na ~elu Organizacionog komiteta stajao nedavno preminuli Dragutin Braco Kosovac, a pokrovitelj je bio li~no drug Tito!“, pi{e Had`ijahi}. “Pokazat }e se ne{to kasnije da je STENS 73 bio ustvari u prvom redu, svojom savr{enom organizacijom, pokreta~ ideje koja je kasnije uspje{no realizirana doma}instva Sarajeva za 14. ZOI 1983. godine. Drugi efekti, zna~ajni za razvoj stonog tenisa u BiH bili su vi{e nego vidljivi - mladi, iz cijele BiH svim su srcem
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

DANI SLAVE I PONOSA
tada bili djeca i znaju sve o tom velikom sportskom doga|aju. Zato je Sarajevo ostalo posebno mjesto za mene. Mi smo tada bili smje{teni u novi hotel Terme na Ilid`i i bili smo prvi gosti zahvaljuju}i Stjepanu Kljui}u koji je napisao knjigu o meni. On je bio dopisnik Vjesnika a moja supruga je tada radila u Vjesniku, svaki tekst dopisnika je u redakciju stizao preko nje. Tako sam ja nekako kasnije i igrao za Vjesnik, pa onda i za Ve~ernji list. Ostao sam dobar prijatelj sa svima, sa Kljui}em, Antom Dafini}em...“ Dragutin [urbek je jedan od najve}ih sporta{a koji su ikada gradili karijeru na prostorima biv{e Jugoslavije. Uostalom, jedino su [urbek, Svetozar Gligori} i Miroslav Cerar nagra|eni nagradom AVNOJ-a za svoja dostignu}a. Pisati o listi medalja koje je osvojio zahtijevalo bi mnogo prostora zato }emo samo re}i kako je osvojio dva zlata, dva srebra i osam bronzanih medalja na svjetskim prvenstvima. Dalje, pet je puta bio prvak Evrope, ~etiri puta srebreni i deset puta bronzani. “Osvojio sam 37 medalja, mislim da se malo sporta{a time mo`e pohvaliti u karijeri“, ka`e nam. Ro|en je 1946. godine. Prvi reket sam je napravio od {perplo~e na ~asu koji se tada u osnovnim {kolama zvao OTO ili RTV, kako vam lak{e. Stolove je improvizirao od nekakvih dasaka sa tavana a mre`ice su bile geometrijska ravnala. Tako opisuje svoje po~etke. Prvi naslov prvaka osvojio je 1960. godine, sedam godina kasnije, u Sarajevu koje ve`e za svoje velike uspjehe, postao je me|unarodnim prvakom Jugoslavije.

prihvatili ovaj atraktivni sport, masovno i organizirano su posje}ivali STENS, pa su se na taj na~in, stvarale pretpostavke za njegov jo{ ja~i razvoj.“ E upravo je ta organizacija prvo o ~emu Dragutin [urbek pomisli kada se sjeti Sarajeva i Stensa. Nisu to ni dvije bronzane medalje koje je osvojio u Skenderiji, niti okr{aji sa mo}nim Kinezima, nego upravo organizacija po kojoj je BiH i tada{nja Jugoslavija bila poznata.

SARAJEVO JE POBJEDNIK STENS-a
“Znate {ta, prva asocijacija mi je fantasti~na organizacija. U to vrijeme smo bili, u Evropi i u svijetu, jedni od

najuspjelijih organizatora, znali smo odr`ati svjetska prvenstva na najvi{em nivou. Tu smo bili itekako poznati“, ka`e [urbek na po~etku razgovora za SB. “Ba{ sam neki dan gledao u novinama koje ~uvam anketu me|u u~enicima O[ Miljenko Cvitkovi} {ta je to Stens i uvijek se slatko ismijem odgovorima. Odigrao sam na STENS-u u ~etvrtfinalu fenomenalan, neponovljiv me~ sa Francuzom Jaquesom Sekretenom, najboljim defenzivcem na svijetu. Bio je u`asno te`ak obra~un - ja ro|eni ofanzivac i on savr{en defanzivac. Skenderija je ‘gorila’, nekoliko sati svi su bili na nogama; prije nekoliko godina sreo sam u Sarajevu ljude koji su

DRAGO I TOVA, DVIJE BRONZE
No, vratimo se opet Stensu i Sarajevu. U paru sa nerazdvojnim prijateljem Antunom Tovom Stipan~i}em osvojio je u dublu bronzu. Nije uspio ni u singlu do finala, i on i Tova gubili su u polufinalu 2119. Pobjednik u mu{koj konkurenciji bio je Kinez Hsi En Ting, koji je u finalu savladao velikog [ve|anina Kjela Johansona a tre}e i ~etvrto mjesto podijelili su tada nenadma{ni [urbek i Stipan~i}. Treba re}i da su na prvenstvu priliku da zaigraju dobila i dva Bosanca, Milorad @ivanovi} i Dimitrije Bili}. “Skenderija“ je bila na nogama, cijelo Sarajevo i tada{nja SFRJ navijali su za [urbeka i Stipan~i}a. Nisu stigli do vrha, osvojili su dvije bronze, {to je danas te{ko ponoviti. “Mi smo bili ro|eni pobjednici, bili smo ro|eni za taj sport. Bila je to zlatna generacija, jedno drugo vrijeme. @ivjeli smo jedan za drugog. Tada je bilo vi{e fanatizma, entuzijazma, nije bilo razlike me|u nama“, sje}a se [urbek. “Obojica smo igrali peti set i izgubili ga 2119, Tova Stipan~i} od Kineza, a ja od Johansona. Da smo imali vi{e sre}e, bilo bi
51

LEGENDE LEGENDE JUGOSLOVENSKOG JUGOSLOVENSKOG SPORTA SPORTA
Dragutin Dragutin [urbek [urbek ii Svetlana Svetlana Kiti} Kiti}

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

MAJSTORI “ZELENOG STOLA”

SKENDERIJA, SEDAMDESET I NEKE
Na Svjetskom prvenstvu u Sarajevu Dragutin [urbek je osvojio dvije bronzane medalje

zlato u finalu. Isto je bilo u parovima, ali osobno smatram da je to bio veliki uspjeh. Poslije su veliki igra~i i treneri govorili kako je u Sarajevu bilo toliko dobrih me~eva i igra~a da se ne zna koji je me~ bio najbolji. I dodavali kako ~ekaju na osvetni~ki pohod Dragutina [urbeka“, ka`e [urbek dodaju}i: “Tada pobijediti Kineze, [ve|ane ili Ma|are je bilo veliko. Mislim da smo bili bolji od njih, jer smo vi{e trenirali i bili pripremljeniji. Imali smo izvanredne rezultate. Bila je to sjajna generacija, od 1965. godine pa nadalje. Ja sam, do 1981. godine, sam ispratio sedam generacija Kineza.“ U poznim igra~kim godinama, petnaest godina nakon Sarajeva, [urbek je prvi put u `ivotu dobio priliku da se oku{a na Olimpijadi. Korejski je Seul bio organizator, Korejci su lobirali i izlobirali da stoni tenis postane olimpijski sport i tako je [urbek, tada ve} prekaljeni veteran iz
52

Njema~ke, otputovao na Olimpijske igre. No, tu su ve} nastupali neki novi klinci, Zoran Primorac i Ilie Lupulescu u{li su u finale a [urbek je morao ~ekati ~etiri godine da se ipak upi{e u historiju. Jugoslavija se raspala, u Barcelonu 1992. godine putovao je olimpijski tim samostalne Hrvatske. [urbek je, recimo i to, mnogo vremena provodio sa Zlatanom Sara~evi}em, atleti~arem koji je nosio zastavu BiH na otvaranju igara. Imao je [urbek 46 godina kada je izborio kvalifikacije za Olimpijski turnir. “Samo je Juan Antonio Samaranch bio stariji od mene u Barceloni“, ka`e smiju}i se. “S Primorcem sam igrao na Olimpijadi i na kraju smo okon~ali kao peti. Nije lo{e.“

O^EVI I SINOVI
U historiju je u{ao i zbog ~injenice da su on i njegov istoimeni sin Dragutin, koji je karijeru izme|u ostalog gradio i u mostar-

skom Zrinjskom, vjerovatno jedini otac i sin koji su zajedno nastupali za reprezentaciju. “Na to sam iznimno ponosan. Imate primjere bra}e Kli~ko ili Zlatka i Nike Kranj~ara, Niko je igrao dok je Cico bio izbornik, ali nisam siguran da su osim nas dvojice jo{ negdje otac i sin igrali zajedno za reprezentaciju.“ Zbog svega {to je napravio u stolnom tenisu bio je predmet istra`ivanja kineskih i japanskih stru~njaka koji su, prou~avaju}i njegove pokrete, poku{ali kreirate posebne metode treninga svojih igra~a. “Zvali su nas da nas prostudiraju, postavljali kamere, snimali dok igramo i sli~no. Poku{avali su sva{ta napraviti, ali je to bila gre{ka... Radili su imitaciju [urbeka, ali je uvijek ne{to falilo. Ja i Stipani} smo bili neprikosnoveni.“ Me|utim, ba{ zbog takvog upornog, studioznog rada ka`e kako Evropa kaska za Kinezima. “Kinezi vi{e nemaju potrebe i}i vani kao nekada da bi zaradili, sada van idu samo stari i istro{eni igra~i. Kinezi tako dobro pla}aju da svi ostaju ku}i. Vremena se mijenjaju pa sada igra~i iz Njema~ke idu u Rusiju. Primorac je igra~-trener u Gazpromu, Samsonov sli~no. @ivi u [paniji, a igra u Rusiji“, ka`e [urbek, dodaju}i: “Evropa kaska za Kinezima jer nemamo nijednog mladog igra~a, oko 2425 godina ili mla|eg. Trebamo se zamisliti iako ja, recimo, protiv njih imam pozitivan skor.“ Danas je [urbek savjetnik za sport zagreba~kog gradona~elnika Milana Bandi}a, za kojeg ka`e kako je osoba koja sportu poma`e i vi{e nego {to objektivno mo`e. U me|uvremenu je i magistrirao, ali ne u Zagrebu nego u - Travniku. “Studirali smo po Bolonji u Zagrebu i kada smo okon~ali studij, kazali su nam da to ipak nije dovoljno za magisterij“, ka`e zaklju~uju}i: “Ok, ni{ta onda, idemo na Edukacijski fakultet u Travnik. I tako je nekolicina nas iz Zagreba upisala taj studij, pratila predavanja, predavala projekte, platila {kolarinu i magistrirala pro{le godine. Sada razmi{ljam da mo`da napi{em neku knjigu. Mo`da ud`benik o autogenom treningu, psihi~koj pripremi sporta{a. Ili mo`da neku sa naslovom ‘Kako uni{titi 100 miliona Kineza‘.“
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

IZ GOJKOVE SEHARE

Izdavačka kuća PROFIL KNJIGA iz Zagreba nedavno je objavila knjigu ZBOGOM XX. STOLJEĆE: SJEĆANJA IVE VEJVODE, autora GOJKA BERIĆA; iz ovog izuzetno uzbudljivog i intrigantnog publicističkog djela nastalog na osnovu Berićevih razgovora sa “vrlo osebujnom pojavom u diplomaciji socijalističke Jugoslavije”, prenosimo, uz redakcijsku opremu, ali sa naslovom iz knjige, dio vezan za najmisteriozniju ličnost komunističkog svijeta

ZVAO SE MUSTAFA GOLUBIĆ
Pi{e: GOJKO BERI]

Kada ste po~eli da radite za Mustafu Golubi}a? Sa Mustafom me upoznala Zora Gavri}. Do{la je jednog dana i rekla mi: “Tra`i te jedan odgovorni drug.” To je bio uobi~ajeni na~in na koji su ugovarani konspirativni sastanci, kad bi se u Pragu pojavio neko iz rukovodstva Partije. I taj sam put mislio da me tra`e zbog kurirskih ili kakvih drugih poslova. Bilo je to sredinom 1934. godine. Preda mnom se pojavio ~ovjek srednjeg rasta, pro}elav, malo prosijed. Nikako nisam mogao da mu odredim godine. Imao je markantan nos i neobi~no blag osmijeh. Pitao me je {ta radim, kako `ivim, imam li djevojku, novaca... Tog dana mi je rekao da prekinem sve veze sa Partijom, i da }u ubudu}e raditi isklju~ivo s njim. Nisam znao ko je taj ~ovjek, niti sam se usudio da ga pitam {ta }u i za koga zapravo raditi. Vjerovao sam da }e to biti neki strogo povjerljivi partijski zadaci. Ni slutiti nisam mogao da je Mustafa Golubi} sovjetski vojni obavje{tajac. To sam saznao tek poslije rata. Da sam znao tko je, ustvari, Mustafa Golubi}, ja bih sebe sigurno smatrao aristokratom komunisti~kog pokreta. Jer raditi za sovjetsku obavje{tajnu slu`bu, za veliku rusku revoluciju, za Staljina, bila je tada najve}a ~ast koja je mogla da zadesi jednog komunistu.

Upali ste u veliku igru, a da o tome pojma niste imali? Upravo tako. Jednog dana Mustafa mi je rekao da odmah otputujem vozom za Beograd, prvom klasom, spava}im kolima. Dao mi je dovoljno novaca. Prvi put u `ivotu dopao sam nevjerovatnog luksuza, koji je meni tada bilo te{ko i zamisliti. U spava}im kolima bilo je prije rata kao u prvoklasnim hotelima, sa servisom i uslugom na najvi{em nivou. Uzeo sam jednokrevetnu kabinu, {to je sa stanovi{ta ilegale predstavljalo takvu sigurnost da me na ~ehoslova~ko-ma|arskoj i ma|arskojugoslovenskoj granici nitko nije ni budio. Mustafa mi je uo~i polaska dao jednu knjigu i ceduljicu, rekav{i da je predam advokatu Bori Prodanovi}u. Ceduljicu sam u{io u pojas pantalona. Jo{ nisam bio ovladao svim zakonima konspiracije, a bio sam i radoznao, pa sam po~eo zapitkivati Mustafu kuda zapravo idem i kakvu poruku nosim. “Treba da uspostavi{ vezu sa drugovima u blizini kraljevskog dvora”,

PRAVA MATEMATIKA
U svakom slu~aju, Mustafu sam tako re}i od prvog dana zavolio kao ro|enog oca. Kasnije sam razmi{ljao za{to je ba{ mene odabrao za saradnika, za{to mu je Zora Gavri} ba{ mene preporu~ila. Vjerovatno zato {to sam bio iz gra|anske obitelji, bolje, da ne ka`em elegantnije obu~en od ostalih studenata, i {to moje pona{anje nije ni~im ukazivalo na proletersko porijeklo. Pored svega, imao sam ~ehoslova~ki paso{, koji je onda bio cijenjen kao danas, recimo {vicarski.
54

kratko je odgovorio. Bio sam prosto zapanjen i, istovremeno, odu{evljen sposobnostima na{ih komunista. “Partija, eto, dopire do samog kraljevskog dvora!”, pomislio sam. Tek poslije rata doznao sam da je knjiga koju mi je Mustafa dao bila namijenjena knji`evniku Dragi{i Vasi}u, sovjetskom ~ovjeku koji je veze s Moskvom odr`avao i u toku rata, dok se nalazio u {tabu Dra`e Mihailovi}a. Bora Prodanovi} i neke `ene trebalo je da budu posrednici. Stigav{i u Beograd, pravo sa ulice upao sam u Borin stan. Predao sam mu ceduljicu, koja je trebala da me predstavi. Me|utim, Bora se razbjesnio. Po~eo je vikati na mene i nazivati me provokatorom. Poku{ao sam ga smiriti, pomenuv{i mu neke beogradske komuniste: mog druga iz Praga Slobodana [kerovi}a, tada sekretara SKOJ-a u Beogradu, kompozitora Vojislava Vu~kovi}a i jo{ jedno ime, ne sje}am se vi{e ~ije. Bora je na to spustio ton i zakazao mi novi sastanak, isti dan poslijepodne, u ku}i Vojislava Vu~kovi}a. Kod Vojislava sam zatekao Ivu Lolu Ribara i slikara \or|a Andrejevi}-Kuna. Moj identitet nije vi{e bio sporan, ali drugovi nisu uspjeli de{ifrirati poruku iz knjige, niti da otkriju ko se krije iza pseudonima na ceduljici. Meni se `urilo, bojao sam se policije. Oti{ao sam pravo kod Krle`e koji je tada u Beogradu izdavao ~asopis Danas, u kome sam ja ranije objavio jednu filmsku kritiku. Zatekao sam ga u redakciji, koja se nalazila na tre}em spratu zgrade u ulici Zmaja od No}aja. “Krle`a, treba mi alibi”, obratio sam mu se. “Ako budem imao problema s policijom, re}i }u da sam do{ao kod Vas radi uspostavljanja saradnje izme|u ~ehoslova~kih i jugoslovenskih intelektualaca.” Krle`a je bio stra{no ljut. Psovao je i mene i onog tko me je neiskusnog poslao “pravo na noge beogradskoj policiji”. Ali bez ikakvog razmi{ljanja pristao je da mi pomogne, ako bude potrebno. Poslije nekoliko dana vratio sam se neobavljena posla u Prag. Kako je reagirao Golubi}? Bio je vrlo ljut. Uputio je dosta pogrdnih rije~i na ra~un Bore Prodanovi}a,
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

ISPOVIJEST SOVJETSKOG OBAVJE[TAJCA IZ STOCA
dolara. Uvijek sam se ~udio otkud ima toliko povjerenja u mene. Mustafa mi je davao d`eparac, za djevojku i provod. To su bila krizna vremena. Otac je lo{e prolazio u Jugoslaviji i vrlo skromno sam `ivio, a Mustafa me vodi na objede u najluksuznije pra{ke restorane, le`erno i galantno pla}aju}i visoke ra~une. To je bila sjajna kamufla`a za ilegalni rad, jer policiji nije moglo pasti na pamet da me|u diplomatama i ostalom gospodom sjede i goste se komunisti. Nas dvojica smo uvijek dolazili sa crnim {e{irima, a policija je komuniste vidjela kao zapu{tene neobrijane ljude koji nose ka~kete ili francuske kape i kojima novine vire iz d`epova. Često smo se sastajali i po kavanama. Jedna od njih nalazila se u blizini pra{ke burze. Konobari su mislili da je Mustafa burzijanac koji dolazi s burze da tu popije svoj uobi~ajeni kapu~ino. Kad ga u uobi~ajeno vrijeme nije bilo u kavani, konobar bi mi govorio: “Va{ otac nije dolazio, sigurno se zadr`ao na burzi.” Mustafa bi se ponekad pojavio sa fino upakovanim paketi}em u ruci, kakve su kupovali imu}niji ljudi, ili otmjeno vode}i sa sobom malog psa. Uvijek je sjedio u uglu kavane, okrenut le|ima ulazu, tako da je na velikim ogledalima mogao pratiti ko ulazi u lokal. Nekad bi sasvim mirno rekao: “U{ao je policijski agent, treba da platimo ra~un i iza|emo.” Po`urili bismo u prvi pasa`, odakle smo posmatrali da li nas netko prati. To mora da je neobi~no sje}anje: dru`ite se sa ~ovjekom koga obo`avate, radite za njega, on Vam vjeruje, a ipak o njemu ne znate ni{ta!? Mustafa me je nau~io da ga ni{ta ne pitam, a sam je malo govorio. Znao sam samo da je Hercegovac iz Stoca. Nisam imao pojma da je bio ~lan Mlade Bosne, Apisov prijatelj su|en na solunskom procesu, da ga je kralj Aleksandar smatrao za svog najopasnijeg li~nog neprijatelja i da se pla{io da }e ga upravo on ubiti; da su ga agenti beogradske policije ve} imali u automobilu u Be~u i da im je on isko~io iz auta i pobjegao. Rijetko stamen karakter, fanati~no odan revoluciji, Mustafa je bio ljudski osje}ajan, nostalgi~an i sentimentalan. Ponekad bi tiho zapjevu{io neku sevdalinku. Čeznuo je i bolovao za Bosnom, koja je za njega bila neki daleki raj na zemlji. Je li Vam i{ta govorio o Rusiji? Rijetko mi je pri~ao o Sovjetskom Savezu, ali kad bi po~eo, to su bili sve sami superlativi. Jednom mi je obe}ao da }e me poslati u Moskvu. “Vidje}e{, dobro }e{ se provesti”, rekao je. Meni je to bilo nekako ~udno: da me Mustafa ne {alje u Moskvu nekim poslom, ve} da se malo provedem.
55

SA VANGE ZA SJE]ANJE
Olga i Ivo Vejvoda s Jovankom i Titom na Brionima, 1957. godine

smatraju}i ga glavnim krivcem {to je ta stvar propala. Zahtijevao je da se odmah vratim u Beograd. Sjetio sam se Krle`inog bijesa i zamolio sam Mustafu da sa~ekamo da pro|e makar mjesec dana. Napokon je pristao.

^E@NJA ZA BOSNOM
Opet sam krenuo na put s knjigom i novom ceduljicom, sa nekim drugim potpisom. Kad je Bora Prodanovi} pogledao ceduljicu, uzviknuo je prosto ozaren. “Pa to je Mustafa Golubi}!” I tako mi je, nehotice, otkrio ime ~ovjeka za kojeg radim. Bora je uzeo knjigu, a ja sam ponovo oti{ao do Krle`e. Do~ekao me je ljutito i upitao: “Tko li to radi, tko te {alje u takve opasnosti?” Vrativ{i se u Prag, sjeo sam da ru~am s Mustafom u jednom prvorazrednom restoranu. I to je bila jedna forma konspiracije - sastajanje u najskupljim lokalima i restoranima. Prije nego sam mu podnio izvje{taj, Mustafa je rekao: “Dobro si obavio posao, samo da se Bora nije izlajao.” Bio sam zapanjen. Otkud to Mustafa zna? “Ti si bio pra}en od mog ~ovjeka”, rekao je mirno. Za mene je to bio stra{an udarac. ^inilo mi se da Mustafa nema u mene dovoljno povjerenja i da me je zato dao pratiti. Jer, eto, izvje{taj o mom boravku u Beogradu stigao je prije, i mimo mene. Osje}ao sam se kao da tonem u zemlju. Mustafa je to primijetio i izgovorio ~arobnu re~enicu: “I mene prate!” Pa dakako, pomislio sam, ako Mustafu u koga vjerujem kao u Boga, u kome vidim cijelu Kominternu, ako njega prate, onda je prirodno da prate i sve ostale. Zna~i, interes revolucije nala`e da svi budemo pra}eni. Pojedinac nije va`an, ma tko bio. Ljudi mogu biti slabi, mogu pogrije{iti, popustiti, a svjetsku revoluciju treba ~uvati. Ona je neprikosnoven kriterij svega {to radi{ u `ivotu. Tako sam tada razmi{ljao.
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

Kako je Golubi} djelovao u Pragu? Gdje je stanovao, kako je `ivio? Ja nikad nisam znao u kojem se hotelu nalazi. Pri~ao mi je da no}u vri{ti i da sobarice dolaze u njegovu sobu da ga bude iz ko{mara. O~igledno je stalno bio u strahu da u snu ne izgovori neku tajnu, kao {to se i Lenjin bojao da zaspi kad je vozom putovao iz [vicarske preko Njema~ke u Rusiju. Pribli`avao se rat i sigurno su iz Moskve tra`ili od Mustafe sve vi{e i vi{e podataka. Svoju konspiraciju bio je razvio do perfekcije, bila je to prava matematika. Jednom sam na zakazani sastanak zakasnio samo minut, ali Mustafe ve} nije bilo na dogovorenom mjestu. Nisam znao s kim se sastaje u Pragu i tko sve za njega radi. Kad bi nekud odlazio, rekao bi mi samo: “Vidje}emo se uskoro”. Primijetio sam da ima mnogo novaca. Nekad je i mene slao u banku, da promijenim po hiljadu i vi{e

Mustafa Golubi}

IZ GOJKOVE SEHARE

VELIKA ISKUSTVA
Ivo Vejvoda, u svijetloj uniformi, na I. kongresu kulturnih radnika Hrvatske (lijevo); Vejvoda u dru{tvu Ko~e Popovi}a i Selwina Lloyda, ministra vanjskih poslova Velike Britanije (desno)

Ljudi koji su u svijetu radili za sovjetsku obavje{tajnu slu`bu imali su u Moskvi posebne bordele, u kojima su se relaksirali poslije raznih opasnosti u kojima su `ivjeli u inostranstvu. To sam, dakako, poslije saznao. Jednom prilikom ste iz Beograda donijeli Krle`in ~asopis Danas u kojem je tiskan ~lanak Vase Bogdanova o ma|arskoj revoluciji i ~lanak Vase Srzenti}a Gluvog o imperijalizmu. Golubi} je navodno u razgovoru s Vama o{tro kritizirao Bogdanova i Srzenti}a? Zajedno smo pro~itali ~lanke Bogdanova i Srzenti}a. Mustafa se trudio da me uvjeri da su stavovi u tim ~lancima krivi, da su revizionisti~ki. Tra`io je da iz univerzitetske biblioteke donesem Engelsovu knjigu na njema~kom jeziku kako bi mi objasnio o ~emu se tu radi, za{to je Engels tako ru`no pisao o Ju`nim Slavenima, posebno o Hrvatima kao kontrarevolucionarnoj naciji koju i fizi~ki treba uni{titi zbog sramne uloge u ma|arskoj revoluciji 1848. godine. Čitao sam s Mustafom Engelsov tekst na njema~kom. On mi je rekao kako Engels nije bio dovoljno informiran o situaciji kod nas i da je ma|arsko srednje plemstvo sa Lajosem Kossuthom na ~elu negiralo sva nacionalna prava ne samo Hrvatima, nego i Srbima u Vojvodini, koji su u prvim danima revolucije bez uspjeha ponudili Kossuthu saradnju. Bilo je o~ito da su neki Engelsovi stavovi neodr`ivi, ali Mustafa je ~inio sve da ne pokoleba moje povjerenje u Engelsa, a preko njega i u Marxa. Kad se Nikola Petrovi} poslije studija u Pragu vratio u Beograd, prenio je drugovima Golubi}evo mi{ljenje o pomenutim ~lancima Bogda nova i Srzenti}a. Sje}ate li se posljednjeg susreta sa Golubi}em? Posljednji put sam ga sreo u centru Praga, na Vaclavskim namestima. Bilo je to u prolje}e 1935., kad sam iza{ao iz zatvora.
56

Jedna elegantno obu~ena `ena ga je dr`ala ispod ruke, a Mustafa je nosio neki paketi} i vodio psa. Sav radostan pojurio sam mu u susret, ali me je on vrlo grubo otjerao. Ubrzo mi je po Zori Gavri} poru~io da do|em u jedan park izvan Praga. Kad smo se sreli na dogovorenom mjestu, Mustafa me je ukorio: “Jesi li poludio? Izlazi{ iz zatvora i prilazi{ mi u centru grada, gdje je najvi{e agenata!?” Objasnio mi je razloge svog grubog postupka prema meni na Vaclavskim namestima.

HEROJSKO DR@ANJE
I taj na{ posljednji susret zavr{io je u znaku najve}eg prijateljstva. Sa svojim neodoljivim blagim smije{kom na licu, oprostio se od mene. Poslije poraza u [paniji na{ao sam se u francuskom logoru. U ljeto 1939. dobio sam dozvolu da odem u Pariz i posjetim svoju `enu, koja je tamo rodila sina. U Parizu sam sreo Alfreda Bergmana, koji je bio rukovodilac tehnike CK KPJ. On je uspio da se do~epa oko 150 paso{a kanadskih interbrigadista koji su, kao i ~ehoslova~ki i {vicarski paso{i, bili na velikoj cijeni. Znam da su tada sve policije tragale za tim kanadskim paso{ima, ali ih nisu prona{le. Bergman mi je u Parizu rekao da me tra`i jedan ~ovjek i da `eli sa mnom da se sastane. Insistirao sam da mi ka`e ko me tra`i, ali je Bergman to odbio. Nisam pristao da idem na sastanak s nepoznatim ~ovjekom, tako da do tog susreta nije ni do{lo. Poslije sam saznao da me je, ustvari, tra`io Mustafa Golubi}. On se spremao za povratak u Jugoslaviju i vjerovatno je htio da i ja idem s njim. Postoje razli~ite verzije o njegovoj smrti. Mustafa se pred rat vratio u Beograd. Znam da su \ilas i Rankovi} obavijestili Tita da se “tu muva neki tip”, da vrbuje ljude i da ga treba likvidirati. Tito je tra`io da mu donesu njegovu fotografiju. Kad su

mu je donijeli, rekao je: “Ostavite ga na miru.” Čuo sam dvije verzije o smrti Mustafe Golubi}a. Po jednoj, uhap{en je na ulici, sa uniformom visokog njema~kog oficira koju je nosio u smotuljku, a po drugoj netko je Gestapou odao adresu na kojoj je stanovao. Agenti su ga iznenadili u stanu, kraj tajne radiostanice, dok je Moskvi slao neku poruku. Poslije rata interesirao sam se kod Rankovi}a za Mustafinu sudbinu. On mi je rekao da su odmah poslije oslobo|enja formirali komisiju ~iji je zadatak bio da ispita Mustafino dr`anje na policiji. Prema Rankovi}evim rije~ima, utvr|eno je da se Mustafa Golubi} dr`ao herojski. Iako je bio izlo`en najve}im mukama, nije rekao ni svoje pravo ime. Po{to su mu prebili obje cjevanice, morali su ga na stolici iznijeti da bi ga strijeljali. Gestapo nije saznao koga je imao u rukama. Strijeljan je u Dvorskom parku ispred zgrade Skup{tine. Mnogo godina kasnije ~uo sam od jednog na{eg histori~ara da su Rusi, u{av{i u Beograd, otkrili Mustafine posmrtne ostatke, tajno ih prenijeli u Moskvu i tamo sahranili. Vladimir Dedijer tvrdi da ste Vi, zajedno sa Vlajkom Begovi}em, prije rata radili za sovjetsku obavje{tajnu slu`bu za Balkan, ~iji je centar bio u Pragu, i da biste mogli da date “istorijska svjedo~anstva o ~istkama nekih na{ih poznatih revolucionara u [paniji”. Nikada nisam radio za sovjetsku obavje{tajnu slu`bu na Balkanu, niti sam znao da se njen centar nalazi u Pragu. Ni u [paniji nisam radio za sovjetsku obavje{tajnu slu`bu. Za vrijeme studija u Pragu radio sam za Mustafu Golubi}a, ali nisam, kao {to tvrdi Dedijer, nosio pismene poruke “pojedinim istaknutim sovjetskim obavje{tajcima”. Mustafa Golubi} nije bio agent NKVD-a, ve} sovjetski vojni obavje{tajac. Time, dakako, ne `elim re}i da ove dvije slu`be nisu sara|ivale.
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE

^ESTITAMO VAM 1. MAJ , ME\UNARODNI PRAZNIK RADA

SRETAN VAM 1. MAJ!

IZVOR NARODNE SNAGE

Najave o tome da će nizom kulturnih i drugih događaja u Sarajevu juna naredne godine biti obilježena stogodišnjica početka Prvog svjetskog rata već su izazvale polemiku u javnosti; naš saradnik, istoričar i bivši ambasador BiH u Francuskoj i u Egiptu piše o Gavrilu Principu “koji zaslužuje da se u Sarajevu o njemu iznese istorijska istina”

PRINCIPIJELNO O PRINCIPU
KO^IJE KO^IJE ZA ZA RAJ RAJ
Prijestolonasljednik Prijestolonasljednik Franjo Franjo Ferdinard Ferdinard ii njegova njegova supruga supruga Sofija Sofija na na izlasku izlasku iz iz sarajevske sarajevske Vije}nice, Vije}nice, 28. 28. juna juna 1914. 1914. godine godine

Pi{e: Prof. dr. SLOBODAN [OJA

N
58

a{ esejista Pero Slijep~evi} svojevremeno je jednostavno opisao Aleksu [anti}a: “Krv juna~ka, du{a devoja~ka.” Ovaj opis savr{eno pristaje jednom nje`nom sanjaru koji je prezren i onemo}ao umro prije 95 godina, 28. aprila 1918. godine. Nije stigao napuniti 24 godine. Gavrilo Pr

incip se rodio u Obljaju kod Grahova jula 1894., u siroma{nom i od Austro-Ugarske zaboravljenom kraju. To mu je pomoglo da dublje osjeti narodne nevolje koje ga nikad nisu ostavljale mirnim. Ispunjen najplemenitijim idejama i osje}anjima, Princip nije pripadao onim sanjarima koji `ivot odsanjaju ve} odabranim kojima snovi daju podstrek i snagu da vlastitim djelom i `rtvom promijene okrutnu i nepodno{ljivu realnost. To su oni rijetki nesebi~ni ljudi koji zaboravljaju sebe, koji nesavladivo

te`e da potomstvu podare nacionalnu slobodu i socijalnu pravdu.

PRAVEDNIJE DRU[TVO
Gavrilo Princip je tom cilju posvetio svoj kratki `ivot i mi to moramo znati i prenositi drugima. Omladina porobljenih naroda obi~no je sentimentalnija, dru{tveno svjesnija i temperamentnija. Njen romantizam i idealizam uvijek je pomije{an sa po`rtvovno{}u i akcijama koje su se ra|ale iz njihovih misli i `elja.
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

[TA JE NAMA GAVRILO
@RTVA ZA PROMJENE
Gavrilo Princip imao je nepunih dvadeset godina kada je izvr{io atentat na bra~ni par, Franju i Sofiju

knjigom pod rukom, slobodom u srcu i pjesmom na usnama. Tako }emo lak{e shvatiti za{to su neumitno poletjela dva metka u Sarajevu na Vidovdan 1914. godine. Sarajevski atentat bio je vrhunac neprestanog stremljenja k narodnom oslobo|enju. Trebalo je ukloniti sve prepreke na tom putu, a Franjo Ferdinand je bio njihovo oli~enje. Taj i u Be~u omra`eni prijestolonasljednik predstavljao je arogantnog osvaja~a koji je narodima u Habzbur{kom carstvu oduzimao slobodu i ponos. Ovaj atentat bio je {esti u nizu od pet neuspje{nih atentata na austrougarske visoke du`nosnike. Prvi je izvr{io Bogdan @eraji}, juna 1910., a ~etiri naredna po~injena su u Hrvatskoj. @eraji}ev atentat na generala Vare{anina sna`no je uticao na svu omladinu. Svi su se divili @eraji}u i kri{om odlazili na njegov grob, a Gavrilo posljednji put dan uo~i atentata. Svi slobodarski umovi tog vremena dive se hrabrim golobradim atentatorima. Povodom atentata Luke Juki}a na bana Cuvaja, juna 1912., Antun Gustav Mato{ je napisao: “Ovakvi ~ini... jedini su na~in borbe i narodne reakcije u bespravnim zemljama... Juki}ev gest bija{e tek slu~ajno gest Juki}ev, to bija{e gest naroda koji, u nemogu}nosti parlamentarne samoza{tite, smatra i takav akt zakonitim sredstvom pravedne samoodbrane.”

Nikada ni prije ni poslije ju`noslovenski narodi nisu imali takvu moralnu i hrabru omladinu okupljenu oko Mlade Bosne, a savremena dru{tvena svijest koje se nepopravljivo kvari i uru{ava {ap}e nam da se vjerovatno vi{e nikad ne}e ni roditi. Mlada Bosna ime je dobila po uzoru na Mazzinijevu Mladu Italiju (La Giovine Italia). To nije bila organizacija koja ima svog predsjednika niti detaljno razra|en program ili politi~ku strukturu. Ona je jednostavno oko sebe magnetno okupljala samo ono najbolje {to je na{a zemlja iznjedrila krajem devetnaestog vijeka. Njihov program bili su njihovi ideali koje su instinktivno osje}ali i dijelili, bez mnogo rije~i. Njihova religija bila je sloboda, a njihova vjera je bila svijest da mogu promijeniti svijet. Slobodu i pravdu nije trebalo opisivati, za njih se valjalo boriti. Zdravi i poletni, omladinci s po~etka dvadesetog vijeka bili su najbolje ogledalo na{e moralne dubine, divan primjer {irokogrudosti i neustra{ivosti u moru sebi~nosti, inertnosti i straha. Mladi

pjesnik Milo{ Vidakovi} poru~uje da “u nama i kroz nas govore svi vjetrovi na{e zemlje, svi njeni zvukovi, njene svjetlosti i talasanja”. Na su|enju poslije atentata Princip je kazao: “Moje je bilo mi{ljenje da svaki koji ima du{u i osje}aja za narod koji pati, trebao bi da protestuje i u~ini {to bilo, jer je osveta slatka i krvava.” U Mladoj Bosni, uz pojam nacionalnog oslobo|enja uvijek je i{ao i pojam pravednijeg dru{tva. Gavrilo Princip je bio naj~istiji izvor narodne snage i njegova savjest, i zato se za to pravednije dru{tvo i `rtvovao. Mlada Bosna je prije svega skup produhovljene omladine ~iji se duh najbolje izra`avao ne samo u akcijama ve} u publicistici i knji`evnosti. Svi ~lanovi Mlade Bosne bili su ili strastveni ~ita~i ili ljudi od pera. Gutali su knjige i o njima raspravljali u kru`ocima. O Mladoj Bosni se mo`e objektivno raspravljati jedino ako napravimo neodvojivu spregu izme|u politi~kog, socijalnog i umjetni~kog. A oni su sve zajedno: borci i revolucionari sa

STJECI[TE SVJETSKIH SJE]ANJA
Atentat koji je po~inio Gavrilo Princip mogao je uraditi bilo ko i on je zapravo zajedni~ko djelo cijele jedne generacije. O njoj, a ne samo o Principu, moramo {to vi{e govoriti uo~i stote godi{njice atentata. ^esto se, me|utim, de{ava da se Princip pominje u neveselom kontekstu. Pro{le sedmice je bio predmet polemike koja je sre}om brzo prohujala, za 24 sata. Najprije je 18. aprila u jednom saop{tenju Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, posumnjao u dobre namjere Francuske koja priprema niz aktivnosti oko obilje`avanja stogodi{njice sarajevskog atentata i `eli da organizuje jedan veliki nau~ni skup istori~ara u Sarajevu od 24. do 27. juna 2014. godine. Dodik se pla{i da bi ovaj skup poslu`io kao mjesto gdje bi se “prekrajala istorija” te da bi to bio “novi propagandni napad na Srbe”. Slaba strana tog saop{tenja je {to se u istom tekstu Francuzima indirektno pripisuje ne{to {to i sam Dodik jasno pripisuje Sarajevu jer ono,

Stogodi{njica Prvog svjetskog rata je veliki datum i veoma je va`no da se u Sarajevu, povodom ovog velikog doga|aja, napravi ne{to veliko i dostojanstveno
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

59

IZVOR NARODNE SNAGE
kako veli, “klevetni~ki kvalifikuje” Principa kao “podmuklog teroristu”. A Sarajevo nije Francuska i ne treba je kritikovati za stavove koje ne zastupa ni cijelo Sarajevo. Ambasada Francuske u Sarajevu je brzo odgovorila sa pomiruju}im ali jasnim saop{tenjem u kojem su odbacili svaku mogu}nost pristrasnosti ili revizionizma. Du`an sam na ovom mjestu saop{titi ne{to {to malo ljudi zna. Ideju da se napravi nau~ni skup istori~ara u Sarajevu na potpuno vlastitu inicijativu ponudio sam prije godinu dana francuskim vlastima. Bez te inicijative ne bi bilo ni skupa. Stogodi{njica je veliki datum, naro~ito ako je posrijedi svjetski rat. Sarajevo }e prirodno biti stjeci{te svjetskih sje}anja i veoma je va`no u Sarajevu napraviti ne{to veliko i dostojanstveno, bez politikantstva i revizionizma. Bojim se da mi to jo{ nismo u stanju napraviti. Smatrao sam da samo Francuzi i njihovi vrhunski istori~ari mogu biti prihvatljivi za sve tri istoriografije u Bosni i Hercegovini i da ba{ oni budu organizatori jednog velikog skupa najboljih stru~njaka za prvi svjetski rat na svijetu. Ako u Sarajevo dovedete erudite koji nau~no i savjesno godinama tragaju za istorijskom istinom, ne postoji nikakav rizik da }e bilo ko mo}i prekrajati istoriju. Ozbiljan istori~ar zna i lako }e objasniti da bi do rata do{lo i bez atentata, da ni srpska vlada ni Crna ruka nisu organizatori atentata i da je on isklju~ivo djelo plemenitih usijanih glava. Tendenciozna tuma~enja javljaju se samo na amaterskim skupovima kvazinau~nika i politikanata i njih se zaista treba pla{iti. @ivimo u vremenu stalnih prevara i podvala, i strah od njih je sveprisutan. Uistinu, neka tendenciozna i zlonamjerna tuma~enja istorije, kako kod nas tako i u svijetu, poku{avaju prikazati Mladobosance kao brutalne teroriste ili oru|e u AN\EO PRAVDE

Žrtva za potomstvo
Gavrilo Princip nije `elio da ga zovu herojem niti se smatrao herojem. On je samo `elio da se `rtvuje za potomstvo od koga ne o~ekuje da ga slavi ve} da bude svjesno njegove `rtve. Koliko smo mi danas svjesni te `rtve? Ako jedno dru{tvo kritikuje svog an|ela slobode i pravde, onda to najbolje govori o dru{tvu u kome `ivimo. Mi ~ak nismo dostojni ni da hvalimo Principa, a kamoli da ga kudimo. ^esto se, a naro~ito danas uo~i godi{njice smrti Gavrila Principa, sje}am rije~i Mladobosanca Pere Slijep~evi}a s po~etka ovog teksta: “Po~ivajte mirno, naivni mladi junaci. Vi ni{ta niste izazvali. Dogodila se druga, ina~e ~esta stvar: lukavi, zreliji od vas, poslu`ili su se va{im de~a~kim delom i protuma~ili ga kako je njima trebalo. To va{e delo bilo je ~estita neka ludost, neoprezni jedan gest poni`enih i uvre|enih - ali kakvo je da je bilo, ono je va{e i samo va{e.”

rukama Beograda i pritajene borce za veliku Srbiju. To je lako demantovati a najbolje je to argumentovano uraditi na skupu idu}e godine. Mlada Bosna bila je u pravom smislu rije~i jugoslovenska organizacija koja je imala cilj ne samo oslobo|anje ju`noslovenskih zemalja nego i jugoslovensko narodno jedinstvo. U atentatu su u~estvovali pripadnici sve tri

NEMIRAN DUH: Gavrilo Princip se rodio u Obljaju kod Grahova jula 1894., u siromašnom i od Austro-Ugarske zaboravljenom kraju. To mu je pomoglo da dublje osjeti narodne nevolje koje ga nikad nisu ostavljale mirnim

SU\ENJE ZA ATENTAT
Fotografija snimljena za vrijeme su|enja ~lanovima Mlade Bosne 60

na{e vjere. Gavrilo Princip je sebe na sudu nazivao Srbohrvatom koji se borio za Jugoslaviju: “Mi nismo nikada o~ekivali od Austrije, da bi ona ujedinila Jugoslovene, ve} smo o~ekivali da se ona raspadne kao kuga, te da je izme|u nas Jugoslovena nestane.” Francuska se ne mo`e kriviti za namjeru da }e u Sarajevu prekrajati istoriju. Po{to sam ja koordinator izme|u lokalnih nau~nih institucija i Francuske, znam vrlo dobro o ~emu govorim, kao {to znam koliko je sna`na `elja francuske “Misije Stogodi{njice” da ovaj nau~ni skup, posve}en budu}nosti i okrenut mladima, protekne u duhu prave nauke. Uostalom, sav moj anga`man ide u istom pravcu i sigurno }u onemogu}iti svaki poku{aj banalizacije ovog ambiciozno zami{ljenog skupa na kojem ne}e biti mjesta za zlonamjerne. I zato sam ubije|en da u Sarajevu tokom konferencije, kad se sve sumnje raspr{e, ne}e biti praznih stolica. Suvi{e je ve} nepravde u~injeno Gavrilu Principu da bi se dodale i nove. Umjesto verbalnih diskusija o tome ko je bio Gavrilo Princip, bolje bi bilo da se dr`ava i entiteti anga`uju oko obnavljanja Principove rodne ku}e jer je krajem jula 1995. Sedma gardijska brigada Hrvatske spalila Gavrilovu sirotinjsku brvnaru. Sramota je da na mjestu gdje je ro|ena jedna velika istorijska li~nost o kojoj se mnogo govori niko i ne pomi{lja da obnovi ono {to se ne smije ru{iti. Time ru{imo sve univerzalne vrijednosti i principe kojih se, izgleda, olako odri~emo. Sramota je tako|e {to su uklonjeni Principovi tragovi sa mjesta gdje je stajao u~i atentata, mjesta na kojem i danas turisti uzalud tra`e Gavrilove male stope. Treba ih vratiti na njihovo mjesto prije proslave stogodi{njice. Nau~ni savjet skupa istori~ara sigurno }e to sugerisati, a nau~na konferencija u junu idu}e godine mora uspjeti i zbog duga Gavrilu Principu koji zaslu`uje da se u Sarajevu o njemu iznese istorijska istina.
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

IVAN [TRAUS

Ilustrovao je prvu objavljenu poemu MAKA DIZDARA, izgradio popularne sarajevske nebodere-blizance Momu i Uzeira i futuristički Muzej vazduhoplovstva u Beogradu, a nedavno je primljen za inostranog člana Srpske akademije nauka i umetnosti; akademik IVAN ŠTRAUS, veliki bosanskohercegovački arhitekta slovenskog porijekla, za “SB“ govori o svom životnom i profesionalnom putu, arhitekturi i konkursima, ratu i članstvu u SANU...
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

V

ijest o tome da je bosanskohercegova~ki arhitekta Ivan [traus izabran za inostranog ~lana Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), objavljena po~etkom novembra pro{le godine, u ovda{njim medijima i javnosti pro{la je gotovo nezapa`eno. Mo`da je jedan od razloga taj {to je u isto vrijeme kada i [traus u ~lanstvo SANU primljen i austrijski pisac Peter Handke, poznat po svojoj otvorenoj podr{ci re`imu Slobodana Milo{evi}a u (po)ratnom periodu, {to je novinarima u regiji bilo kudikamo zanimljivije kao jo{ jedna potvrda da ~uveni Memorandum SANU jo{ uvijek `ivi i opstaje i ~eka novo bu|enje. Za razliku od Handkea, Ivan [traus vlastitim izborom uvijek je bio daleko od politike {to, naravno, ne zna~i da nema svoje politi~ke stavove, ali o tome javno nikada nije `elio govoriti.

ŠTRAUS BOSANSKO-SRPSKI
AKADEMIK
“Ponosan sam na sve svoje ku}e, ali ja sam, prije svega, arhitekta Sarajeva“
Poziv za prijem u SANU do{ao je, ka`e, prili~no neo~ekivano. “Pitali su me neki zar nisam mogao ‘izbje}i’ to ~lanstvo u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Ali ja sam to do`ivio isklju~ivo kao priznanje struke i zbog toga sam i prihvatio, politika s tim nema nikakve veze“, pri~a [traus. “Kad sam bio u Beogradu, poklonio sam svoju monografiju predsjedniku SANU i sekretaru Odeljenja umetnosti, koji je arhitekt po profesiji. Onda je jedan ~ovjek tamo pitao: ‘Zar nije ova monografija mogla da pro|e bez ova dva crvena lista?‘ A ta dva crvena lista ozna~avaju ono vrijeme u kojem ja nisam mogao da radim - na njima su slike UNISSLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

OD BANJALUKE, PREKO ZAGREBA DO SARAJEVA
Dopisni ~lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine postao je jo{ 1984., a redovni ~lan od 1995. godine.
62

BOSANSKI ARHITEKT U SANU
ovih nebodera, zgrade Elektroprivrede i Vije}nice koje gore… I to je moja monografija, a ne monografija Sarajeva ili raspada Jugoslavije.“ @ivot i profesionalni put Ivana [trausa obilje`ili su mnogi gradovi i mjesta u biv{oj Jugoslaviji. Ro|en je 1928. godine u Srbiji, u selu Kremna na sjeveru Zlatibora, odakle poti~e i poznato Kremansko proro~anstvo porodice Tarabi}a. “Kad sam imao nekih ~etiri godine, otac je dobio premje{taj u Banjaluku pa smo oti{li tamo da `ivimo. Banjaluka je i jedini grad koji pamtim iz tog perioda djetinjstva. Tamo sam zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju, a ime sam ina~e dobio po stricu koji je `ivio u Zagrebu i nije imao djece. Otac mi je umro kad sam imao osam godina i onda sam kod tog mog strica provodio svako ljeto. Tako sam upoznao i zavolio Zagreb, a zagreba~ki urbanizam i arhitektura su mnogo uticali na mene“, ka`e akademik [traus. Godine 1947. [traus je kao devetnaestogodi{njak u Zagrebu upisao studij arhitekture. Neko vrijeme zbog bolesti je morao pauzirati na fakultetu, a kada je do{lo vrijeme da nastavi, 1950. godine pre{ao je na Tehni~ki fakultet u Sarajevo i u tom gradu ostao do danas. “Po~eo sam raditi i zara|ivati jo{ kao student. Kad sam po~eo ku}i da donosim pare, majka je u po~etku mislila da sam ih negdje ukrao nije vjerovala da se sa tako malo godina mo`e pristojno zaraditi pi{u}i cijene za robne ku}e. Onda sam u jednom periodu smi{ljao rebuse i kri`aljke za Oslobo|enje i pravio ilustracije za pripovijetke koje su objavljivane u novinama. Bio sam dobar crta~, i{lo mi je to od ruke... Maku Dizdaru sam napravio naslovnu stranu za njegovu prvu poemu Pliva~ica koju je {tampao kao cjelinu na novinskom papiru“, govori Ivan [traus. Studirao je punih jedanaest godina jer je, kako ka`e, “sve {to se pri~a na katedrama za njega bilo sporedno“: “Od po~etka sam bio sumnji~av prema tim teorijama. Moji profesori bili su sjajni arhitekti - bra}a Kadi}, Du{an Smiljani}, Mate Bajlon… Ali, oni su donijeli sa sobom skripte iz Praga i Be~a, kao {to bih i ja to vjerovatno uradio za svoje u~enike. A to vam se svodilo otprilike na to da u~ite o cigli, materijalu o kojem se ve} sve zna i sve je re~eno.“ Vi{e od teoretske nastave mladog [trausa su u to vrijeme zanimala zbivanja u svjetskoj arhitekturi. Divio se idejama i djelima Le Corbusiera, Miesa, Wrighta, Alvar Alta, Niemeyera, Kenzo Tangea i drugih velikana. Postajao je sve ambiciozniji i nestrpljiviji da po~ne raditi i brzo je shvatio da su za neafirmisanog arhitektu javni arhitektonski konkursi jedina mogu}a prilika da {to prije do|e do graditeljskog posla, te da pravi i one javne
63

“Moji “Moji profesori profesori bili bili su su sjajni sjajni arhitekti arhitekti bra}a bra}a Kadi}, Kadi}, Du{an Du{an Smiljani}, Smiljani}, Mate Mate Bajlon… Bajlon… Ali, Ali, oni oni su su donijeli donijeli sa sa sobom sobom skripte skripte iz iz Praga Praga ii Be~a, Be~a, kao kao {to {to bih bih ii ja ja to to vjerovatno vjerovatno uradio uradio za za svoje svoje u~enike. u~enike. A A to to vam vam se se svodilo svodilo otprilike otprilike na na to to da da u~ite u~ite o o cigli, cigli, materijalu materijalu o o kojem kojem se se ve} ve} sve sve zna zna ii sve sve je je re~eno“ re~eno“

PRONA]I VLASTITI PUT

FUTURISTI^KO ZDANJE SOCIJALISTI^KE ARHITEKTURE
Ideja za Muzej vazduhoplovstva u Beogradu nastala je 1969. a Muzej je sve~ano otvoren 20 godina kasnije

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

IVAN [TRAUS
SIMBOLI SARAJEVA
UNIS-ovi neboderi, popularni Momo i Uzeir, dana{nji poslovni centar UNITIC

BEZ PUNO FILOZOFIJE
“Arhitektura je za mene samo ku}a, a sve ostalo je stolarija”

objekte za koje nikada ne}e dobiti narud`bu. “Konkursi su bili prilika da nesmetano u`ivam, rade}i slobodno, anonimno i bez obaveza, rje{avaju}i raznovrsne zadatke. Istovremeno, to je bila i prilika da provjerim da li moje ambicije imaju osnova, da li su moje kreativne mogu}nosti dostigle potreban stepen kojim se mogu takmi~iti s ve} afirmiranim arhtektonskim imenima u Sarajevu i BiH, pa i u Jugoslaviji“, obja{njava [traus.

Jedna od njegovih najpoznatijih gra|evina - ili jednostavno ku}a, kako ih [traus voli zvati je Muzej vazduhoplovstva u Beogradu. Od ideje do zavr{etka Muzeja, koji je sve~ano otvoren 1989. godine, proteklo je punih 20 godina, a arhitektonski kriti~ari i danas se dive neobi~nom, futuristi~kom dizajnu, veoma smjelom u okvirima socijalisti~ke arhitekture. “U tih 20 godina pregovarali smo ko }e raditi izvedbene projekte, pa je ponekad nedostajalo i novca za gradnju, a bilo je i

nekih izmjena na koje sam kao autor bio spreman. Od mojih profesora sam nau~io da je najva`nije da dobijete posao ili prvu nagradu na konkursu, a onda morate znati i da budete malo fleksibilni i pro|ete kroz sve te prepreke koje vam postavljaju investitori. Negdje malo popustite, napravite neki kompromis, ali cjeline se ne odri~ete“, ka`e na{ sagovornik. Dodaje kako nikada nije ni poku{avao da odgovori na pitanje {ta je zapravo arhitektura - je li to umjetnost, tehnika, ili ne{to tre}e: “Ima mnogo mojih kolega koji dobro poznaju stru~ne tekstove, definicije, sve znaju {ta je ko izjavio o arhitekturi, citiraju na sve strane… Mene to uop{te ne zanima. Arhitektura je za mene samo ku}a. A ono {to se u ku}u unosi, to je stolarija. Nikada nisam `elio gubiti vrijeme na to, nije me privla~ilo da se bavim unutarnjim ure|enjem, iako je to ~ak bilo i bolje pla}eno. Uvijek sam bio pomalo neprakti~an kada je rije~ o toj materijalnoj strani posla. Recimo, svaki prostor u Holiday Innu, izuzev ulaznog hola, radile su moje kolege koje se bave ure|enjem enterijera.“

ARHITEKT I BARBARI
Kada biste iz strukture Sarajeva izvadili objekte Karla Par`ika, Josipa Vanca{a ili

CRVENI LISTOVI: “Poklonio sam svoju monografiju predsjedniku SANU i sekretaru Odeljenja umetnosti, koji je arhitekt po profesiji. Onda je jedan čovjek tamo pitao: ‘Zar nije ova monografija mogla da prođe bez ova dva crvena lista?’ A ta dva crvena lista označavaju ono vrijeme u kojem ja nisam mogao da radim - na njima su slike UNIS-ovih nebodera, zgrade Elektroprivrede i Vijećnice koje gore…“
64
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

BOSANSKI ARHITEKT U SANU
Zgrada Elektroprivrede u Sarajevu @upna crkva Zovik u blizini Br~kog

ZA NEKOGA RUGLO, ZA NEKOGA UPE^ATLJIV

Projekat `upne crkve na Dobrinji

Kako je “Holiday Inn“ dobio žutu fasadu
Ivan [traus ka`e da ga eventualne negativne kritike njegovog rada ne poga|aju previ{e jer na kraju, ono {to je za nekoga lijepo, drugome mo`e da “bode o~i“. A i ko bi svima ugodio? Britanski Telegraph tako je nedavno uvrstio sarajevski Holiday Inn na listu dvadeset najru`nijih hotela na svijetu. “Pa nije isklju~eno, za{to ne?“, kroz smijeh govori [traus. “Svrha `ute boje je reklama. Nikad ne bih obojio u `uto, recimo, Klini~ki centar na Ko{evu, naravno da to ne bi bilo prikladno. Ali Holiday Inn je hotel, to je u su{tini ugostiteljski objekat, pa za{to ne bi mogao biti `ut? I kad radite takve ku}e, onda imate izvjesnu dozu slobode.“ Investitori Holiday Inna koji je otvoren 1983. bili su tada najmo}niji ljudi Republike Branko Mikuli}, Milenko Renovica i Hamdija Pozderac, sje}a se [traus. “Svakog ponedjeljka imali smo sastanak u baraci na gradili{tu hotela. Maketa koju sam im pokazivao je bila `uta, ali oni su mislili da je to samo onako, jer tako ljep{e izgleda. Tek kada su iz {lepera po~eli istovarati komade fasade `ute boje, shvatili su {ta se zapravo doga|a“, pri~a arhitekta [traus. “@uta boja se u to vrijeme tek po~ela nekako stidljivo pojavljivati na trafikama i nekim drugim objektima. Ne mislim da sam pogrije{io, jer je ta `uta dovela Holiday Inn u fokus sivog i prili~no bezli~nog sredi{ta grada, a sve drugo je ostalo u drugom planu. To nam je i bio cilj.“

BOJA KAO REKLAMA
[traus je prvi arhitekta koji je stavio `utu fasadu na jedan sarajevski objekat

bra}e Kadi}, bilo bi to neko drugo, siroma{no Sarajevo... Isto je i sa gra|evinama Ivana [trausa - UNIS-ovim neboderima, koji se danas zovu UNITIC, a prije rata su bili popularni Momo i Uzeir, zgradom Elektroprivrede i hotelom Holiday Inn na Marijin Dvoru. Rat je Ivan [traus proveo u Sarajevu, a u svojim memoarima Arhitekt i barbari objavljenim 1995. opisao je {ta je osje}ao dok je gledao kako gore njegove “ku}e“: “No}as su barbari zapalili jedan od dva staklena tornja Poslovnog centra UNIS na Marijindvoru. Oba su ve} bila dobra slupana, ali sad jedan od blizanaca gori. Gledao sam ga sa neizmjernom tugom onako bespomo}nog, u plamenu koji izbija kroz prozore, dok su mi kroz misli prolazili dani njegove izgradnje i moj ponos na njih. Ostatak no}i proveo sam u podrumu, budan i nemiran, ispru`en na le|ima na improviziranom le`aju, posmatraju}i igru crnih komada pau~ine i njihove sjenke na ispucanom prljavobijelom stropu, broje}i letve oko sebe i razmake izmedu njih. Slagao se njihov broj kao i svih prethodnih no}i u podrumu.“ “[ta god danas da ka`em o tom vremenu, ~ini mi se, zvu~alo bi pateti~no“, ka`e Ivan [traus. “Jedini odgovor koji vam mogu dati je da mi je `ao djece, jer to ne mo`e niko nadoknaditi. A sve ostalo }e se izgraditi, popraviti, obnoviti. Tako je bilo i sa mojim zgradama.“
65

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

PRERA\IVANJE PRO[LOSTI

Naša novinarka posjetila je proteklih dana bivši koncentracioni logor Buchenwald koji se nalazi u neposrednoj blizini grada Weimara, simboličkog središta njemačke kulture; o moralnoj ironiji ove geografske podudarnosti svojedobno su pisali preživjeli zatočenici Buchenwalda JORGE SEMPRUN i ELIE WIESEL, a memorijalni kompleks Buchenwald danas je dobar primjer kritičkog odnosa prema traumatičnoj prošlosti, bez traga senzacionalizma ili vulgarne atrakcije

POSJETA LOGORU BUCHENWALD
GEOGRAFSKA BLIZINA I DALJINA

Pi{e: ADISA BA[I]

~ko, ideolo{ko ili bilo koje drugo osvajanje njema~kog prostora. Putnik namjernik koji se iskrcao na stanici u Weimaru mo`e po izlasku sa `eljezni~ke stanice produ`iti samo ravno, i za nekoliko kilometara sti}i do samog simboli~kog centra velike i bogate njema~ke kulture, do Goetheove i Schillerove ku}e, muzeja, biblioteka, univerziteta... Druga mogu}nost je da se odmah po izlasku sa `eljezni~ke stanice ukrca na autobus za Buchenwald: slu`-

Z

a svakog germanofila koji dr`i do svoje ljubavi, posjeta Weimaru je nezaobilazna: taj grad je vrelo njema~ke kulture i duhovnosti, a posebnu auru mu daje ~injenica da su u njemu `ivjeli i stvarali velikani njema~ke knji`evnosti, Goethe, Schiller, Herder, zatim kompozitori Liszt i Wagner. U Weimaru je 1919. osnovana prva republika na teritoriji Njema~ke. Ovo mjesto je upravo zbog svoje simbolike kulturnog centra bilo zna~ajno svima koji su pretendovali na politi-

benica Deutsche Bahna ljubazno pokazuje gdje je autobusko stajali{te. Naravno da nije svejedno kojim redom }e putnik posjetiti ova dva mjesta. Spontano biram da se najprije uputim ka autobusu. Kad je 2013. godina, vo`nja od Weimara do Buchenwalda traje petnaestak minuta udobnim savremenim vozilom. Autobus najprije staje na gradskim stanicama, prima uobi~ajene putnike majke-emigrantkinje sa djecom, bakice sijede kose i ru`i~astog tjemena, pokojeg umornog radnika. Nakon nekoliko stanica autobus je uglavnom prazan, ku}e se prorje|uju a polako po~inje {uma. Obi~ni prizori svakodnevice u predgra|u po~inju da djeluju pomalo bizarno: salon za masa`u i fizikalnu terapiju, firma koja prodaje osiguranje, turisti~ka agencija sa egzoti~nim ponudama za predstoje}e ljeto. Naseljenog mjesta uskoro nestaje, pojavljuju se prve memorijalne oznake. Jedna od njih je Blutstrasse. Kad je 1937., putovanje od `eljezni~ke stanice odvija se po makadamskoj cesti i traje neuporedivo du`e. Za neke cijelu vje~nost. Jedna privatna gra|evinska firma je 1938/9. dobila zadatak izgradnje moderne saobra}ajnice do logora: cestu su pravili logora{i, a njeno ime Krvava cesta oslikava uslove rada. Nekoliko godina svi zarobljenici su u logor dolazili preko `eljezni~ke stanice u Weimaru (nao~igled tamo{njih stanovnika), a tek naknadno je za potrebe vojne industrije u sastavu logora izgra|ena direktna `eljezni~ka veza. Kroz ovaj logor je od 1937. do 1945. pro{lo oko 250.000 ljudi iz skoro svih evropskih zemalja. Trebalo bi da smo stigli, ali oko nas je jo{ uvijek samo {uma. Neprijatno mi je da pitam gdje trebam iza}i ako `elim u logor. Iz nekog razloga ne mogu da izgovorim rije~ “ka-cet“.

66

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

NADOMAK GOETHEOVIH VRTOVA
Ne znam kako izgleda ulaz u memorijalni kompleks. Kona~no, ukazuju se prvi krovovi. To su biv{e SS-kasarne, u kojima su danas centar za mlade, knji`ara, info punkt, sala za projekcije, kantina. Buchenwald je posljednja stanica autobuske linije i ovdje nema nikog ko je zalutao. Za izgradnju kompleksa ovog logora u ratu je otkupljeno i izuzeto ukupno 190 hektara zemlji{ta (prete`no {ume), ali taj podatak zvu~i apstraktno. Ve}ine logorskih zgrada danas vi{e nema. Ostao je uglavnom prazni prostor tako {irok da se i ledeni aprilski vjetar umori dok ga prevali sa jednog kraja na drugi. Kompleks je pun glasova i `amora. Veliki broj autobusa pokazuje da su {kolske ekskurzije i danas ovdje svakodnevica. Njema~ki |aci sa slu{alicama u u{ima `va}u `vaka}e gume, gledaju blazirano nastavnika, podgurkuju se i zavitlavaju jedni druge u zadnjim redovima. Neki od njih stoje uz mapu biv{eg logora i pu{e. “Danas je ba{ puno ekskurzija“, ka`e sa uzdahom na{ vodi~, mlada histori~arka Nadin, u poku{aju da se nadglasa sa grupom tinejd`era. U na{oj nasumi~no sakupljenoj grupi je desetak Nijemaca raznih starosnih dobi. Jedna `ena je u poodmakloj trudno}i. Jedina sam strankinja. Buchenwald je prije svega bio radni logor u ~ujem sastavu su bili fabrika oru`ja i kamenolom. “Biti sposoban za rad nije zna~ilo biti zdrav, a radni logor nije po

SVAKOM NJEGOVO
Buchenwald je jedini logor koji je imao svoju jedinstvenu parolu, razli~itu od one “Rad osloba|a” ali jednaku perfidnu i dvosmislenu

uslovima `ivota bio ni{ta podno{ljiviji od takozvanih logora smrti“, podsje}a nas Nadin i upozorava na neta~nost i perfidnost eufemizama kojima se zamagljuju stvarni doga|aji. U pojedinim fazama boravak u Buchenwaldu je imao koban ishod za tre}inu zarobljenika. U ovom logoru je ubijeno oko 56.000 ljudi.

Stvari koje nam pokazuje izlo`ene su pa`ljivo, sa propratnim obja{njenima i bez senzacionalizma. Uz svaku fotografiju stoji podatak ko ju je snimio, na osnovu ~ega se mo`e zaklju~iti u koje svrhe je snimana. To uti~e i na na~in na koji posmatra~ tuma~i fotografiju. Me|u eksponatima koji govore o `ivotu logora najvi{e je dokumenata o ustroju logora, odgovornosti i profitu privatnih firmi koje su koristile logorsku radnu snagu. Od li~nih predmeta logor{a tu su tek poneka ru~no izra|ena ka{ika, limeni ~e{alj, ~etkica ili {ah. Zanimljiv dio eksponata su i umjetni~ka djela koja su zarobljenici pravili po nalogu stra`ara i upravitelja: slike prelijepih pejza`a, masivne mastionice i ukrasi za radne stolove, statue... U ovom logoru je, kao i u mnogim drugima, postojao orkestar zadu`en da svira dok logora{e postrojavaju ili batinaju. “Nemojte da vas zavedu rije~i kao {to su muzi~ka sekcija ili kino sala. Krajnja svrha nisu bile ni umjetnost ni zabava“, podsje}a Nadin.

SA TATOM U ZOOLO[KOM VRTU
KARIKATURA I KRITIKA
Logorsko crno tr`i{te i korupcija razvijali su se zahvaljuju}i personalu logora, ka`e karikatura Kurta Dittmara iz 1945. godine

Sala za patologiju u buhenvaldskom krematoriju najdrasti~niji je primjer objekta ~ija je navodna namjena suprotna njenoj stvarnoj upotrebi. Ova mala, ledena prostorija, oblo`ena kerami~kim plo~icama i opremljena medicinskim instrumentima,

Umjesto {oka i manipulisanja emocijama posjetilac dobiva podatke i materijal za razmi{ljanje

PRERA\IVANJE PRO[LOSTI

PRIZOR PRIZOR IZ IZ LOGORA LOGORA
Akvarel Akvarel iz iz 1945., 1945., autor autor je je logora{ logora{ Karol Karol Konieczny Konieczny

Glava Glava na~injena na~injena od od ljudske ljudske kose kose bila bila je je omiljen omiljen poklon poklon me|u me|u esesovcima esesovcima

SS SS SUVERNIR SUVERNIR

uistinu je frapantan primjer slijepog i cini~nog legalizma: po njema~kim zakonima iz tridesetih godina svaki krematorij je u svom sastavu morao imati prostoriju za obdukciju, da bi se ta~no utvrdio uzrok smrti neke osobe prije nego tijelo bude kremirano. Ovaj zakon se dosljedno po{tovao i u krematorijima u koncentracionim logorima, iako tamo nije imao nikakvog smisla: uprava logora je savr{eno dobro znala od ~ega su zarobljenici umirali. Prostor za medicinsku istragu tako je postao mjesto na kojem su se ubijenima vadili zlatni zubi ili organi koji su zatim poklanjani medicinskim fakultetima za istra`ivanje. Nadin nas moli da u krematorij u|emo u ti{ini: to je jedino mjesto u logoru gdje se iz po{tovanja prema `rtvama ne govori. Pe}i firme Topf und Söhne, iako namjenski konstruisane za logore, djeluju bezazleno. Zlokobna je samo njihova istro{enost. U dvori{tu krematorija vodi~ govori o le{evima koji su tu na|eni nakon osloba|anja logora, ali nema fotografija koje to pokazuju. Umjesto {oka, posjetilac dobiva informacije, umjesto manipulisanja emocijama, materijal za razmi{ljanje. Na mnogo stvari je posjetilac ovakvog mjesta pripremljen, ~udno je zapravo jedino to koliko izostaje na{e ~u|enje. Nadin reda pri~e jednu za drugom, smjenjuju se imena, godine, podaci. Supruga upravitelja logora koja {eta stazom kuda ina~e pristi`u logora{i. Zolo{ki vrt uz logorsku ogradu, napravljen upraviteljevom sin~i}u za razonodu. “Sa tatom u zoolo{kom vrtu“, pi{e na pole|ini slike iz albuma porodice Koch. Komandant logora Karl Koch i njegova supruga Ilse `ivjeli su u neposrednoj blizini logora i tu je ro|eno sve troje njihove djece. Ilse se iskazivala brutalno{}u prema zarobljenicima i aktivno
68

PORODI^NA IDILA
Komandant Koch sa sin~i}em u zoolo{kom vrtu tik uz logor

je pomagala mu`u u poslu, pa je nakon rata (kao jedina `ena nekog od ovda{njih vojnika) odgovarala pred sudom za svoje postupke. Osu|ena je na do`ivotnu robiju i u zatvoru je po~inila samoubistvo. Redaju se zatim pri~a o logorskom bordelu (pra-

}ena dokumentom o hitnoj narud`bi 10.000 kondoma za potrebe vojnika u Buchenwaldu), konju{nici za rekreaciju, samicama bez prozora u koje se dospijevalo bez razloga. I onda, nakon svega, Nadin nas dovodi do male, naizgled nezanimljive UMJETNOST U LOGORU
Crte` logora{a Henrija Piecka 1943/1945

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

NADOMAK GOETHEOVIH VRTOVA
DIJALOG JORGE SEMPRUN - ELIE WIESEL

Šutnja je zabranjena, govorenje je nemoguće
Jorge Semprun i Elie Wiesel, dvojica knji`evnika, mirovnih aktivista i ljudi koji su pre`ivjeli Buchenwald, u svojim brojnim knjigama su opisali iskustvo deportacije, zato~eni{tva i suo~enosti sa ljudskim zlom. Semprun je bio osvjedo~eni prijatelj Sarajeva, antifa{ista koji se zalagao za neprekidnu borbu protiv terora fa{izma nad kojim nije izvojevana ni definitivna ni trajna pobjeda. U zajedni~koj knjizi [utnja je nemogu}a, njih dvojica 1995. godine (povodom 50. godi{njice oslobo|enja Buchenwalda) vode razgovor o tome kako `ivjeti sa spoznajom da si upoznao apsolutno zlo. EW: “Mi smo dokaz za {ta je sve ~ovjek sposoban. U dobru i u zlu. Do najve}ih ekstrema. Nas najprije jednostavno nisu htjeli slu{ati jer smo bili sramota za ~ove~anstvo. Meni je samom trebalo deset godina da progovorim.“
Jorge Semprun

JS: “Smetali smo. Smetali smo. Nakon rata je bila nova epoha, vjerovali smo da smo pobijedili fa{izam. Vjerovali smo da po~inje ne{to novo. Potiskivali smo, poku{avali smo da potisnemo. Rusi su bili pobjednici, o njihovim logorima nismo htjeli ni{ta znati. ^ak ni mi, biv{i logora{i. ^inilo nam se to nevjerovatnim.“ EW: “Mladi ljudi danas `ele da znaju {ta se stvarno de{avalo. Oni znaju da im je posljednja {ansa da ~uju `ive svjedoke. Slu{aju jer znaju da oni ne}e imati to iskustvo.“ JS: “Za njih u tome postoji neka distanca. Meni je uvijek bilo te{ko i nekako suvi{no da sa ljudima moje genercije pri~am o tom iskustvu. Sad ne ka`em da mi je lako, ali je postalo mogu}e.“ EW: “Mogu}e... Ne, Jorge, nije mogu}e, ali mi to radimo uprkos tome {to je nemogu}e. Mi nemamo izbora.“

makete. “Ovo je na{a novija rekonstrukcija izgleda jedne od ambulanti. Po @enevskoj konvenciji ratne zarobljenike treba{ tretirati kao i svoje vojnike. U ovoj prostoriji su zarobljenici dovo|eni na tobo`nji pregled. Do~ekivao ih je SS-ovac u ljekarskom mantilu. Pretvarao se da ih pregleda, a zatim bi ih poslao u susjednu prostoriju. On bi pak u{ao u posebnu sobicu, kroz ovaj uski prorez provukao cijev i ubio ~ovjeka koji nije ni slutio nikakvu opasnost.“ Nadin zavr{ava obja{njavanje, a mi ulazimo u malu sobu i gledamo kroz uski prorez u susjednu praznu prostoriju. Od tog trenutka obilazak Buchenwalda za mene je zavr{en. Kasnije obilazim sama preostali dio muzejske postavke, odsutna duhom. Odlazim jo{ po nekoliko knjiga u muzejsku knji`aru i ~ekam autobus za povratak. Sa mnom ~eka i grupa radnika zaposlenih na odr`avanju kompleksa. Neki od njih su mentalno zaostali. Rade na mjestu koje je slu`ilo tome da se svako sli~an njima istrijebi. Pri~aju izme|u sebe kako ih je ove zime namu~ilo ~i{}enje snijega koji je na mahove padao cijelu zimu, a sad se opire i nadolaze}em prolje}u. Vra}am se u Weimar. Vrijeme je za kulturno hodo~a{}e, ali noge su olovne, a ki{a koja pada kao da me odgovara od obilaska grada. Pje{a~im, gledam propupalu studentariju, impresivne zgrade, lijepe boje... Goethe i Schiller su sveprisutni, od teatarskog repertoara do ki~astih uskr{njih reklama: glave velikana su i na oslikanim
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

jajima, i na kutijama ~okolada, a na posebno neuspjelom reklamnom panou vise sa peteljki visibaba. U samom gradskom jezgru su i dva {oping centra, nazvana naravno po knji`evnicima, a reklamni slogan glasi Kunst des Kaufens (Umjetnost kupovanja). Grad je uznemiruju}e lijep. Duhom sam odsutna. Ostala sam u maloj buhenvaldskoj sobici sa uskim prorezom u zidu. Veliko zlo nije barbarsko, ono je produkt kulture, visoko sofisticirane,

mo}ne, dehumanizirane. Cini~ne kulture koja je u~inkovitost i profit stavila ispred ~ovjeka, a i poklonila se krutim pravilima li{enim supstance. Rasna ili nacionalna ~isto}a postala je uvjerljiv izgovor za ubistvo. Uljuljkanost u sopstvenu superiornost imala je neizrecive posljedice. Njema~ka svoju historijsku lekciju u~i decenijama, ispa{ta svoju pogubnu oholost. Mi jo{ uvijek ~ekamo da neki saveznici umar{iraju u na{e mentalne logore.

69

KULT MARKET
DE@URNI KRIVCI

MUZIKA “Sacrifice”, novi studijski album grupe “Saxon”

Fakti
Rije~ je o novom studijskom albumu slovenskih rockera, banda De`urni krivci. Album nosi naziv Fakti i u potpunosti je otpjevan na slovenskom jeziku. Dvanaest pjesama mahom kritiziraju politi~ko i moralno stanje slovenskoga dru{tva, {to je “De`urnim krivcima” ina~e omiljena tematika. Fakti su dostupni za besplatno preuzimanje na web stranici banda.

Povratnici na djelu
PIONIRI HEAVY METALA
Britanski band Saxon objavio je jubilarni, dvadeseti album

BRIGHT ON RED

Bright on Red
Bright on Red je indie pop band koji postoji tek pola godine, a ve} su stigli snimiti prvi studijski album. Aktivnom kampanjom polako ali sigurno probijaju se pop ljestvicama. Album Bright on Red sadr`i svega {est pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a DIY. Zanimljivo je kako su im uzori Led Zeppelin, The Black Keys, Florence i PJ Harvey.

THE NEW BLACK

III: Cut Loose
Da se r’n’r u svim oblicima vra}a na velika vrata, svjedo~i sve ve}i broj bandova koji njeguju neki od rock pravaca. The New Black slove za jedan od najpoznatijih njema~kih hard rock bandova. Album ovih rockera nosi naziv III: Cut Loose i sadr`i dvanaest pjesama, a naslanja se na rock’n’roll old school, te stoga i ne ~ude dosada{nje dobre kritike.

Po~etkom mjeseca predstavljen je novi studijski album doajena heavy metal pokreta, grupe Saxon. Sacrifice u osnovnom izdanju sadr`i deset pjesama. Delux izdanje albuma sadr`i, pak, dva CD-a na kojima se nalazi i bonus track od ~ak pet pjesama. Rije~ je jubilarnom, dvadesetom albumu banda koji je osnovan 1976. u britanskom gradu Barnsleyju. Prvobitno su se nazvali imenom Son of a Bitch, da bi godinu dana kasnije promijenili ime u Saxon. Deset godina kasnije postali su ikone svjetskog heavy metal pokreta. U vrijeme “novometalne” ekspanzije, ranih osamdesetih godina pro{loga stolje}a, rame uz rame s Motorheadom, Iron Maidenom i Diamond Headom, Saxon je uspostavljao temelje glazbe koja je dominirala sljede}e dvije decenije. Na njihove radove naslanjale su se generacije uspje{nih bandova kao {to su Metallica, Halloween, Megadeth... U dosada{njoj karijeri Saxon je prodao vi{e od petnaest milijuna plo~a, {to je jo{ jedan pokazatelj kako se radi o glazbenim velikanima. Najplodonosnije godine bile su od 1980. do 1984., a u tom razdoblju objavili su ~etiri izvrsna albuma od kojih je najzapa`eniji bio The Power Of Glory, s kojim su zaokru`ili to razdoblje svoje karijere. Nakon nekoliko kriznih godina, izme|u biv{ih i sada{njih ~lanova do{lo je do sukoba oko prava na kori{tenje imena Saxon, ali je sudskom odlukom ponovno sve do{lo na svoje mjesto, te su britanski rockeri nastavili tamo gdje su stali.

Album Sacrifice dugo je sazrijevao, da bi nakon tri godine kona~no ugledao svjetlo dana. Ponovno je Saxon podsjetio na najbolje dane. Nick Glocker na bubnjevima neumorno koriste}i dva bas bubnja unio je potrebnu dramaturgiju dok mu “le|a ~uva” basist Nibbs Carter. Gitarski dvojac koji ~ine Paul Quinn i Doug Scarratt po{teno {tepaju riffove, {to se najbolje osjeti u brzoj pjesmi Warriors on the Road koja neodoljivo podsje}a na zvuk s albuma Fear of the Dark nenadma{nih Iron Maidena. Osniva~ banda Biff Byford i dalje je na “dobrom glasu”, neumorno izvla~e}i oktave i kvinte poput onih u pjesmi Sacrifice. Vrijedi izdvojiti i zanimljive skladbe Stan Up and Fight ali i brzu Walking The Steel, koji zvukom podsje}a na glazbene uratke australskih legendi AC/DC. Ukupno gledaju}i, Saxon ponovno ima odli~an album. (M.Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Suuns: 2020 2. McCartney, Grohl, Novoselic & Pat Smear: Cut me some slack 3. JME & Wiley: Banger 4. The Mavericks: Come unto me 5. Bomb the Bass: Wandering Star 6. iLL Audio: Chase (ft. Roots Manuva) 7. Zinc ft. Sasha Keable: Only for tonight 8. Sticky Fingers: Clouds and Cream 9. The Vaccines: Bad Mood 10. Depeche Mode: Soothe my soul

70

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Pismo ćaći” (Hrvatska, 2012.), scenariste i reditelja Damira Čučića
MAMA

Tehnika grubog reza

Adelheid Roosen
Mama je nizozemski dokumentarni film u trajanju od dvadeset minuta iz 2009. godine. Autor scenarija i re`ije je Adelheid Roosen. Ovaj dokumentarac je veoma intiman portret re`iserkine majke koja boluje od Alzheimerove bolesti. Ocjena: 4

MAJKA
DUGOTRAJAN PROCES
Film Pismo }a}i sniman je ~etiri godine

Joon-ho Bong
drugog niti druga~ijeg, u kojem slijepo mislimo samo na svoje. Ovaj film }e prouzrokovati mo`da i smijeh, tugu jo{ vi{e, a navesti na razmi{ljanje sigurno. Produkcijski, Ču~i}ev film je gerila. Osjeti se da je nastao iz sagorijevanja autora filma, iz prijeke potrebe. Sniman je ~ak ~etiri godine, a nastao je iz eksperimenta. Iznimno je hrabro ogoljenje na koje je pristao glumac, po{to se film bazira na njegovom odnosu s ocem. Bravo. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. G.I. Joe (Jon M. Chu) Scary Movie 5 (Malcolm D. Lee) 42 (Brian Helgeland) The Croods (Kirk De Micco) Evil Dead (Fede Alvarez) Igrani film Joon-ho Bonga iz 2009. godine. Doojoon je stidljiv te mentalno hendikepirani mladi} koji `ivi sa svojom majkom, starijom udovicom. Majka prodaje ljekovite trave i radi akupunkturu. Dogodi se ubojstvo. Doojoona uhite, unato~ nedovoljnim dokazima. Majka traga za pravim ubojicom da bi spasila sina. Ocjena: 4

Pismo }a}i, iznimno zanimljiv autorski film, secira odnos oca i sina. Njih dvoje, naime, preispituju svoj odnos i godinama stvarane slojeve problema, lo{e komunikacije. Milivoj ima 44 godine, frustriran je, bijesan, tu`an, nemo}an. Strahuje od toga da }e postati o~eva kopija, ako ve} nije. Njegov otac Jovo ima 70 godina. Milivoj je glumac koji odlu~i amaterskom kamerom, kroz niz video-zapisa, videopisama ocu, kompromitirati te povrijediti oca. Ako ni{ta, pokazati da je otac gori od njega samoga. Ovo je dugometra`ni debitantski film Damira Ču~i}a, autora dokumentarnih i eksperimentalnih filmova, ina~e monta`era. Pismo }a}i osvojilo je Veliku zlatnu arenu za najbolji film na 59. festivalu igranog filma u Puli. Potresan je to film, u kojem glavni likovi `ude za mirom, sre}om i ljubavlju, a tako su grubi. Ne ekscesno, nekad, ve} konstantno. Film je snimljen dokumentarno, kroz formu videopisama, montiran tehnikom grubog reza i amaterske fotografije. Time dobiva na autenti~nosti, stvarnosti, uvjerljivosti... Najgrublji momenat filma jeste re~enica koju je glumcu Milivoju Beaderu govorio }a}a Jovo. Glasila je: Jedino {ta na tebi vridi je to {ta ne pu{i{! Ovo je storija o odnosu punom nerazumijevanja, o odnosu bez suosje}anja, te lo{e komunikacije. Ovo je tu`na pri~a u kojoj shvatimo koliko smo egoisti i koliko vremena trebamo protratiti, zauvijek izgubiti, dok nekome ne ka`emo oprosti, ispri~avam se, izvini. O destruktivnom na~inu `ivljenja, koji ne uva`ava
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

NAJBOLJA MAMA

Klaus Haro
Igrani film Klausa Haroa iz 2005., za koji su scenario napisali Jimmy Karlsson, Antti Tuuri i Kirsi Vikman, a prema romanu Heikkija Hietamiesa. Pri~a je to o djeci koja su za vrijeme Drugog svjetskog rata bila udomljena u [vedskoj, dok su roditelji ratovali u Finskoj. Eero ima devet godina, ~ezne za svojom majkom... Ocjena. 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Paranormalno 4 (Henry Joost i Ariel Shulman, Paramount Pictures, Blitz film i video) 2. Hotel Transilvanija (Genndy Tartakovsky, Columbia Pictures, Blitz film i video) 3. Sammy 2: Morska Avantura (Ben Stassen, Blitz film & video) 4. Skyfall (Sam Mendes, Columbia Pictures, Continental film) 5. Sonja i bik (Vlatka Vorkapi}, Interfilm, Blitz film i video)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Slučaj Nikole Serdarušića

Volvo

Na sudu slobodan, karijera gotova
Foto: Mario Ili~i}

Predstavljena je serijska varijanta Volva S60 Polestar, limuzine visokih performansi koja }e na tr`i{tu biti konkurent modelima Audi S4 i BMW 335i. [ve|anin je opremljen trolitarskim T6 {estocilindri~nim motorom od 350 KS a prva serija bi}e ograni~ena na 100 primjeraka.

MOTOCIKLI

Honda MSX125
Kompaktan, lak za vo`nju i prakti~an, potpuno nov motocikl za le`ernu vo`nju dizajniran za mla|e voza~e, s ekonomi~nim motorom sa malim trenjem, 4-stepenim prenosom, kao i jedinstvenim stavom i stilom.

DESIGN

Mercedes GLA
Mercedes je za Sajam u [angaju pripemio koncept GLA, koji je na putu ka serijskoj proizvodnji u formi standardne GLA klase i visokoperformantne varijante GLA45 AMG. Premijera novog modela mo`e se o~ekivati u septembru, a po~etak prodaje po~etkom slijede}e godine.

Kona~no je stavljena to~ka na sudski spor Schwenker-Serdaru{i}. Biv{i menad`er i biv{i trener njema~kog rukometnog kluba Kiel bili su optu`eni za podmi}ivanje sudaca na utakmici kupa evropskih prvaka izme|u Kiela i Flensburg Handewitta, koja je odigrana 2007. godine. Oni su ve} i prvostupanjskom presudom zemaljskog suda u Kielu bili oslobo|eni optu`be. Ali, tu`iteljstvo je tada zatra`ilo reviziju, a vi{i sud je potvrdio presudu osim jednog dijela koji se odnosio na Schwenkeraa i isplate pozajmica od 40.000 i 20.000 eura treneru Serdaru{i}u. U ponovljenom procesu nisu utvr|ene nezakonite radnje pa je i tu`itelj Axel Goos 10. travnja 2013., na iznena|enje mnogih, zatra`io osloba|aju}u presudu. Time je poslije ~etiri i pol godine zavr{en proces koji je uzbudio rukometne duhove u Njema~koj. Klju~no pitanje na procesu je bila svota od 92.000 eura upla}ena Nenadu Volarevi}u iz Zagreba za posredovanje oko kupovine u to vrijeme 19-godi{njeg i rukometnoj javnosti potpuno nepoznatog igra~a Igora Ani}a. U svojoj pismenoj izjavi danoj policiji Ani} je rekao da za tog posrednika nikada nije ~uo. Tu`ila{tvo je vjerovalo da je dio tog novca bio namijenjen za podmi}ivanje sudaca. Tada{nji ~lan uprave kluba Hubertus Grote se tim tvrdnjama usprotivio, govore}i kako se radilo o “potpuno normalnom i uobi~ajenom poslovnom potezu“. A za Noku Serdaru{i~a je rekao da je on bio “problemati~an trener“. Ta izjava je jo{ vi{e uvjerila navija~e u krivicu trenera, mnogi su ga smatrali jedinim odgovornim za aferu. ^ak su ga po~eli povezivati s nekakvom rukometnom mafijom. A “niko se nije zapitao, zbog ~ega bi jednom tako uspje{nom treneru bilo potrebno slu`iti se tim sredstvima“, ka`e Holge Heesch, biv{i igra~ Kiela. On smatra kako je te{ko povjerovati, da trener mo`e prisiliti menad`era, koji je njegov {ef, na manipulacije. Serdaru{i}u nije pomoglo ni obja{njenje da on kao trener nije bio upu}en u finansijsko poslovanje uprave kluba. To je na sudskom procesu potvrdila i Sabine Holdorf-Schust, tada{nja voditeljica Kielovog ureda. “On je uglavnom bio s ekipom, rijetko se pojavljivao u prostorijama uprave kluba!“ Po savjetu svog odvjetnika na procesu se Serdaru{i} branio {utnjom — {to se na kraju pokazalo ispra-

Nikola Serdaru{i}

vnom strategijom. “Krivica Noke Serdaru{i}a nije postojala“, rekao je branitelj Marc Langrock “I I nije nam bilo te{ko to dokazati.“ Prije nego {to je po~eo trenirati Kiel, Serdaru{i} je bio trener u Bad Schwartau (sada HSV Hamburg) i Flensburgu. Flensburg je iz druge lige uveo u prvu. Od tada ove tri ekipe igraju glavne uloge u njema~koj prvoj rukometnoj ligi. “Ne treba zaboraviti {to je Serdaru{i} u~inio za njema~ki rukomet, a posebno za rukomet u Schleswig-Holsteinu“, ka`e profesor Pravnog fakulteta na Sveu~ili{tu u Kielu Erich Samson. “Ovakav tretman od uprave THW Kiela i navija~a on nije zaslu`io!“ Veliku podr{ku Serdaru{i} je imao u ~lanovima svoje obitelji i prijatelja. “Meni je najva`nije da su moji prijatelji vjerovali u mene“, izjavio je nakon su|enja. Ali, odnos s navija~ima nije postao bolji. To je svakako jedan od razloga zbog kojih je Noka prodao ku}u te je s obitelji napustio Kiel. Na pitanje ho}e li se i dalje baviti trenerskim poslom, kratko je odgovorio, aludiraju}i na svoje godine: “Ja sam prebacio 60. pa prema tome o nastavku trenerske karijere nema zbora.“ (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Da li je dan postao previše kratak
SRBIJA

Heroin
Procjenjuje se da u Srbiji ima oko 100.000 zavisnika od psihoaktivnih supstanci, me|u kojima izme|u 24 i 25.000 heroinskih ovisnika, izjavila je srbijanska ministrica zdravlja Slavica \uki}-Dejanovi}. Od tog broja samo pet do {est hiljada ovisnika je na zdravstvenim tretmanima, {to je malo u odnosu na zemlje u regionu i zemlje EUa, istakla je \uki}-Dejanovi}.

U utrci s vremenom

AUSTRALIJA
KAKO SE MIJENJAO ODNOS PREMA VREMENU
@ivot je nekada bio mnogo usporeniji, a onda je do{la industrijalizacija...

Cijena slave
Istra`ivanje australijskih nau~nika pokazalo je da ljudi koji se bave javnim poslovima `ive u prosjeku nekoliko godina kra}e od onih koji su uspje{ni u nekim drugim profesijama. Oni su na osnovu smrtovnica iz New York Timesa zaklju~ili da glumci, pjeva~i, muzi~ari i sportisti umiru u prosjeku u 77. godini, pisci, kompozitori i umjetnici u 79. godini, dok istori~ari i ekonomisti naj~e{}e umiru u 82. godini. Poslovni ljudi i politi~ari `ive najdu`e - u prosjeku 83 godine.

Daljinski upravlja~ izlo`en u berlinskom Muzeju za komunikacije datira iz 1986. i kori{ten je za televizore marke Grundig. Rije~ je o jednom od 250 eksponata koji prikazuju koliko fenomen ubrzanja karakterizira na{ `ivot, i to ne od kada je izmi{ljen daljinski upravlja~, kompjuter ili pametni telefon, ve} barem od po~etka ranog modernog vremena. “Vrijeme je relativna stvar“ — spoznaja je koju zahvaljujemo Albertu Einsteinu. “Mnogo hiljada godina ranije, ljudi su se kretali sporo, hodaju}i ili ja{u}i konje, magarce, kamile ili slonove. Svi su se kretali sli~nim tempom, a putevi koje su prelazili bili su relativno pregledni. Ubrzanje je posljedica optimiziranja i {tednje“, ka`e Klaus Beyrer, koji je zajedno sa Katrin Petersen kustos berlinske izlo`be. U Muzeju za komunikacije mogu se vidjeti eksponati koji svjedo~e o postepenom razvoju po{tanskih usluga - cedulje iz 18. vijeka uz pomo} kojiih se kontrolirala ta~nost po{tanskih jaha~a, modeli po{tanskih ko~ija i vozovi, red vo`nje, satovi, telegrafi, stenografske bilje`nice, hemijske olovke. Industrijalizacija je prisilila radnike da se pridr`avaju fiksnog vremena, {to je zahtijevalo pouzdane mjera~e vremena. Tako je sat postao instrument za koordinaciju svakodnevnice. Satovi su postavljani na `eljezni~ke stanice, ulaze u fabrike, u dnevne sobe i kao budilice na no}ne ormari}e. Paralelno uz industrijalizaciju, uslijedila je i racionalizacija drugih `ivotnih
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

oblasti. U uredima su se po~ele koristiti pisa}e ma{ine i kalkulatori kako bi se ubrzao proces rada, u doma}instvu su `ene za obavljanje ku}nih poslova sve vi{e koristile pomagala poput ma{ine za pranje ve{a, posu|a, usisiva~a, elektri~na energija pretvorila je no} u dan, a i uvo|enje br`ih prevoznih sredstava promijenilo je odnos ljudi prema vremenu. Izlo`ba u Berlinu govori o tome da vrijeme ve} odavno nije poklon, ve} ima ekonomsku vrijednost koja se efikasno koristi. Brzina fascinira ljude. Oni odu{evljeno prate rekorde, utrke i sportska nadmetanja. Brzina tako|er prouzrokuje strah danas, kao i u doba kada su u pogon stavljene prve parne lokomotive koje su dostizale brzinu od nevjerovatnih 40 kilometara na sat. I dok jedni eufori~no pozdravljaju procese ubrzanja, druge ti procesi prave bolesnima. Jo{ 1900. bilo je rije~i o “nervoznom razdoblju“, a danas se govori o takozvanom burnout sindromu. Skoro svi imaju osje}aj da nemaju dovoljno vremena. Na{ komercijalizirani svijet i za takve probleme ima odgovor: tu su razli~ita umiruju}a sredstva i sli~ni proizvodi, knjige sa savjetima o boljoj koordinaciji vremena se odli~no prodaju, kao i energetska pi}a. Brzo mo`ete pro}i i izlo`bom u Berlinu i zaustaviti vrijeme koje ste tamo proveli. Ali, mo`da }e posjetioci i zastati na trenutak i mo`da }e ih ova izlo`ba pota}i na razmi{ljanje, {to je jedan od ciljeva njenih organizatora. (Priredila: M. Radevi})

FRANCUSKA

Instinkt
Majka i otac podjednako ta~no prepoznaju pla~ svog djeteta me|u ostalom djecom, pokazalo je francusko istra`ivanje. Roditelji su prosje~no u vi{e od 90 posto slu~ajeva ta~no identificirali svoje dijete, a pojedini roditelji prepoznavali su djetetov pla~ bolje {to su vi{e vremena provodili s njim, bez obzira o kojem se spolu supru`nika radilo.

73

KULT MARKET
BRAZIL

CRVENI FENJER Gdje staviti ruke i noge

SueLyn Medeiros
Brazilke su ve} na glasu kao vlasnice zavodljivih stra`njica kojima izlu|uju cijeli svijet. Me|utim, SueLyn i me|u Brazilkama je na glasu kao `ena ~ije tijelo o~arava. A to dovoljno govori.

Vodič za ortodoksne Jevreje

ENGLESKA

Sabine Jemeljanova
RAD DOKTORA RIBNERA
Neobi~ni vodi~ za ultrakonzervativne Izraelce

^esto }ete nai}i na mi{ljenje da su crno-bijele fotke vrhunac umjetnosti kad je fotografija u pitanju. U ovom slu~aju, ipak, umjetni~ka vrijednost nije prvi razlog zbog kojeg gledamo ove fotke.

SAD

Farrah Abraham
Zvijezda reality showa Teen Mom nedavno se na{la u skandalu kad su u javnost iza{le privatne snimke seksa izme|u nje i porno glumca Jamesa Deena. Ubrzo nakon toga 21-godi{njakinja je izazovno pozirala u bikiniju.

Seks je delikatna tema, ne samo me|u izraelskim ultraortodoksnim Jevrejima. Jeruzalemski terapeut David Ribner napisao je vodi~ ciljan upravo za njihovu zajednicu. “Htjeli smo ljudima objasniti ne samo gdje da stave svoje spolne organe, ve} i ruke i noge. Ukoliko nikada niste gledali film ili ~itali knjigu, kako znati {to trebate napraviti? Htjeli smo da dijagrami budu prihvatljivi za naj{iru mogu}u populaciju, bez rizika da budu napadni. Tako su nacrtane samo skice figura, bez lica“, objasnio je dr. David Ribner, autor vodi~a. Ribner je pomislio na pisanje vodi~a za seks nakon {to je primijetio da u njegovom gradu seks shopovi jednostavno ne mogu opstati, jer nemaju mu{terija ili, bolje re~eno, potencijalnih mu{terija koje bi se uop}e usudile biti vi|ene dok ulaze u du}an koji prodaje seksualna pomagala. To ga je potaklo da napi{e The Joy of Sex and The Guide to Getting It On, vodi~ koji trenuta~no krasi njegov ured na polici rezerviranoj do prije nekoliko mjeseci isklju~ivo za religiozne tekstove. Ribner je ro|en u New Yorku, gdje je postao rabin i doktorirao na socijalnom radu. Nakon zavr{enog studija, preselio se u Izrael, gdje je po~eo s lije~enjem i konzultacijama. U

svojih 30 godina terapeutskog rada, poseban naglasak stavio je na program seksualne terapije. Danas smatra da je vodi~ za seks namijenjen ortodoksnim Jevrejima desetlje}ima zakasnio s objavljivanjem. Ultraortodoksni dje~aci i djevoj~ice imaju odvojeno obrazovanje i stoga vrlo malo dodira sa suprotnim spolom, sve do prve bra~ne no}i. Fizi~ki dodir, poput rukovanja, dozvoljen je samo sa supru`nicima ili ~lanovima obitelji. Pristup filmovima i internetu je ~esto zabranjen. Vodi~ za seksualnu intimnost tek vjen~anih Ribner je napisao zajedno sa Jennie Rosenfeld, a po~inje obja{njavanjem tjelesnih razlika izme|u mu{karaca i `ena. Kako Ribner obja{njava, judaizam isti~e seks kao ne{to pozitivno, ali je javno raspravljanje o njemu postalo tabu. O seksu izvan braka se uop}e ne razgovara. U knjizi ~ak nema ni ilustracija, a na zadnjim koricama nalaze se seksualni dijagrami — u zatvorenoj omotnici, koja se mo`e istrgnuti i baciti. Radi se o samo tri dijagrama osnovnih poza. Vodi~ je iza{ao pro{le godine na engleskom jeziku, a uskoro }e iza}i i na hebrejskom, kako bi bio {to pristupa~niji izraelskoj publici. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Skriveni, nesvrstani, industrijski giganti...
SKOPLJE

Filmski festival
Skopski filmski festival otvoren je 19. aprila filmom Krugovi Srdana Golubovi}a, a zbog smanjenog bud`eta usljed finansijske krize, u svom 16. izdanju predstavlja manji broj filmova nego proteklih godina. Na Festivalu, koji traje do 27. aprila, Golubovi}ev film prikazan je u okviru programa Autorski film u kojem su ove godine, izme|u ostalog, i ostvarenja Hana Arent, Proljetni raspust te Izdaja Kirila Serebrenikova iz Rusije.

Dobar dizajn

BEOGRAD

Duh grada
OD POSU\A DO KU]NIH APARATA
Serija izlo`bi predstavlja predmete koji su ~inili svakodnevnicu Jugoslovena

Muzej istorije Jugoslavije (MIJ) organizuje seriju izlo`bi Dobar dizajn u saradnji s partnerima iz Zagreba i Ljubljane, a cilj je skrenuti pa`nju na va`ne pojave i autore u oblasti dizajna na prostoru ex-Jugoslavije, kao i na potrebu da se istra`ivanja istorije dizajna i vizuelnih komunikacija nastave. MIJ }e, po~ev od 24. aprila, u naredna dva mjeseca biti mjesto susreta dizajnera, istra`iva~a i kreativaca razli~itih generacija koji i danas nalaze inspiraciju u vizuelnom jeziku socijalizma, a publika }e imati priliku da se podsjeti na neke od predmeta koji su obilje`ili svakodnevnicu Jugoslovena. Posjetioci Dobrog dizajna mo}i }e tako da se upoznaju sa radom dizajnerskih timova fabrika Rade Kon~ar, Jugokeramika i Iskra, kao i da saznaju pri~u o danas gotovo nepoznatom Dizajn centru iz Beograda koji je tokom 70-ih i 80-ih edukovao potro{a~e i proizvo|a~e o va`nosti dizajna u svim sferama `ivota. Izlo`ba Porcelanski sjaj socijalizma predstavlja vrhunski dizajnirano porcelansko posu|e iz perioda od 50-ih do kraja 80-ih godina 20. vijeka. Rije~ je o proizvodima Jugokeramike (kasnije Inkera), najve}e fabrike kerami~ke industrije u biv{oj Jugoslaviji. Postavka sadr`i prvi tanjir koji je iza{ao iz fabri~ke pe}i, omiljene servise potro{a~a, vi{estruko nagra|ivane proizvode, ali i probne serije, izvo|a~ke nacrte, fotografije i skice. Posu|e za ugostiteljske objekte (servis Arena i prepoznatljiva {olja sa plavom crtom) ostaje upam}eno kao sinonim
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

za jugoslovenski turizam. Izlo`ba Skriveni dizajn predstavlja inovativna rje{enja dizajnerskog tima preduze}a Rade Kon~ar. S asortimanom proizvoda od pegle do lokomotive i megaprojektima u stotinjak zemalja, Rade Kon~ar bio je jedan od industrijskih giganata socijalisti~ke Jugoslavije, sa vi{e od 25.000 radnika u fabrikama od Samobora do Skoplja. Tokom 70-ih i 80-ih godina, kada je ve}ina fabrika proizvodila prema stranim licencama, u Kon~aru je projektovan {irok spektar proizvoda - od ku}nih aparata do transformatora i elektromotora. Stvaraju}i unutar ograni~enja ~esto zastarjele tehnologije i uz nepostojanje kvalitetnih istra`ivanja tr`i{ta, Kon~arevi dizajneri odr`avali su maksimalno pro~i{}en izraz. Najve}i dio dizajnerskih rje{enja odnosio se na male ku}ne aparate - serije pegli, grijalica, mlin za kafu Miki… Gotovo nevjerovatno, i nakon ~etrdesetak godina poneki se kalorifer, bojler ili Miki jo{ uvijek nalazi u upotrebi! Tu je i izlo`ba Nesvrstani dizajn, premijerno prikazana 2010. u Ljubljani u Muzeju za arhitekturu i dizajn kao svojevrsno obilje`avanje 30-godi{njice proizvodnje najpoznatijeg Iskrinog proizvoda telefona ETA 80, koji je dizajnirao Davorin Savnik. Popularni Iskrin telefon se izvozio, bio je i kopiran u mnogim zemljama, a 2010. postao je dio kolekcije dizajna Muzeja moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku. (Priredila: M. Radevi})

Izlo`ba umjetni~kih fotografija BGD. my view autora Ivana Grli}a, nastalih od 2000. do danas, predstavljena je u Ku}i Kralja Petra. Kombinovanjem medija na kojima izla`e, klasi~no uramljenih fotografija galerijskog formata i majica sa od{tampanim fotografijama i citatima Du{ka Radovi}a, Grli} prikazuje Beograd - grad sa du{om u namjeri da savremeni `ivot i urbanizacija ne potisnu sje}anja na stari Beograd.

ZAGREB

Subverzije
Zagreba~ki Subversive Film Festival predstavi}e u {estom izdanju, od 4. do 12. maja, izbor igranih i dokumentarnih filmova koji se tematski oslanjaju na ovogodi{nji festivalski fokus - utopiju demokratije. Program po~inje filmom Sophie Fiennes Pervertitov vodi~ kroz ideologiju, konceptualnim dokumentarcem u kojem Slavoj @i`ek ukazuje na ideologiju ~iji “skriveni univerzalni okvir mora biti raskrinkan kako bi priliku dobile osloba|aju}e politi~ke promjene“.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Potpisivanje Ugovora o stipendiranju studenata iz Fonda Ivo Andri} - Vladimir Prelog organizovalo je u Galeriji Gabrijel Kamernog teatra 55 u Sarajevu Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak. “Fond je za akademsku 2013./2014. godinu dodijelio sedam stipendija u visini od po 1.000 KM i trideset i jednu potporu u visini od po 500 KM”.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ANIDA KREČO, autorica izložbe “Moduli Moderne”

Spoj prostora i vremena
U okviru ovogodi{njeg Modula Memorije 2013, Internacionalnog teatarskog i filmskog programa MESS-a, 24. aprila je, u Sarajevskom ratnom teatru, otvorena izlo`ba Anide Kre~o Moduli Moderne, “kojom je kroz fotografije predstavljena sarajevska arhitektura”, saop{tavaju iz MESS-a. “Moduli Moderne pokazuju jedan sloj grada iz kojeg mo`emo mnogo da nau~imo”, ka`e Anida Kre~o: “Sa jedne strane, arhitektura moderne, sa svojim jednostavnim formama i izostankom ukrasa skromno predstavlja svoj prostor i vrijeme. Dok sa druge strane, samim konstrukcijskim elementima izra`ava svoju gracioznost, eleganciju i monumentalnost. Arhitektura je simbol prepoznavanja grada, te ima nezamjenjivu ulogu u konstruisanju osobenog izgleda grada, a Sarajevo je imalo sre}u da su arhitekti moderne osje}ali odgovornost za svoja djela, te su na veoma skladan na~in interpretirali spoj prostora i vremena.” Izlo`bu Moduli Moderne organizovali su Arhitektonski i Gra|evinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, i Modul Memorije.

“Ve} nekoliko dana u sarajevskom umjetni~kom ateljeu Figure u Sarajevu traju probe ansambla kojeg ~ine muzi~ari iz Fo~e, Tuzle, Prijedora i Sarajeva. Rije~ je o novom projektu koji }e ve} narednog mjeseca rezultirati snimanjem albuma i novim diskografskim izdanjem u produkciji Gramofona”, obavje{tavaju nas iz ove ku}e.

Zavr{en je XXV me|unarodni sajam knjige i XII bijenale knjige, u organizaciji TKD [ahinpa{i}, Udru`enja izdava~a i knji`ara BiH i Centra Skenderija. U Bosanskoj ku}i dodijeljene su nagrade, a organizatori su se ve} po~eli spremati za naredne aktivnosti. Recimo, za Zimski salon knjige. Ako izdava~i pre`ive do tada.

Dramski tekst je napisao Martin McDonagh, reditelj je Luca Cortina, a igraju: Sanin Milavi}, Mario Drma}, Edhem Husi}, Mirza Deevi{i} i Ema Salihbegovi}. Pi{emo o novoj predstavi u produkciji sarajevskog Pozori{ta mladih, Gospodin jastuk, a premijera je zakazana za 25. april u 20 sati.

GAGI DANILOVIĆ, sarajevski muzičar
Foto: Mario Ili~i}

Glumci i rukovodstvo Lutkarskog kazali{ta Mostar obilje`i}e stotu godi{njicu romana ^udnovate zgode {egrta Hlapi}a, autorice Ivane Brli}-Ma`urani}. Na sceni svog teatra 27. aprila u 11 izvode istoimenu predstavu, u kojoj, izme|u ostalih, igraju: Marta Haubrich, Jadranka Popovi}Miljko, Ivan Nevjesti}...

Istu no}, u sarajevskom Art kinu Kriterion nastupa beogradski hip hop bend Bad Copy. U sastavu: Ajs Nigrutin, Wikluh Sky i Timbe, snimili su novi album koji se zove Krigle. Posljednji album objavili su prije sedam godina, pa su sada imali priliku “nadoknaditi gradivo”: na Krigle su uvrstili dvadeset i dvije pjesme.

GAGI DANILOVI]
“Mislim da sam ovim CD-om sumirao svoje iskustvo, i da CD predstavlja moj muzi~ki izraz”

76

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

JELENA OSTOJIĆ, PR “6. Subversive Film Festivala” u Zagrebu

Artikuliranje lijevih ideja
Kada razmi{ljate o prethodnih pet Subversive Festivala, koje su to prve asocijacije, ~ime ste zadovoljni i na {ta ste najvi{e ponosni? Najvi{e smo ponosni na ~injenicu da smo stvorili platfomu. To nam je bila namjera od samih po~etaka. U Hrvatskoj, a ni u regiji nije bilo prostora u mainstreamu za promi{ljanje i artikuliranje lijevih ideja i alternativa postoje}em sustavu. Neoliberalna propaganda napravila je ogromne napore da stvori privid nepostojanja politi~kih, a prije svega ekonomskih alternativa. To je obmana koja je za`ivjela na ovim prostorima, a i puno {ire. Subversive Festival u tom smislu ima jako {irok spektar doga|anja u koja nastojimo uklju~iti {to je mogu}e vi{e ljudi iz regije i svijeta, povezati se s aktivistima, organizacijama koje se vode progresivnim idejama i aktivno rade u svojim zajednicama na izgradnji jednog boljeg, pravednijeg dru{tva. Predstoje}i, 6. Subversive Festival bi}e odr`an od 4. do 18. maja. Organizatorima je uvijek te{ko izdavajati segmente ukupnog programa, ali evo, poku{ajte nam re}i {ta je to po Vama najinteresantnije, ili najintrigantnije, {to slijedi narednog mjeseca u Zagrebu? U prvom dijelu Festivala fokus je na filmskom dijelu programa, tako da }emo u prvom tjednu imati priliku pogledati izbor igranih i dokumentarnih filmova koji na suptilan ili posve izravan na~in propituju dana{nji dru{tveni poredak i tematski se oslanjaju na ovogodi{nji festivalski fokus - utopiju demokracije.

Festival otvaramo filmom Sophie Fiennes Pervertitov vodi~ kroz ideologiju. Osim filmskog programa, na ovogodi{njem izdanju festivala gostovat }e oko 300 aktivista, intelektualaca, ~lanova nevladinih organizacija, redatelja i umjetnika iz regije i ~itavog svijeta. Ostale programske cjeline su: Balkan Forum i Subversive Forum - platforme za alternativne dru{tvene mobilizacije, Sajam knjiga, u sklopu kojeg }e se odvijati Subverzivna knji`evnost anga`irani knji`evni program i SubLit Café - ~itanja i razgovori s knji`evnicima, te Me|unarodna konferencija teme i naslova Utopija demokracije, na koju dolaze najva`nija imena suvremene kriti~ke misli.

Imam jednu “@elju”
U ~etvrtak, 25. aprila, u sarajevskom Clubu Coloseum u 20 sati, bi}e promovisan prvi studijski album Gagija Danilovi}a koji se zove @elja. Nismo brojali godine njegovog muzi~kog sta`a, ali sigurni smo da je cifra negdje blizu ili oko pedeset. Pa je @elja, otprilike, i nekakva kruna Danilovi}eve karijere... “Da, mislim da sam ovim CD-om sumirao svoje iskustvo, i da CD predstavlja moj muzi~ki izraz, koji je prili~no specifi~an. @elja je ra|ena u pop maniru, sa prizvucima mediterana, koje ja nosim u sebi, obzirom da sam veliki dio `ivota proveo u Dubrovniku”, ka`e Gagi Danilovi}. U Dubrovniku je `ivio od 1972. do 1991. godine. A prvi bend, Akordi, osnovao je u Sarajevu kada mu je bilo petnaest ljeta. Poslije je svirao u grupama Fenix i

Neoni, da bi 1964. bili formirani Či~ci, sa Rankom Rihtmanom, Pa{om Ferovi}em, Mili}em Vuka{inovi}em, Zoranom Red`i}em i Gagijem Danilovi}em u postavi. Vra}amo se na @elju: “Od ukupno deset pjesama koje se nalaze na CD-u, njih devet su moj autorski rad, {to se ti~e muzike, a jednu pjesmu napisao je \elo Jusi}. Ja sam odsvirao i aran`irao cijeli CD. Ina~e, CD je ra|en u studiju Amadeus Marina Me{trovi}a, studiju Blap u Sarajevu i Münchenu i u Muzi~koj produkciji BHRT-a. Izdava~ je Sarajevodisk.” Imate li bend i ve} ugovorene koncertne promocije u narednom periodu? “Imam bend, postoje planovi koje treba realizirati u budu}nosti, a trenutno smo zaokupljeni pripremama za promociju @elje”, odgovara Gagi Danilovi}.

25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

77

by DINO BAJRAMOVIC

bio lijep i pa “Bolje je ‘biti’ pa ma makar

SANEL MARIĆ MARA, mostarski muzičar: metan”

Foto: Mario Ili~i}

1. Kada }ete objaviti novi studijski album? Kad sve i svako do|e na svoje mjesto.

2. Da li ste kao m ali sanjali da }ete biti ljekar op{te prakse ? Ne, kao mali sanjao sa padobranac ili ne{to m visine, mo`da sli~no.

rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa ijek lijepo uv ro sko je mi evu U Saraj prijateljima i, ilij zahvaljuju}i mojoj fam . i dobroj atmosferi

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Gorgonzolu. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Robinsona Crusoea samo malo dok se naviknem, a onda mo`e i}i. 6. [ta obavezno nosite na pla`u? Pedeset kilograma plastike na puhanje. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Bio bih Borg.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Uspje{an muzi~ar.

9. Jeste li meteoropata? Da. 10. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Tu ima puno, jako puno istine. 11. Da li je {utnja zlato? Jeste, ako je ~ovjek mulac. 12. Je li vi{e - manje ili je manje - vi{e? Manje vi{e ti je vi{e manje. 13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Bolje je “biti” pa makar bio lijep i pametan.
78

14. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”? I ja pre|em preko puta. 15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih oti{ao s vlasti. 16. Opi{ite Mehu Kodru u tri rije~i? Oleeoleee, oleeee, oleeeoleeeoleeee! 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S nekim ko ne zna plesati tango.

18. Osoba koja vas `ivcira? U ovom trenutku Ishak, moj sin, koji me satra s igricom Minecraft. 19. Tange ili badi}? Badi} i to onaj sa {irokim }izama od kojeg ni{ta ne pocrni. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova ~orba! 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ko ~ita nije nepismen.
SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

KLIN ^ORBA

SVI MAR[ NA PLES
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Pa zar nam onda nije ovaj naš novopečeni porno ZMBT ispao baš onako politički korektan? Zaslužio je, i to u aprilu, Svjetski dan Katcha-Vendy-Swami-Shejtany svojim cjelokupnim autorskim djelom. Dokazao nam je da u ratu on lično nije silovao ni jednu jedinu Bošnjakinju
osljednja dekada mjeseca apri-li-li-travnja krcata je svjetskim i me|unarodnim danima koje~ega. Nas ovda{nje se dodu{e jednako ti~u: Dan planete Zemlje, Dan borbe protiv malarije, Svjetski dan knjige i zakona o autorskim pravima, Svjetski dan intelektualne svojine kao i Svjetski dan plesa. To jest, uop}e nas se ne ti~u. [ta mi imamo s tim? Ovdje niko `iv ne boluje od malarije, a jo{ manje od knjigomanije i kojekakvih autorskih prava. Pritom, privatne materijalne i nematerijalne svojine nemamo, sve je njihovo. U ovoj Bosni i ovoj Hercegovini i ovoj Republici Srpskoj i u ovoj Herceg-Bosni i u ovim kantonima i `upanijama, u svim ovim gradovima, selima i vukojebinama danas je najlak{e napisati knjigu ili postati ZMBT ili snimiti autobiografski porno dokumentarac. A da ne spominjemo kakve sve izume mi izumljujemo, posebno politi~ke, religijske i seksualne, a sve to s prefiksom me|u. Nikad vi|eno. [to je najva`nije, nemogu}e ih je kopirati. Suma sumarum, sve je ovo na{a intelektualna svojina koju nema nikakve potrebe {titi od kradljivaca iz ostatka svijeta. Oni nisu ni izbliza dorasli na{oj intelektualnoj razini i svojini. Ha ~ovjek zaviri u ovo polje, postaje mu jasno da je sama definicija intelektualne svojine skrojena spram nas i zbog nas: “Intelektualna svojina kao privatno pravo je dostupna samo pod odre|enim uslovima, za nova, originalna, neo~igledna ili distinktivna djela intelektualne kreacije, koja prevazilaze javni domen i intelektualnu svojinu drugih”. Tako, zna~i: Ka~avenda je na{ izum, na{a intelektualna svojina. Mi (gore adminstrativno-politi~ki pobrojani), samo mi smo ga sebi tako divnog izumili. Mo`da ga je odavno trebalo patentirat, ali, kao {to rekoh, ovo se naprosto ne mo`e kopirati, tako da nam je svima na{ Katcha-Vendy osvjetlao obraz zabadava jer nismo morali platiti one gadne svjetske pristojbe, {to je ustvari hara~ na na{e nematerijalno blago. Sad je pravo vrijeme da se pohvalimo kako smo svi s njim zdu{no tikve sadili. [tono re~e Mile Stoji}: Kunu se u tri razli~ita boga/\avo im je isti. To je taj na{ ~uveni probosanski duh, moralno uzdizanje dr`ave u su`ivotu svega onoga {to nam je zajedni~ko. Tako se gradi zajedni~ka dr`ava: prvo moralna pobjeda pa tek onda realna, a sve skupa po evropskim standardima koji su rigorozni glede ugro25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

P

`avanja prava marginaliziranih grupa. [ta su radili dosada{nji poglavari svih vrsta po gluhim i sli~nim bukovicama? Tja, sve znamo, ali hajde ti to objasni tamo nekom odvjetniku Tomi}u ili EU, koji pojma nemaju {ta su ovda{nji adeti. @enskinje ti ovdje i jest od tog i za tog posla. Kako na zemlji tako i na nebu, kako u ratu tako i u miru. Pa zar nam onda nije ovaj na{ novope~eni porno ZMBT ispao ba{ onako politi~ki korektan? Zaslu`io je, i to u aprilu, Svjetski dan Katcha-Vendy-Swami-Shejtany svojim cjelokupnim autorskim djelom. Dokazao nam je da u ratu on li~no nije silovao ni jednu jedinu Bo{njakinju. [ta vi{e, li~no nije pipnuo ni jedno bh. `ensko ni u miru, a ona ga nana Fata na pravdi boga namlatila u avliji za koju uporno tvrdi da je njezina privatna, ~ime ve} godinama podriva i sabotira Ka~avendin iznimni autorski doprinos me|unarodnom projektu su`ivota. Ko se to jo{ od svih na{ih silnih boraca za o~uvanje zajedni~ke nam domovine sjetio da izumi tako veli~anstven primjer su`ivota kakav je crkva Fate Orlovi}? I nije li taj na{ Ka~avendica jedini vodio me|ureligijski dijalog na posve nov, originalan, neo~igledan i nadasve distinktivan na~in? A to se pika, svugdje u svijetu, kao intelektualna svojina jedne dr`ave. Stoga, doista ne razumijem ovu medijsku hajku na najoriginalnijeg (ovo je izuzetak koji dopu{ta gradaciju originala) \avola-Vraga-[ejtana ikad vi|enog na planeti Zemlji. [ta vam je ljudi dragi? Ljubav je pobijedila, budimo ponosni. Na{e gore list, a tako uspio u `ivotu. Mogu misliti kako sad pjene od zavisti sve ove na{e glave{ine iliti na{a intelektualna svojina koji se nisu makli dalje od svojih grandioznih vila u kojima, otkad im je svim i sva~im zara`ena Olena Popik utjerala strah u kosti, orgijaju s jeftinim doma}im `enskinjem, nahvatanim po siroti{tima, d`ematima, fakultetima, biroima za zapo{ljavanje i sli~nim mjestima na kojima su duhovni i intelektualni autoriteti u trendu. P.S. Pogledala sam onaj video uradak. Cijenim da tu ima malo Vladikine gre{ke s jezikom. Suvi{e ga petlja, ali pitanje jezi~ke nespretnosti samo je verbalni delikt. A taj je u nas, sre}om, ukinut. Zato podsje}am: Ko sudi, sudit }e mu se. I, ne zaboravite, 29. aprila je Svjetski dan plesa. Svi mar{ na Ka~avendi ples!
79

PETA BRZINA
Pi{e: Nedim Hasi} Foto: Mario Ili~i}

[koda Octavia: Predvodnica klase u BiH

T

re}a generacija Octavije, [kodinog bestselera, i zvani~no je predstavljena u BiH. Kao {to je za [kodu tipi~no, Octavia nudi odli~an odnos cijene i kvaliteta. Od svog prvog izdanja 1996., Octavia je jedinstveno vozilo u svom segmentu. Ona u compact klasi nudi kvalitet srednje klase automobila. To posebno ilustruje njegova prostranost, napredna tehnologija i visoka funkcionalnost modela. Raspolo`ivi prostor za putnike i prtljag u novoj Octaviji ubjedljivo je ispred najboljih u svojoj klasi. Octavia postavlja mjerila standarda za ponudu prostora u svojoj klasi. Nijedno vozilo iz segmenta kompaktnih vozila ne nudi ve}u duljinu unutra{njosti, vi{e slobodnog prostora u podru~ju koljena i vi{e slobodnog prostora u podru~ju glave u stra`njem dijelu vozila. Najbolji u klasi je i kapacitet prtlja`nika (590 l). U usporedbi sa svojim prethodnikom, ovo vozilo se vidno produ`ilo i pro{irilo. Novi model je za 90 mm du`i i 45

mm {iri u odnosu na drugu generaciju Octavije. Istovremeno se me|uosovinski razmak pove}ao za 108 mm, {to osobito ide u korist unutra{njosti i prostranosti u stra`njem dijelu vozila. Ukupno su na raspolaganju ~etiri benzinska motora, svi opremljeni najmodernijom TSI tehnologijom, i dva moderna TDI Common Rail dizelska agregata. Kod mjenja~a su kori{teni ru~ni i automatski DSG mjenja~i. Unato~ novoj veli~ini i naprednijoj tehnici vozila, smanjena je te`ina automobila za ~ak 102 kilograma u odnosu na drugu generaciju. Cijena modela starta ve} od 26.215 KM, koliko je potrebno izdvojiti za model Active 1.2 TSI / 84 KS. Iako bazni, ~ak i ovaj paket opreme sadr`i stavke poput: klima ure|aja, ESC-a, prednjih i bo~nih zra~nih jastuka naprijed i sl. Srednji paket opreme Ambition sadr`i i centralno daljinsko zaklju~avanje, radio ure|aj sa priklju~kom za USB, 16’’ felge sl. Cijena ovog modela u kombinaciji sa {tedljivim i efikasnim 1.6

TDI/105 KS motorom koji dolazi sa StartStop funkcijom motora i sistemom rekuperacije ko~ione energije iznosi privla~nih 32.278 KM do registracije. Za one zahtjevnije tu je Elegance paket opreme u kojem, izme|u ostalog, kupac dobiva automatski klima ure|aj, ko`ni upravlja~, 16’’ aluminijumske felge, LED svjetla nazad, dekorativni paket kromiranih umetaka, sredi{nji naslon za ruke, podr{ku za kralje`nicu u prednjim sjedi{tima, radio CD MP3 sa slotom za SD karticu... Cijena ovako opremljenog modela sa 1.6 TDI motorom iznosi 34.918 KM. Najja~i motor u ponudi dizel agregata je 2.0 TDI / 150 KS i njegova cijena sa Elegance paketom opreme iznosi 38.536 KM do registracije. Vrh ponude kod benzinskih motora predstavlja turbobenzinski agregat 1.8 TSI / 180 KS za koji u kombinaciji Elegance paketa opreme kupac treba izdvojiti 41.079 KM. Octavia dolazi sa ~etverogodi{njom garancijom ili 120.000 pre|enih kilometara.

80

SLOBODNA BOSNA I 25.4.2013.

REAGIRANJA
Grupa uposlenika FMUP-a - Uredni{tvu

Krajnje je vrijeme da Zoran Čegar prestane obmanjivati javnost glupostima i nebulozama
(“Teror Dragana Luka~a i njegovih saradnika u istrazi protiv dou{nika, izdajica u Federalnom MUP-u”, SB, br 858) Dragi Zoka (ili ko si ve}), ne obmanjuj javnost glupostima i nebulozama koje “mlati{“ po medijima, te prislu{kivani oni, ovi, `ene, “ljubavnice” - djeca. [ta ti je, bolan? Danas sva{ta pri~a{, nahrani{ se tim, zadovolji{ ego, a sutra “j...mater, kako ka`e{, smetljarima koji pi{u o tebi, a ti pojma nema{“. Ti si takav i to se zna. Pa kad malo zagusti, onda ti je pri~a “da mi isplate pare idem u penziju”. Ma ne voli{ ti penziju, jer se tamo ne}e{ mo}i pokrivati, “pa{}e{“ sigurno. Ide{ iz djela u djelo, a vje~iti kompleks i neostvarena `elja ostat }e ti policijski ugled koji je imao Dragan Viki} i Zlatko Mileti}. Ujutro na dogovor kod Luka~a i Treznera, pa zajebancija, hajmo ovo, hajmo ono, ba{ kao i nakon posljednjih pisama o vama (trojstvu). Posljednjih desetak dana, na`alost, “pomeli” ste, stari, kako ka`e{ i Ismeta Boju, Hidajeta Kulu - kome si i rekao i najavio da }e vidjeti, pa potom komplet “nepodobne” kadrove obavje{tajnog sektora u MUP-u Aldina Sinanovi}a, Ajlanu Krupi}, Mariju Jerki}, Slobodana Kova~evi}a i Sabinu Fazli}. Pametno, ako gledamo iz va{eg privatnog interesa, a {teta za slu`bu. Zoka, pa zna{ da je Mileti} ve} dvije i pol godine u “{ikani”, radili ste i {ta ste uradili, pa gdje su ti predmeti za koje ka`e{ da su se krili, il’ droga po kasama nekim, ni|e ni{ta, al’ plivaj, jer te to odr`ava i moramo ti re}i “dobar si manipulant” za neupu}ene i one koji pojma nemaju o stvarnom stanju. Pa sve {to za druge prebacuje{, ti si u toj ulozi i filmu. Ne valjaju oni koje ste “pomeli” a valja ti u Obavje{tajnom odjeljenju analiti~ar Branko, sin \ure Kozara - novinara Oslobo|enja il’ Dru{ki} - poslu{nik koji za ra~un {to ste mu sina zaposlili u Specijalnu jedinicu MUP-a F BiH, mora klimati glavom i biti potr~ko. Pametno, morate dr`ati medije jer ne}e svi pisani mediji kao oni ~iji je izdava~ Oslobo|enje “morati” a niti imaju interesa da objavljuju pet direktorovih fotografija u jednom broju od 19.04.2013. godine, te isto toliko (pet) nekog teksta (najte`e je bilo napraviti fotografije oko i u Holiday innu).
25.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

Zbog svega ovoga, te zbog omalova`avanja pravih policijskih akcija u kojima mi (MUP FBiH) nismo u~estvovali, priznajemo, nismo ni me|u najja~im policijskim agencijama u BiH, bili bismo da se malo promijeni menad`ment (mislimo na veoma uspje{ne regionalne akcije “[eta~” i “Lutku” - ne “Luftiku”, kako direktor ka`e). Zoka, ti jesi spreman policajac, al’ ne radi{u op{tem, ve} u privatnom interesu. [to bi rekli, “{ampion” si za namotati ili napraviti pare. Ima{ te neke identitete i paso{e, a oni rukovodioci koji javno ka`u da im se dostave dokazi o tome pa }e istra`iti, il’ nek uzmu predmete iz arhiva pisarnice, Unutra{nje kontrole il’ ako ho}e nek’ tra`e od Interpola Hrvatske, Njema~ke il’ Australije, “ljudi” }e im dostaviti. Ako ne dostave i direktor ka`e da to nema il’ da nije istina, mi }emo dostaviti. Zna{ da ne blefiramo. Postavi tebe direktor za vd-a, ti se la`no predstavlja{ da si na~elnik, te da ima{ za ovoga, ovo-ono, ma nema{ ti ni{ta jer se, Boga mi, stari, umori{ sa dalekih putovanja iz srednje Bosne i Hercegovine, ide{ na uspje{ne tajne akcije, daljina je to. Ma zna{, pa trenirao si tamo reket, ako jo{ uvijek ne trenira{. Mislili smo da si dobar sa Luka~em, al’ nisi, ti ima{ sva{ta, a on kako ka`e{ nema ni{ta, ni stana, ni auta, `alosno, nismo znali da je u tako te{koj situaciji, trebao je re}i onda kada ga je FTV javno pitala za platu. Te{ko mu je, znamo kako lagodno `ive ostali policajci u BiH sa prosjekom od 700 KM plate i {koluju djecu. Svaka ~ast, ima{ srce, al’, vidi, posudi mu ne{to iz svog voznog parka da ima po Saraj’vu, osim ako ne}e{ ti da ga vozi{ i ~uva{, pa {ef ti je, a i postavio te za na~elnika i prije testiranja i zavr{etka konkursa. Drug, nema {ta, stao je iza tebe, ba{ i kao {to si ti iza njega, dok mu

ne ugleda{ le|a, a onda }e{ “pljuvati” i po njemu kao i po drugima koji su ti dali sve. Spominje{ tu Unutra{nju kontrolu da }e nekom zakucati na vrata, ne}e nikom, prije nego {to zakucaju tebi, valjda }e tra`iti, ako ve} nisu od Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, podatke koliko se aktivnih procesa vodi protiv tebe, a prvo provjerit }e ti identitet, pa onda }e probati da vide po kom si osnovu “mlatara{“ u sredstvima informisanja. Ne znamo dokle je ona istraga kada si sinu od Kreme, inspektora MUP-a Kantona Sarajevo, oteo dokumente i odnio ih sa sobom, “Zoka, kralj si i nasmije{ nas”. Znamo mi, Zoka, da tebi u MUP-u ne}e ne smije niko ni{ta sve dok tvoja prijateljica, kolegica iz sportskog kluba sa Ni{i}a, {efica Iva Trezner, zamjeniku direktora, na~elniku Sektora kriminalisti~ke policije i na~elniku Unutra{nje kontrole potpisuje izlaznice za izlazak iz zgrade koji traju du`e od 30 minuta. [to }e se i oni zamjerati sa njom kad mogu mirno ~ekati penziju. Grupa uposlenika FMUP-a

SRETAN ME\UNARODNI PRAZNIK RADA 1. MAJ
81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica