You are on page 1of 27

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU

ZAKON PONUDE I POTRAŽNJE
SEMINARSKI RAD

Predmet: Mikroekonomija Mentor: dr.sc. Dragutin Funda, docent; Student: Saša Mošmondor

Varaždin, lipanj 2008.

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

2

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

3

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Uvod
Jedan od najboljih načina za shvaćanje ekonomije je razumijevanje osnova ponude i potražnje. Kroz ovaj seminar pokušat ćemo na najjednostavniji način objasniti pojmove ponude i potražnje, iako laički svi znamo što to je. Govorit ćemo o nekim osnovnim karakteristikama kao što su uvjeti ponude i potražnje, zatim koji su necjenovni činitelji, odnosno čimbenici koji utječu na ponudu i potražnju, te naravno i o posljedicama koje iz njih proizlaze. Kroz ponudu i potražnju najlakše shvaćamo što se događa kada se država upliće u tržište, te kako se i zašto mijenjaju cijene određenih proizvoda.

4

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Potražnja
Pod pojmom potražnje podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu tokom nekog vremena tj. količina proizvoda koja se pod određenim uvijetima i uvažavajući određene čimbenike traži na nekom tržištu. Potražnja nastaje kada se isprepletu potrebe, želje i cijenovni čimbenici. Potreba je osiječaj nedostatka povezan sa sviješću da postoji neko dobro kojim se taj nedostatak može nadomijestiti. Želja je žudnja za zadovoljenjem potreba na toćno određen način i uz više mogućnosti. Cijenovni čimbenici koji definiraju potražnju su tržna cijena, mjesto kupnje i uvijeti plaćanja, a necijenovni čimbenici koji utiječu na potražnju su prosječni dohodak, broj žitelja, cijene supstituta i ukus potrošača. S ciljem preciznog definiranja pojma potražnje određujemo količinu potražnje i potražnju. Količina potražnje je količina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na nekom tržišti tokom nekog vremena kod točno određene cijene tog proizvoda. Potražnja je količina nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti na nekom tržištu tokom nekog vremena bez obzira na cijenu tog dobra. Definirana potražnja i količina potražnje nam pruža mogućnost analize promijene potražnje u odnosu na situaciju na tržištu na kojem se potražuje veća ili manja količina dobara u odnosu na cijenu ili druge necijenovne čimbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako se ponašaju kupci na nekonstantnom tržištu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu potražnje dijeluju cjenovni čimbenici govorimo o promijeni potraživane količine. Temeljni zakon opadajuće potražnje kaže da ako se povećava cijena smanjuje se potraživana količina i obrnuto, smanjivanje cijene dovodi do povećanja potražnje uz uvijet da ostale faktore držimo konstantnim. Dva osnovna razloga za takvo ponašanja kupaca su učinak supstitucije ( kada cijena nekog dobra raste zamijenit ćemo ga drugim sličnim dobrom ) i učinak dohotka ( dohodak je ograničavajući faktor koji kod porasta cijene obuzdava povećanje potrošnje). Ukoliko na potražnju djeluju necjenovni čimbenici govorimo o spremnosti potrošača da kod nepromijenjenih cijena kupi veću ili manju količinu traženog dobra.

5

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Tablica potražnje predstavlja brojčanu informaciju ili skup brojčano izraženih podataka o količini potražnje za određenim dobrom kod različitih cijena tog dobra. Upravo zbog gotovo jednoznačne predvidivosti kako će se uz najveću cijenu vezati najmanja količina i uz najmanju cijenu največa količina dobara prije definiran temeljni zakon potražnje dobiva na težini jer su obrnuti slučajevi potražnje ( veća cijena = veća potražnja ) u stvarnom životu toliko rijetki da se smatraju samo kao teoretske mogućnosti. Primjer 1. kombinacija A B C D E tablica potražnje mlijeka Cijena ( P ) 10 kn 8 kn 6 kn 4 kn 2 kn

Količina ( Q ) 1 lit 2 lit 3 lit 4 lit 5 lit

Podatke prikazane u tablici možemo prikazati i grafički te onda govorimo o krivulji potražnje. Krivulja potražnje povezuje različite kombinacije ( A, B , C, D, E ) tj. predstavlja vezu između tržišne cijene i pripadajućih količina nekog dobra dok se ostali elementi ne mijenjaju te grafički prikazuje koju je količinu kupac spreman kupiti uz određenu cijenu. Osnovu grafičkog prikaza čine koordinatne osi na koje će se uvijek, bez obzira radi li se o ponudi ili potražnji vertikalno prikazivati cijena , a horizontalno količina traženog dobra. Krivulja potražnje mjeri količinu na apscisi ( os x ) i cijenu na ordinati ( os y ) QD = QD ( P )

6

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

KRIVULJA POTRAŽNJE 12 CIJENA ( kn ) 10 8 6 4 2 0 1 2 3 KOLIČINA ( Q ) 4 5 A B C D E

Krivulja potražnje ima opadajući nagib, nagnuta je prema dolje zbog svojstva opadajuće potražnje koje kaže da kad cijena dobra raste a ostali čimbenici se ne mijenjaju kupac je spreman kupiti manju količinu, a kad se cijena smanjuje uz ostale čimbenike nepromijenjene kupac je spreman kupiti veću količinu traženog dobra. Krivulja potražnje je prije svega negativog nagiba, može biti linearna ili nelinearna, nagib može biti veći ili manji, što sve zavisi o karakteristikama potraživanog dobra.

7

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Individualna i tržišna potražnja

Pod pojmom individualne potražnje označava se količina dobra koju je pojedinac voljan i sposoban kupiti pri svakoj mogućoj cijeni traženog dobra, dok se pod pojmom tržišne potražnje podrazumijeva zbroj količine dobara koje su svi pojedinci koji čine određeno tržište voljni i sposobni kupiti pri svakoj mogućoj cijeni traženog dobra. Važno je razlikovati ta dva pojma jer prethodna krivulja potražnje sama po sebi ne definira čija je to potražnja. Tržišna krivulja potražnje predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na razini pojedinih cijena. Individualna potražnja nekog dobra Cijena ( kn ) 7 5 3 Osoba A 1 2 3 (q) Osoba B 2 3 5 Osoba C 3 5 9 Tržišna potražnja (Q) 6 10 17

Primjer 2. Kombinacija A B C

INDIVIDUALNE I TRŽIŠNA KRIVULJA POTRAŽNJE

8 7 6 5 4 3 2 1 0 0

CIJENA ( kn )

1 2 3 2 3 3 5 5

6 10 9 17

8

5

10

15 20 KOLIČINA ( Q )

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Promijena u potražni i promijena u količini potražnje:
Prije definirana potražnja zavisna je od dva promijenljiva čimbenika i kod njihovih promijena dolazi do: -Promijena u količini potražnje predstavlja promijenu količine nekog dobra kojeg je netko voljan i sposoban kupiti kao odgovor na porast ili smanjenje cijene dobra što se najbolje manifestira kao kretanje po krivulji potražnje. -Promijena u potražnji predstavlja promijenu količine potražnje koja je nastala kao rezultat bilo kojeg utjecajnog čimbenika ( dohodak, ukusi, cijene supstituta ) što uzrokuje pomak cijele krivulje ulijevo ili udesno.

PROMIJENA U KOLIČINI POTRAŽNJE I PROMIJENA U POTRAŽNJI
CIJENA ( kn ) 12 10 8 6 4 2 0 0 10 20 30 40 50 60 70 KOLIČINA ( Q )

9

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Primjer 3. Kretanje po prvoj krivulji predstavlja promijenu u količini potražnje uzrokovanu promijeno cijena, po temeljnom zakonu opadajuće potražnje krivulja je negativnog nagiba i ovisna je jedino o cijeni. Druga krivulja predatavlja promijenu u potražnji uzrokovanu povećanja dohodka ili povećajem cijena supstituta. Krivulja se u tom slučaju pomiče udesno, dok bi se s smanjenjem dohodka ili smanjenjem cijena supstituta cijela krivulja pomaknula ulijevo . u slučaju da se te dvije krivulje sijeku dolazi do promijene potražnje bez naznake smijera takve promijena tj. iznad sjecišta te dvije krivulje nalazi se porast potražnje, dok je ispod sjecišta pod potražnje.

Normalna, inferiorna dobra, supstituti i komplementi
Na promijenu potražnje utiječu cijenovni i necijenovni čimbenici. Svaki od tih čimbenika može nezavisno jedan od drugoga utijecati na krivulju potražnje i to na način da pomiče potražnju uzduž krivulje gore dolje ili da pomiče cijelu krivulju potražnje lijevo ili desno. Čimbenici koji utiječu na promijenu potražnje su dohodak potrašača, cijene povezanih dobara, stanovništvo, ukusi, preferencije, očekivana potrošača itd... Dohodak kao čimbenik potražnje je povezan sa kupnjom pojedinih dobara za kojima će potražnja porasti porastom dohodka. Takva dobra nazivanju se normalna dobra i u velikoj većini slučajeva s povećanjem dohodka porast će potražnja za određenim dobrima. Nasuprot tome inferiorna dobra su dobra kojima potražnja pada s povećanjem dohodka, npr. potražnja za jeftinijim i nekvalitetnijim dobrima s povećanjem dohodka pada, ali zato raste potražnja za skupljim i kvalitetnijim dobrima.

10

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Pošto je cijena važan čimbenik koji utječe na krivulje potražnje različitih potraživanih dobara možemo uvesti pojam supstituta kao dobra koji u potražnji može zamijeniti promatrano dobro uz prihvatljiviji cijenovni čimbenik za potrošača. U slučaju da cijena promatranog supstituta raste kupci su u mogućnosti naći novi supstitut koji im je cijenovno prihvatljiv. Isto tako uvodimo pojam komplementa tj. dobra koje promatrano dobro nadopunjuju u njegovoj potrošnji. Uz pretpostavku da cijena dobra koje ima komplemente raste ne dolazi samo do smanjenja potražnje za tim dobrom nego se negativan trend nastavlja i na sva povezana komplementarna dobra na način da potražnja za tim komplementarnim dobrima pada, te dolazi do mogućnosti da se i dobro zajedno sa komplementarnim dobrima zamijeni supstitutima. Dohodak kao odrednica potražnje predstavlja vrlo važan čimbenik potražnje jer se njegovim promjenama mijenja i potražnja. Osjetljivost potražnje na promjenu dohotka izražava se dohodovnom elastičnošću a mjeri se koeficijentom dohodovne elastičnosti. Dohodovna elastičnost izražava odnos dohotka. između postotne promjene tražene količine i postotne promjene

Izračunava se prema formuli :

promjena Q Edy = prosjek Q promjena P prosjek P =

Q2 - Q1 (Q2 + Q1) / 2 P2 – P1 (P2 + P1) / 2

Koeficijent dohodovne elastičnosti može poprimiti sve vrijednosti od plus do minus beskonačno. Normalna dobra imaju koeficijent dohodovne elastičnosti pozitivan, tj. od 0 do plus beskonačno, inferiorna dobra imaju koeficijent dohodovne elastičnosti negativan, tj. od nula do minus beskonačno.

11

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Utjecaj cijena supstituta i komplemenata na potražnju nastao pod utjecajem promjene cijena supstituta i komplemenata izražava se križnom elastičnošću, a mjeri koeficijentom križne elastičnosti. Križna elastičnost pokazuje odnos između postotne promjene tražene količine i postotne promjene cijene supstituta i komplemenata. Supstituti su dobra čija je križna elastičnost pozitivna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje porast potražnje drugog supstituta. Komplementarna dobra su ona čija je križna elastičnost negativna. Porast cijene jednog komplementa uzrokuje pad potražnje drugog komplementa. Križna elastičnost se izražava prema formuli:

promjena Qx

(Q2 – Q1) X = (Q2 + Q1) X /2 (P2 – P1) Y (P2 + P1) Y

Edxy =

Prosjek Qx promjena Py prosjek Qy

12

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Ponuda
Ponuda predstavlja količinu robe na određenom tržištu i u određenom vremenskom periodu koju su proizvođači spremni plasirati po odgovarajućoj cijeni. Prihvaćeno izražavanje ponude iskazuje se u mjernim jedinicama kilogram, metar, tona, barel, itd… Ponuda je vezana za vremensku dimenziju ( trenutna, kratkoročna, dugoročna ). Veza između količine koju je prodavač spreman prodati i cijene dobradefinirana je izrazom QS = QS ( P ) gdje je količina na apscisi (os x ), a cijena na ordinati (os y ). S ciljem preciznog definiranja pojma ponude određujemo količinu ponude i ponudu. Pod pojmom količine ponude podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi ne nekom tržištu po točno određenoj cijeni tokom određenog vremena držeći sve ostale čimbenike konstantnim. Pod pojmom ponude podrazumijeva se količina nekog dobra kojeg je netko voljan ponuditi na nekom tržištu po svakoj mogućoj cijeni tog dobra tijekom određenog vremena držeći sve ostale čimbenike konstantnim. Definirana ponuda i količina ponude pruža nam mogućnost analize promijene ponuda u odnosu na situaciju na tržištu na kojem se nudi veća ili manja količina dobara u odnosu na cijenu ili druge necijenovne čimbenike tj. dobija se odgovor na pitanje kako se ponašaju proizvođači na nekonstantnom tržištu pojedinih dobara. Ukoliko na promijenu ponude dijeluju cjenovni čimbenici govorimo o promijeni ponuđene količine, tj. s porastom cijena raste i proizvodnja jer su to upravno proporcionalne veličine. Spremnost poduzeća da po višoj cijeni proizvede i proda veću količinu izražava se kao zakon ponude. Tablica ponude predstavlja brojčane informacije ili skup brojčano izraženih podataka o količini ponude određenog dobra kod različitih cijena tog dobra. Na tablicu ponude nastavlja se krivulja ponude koja grafički prikazuje zavisnost cijene ponuđenog dobra i količina koje su proizvođaći voljni proizvesti i plasirati uz određenu cijenu tog dobra. Krivulja ponude je pozitivnog ili rastućeg nagiba sukladno zakonu ponude prema kojem su proizvođači spremni i u mogućnosti proizvesti i plasirati veću količinu traženih dobara kod veće cijene tih dobara.

13

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

CIJENA ( kn )

Primjer 1. kombinacija A B C12 D 10 E 8
6 4 2 0 0

tablica ponude mlijeka Cijena ( P ) KRIVULJA PONUDE MLIJEKA 10 kn 8 kn 6 kn 4 kn 2 kn

Količina ( Q ) 5 lit 4 lit 3 lit 2 lit 1 lit

1

2

3

4

5

6

KOLIČINA ( Q )

Individualna i tržišna ponuda
Pod pojmom individualne ponude označava se količina dobra kojeg je ekonomska
14

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati pri svakoj mogućoj cijeni ponuđenog dobra, dok se pod pojmom tržišne ponude podrazumijeva zbroj količine dobara kojg su sve ekonomske jedinice koji čine određeno tržište voljne i sposobnei proizvesti i prodati pri svakoj mogućoj cijeni traženog dobra. Važno je razlikovati ta dva pojma jer prethodna krivulja ponude sama po sebi ne definira čija je to ponuda. Tržišna krivulja ponude predstavlja zbroj svih individualnih krivulja na razini pojedinih cijena. Primjer 2. Kombinacija A B C Individualna ponuda nekog dobra ( q ) poduzeće A poduzeće B poduzeće C 3 2 1 5 3 2 9 5 3 Tržišna ponuda (Q) 17 10 6

Cijena ( kn ) 7 5 3

INDIVIDUALNE I TRŽIŠNA KRIVULJA PONUDE 8 7 CIJENA ( kn ) 6 5 4 3 2 1 0 0 5 10 KOLIČINA ( Q ) 15 20

Promijena u ponudi i promijena u količini ponude:
Prije definirana ponuda zavisna je od dva promijenljiva čimbenika i kod njihovih promijena dolazi do: 1. Promijena u količini ponude što predstavlja promijenu količine nekog dobra kojeg je
15

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

neka ekonomska jedinica voljna i sposobna proizvesti i prodati kao odgovor na porast ili smanjenje cijene dobra što se najbolje manifestira kao kretanje po krivulji ponude 2. Promijena u ponudi predstavlja promijenu u ponuđenoj količini koja je nastala kao rezultat bilo kojeg utjecajnog čimbenika što uzrokuje pomak cijele krivulje ponude ulijevo ili udesno tj. povećanje ili smanjenje ponude traženog dobra. Tehnologija smanjuje troškove proizvodnje i povećava ponudu dobara te se krivulja ponude pomiče desno, a povećanje nadnica povećava troškove proizvodnje i smanjuje ponudu te se krivulja ponude pomiče lijevo.

CIJENA ( kn ) 4 3 2 1 1
n Sma

qs1
ponu jenje de

qs0 qs2
je an eć ov n po ud e

P

2

3

4 5 KOLIČINA ( Q )

qs0- zavisnost količine ponude od cijene proizvoda; qs1-smanjenje ponude pri nepromijenjenim cijenama, pri troškovnim i drugim uticajima; qs2- povećanje ponude pri istim cijenama proizvoda, a pri smanjenju troškova sličnih uticaja. proizvodnje i drugih

Čimbenici promijena u ponudi:
Čimbenici koji utiječu na ponudu proizvoda koje je neki ekonomski subjekt sposoban proizvesti i prodati na nekom tržištu su troškovi proizvodnje, dostupna tehnologija, očekivanja u pogledu cijena, vremenski faktor i državni porezi. Niži troškovi proizvodnje kojima je sastavni
16

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

dio cijena rada, cijena sirovina i dostupni kapital omogućuju poduzeću da proizvede veće količine pri svakoj cijeni i obrnuto te se krivulja ponude pomiče u lijevu ili u desnu stranu. Dostupna tehnologija je prije svega povezana s činjenicom da upotrebom modernije tehnologije proizvodnje utiječemo pozitivno na smanjivanje troška proizvodnje što čak i uz nepromijenjenu cijenu stvara dodatnu motivaciju ekonomskim subijektima za stvaranje dodatne ponude. Očekivanja u pogledu cijena povezuju se s predviđanjem promijena cijena u bližoj budućnosti pa rv+avnajući se prema tome ekonomski subijekti mogu trenutačno smanjiti ili povećati proizvodnju i ponudu dobara a s ciljem ostvarivanja veće dobiti. Vremenske prilike kao čimbenik ponude najviše se očituju u poljoprivrednoj proizvodnji i djelomično u turističkoj ponudi jer su direktno povezani sa faktorom vremena. Državni porezi ili subvencije predstavljaju državni ineres da posebnim porezima regulira i smanji ponudu pojedinog dobra ili da kroz subvencije motivira ekonomske subijekte na pojačanu proizvodnju i ponudu određenih dobara. Broj ponuditelja kao čimbenik ponude povezuje se s činjenicom da veći broj poduzeća na nekom tržištu može ponuditi veču količinu dobara po različitim cijenama, a to znači da će se krivulja ponude na svim razinama cijena pomicau na desno.

17

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Tržišna ravnoteža
Do sada razmatrana potražnji i ponuda su dvije zavisne ekonomske kategorije koje svoj smisao imaju tek kada se promatraju u međusobnoj interakciji koja se dešava na nekom tržištu. Odnos ponude i potražnje, te djelovanje tržišta s ciljem usklađivanja interesa kupaca i prodavatelja možemo analizirati kroz tablice ponude i potražnje koja se može i grafički predočiti i gdje je vidljivo presijecanje krivulja potražnje i krivulja ponude, što predstavlja točku tržišne ravnoteže. Cijena koja odgovara točki tržišne ravnoteže naziva se ravnotežnom cijenom, a količina ravnotežnom količinom. Kod cijene koja je veća od ravnotežne na promatranom tržištu se javlja višak ponude, a kod cijene koja je niža od ravnotežne javlja se manjak ponude ili višak potražnje. Višak ponude je razlika između količine koju su ponuditelji voljni ponuditi i količine koju su potrošači voljni kupiti ako su cijene iznad ravnotežne. A višak potražnje je razlika količina koje su potrošači voljni kupiti i količine koje su proizvođaći spremni ponuditi ako su cijene iznad ravnotežne cijene.

18

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Tablica ponude i potražnje mlijeka Cijena ( kn ) 2 4 6 8 10 Potražnja ( Q ) 5 4 3 2 1 Ponuda ( Q ) 1 2 3 4 5 Stanje ponude manjak manjak ravnoteža višak višak Stanje potražnje višak višak ravnoteža manjak manjak Cijenom nezadovoljan prodavatelj prodavatelj kupac kupac

Cilj je prodavatelja prodati određeno dobro po najvišoj cijeni, a cilj kupca je kupiti to isto dobro po najnižoj mogućoj cijeni. Ciljevi prodavatelja i kupca su u potpunosti suprotni, ali kada se uspostavi dogovor oko tražene cijene i tražene količine dobara cijena i količina dolazi u ravnotežu, tj. uspostavlja se tržišna ravnoteža. Pod tim pojmom podrazumijeva se da su kupci voljni kupiti upravo onu količinu traženog dobra kojeg su prodavatelji voljni ponuditi na nekom tržištu pod točno određenom cijenom. Tržišna potražnja je suma svih dobara i usluga koja kućanstva potražuju na tržištu dobara i usluga. Tržišna ponuda je suma svih dobara i usluga koje nude svi proizvođači koji proizvode ta dobra i usluge na tržištu dobara i usluga.

TRŽ IŠ NA RAVN OTEŽA

19

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

GRAF PONUDE I POTRAŽNJE
CIJENA ( kn ) 6 5 4 3 2 1 0 0 2 4 6 8 10 12 KOLIČINA PONUDE ( Q )

Kada nije u ravnoteži, tržišni mehanizam će se prilagođavati sve dok ponovno ne uspostavi ravnotežu što je u potpunosti ostvarivo samo na konkurentskom tržištu. Ravnotežne cijene su određene relativnim odnosima ponude i potražnje, pa upravo zato promjene u ponudi ili potražnji mijenjaju i ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu na slobodnom tržištu.
CIJEN A

POTRAŽN JA

PONUD A P

Primjer: pomak krivulje ponude Pri ovom primjeru pretpostavimo da je došlo do pada cijena sirovina,krivulja ponude se pomiče desno, te se stvara višak ponude kod kojeg se cijene prilagođavaju novom ravnotežnom položaju Q.

P1 P
3

Q Q
1 3

Q2

KOLIČIN A

20

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

cijen a

Primjer: pomak krivulje potražnje U ovom primjeru pretpostavimo da je došlo do porasta dohotka, te se automatski povećava potražnja i stvara se manjak s obzirom na prijašnji ravnotežni položaj. Tržišni mehanizam stvara novi ravnotežni položaj.
Q Q
1 3

P
3

P
1

Q
2

količin a

cijen a

D

D ’

S S ’

Primjer: istovremeni pomak potražnje i ponude Pretpostavimo da je došlo do istovremenog porasta dohotka i pada cijena sirovina. To znači da se obje krivulje istovremeno pomiču udesno i tržišni mehanizam određuje novi ravnotežni položaj koji je na višoj poziciji od prethodnog.

P P 2
1

Q
1

Q
2

količin a

Kod istovremene promijene ponude i potražnje utjecaj na ravnotežnu cijenu je određen relativnom veličinom i smjerom promijene i nagibom krivulja ponuda i potražnje. Ravnoteža na tržištu je privremena pojava uslijed velikog broja varijabli koje na nju utječu. U stvarnosti se mogu postaviti posebna ograničenja koja privremeno remete ravnotežni položaj. Izlazak izvan ravnotežnog položaja može uslijediti kod definiranja najniže i najviše dopuštene cijene. Najniža dopuštena cijena je situacija u kojoj cijeni nekog dobra nije dopušteo
21

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

da padne ispod neke određene razine, a najviša dopuštena cijena je siuacija kod koje cijeni nekog dobra nije dopušteno podizanje iznad određene razine. Ograničenja cijena određenih dobara uvodi vlada kako bi zaštitila interese prodavatelja odnosno kupca. Najnižom dopuštenom cijenom vlada štiti interese prodavatelja, dok najvišom dopuštenom cijenom vlada štiti interese kupaca. Ograničenja u smislu najviše i najniže dopuštene cijene imaju smisla samo ako je najniža dopuštena cijena pozicionirana iznad ravnotežnog položaja, a najviša dopuštena cijena ispod ravnotežnog položaja ponude i potražnje prije intervencije vlade.
PO

CIJENA NAJNIŽA DOPUŠTEN A CIJENA

TR

VIŠAK PONUDE
AŽ NJ A
NU DA

CIJENA

PO TR AŽ

PO

NJ A

PO

DA NU

NAJVIŠA DOPUŠTENA CIJENA
KOLIČINA

VIŠAK POTRAŽNJE KOLIČINA

Kod državnih intervencija u tržišnu ravnotežu tj. određivanja najveće dopuštene cijene dolazi do vjerojatnosti stvaranja crnih tržišta, koja predstavljaju vrstu tržišta na kojem se trguje po cijenama iznad njihova dopuštenog maksimuma, a sve zbog nestašice cijenovno zaštićenih dobara na normalnom tržištu i pojave špekulanata koji su spremni kupcima ponuditi ta dobra po znatno višoj cijeni od one zaštićene.
CIJENA
PO TR AŽ

Ponuda na crnom tržištu
NJ A
PO NU

DA

Porezi

cijena na crnom tržištu

NAJVIŠA DOPUŠTEN A CIJENA VIŠAK POTRAŽNJE KOLIČINA
22

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Porezi predstavljaju državne namete koji se kriste za financiranje javnih potreba, a kojima država pokušava stimulirati ili destimulirati proizvodnju i prodaju pojedinih dobara. Porez može biti određen na dva načina i to u apsolutnom i relativnom iznosu. Porez određen u apsolutnom iznosu naziva se količinski porez i definira koliki se novčani iznos treba platiti na ime poreza za svaku jedinicu prodanog ili kupljenog dobra. Porez određen u relativnom iznosu naziva se vrijednosni ili ad valorem porez i definira koliki se postotni iznos mora platiti na ime poreza na prodanu ili kupljenu vrijednost. Pošto je na svakom tržištu postoji određeni porez možemo razmatrati cijenu koju plaća kupac i cijenu koju prima prodavatelj. Razliku između tih cijena predstavlja porez.

CIJENA

CIJENA + PDV

CIJENA PRIJE POREZA

KOLIČINA NAKON

KOLIČINA PRIJE

PO

PO

NU

J

NU

Uvođenje poreza pomiče krivulju ponude ulijevo, što znači da tržišni mehanizam stvara novi ravnotežni položaj u kojem kupac za višu cijenu kupuje manje određenih dobara. Porez proizvođaču predstavlja dodatni trošak koji poskupljuje proizvodnju, te će zato proizvoditi manju količinu dobara uz istu dobit.

23

DA

P A OTR A

ŽN

DA

+

PD

V

KOLIČINA

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Pojam razdiobe poreznog opterećenja između kupca i prodavatelja možemo promatrati kroz elastičnost krivulja ponude i potražnje. Savršeno neelastična krivulja ponude i krivulja potražnje prikazuje se krivuljom koja je okomita na os na kojoj je prikazana količina i označava spremnost prodavatelja da bez obzira na cijenu tržištu nudi istu količinu traženog dobra, a kupac bez obzira na cijenu kupi tu istu količinu.

C I J E N CIJENA + PDV

U slučaju savršeno neelastične ponude prodavatelj u cijelosti snosi porezno opterećenje, u u slučaju savršeno neelastične potražnje porezno opterećenje u cijelosti snosi kupac.
KOLIČINA

CIJENA PRIJE POREZA

C I J E N A CIJENA + PDV Iznos poreza CIJENA PRIJE POREZA KOLIČINA

U slučaju savršeno elastične ponude porezno opterećenje u cijelosti snosi kupac, a u slučaju savršeno elastične potražnjeporez u cijelosti snosi prodavatelj.

Razdioba iznosa poreza između prodavatelja i kupca ovisi o relativnoj elastičnosti krivulje ponude naspram relativne elastičnosti krivulje potražnje. Neelastične krivulje bilo koje vrste ne dopuštaju prebacivanje poreza na drugu stranu, za razliku od pojedinih elastičnih krivulja koje to dopuštaju.

24

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

cijena

Iznos poreza C1 C2 C3

Q1

Q2

količina

Ako se krivulja ponuda naginje horizontali tada se porez u većem dijelu prevaljuje na kupca, a ako se krivulja naginje ka vertikali tada se porez u većoj mjeri naginje na prodavatelja.
cijena Iz toga se zaključuje da se promijenom nagiba krivulje ponude ili potražnje mijenja porezno

opterećenje kupaca ili proizvođača.
Iznos poreza

Prodavateljev udio u porezu ( ts ) možemo izračunati pomoću izraza:
C1 C2 C3

tb=
Q1 Q2

Pravnotežna – ( Pravnotežna+PDV – t ) t

količina Kupčev udio u porezu ( tb ) možemo izračunati prema izrazu:

tb=

Pravnotežna+PDV – Pravnotežna t

25

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

S obzirom da kupac i prodavatelj u cijelosti snose porezno opterećenje slijedi:

tb+ tb = 1
Prema svemu prije navedenom možemo zaključiti da porezi povećavaju cijenu koju plaća kupac i snižavaju cijenu koju primaju prodavatelji, te u skladu s tim govorimo o negativnom efektu poreza. Postoje i pozitivni efekti poreza koji prije svega imaju pozitivan utjecaj na državni proračun i to u većoj mjeri nego što imaju negativan utjecaj na kupčevu i proizvođačevu cijenu.

26

Seminarski rad

Zakon ponude i potražnje

Zaključak

Kroz ovu osnovnu analizu ponude i potražnje možemo reći da su te dvije komponente vrlo važne na tržištu. To su osnovni mikroekonomski alati koji nam govore koliko će proizvođači biti spremni proizvesti, to jest, koliko će potrošači potraživati određenu vrstu robe, zavisno o cijeni. Kada ne bi postojala ponuda, odnosno potražnja tržište bi se našlo u pravom kaosu jer tada se ne bi znalo koju količinu treba ponuditi, odnosno koja je količina potraživana više ili manje. Najvažnije od svega je da će ponuda i potražnja uvijek postojati bez obzira na čimbenike koji na njih utječu, jer uvijek će biti netko tko će ponuditi određeni proizvod i onaj tko će potraživati određene količine tog proizvoda.

27