You are on page 1of 15

Rad primljen: 25.02.2010. UDK: 005.

722

INENJERSKI MENADMENT

FLEKSIBILNI PROIZVODNI SISTEMI FLEXIBLE MANUFACTURING SYSTEMS

Prof. dr Duan Regodi Univerzitet Singidunum

Slobodan Jovanovi, dipl. in. Vojska Srbije

Mr Predrag Toi Univerzitet Sinergija

Rezime: Fleksibilni proizvodni sistemi (FPS) su visoko automatizovane grupne tehnologije mainskih elementa koje sainjavaju grupe i procesi radnih mesta (uglavnom su to maine sa kompjutersko-numerikim upravljanjem) spojeni sa automatskim manipulisanjem materijala i skladinog prostora, a kontroliu ih deljeni kompjuterski sistemi. Razlog zbog ega su FPS fleksibilni tj. Elastini, upravo je u njihovoj sposobnosti za obradu razliitih oblika, delova i naina istovremeno na razliitim radnim mestima, kao i njihova kombinacija sa drugim stilovima i koliina proizvodnje koji bi regulisali i odgovorili zahtevu modela koji se trai. Razvijanjem koncepta fleksibilnosti pri automatskim proizvodnim sistemima, razmatrali su se mainski elementi koji se sastoje od dve kompjuterski numerike upravljane maine (CNC) sa mogunou uitavanja i istovara pomou industrijskih robota. Kljune rei: fleksibilni proizvodni sistemi, automatizacija.

Abstract: A flexible manufacturing system (FMS) is a high automated GT machine cell, consisting of a group of processing workstations (usually CNC machine tools), interconnected by an automated material handling and storage system, and controlled by a distributed computer system. The reason the FMS is called flexible is that it is capable of processing a variety of diffrent part styles simultaneously at the various workstations, and the mix of part styles and quatities of productions can be adjusted in response to changing demand patterns. To develop the concept of flexibility in an automated manufacturing system, consired a machine cell consisting of two CNC machine tools are loaded and unloaded by in industrial robots. Key words: flexible manufacturing systems, automated.

INENJERSKI MENADMENT

1. UVOD Pod fleksibilnim proizvodnim sistemom (FPS) se podrazumeva grupa numeriki upravljanih maina koje su povezane sa zajednikim sistemom transporta obradaka i centralnim upravljakim sistemom. Za svaki deo koji se izrauje postoji progaram za obradu memorisanu u centralnoj datoteci. Vie razliitih (meusobno dopunjavajuih) ili istih (meusobno zamjenjivih) NC-maina izvode sve neophodne obrade na obradcima jedne familije, tako da nastaje automatski tok obrade. Pri tome se automatski tok obrade po mogunosti ne prekida zbog runog postavljanja alata ili stezanja obratka. Stoga se sa ovim sistemima moe premostiti vreme pauze, a nakon zavretka radne smene moe se nastaviti rad sa redukovanim brojem radnika. U visoko automatizovanim sistemima u obradni i informacioni tok mogu takoe biti ukljueni skladita materijala, merne maine i automatsko upravljanje alatom [1]. esto se inicijali fleksibilnih proizvodnih sistema koriste da bi se definisali termini poput fleksibilnih mainskih sistema. Ovi sistemi su ubrzo dobili veliku primenu u podruju FPS. Fleksibilni proizvodni sistemi proizilaze iz principa grupne tehnologije. Do sada su definisane tri sposobnosti FPS i to: 1. sposobnost da se izvri identifikacija i raspoznavanje razliitih dodatnih delova i proizvoda koji se pojavljuju u proizvodnji; 2. brzina u prebacivanju operacija i njihovih instrukacija; 3. saradnja i brzina u fiziikim podeavanjima sistema.

Razvijajui koncept fleksibilnosti pri automatskim proizvodnim sistemima, razmatrali su se mainski elementi koji se sastoje od dve kompjuterski numerike upravljane maine (CNC) sa mogunou uitavanja i istovara pomou industrijskih robota [1]. Velika prednost kompjuterski upravljanih maina jeste u tome to se mogu programirati za rad na raliitim delovima u smislu konfiguracije. Sama implementacija programa, koji se detaljno ispisuje za svaku operaciju, vrlo se jednostavno ubacuje u mainu i isto tako menja. Meutim, ako bi teili da elije tj. elementi rade u grupnom modu, a pri tome elei da isti deo obraauju na vie maina u nekoliko stotina jedinica, tada ne bi imali kvalifikovan proizvodni sistem. Da bi se to zadovoljilo, proizvodni sistem bi trebao da zadovolji nekoliko kriterijuma kroz testove fleksibilnosti. To bi se ogledalo kroz: 1. Razne testove delova da li sistemski tok ili razvoj razliitih delova moe da radi u takozvanom ne-grupnom modu? 2. Test tabelarnih promena da li sistem brzo i efikasno moe da prihvati promene u planu toka proizvodnje, koje bi promenile delove i zavrni kvalitet proizvoda? 3. Test otklanjanja greaka da li sistem u potpunosti moe da otkloni greeke na opremi prilikom pada sistema, tako da se proizvodnja ne prekine u potpunosti? 4. Test sa novim delovima da li se novi delovi mogu planirati i predstaviti kroz postojee proizvode, relativno lako?

166

1.1. Tipovi fleksibilnih proizvodnih


sistema

Postoje dva naina da izvrimo klasifikaciju FPS i to: po broju maina ureaja i po nivoima fleksibilnosti. Svaki FPS se moe raspoznavati u skladu sa brojem maina u sistemu. Sledei tipovi kategorija su: (1) jedan mainski element ili elija (single machine cell), (2) fleksibilni proizvodni element ili elija (flexible manufacturing cell-FP), i (3) fleksibilni proizvodni sistem (flexible manufacturing system-FPS).

Pod jednim mainskim elementom se podrazumeva postojanje mainskog centra sa jednim kompjutersko numerikim upravljanjem (CNC) sa kombinacijom delova iz skladinog prostora gde su operacije bez nadzora. Sistem za manipulaciju delovima je spojen sa stanicom za utovar i istovar. Kod sistema za manipulaciju uglavnom imamo ogranien skladini kapacitet delova. FP zadovoljava pomenuti etvrti kriterijum testa. Neke od karakteristika koje opisuju tri kategorije fleksibilnih proizvodnih sistema i elija su sumarno prikazane na slici 2.

INENJERSKI MENADMENT

Slika 1. Jedan mainski element koji ini jedan centar za kompjutersko numeriko upravljanje i skladina jedinica za delove

Slika 2. Izgled tri kategorije fleksibilnih elija i sistema

167

INENJERSKI MENADMENT

1.2. Nivoi fleksibilnosti


Postoji i drugi nain klasifikacije FPS u skladu sa nivoima fleksibilnosti projektovanim za sistem. Ovaj metod klasifikacije se moe primeniti na bilo koji broj radnih stanica (mesta). Iz ovoga se mogu izvesti dve kategorije fleksibiliteta: 1. rezervisan fleksibilni proizvodni sistem; 2. sluajan ili proizvoljan fleksibilni proizvodni sistem.
Slika 3. Komparacija dve kategorije FPS

U ova dva tipa sistema se vidi povezanost izmeu fleksibilnosti i produktivnosti. Rezervisan FPS je manje fleksibilan ali sposoban za dostizanje visoke proizvodnje. Sluajni FPS je fleksibilniji ali imamo niu cenu proizvodnih trokova. Komparacija ove dve kategorije FPS se moe prikazati kao na slici 3. U tabeli 1. prikazana je komparacija rezervisanog i proizvoljnog FPS u uslovima etiri fleksibilna testa.

Tabela 1. Komparacija rezervisanog i proizvoljnog FPS Tip sistema 1. Test raznovrsnosti delova - Ogranienje - Svi delovi su poznati kao napredni - Da - Mogunost odstupanja od sutinskog dela 2. Test tabelarnih promena (plana) - Ograniene promene se mogu tolerisati - Uestane i znajne promene su mogue 3. Test otklanjanja greaka - Ogranienje serijske proizvodnje - Suvinost ili izlinost maina umanjuje efekat otkaza 4. Test sa novim delovima - Ne - Predstavljanje novih delova je teko - Da - Sistem je dizajniran za predstavljanje i uvoenje novih delova

Rezervisan FMS

Proizvoljan FMS

168

2. KOMPONENTE FLEKSIBILNIH PROIZVODNIH SISTEMA Oznaavanjem nae definicije, o FMS, doli smo do nekoliko osnovnih komponenata fleksibilnih proizvodnih sistema [3]: radne stanice, rukovanje materijalom i skladini sistem, kompjuterski kontrolisan sistem, Sa pojavom izuzetno viskog nivoa automatizovanosti, dolazi i potreba ljudskog faktora u smislu zahtevanja upravljanja i kontrole sistema.

2.1. Radne stanice


Proizvodnja i montiranje opreme za rad koja se koristi u FPS zavisi od posla koji e se izvravati. Ukoliko su sistemi projektovani za mainske operecije, princip proizvodnih sistema se ogleda u kompjuterski upravljanim mainama (CNC). Tipovi radnih stanica u FPS su standardni, a to su esto: stanice za utovar/istovar, stanice za mainsku obradu, druge stanice za preradu ili obradu, stanice za montau, druge stanice i oprema za rad.

2.2. Rukovanje materijalom i skladini


sistem

Druga bitna komponenta je sistem za manipulaciju materijala kao i skladini sistem, zatim oprema koja se koristi u fleksibilnoj proizvodnji i razmetaj tipova FPS.

Sistema za manipulaciju i sistemi skladitenja kroz FPS ispunjavaju sledee zadatke: Dozvoljava samostalno kretanje radnih delova izmeu stanica to zani da delovi moraju biti sposobni da vre kretanje izmeu maina u sistemu do drugih maina, tako da obezbede raliite varijante trasiranja drugih delova i kreiranje maina za zamenu ukoliko su odreene stanice zauzete Omoguava manipulaciju drugaijih oblika i konfiguracija radnih delova za prizmatine delove (nerotirajui delovi). To su uglavnom zavreni delovi koji su koristili deo ureaja za ugradnju trake u sistem za manipulaciju. Deo pribora ili ureaja je lociran na gornju povrinu trake i projektovan da prilagodi razliitu konfiguraciju delova pomou uobiajenih elemenata, osobina brzih izmena, i drugi ureaji koji dozvoljavaju brzo postavljanje opreme za dati deo. Kada su u pitanju delovi koji se kreu (rotiraju), industrisjki roboti se esto koriste za utovar i istovar, za kretanje maina u odreenim pravcima i kretanje delova izmeu radnih stanica. Omoguava privremeno skladitenje broj delova u FPS propisan prelazi u brojeve delova koji e zaista biti proizvedeni u bilo kom momentu. Stoga, svaka stanica e imati male redove delova, moda samo jedan deo, deo koji eka na proizvodnju i sve to e nam pomoi da ouvamo visok nivo eksploatacije. Obezbeuje pogodan pristup za utovar i istovar radnih delova svaki sistem za rukovanje mora da sadri lokaciju stanica ili prihvatnih mesta za utovar i istovar.

169

INENJERSKI MENADMENT

Kreiranje kompatabilnosti sa kompjuterskom kontrolom. Oprema za rukovanje tipovi oprema koji se koriste za transport delova i proizvoda izmeu stanica u FPS ukljuuje raznovrsne konvencionalne materijale i opremu za transpotr, unutar trake za transport razliite mehanizme i industrijske robote. Postoji esta podela ovih sistema i to na primarne sisteme manipulaciju i sekundarne sisteme. Primarni sistem se zasnivi na osnovu rasporeda FPS i odgovornosti za kretanje delova izmeu radnih stanica u sistemu. Dok se sekundarni sistem sastoji od ureaja za transport, automatskih punjaa na trakama i slinim mehanizmima koji su locirani u FPS. Raspored konfiguracije u FPS rametaj konfiguracija se moe klasifikovati u pet kategorija:

INENJERSKI MENADMENT

1. Raspored unutar linije-trake, 2. Okvirni raspored, 3. Lestviasti raspored, 4. Raspored otvorenog polja-oblasti i 5. elija sa robotikom-industrijski roboti.

2.3. Kompjuterski kontrolisan sistem


U FPS je ukljuena distribucija kompjuterskih sistema koji su povezani sa radnim stanicama, materijalima sistema za manipulaciju i drugim hardverskim komponentama. U tipinim FPS kompjuterski sistem se sastoji od glavnog-centralnog kompjutera i mikroprocesora koji vre kontrolu pojedinih maina i ureaja i drugih komponenata. Uloga centralnog kompjutera jeste da koordinira delatnost komponenata da bi postigli krajnje operacije u sistemu.

Slika 4. FPS u sledeem rasporedu: (a) tok u jednom pravcu slino kao linija za prenos, (b) linearani prenosni sistem sa sekundarnim delovima za manipulaciju do svake stanice da bi se olakao protok u dva smera

170

Funkcije koje se ispunjavaju u FPS centralni kompjuterski sistem grupie u sledee kategorije: 1. Kontrolne radne stanice u potpunoj automatizaciji FPS, pojedinana obrada ili skup stanica proseno vre razraivanje i eksploataciju pod nekim oblicima kompjuterske kontrole, 2. Raspored kontrole i instrukcija prema radnim mestima. 3. Kontrola u proizvodnji. Ulazni podaci potrebni za kontrolu proizvodnje obuhvataju eljenu dnevnu stopu proizvodnje po delu, broj radnih delova i redova na raspolaganju i broj upotrebljivih paleta. 4. Kontrola prevoenja. Ovo se odnosi na upravljanje osnovnim materijalima u sistemu gde se delovi kreu izmeu stanica.
Slika 5. ema rasporeda FPS

5. Saobraajna kontrola. Ova funkcija kontrole se brine za operacije i kontrole sekundarnog sistema za manipulaciju na svakoj radnoj stanici. 6. Nadziranje radnih delova. Kompjuter mora da prati status svakih kola i/ili paleta u primarnim i sekundarnim sistemima za rukovanje, kao i status svake razliite vrste i tipa radnog dela. 7. Kontrola alata. Odnosi se na dva aspekta alata za seenje i to: Lokacija alata, Alata za praenje rada. 8. Performanse nadziranja i izvetavanja. Kompjuterska kontrola sistema je programirana da prikuplja podatke o operacijama i performansama u fleksibilnim proizvodnim sistemima. Podaci se periodino objedinjavaju, i izvetaj o performansama sistema se priprema za proizvodnju i upravljanje.
Slika 6. Otvorena oblast rasporeda FPS

171

INENJERSKI MENADMENT

INENJERSKI MENADMENT

9. Dijagnostika. Ova funkcija je u veoj ili manjoj meri na raspolaganju proizvodnim sistemima da ukae na verodostojan izvor problema kada se kvar desi. Takoe se moe koristiti da se isplanira preventivno odravanje i da se identifikuje prestojei kvar ili zastoj. Svrha funkcije dijagnostike je da se smanje oteenja i neproduktivno vreme i da se povea dostupnost sistema. 3. MATEMATIKI MODEL FPS

3.1. Kvantitativna analiza fleksibilnih proizvodnih sistema (opte postavke)


Najvei deo projektovanja i problema koji se javaljaju u toku operacija moe se opisati pomou metoda kvantitativnih analiza. Metode istraivanja FPS se mogu klasifikovati u: 1. Deterministiki model, 2. Model redova, 3. Poseban sluaj simulacije, 4. Drugi pristupi, ukljuujii heuristine metode (primenjujui steeno znanje). 3.1.1 Deterministiki i model redova Deterministiki model se obino koristi u izboru zapoinjanja prorauna ili izbora sistemskih performansi. Deterministiki model je koristan u poetnom delu projektovanja FPS i da bi obezbedio priblian proraun sistemskih parametara kao to su proizvodna stopa, kapacitet i eksploatacija. Ovaj model ne dozvoljava procenu (reavanje) operativnih karakteristika kao to su podizanje novih redova i drugih
172

dinamika koje mogu uticati na smanjenje sistemskih performansi. Deterministiki model tei ka proceni performansi FPS. S druge strane, ako su aktuelne sistemske performanse dosta nie proraun bi trebalo da obezbedi ovakav model koji bi mogao biti znak za slabije sisteme projektovane za upravljanje sa dosta manjim zahtevima u FPS. Model redova se bazira na matematikoj teoriji redova. Pokazatelj performansi koje su proraunate su uglavnom prosene vrednosti za neko ravnomerno stanje operacija u sistemu. Ovaj model dozvoljava ukljuivnje redova, ali samo onih u generalnom pogledu i koji su relativno jedostavni za konfiguraciju sistema. Karakteristike kao to su raspored konfiguracije, broj pokretnih traka u sistemu i pravilno vremensko planiranje proizvodnje mogu biti implementirani u simulacioni model FPS. Simulacija, koja je u estim sluajevima odlian nain da se ispitaju karakteristike pojedinih modela i njihovih reenja, mogu biti od velikog znaaja i pomoi da se definie optimalna vrednost deterministikog modela za odreene parametre. Druge tehnike koje se koriste za analizu FPS su projektovane za operativna istraivanja ukljuujui matematiko programiranje i razliite vrednosti heurisitinih pristupa, tj. ranije steenih znanja. 3.1.2 Model smetnje ili uskog grla Vana oekivanja performansi FPS se moe matematiki opisati pomou deterministikog modela koji se zove model smetnje ili uskog grla, koji je razvio Solberg. Mada, postoji ogranienje

u deterministikom pristupu, model smetnje je jedostavan i intuitivan (neposredno saznajan, opaajan, saglasan). Moe se koristiti za obezbeenje poetka prorauna u projektovanju FPS-a kao to su proizvodna stopa, broj radnih stanica i slinih kriterijuma. Termin smetnje ili uskog grla podsea na injenicu da izlaz (izlazna snaga, podaci) iz proizvodnih sistema ima izvesnu gornju granicu, s obzirom na to da se tekui proizvod mea sa celim sistemom koji je konano odreen ili nepromenljiv. Model se moe primeniti na proizvodne sisteme koji poseduju karakteristiku uskog grla, na primer, runo upravljani i korieni mainski elementi. Terminologija i simboli. Definisanjem sledeih osobina, termina i simbola za model uskog grla koji mogu biti primenjeni u fleksibilnim proizvodnim sistemima dobijamo sledee: Meanje delova [1] Meanje razliitih delova ili stilova proizvedenih pomou sistema je definisano pomou pj , gde pj je -deli od ukupnog izlaza iz sistema koji je od naina j. Indeks j se kree od j=1,2,...p, gde je p-ukupan broj razliitih delova i stilova napravnjenih u FMS u toku vremenskog intervala koji je od interesa.

ili vie maina, sposobne da izvravaju iste operacije. Koristei terminologiju stanice i servera u modelu uskog grla je preciziran, taan nain raspoznavanja izmeu maina koje mogu obavljati identine i razliite operacije. Broj servera na radnim stanicama bi predstavili kao Si . Proces trasiranja Za svaki deo ili proizvod se definie redosled operacija i radnih stanica, gde se operacije izvravaju i zajedniko vreme potrebno za preradu ili obradu. U redosled operacija se podrazumeva uitavanje operacije od poetka proizvodnje na FPS do istovara na kraju proizvodnje. Izraunavanje vremena obeleiemo sa: gde je: - i -odnosi se na stanice, j- predstavlja delove od proizvoda, k- redosled operacija u procesu trasiranja. Ono predstavlja ukupno vreme u proizvodnji, gde proces proizvodnje poseduje date radne stanice i servere. Sistema za manipulaciju Ovi sistemi se koriste za transport delova ili proizvoda u granicama FPS. Ako bi smo oznaili stanicu sa n+1, i broj nosaa u sistemu bi bio analogan broju servera u regularnim radnim stanicama. - broj nosaa u FPS za manipulaciju.

INENJERSKI MENADMENT

(1)

Radne stanice i serveri Fleksibilni proizvodni sistemi su brojano odvojeni od drugih radnih stanica n. U terminologiji modela uskog grla, svaka radna stanica mora da ima vie od jednog servera, to jedostavno znai da postoji mogunost da imamo dve

173

Vreme za transport Ako bismo sa tn+1 obeleili potrebno vreme transportovanja delova iz jedne radne stanice do naredne stanice. Ova vrednost se moe obraunavati za svaki transport posebno, zasnovano na transpotrnoj frekfenciji i udaljenosti izmeu stanica u FPS, ali je pogodnije da se jednostavno uzme srednje (proseno) vreme transporta za sva kretanja u FPS. Uestanost operacija uestanost operacija se definie kao oekivani broj vremena za date operacije u procesu trasiranja, i ona se prikazuje za svaku radnu jedinicu posebno. Izraunavanje uestalosti (frekfencije) emo obeleiti sa:

INENJERSKI MENADMENT

k - redosled operacija, j - predstavlja delove proizvoda, i - odnosi se na stanice, fijk - operativna uestalost, pj - deli od meanja delova za deo j. Proseno optereenje za sisteme za manipulaciju predstavlja vreme transporta koje se mnoi sa srednjim brojem transporta potrebnog za kompletiranje proizvodnje radnog dela. Srednji broj transporta je jednak srednjem broju operacija u procesu trasiranja minus jedan. (3)

gde je: - i - odnosi se na stanice, - j - predstavlja proces planiranja, - k - redosled operacija. 3.1.2.1 Operativni parametri u FPS

gde je: nt - srednji broj transportovanja pod uslovima koji su definisani ranije. 3.1.2.2 Pokazatelji performansi sistema Vaan pokazatelj za procenu performansi fleksibilnih prizvodnih sistema je proizvodna stopa za sve delove, proizvodna stopa za svaki deo i stil, eksploatacija na drugim radnim stanicama i broj zauzetih servera na svakoj radnoj stanici. Ovaj pokazatelj moe biti proraunat pod pretpostavkom da FPS radi maksimalno moguom proizvodnom stopom. Ovu stopu je potrebno usmeriti na stanicu uskog grla u sistemu, stanicu sa najviim prosenim optereenjem po serveru. Ono se moe jednostavno dobiti sledeom relacijom / za svaku stanicu. Prema tome, model uskog grla je izvrio identifikaciju sa maksimalnim vrednostima brzina srazmerno svim stanicama.

Koristei postavljene parametre moemo definisati izvesne prosene operativne parametre proizvodnog sistema. Proseno optereenje za datu stanicu je definisano kao ukupno vreme utroeno na stanice putem delova. Proraunato je kao: (2)

gde je: WLi - proseno optereenje za stanicu, tijk - izraunavanje vremena operacije,
174

Ako uzmemo da je i jednaina prosenog optereenja i broja servera, respektivno, za usko grlo stanice. Maksimalna proizvodna stopa za sve delove u FPS moe se odrediti kao odnos i . Maksimalna proizvodna stopa za sve delove proizvedene u sistemu, kojima se odreuje kapacitet za usko grlo stanice:

gde je: -eksploatacija na stanici i, -proseno optereenje na stanici i,min/deo, -broj servera na radnoj stanici i, -ukupna proizvodna stopa, deo /min. Eksploatacija na uskom grlu stanice je

INENJERSKI MENADMENT

gde je:

(4)

- broj servera na uskom grlu stanice (deo/min), - proseno optereenje na uskom grlu stanice (min/deo). Vrednost ukljuuju sve delove svih stilova i naina proizvodnje u sistemu. Pojedini delovi stopu proizvodnje mogu postii mnoenjem sa pomou odnosa deljenja delova. To bi izgledalo ovako:

100% prema [1]. Ukupna prosena eksploatacija stanice sa prosenom vrednou za sve stanice, ukljuujui i sistem transporta se moe proraunati na sledei nain:

(7)

gde je:

(5)

- maksimalna proizvodna stopa delova j, deo/min, - deli izmeanih delova za deo stila j. Prosena eksploatacija svake radne stanice je proporcionalna vremenu koje serveri na radnoj stanici odrade i nisu beskorisni. Ovo se moe proraunati kao: (6)

gde je neponderisana sredina eksploatacije radne stanice. Korisniji proraun eksploatacije FPS moe se izvriti koritenjem ukupnog ponderisanja, gde je ponderisanje bazirano na broju servera svake stanice za n redovnih stanica u sistemu. Transportni sistem je izostavljen. Izostavljanje transportnog sistema je zbog toga to je eksploatacija stanica za obradu veoma vaan pokazatelj u FPS. Cilj transportnog sistema jeste da opsluuje stanice za obradu, i prema tome njegova eksploatacija ne bi trebalo da bude ukljuena u prosenu. Krajnja eksploatacija FPS bi se izraunavala:

(8)
175

INENJERSKI MENADMENT

gde je: - krajnja eksploatacija FPS, - broj servera na stanici i, - eksploatacija stanice i.

Najbitniji pokazatelj je broj zauzetih servera na svakoj stanici. Serveri na uskom grlu stanice su zauzeti sa maksimalnom stopom proizvodnje, ali serveri na drugim stanicama su idealni za neko vreme. Vrednost se rauna kao: (9) gde je: - broj zauzetih servera na prosenim stanicama i, - proseno optereenje po stanici i. 3.1.3 Proiren model uskog grla ili smetnje Model uskog grla [1,2] pretpostavlja da je u stanici uskog grla iskorienost 100% i poto tu nema nikakvog odlaganja postoji obaveza prema redovima unutar sistema. Alternativni pristup je razvijao Mejabi. On je analizirao slabosti modela uskog grla bez ponovnog razvrstavanja u redove. On naziva svoj pristup proiren model uskog grla ili smetnje. Ovaj proireni model pretpostavlja zatvaranje itave mree redova unutar kojih bi se uvek nalazio izvestan broj radnih delova u FPS. Uzmimo da je N broj delova u sistemu. Kada je jedan deo zavren i postoji u FPS, a novi redovi delova automatski ulaze u sistem, imamo da N ostaje konstantno. Novi deo moe i ne mora da ima isti pro-

ces trasiranja kao i neki koji su isporueni. Proces trasiranja i ulaska novih delova je odreen saglasno prema verovatnoi . Broj delova u sistemu ima kritinu ulogu u operacijama u proizvodnim sistemima. Ako je N malo (recimo, mnogo manje nego to je broj radnih stanica), onda bi neke od stanica bile slobodne zbog nedostatka, odnosno smanjenja ulaza delova, a ponekad i stanica uskog grla. U ovom sluaju, stopa proizvodnje u FPS bi bila manja nego to je dato u jednaini za proraun maksimalne stope proizvodnje . Ako je N vee (recimo, mnogo vee nego to je broj radnih stanica), onda bi sistem bio potpuno optereen, sa redovima delova koji ekaju ispred stanice. U ovom sluaju e pruiti dobre procene od proizvodnih kapaciteta sistema. Meutim, rad u procesu (WIP-work in process) e biti visok i glavno vreme proizvodnje (MLTmanufacturing lead time) e biti due. U stvari, rad u procesu odgovara N, i glavno vreme proizvodnje je suma svih vremena na radnim stanicama, vreme transporta izmeu stanica, i bilo koje vreme ekanja gde dolazi do suoavanja delova u sistemu. MLT se moe izraziti kao: (10) gde je: - suma proseng obima posla na svim stanicama u FPS, - obim posla sistema za manipulaciju delova, - predstavlja vreme ekanja i souavanja delova, zbog formiranja redova u sistemu.

176

WIP i MLT su usaglaeni. Ako je N malo, onda MLT e preuzeti svoju najmanju moguu vrednost zato to e vreme ekanja biti kratko ili ak i nula. Ako je N veliko, onda e MLT biti due i samim tim se javlja vreme ekanja u sistemu. Tako da imamo dva alternativna sluaja, i usklaivanja moraju biti napravljena u modelu uskog grla. Da bismo uradili ovo, Mejabi je primenio dobro poznatu jednainu (Littles): (11) gde je: - oekivani broj jedinica u sistemu, - brzina obraivanja jedinica u sistemu, - oekivano vreme provedeno sa jedinicom u sistemu. Litlova jednaina uspostavlja odnos izmeu oekivanog vremena koje jedinica troi u sistemu, srednje stope proizvodnje (obrade) stvari u sistemu, i srednjeg broja jedinica u sistemu. Moe se matematiki ukazati na uspostavljanju multi stanice u sistemu. Koristei sopstvene simbole Litlova jednaina se moe izraziti kao: (12)

Sluaj 1: Kada je N malo, proizvodna stopa je manja negu u sluaju sa modelom uskog grla zato to stanica sa uskim grlom nije u potpunosti upotrebljenja. U ovom sluaju, vreme ekanja je teorijski nula pa je

INENJERSKI MENADMENT

Stopa proizvodnje se moe proceniti koristei Litlovu jednainu: Stopa proizvodnje pojednih delova je data jednainom

Kao to se navedeno vreme ekanja predpostavlja da je jednako nula:

Sluaj 2: Kada je N veliko, procenjena maksimalna proizvodna stopa pod uslovom da je jednaina validna:

gde je: - broj delova u sistemu, deo - proizvodna stopa (obraivanja) u sistemu, deo/min , MLT - glavno vreme proizvodnje (vreme provedeno u sistemu po jednom delu), min. Ovo se moe primeniti na dva sluaja i to:

gde zvezdica (*) ukazuje da bi stopa proizvodnje bila ograniena u stanici uskog grla u sistemu. Stopa proizvodnje pojedinanih proizvoda su date jednainom

U ovom sluaju, glavno vreme u prosenoj proizvodnji se procenjuje korienjem Litlove jednaine:

177

INENJERSKI MENADMENT

Sluaj 1:

Sluaj 2:

3.1.4. Veliina FPS Srednje vreme ekanja moe se proceniti preureivanjem jednaine (MLT) da bi smo odredili : (13) Odluka o tome da li da se koristi sluaj 1 ili sluaj 2 zavisi od vrednosti N. Podelom linije izmeu sluaja 1 i 2, se utvruje da li je N vee ili manje od kritine vrednosti koje je dato (14) gde je: - kritina vrednost N, koja deli liniju izmeu sluaja smetnji i ne smetnji. Ako je , onda se odnosi na , onda se prvi sluaj. Ako je odnosi na drugi sluaj. Model uskog grla se moe koristiti za proraun potrebnog broja servera na svakom radnom mestu da bi se postigla odreena stopa proizvodnje. Proraun nam moe biti koristan tokom prve faze projektovanja FPS-a za odreivanje veliine ( broj radnih stanica i servera) u sistemu. Da bismo napravili ovaj proraun potrebno je da znamo meanje delova, proces trasiranja, i vreme proizvodnje tako da radna mesta mogu da se obraunaju za svaku stanicu koje se ukljuuju u FPS. S obzirom na radna mesta, broj servera na svakoj stanici i je odreen kao (15) gde je: - broj servera u stanici i, - specifina stopa proizvodnje za sve delove koji e biti proizvedeni u sistemu, deo/min, radna mesta na stanicama i,min.

178

4. ZAKLJUAK Konfiguracija automatizovanih proizvodnih sistema za male i srednje serije sve vie je u centru planiranja. Danas ne postoji optimalan proizvodni sistem za sve sluajeve, ekonomski optimum se moe postii samo sa specijalnim reenjima prilagoenim konkretnim zahtevima. Na raspolaganju je veliki broj tipova maina i automatizovanih postrojenja te je mogue kombinovati razliite varijante. Broj FPS stalno raste. Veina sistema omoguava pri tome stepenasto proirivanje, tako da se visoki investicioni trokovi mogu raspodeliti na dui period. Prema dosadanjim iskustvima tada se lake postie i sama rentabilnost pogona. Primena fleksibilnih proizvodnih sistema, zahteva temeljnu anlizu proizvodnih zadataka, zadavanje glavnih ciljeva, uzimanje stopa prirasta i buduih promena. Proizvoai danas raspolau sa dovoljno iskustva i nude odgovarajuu podrku. Na taj nain se rizik moe odrati u prihvatljivim granicama.

Autori:
Prof. dr Duan Regodi, dipl. in., dekan Fakulteta za poslovnu informatiku, Univerzitet Sinergija Raje Baniia bb, Bijeljina, Republika Srpska email: dregodic@singidunum.ac.rs Oblasti istraivanja: tehniki sistemi, proizvodno tehniki sistemi, informacioni sistemi, logistiki sistemi. Mr Predrag Toi Univerzitet Sinergija Raje Baniia bb, Bijeljina, Republika Srpska email: ptosic@sinergija.edu.ba Oblasti istraivanja: privredno pravo, pravo komunikacije Slobodan Jovanovi dipl. in. Vojska Srbije, Beograd Oblast istraivanja: tehniki sistemi, informacioni sistemi, logistiki sistemi.

INENJERSKI MENADMENT

Literatura
[1] Mikelli P. Groover, Automation - Production Systems, and Computer-Integrated Manufacturing, third edition, New Delhi, 2008. [2] Lien, T. K., Designing Assembly Lines for Combined Automatic Manual Assembly, FAMOS Workshop: Human Factors in Assembly, Helsinki, 1990. [3] Hendrick, T. E., Moore, F. G.: PRODUCTION/OPERATIONS MANAGEMENT, Homewood, IL: Irwin, 1989.

179

You might also like