1 Dr sc. Fehim Rošić, vanr. prof.

TEME IZ PREDŠKOLSKE PEDAGOGIJE (kompendij)

Tema 1:

EVOLUCIJA IDEJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA
antiĉko razdoblje, period klasika pedagoške misli savremeno razdoblje

Platon (428-342. p.n.e)  zalagao se za odgoj djece vladajuće klase na uzrastu od 3. do 6. godine  naglašavao odgojnu ulogu priče, bajke i igre u ovom periodu Aristotel (384-322p.n.e.)  djeca predškolske dobi trebaju se odgajati u obitelji,  razlikuje dvije etape predškolskog odgoja: a) od roĎenja do 5. godine (odgoj usmjeriti na ishranu i razvoj pokreta, odnosno tjelesni razvoj) b) od 5. do 7. godine (usmjerenost na učenje i pripremanje djece za školu) Marko Fabije Kvintilijan (42-118 n.e.) («O odgoju govornika»):  od njegovateljice i roditelja zahtijeva, pored tjelesnog zdravlja, pravilan jezik i visoku tazinu moralnosti,  u ovom periodu djeca stiču prva znanja o svijetu i prve moralne predstave, posredstvom osoba koje ih odgajaju, pa je izbor ovih osoba veoma značajan i delikatan,  pored igre treba koristiti i druge organizirane aktivnosti. Jan Amos Komensky (1592-1670) «Informatorium za materinsku školu» - prvi sistem znanja o odgoju djece predškolske dobi.  prvi sistematski razradio zadatke, sadrţaj i metode odgoja djece predškolske dobi  odgoj djece od roĎenja do 6. godine ţivota zadatak je obitelji, koju on naziva materinskom školom,  odgoj treba potpomoći, ne samo tjelesni, već i intelektualni i društveno -moralni razvoj djeteta,  zadatak materinske škole je da djeci omogući sticanje elementarnih znanja i predstava o sredini u kojoj dijete ţivi, kao priprema za odgojno-obrazovni rad u školi,  na kraju ovog perioda djeca bi trebala ovladati slijedećim znanjima i pojmovima: a) brojanje do 20; razlikovanje veličina i relacija: kratko – dugo, usko – široko, veliko – malo; poznavanje osnovnih geometrijskih oblika: krug, kvadrat, trokut; b) imati formirane pojmove: voda, zrak, vatra, zemlja, kiša snijeg, led sunce, zvijezde, mjesec, olovo, sat, dan, sedmica, mjesec godina c) poznavati odreĎene geografske pojmove: grad, selo, polje, naziv sv og mjesta ili grada. 1

2

Johan Heinrich Pestalozzi (1782-1852) «Lienhard i Gertruda», «Knjiga za majke ili rukovodstvo za majke kako one mogu da nauče djecu da opaţaju i govore»:  isticao vaţnost, značaj i ulogu porodice, a posebno ljubavi izmeĎu roditelja i djece,  porodica je primaran faktor predškolskog odgoja u ranom djetinjstvu, ali istovremeno predlaţe i osnivanje specijalnog razreda («KInderklasse») za pripremanje djeteta za školu  odgoj u ovom periodu treba biti tjelesni, intelektualni, radni i moralni,  moraju se uvaţavati osobenosti dječje prirode na ovom uzrastu. Jean Jaques . Rousseau (1712-1778.)  odgoj u predškolskoj dobi mora proizlaziti iz djeteta i prilagoditi se njegovim osobinama,  dijete nije «čovjek u malom» - umanjeni čovjek  odgoj mora započeti odmah po roĎenju i od prvih postupaka s djetetom zavise kasniji odgojni rezultati

Robert Owen (1771-1858)  zbog razvoja industrije i sudjelovanja ţena u proizvodnji, socijalisti-utopisti naglašavaju ulogu društva u predškolskom odgoju,  smatra se da je Owen prvi realizirao ideju institucionalnog predškolskog odgoja,  Owen-ov odgojni sistem je obuhvatao: jasle (od roĎenja do 3. godine), školu za malu djecu (3-5 godina) i osnovnu školu za djecu (od 5 do 10 godina)  odgojni rad se odvija u specijalno opremljenim prostorijama i na igračištima,  najveći dio vremena djeca trebaju provoditi na otvorenim prostorima,  tokom igre odgajatelji trebaju voditi slobodne razgovore s djecom, objašnjavajući im pojave koje su djeca zapazila u svojoj okolini,  odgajatelj treba da posjeduje ljubav prema djeci, dobrotu i čestitost Friedrich Fröbel (1782-1852), Pestalozzijev učenik:  1836. godine u Blankenburgu organizirao predškolsku ustanovu kojoj je dao ime dječji vrtić («KIndergarten»)  odgoj treba početi od roĎenja, a period do polaska u školu je veoma značajan za razvoj i formiranje ličnosti čovjeka,  odgoj ne daje ništa novo, već samo razvija ono što je dato u prirodi čovjeka,  već u trećoj godini ţivota djetetu treba omogućiti odgoj u grupi njegovih vršnjaka (zbog djetetove specifične potrebe za drugom djecom i na tome zasnivao zahtjev da se djeca ovog uzrasta trebaju odgajati u predškolskim ustanovama)  odgojni cilj je «voĎenje djetetovog duha i srca»  osnova odgojnog rada su igra i razna zanimanja sa odgovarajućim didaktičkim materijalom, sačinjenim od specijalno odabranih igračaka («Fröbelovi darovi» lopte od vune i drveta, kocke izdijeljene u dijelove za slaganje i graĎenje),  insistiranje na aktivnosti, redu i pedantnosti,  prijemčivost djece za estetsku djelatnost – korištenje estetskog izraţavanja i doţivljavanja kroz likovne i muzičke aktivnosti (nije bio sretne ruke – pjesmice koje je komponovao bile su djeci dosadne),

2

3  kritički osvrt - slabosti: priča, pjesma ili bajka djeluje na djete samo ako je prirodna, neusiljena, uzeta iz fantazijskog svijeta djeteta, bliska djetetovom načinu doţivljavanja i ako ima istinsku umjetničku snagu i vrijednost – on je kroz svoje priče i pjesme pokušavao davati usiljene odgojne i moralne pouke  kritički osvrt - vrijednosti: pionirske zasluge za razvoj ideje, pretvaranje vrtića po organizaciji i ureĎenju iz socijalne u odgojnu ustanovu; pravilno usmjeravanje odgojnog rada prema cilju svestranog razvoja sposobnosti djeteta;nije se mogao osloniti na dostignuća dječje psihologije koja je tad bila nedovoljno razvijena, ali je to što je učinio prevazilazilo snagu jednog čovjeka (posvetio se odgoju radničke djece, kao što se Pestalozzi posvetio odgoju siročadi).  Ruski teoretičari (Pirogov, Ušinski, Tolstoj) kritizirali su nedostatke njegovo g modela zbog pedantnosti i unaprijed postavljenim i do detalja razraĎenim aktivnostima djeteta koja su sputavala njegovu slobodu i kreativnost. (Ušinski: zalaţe se za obiteljski odgoj u predškolskom periodu, njega ne moţe zamijeniti nijedna institucija, glavno sredstvo odgoja je narodno stvaralaštvo, posebno bajke i igre) Maria Montessori (1870-1952) italijanska liječnica, bavila se liječenjem djece sa posebnim potrebama na psihijatrijskoj klinici:  stvorila specijalnu metodz odgoja i primjenila je u odgojnoj ustanovi koju je otvorila pod nazivom «Dječji dom» («Casa del Bambini»)  svoj sistem odgoja je zasnivala na shvatanju da se intelektualni ţivot zaostale djece moţe probuditi putem vjeţbanja čula, te da se ovakva metoda moţe koristiti i za normalnu djecu  četiri osnovna načela a) prvo naĉelo: vjeţbanje čula kroz igru (poseban materijal – štapići razne veličine, geomtrijska tijela, zvončići i dr) b) drugo naĉelo: odgoj mora biti inspirisan prirodom i zakonitostima razvoja djece c) treće naĉelo: značaj osjetljivih perioda (rano djetinjstvo, sedma godina, adolescencija kao novo roĎenje i uvertira u društveni ţivot) d) ĉetvrto naĉelo: rad odgajatelja i aktivnost djeteta moraju biti usmjereni prema djetetovim potrebama i njegovom razvoju.  nije potencirala značaj kreativnih sposobnosti djeteta, već je naglašavala da dijete prvenstveno treba da uči,  uloga odgajatelja je u indirektnoj intervenciji: da stvori povoljnu sredinu i indirektno interveniše potpomaţući djetetov «samoodgoj»  kritika: pretjerani metodizam i komplicirani instrumenti i postupci, koji ograničavaju dječju slobodu,  doprinos: - razvijanje motoričkih i čulnih funkcija putem stalnog vjeţbanja i aktivnosti; - potreba organiziranog voĎenja djeteta u ovom periodu.

OSNOVE SAVREMENE KONCEPCIJE PREDŠKOLSKOG ODGOJA  razvoj naučnih dostignuća uslovio izmjene u sadrţaju, metodu, ciljevima i zadacima i potrebu institucionalnog i organizacionog mijenjanja i osavremenjavanja: 1) značaj ranog djetinjstva u čovjekovom tjelesnom i psihičkom razvoju 3

uvjerenja.varijable u eksperimentu.Freud)-posljedice odbijanja djece od dojenja a) Deskriptivno-analitiĉka metoda .S. . običaji. biologije. eksperiment sa paralelnim grupama 4  .značajna za komparativnu analizu. 4) uticaj porodice. primarnoj socijalizaciji djeteta od roĎenja (od pr ve godine) ţivota.Tideman (Tiedemann): prva studija djeteta. . identifikovanje i proučavanje problema koje nameće praksa 3)primjena savremene metodologije u ovim istraţivanjima do pred kraj 18. Bine (A. Dţ. . fiziologije. kao posrednika izmeĎu društvene zajednice i djeteta 5) nejednakosti u mentalnim sposobnostima 6) Svjetska organizacija za predškolski odgoj – OMEP (Organisation pour l´ education prescolaire).uočavanje.pedagogija u predškolskim odgojnim ustanovama zadaci predškolske pedagogije: 1) intenzivnija interdisciplinarna istraţivanja . medicine i dr . vrijednosti. kultura).4 2) napušta se shvatanje da je osnova odgoja u ovom periodu sticanje navika i socijalno prilagoĎavanje (doprinos Pijaţe-a i Vogotskog) 3) uticaj sredinskih faktora (tradicija. .mora se obezbijediti: a) objektivnost (definirati precizno kategorije analize: šta je dijete izrazilo u svom radu i kako je to izrazilo) b) sistematičnost (prema odgovarajućim kategorijama konkretnog problema) c) kvantifikacija (ljestvice – Torndajkova i Mekartnijeva ljestvica) b) Eksperimentalna metoda .analiza dječjih radova vrši se ovom metodom (analiza dječjeg crteţa: K -D-O.A. a sluţi kao osnova za eksperimentalna istraţivanja. vijeka teorijska promišljanja nisu bila rezultat istraţivanja. osnovana uz podršku UNESCO-a 1948. veš spekulativnog individualnog mišljenja pojedinca. Frojd (S. psihologije.Hol (S. .bez integriranja multidisciplinarnih teorijskih saznanja predškolska pedagogija ne moţe predstavljati koherentan sistem niti kompletnu naučnu teoriju predškolskog odgoja. Hall).tok eksperimenta .korištenje savremenih saznanja: pedagogije.vrste eksperimenta (eksperiment jednostavne sukcesije.porodični predškolski odgoj. Binet. 2) prouĉavanje prakse predškolskog odgoja . Gudinaf-test) . Votson (J. te analizu situacija – to je metoda deskriptivnog snimanja.Watson). . pedologija – pokret za proučavanje djeteta . godine  po definicij: nauka o osnovnoj.

Odgojem se treba izgraditi i duša i tijelo. treba mu suprostaviti potres izvana. sve dok ono ne prestane plakati. Dijete bi trebalo ţivjeti kao na nekoj neprestanoj plovidbi. lagano ga ljuljati i pjevušiti mu. Stoga. Stoga svaka majka svoje uznemireno dijete treba uzeti u naručje. kako bi dijete osjetilo što je moguće manje bola. Pripadnici ljudskog roda. Kretanje tijela olakšava probavljanje hrane i pića. ali ne i razmaţenog. koji će kasnije doći do izraţaja. 4. Uţivanju i potpunom izbjegavanju boli ne smije teţiti niko.5 PLATON: ODGOJ DJETETA DO ŠESTE GODINE  NovoroĎenče. Na taj način će se odvijati komunikacija slijedeće tri godine. imaju prednost i da plaču kada im nešto treba. ţalosti. Za tjelesni i duševni razvoj sasvim male djece potrebna je neprestana njega i kretanje u što većoj mjeri. moru. niti bolovima. Majka ili dojilja probat će mu udovoljiti. ali ne smije biti ni preblaga da dijete ne postane razuzdano. Uznemirenost djeteta najčešće se manifestira kroz nesanicu ili nervozu. Sa navršenih sedam godina dječaci i djevojčice odvojeno odlaze u drţavne škole s programom atenske škole. 5. a uvjetovana je nemirom duše. godine skupljaju se pod nadzorom odgojiteljica na dječjim igralištima. odmah nakon raĎanja. Cilj je odgajanja vedrog i veselog djeteta. a pogotovo to ne smijemo dozvoliti onome ko je tek došao na svijet. ugodnom i spokojnom raspoloţenju. kroz ove tri godine treba nastojati i primjenjivati sva moguća sredstva. konju. iz glazbe je potrebno odstraniti tuţne i njeţne melodije. do 6. a počinje ih se kaţnjavati. Čak bi i trudnica trebala paziti da se ne preda mnogobrojnim uţivanjima. ali ne one u kojima se bogovi prikazuju u lošem svjetlu. pred hramovima. što im ruši autoritet. osim vike. ljepotu i snagu. te dovesti do spokojstva duše. da budu što bolji i ljepši. pušta glas i viče. Taj potres izvana stišat će snaţno lupanje srca. Kazna ne smije kod djeteta izazvati bijes. a uvjetovan je navikama. U ovom periodu polako se prestaje maziti djecu. Jer je zapravo ovo period u kojem se izgraĎuje karakter. Da bi se duša oslobodila nemira. Tu se djeci pripovjedaju pripovjetke. te pruţa zdravlje. a osobito bajke. pogaĎajućţi što dijete traţi. Za duševni razvoj djeteta od 3. a dijete će se umiriti ili zaspati. straha. Sva djeca od 3.        5 . ili da ga na neki drugi način nosi neko drugo tijelo. 6 godina potrebna je igra. nego vrijeme trudnoće provesti u vedrom. To kretanje moţe biti samo od sebe na nekoj ljuljašci.

Ona ne smije biti ni suviše zamorna. to je odlično sredstvo i za jačanje zdravlja i za razvijanje ratne sposobnosti.  Djeca ovog uzrasta. dalje. moraju dobro paziti na govore i priče. takozvani pedonomi. prije svega. da se već i odgoju dojenčadi posveti takva i slična briga. Korisno je.  Činovnici postavljeni za odgoj. kao i onih plemena koja su sebi postavila za glavni cilj stjecanje ratnih odlika. na sve ono na što se samo moţe navići. treba da se odgajaju u roditeljskoj kući. još od malena navikavati djecu na hladnoću. docnije kad odraste. Korisno je. bolje je da se dijete. imati u vidu da je kakvoća hrane od ogromnog značaja za razvitak njihovih fizičkih snaga. dijete treba da se kreće. A dječji organizam od prirode ima veću toplotu. treba da bude po mogućnosti. sve do pete godine – u kome dijete. ima plemena koja još i danas upotrebljavaju neke mehaničke sprave koje tijela mališana štite od povreda i iskrivljenja. odlično sredstvo je igra. Većina igara. ARISTOTEL: ODGOJ DJECE DO PET GODINA  U doba koje dolazi poslije ovoga. podraţavanje one djelatnosti.  Uopće. koju će dijete. odstranjujući od njihovih ušiju sve što je nepristojno. da tromost tijela ne uzme maha. ni suviše laka. da to ne bi sprečavalo njegovo rastenje – dijete mora da se kreće onoliko koliko je potrebno. razumije se. A da bi se to postiglo. ozbiljno obavljati. niti da vrši neki ozbiljan rad. pa sve do sedme godine. navikava još od prvih dana i to postepeno. dakle. Ali igra mora biti dostojna slobodnog čovjeka. Paţljivo promatranje ţivota ostalih ţivih bića. još ne treba ništa da uči.  Zatim. nego organizam odraslih ljudi i to im olakšava da se naviknu na hladnoću. 6 .. dakle. koje djeca u to doba mogu slušati. sve te zabave treba da budu priprema za njihov budući poziv.6 ARISTOTEL: NJEGOVANJE DOJENČADI  Kod novoroĎenčadi treba. A da se njeţni udovi dojenčadi ne bi povrjeĎivali i iskrivili. pokazuje da obilna mlječna hrana najviše koristi mlječnom zdravlju. onoliko koliko se samo u to njeţno doba moţe uopće kretati. pored drugih zabava koje odgovaraju dječjem uzrastu. Jer.

Tema 2: ODGOJNO ZNAĈAJNE KARAKTERISTIKE PREDŠKOLSKE DOBI RAZVOJNA PSIHOLOGIJA I NJEN UTJECAJ NA PREDŠKOLSKU PEDAGOGIJU na prijelazu u 20. ali da se u odgoju fizičkih snaga ne smije pretjerivati. pamćenje. ako hoćemo da ne nastupi zastoj u njihovom fizičkom razvitku. jer svako od njih ima da vrši drugi posao: naprezanje tijela sprječava razvitak psihičkih snaga. psihiĉki razvoj djeteta do treće godine ţivota c) 1910. u tome se svi slaţu. b) oštro razdvajanje jedne razvojne faze od druge.7 PROTIV PREKOMJERNO TEŠKIH GIMNASTIČKIH VJEŢBI  Pošto po prirodi stvari. tako i u psihiĉkom razvoju. i pošto isto tako najprije formiramo tijelo i tek onda duh. stoljeće intenzivan razvoj eksperimentalne psihologije (osjetni organi. 7 - . b) 1882. povezanost fizioloških i psihiĉkih procesa) razvoj sturkturalizma: iz kojih je jednostavnih svjesnih elemenata sastavljen svaki doţvljaj – šta je struktura svijesti. nagonsko i voljno doţivljavanje djeteta nedostaci: a) precizno utvrĊivanje i klasificiranje osnovnih razvojnih razdoblja. oče vidno je da odgoj treba početi gimnastikom i vještinom borenja. a forsiranu hranu i svaki nasilan rad moramo isključiti iz odgoja. Do doba puberteta djeca smij u da vrše samo lakše gimnastičke vjeţbe. sposobnosti se javljaju u jednakom. MeĎutim. Prva daje tijelu lijepo drţanje.kao u tjelesnom. d) skretanje i zaostajanje izmeĊu dva rata: „slobodni odgoj“ .  Da je gimnastički odgoj potreban. najprije odgajamo navikavanjem i tek poslije učenjem. a naprezanje duha sprječava razvitak fizičkih snaga. izrastanje razvojne psihologije: a) nakon 1850. godine pojavljuju se prve monografije o psihiĉkom ţivotu djeteta. taĉno odreĊenom redosljedu – zanemarivanje i negiranje socijalnih i kulturoloških faktora razvoja. ne smijemo u isto vrijeme suviše jako naprezati i tijelo i duh. Wundt i Stern upozoravaju na emocionalno. Preyer: Die Seele des Kindes. c) zanemarivanje znaĉaja faktora okoline. a druga umješnost.

Nikada djecu ne grlite i ne cjelivajte. Watson: „Obiĉaj je da se s malom djecom postupa veoma njeţno. b) pedagoški pesimizam. ono «što od njega uĉini «priroda» u njemu i sredina izvan njega».psiholozi bihevioristiĉkog smjera pridruţili su se pedijatrima: John B. nikada ih ne nosite u naruĉju. . Rukujte se s njima ujutro kada ustanu.8 e) idealiziranje djeteta – elementi se javljaju još od Ruso-a (glavna odlika rada pedagoga bi bila da ne odgajau – nemoguć dalji razvoj nauke) f) suprotstavljanje: Charlotte i Karl Bühler. ili ako su izvršili neki teški zadatak. spavanje djeteta). dojenje. Pokušajte taj naĉin. Thorndike Dominacija medicinskog pristupa . a u isto vrijeme ljubazan prema svom djetetu.Za svoje obrazovanje i karakter (on) duguje iskljuĉivo prilikama u kojima ţivi». preokupacija djeĉjih lijeĉnika i pedijatara – akcenat na njezi i odgoju mlaĊe i predškolske djece.smrtnost dojenĉadi i mlaĊe djece bila je visoka. . u fašistiĉkoj Njemaĉkoj – „Jungdborn“ organizacija koja je pozivala mlade „rasno ĉistokrvne Njemice i Njemce“ da raĊaju djecu koju će preuzeti ta organizacija. MeĊutim.Po ovoj teoriji ĉovjek je. Odijevajte ih i kupajte ih briţljivo i obzirno. Helvetius: «ĉovjek se raĊa bez ideje.literatura se bavi savjetima za postupanje sa malim djetetom (kako hraniti.shvatanja o faktorima razvoja liĉnosti: .reakcije na empirizam i pedagoški optimizam: a) vaspitanje kao funkcija društveno-ekonomskih odnosa. Pomilujte ih po glavi ako su uĉinili nešto osobito dobro. Doskora ćete se stidjeti prijašnjeg sentimentalnog. zapravo.3) teorija konvergencije: (W. higijensko-zdravsvenim uvjetima). Vaše ponašanje neka bude uvijek prijazno.“ Moć i nemoć odgoja . previjati. . plaĉljivog postupanja sa djetetom.biologistiĉki pristup: ovisnost duševnog od tjelesnog razvoja (akcenat na naĉinu ishrane. bez strasti. postupajte s njima kao da su ona odrasli ljudi. slabijim trenucima. Ako već morate. poljubite ih u ĉelo kada vam poţele laku noć. U teţim. c) nativizam 2) nativizam: biološki faktori naslijeĊa imaju presudnu ulogu u razvoju i formiranju liĉnosti ĉovjeka (argumentacija: jednojajĉani blizanci) .Stern). ali objektivno i ĉvrsto. utvrdit ćete kako je lako biti posve objektivan. te ih u posebnim 8 .posljedica: pedagoški optimizam . koliĉina i sastav hrane.1) empirizam: presudan znaĉaj uticaja sredine (John Locke «tabula rasa». Etatistiĉke tendencije za podruštvljavanjem odgoja: a) nakon 1930. .

.prvi porodiĉni odgoj i porodiĉna sredina znaĉajni su za razvoj djetetove liĉnosti.imaju slab apetit ili potpuno odbijaju hranu. analna i falusna faza. super-ego.znaĉaj podsvjesnog (santa leda. . J.potaknut teorijski interes razvojne psihologije za rano djetinjstvo: a) nepoţeljno dijete (unwanted child).Bowlby: privrţenost (attachment) „Materinska briga i duševno zdravlje“ 9 . sluĉaj „muha“). Ana Freud: potreba za sigurnošću i ljubavlju. lako postaju ţrtvom infekcije. . radoznalosti i inicijativnosti.struktura i dinamika liĉnosti (id. odbija kontakt sa drugim osobama. ne igraju se. .motoriĉki nemirno ili potpuno nepomiĉno. c) nedovoljno voljeno dijete (deprivated child). E.ţalosno.Adler: potreba za afirmacijom i društvenim priznanjem. fiksacija libida). (iako su opći higijensko-zdravstveni uvjeti bili bolji nego u mnogim porodicama): „anakliktiĉka depresija“ kod hospitalizirane djece 6 do 12 mjeseci: . .infantilna amnezija. J. . slab apetit i odbijanje hrane. d) odviše ĉuvano dijete (overprotected child) Hospitalizam i separacija: .prouĉavanje neurotiĉnosti kod djece (uzroci i korjeni u najranijem djetinjstvu – oralna. .usporen duševni razvoj (razvojni kvocijent bio niţi nego kod djece iz porodiĉne sredine).From: potreba za razvijanjem potencijalnih sposobnosti i teţnja za osmišljavanjem svoga bivstvovanja. .Bowlby: vezivanje i potreba za ljubavlju.ne pokazuju ţelju za aktivnošću.9 zavodima odgajati za djecu drţave „Reichkinder“ (malen odziv – svelo se na nahoĉad i siroĉad) b) rezultati preranog (odmah po roĊenju) podrţavljenja odgoja djece odmah po roĊenju. kao posljedica teorije o „samoodgoju“ (i u drugim zemljama): .zaostajanje u emocionalnom razvoju (dvogodišnja djeca nisu znala ni da se smiju).ravnodušna prema okolini. b) emocionalno zanemareno dijete (rejectedchild).ne znaju se smijati. .ne reagiraju na osmjeh i milovanje drugih. .kao prvu psihodinamsku teoriju nastavili su razvijati Freudo-ovi nasljednici . Doprinos psihoanalize – znaĉaj ranog djetinjstva: . .zaostajanje u tjelesnom razvoju i zdravstvenoj otpornosti. .nedostaci u razvoju verbalnih sposobnosti.Spitz i Wolf: objašnjenje velike stope smrtnosti male djece u zavodskom zbrinjavanju. .gubitak na teţini. triangulacija). utuĉeno.veća smrtnost. ego. Edipov i Elektrin kompleks. . . . .

zove je (strah 8. do kraja 5.A-djeca: anksiozno – izbjegavajuća djeca: relativno samostalno istraţuju okolinu. mjeseca) .grupe djece: . .srednje predškolsko doba: od navršene 4. Gavrandiou) Doprinos periodizaciji razvoja: a) rano djetinjstvo – od roĊenja do navršene treće godine: .B-djeca: sigurno privrţena djeca: ne pokazuju uznemirenost nakon odvajanja. u ponovnom susretu sa majkom radije je ignoriraju nego što traţe interakciju (SAD – 10-20%) . . . . b) predškolsko doba (od navršene treće godine do polaska u školu): .istraţivanje okoline. ĉetiri podskupine (SAD: 60-80%) . odbijajućim ponašanjem (dvije podgrupe) (SAD: 10-15%) .starije predškolsko doba: od navršene 5.srednje doba ranog djetinjstva: od 15 mjeseci do navršene dvije godine.tokom prva tri ili ĉetiri mjeseca ţivota interakcijska komunikacija izmeĊu djeteta i majke odvija se interakcijom lice u lice . odmah po odvajanju aktivno istraţuju okolinu.faza dojenja: prvih 10 mjeseci. - KARAKTERISTIKE RANOG RAZVOJA 10 . godine do polaska u školu.) Razvoj privrţenosti: . prema M.oko 3 do 4 godine posljednja faza u razvoju privrţenosti („partnerstvo korigirano ciljem“) - Tipovi privrţenosti – grupe djece (prema Marry Ainsworth) . mahanje).oko 7 mjeseci dijete puza za majkom.mlaĊe predškolsko doba: od navršene tri godine do kraja ĉetvrte godine. u ponovnom susretu jasno naglašavaju potrebu za blizinom kontakta (osmjeh.reakcija u ponovnim epizodama susreta sa majkom .uspostavljanje prijateljskog odnosa sa majkom i nepoznatom osobom.D-djeca: nesigurno privrţena.kriteriji: . pokazuju bizarno ponašanje – traumatizirana djeca (Belsky. . godine.C-djeca: opirajuća ili ambivalentna djeca – traţenje blizine pomiješano sa ljutim.faza puzanja i poĉetnog hodanja: 10 do 15 mjeseci. . . teško dijele igru sa drugima.starije doba ranog djetinjstva: treća godina ţivota.10 Harlovljev eksperiment (1959.

.plastiĉnost u kasnijim fazama slabi (odnos zrenja i uĉenja). odjevanjem. iz njegove inferiornosti ĉesto proizlaze njegove reakcije agresivnosti. neurotiĉnost.skretanje paţnje okoline na sebe (bijeg u bolest. novoroĊenĉe ima i socijalnu potrebu za sigurnošću i zaštitom. b) plastiĉnost: .spremnost djeteta da preuzme tuĊa stanovišta i mišljenja i da slijepo oponaša postupke drugih. d) sugestibilnost: . intervali postaju sve kraći dok se konaĉno funkcija ne ustali. prkosljivosti) .socijalni antropolozi govore o tzv „prijevremenom ĉovjekovom raĊanju“ (kod drugih ţivih bića ima i sliĉnih. „sekundarna dobit“). ali i razliĉitih pojava – što su evolutivno mlaĊi bespomoćnost je veća). ali se kontinuitet zadrţava. pa ponovo javi. . u odnosu na odrasle.potreba za afirmacijom i priznanjem (dijete meĊu odraslima je kao patuljak meĊu divovima. b) alternativnost: naizmjeniĉno smjenjivanje ritma i tempau razvoju funkcija. d) konstantnost razvojnog reda: pravilnost uzastopnosti u razvojnom redu pojavljivanja odreĊenih funkcija i svojstava. .zaštitna funkcija povećane ĉulne osjetljivost (refleksi novoroĊenĉeta koji se kasnije gase). toplinom (Harlow) .izuzetno brz razvoj sposobnosti i napredovanje u uĉenju.usmjerenost odgojnog rada na jaĉanje ĉulne osjetljivost i razvoj opaţanja (Montesori).potpuna i dugotrajna bespomoćnost novoroĊenĉeta. ljubavlju. stagniranje jedne funkcije pojavljivanjem i razvojem druge.nepovoljne posljedice: traumatski doţivljaji se snaţno urezuju u svijest djeteta i ĉesto traju cijeli ţivot (vratite se u svoje djetinjstvo i sjetite se kad ste bili povrijeĊeni – a u kasnijim godinama?).uz materijalnu potrebu za hranom. bacanje). . . neposlušnosti. zatim izgubi. .11 Osnovne zakonitosti i principi ranog razvoja a) intermitentnost: cikliĉnost u razvoju – pojava ili funkcija se javi. c) kontinuitet: osobine ili funkcije koje se uspostave u jednoj etapi prenose se i u narednu etapu.osobina nervnog sistema koja se oĉituje u izvanrednoj pristupaĉnosti za prihvatanje utisaka iz okoline.snaţna razvijenost ĉulnih organa (osjeti koţe. . Odgojno znaĉajne karakteristike predškolske dobi a) biološki deficit: . 11 . . higijenom. pipanje.uuuĉenje putem opaţanja (dodirivanje ustima. mirisa i ukusa). razvoj se odvija na mahove i u skokovima. c) ĉulnost: .

.priprema za budućnost koja je neizvjesna.najuţe povezano sa uĉenjem.posljedice nepravilnog emocionalnog razvoja po ukupan razvoj (emocionalni poremećaji u djetinjstvu) f) duševna ranjivost: nivo kognitivnih i bioloških potencijala ĉini dijete nemoćnim bićem. h) usmjerenost djetetove aktivnosti na igru: dominantna aktivnost u ţivotu predškolskog djeteta. igra kao dijagnostiĉko sredstvo.„najvaţniji svjetski problem: valjano upotrebljeno ono će dati bolje društvo – u suprotnom sluĉaju moţe da nas uništi“ (Pickering.12 nekritiĉan odnos malog djeteta prema preuzimanju i oponašanju postupaka odraslih.traţi ukazivanje paţnje – sve treba da bude podreĊeno njemu i da se okreće oko njega. saznajne.shvata svijet kao cjelinu u ĉijem je središtu. pouĉavanjem i sticanjem znanja. . Tema 3: OBRAZOVANJE U PREDŠKOLSKOJ DOBI 1. .) . . niska frustraciona tolerantnost djeteta. .oslanjanje na emocionalnost u pedagoškom radu.fiziĉko kaţnjavanje. osjećajno biće – ono misli osjećajući .segment odgojnog procesa. 1971. g) izrazita egocentriĉnost: . generaliziranje doţivljenih iskustava na svoj naĉin. kao gušenje emocionalnosti. zbog brzog razvoja mora se neprekidno prilagoĊavati novim prilikama. emocionalne i socijalne vrijednosti djeĉje igre. odgojne vrijednosti i potencijalne opasnosti i zloupotrebe djeĉje sugestibilnosti. e) totalna afektivnost: .predškolsko dijete je prvenstveno i dominantno emocionalno. POJAM I ODREĐENJE OBRAZOVANJA Obrazovanje je: . Klasiĉni i suvremeni pristup obrazovanju: a) klasiĉni pristup: 12 .

individualno: prikupljeno tokom izvjesnog perioda i integrisano (preraĊeno) u postojeći fond iskustava.kolektivno: temelji se na kolektivnom.iskustvo koje djete stiĉe. prvo na najjednostavniji. bogato i raznovrsno.svi postupci koji doprinose sticanju iskustva i njegovom uobliĉavanju u saznanje i koji sluţe oformljivanju liĉnosti. zahvaljujući spoljašnjim uticajima. .obzirom da se ne pamti preverbalno rano iskustvo.rano djetinjstvo je jedan od presudnih perioda u kognitivnom razvoju. . SPECIFIĈNOSTI OBRAZOVANJA U PREDŠKOLSKOJ DOBI .zaustavlja se na prikupljanju informacija i formiranju asocijacija meĊu njima.ići dalje od prikupljanja ĉinjenica i informacija (transformacije i implikacije poznatih i otkrivenih ĉinjenica.povezano sa ukupnim ţivotnim iskustvom koje dijete stiĉe. . radu.ono ĉega je pojedinac svjestan. .steĉeno u igri.zabluda 2: S-R teorija na mišljenje djeteta gleda iskljuĉivo kao na primitivno i siromašno (istraţivanja su pokazala da predškolska djeca mogu da uopštavaju principe iz svog iskustva ) 3. biće u funkciji obrazovanja. a zatim na sve sloţeniji naĉin. uĉenju i saradnji sa drugim ljudima 13 . već od apstraktnog prema još apstraktnijem) . normi. ODNOS OBRAZOVANJA PREMA DRUGIM KOGNITIVNIM KATEGORIJAMA a) iskustvo: .zabluda 1: po psihološkoj teoriji odraza uĉenje je proces od konkretnog prema apstraktnom (Inglman: intelekt ne prelazi put od konkretnog prema apstraktnom. uvjerenja i dr. . operacije sa ĉinjenicama i divergentna produkcija) . .transfer uĉenja na nove situacije i „vaspitanje sposobnosti“ (Spearman) OdreĊenje pojma: .zadovoljava se davanjem odgovora i objašnjenja koja treba samo upamtiti i reprodukovati b) suvremeni pristup: . a stiĉe ga ĉovjeĉanstvo tokom svog razvoja i uobliĉava ga u sistem znanja. . . .pozitivno. da sreĊuje iskustvo. smatralo se da je ono nebitno (doprinos psihoanalize).13 . vjerovanja. jer ga je doţivio svojim ĉulima. rasuĊuje o njemu i na bolje organizovanoj osnovi pribavlja novo iskustvo (samoobrazovanje) 2.pruţanje sredstava uz pomoć kojih dijete moţe. ako je ono: .

stavova i generalizacija o predmetima. (Ferriere) . vrijednostima i stavovima. . koji je usmjeravan obrazovanjem.tipovi saznanja koji nastaju na temelju kolektivnog iskustva: .znanje se ne smije svesti na puko usvajanje ĉinjenica i generalizacija. odnosno njihovim emocijama. . strategija i . zbivanja. teţnjama.preraĊenog i uobliĉenog liĉnog ili usvajanja kolektivnog iskustva. principa. kada se u tu sredinu ne unose samo odreĊene promjene. mehaniĉko uĉenje) .moralno saznanje (dobro – zlo) . zakonitosti. razumijevanje i usvajanje ĉinjenica. ali ovisan od napora koji u njega uloţi ljudska jedinka . .nauĉno saznanje (istinito – neistinito) . pravila.iskustva neće izazvati kognitivni razvoj ako nisu prilagoĊena svojom strukturom i protumaĉena.objektivnu svijest o neĉem.sposobnost njihove primjene .odnos razvoja i uĉenja: uĉenje je podreĊeno razvoju. kategorijama ljudi.uĉenja. bihevioralnom smislu: proces svjesno usmjeren na pribavljanje. a javlja se u oblicima: . pojavama i naĉinima postupanja s njima. pojma. radi njihove reprodukcije. . pojmova.proces u kome se stiĉu iskustva i usvajaju znanja .javlja se kao rezultat: . uĉenje uviĊanjem) .u uţem. . preraĊenim uopštenim i sreĊenim u sistem znanja . 14 .uĉenje identifikacijom – poistovjećivanje pojedinca s drugim osobama. već se one zbivaju i u samoj osobi koja djeluje.poznavanje i razumijevanje neke ĉinjenice.za razliku od iskustva koje ima više ili manje subjektivni karakter i porijeklo.jednostavno (uĉenje uslovljavanjem.sloţeno (uĉenje putem pokušaja i pogrešaka.znanje nastaje u procesu interakcije na društvenom i prirodnom sredinom i djelovanjem na nju. zakljuĉaka. znanje u većoj mjeri predstavlja: . ono treba biti „znanje koje ostaje u glavi i kada zaboravimo šta smo uĉili“ (Kamenov) c) uĉenje: .utilitarno saznanje (korisno – štetno) .vrste uĉenja: .socijalno uĉenje se ostvaruje kroz uĉenje po modelu.estetsko saznanje (lijepo – ruţno) .14 b) znanje: .

P.ne treba shvatiti kao potrebu podcjenjivanja vjeţbanja ĉula . u unutrašnje koje se izvode mislima“ (L.igra kao snaţna potreba djeteta predškolske dobi 4.Leontijev. glasni govor) u kojima se radnja mijenja po: 15 . razne gestove i pokrete.spoljašnji izgled predmeta u oĉima djeteta mijenja i njegove druge osobine. od lakšeg ka teţem. .taj proces prolazi kroz etape ili nivoe (aktivnosti sa materijalnim predmetima. što oznaĉava odsustvo konzervacije tih svojstava . percipira (deperceptualizacija) . CILJEVI OBRAZOVANJA U PREDŠKOLSKOJ DOBI a) deperceptualizacija . . A.razvojna je ona aktivnost koja je povezana sa nekom djetetovom potrebom .sinkretiĉko (cjelovito. uĉenje putem takve aktivnosti ne potiĉe razvoj već predstavlja dresuru (Venger) .greška tradicionalnog pristupa: od bliţeg ka daljem.uĉenje imitacijom – oponašanje (beba već oko trećeg mjeseca oponaša izraze lica.intenzivna i kontinuirana interakcija djeteta sa sredinom je pokretaĉka snaga razvoja i uĉenja.Vigotski.S. . . ono misli“ (Valon) . .N.„Kada dijete djeluje.Kami razlikuje „njegovanje perceptivnih aktivnosti“ (izdvajanje i analiza osobina predmeta) od percepcije b) interiorizacija praktiĉnih radnji .15 . .prema Pijaţeu mišljenje je internalizovana radnja: unutrašnjim intelektualnim procesima prethodi spoljašnja predmetna djelatnost.djeca poĉinju shvatati da stvari imaju stalan identitet.J. izvan onog identiteta koji su stekle zbog neke akcije izvršene na njima . a krajem prve godine glasove koje ĉuje u svojoj okolini) .vremenom dijete kroz akciju (akciona reprezentacija) prelazi sa jedne predstave o svijetu na predstavu zasnovanu preteţno na izgledu stvari (ikoniĉka reprezentacija) i tako poĉinje da shvata stalnost stvari .Galjperin).ako je ovladavanje nekom aktivnošću samo sebi cilj. nerašĉlanjeno) globalno opaţanje deformiše djeĉje mišljenje.deperceptualizacija se odigrava u konfliktu izmeĊu ikoniĉkog i simboliĉkog naĉina reprezentacije.interiorizacija se odreĊuje kao „proces formiranja radnji koji se sastoji u njihovom pretvaranju od spoljašnjih materijalnih.uĉenje kroz aktivnost: .uĉenje uloga – uĉenje potpuno ureĊenog sistema ponašanja koji odgovara statusu u društvenoj grupi (opasnost: pritisak društva na individuu ograniĉava razvoj njenog individualiteta) .za postizanje konzervacije potrebno je prevazilaţenje onog što se trenutno opaţa.

postupnosti operacija. na koje reagira (u poĉetku reakcije nisu voljne i akcione su naravi). .razvija se u „socijalnom nukleusu“ u dvosmjernom obliku (dijete – odrasli). . ma koliko bilo uspješno.u procesu bogaćenja djetetove slike o svijetu znaĉajan je uticaj djetetovog egocentrizma (dijete neće vidjeti predmete onakvim kakvi jesu. nego onakvim kako bi ih ono sebi predstavilo prije nego što ih vidi“ (E.tri vrste reprezentacije: akciona. .izmeĊu spoljašnjeg svijeta i djeteta stvara se sve veća distanca uz pomoć posrednika (Walon).dijete dolazi do dvije vrste saznanja: .izraţavanje poruka jezikom. grafiĉkim izraţavanjem. . nije dovoljno da se izgradi jedan pojam“ (Mukerji). primajući preko ĉula mnogobrojne informacije. putem igre. . osloboĊene starih veza koje taj proces sputavaju“ (Donaldson) d) izgraĊivanje bogate slike svijeta . . c) distanciranje u odnosu na neposredno dato .odnosi meĊu predmetima (znaĉaj govora).obimu uopštenosti.„djecu treba obrazovanjem osposobljavati da upravljaju svojim mišljenjem na nove vankontekstualne naĉine.dijete uĉi od roĊenja.komunikacija uvijek podrazumijeva razmjenu poruka (verbalnih i neverbalnih).znaĉaj transfera steĉenih iskustava i znanja na nove okolnosti e) njegovanje komunikacije i izgraĊivanje bogatog simboliĉkog repertoara .znaĉaj brojnosti iskustava u stvaranju bogate slike o svijetu: „Jedno iskustvo. ali i naĉin boljeg razumijevanja sebe.sinkretizam (jedinstvenost. . i .proces interiorizacije se završava formiranjem unutrašnje radnje – nastavlja se procesom usloţnjavanja i razvijanja unutrašnje psihiĉke djelatnosti kod djeteta. .svojstva predmeta. „govorom tijela“. spajanje raznovrsnih protuslovnih nazora nespojivih meĊu sobom) kao odlika djeĉjeg mišljenja predstavlja posebnu prepreku u formiranju pojmova.interiorizacija je uslovljena procesima deperceptualizacije.Kamenov). . . nerašĉlanjenost.komunikacija za dijete predstavlja uspostavljanje odnosa sa drugima. ikoniĉka i simboliĉka (Bruner) . .komunikacija je neophodan uslov djetetovog opstanka. . . što je posebno znaĉajno za intelektualni odgoj u ovoj dobi.stepenu postignuća .16 . 16 .

krug – kvadrat – trokut). sazrijevanja i aktivnosti djeteta. d) cefalo-kaudalni pravac pravac razvoja – fiziĉki. koja iskorištena na odgovarajući naĉin sadrţi ogromne odgojno-obrazovne mogućnosti. motorni i senzorni razvoj se odvija od glave prema donjim ekstremitetima (U prenatalnom razvoju 17 . a u prvih šest godina trostruko je veći nego u slijedećih 12 godina) b) dijete je aktivan ĉinilac sopstvenog razvoja.Kami: konzervacija diskontinuiranih koliĉina.17 Tema 4: ODGOJ I RAZVOJ KARAKTERISTIKE I ZAKONITOSTI RAZVOJA U RANOM DJETINJSTVU razvoj ubuhvata promjene do kojih dolazi u fiziĉkim. razvoj se oĉituje kroz: a) funkcionalno i strukturalno razdvajanje funkcija (koje su meĊusobno stopljene ili nepovezane. „Svaka simboliĉka radnja djeteta bila je nekada socijalni oblik saradnje“ e) nestabilnost djeĉje paţnje «uslovljena je djeĉjom potrebom za aktivnošću. a u desetoj godini moţe za svega nekoliko minuta nauĉiti pet rijeĉi nekog stranog jezika. razvojni red u pojavljivanju funkcija ostaje ne promijenjen (sjekutići – kutnjaci. b) alternativnost – kada se jedna funkcija naglo razvija. je nusprodukt pokretljivosti djeĉje misli). intelektualnim i socijalnim funkcijama. kao osnov za formiranje pojma skupa i pojma broja. pod namjernim i nenamjernim uticajima sredine. da bi se ponovo pojavili i gubili.Montesori) Zakonitosti ranog djeĉjeg razvoja: a) intermitentnost – djeĉji razvoj. (K.bez obzira što se jedna djeca razvijaju brţe od drugih. kako bi kad onu prvu usavrši mogla preći na grugu» Ĉolanović-Smiljanić) c) konstantnost razvojnog reda .. naroĉito u prvim godinama ne teĉe ravnomjerno. Ovi intervali se se sve više skraćuju. d) djeĉji razvoj se odvija u socijalnom kontekstu (govor – «vuĉja djeca»). već cikliĉno: pojedini oblici ponašanja se pojave i gube. a ostale ostavlja po strani. Po Pijaţeu ovo je najjaĉi dokaz da se razvoj nalazi pod uticajem bioloških mehanizama. ili nestabilne i labilne) i b) hijerarhijsku integraciju i centralizaciju dijelova u mentalnu organizaciju (Langer) - Karakteristike: a) intenzitet – period najburnijeg rasta i razvoja (najbrţi do treće godine. dok se na kraju taj oblik ponašanja ne ustali. poĉinje od trenutka zaĉeća i traje do postizanja zrelosti. zavisnih od sazrijevanja.» (M. druga stagnira (« . ima se utisak kao da beba planski savlaĊuje jednu vještinu. kao i u liĉnosti djeteta u cjelini.. c) djeĉje uĉenje nije minijatura uĉenja odraslih – da bi dijete steklo svojih prvih pet aktivnih rijeĉi potrebna mu je cijela prva godina.

po roĊenju dijete prvo savlaĊuje zemljinu teţu podizanjem glave.E-grupa vjeţbana 12 nedjelja . a drugoga ne.vjeţbanje ucrtavanja linija u lavirint.aktivnosti: . kao opća zrelost ODNOS ZRENJA I UĈENJA  uĉenje kao relativno trajno mijenjanje jedinke pod uticajem sredine i vlastite aktivnosti (podrazumijeva postojanje biološke osnove). razvijaju se sporije – znaĉenje vjeţbanja) f) razvoj od podjednake kontrole bilateralnih ka boljoj kontroli unilateralnih organa. fiziološki i funkcionalno dijete je po roĊenju simetriĉno.hodanje Rezultat: a) vjeţbanje NE UTIĈE na filogenetske funkcije b) vjeţbanje UTIĈE na ontogenetske funkcije 3) HILGARD: . . pošto su udaljeniji od glave i kiĉme.djeca 2-3 godine.E-grupa nije pokazala bolju uspješnost od K-grupe 2) Mc GRAW: jednog blizanca vjeţbao.plivanje .stajanje .  zrenje i uĉenje su sloţeno i neraskidivo povezani EKSPERIMENTI: 1) HICKS: .klizanje .puzanje .zakopĉavanje dugmadi. motorika. pisanje) PRIPREMA DJECE I ISPITIVANJE ZRELOSTI ZA POLAZAK U ŠKOLU Dva znaĉenja pojma ZRELOST: a) dostignuti stupanj u toku razvoja koji se smatra za nešto dovoljnim b) punoljetstvo. vid. sluh) g) tendencija eliminisanja suvišnog angaţovanja mišića – djeca u obavljanju neke radnje u poĉetku angaţiraju znatno više mišića nego što je to potrebno (dohvatanje igraĉke.anatomski. a razvojem postaje asimetriĉno ili unilateralno (sinistrizam i dekstrizam. .sjedenje .uzrast 2-3 godine . 18 . u: . taktilna osjetljivost prvo je javlja u predjelu usta i nosa) e) proksimo-distalni pravac razvoja – motorni i senzorni razvoj se odvija od kiĉmene moţdine ka dijelovima tila udaljenijim od nje (pedagoške implikacije: mišići šake.voţnja bicikla .18 prvo se uobliĉava glava.

neravnomjernost razvoja (mozak. ODLAGANJE UĈENJA ILI AKTIVNOSTI: SPALDING: .sprjeĉavao ih 10 nedjelja da lete. niti ju pratili!!! W.po isteku vjeţbanja E-grupa ispoljila superiornost.odvojio dvije grupe odmah po izlaţenju iz jajeta: a) 2 dana: reagiraju na njeno kvocanje i prate ju (uroĊena reakcija). leĊna moţdina.nikada kasnije nisu letjeli tako dobro kao mišari koji nisu sprjeĉavani da lete kad su sazreli ZAKLJUĈAK: a) iako vjeţbanje ne utiĉe na filogenetske aktivnosti. . sluh. ali samo nakon postizanja odreĊenog stupnja zrelosti za to uĉenje. razvijenost mišljenja a) FIZIĈKA RAZVIJENOST . 19 .sjeĉenje makazama .19 . razvijenost govora.grupa je sustigla Egrupu (jer je u meĊuvremenu dostigla odgovarajući stupanj zrelosti za uĉenje ovih aktivnosti) ZAKLJUĈAK: vjeţbanje utiĉe na uĉenje ontogenetskih funkcija. b) uporedo sa sazrijevanjem potrebna je i aktivnost c) pošto se djeĉije sazrijevanje i ranije iskustvo isprepliću. . godina).penjanje uz stepenice Rezultat: . . . sprjeĉavanje u vrijeme dozrelosti pogubno je za tu aktivnost.visina: 110-125 cm (prosjek 118 sa navršenih 6. DENIS: eksperiment sa mišarima . motorika). pri utvrĊivanju stupnja djeĉijeg razvoja uveden je u psihologiju pojam GOTOVOST za uĉenje (kao najpovoljnije vrijeme kada je dijete u stanju da nauĉi odreĊenu aktivnost) ŠTA OBUHVATA ZRELOST DJETETA ZA POLAZAK U ŠKOLU a) b) c) d) dovoljna fiziĉka razvijenost dovoljna razvijenost osjetila (vid.ponašanje pilića (da li se reagiranje pilića na kvocanje kvoĉke uĉi ili se rpĊenjem donosi na svijet). b) 10 dana: nisu reagirali.za samo jednu nedjelju naknadnog vjeţbanja K. organ vida razvijaju se znatno brţe od općeg razvoja tijela).

sjedenju. Š.povećanje broja rijeĉi.ispodprosjeĉna djeca V – duševna zaostalost IQ iznad 130 110 – 129 90 . da ne tepa. uoĉavanje zajedniĉkog (šljiva i banana). Ţ. . pamćenje (pjesmice. 7) kontrolira rad ekskretornih organa. pojmovi).u predškolskoj dobi dijete koristi samo usmenu govornu komunikaciju. 20 .da je dijete: 1) zdravo. 5) u rijeĉima moţe uoĉiti glasove (konsonante i vokale). analiza. dogaĊaji iz okoline). 3) razumijevanje govora odraslih. generalizacija.kriteriji: 1) usvojenost rjeĉnika koji se odnosi na svakodnevna zbivanja. Ĉ). stalnost paţnje (npr.kako dijete percipira govor (nagluha djeca: do 10%). 6) steklo navike da se normalno hrani. upotreba reĉenice.prosjeĉna djeca IV. ali još uvijek osjetljiv na deformacije i iskrivljenja. nadarena. 3 minuta pratiti kazaljku na satu).20 teţina: 18-25 kg (6-7 puta veća od one kad se rodilo). razvijenost paţnje (10 minuta moţe paziti na nešto što nije igra). talentirana djeca II – bistra djeca III. 6) ispravno izgovaranje svih glasova (R. 5) ne osjeća teškoće pri stajanju. 3) teško barem 17 kg. ..89 ispod 70 . . predmete i bića u njegovoj okolini. 2) upotreba reĉenice: prostoproširena. 7) spremno komunicira sa svojim vršnjacima i odraslim osobama c) INTELEKTUALNA RAZVIJENOST IQ = (MD/KD) x 100 KATEGORIJE I – darovita. L. okoštavanje: kostur postaje ĉvršći.kriteriji: 1) 2) 3) 4) 5) 6) nivo mentalnog razvoja. prosjek: za djevojĉice 18 kg.za nastavu poĉetnog ĉitanja i pisanja vaţan je IZGOVOR .109 70 . 8) dobro vidi i ĉuje b) GOVORNA RAZVIJENOST . sinteza.5 kg. 2) visoko barem 100 cm.bogatstvo rjeĉnika zavisi od kulturnog uticaja okoline. hodanju. 4) iz govora moţe izdvojiti traţene grupe ili vrste rijeĉi. za djeĉake 19. 4) poĉelo mijenjati mljeĉne zube. djelimiĉno nezavisno sloţena. kljuĉni kriteriji . .

vjerojatnoća kazne.T1: uporeĊivanje znakova.iskljuĉivanje djeteta iz intimnosti roditelja . .21 7) elementi logiĉkog mišljenja i zakljuĉivanja (npr. . . POSTUPAK I INSTRUMENTARIJ  Upitnik za roditelje. . 3) tuga: moţe li se suzdrţati od plaĉa. na godinama starosti) d) EMOCIONALNA I SOCIJALNA ZRELOST: .koliko dijete moţe kontrolirati emocije.T3: pamćenje rijeĉi. . . .  Upitnik za ljekare.agresija . . .  Protokol psihološkog ispitivanja: .izdaja roditelja. . . urnebesno smijanje – u odnosu na kontrolu.T2: neposredno pamćenje slika.T7: GUDINAF – test .T5: test perceptivne organizacije. 4) radost: vriskanje.kakva je stabilnost emocionalnih stanja.kvalitativna analiza osnovnih emocija: 1) strah: ĉega se boji.djeĉje reakcije na sukob roditelja 21 .. .kompetetivnost.T8: test porodiĉnih odnosa: . .koliko su izdiferencirane emocije. 2) srdţba: moţe li se suzdrţati od agresivnosti.kooperativnost . .odnos prema usamljenosti.materinska zaštita i djeĉija zavisnost od majke. . separacijski strah.interesiranje za društvene probleme i njihovo rješavanje.sigurnost .odnos prema mlaĊem bratu ili sestri. . 5) radoznalost: kako ispoljava i kojim intenzitetom SOCIJALNA ZRELOST: .sklad izmeĊu društvenih i liĉnih interesa.T4: lavirint (vizuo-motoriĉka sposobnost) .T6: PM-u boji (Raven).

namjere – o drugim ljudima ili o sebi) NEKE PRAKTIČNE KLASIFIKACIJE 1) Sa aspekta pouĉavanja djeteta. najĉešće u socijalnom kontekstu) 2) verbalno (naglasak na socijalnom saznanju): .ODGOJNO OBRAZOVNE METODE razlikovati aktivnosti vaspitaĉa od aktivnosti djece (eksperiment koji izvodi dijete pretpostavlja već stvoreni interes – Kamenov E. brojevi. moguće u obliku slika) . ili u sebi (slova.) RAZLIĈITI PRISTUPI ODREĐENJU ZNAĈENJA I KLASIFIKACIJI: a) u metodici koja se bavi naĉinima djelovanja na djeĉji razvoj (kao postupci za potpomaganje.semantiĉke: informacije se prenose u obliku znaĉenja (obiĉno se identifikuju sa rijeĉima.figuralne: informacije u konkretnom obliku (posmatrane ili dozvane u sjećanje. šifre. njenim kopiranjem ili posmatranjem c) kao naĉini sticanja informacija djelovanjem djeteta u fiziĉkoj stvarnosti (Miker N. potrebe.operativno: unošenjem promjena u predmete ili situacije.ţiva rijeĉ odgajatelja (priĉanje. diskusija) b) kao naĉini prenošenja društveno-historijskog iskustva (Poddjakov) 1) u obliku obrazaca odreĊenih djelatnosti (preko sredstava i naĉina rada – naglasak na fiziĉkom saznanju. radi praćenja njihovog djelovanja) . koji nemaju znaĉenje po sebi. raspoloţenja.figurativno: sticanjem predstava bez djelovanja na stvarnost. ali obuhvataju i slike sa znaĉenjem) .22 Tema 5: ODGOJNO-OBRAZOVNE METODE I SREDSTVA U RADU SA PREDŠKOLSKOM DJECOM I . rijeĉi) .bihejvioralne: informacije su bitno neverbalne i odnosre se na ljudsku interakciju (stavovi. ĉitanje. ţelje. unutar specijalno pripremljenih situacija: a) otkrivaĉka i problemska metoda: odgajatelj organizuje uslove za saznajnu aktivnost i djecu usmjerava u tu aktivnost 22 .) – ĉetiri grupe metoda .simboliĉke: informacije se prenose u obliku denotativnih znakova. muziĉki znaci. .djelovanje specijalno pripremljenom sredinom i situacijom. podsticanje i usavršavanje djeĉje liĉnosti) . razgovor. predstavljanje i prikazivanje . kao postupci kojim odrasli organizuju sticanje saznanja.pokazivanje.

uĉenje pronalaţenjem se suprostavlja receptivnom uĉenju. izmjena direkcije mišljenja) . objašnjavanje. toĉak je već davno otkriven . upućivanjem.razraĊuju se problemsko-heuristiĉke ili istraţivaĉke metode obrazovanja..kod logiĉko-matematiĉkog saznavanja nema smisla proturjeĉiti.23 b) verbalna i pokazivaĉka metoda: odgajatelj prenosi djeci ĉinjenice saopštavanjem.odgajatelj djeluje neposredno komunicirajući s djetetom svojim pitanjima. u kojem se do novih ĉinjenica dolazi tokom traganja za rješenjima problema.opasnost: otkrivaĉka metoda asimilirana u klasiĉni sistem pouĉavanja svodi se na to da djeca otkrivaju samo ono što je predvidio uĉitelj (Kami) . ne samo informisana na verbalni naĉin. .neophodno uvaţavanje i poznavanje specifiĉnosti kognitivnog razvoja Verbalna metoda . 23 . diskusija (grupno rješavanje problema) Pokazivaĉka metoda ..osnovna odreĊenja i karakteristike: . tumaĉenjem ili njihovim ilustriranjem) Otkrivaĉka metoda . pravila i naĉine rješavanja problema (Venger) .. ali na svoj sopstveni naĉin (Holt) .rješavanje problema je proces kojim se otkrivaju novi naĉini postupanja (redefinisanje. dijete treba osposobljavati da usvaja nova saznanja usmenim putem.ova sposobnost će se razvijati ako djecu stavljamo u situaciju da budu.mi ne traţimo i ne oĉekujemo da dijete izmisli okretanje toĉka . objašnjenjima. Problemska metoda . aktivna verbalizacija (kombinovanje govora i akcije djeteta).neadekvatno primjenjeno pokazivanje moţe imati suprotan uĉinak.kod fiziĉkog saznavanja dijete otkriva svojstva predmeta putem njihovih reakcija i moguće je ispravljati ga ukazujući mu na reakcije koje demantuju njegov zakljuĉak do kojeg je brzopleto došlo . upustvima .znanje koje se svodi samo na priĉanje o neĉem ne doprinosi razvoju verbalne inteligencije. komentarima. nego da preraĊuju svoja iskustva priĉajući o njima i raspravljajući o njima sa drugima . . kojima se organizuju stvaralaĉke aktivnosti djece u toku kojih ona otkrivaju za sebe zakonitosti. dijete moţe samo da smisli i otkrije nešto što nije ranije znalo..vezana je s problemskim uĉenjem.najĉešći postupci: priĉanje.jedna od najstarijih metoda pouĉavanja (nekad i nesvjesno pokazujemo djeci) .) . .osnovni problem obrazovanja na svim uzrastima jeste da se poveća njegov razvojni uĉinak (Kamenov E.

odrediti aktivnosti nakon završenog posmatranja 2) sa aspekta teorije i prakse odgojno-obrazovnog rada: Metoda posmatranja .24 pokazivanje treba upotrebljavati sa ciljem da pokrene odgovarajuće mentalne procese (pokazivanje nije samo sebi svrha) sposobnost posmatranja je sastavni dio jedne šire kognitivne sposobnosti.demonstracija pokreta.odgajatelj treba da upućuje i da potiĉe razvoj interesa u toku posmatranja (koristeći efekte i postupke koji razvijaju emocionalan odnos) Metoda demonstracije . paţnju. modelovanje. spontano i namjerno posmatranje pokazivanje svostava / promjena neka opšta pravila ili principi efikasnosti metode: .djeĉja zainteresiranost i radoznalost Metoda priĉanja i pripovijedanja .predmeti i pojave predviĊeni za pokazivanje trebaju biti zanimljivi djeci. . .demonstracija radnih operacija Metoda objašnjavanja .oslanjanje na ranija iskustva i predstave. razumljiva. . .znaĉaj neverbalne komunikacije Metoda razgovora .pitanja (jezički kratka. . .odnos odgajatelja i druge djece prema djetetovom odgovoru i pitanju Metoda grafiĉkih i drugih radova . tečna.odrediti cilj posmatranja. . .crtanje.razumljivost . analizu i sintezu .ponavljanje neke radnje radi sticanja vještina i navika 24 .vrijednosti djeĉjih radova Metoda vjeţbanja . ilustracije . izrada predmeta.odrediti trajanje i obim posmatranja.odrediti redosljed posmatranja. nesugestibilna) .posmatranje je aktivan i svjestan proces koji ukljuĉuje osjetila.ostvarivanje bliskosti u kontaktu.demonstracija prirodnih predmeta i pojava.

potkrepljenje. sloţivi plošni oblici) d) didaktiĉke igraĉke (raznobojni predmeti i modeli) e) zabavne igraĉke f) igraĉke koje sama djeca izraĊuju Klasifikacija obzirom na stepen oblikovanosti: a) oblikovane igraĉke. likovi ljudi i ţivotinja) b) pokretno-sportske igraĉke (lopte. valjci. kugle. b) neoblikovani materijal kao igraĉka c) poluoblikovane (polugotove) igraĉke VIZUELNA SREDSTVA a) prirodni objekti. konopci) c) igraĉke za konstrukciju ili graĊenje (razne kocke.25 uloga odgajatelja u procesu vjeţbanja (poticanje. koturovi. otklanjanje suvišnih i pogrešnih elemenata radnje ili vještine) SREDSTVA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU IGRAĈKE a) igraĉke za igre uloga (lutke. b) modeli c) fotografije d) dija-film e) tematska ilustracija f) slikovnica g) knjiga AUDITIVNA SREDSTVA a) gramofonske ploĉe b) audio-kasete c) instrumenti za proizvodnju zvuĉnih efekata AUDIO-VIZUELNA SREDSTVA a) film b) televizija MANUELNA SREDSTVA (alati i pribor za obavljanje razliĉitih radnih operacija i aktivnosti) KRITERIJI ZA IZBOR I PRIMJENU METODA I SREDSTAVA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA a) nivo razvoja predškolskog djeteta u pojedinim uzrasnim grupama i individualne osobenosti djece u okviru svake uzrasne grupe b) oblik aktivnosti 25 .

Anatomsko-fiziološke i morfološke osobenosti . mišića. do 7.koštani sistem je nedovoljno ĉvrst .bolest djeteta može prouzrokovati zaostajanje i njegovog psihičkog razvoja . godini – 108.sa stanovišta osnovnog cilja: cjeloviti razvitak liĉnosti djeteta. .26 c) materijalna opremljenost ustanove i pedagoško-metodiĉka struĉnost odgajatelja Tema 6: PODRUĈJA UTICANJA NA RAZVOJ LIĈNOSTI U PREDŠKOLSKOM ODGOJU 1.1.sticanje automatizama.upoznavanje prostora putem pokreta i raznih tjelesnih vjeţbi . i 5.pluća novoroĊenĉeta 19 puta lakša od pluća odraslih .nedovršenost nervnog sistema: mozak novoroĊenĉeta 400 g.) 26 . i 4. godine – 93. a) Jaĉanje zdravlja i potpomaganje pravilnog rašćenja organizma . od 6. kao osnove za savršeno izvoĊenje sloţenijih pokreta . TJELESNI ODGOJ 1.obezbjeĊivanje zdravog i normalnog razvoja organizma i njegove otpornosti. a tek kasnije voljni pokreti) . mogu se formulisati slijedeća dva temeljna zadatka tjelesnog odgoja: 1.period intenzivnog razvoja kostiju.cirkulacija krvi drukĉija nego kod odraslih:  srce: do 3. godine skoro u horizontalnom poloţaju ( u prvoj godini se intenzivno razvija..povezivanje pokreta sa ritmom i muzikom (pokret postaje sredstvo komunikacije kojim dijete izraţava svoja osjećanja i svoju ukupnu liĉnost . a izmeĊu 2.liĉna ĉistoća (umivanje.. nervnog sistema i motorike . u 3.2. kupanje. pranje ruku .osnovne mjere za obezbjeĊivanje zdravlja i pravilnog rašćenja djeteta:  higijena svakodnevnog ţivota . godine usporeno)  puls: u prvoj godini 134 otkucaja u minuti.osjetljivost na bolesti Zadaci tjelesnog odgoja . a na kraju prve godine 900 g (u prvoj godini refleksna aktivnost.otklanjanje izvjesnih nedostataka koji dolaze iz uroĊene konstitucije . .

krompir) . B6sinteza bjelanĉevina) . vrhnje) .po roĊenju hvata predmet cijelom šakom i svim prstima (ne upotrebljava palac) . nomogrami) 1. 37 godina: 12 – 13 sati (2 sata poslije ruĉka) kontrola zdravlja u ustanovama: ljekar i medicinska sestra.do 4. šake.igra. kalijum i fosfor-nervni sistem) .znaĉaj svjeţeg zraka i sunca aktivnost djeteta . riba. kukuruz. riblje ulje. D-kosti i koţa.27  ĉistoća odjeće i obuće higijena prostorija zdrava ishrana . obavezne aktivnosti i slobodne aktivnosti.odnos – bjelanĉevine : masti : ugljiĉni hidrati = 1:1:3 ili 1:1:4 . dizanje. mlijeko. u porodici: redovno vakcinisanje. kravlji sir.spavanje: djeci 2-3 godine potrebno 14 sati (2 sata popodne). sistematski pregledi   - b) Razvijanje elementarnih pokreta i formiranje elementarnih navika i vještina .mineralne soli: kalcijum-graĊa kostiju.razvoj krupne motorike: hodanje. prstiju . ruĉak – 40%. . jaja.bjelanĉevine – neophodne za rašćenje (meso.dvogodišnje dijete: sinkinezija (istovremeno uĉešće i druge ruke) i aksijalna sinkinezija (aktivnost ruke praćena je pokretima usta i lica) . kupus.fina motorika: znaĉaj pokreta ruke. odgajateljica – jutarnja provjera i trijaţa. povrće i voće) . godine nediferenciranost pokreta i odsustvo laterizacije . kruh. skrob.praćenje razvoja (LAP-norme.3. Metode tjelesnog odgoja b) prirodna (Demeni-Eber-ova) metoda  aktivira cijeli organizam 27 . veĉera 20 – 20% . uţina – 15%.vitamini – štite organizam od infekcija i potpomaţu pravilan razvoj (C-otpornost prema infekcijama. riţa. 5-6 godina: 25-30 minuta .dva osnovna principa: smjenjivanje aktivnosti i prilagoĊenost aktivnosti psihofiziĉkim mogućnostima djeteta . trĉanje . mrkva. A-vid.paţnja: 2-3 godine: 10 do 15 minuta. kajmak.voda: 80 g/kg tjelesne teţine dnevno = oko 1l dnevno (odrasli 40 g/kg tjelesne teţine) .masti – lipidi iz masnoća ulaze u sastav svake stanice u organizmu (maslac.koliĉine: doruĉak-25% dnevne koliĉine.ugljiĉni hidrati – izvor energije (šećer.

osjetljivost senzornih sistema i uslovi koji utiĉu na sadrţaj i kvalitet opaţanja: 28 .28 harmonijski i istovremeno djeluje na razvoj svih dijelova tijela dopušta maksimum slobode dopušta individualni ritam lako se primjenjuje u grupi postiţe se sistemom prirodnih vjeţbi . bacanje c) metoda švedske gimnastike (Ling-ova metoda) . mišići stopala) Tema 7: INTELEKTUALNI ODGOJ znaĉaj razvoja intelektualnih sposobnosti u predškolskom periodu (Piaţe.uvoĊenje ritmiĉkih ugara u tjelesni odgoj (švicarski muziĉki pedagog Ţak Dalkroz)      1. Vigotski) Benjamin Blum (Ĉikago): u prve ĉetiri godine inteligencija dostiţe polovinu ukupne inteligencije. Kolberg. trbušni.tjelesne vjeţbe  vjeţbe hodanja  vjeţbe trĉanja  vjeţbe ravnoteţe  vjeţbe bacanja  vjeţbe puzanja  vjeţbe penjanja  vjeţbe skakanja .specifiĉne funkcije vjeţbi: specifiĉne vjeţbe za razvoj pojedinih grupa mišića (mišići ramenog pojasa.hodanje.igra (motoriĉke.puzanje.mišićna aktivnost je parcijalna. tako da mnogi dijelovi tijela ostaju neaktivni d) ritmiĉka (Ţak Dalkroz-ova) metoda . trĉanje.4. a sa 6 godina 2/3 inteligencije koju će imati u 17. skakanje . RAZVIJANJE SAZNAJNIH PROCESA I SPOSOBNOSTI OPAŢANJE . Sredstva tjelesnog odgoja .zahtijeva taĉnost i strogost u izvršavanju pokreta .manuelni radovi (razvijanje pokretljivosti ruke) . ritmiĉke) . leĊni. godini. narodne. ZADACI INTELEKTUALNOG ODGOJA 1.dizanje. plivanje .

. .voljna paţnja se poĉinje razvijati i formirati povećanjem govorne sposobnosti i usmjeravanjem djeĉje aktivnosti. . . koje ono zatim nauĉi da postavlja samo sebi.ukljuĉivanje u rjeĉnik rijeĉi: na.L. ulijevo.ciljevi i uslovi aktivnosti.znaĉaj razvoja govora u nastanku voljne paţnje: regulacija se ostvaruje verbalnim postavljanjem pred dijete ciljeva i zadataka. . plava. razvoj muziĉkog sluha: na uzrastu 3-4 godine teško razlikuju visine zvukova (iznad 5. . udesno PAŢNJA .paţnja u cjelini zavisi od neposrednih osobina predmeta.N. .Vigotski i A.uzrast 4-5 godina rastojanje 2.trajanje i obim paţnje tijesno su povezani sa: . 29 .zadatak aktivnosti.na osnovu razlikovanja desne i lijeve ruke dijete poĉinje da diferencira desno i lijevo oko i uho. ţuta. ispred iza. njihove privlaĉnosti i novine.Leontijev: odluĉujuću ulogu u formiranju voljne paţnje imaju uslovi ţivota i aktivnost djeteta.10 m.u prostornom izdvajanju i razlikovanju uzajamnog poloţaja predmeta. zelena b) akustiĉka osjetljivost oštrina sluha i sluha za govor manja nego kod odraslih govorni sluh se poĉinje razvijati krajem prve i poĉetkom druge godine.kada se paţnja stimulira.Nivo paţnje zavisi od toga koliko su jasno postavljeni: .istaknuti oni elementi koji su znaĉajni za obavjanje aktivnosti .voljna paţnja se odrţava i izaziva motivima koji nisu u direktnom odnosu sa njegovim predmetima. pod.oštrina vida: uoĉavanje prekida Landoltovog prstena (preĉnik 7 mm. udaljenosti i reljefnosti bitnu ulogu igraju pokreti oĉiju i glave pri gledanju (Seĉenov) . .29 a) vizelna osjetljivost .70 m . .znaĉaj razvoja govora u opaţanju prostora .povećanjem individualnog djetetovog iskustva i .razvojem namjerne i usmjerene paţnje. nad. ona postaje stalnija.oko druge godine dosta dobro razlikuju 4 osnovne boje: crvena.S. godine mogu razlikovati da li su dva tona jednaki ili razliĉiti po visini) c) opaţanje prostora . . prekid 1mm . .razvojem interakcije izmeĊu djeteta i okoline.u toku cijelog predškolskog perioda je dominacija spontanosti i nenamjernosti. njihove veliĉine.preciznost i taĉnost razlikovanja boja (griješe u imenovanju boja koje su u spektru jedna pored druge) . uzrast 5-6 godina rastojanje 2.

KARAKTERISTIKE MAŠTE . ĉesto istim terminima) .sa instrukcijom: . godine javljaju se elementi stvaralaĉke mašte u igri s ulogama.obim paćenja verbalnih sadrţaja djece 3-4 godine je veoma uzak (zapamte u prosjeku 2 rijeĉi.A. .5 figura . a uspiju da izaberu 2.4 – izaberu 4.mišljenje da ĉudesno i fantastiĉno u bajkama odvodi dijete u svijet nepostojećeg. ali i u imaginarnim situacijama. konstruisanje). . moralni i estetski odgoj djeteta. a uspiju da izaberu 1. .zakonitost u razvoju djeĉje mašte: . a izaberu 3. predškolsko dijete raspolaţe sa znatno boljim mehaniĉkim pamćenjem.u periodu 4.4 figura.na uzrastu 6-7 godina dijete uspostavlja logiĉke smisaone veze meĊu pojavama.bez instrukcije . .5 figura .djeca 6-7 godina – imenuju 1.ona nalazi svoj spoljašnji oslonac u realnim radnjama. . odnosno. zaĉeci zamišljanja situacije (poĉinje se formirati namjerna ili aktivna stvaralaĉka mašta) .djeca 4-5 godina u prosjeku uspiju da imenuju 1.5 figura .pamćenje kao psihiĉki proces zadrţavanja i reprodukovanja steĉenih predstava nije dato djetetu kao uroĊena sposobnost. PODSTICANJE PRIRODNE RADOZNALOSTI I RAZVIJANJE MOTIVACIJE ZA UĈENJE 30 .u periodu 4-5 godina poĉinje se razvijati namjerno pamćenje i reprodukovanje (T. već se razvija pod uticajem ţivotnih uvjeta i odgoja. modelovanje.Pokazivanje kartona od 6 figura u trajanju od 2 sekunde: .u odnosu na odrasle. povećava se obim voljne paţnje (T.djeca 6-7 godina: imenuju 3. koje nisu prosta reprodukcija. 2.već u prvim igrama imitiranja javlja se poĉetak razvoja mašte.3 figure.V. u natprirodni svijet i da fantastiĉni sadrţaji negativno utiĉu na psihiĉki razvoj predškolskog djeteta (leteći ćilimi. -6. što znatno olakšava zapamćivanje (verbalno logiĉko pamćenje).30 posebnim vjeţbama koje pripremaju dijete za promatranje.6 figura. . ĉizme od sedam milja).djeĉja mašta se ispoljava i uspješno razvija u igrama (crtanje.istraţivanja nisu potvrdila ovakvo shvatanje: pokazao se pozitivan uticaj ovih sadrţaja na intelektualni.djeca 4-5 godina – imenuju 0.2 figure PAMĆENJE .Endovicka – eksperiment): . a tek nakon više ponavljanja mogu reprodukovati imena 4 predmeta ili crteţa) . a sa 4-5 godina reprodukuje i detalje prepriĉavajući vrlo taĉno tekst bajke.Korman: sa 3-4 godine prepriĉavajući bajku samo reprodukuje osnovni dogaĊaj.

matematiĉko-logiĉke igre - - - Tema 8: DRUŠTVENO – MORALNI ODGOJ U PREDŠKOLSKOJ DOBI PSIHOLOŠKE OSNOVE I ASPEKTI .zasluge Pijaţea.razliĉite vjeţbe koje se obavljaju individualno ili u malim grupama u okviru igre i aktivnosti i . c) odnos izmeĊu uĉenja i razvoja saznajnih sposobnosti istraţivanja su potvrdila hipotezu da je usmjerenim uticajem moguće ubrzati razvoj mišljenja.31 radoznalost podstiĉe predškolsko dijete na postavljanje pitanja o predmetima i pojavama i osnovni je pokretaĉ saznajne aktivnosti djeteta. kao osnovne pretpostavke misaone aktivnosti nemogućnost konzervacije je djetetovo neshvatanje da predmet ne mijenja masu ako promijeni oblik (tekućina presuta iz visoke ĉaše u nisku posudu ostaje ista iako ima drukĉiji oblik). .usmjerene aktivnosti u vidu vjeţbanja individualnim materijalom i didaktiĉke igre. Brunera i Galjperina u prouĉavanju odnosa i povezanosti intelektualnog odgoja i formiranja elementarnih matematiĉkih predstava. sredstva koja se upotrebljavaju sa ciljem formiranja matematiĉkih predstava: . znaĉaj razvijanja motivacije u podsticanju radoznalosti 3.u predškolskoj dobi se stvaraju osnove za:  formiranje odnosa liĉnosti prema društvu  razvijanje moralnih pojmova  razvijanje ponašanja u skladu sa društvenim normama i moralnim vrijednostima . koje je neophodno za shvatanje kvantitativnih odnosa. b) priroda saznajnih sposobnosti predškolskog djeteta formiranje osnovnih matematiĉkih pojmova posmatra se u vezi sa kognitivnim razvojem djeteta i sposobnošću konzervacije.malo dijete ne raspolaţe nikakvim moralnim pojmovima (nije ni moralno ni nemoralno) . .psihologija moralnog razvoja je utvrdila mehanizme uĉenja moralnog ponašanja i socijalizacije 31 .osnovu matematike predškolskog uzrasta ĉine skupovi stvarnih predmeta. RAZVIJANJE MATEMATIĈKO-LOGIĈKOG MIŠLJENJA .istraţivanje ovog problema ima u vidu tri osnovna faktora: a) suština moderne matematike .

samoorijentacija – individua je motivisana impulsima samozadovoljenja bez obzira na oĉekivanja drugih .heteronomija apsolutnog i tipiĉnog suĊenja . koji imaju znaĉaj za zadovoljenje afektivnih i društvenih potreba djeteta (orijentacija moţe biti sukcesivna ili simultana) .autonomija i relativistiĉko prihvatanje principa L. spremnost da se ĉuvaju tekovine i vrijednosti. Bandura.32 a) Bihevioralna teorija socijalizacije (Aronfreed.proces moralnog formiranja ne zavisi samo od individualnih dispozicija.orijentacija prema autoritetima .moralno suĊenje i ponašanje odreĊuju pojedinci ili grupe.  razvijanje svjesne discipline – dobrovoljno prihvatanje društvenih normi i uviĊanje njihove neophodnosti 32 . Kolberg: .  internacionalizam .konvencionalna autoritetu) .osnovna podruĉja:  humanizam – ljubav prema ĉovjeku. raznih organizacija i drugih društvenih faktora SADRŢAJ DRUŠTVENO-MORALNOG ODGOJA . a ne strah od kazne  etape moralnog razvoja: J. uvaţavanje ĉovjeka bez obzira na rasu. Miler. Piaget: . razumijevanju i suradnji  patriotizam – ljubav prema zajednici. nego i od sadrţaja koji trebaju biti usvojeni . slobodu. Rau)  moralni razvoj kao razvoj spoljašnjeg ponašanja i afektivnog usaglašavanja (djeĉje ponašanje se oblikuje društvenim uslovljavanjem)  osnovni pokretaĉi moralnog razvoja su izbjegavanje društvene kazne i ţelja za nagradom  nedostaci: ne analizira kognitivnu i afektivnu dimenziju u formiranju moralne svijesti b) Kognitivna teorija (Piaget.predkonvencionalna (zasnovane na spoljašnjem .uticaj porodice. zasnivanje meĊuljudskih odnosa na uzajamnom poštovanju.borba za mir. Kolberg)  osnovu moralnog razvoja ĉini razvoj mišljenja. vjeroispovjest i dr.društveno-moralni razvoj predškolskog djeteta odvija se u konkretnom socijalnom kontekstu i rezultat je aktivnosti djeteta u tom kontekstu .postkonvencionalna – zasnovana na unutrašnjim principima  nedostaci: zanemarivanje emocionalne komponente i sistematskog uticaja odgoja c) Socio-psihološka teorija  Bronfenbrener: prva tri stadijuma znaĉajni za predškolsku dob . Kanfer.

te smisla za kolektivni ţivot . 2) sociocentrizam – povinovanje moralnim pravilima i obiĉajima.razvijanje elementarnih radnih i kulturnih navika (taĉnost.razvijanje pozitivnih osobina volje i karaktera KARAKTERISTIKE PROCESA RAZVOJA MORALNIH POJMOVA I DRUŠTVENOG PONAŠANJA izmeĊu 3.ljaju djeci imaju opštiji karakter.33 ZADACI DRUŠTVENO-MORALNOG ODGOJA . ne mora to biti u drugoj situaciji – novac iz kasice i iz novĉanika) dijete prosuĊuje svoje postupke kao «dobre» ili «loše» na osnovu posljedica diskrepancija izmeĊu moralnih pojmova i ponašanja zbog emocionalnih i motivacionih faktora od 5. godine stvaraju se osnove za moralne pojmove. organiziranost. kultura ponašanja) .socijalni motiv postignuća javlja se pod uticajem djelovanja sredine i društveno-moralnih normi (informacije o sebi dobijaju se poreĊenjem sa drugima) 33 . ĉiju strukturu ĉini ravnoteţa afektivnih i kognitivnih procesa . svjesnost socijalnih reakcija u vidu straha od društvene osude 3) površinski reciprocitet – osjećanje krivice. godine pravila koja se postav. podjela nije bila ravnopravna 4) prošireni reciprocitet – ţelja za odrţavanjem dobrih odnosa sa prijateljima.poseban znaĉaj ima motiv postignuća: . ponašanje i moralne stavove (više se insistira na pokazivanju a ne na objašnjavanju pojmova – ne moţe shvatiti pojmove na verbalni naĉin) djetetovo razumijevanje moralnih pojmova povezano je sa njegovim zrenjem. uzajamne suradnje i pomoći. i 6. do 6.razvijanje ljubavi prema roditeljima i ostalim ĉlanovima porodice . intelektualnim i socijalnim razvojem.javja se već u drugoj godini – dijete uporeĊuje ono što je postiglo sa onim što je ţeljelo postići (autonomni motiv postignuća) . 5) altruizam – ţelja da se podnese ţrtva za druge 6) smisao za pravdu – vjerovanje da ĉini prava stvar koju treba uraditi teškoća u formiranju pojmova: oni se mijenjaju sa situacijama (što je «dobro» u jednoj. ako npr.razvijanje osjećanja drugarstva i prijateljstva. faze razvoja pojma nesebiĉnosti (prema Ugurel – Semin): 1) egocentrizam – potpuno sebiĉan stav.motivi su psihološka osnova ovog procesa. iako još uvijek nemaju apstraktne predstave - - - ZNAĈAJ MOTIVA .

govor odraslih. usmjerene aktivnosti . zajedniĉki rad. e) uĉenje ODGOJ POZITIVNIH OSOBINA VOLJE I KARAKTERA .odgoj za humanizaciju odnosa .osnovni smisao je usmjeravanje aktivnosti prema odreĊenom cilju i savladavanje negativnih osobina volje .presudni uslovi porodiĉne sredine: .osnovne forme rada u predškolskoj dobi: a) samoopsluţivanje.u 6.liĉnost roditelja RAZVIJANJE LJUBAVI PREMA PORODICI .najvaţnije osobine volje koje treba odgajati u ovoj dobi: a) vladanje sobom b) ustrajnost 34 .porodica kao prva socijalna grupa .prvi socijalni i afektivni odnos dijete usostavlja sa majkom . .znaĉaj uticaja vršnjaka . b) sudjelovanje u poslovima odraslih. PRIJATELJSTVA I UZAJAMNE SURADNJE . d) manuelne aktivnosti. godini javlja se rad kao nezavisna aktivnost (sposobnost postavljanja cilja.vaţna afektivna komponenta društveno – moralnog odgoja. domovini ODGOJ DRUGARSTAVA. .razvijanje ljubavi prema široj zajednici.organizacija porodiĉnog ţivota .komunikacija roditelja sa djetetom.humanizacija odnosa meĊu spolovima ODGOJ LJUBAVI PREMA RADU I RAZVIJANJE RADNIH NAVIKA .veliĉina porodice. c) rad u prirodi.igra i rad . .emotivna klima u porodici. organiziranje aktivnosti i zainteresiranost za rezultate) . .igra. .34 PORODICA I PREDŠKOLSKE USTANOVE KAO FAKTORI MORALNOG ODGOJA .

35 60 50 40 30 20 10 Std.0 30.303* ( P = 0.0 40.5 17.5 37.0 40.022 ) c) d) e) f) odluĉnost.5 10.00 5.0 20.0 25. Dev = 7.61 Mean = 30.5 0 skala ustrajnosti .0 N = 249.0 7.5 22.0 25.0 12. nezavisnost inicijativa odgoj hrabrosti 35 .0 10.ukupan skor 100 80 60 40 20 Std.0 30.00 skala ustrajnosti .18 Mean = 31.3 N = 294.ukupan skor MŢ < MM t = 2.5 27.5 32.0 35.8 0 5.0 35.0 15. Dev = 7.0 20.0 15.

tvrdoglavost. b) vjeţbanje. neiskrenost. laţ. d) objašnjenje. g) sprjeĉavanje (kapricioznost. e)podsticanje.36 g) iskrenost i ljubav prema istini h) odgoj poštenja i) odgoj optimizma i samopouzdanja METODE I SREDSTVA MORALNOG ODGOJA a)primjer. plašljivost a A) funkcionalni B) shizmatski C) shizmatski D) iskrivljeni E) iskrivljeni F) generacijski jaz Legenda: otac majka kćerka 36 . c)ţivot u kolektivu. f) takmiĉenje.

 fenomena estetskog i  osobitosti estetskog senzibiliteta ovog uzrasta cjelokupna sredina u kojoj dijete ţivi predstavlja izvor estetskih doţivljaja.. zasnovane na integraciji misli i senzibiliteta - ZADACI ESTETSKOG ODGOJA razvijanje sposobnosti opaţanja i doţivljavanja lijepog u prirodi i ljudskom stvaralaštvu razvijanje djeĉje mašte i stvaralaštva (kroz razliĉite oblike djeĉjeg izraţavanja: igra. sinteze i transformacije. str. naglašavajući vezu izmeĊu:  estetskog i percepcije  opaţajnog i racionalnog  vizije i reprezentacije Viktor Levenfeld: estetski odgoj je naĉin na koji se ostvaruje sinteza ljudskih sposobnosti kroz stvaralaĉki proces dovodi u vezu estetsku aktivnost djeteta sa stvaralaĉkim sposobnostima. doţivljavanja. pod kojima podrazumijeva:  ĉulnu osjetljivost. umjetnost se smatra najsnaţnijim sredstvom estetskog odgoja 37 - . 107) Tema 9: ESTETSKI ODGOJ ULOGA I ZNAĈAJ ESTETSKOG ODGOJA estetski odgoj se oznaĉava kao proces razvijanja sposobnosti opaţanja. vrednovanja i stvaranja lijepog po starim shvatanjima estetski odgoj bi trebao da dobije mjesto tek u dobi intelektualne zrelosti Portman: osnovna uloga estetskog odgoja je odgoj opaţanja i promatranja.  originalnost individualnog izraza. 3/1992. pjevanje.  sposobnost koherentne organizacije iskustva. crtanje.37 G) pseudodemokratski H) razjedinjeni sin Tipovi obiteljskih saveza prema Glicku i Kessleru (izvor: Nikolić S.  sposobnost apstrakcije. pokret) PRINCIPI ESTETSKOG ODGOJA principi proizlaze iz:  općeg cilja odgoja.

38 potencijale za razvoj estetskog ima svaki ĉovjek estetsko u ovom periodu je još nedovoljno izdiferencirano.usklaĊivanje svih odgojnih podsticaja i sadrţaja i njihovo povezivanje  princip prilagoĊenosti uzrastu . koriste se najviše: knjiţevnost. godine .pitanje izbora literarnih sadrţaja .Od 2 do 4 godine – interesovanje za priĉe koje im sami roditelji izmišljaju . umjetnost visokog kvliteta. već umjetnost za djecu i omladinu. pozorište i film.veliko interesovanje za ilustracije i slikovnice . estetskim aktivnostima.Od 4. likovna umjetnost.Bajka se smatra najpodesnijim literarnim vidom na ovom uzrastu  Likovna umjetnost . već i osnova za razvijanje estetskog odnosa  princip individualizacije odgojnog rada . kao vidovi umjetnosti. sadrţaji.(Pregrad: «Ne djeĉja ili omladinska umjetnost.  Knjiţevnost . tempu napredovanja UMJETNOST KAO SREDSTVO ESTETSKOG ODGOJA umjetnosti se najĉešće daje primarno mjesto u ostvarivanju zadataka estetskog odgoja umjetnost je najpotpuniji vid estetskog osvajanja stvarnosti izaziva u nama ĉulno reagiranje i razumijevanje onoga što je umjetnik ţelio da izrazi da bi uţivao u umjetnosti ĉovjek mora biti estetski obrazovan u estetskom odgoju na ovom uzrastu.Šarlota Biler: prva periodizacija ĉitalaĉkih interesovanja: .„doba bajki“ . muzika.uvaţavanje razlika u interesovanju.Vilson: djeca veoma rano pokazuju interes za priĉe o ţivotinjama (basne) i ljudima iz svakodnevnog ţivota. ali koja ulazi u okvir djeĉjih intelektualnih i estetskih snaga i mogućnosti»)  princip doţivljaja . te prema šaljivim i komiĉnim priĉama . uslovljeno predmetnim asocijacijama i ţivotnim funkcijama stvarnost privlaĉi djeĉju paţnju zbog njihove radoznalosti i ţeĊi za ĉulnim uţicima  princip integracije . postupci i oblici rada moraju odgovarati karakteristikama i migućnostima uzrasne dobi  princip estetske vrijednosti sadrţaja . mogućnostima. metode.„likovno tepanje“ – slike i ilustracije koje podraţavaju djeĉji naĉin likovnog izraţavanja 38 .sredstva. do 8.sadrţaji trebaju pobuditi djeĉja osjećanja. koja nisu samo dio ukupnog reagiranja na lijepo.

Etjen Surio: muziĉko djelo izaziva kod djeteta mentalni i emotivni stav  Pozorište i film . ni površnost.vrijednost vlastitih igrokaza RAZVIJANJE DJEĈJEG STVARALAŠTVA podsticanje djeĉjeg izraţavanja govorom.djeĉje stvaralaštvo kao oblik kultivisane igre (potreba i znaĉaj organiziranih odgojnih uticaja i podsticaja) odnos djeĉje igre i stvaralaĉke aktivnosti: . Rid) .prilagoĊenost uzrastu (po sadrţaju i duţini trajanja) .Endovicka – specijalna obuka: izvoĊenje pokreta odreĊene amplitude koja odgovara intervalu razlike visine tonova (brţe razvijanje muziĉkog sluha) . već samo istinska i prava umjetnost.djeĉje stvaralaštvo kao igra i spontano.rana manifestacija je utjelovljena u unutrašnjim potrebama djeteta da dovede u sklad svoje inherentne tendencije i da izrazi svoju individualnu stvarnost  koje su prepreke njihovom razvoju Ni diletantizam.Laskaris: igra je najprirodniji metod estetskog odgoja u ovom periodu (uţivanje je karakteristiĉnoza umjetniĉko stvaranje) . ni kiĉ. crtanjem. modeliranjem. Pijaţe. ĉesto nesvjesno izraţavanje djeteta (Laskaris. dramatizacijom razliĉita gledišta na djeĉje stvaralaštvo: .Pijaţe:  koji su uzroci rane manifestacije estetske aktivnosti . kao znaĉajno sredstvo estetskog odgoja .Iljinova: djeĉje pjevanje se odlikuje više reprodukovanjem ritma.pozorište lutaka . kao znaĉajan zadatak sredina utiĉe na odgoj djeĉjeg sluha i ritma rezultati istraţivanja: izmeĊu 3.V. i 4. - Tema 10: EKOLOŠKI ODGOJ I OBRAZOVANJE  Ecological education  Nature protection education  Erziehung naturschützende Ausbildung 39 .T. nego visine zvuka .gledanje pozorišnih komada i filmova.39  Muzika odgoj sluha. godine teško razlikuju visinu tonova .

.porast upotrebe kemikalija. 40 .Ţan Ţak Ruso: predlaţe Emilu (glavni lik njegovog pedagoškog djela: „Emil ili o odgoju“) da što više uĉi iz prirode poput Robinzona. navikavanje uĉenika na odrţavanje liĉne higijene.enormno povećanje potrošnje energije.: ekologija je nauka o odnosu organizma prema okolini. Internacionalizacija problema: . .u projektima razvitka zajednice Uzroci ozbiljnog poremećaja okoline: . procesima i zakonitostima u ţivotnoj sredini. društvenih nauka i umjetnosti za cjelovitu zaštitu i unapreĊenje ţivotne sredine.povećanje koliĉine industrijskog i komunalnog otpada. razumijevanje savremenih teţnji i mogućnosti savremene nauke. .problemi okoliša prelaze granice jedne zemlje. . . .brţa industrijalizacija i nekontrolisano trošenje prirodnih resursa. zakon) Šire znaĉenje: ekologija se odnosi na zaštitu prirodne okoline od pretjeranog uništavanja.pojave novih tehnologija.porast potrošnje raznih materijalnih dobara. o njegovom smještaju i pojavljivanju u prostoru (grĉki: oikos = kuća + logos = rijeĉ. . odnosno. . Rio de Ţaneiro: Konferencija o zaštiti okoline (konsenzus: socio-ekonomski rast i eko-sistem moraju biti u harmoniji i meĊusobno se podrţavati) Historijski osvrt . upoznavanje o djelovanju ĉovjeka na ţivotnu sredinu u razliĉitim formama i dimenzijama.UN 1992. . .porast saobraćaja. bilo kakvog nepravilnog odnosa ĉovjeka prema ţivoj i neţivoj prirodi ZADACI: sticanje savremenih znanja.u akcionim programima. higijene i estetskog ureĊenja školske sredine navikavanje na ispravan odnos prema objektima u prirodi.u nastavi ekologije.. .nagli porast industrijalizacije.40 Def. govor. . prema kulturnim vrijednostima i posebno prema sveukupnim meĊuljudskim odnosima - Kako se realizuju zadaci?: . vještina i stavova o ekološkim osobenostima.potrebna je aktivna suradnja izmeĊu zemalja i internacionalna suradnja.ljudi su od pamtivijeka pridavali znaĉaj oĉuvanju okoline.u vanškolskoj ekologiji. .

već i da mijenja svoje okruţenje. površinske vode. . motivacioni. . ali je nekontrolisanim postupcima narušio okolinski sistem i doveo u pitanje svoju egzistenciju na planeti.odgoj i obrazovanje pruţaju mogućnost da se mijenja svijest o okruţenju . sumpor.uticaj na okolinu i zdravlje raznih energetskih izvora. . podzemne. . ne samo da spozna i shvati. . odhranjivanje i odgajanje ljudskog roda. promjena klime). stoljeća) organizira nastavu u prirodi 41 .mikrobiološka i kemijska ispravnost hrane .nekontrolisana upotreba pesticida i drugih kemikalija. prašina. .kvalitet zraka (oksidi.41 Jan Amos Komensky u „Velikoj didaktici“: „Taĉan red u školi treba pozajmiti od prirode i to takav da ga ne mogu zaustavitinikakve smetnje“ reformska pedagogija daje naglasak na sticanju znanja neposrednim iskustvom u prirodi - Utemeljenost i cilj ekološkog odgoja i obrazovanja: .CILJ: sticanje znanja o meĊuzavisnosti biljnog i ţivotinjskog svijeta i materijalnog okruţenja.odlaganje smeća u urbanim i ruralnim sredinama.J.odgoj je oĉovjeĉenje ĉovjeka. prljava kiša). rekreativni sticanje znanja o realitetu i zauzimanje stavova spoznaja i afektivni odnos se mora pretoĉiti u aktivno djelovanje b) škola u prirodi . buka).saobraćaj i njegov uticaj na okolinu (gasovi. .A. razvoj).globalna uzurpiranja (oštešenje ozonskog omotaĉa. . nitrogen.ĉovjek je podĉinio mnoge prirodne procese i zakone svom blagostanju.genetski bioinţenjering (biotehnologija i genetski modificirani organizmi). . .zaštita voda (voda za piće.urbani razvoj (kontrola. . „zašto crna koka nema crno jaje“) Sadrţaj ekološkog odgoja: . te na osnovu te spoznaje. .buka Didaktiĉka rješenja: a) izleti i ekskurzije odgojno-obrazovni ciljevi: spoznajni.ĉovjek je dio savršene kosmiĉke harmonije i treba. morske).Vitorino de Feltre (poĉetak 15.duga istorija ovog oblika rada . Komensky: vidljivi svijet je stvoren da sluţi za raĊanje. . razvoj uvjerenja o ĉuvanju i zaštiti okoline od nepravilnog korištenja i uništavanja (koliko znaju djeca o prirodi: ko daje mlijeko. .radioaktivni i drugi perzistentni otpad.. planiranje.

slikarstvo) . globalno zatopljenje) . godine globalna emisija sumpordioksida porasla je šest puta .zagaĊivaĉi zraka: sumpordioksid. suspendirane ĉestice. neorganske prašine .42 posebno teţište je na zdravstvenom odgoju (uĉenici se bave raznim fiziĉkim aktivnostima) razliĉiti modeli ovih škola: internatski tip (djeca stalno borave u prirodi).voda kao tema u umjetnosti (knjiţevnost.kod obrade vode u nastavnim predmetima (kemija.praktiĉni rad (ĉišćenje vodotoka) b) Zaštita zraka . korištenje medija c) Odlaganje otpada i zagaĊenje zemljišta .prikupljanje sekundarnih sirovina kao mogućnost smanjenja zagaĊenja Tema 11. godine 17% ljudske populacije je imalo ogromne probleme u snabdjevanju vodom . volativne i semivolativne organske komponente.: OSNOVNE AKTIVNOSTI I OBLICI PREDŠKOLSKOG ODGOJNO – OBRAZOVNOG PROCESA 1. duhanski dim. IGRA 42 . kancerozna oboljenja .duhanski dim.od 1900 do 1965. nitrogenoksidi. odvoţenje djece do prikladnih terena. povremeni boravci u prirodi. aktivnosti na ureĊenju okoliša c) - Osnovna nastavna pitanja u realizaciji ekološkog odgoja a) Zaštita voda . fizika) potrebno isticati ekološke aspekte . uoĉavanje lijepog u prirodi.hlorofluorovodonici. pasivni pušaĉi.znaĉaj vode za ţivot (odnos kopno – voda na planeti) .voda za piće će biti najveći problem opstanka ljudi i ţivotinja (1999.najveća opasnost je oštećenje ozonskog omotaĉa (zaštita organizama od UV-zraĉenja.najopasniji otpadi potiĉu iz hemijske industrije . logorovanja proizvodni i društveno korisni rad uĉenici u Waldorfskoj školi sami proizvode i uĉe razne zanate rad je i danas znaĉajno odgojno sredstvo rad u školskom vrtu.organizovanje akcija na nivou škola.

Gros: teorija vjeţbanja ili samoodgoja (povezivanje igre ţivotinja i djece): . Hol i Gros: igra kao izraz bioloških potreba i unutrašnjih instinkata djeteta (dovoĊenje u vezu sa igrom ţivotinja)  H.Hol: biogenetski princip (ontogeneza je skraćeni oblik filogeneze) – igra je atavistiĉki impuls.u višh ţivih bića uroĊene reakcije su nedovoljne za ispunjavanje sloţenih ţivotnih zadataka. .osnovne oznake igre:  kretanje.Anri Valon: igra je svrsishodnost bez svrhe (u skladu sa Kantovom definicijom umjetnosti – spontana aktivnost bez praktiĉnog utilitarnog cilja) . to treba duţa priprema za nju . „mašta u praktiĉnom dejstvu“ .u ţivotu svakog višeg ţivog bića postoji djetinjstvo (nesposobnost odrţavanja ţivota bez pomoći roditelja) .F.Arkin: odnos rada i igre: rad i igra se prepliću u ţivotu predškolskog djeteta – „igra za dijete predstavlja pravi rad. sliĉno kretanju klatna.u staroj Grĉkoj: posebne radnje koje odgovaraju djeci .u staronjemaĉkom jeziku: spilän = lako ravnomjerno kretanje.igra je neophodna kao vjeţba za još nezrele sposobnosti 43 .Elkonjin: igra nije nauĉni pojam u strogom smislu .  spontanost.Vigotski: igra je aktivnost djeteta sa ciljem.Stav suvremene razvojne psihologije: igra je naĉin postojanja djeteta i osnovni oblik njegove aktivnosti.43 DEFINICIJA I ODREĐENJE POJMA . već samo o njenom znaĉenju)  Karl Biler (dopuna Grosove teorije): . a ono rad pretvara u igru“ .  radost  zabava . . kojom ono najprirodnije i najslobodnije zadovoljava svoje potrebe za kretanjem i djelatnošću.duţe djetinjstvo kod ĉovjeka: što je savršenija aktivnost.L. PRIRODA IGRE I NJENA ULOGA U ŢIVOTU DJETETA . izraz primitivnih i davno išĉezlih oblika ţivota  K.Spenser: estetski pogledi na igru.svako ţivo biće ima naslijeĊene pretpostavke koje daju cjelishodnost njegovom ponašanju.Spenser.Šiler i H.  sloboda.Bojtendajk .Kolaritis: nemoguće je taĉno odreĊenje pojma igre i njeno razgraniĉenje od ostalih ljudskih aktivnosti .stari Rimljani: radost i veselje . ĉiji su korjeni isti kao i korjeni umjetnosti .sposobnosti se stvaraju prirodnim putem na naslijeĊenim predispozicijama (nedostatak: biologistiĉki pristup – ne govori o prirodi i psihološkom sadrţaju igre. koje izaziva veliku prijatnost .Spenser: igra kao posljedica neutrošene energije  S.

simboliĉka igra je sredstvo socijalizacije. potisnute ţelje ili potrebe djeteta .zanemaruje istoriju razvitka ĉovjeka Ţan Šato .igra je samopotvrĊivanje praćeno uţivanjem i zadovoljstvom .igra omogućuje da se libido saĉuva.asimilacija. i 4.dijete samopotvrĊivanjem kroz igru otkriva nove aspekte svoje moći i u tome je suštinska razlika u odnosu na igru kod maldunĉadi ţivotinja Ţan Pijaţe . tako oni postaju podnošljiviji) .simbolizam u igri je blizak simbolizmu snova: zaštićuje dijete od nemira. Vigotski.igru tumaĉi kao formu bjeţanja djeteta iz svijeta realnosti u svijet fantazije i simbolizacije . godine .44 definiše igru kao funkcionalno zadovoljstvo (polazeći od svoje teorije primarnih reakcija: funkcionalno zadovoljstvo djeluje kao motiv. a opada izmeĊu 4.pojmom „lik“ oznaĉava fiktivno ili simboliĉko znaĉenje.mehanizam psihiĉkog ţivota bolesnih odraslih preslikava na dijete. i 7. je dominantno obiljeţje simboliĉke igre.igra se sastoji u aktivnosti sa stvarima koje sadrţe elemente novine . agresivnosti predstavnici kognitivistiĉko-društvene teorije djeĉje igre (Leontijev. razvije i izrazi . jer se usvajaju modeli djelovanja potrebni za ţivot u društvu 44      . koja ima svoj vrhunac izmeĊu 3.igra simbolizuje neprijatne doţivljaje.ne slaţe se sa Bilerovim tumaĉenjem igre kao aktivnosti kja se izraţava u prostom ponavljanju pokreta . koje onaj koji igra unosi u predmet svoje igre.ne prihvata Grosovu teoriju igre kao predvjeţbe ili samoodgoja. . . koji izaziva i potkrepljuje kretanje) Bojtendajk: .igra je posljedica nedovoljno razvijenih naĉina mišljenja kod djeteta . straha. nasuprot adaptaciji.predmet moţe biti objekt igre samo kada pruţa mogućnosti fantazije S..igra uloga u simboliĉkoj igri utvrĊuje odnos izmeĊu funkcionalnog i ontogenetskog razvoja .nedostaci psihoanalitiĉke teorije: . Frojd: .igra je terapijsko sredstvo protiv mogućih neuroza u djetinjstvu (dijete ponavlja u igri kroz simboliku neprijatne doţivljaje. Ejkonin) . jer je vjeţbanje moguće samo u neĉem što se već javilo u ponašanju .simboliĉka igraje slobodna prerada mentalnih slika nastalih putem asimilacije .kroz igru uloga dijete oponaša odnose odraslih u specijalno stvorenim uslovima .

 mjesto izvoĊenja.  naĉin organizacije .sa suvremenog pedagoškog stanovišta:  stvaralaĉke igre 45 .Karl Biler:  Funkcionalne ili senzomotorne.  Igre fikcije ili iluzije  Perceptivne  Konstruktivne  Grupne .Gros i Klapared (prema sadrţaju i tendencijama – zastupajući teoriju predvjeţbe):  Igre općih funkcija (ĉulne.Vasta .  broj uĉesnika. lov.  Samostalna  Usporedna  Povezujuća  Suradniĉka .E. intelektualne)  Igre specijalne funkcije (borba.Ţan Pijaţe:  Igre vjeţbanja ili senzo-motoriĉke  Simboliĉke  Igre reda .Arkin:  Igre u kojima se vjeţbaju neke psihofiziĉke funkcije i sposobnosti  Igre proizvodnje  Igre društvenog naĉina ţivota  Vojniĉke igre  Igre dramatizacije .razliĉiti pristupi kriterijima klasifikacije:  sadrţaj.Vasta – Ross: obzirom na spoznajnu sloţenost igre:  Funkcionalna  Konstruktivna  Igra pretvaranja  Igra s pravilima .45 KLASIFIKACIJA DJEĈJE IGRE .Mildred Parten:  Pojedinaĉn  Gledateljska  Paralelna  Asocijativna  Igra suradnjom . motorne. imitacija) .Ross – prema društvenoj organizaciji:  Promatrajuća.A.

Za najstariju grupu) sadrţaji: sticanje znanja iz oblasti društva. moralnog i estetskog odgoja - KLASIFIKACIJA USMJERENIH AKTIVNOSTI .30 sati: 1o min. Za srednju i 35 min.prema odgojno-obrazovnim zadacima:  sticanje novih znanja i razvijanje sposobnosti  ponavljanje i uĉvršćivanje znanja  provjeravanje i sistematizacija znanja  podsticanje na slobodan rad 46 .didaktiĉke igre (sadrţaj ili zadatak – didaktiĉki cilj – pravilo – organizacija aktivnosti igre) ODGOJNI ZNAĈAJ IGRE . Za najmlaĊu.savremeno gledanje na djeĉju igru kao specifiĉnu formu uĉenja .46 .prema formi:  promatranje  ĉitanje  priĉanje  prepriĉavanje  pamćenje  razgovor .pokretne igre . 20 min. USMJERENE AKTIVNOSTI KARAKTERISTIKE USMJERENIH AKTIVNOSTI organizirani i planirani oblici odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruju realizacijom odreĊenog programa i pod rukovodstvom odgajatelja odvijaju se prema odreĊenom planu svakog dana u odreĊeno vrijeme (najĉešće izmeĊu 9. prirode.konstruktivne igre  igre s pravilima .narodne igre . maternjeg jezika.igre dramatizacije . matematike imaju znaĉajnu ulogu u realizaciji zadataka intelektualnog.poĉinju igrom uloga (selektivna identifikacija) .prema sadrţaju:  aktivnosti tjelesnog odgoja  aktivnosti stjecanja znanja i razvijanja govora  aktinosti za stjecanje matematiĉkih predstava  muziĉke aktivnosti  aktivnosti crtanja i modelovanja  aktivnosti primjene steĉenih znanja u radu . muzike.odgojno djelovanje igra ostvaruje kroz mehanizme uĉenja:  imitacija  identifikacija  interiorizacija 2.30 i 11.

starija grupa pokazuje veći stupanj inicijative i viši nivo samostalnosti Tema 12: KURIKULUMI (PROGRAMI) ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA KARAKTERISTIKE I VRSTE PROGRAMA .program kao:  spisak nastavnih predmeta  obim u kojem će se izuĉavati  ciljevi. daje detaljne upute i radi uporedo sa djecom . voljnom stupnju razvoja 3.obogaćuju i razvijaju djeĉje iskustvo i znanje .razvijaju interesovanje za društveno-kulturni i zabavni ţivot . socijalnom.47 PLANIRANJE .predstavljaju naĉin za uspješnu samoaktualizaciju i samopotvrĊivanje djeteta.plan aktivnosti podrazumijeva:  broj aktivnosti  teme aktivnosti  cilj aktivnosti  didaktiĉki materijal  organizacija aktivnosti  proces i tok aktivnosti SPECIFĈNOSTI RUKOVOĐENJA USMJERENIM AKTIVNOSTIMA . raznovrsnije i zahtijevaju stimulisanje djece i jaĉanje njihovog povjerenja u sopstvene snage .specifiĉnosti rada temelje se na razliĉitostima u kognitivnom. saradnju sa ĉlanovima grupe.podstiĉu kooperativnost.planiranje.raniji naziv „izborna zanimanja“ .neujednaĉenost u odreĊenju pojmova i njihovoj distinkciji . pripremanje i organizovanje usmjerenih aktivnosti ima specifiĉnosti. emocionalnom. obzirom da li se realizuju u mlaĊoj.u mlaĊoj grupi odgajatelj zapoĉinje rad stavljajući odgovarajući materijal. timski rad . zadaci i uputstva 47 . predlaţe teme. aktivnosti su sloţenije. zahtjevnije.u srednjoj grupi odgajatelj interveniše kada se djeca susretnu sa teškoćama. SLOBODNE AKTIVNOSTI ODGOJNI ZNAĈAJ SLOBODNIH AKTIVNOSTI .omogućavaju razvoj individualnih sposobnosti . SPECIFIĈNOSTI RUKOVOĐENJA SLOBODNIM AKTIVNOSTIMA . srednjoj ili starijoj grupi .

u odnosu na kognitivni razvoj kroz planirane aktivnosti (bliski: «otvorenoj školi» i «programima obogaćivanja») - - a) - b) kognitivno-akademski programi .proizvod interakcionistiĉkih uticaja (spoljašnjih i unutrašnjih faktora)  aspekt razvoja.Klein):  ciljevi  sadrţaj  obrazovne aktivnosti  postupci za evaluaciju razvrstavanje:  opšti razvoj kao kriterij.48 kurikulum.rezultat procesa maturacije .inicijativa je u rukama odgajatelja.interakcionistiĉki programi posvećeni odreĊenim aspektima kognitivnog razvoja .proizvod spoljašnjih uticaja izvršenih na dijete .zasnovani na bihevioristiĉkom shvatanju ĉovjeka .kognitivni aspekt kombinacijom kriterija: maturacijsko-socijalizacijski programi minimalno strukturirani. kao sticanje pedagoški usmjerenih iskustava. obuhvata (Fullan):  filozofiju  vrijednosti  ciljeve  organizacione strukture  materijale  obrazovne strategije  djeĉja iskustva  mjerenje rezultata  odgojno-obrazovne efekte kao elementi (prema M.socioemocionalni ili . da li naglašavaju: .visoko didaktiĉki strukturirani i usmjereni na predmete školskog tipa i zadatke . kao kriterij. a od djeteta se oĉekuje poslušnost i prilagoĊavanje c) kognitivno-razvojni programi .djelimiĉno su strukturirani (dati su uglavnom kognitivno-razvojni ciljevi i opća uputstva) 48 .F. usmjereni na dijete zasnovani na iskustvu tradicionalnih predškolskih institucija cilj samousmjeravajućih aktivnosti djece je razvoj unutrašnjih snaga i dispozicija daju prednost igraĉkim aktivnostima i prirodnom socio-emocionalnom razvoju. da li razvoj podrazumijevaju kao: .

programi koji predstavljaju valjan oslonac odgajatelju.nijedan sadrţaj nije obavezan (odgajatelj i djeca zajedno odluĉuju šta će se uĉiti i na koji naĉin) .sadrţaji programa su strukturirani i integrisani prema temama ili programima koji se ostvaruju.novi oblik slobode u predškolskim ustanovama i školama .redefinisanje ciljeva i metoda odgoja i obrazovanja b) naglašava otvorenost: . a polazi od: .od stepena njihove strukturiranosti (visoko strukturirani ili «anarhiĉni» otvoreni) .Kamenov) 49 .djeca imaju pravo na donošenje sopstvenih odluka u skladu sa onim što su nauĉila u ustanovi i u skladu sa vlastitim iskustvom .vremenu (nema strogo propisanog rasporeda sati) .u programu (nema stroge podjele na nastavne predmete) .E.naglasak na uĉenju putem otkrivanja . a ne prema predmetima .njihovog odreĊenja smisla obrazovanja Najbolje rješenje za problem strukturiranosti je tzv «prikriveni kurikulum»: . ne ograniĉavajući dijete .naglašavanje baziĉnih perceptivnih i kognitivnih funkcija (nasuprot specifiĉnim vještinama) .u teţnji da se negira «zatvorenost» poricano je ĉitavo pedagoško naslijeĊe («znalo se šta se neće.osnova za svako uĉenje je radoznalost i unutrašnja motivacija koja postoji kod svakog djeteta .saznanje je sinteza sopstvenog iskustva i razliĉita djeca u istoj instituciji razliĉito se razvijaju d) kako se odraţava na kurikulum: .djeca su sposobna da odluĉuju o mnogim stvarima uz pomoć koju im pruţaju odrasli .u odnosima odgajatelja i djece (djeca slobodno izraţavaju svoje ţelje i osjećanja i u njima nailaze na podršku) c) cilj otvorenog odgoja je podrška totalnom razvoju djeteta.njegovanje dijaloga izmeĊu djeteta i odgajatelja. OTVORENI ODGOJ I KURIKULUMI a) otvoreni odgoj oznaĉava ĉitav jedan pedagoški pravac.49 svoje djelovanje vrše preko doprinosa prirodnom slijedu razvojnih stadijuma Najbitnije razlike meĊu vrstama programa potiĉu: . ali ne i šta se hoće» .korjenite promjene filozofije odgoja .rad u malim grupama ili individualno e) teškoće i problemi . koji zahtijeva: .u prostoru (uĉionice nisu odvojene zidovima.igri je namijenjena posebna uloga i ne pravi se razlika izmeĊu igre. grupe se mogu spajati i djeca slobodno odluĉivati o aktivnostima koje im odgovaraju) . umjesto dominacije i predavaĉkog stava odraslog. rada i uĉenja .otvorenost prema promjenama .

50 otvorenost za improvizacije («prljavom vodom iz kadice izbaĉeno je i dijete») teškoće evaluacije KOmpromis: odreĊene «otvorenosti» i «zatvorenosti» u odgoju su komplementarne i ne treba ih meĊusobno iskljuĉivati)

POLAZIŠTA ILI IZVORI ZA IZRADU KURIKULUMA - društvena, sociološka, kulturološka, ekonomska uvjetovanost a) dijete kao prirodni izvor - zahtjev za «prirodnošću» (J.J.Ruso): dijete ne treba ni na što prisiljavati – ono treba da ĉini ono za što ima prirodnu ţelju) - teškoće u odreĊivanju šta je prirodno kada se organizira rad u instituciji b) teorije razvoja kao izvor predškolskog programa - Gezelova teorija djeĉji razvoj razmatra kao proces sazrijevanja: podjela u uzrasne grupe (cilj: zaštititi petogodišnju djecu da budu petogodišnjaci – individualne razlike!?) - Pijaţe-ova teorija: u odreĊivanju aktivnosti treba voditi raĉuna kojima će aktivnostima dijete napredovati prilikom njihovog osvajanja - sadrţaje programa više odreĊuje cilj odgoja i obrazovanja – teorije razvoja su znaĉajnije za analizu programa, nego za njegovo izvorište c) teorije uĉenja kao izvor programa - razliĉiti pristupi osnovnim procesima kojima se odvija uĉenje - vjeţbanje odreĊenog ponašanja ne znaĉi da će i dovesti do promjene u ponašanju d) ajtemi testova kao izvor programa - mnogi programi su imali cilj unapreĊivanje intelektualnog razvoja - posljedice: pošlo se od ideje da se inteligencija moţe vjeţbati na sadrţajima ajtema testova kojima se ona ispituje (npr., sedam faktora inteligencije) e) školski sadrţaji kao izvor programa - polazište: predškolskim odgojem i obrazovanjem treba obezbijediti dalji kontinuitet odgoja i obrazovanja - problem: stavljanje predškolske ustanove u funkciju škole – školski programi nisu svrha, nego samo sredstvo da se nešto postigne - povezivanje kroz koncentriĉni pristup f) društvena zajednica kao izvor programa - sadrţaji programa se izvode iz najvaţnijih aktivnosti u društvenom ţivotu - razvoj sposobnosti za snalaţenje u društvu znatno je vaţniji od pukog proširenja poznavanja odreĊenih ĉinjenica - opasnost: korištenje programa za indoktrinaciju djece u totalitarnim društvima g) predškolska pedagogija kao polazište u izradi programa - program odgojno-obrazovnog rada predškolske ustanove se oslanja na predškolsku pedagogiju u pogledu: - pojmovnog instrumentarijuma kojim operira - osnovnih ideja, - naĉela (npr., princip uzrasne primjerenosti) 50

51 - ciljeva - metoda - sadrţaja rada pedagogija pruţa i kriterijume za vrednovanje odgojno-obrazovnih programa i evaluaciju njihove efikasnosti korištenje nauĉnih dostignuća i iskustava drugih zemalja

-

SADRŢAJ I STRUKTURA KURIKULUMA - ciljevi: opšti i specifiĉni (šta treba postići u kognitivnom, afektivnom ili psihomotoriĉkom pogledu) - sadrţaji (kojima će se postići ciljevi) - odgojno-obrazovna iskustva, aktivnosti djece ili interakcija izmeĊu djece i odgajatelja (šta djeca treba da ĉine kako bi se ostvarili ciljevi) - odgojno-obrazovne strategije - metode - organizacija odgojno-obrazovnog rada - vrijeme - odgojno-obrazovni izvori i sredstva - odgojno-obrazovna sredina - evaluacija prilazi stvaranju kurikuluma – model B. Spodek-a: a) polazne osnove i pretpostavke o - subjektima (samo djeca ili djeca i roditelji?) - odgojno-obrazovnom procesu (teorije razvoja i uĉenja na kojima se program zasniva) - ustanovi - odgajatelju d) podaci o svrsi, ciljevima, zadacima programa (povezanost, usklaĊenost, dosljednost) e) sadrţaj programa (dometi programa, struktura, redosljed gradiva) - vertikalno organiziranje sadrţaja (ĉime se poĉinje, ĉime nastavlja, a ĉime završava odreĊeni ciklus) - horizontalno organiziranje sadrţaja (uravnoteţenost razliĉitih sadrţaja koji se obraĊuju unutar jednog vremenskog intervala) d) obrazovne strategije, odnosno metode za njihovu primjenu (priroda razmjena izmeĊu djeteta i djeteta, djeteta i odgajatelja i djeteta i materijala) e) stil, organizacija ili naĉin na koji se povezuju elementi programa - vremenski, prostorni raspored sredstava i materijala - naĉin grupisanja djece - raspored osoblja - podaci o uspješnosti programa (ako postoje podaci o komparaciji sa drugim programima) d) praktiĉna pitanja - cijena primjene programa - zahtjevi u pogledu osoblja - zahtjevi u pogledu prostora i opreme - izvori sredstava i materijala

51

52

ZAHTJEVI I PRINCIPI PRI IZRADI KURIKULUMA a) povezanost kurikuluma sa realnim ţivotnim situacijama djeteta b) deskolarizacija sticanja iskustva i obrazovnog procesa c) prenošenje instrumentalnih vještina u socijalni kontakt (socijalizacija) d) konzistentnost e) sistematiĉnost f) cjelovitost

Tema 13:

OBITELJSKI I INSTITUCIONALNI ODGOJ U PREDŠKOLSKOJ DOBI
1. RAZLIĈITI PRISTUPI I POLAZIŠTA U ORGANIZACIJI PREDŠKOLSKOG INSTITUCIONALNOG ODGOJA - znaĉaj perioda ranog razvoja djeteta za njegov kasniji ţivot  doprinos istraţivanju djeĉjeg razvoja naroĉito su dali: Sigmund Freud, William Stern, Alfred Binet, Jean Piaget, Theodore Simon, Eduard Claparede - na funkciju predškolskih ustanova gledalo se razliĉito u razliĉitim periodima povijesnog razvoja institucionalnog i izvanobiteljskog predškolskog odgoja i obrazovanja: a) predškolske ustanove dugo su imale zaštitno-socijalnu ulogu (sirotišta, utoĉišta, domovi za nezbrinutu djecu): - odgojni rad se svodio na razvoj moralnih ĉuvstava, uĉenje molitvi i pravilan odnos prema skrbnicima, - nisu bili propisani ni sadrţaji ni struktura kadra - djeca su imala njegu, ishranu, odmor, spavanje, preventivnu i korektivnu zaštitu - osnovni cilj i smisao: nadomjestiti nedostatke iz obiteljskog doma b) predškolski odgoj predstavlja sastavni dio društvenog ţivota (60tih godina 20. stoljeća): - pod utjecajem Benjamina Blooma, Jeana Piageta, Benjamina Spocka - normirani su odgojni sadrţaji poput nastavnih predmeta - osnovni cilj i smisao: priprema za osnovnu školu c) zahtjev da se program odgoja predškolske djece formulira što fleksibilnije, u skladu sa djeĉjim interesima (90-tih godina 20. stoljeća): - uloga obitelji u odgoju djeteta je nezamjenjiva - predškolski odgoj predstavlja dopunu, a ne zamjenu za obiteljski odgoj, - obitelj i predškolska ustanova moraju jedinstveno odgojno djelovati na dijete

52

viktimologije i dr. sadrţaji se realizuju i interpretiraju stvaralaĉki i kreativno. paralelne i alternativne ustanove).53 u obitelji se postavljaju temelji socijalizacije koja se nastavlja u predškolskoj ustanovi. . ergologije.Miljak.radna godina se obiĉno poklapa sa školskom godinom . MAKRO I MIKRO ORGANIZACIJA PREDŠKOLSKE USTANOVE a) makro organizacija: . kreatologije. djeĉji vrtić postaje „mjesto ţivljenja.organizacija i funkcioniranje procesa i odgoja u odgojnim grupama. 1996. vrtić. . medicinskim. odluĉujući u granicama svojih kompetencija. dijete postaje aktivni subjekt i u vrtiću i u obiteljskoj zajednici. igre i uĉenja djece i odraslih“ (A. viktimološkim i kreatorskim standardima  vremenski aspekt – fleksibilnost i prilagoĊavanje vremenskog okvira interesima i potrebama djeteta  kurikularni aspekt – kurikulumi umjesto programa odgojnoobrazovnog rada b) mikro organizacija: . otvoreni i orijentacijski.polazi od institucijskog konteksta uvaţavajući: karakteristike djeteta. .) 2. obitelj se kao zajednica ukljuĉuje u edukativni i odgojni proces odgajatelji su duţni raditi na edukaciji roditelja za odgoj djeteta. kadrovsku strukturu i organizaciju odgojnoobrazovnog rada u ustanovi. fleksibilni.djeca su podijeljena u odgojne grupe prema dobi:  mlaĊa odgojna grupa: 3 – 4 godine  srednja odgojna grupa: 4 – 5 godina  starija odgojna grupa: 5 – 6 godina 53 . specifiĉnost kulture i tradicije.odnosi se na vanjsku organizaciju (jaslice.vrtići mogu organizirati rad poludnevno. psihološkim. te savremenih znanstvenih spoznaja iz ekologije. odgojni sadrţaji nisu unaprijed i kruto propisani: kurikulumi su promjenljivi. ekološkim ergološkim. cjelodnevno i sezonski .aspekti makro organizacije:  intencionalni aspekt – naglašava namjernu odgojno-obrazovnu aktivnost djece predškolske dobi i podrazumijeva plansko voĊenje u odgoju i obrazovanju djece ove dobi  personalni aspekt – naglašava vaţnost komunikacije odgajatelj – dijete – roditelj  medijski aspekt – rad sa prirodnim oĉiglednim materijalima  metodiĉki aspekt – naglašava aspekt integriranog metodiĉkog rada  organizacijski aspekt – odnosi se na ureĊenost predškolske ustanove prema najsuvremenijim pedagoškim.

1991. kao zajedniĉkoj aktivnosti. 2001. empatiĉnost. ODGOJ I NJEGA DJECE PREDŠKOLSKE DOBI U DJEĈJIM JASLICAMA specifiĉnosti:  dijete se odvaja od majke i ustupa odgajatelju.54  postoje i mješovite grupe program odgojno-obrazovnog rada  do 1974. najjednostavnije i najodreĊenije vrste jasliĉkih grupa:  mlaĊa jasliĉka grupa: 12 – 18 mjeseci  srednja jasliĉka grupa: 18 – 24 mjeseca  starija jasliĉka grupa: 24 – 36 mjeseci (najĉešća aktivnost u jaslicama je razgledanje slikovnica – istraţivanje A.:  rano uspostavljanje socijalnih kontakata.  odgajatelj treba stvarati povoljne govorne situacije kako bi dijete bilo stimulirano na govorno izraţavanje (umjesto mimike i gestikulacije) kao najbrţe. razvija toleranciju. demokratiĉnost. poticanje razvoja funkcija i sposobnosti u skladu sa djeĉjim mogućnostima. kako bi dijete lakše podnijelo ovo odvajanje. odine korišteni su jedinstveni programi u svim republikama  1974.  uĉenje od ponašanja drugog djeteta.) prednosti boravka djece u jasliĉkoj grupi – prema Stevanović.Miljak. godine donešen novi program pod nazivom Osnove programa odgojno-obrazovnog rada sa djecom predškolskog uzrasta sa programom njege i odgoja djece jasliĉkog uzrasta - 3.  suradnja u igri. komunikacije i stimulacije.  stjecanje društvenih navika kroz ţivot i igru u većem socijalnom okruţenju.  participiranje u igri s drugom djecom i razvijanje socijalne interakcije. godine donešen prvi program odgojno-obrazovnog rada u BiH  1994.  vaţnost socijalne interakcije. prijateljstvo. PREDŠKOLSKI ODGOJ U VRTIĆU opšti cilj: oĉuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja djece.  vjeţbanje u neverbalnom i verbalnom komuniciranju s drugom djecom - - 4. zakonitostima razvoja i napretkom nauke 54 . M.

socijalne interakcije. samoposluţivanje. modeliranje. scensko izraţavanje. izraţavanje cjelokupnom motorikom. posjeti. plesanje. voţnja bicikla. slikanje. kućni poslovi. M. boravak na zraku): od 9 do 11 sati  pripreme za ruĉak: oko 15 minuta  ruĉak: oko 30 minuta  spavanje: traje oko 2 sata  uţina 55 - - - . igre s pravilima. plivanje. skijanje dnevni raspored – primjer rasporeda dnevnog rada za mlaĊu grupu:  jutarnje okupljanje: od 5 do 6 sati – 7:30  pripreme za doruĉak i obavljanje jutarnjih potreba: 15 minuta  doruĉak: 20 – 30 minuta  slobodne igre (poslije doruĉka): oko 20 minuta  organizirane aktivnosti: oko 15 minuta (od 8:30 do 8:40 ili 8:45)  pokretne igre (šetnje.:  ţivotno-praktiĉne i radne aktivnosti vezane za biološke potrebe. šetnje. ponašanja. šetnje. konstruiranje.  razvoj govora. likovnih. praktiĉno i verbalno rješavanje problema.  muziĉki odgoj svakom djetetu treba omogućiti razvoj razliĉitih aktivnosti – prema Stevanović. graĊenje.  umjetniĉko promatranje. zabave. njega biljaka i ţivotinja. radoznalosti. razvoj samostalnosti. upoznavanje nekoga ili neĉega. vjeţbanje postupaka. namjerno uĉenje. sanjkanje. svlaĉenje. stvaraocima. glazbenih.  formiranje poĉetnih matematiĉkih pojmova. slikovnica. 2001. sviranje. koturaljkanje.  upoznavanje okoline. sveĉanosti. promatranje.  specifiĉne aktivnosti sa kretanjem: tjelesno vjeţbanje. govorno. scenskih. izrada predmeta i igraĉaka. pozitivne slike o sebi. komunikacije. oblaĉenje. interpretacija umjetniĉkih tvorevina za djecu. simboliĉke.  raznovrsne igre: funkcionalne. filmskih i drugih djela.55 posebni ciljevi: oĉuvanje djeĉjeg zdravlja. kreativnosti i intelektualnih sposobnosti program odgojno-obrazovnog rada se temelji na slijedećim osnovama:  tjelesni i zdravstveni odgoj.  istraţivaĉko-spoznajne aktivnosti: istraţivaĉko manipuliranje predmetima. priredbe. emocionalne stabilnosti. pravila.  društvena i društveno-zabavna druţenja više djece i odraslih. igre graĊenja i konstruiranja. njega djeteta. klizanje.  raznovrsno izraţavanje i stvaranje djeteta: pjevanje.  likovni odgoj. knjiţevnih. susreti s ljudima razliĉitih profesija. slušanje. crtanje.  istraţivaĉke aktivnosti u uţem smislu: otkrivanje i praktiĉno eksperimentiranje.

biblioteka. servis-popravke. likovna umjetnost  blokovi (blok. kocke)  kuhanje  dramski – obiteljska igra  centar za poĉetno ĉitanje – pisanje  matematika kroz manipulativne aktivnosti  muzika  vanjske aktivnosti  pjesak i voda  nauka centri za uĉenje – prema Stevanović. M. 2001. muzika-ples. modeliranje centri aktivnosti – prema Pehar.:  art. ULOGA I KOMPETENCIJE ODGAJATELJA U ODGOJU PREDŠKOLSKE DJECE Odgajatelj je: 56 . brojke. L.  povremeni: gluma.:  centar za likovne djelatnosti  centar za aktivnosti graĊenja  centar za obiteljsko-dramske aktivnosti  centar za aktivnosti prometovanja  centar za manipulativne aktivnosti  centar za poĉetno ĉitanje i pisanje  centar za stvaralaštvo  centar za igru frizera  centar za igru lijeĉnika  centar za igru pošte  centar za igru cvjećarnice  centar za kuhanje  centar za igre s vodom i pjeskom  centar za igre na vanjskom prostoru neki nedostaci centara za uĉenje:  opasnost od formaliziranja – svaki dan svako dijete treba proći kroz svaki centar za uĉenje  nemogućnost da sva djeca u datom trenutku vrše izbor ţeljenih aktivnosti  opasnost da će se djeca zbuniti zbog cjepkanja stvarnosti na predmetne oblasti  odgajatelji su još uvijek nedovoljno educirani za rad u centrima za uĉenje - - - 5. crta.56  boravak na svjeţem zraku organizacija prostora – centri za uĉenje  stalni: ĉitanje-pisanje.

navikavanje djece na ĉistoću.): .personificira cjelokupni odgojno-obrazovni kurikulum i strategije kojima se potiĉe rast. konsultant i savjetnik Faktori uspješnosti odgajatelja (prema Mitrović.interesovanje i ljubav prema predškolskom pozivu . roditelja i drugih odgajatelja ... samoizraţavanja i socijaliziranog ponašanja unapreĊivanje tjelesnog razvoja. M. djece i djece.inteligencija i opšta kultura odgajatelja .57 zajedno sa djetetom.savjetodavni rad je proces odgojnog djelovanja u kojem se s jasno postavljenim ciljem organizirano:  raspravlja o vrijednosnom sistemu društva i društvenih odnosa  stvara atmosfera u kojoj se vrijednosni sistem pojedinca suĉeljava sa opšte prihvaćenim sistemom vrijednosti 57 .posmatraĉki dar . 1986. Tomić.poznavanje psihologije djeteta . D. P. što je bitan ĉinilac svestranog društvenog i moralnog razvoja liĉnosti .cilj savjetodavnog rada je da kod mladih ljudi formira uvjerenja. medicinski i pedagoški razvoj djeteta .emocionalna stabilnost Prema Stevanović. stavove i poglede na društvene i meĊuljudske odnose. glavni subjekt odgojnog rada u predškolskoj ustanovi obiteljski saradnik. društvenog i osjećajnog razvoja organiziranje i provoĊenje razliĉitih djelatnosti i sadrţaja radi poticanja razumijevanja fiziĉkog i društvenog okruţenja djece.on je medij izmeĊu djece i kurikuluma.zajedno sa djecom i roditeljima je ishodište realnog kurikuluma Zadaci odgajatelja prema Koncepciji razvoja predškolskog odgoja (1991): voĊenje i organiziranje djelatnosti djece radi unapreĊivanje njihovog tjelesnog.): . razvoj. socio-emocionalnim i edukativno-kreatologijskim potrebama djeteta . pozornost. stimuliranja i razvijanja njihovih interesa i mogućnosti.poznavanje ciljeva i metoda odgojnog rada .pedagoški takt . 2006. 1981.njegov rad se zasniva na znanstvenim paradigmama koje objašnjavaju biološki. samopouzdanja. R. strpljenje i toleranciju razmatranje procesa razvoja djeteta i njegovog postignuća zajedniĉki s roditeljima - Odgajatelj u savjetodavnom i timskom radu (Mandić. odgoj i obrazovanje djeteta .on je otvoreni personalni model koji svoje djelovanje zasniva na biosocijalnim. odgajatelj kao „model struĉnjaka“ za odgoj djeteta u predškolskoj dobi: . djece i roditelja. socijalni. umnog. emocionalni.

traumatiziranom djecom)  - - 6. doktrine i teorije iz koje je izvedena „filozofija“ savjetovanja i od razvojnih osobenosti djece struĉni saradnici (pedagozi.41% (u ruralnim i urbanim podruĉjima). 0-0.58 kreira pedagoška situacija u kojoj se preispituje individualni vrijednosni sistem  formiraju opredjeljenja i stjeĉu uvjerenja da su opredjeljenja bila nuţna savjetodavni rad u vrtiću (prema Resman. socijalni radnici) pruţaju struĉnu pomoć odgajateljima  kad naiĊu na poteškoće u odgoju djece  u ostvarivanju aspekata rada za koje odgajatelji nisu dovoljno educirani rad sa djecom s posebnim potrebama. 2000. U Mostar dolaze školske sestre Trećeg reda sv.5% u ruralnim podruĉjima svrstavama se meĊu zemlje sa najniţom stopom obuhvata djece predškolskim odgojem - - - - - 7. godine). SURADNJA OBITELJI I PREDŠKOLSKE USTANOVE 58 .):  obavlja se timski  polazi od potrebe djetetovog cjelovitog razvoja  zavisi od funkcije i programa vrtića. specijalni pedagozi. godine pod nazivom „Program rada u zabavištu“ (prgram rada za muslimansku djecu donesen je i objavljen 1920. godine 1969.6% u urbanim. Buconjića i otvaraju sirotište. a obavljao se pri privatnoj njemaĉkoj osnovnoj školi koja je osnovana 1895. a nakon njihovog dolaska povećava se u Hercegovini broj zabavišta 1957. godine usvojen je prvi sluţbeni program za predškolske ustanove – faforizovao obrazovnu funkciju vrtića i njegovu ulogu u pripremi djece za školu 1973. psiholozi. Franje po pozivu biskupa P. RAZVOJ PREDŠKOLSKOG ODGOJA U BOSNI I HERCEGOVINI prvo zabavište u BiH otvoreno je 1882. rad sa nadarenom djecom. Godine 1899.5 10. godine donesen Zakon o predškolskom odgoju 1980. godine. poslije rata: 5. M. godine u Sarajevu prvi program za rad sa djecom predškolskog uzrasta objavljen je kao zvaniĉni drţavni dokument1899. godine donesen je prvi zakon o djeĉjim vrtićima predškolske ustanove su ušle u sistem jedinstvenog odgoja i obrazovanja Opštim zakonom o školstvu 1958. godine izlazi prvi udţbenik predškolske pedagogije u BiH autorice Darinke Mitrović obuhvat djece institucionalnim predškolskim odgojem i obrazovanjem 1988: 4. Bihaću. Nakon izlaska ovog programa otvaraju se zabavišta u Banja Luci. Mostaru i u Tuzli za djecu radnika Fabrike sode u Lukavcu bio je obavezan predškolski odgoj.

uĉestvovanje roditelja u institucionalnom odgoju predškolske djece. planiran i sistematiĉan. . civilizacijske i vrijednosne sudove. 2001. komplementarnost stavova i uvjerenja) naĉini poticanja interesovanja roditelja za suradnju:  posjete roditelja ustanovi.podsticati i podrţavati emocionalne mogućnosti koje se nalaze unutar obitelji  predloţeno da se konkurentski odnos obitelji i predškolske ustanove eliminira. . a u obitelji se odvija spontano) naĉini podrške odgajatelju u vrtiću od strane obitelji (prema Stevanović. a prvenstveno obitelj uspjeh u odgoju zavisi od usklaĊenosti djelovanja obiteljskog odgoja i odgoja u predškolskoj ustanovi (naĉelo jedinstvenosti) obitelj treba podrţavati odgojni rad u predškolskoj ustanovi U predškolskoj ustanovi odgojni rad je organiziran.):  upoznaje odgajatelja sa osnovnim crtama temperamenta i navikama djeteta  interpretiraju svoje kulturne.  posvetiti veću paţnju roditeljima i djeci iz niţih društvenih slojeva i neobrazovanim roditeljima - 59 .obrazovanje roditelja. .59 a) Znaĉaj i potreba suradnje obitelji i predškolske ustanove predškolska ustanova mora biti otvorena prema neposrednoj ţivotnoj sredini i u svoj rad ukljuĉiti sve odgojne faktore.savjetodavni rad s obatelji. da njihovi utjecaji konvergiraju i da se dopunjuju  predškolska ustanova bi trebala predstavljati platformu na kojoj će obitelj ostvarivati svoju funkciju na društvenom nivou  ĉinjenica da djeca pohaĊaju predškolsku ustanovu ne smije umanjiti odgovornost roditelja za podizanje djece vaţnost osposobljenosti odgajatelja da pridobije roditelje na suradnju (komunikacijske vještine. godine  usvojen stav da je obitelj „kamen temeljac društva“  razmatrane mjere za unapreĊenje njene funkcije u odgoju i njezi djece: . M. .  posjete odgajatelja roditeljskom domu.za odgoj djece najznaĉajnije je roditeljsko osjećanje odgovornosti za djetetov razvoj. koje ţele prenijeti i na dijete  predlaţe programske sadrţaje  pomaţe u izradi didaktiĉkih materijala  izravno sudjeluje u realizaciji pojedinih programskih sadrţaja - b) Odnos obitelji i institucionalnog odgoja reafirmacija uloge obitelji u odgoju djece bila je predmet Ministarske konferencije evropskih zemalja u Bonu 1977.

R.individualni kontakti (dnevni.programska suradnja (ukljuĉivanje roditelja u realizaciju pojedinih programskih sadrţaja) . tolerancija i imaginativnost 60 . i sur.roditeljski sastanci . . (2009.grupni razgovori . mjeseĉni. (2001.izloţbe . . planirani. struĉni. za pojedine skupine djece ili opći za cijelu ustanovu) . E.tribina za roditelje .60 c) Vidovi suradnje obitelji i predškolske ustanove a) Prema Omerović.priredbe i proslave .):  kućne posjete radi pozivanja djece da posjećuju grupu sa svojim roditeljima  kućne posjete da bi se roditeljima objašnjavali ciljevi aktivnosti u instituciji  prihvatanje majke kao ravnopravnog partnera u procesu pomaganja djetetu da uĉi i da se razvija. sluĉajni kontakti .) .pismeno informiranje .posjete roditeljskom domu .prikazivanje usmjerenih aktivnosti d) Uloga odgajatelja u uspostavljanju suradnje s roditeljima . 1999. tjedni.razgovori u djeĉjem domu . M.razgovor u vrtiću . spontani) .donošenje odluka b) Prema Grandić.roditeljski sastanci (informativni.uspješnost suradnje zavisi od mogućnosti odgajatelja da prilagode svoje ciljeve i naĉine rada novim ulogama koje se nameću njima i roditeljima .neformalni.nove uloge odgajatelja (prema Kamenov.) .kutić za roditelje – gdje mogu pregledati djeĉje radove. empatija. bez obzira na loše uslove u kojima oni ţive  prihvatanje ĉinjenice da majka uvijek ţeli zna više o razvoju i napredovanju u uĉenju sopstvenog djeteta od onog što joj saopštava odgajatelj  traganje za naĉinima da se i u instituciji razvije iteresovanje kakvo postoji u kući za pojedine aktivnosti djeteta  obostrana spremnost da se izvjesne odgovornosti i zaduţenja prenose sa institucije na obitelj  otkrivanje kompetentnosti roditelja i korištenje tih mogućnosti u dopunjavanju naĉina i mogućnosti podizanja efekata odgojne aktivnosti u vrtiću .kvalitete koje bi trebao posjedovati svaki odgajatelj: sposobnost dubljeg uviĊanja.individualno informiranje .

sposobnost da se doĊe do nesvakidašnjih. da se pronaĊu rijetka ili neobiĉna rješenja) d) neukalupljenost. udaljenu od nje po svojim sadrţajima (sposobnost da se nova znanja brzo i uspješno povezuju sa prethodnim iskustvima) c) originalnost. nije anarhiĉna aktivnost lišena svih pravila. neobiĉnih ideja ili zapaţanja u novim odnosima. njome upravljaju unutrašnje zakonitosti. Pojam i karakteristike stvaralaštva kreativnost se izraţava u  ĉovjekovoj sposobnosti samoostvarivanja u svijetu koji ga okruţuje  konstruktivnom i produktivnom mišljenju i ponašanju kojim mijenja ovaj svijet.otvorenost za nove ideje. osjetljivost za probleme. pronicljivost. sposobnost uviĊanja i uspostavljanja novih odnosa i analogija. 1999.sposobnost stvaranja ideja i hipoteza (ispoljava se u koliĉini ideja koju je neko u stanju da stvori u jedinici vremena ili u njegovoj ukupnoj produktivnosti u rješavanju nekog problema) b) fleksibilnost. traganje za više rješenja koja predstavljaju drukĉija rješenja od već poznatih g) intelektualna inicijativa . lakšim.prilaţenje jednom problemu sa više aspekata. koje su isto toliko stroge koliko i proizvoljne.elastiĉnost mišljenja. sposobnost brzog i lakog prelaţenja s jedne ideje na drugu.61 Tema 14: DJEĈJE STVARALAŠTVO 1. kao ni igra. puteve traganja za rješenjima. iskustva. provjerenim putem i zadovoljava onim što je već poznato) djeĉje stvaralaštvo.produţavanje misaone djelatnosti preko granica koje odreĊuje praktiĉna potreba (suprotna osobina: duhovna lijenost – sklonost da se ide krašim.) a) fluentnost . tuĊem ukusu i šablonima koji ih narušavaju - - 61 . a time i samog sebe osobine kreativnosti (prema Kamenov. odstupanje od rutine i svakidašnje uobiĉajene logike e) pronicljivost – sposobnost odvajanja specifiĉnog od nespecifiĉnog. kombinovanje i sinteza ideja f) divergentno mišljenje . asociranje pojmova koji su meĊusobno udaljeni po znaĉenju. E. a njihova karakteristika je da:  potiĉu od same aktivnosti i liĉnosti koja se njima bavi i upravlja  su voĊene unutrašnjim motivima te liĉnosti  se opiru spoljašnjoj intervenciji.

Dijete moţe  osjetiti stvaralaĉki impuls  intenzivirano promatrati  osjetiti pojaĉanu misaonu i emocionalnu napetost  osjetiti otkrivaĉku uzbuĊenost  opredjeliti se i izraziti poruku  primijeniti odreĊeno gledište  jeziĉki oblikovati svoj doţivljaj stvaralaštvo predškolskog djeteta podrazumijeva:  slikanje  crtanje  dramatizaciju  modeliranje  istraţivanje  eksperimentiranje  rješavanje problema  otkrivanje neĉeg novog i nepoznatog 62 - . moguće je korak po korak u svakom djetetu formirati umjetnika u svim oblicima stvaralaĉkog izraţavanja. . Vrijednost djeĉjeg stvaralaštva mogućnosti djeteta u stvaralaĉkoj poziciji su brojne. Funkcija stvaralaštva u djeĉjem razvoju prevaziĊena stajališta:  stvaralaĉke sposobnosti su privilegija pojedinca koji su nadareni posebnim talentom  unaprijed detaljo propisanim i za sve istim programom.radoznalost. . . a posebno u igri djeca:  stvaraju svoje prve simbole pomoću kojih predstavljaju stvarnost  stiĉu nova iskustva  razvijaju niz intelektualnih sposobnosti: .62 2.eksperimentisanje bez straha od grešaka najvaţnija funkcija izraţavanja i stvaranja je da pomogne liĉnosti u razvoju da:  odnjeguje vlastiti estetski senzibilitet  stiĉe bogata i raznovrsna ĉulna iskustva  oplemeljuje svoje emocije  izgradi trajnu potrebu za stvaralaĉkim i konstruktivnim djelovanjem - - - 3.otvorenost za nove doţivljaje.spremnost za ispitivanje svoje okoline.

63  traţenje i pronalaţenje rješenja i odgovora u razvijanju stvaralaĉkog mišljenja veoma su znaĉajni motivi i potrebe:  za radoznalošću  za dostignućima  za traţenje novih i neobiĉnih odgovora i rješenja  za razliĉitošću  za nekonformizmom  za tolerancijom prema neodreĊenosti kreativnost je ovisna od predispozicija i od vanjskih uticaja a) Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci povezani sa stvaralaštvom aktualna kreativnost: osoba manifestira stvaralaĉke predispozicije u odnosu na ukupne uvjete kojima je okruţena b) potencijalna kreativnost: osoba posjeduje stvaralaĉke predispozicije.) :  istraţivanje o mogućnostima i kreativnosti grupe i svakog pojedinog djeteta  poticaj potrebe za odreĊenim stvaralaĉkim aktivnostima  stvaranje predstave o predmetu (materijalu) pomoću kojeg će dijete izraziti kreativnost  motiviranje djece od strane odgajatelja raznim postupcima (izlaganjem. prezentiranjem. ali ih ne razvija i neusavršava - 4. 2001. zainteresiranost. bodriti ih i hvaliti. mašta. baviti se aktivnostima za koje - - 63 . radoznalost)  procesi recepcije i shvatanja  prikazivanje dobijenih rezultata i dobijanje povratne informacije od djece  odgajatelj dolazi do zakljuĉaka koje će prenijeti kao iskustvo u nove stvaralaĉke aktivnosti sa djecom psihološke strategije u odgoju kreativnosti djece predškolske dobi: a) promatranje je polazna osnova za nastajanje predstava i za uĉenje. Edukacija za stvaralaštvo edukacija za stvaralaštvo ukljuĉuje:  sadrţaje koje treba ostvariti i  nosioce aktivnosti (djecu i odgajatelje) postupci koje odgajatelj treba planirati da bi djeca izrazila svoju kreativnost (prema Stevanović. ohrabrivanjem)  shvatanje znaĉenja dobijenih rezultata  zajedniĉko odluĉivanje o kreativnim strategijama (promatranje. M. treba osigurati emocionalni doţivljaj u promatranju b) zainteresiranost – neophodno je poznavati djeĉije interese prije usmjeravanja djeteta na odreĊenu aktivnost c) radoznalost – poticati djeĉje sklonosti prema odreĊenim aktivnostima.

izazivati problemske situacije d) mašta – jaĉa stvaralaĉki poticaj i omogućava djeci da nadoknade ograniĉena ţivotna iskustva . podsticati pitanja. novih ideja koje do tada nisu postojale vidovi igara djece predškolske dobi doprinose kreativnosti:  stvaralaĉke igre  dramske igre  igre rijeĉima  likovne igre  igre materijalom  pokretne igre  igre pogaĊanja  slikovnice  brojalice  maštaonica  glumionica  matematiĉke igre Lindsey.stvaralaĉka mašta – sposobnost zamišljanja i stvaranja neĉeg novog. ideje i dogaĊaje  posjeduje osjećaj sigurnosti. M.) opisuje odgajatelja kao osobu koja:  posjeduje primarnu sliku (model) koja vodi njegovo mišljenje i djelovanje  prihvata samu sebe ĉvrsto. 2001. osjetljiva prema njima i reagira na ljude. toĉno i realistiĉki  je svjesna drugih ljudi. koja tolerira dvosmislenost  je uĉenik - ***************************************************** PITANJA ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNALJA 64 . M. (prema Stevanović.64 dijete pokazuje interes.reproduktivna mašta – doprinosi shvatanju neĉega na osnovu opisa i neĉega već poznatog .

65 65 .