You are on page 1of 11

1.

UVOD Moralna spoznaja kako znamo znači moralno obrazovanje čiji je cilj upoznavanje i usvajanje moralnih pojmova i kategorija, pravila i principa, moralnih shvatanja i odnosa znači upoznavanje sa zakonitostima morala i etike kako bi se razlikovalo dobro od zla, moralno od nemoralnog i slično. Mladi moraju znati šta je moral, čemu služi i kakvi su njegovi zahtjevi sa obzirom na ljudske postupke. Upoznavanje morala i njegove teorije jako je značajno u procesu moralnog formiranja. Stičući znanja o moralu odgajnik se osposobljava da pravilno vrednuje svoje ponašanje, ponašanje drugih ljudi i da zauzima kritičan stav prema takvom ponašanju i djelovanju. TakoĎer, moral je historijska pojava i sadrži uvjetne poglede ljudi koji se iskazuju u obliku moralnih ideala i sistema moralnih vrijednosti gdje su se moralno etička shvatanja ljudi stalno usavršavala dok nisu dostigla današnji stupanj. Do ovih promjena dolazilo je zbog toga što se i samo društvomijenjalo i usavršavalo. Zato su ljudi na raznim stupnjevima svog društvenog razvoja različito procjenjivali šta je dobro a šta ne, šta je dozvoljeno, šta smiju a šta ne. Dakle, moral kao društvena svijest je pravilo ponašanja pojedinca prema zajednici i zajednice prema pojedincu i predstavlja skup «nepisanih» pravila, navika i običaja koji utvrĎuju meĎuljudske odnose i prosuĎuju šta jedobro, ispravno i pravedno u cilju ostvarenja općeg dobra.

1

-formiranje i negovanja smisla za etičke vrjednosti.ZADACI MORALNOG VASPITANJA Cilj moralnog odgoja usmerenje na formiranje slobodne. cjeniti se i poštovati njegovo dostojanstvo i gde će se ostvariti bratstvo i jednakost svih članova ljudske zajednice. - Slika br.2. -odgoj pozitivnih osobina volje i karaktera. razvijanje moralnih uvjerenja i stavova -formiranje navika moralnog ponašanja i djelovanja. u kojima će čovek biti najvrednije biće.odgajnici usvojili postavke i norme u potpunosti pravila i principe ljudskog morala. 1 2 . humane i moralne ličnosti koja će tokom svoga života težiti uspostavljanju istinskih ljudskih odnosa. da su ih prihvatili emotivno i da praktično djeluju u svom životu u skladu sa njima iz etapa proces a moralnog formiranja logički slede i zadaci moralnog vaspitanja odgoja i to: -upoznavanje morala i negove teorije. Ovako postavljen cilj moralnog vaspitanja pretpostavlja da su učenici .

što afirira odgovornost pred sobom i društvom. koja mu postaje mjerilo za njegovu vlastitu aktivnost i odlučivanje. principa i discipline društvenog ponašanja. što više više postaje svjestan svoje vlastite aktivnosti i njene efikasnosti. Upoznavanje morala i njegove teorije jako je značajno u procesu moralnog formiranja.1 1 [1] Tarik Obralić. 3 . UPOZNAVANJE MORALA I NJEGOVE TEORIJE Iz prve etape moralnog formiranja – formiranje moralne spoznaje proizilazi ovaj zadatak moralnog odgoja Moral je nastao sa nastankom ljudskog društva. Sa razvojem ljudske svjesti razvija se i njegova samosvjest. Tu samosvjest u moralnom životu nazivamo savješću. ponašanje drugih ljudi i da zauzima kritičan stav prema takvom ponašanju i djelovanju. Savjest je znači. savjest o vlastitoj krivici zbog pogrešnog postupanja i oslobaĎanje zbog pravilnog djelovanja. prilagoĎavanjem uvjetima zajedničkog života. te prihvatanjem osnovnih pravila. Ostvarivanje ovog zadatka zahtjeva da se kod mladih ličnosti formiraju sposobnosti za ocjenjivanje moralnih vrjednosti koje se manifestuju u meĎuljudskim odnosima u različitim situacijama. Pri razvijanju moralne svjesti jako je važno razvijanje odgovornosti prema sebi i društvu. Istinskih meĎuljudskih odnosa. to je i veća njena samosvjest. Upoznavanjem odgajnika sa moralnim vrjednostima u društvu i osvjetljavanjem odreĎenje moralne kategorije u konkretnoj situaciji.3. Stičući znanja o moralu odgajnik se osposobljava da pravilno vrednuje svoje ponašanje. Svoj razvoj bilježi u skladu sa dostignutim nivoom društvenog razvoja i civilizacije. „Pedagogija I“. Što se ličnost više osamostaljuje. Jedan je od važnijih faktora svakog humanog i demokratskog društva i svrhamu je formiranje humane i moralne ličnosti koja će težiti za uspostavljanjem. Čovjekovo ponašanje treba da zavisi o vlastitoj kontroli. omogućit ćemo mu da aktivnim uključivanjem sebe u društvenu djelatnost postigne sposobnost da ispravno ocjenjuje svoje postupanje.

poštovanje prema starijima. osećanje odgovornosti. koja predstavlja ljubav prema domovini.4. Veliku podršku pri formiranju uverenja odgajateljima pružaju primeri iz života i iz literature. Uvjerenje se u odgajniku mora izgraditi. Treba suzbijati strah. humanizam da znaju šta je to. Posebno karakteristično za čovjeka je osećanje časti i ponosa. osećanje drugarstva. ljubav prema radu. zavist i mržnju. dužnosti.2 22 [1] Tarik Obralić. poštovanje ličnosti odgajnika i pravilna organizacija života i rada. RAZVIJANJE MORALNIH UVJERENJA I STAVOVA Usvajanje moralnih saznanja nije dovoljno za pravilno moralno postupanje odgojnika. prijateljstvo. drugarstvo. već je potrebno formirati kod njih unutrašnji aktivan odnos i stav prema moralnim pojmovima i kategorijama da ih oni prihvate kao vlastite stavove i da postupaju i djeluju u skladu sa njima. pa ljubav. U doba puberteta posebnu pažnju treba posvetiti razvitku osećanja ljubavi. Da bi kod odgojnika formirali moralna uverenja i stavove nije dovoljno formalno usvojiti moralne pojmove. Nakon moralnih spoznanja daljni korak u moralnom odlikovanju odgojnika je formiranje moralnih uverenja i stavova. Ono je emocionalno obojeno. „Pedagogija I“. Emocionalni odnos prema najbližima kod djeteta se počinje formirati veoma rano. Jako važno u tome su pravilni odnosi prema odgajnicima. poštovanja suprotnog pola i razvijanju humanih odnosa meĎu polovima. Onaj ko formira uvjerenje kod odgojnika mora i sam duboko vjerovati u ono o čemu govori. Na kraju treba posebnu pažnju posvetiti razvoju patriotizmakao najdublje i najsloženije emocije. Neophodno je imati jasne i sugestivne stavove i interpretirati ih odgajnicima emocionalno. Odgoj emocionalnog života treba usmeravati tako da moralna osećanja postanu pokretačka snaga ponašanja i djelovanja u skladu sa ciljem i zadacima moralnog odgoja. topao odnos sa njima. kao npr. 4 . Prvo se javlja simpatija.

u komunikaciji sa ljudima. nesamostalnost. Pored toga dužna je stvarati takve životne situacije u kojima se djeca mogu i vežbati moralu i kod sebe formirati moralne navike. Karakter se razvija od najranije dobi do kraja života. Škola je dužna podsticati i razvijati kod djece dobre moralne navike a odstranjivati loše i negativne. izdržljivost i upornost. ljenost. emocija i volje. zato se često kaže da je volja kičma karaktera Odgoj moralne svjesti. druželjubljivost. 5 . Kod odgojnika treba razviajti pozitivne crte karaktera kao što su: čestitost. Krajnji cilj moralnog odgoja je formiranje pozitivnog karaktera. pravičnost. neodgovornost. Navike doprinose da se odgajnik u odreĎenim okolnostima vlada onako kako treba . svjestnost. a suzbiajti negativne osobine u koje ubrajamo: kolebljivost. čvrstina.. FORMIRANJE NAVIKA MORALNOG PONAŠANJA I DJELOVANJA Iz treće etape moralnog formiranja – etape formiranja moralnog ponašanja i djelovanja prizilazi trći zadatak moralnog odnosa. istinoljubljivost. skromnost.. radinost. Odgoj pozitivnih osobina volje i karatkera kod odgojnika je jedan od veoma bitnih zadataka moralnog odgoja.5. O moralnim navikama zavisi i odnos pojedinaca prema radu. prema pravilima zajedničkog života. samostalnost.. Ukoliko su formiranje pravilno i dobro one osiguravaju tačne i adekvatne postupke u raznim životnim situacijama: u porodici. tokom jela. dužnostima i obavezama. Pod karakterom podrazumjevamo osnovne karatktetistike moralnog lika čoveka po kojima se on ističe kao moralna ličnost u svim svojim postupcima. kritičnost. radnoj organizaciji. školi. Kod odgojnika treba razvijati pozitivne voljene osobine kao što su: odlučnost. 6. inicijativnost. Mlade treba vežbati u moralnim postupcima i tako formirati moralne navike. Ovim zadatkom nije obuhvaćena cjela ova etapa već samo formiranje moralnih navika. dosljednost i dr. tačnost. smjelost.. Takvo ponašanje traži snagu volje i čvrstinu karatketa. pa one predstavljaju temelj ponašanja. čovjeku daje odreĎeni moralni lik.Volja je tesno povezana sa karatketom. ODGOJ POZITIVNIH OSOBA U različitim životnim situacijama potrebno je postupiti u skladu sa moralnim stavovima. površnost. Od navika zavisi odnos pojedinaca prema drugim ljudima.

U razvijanju kritičnosti treba imati u vidu Kantovu poruku: „Budi prema drugima takav kako želiš da oni budu prema tebi. razvoj samostalnosti. 6 . zato je važan zadatak odgoja.2. pravde i nepravde.. 6. Razvoj samostalnosti odvija se u odgojnom procesu i tjesno je povezan sa svim drugim odgojnim naporima. Ova osobina znači vjernost prema ličnosti. Dosljednost Dosljednost je osobina karaktera koja je neophodna za harmonijski razvoj ličnosti.1. ali se manifestuje prema društvu. istine od laži.3 Kritičnost Kritičnost predstavlja osobinu karaktera koja se ogleda u sposobnosti čoveka da ocjenjuje vrednost vlastitog postupanja prema sebi i prema okolini i da ocjenjuje pojave spoljneg svjeta. Samostalnost Samostalnost je osnovni uvjet da moralno formirana i cjelovita ličnost postane samostalna. naučne istine od dogme. vrednosti i zakonitosti u postupanju skladno i dosljedno izražava i ispunjava. bez koga se samostalnost ne bi nikad razvila. ne čini drugima ono što ne želiš da čine tebi“ . a volja je pasivna. ona postupa iz uverenja.6. Ova osobina znači vjernost prema samom sebi. Njegova osećanja su površna. Bez samostalnosti djelatnost čoveka je želja drugih.Takvo razlikovanje pomaže kod formiranja slobodnog i samostalnog čovjeka. Pogrešnu dosljednost koja se ispoljava u vidu tvrdoglavosti i dogmatičnosti treba nastojati otkloniti iz odgajnikove ličnosti. Odgajnika treba tako usmeravati da od običaje. Ličnost koju karakteriše dosljednost strano je kolebanje izmeĎu mnoštvo uticaja. Ličnost se mora osposobiti za vlastito odlučivanje. Lakše je imati kritički stav prema spoljnjim odnosima i pojavama nego prema samom sebi. Tjesno je povezana sa dosljednošću i pomaže čoveku da se oslobodi tvrdoglavosti i dogamtičnosti. Kao intelektualno-moralna osobina kritičnost osposobljavanja za razlikovanje dobra i zla. ličnost je u njemu zakržljala. 6. razvijati svoje interese i ciljeve. prerasti u svoje nagone i organske potrebe. Uvjet za razvoj samostalnosti predstavlja poverenje u čoveka. Na taj način ćemo ga osposobiti da postupa samostalno i odgovorno..

Socijalna interakcija sa vršnjacima u ustanovi značajna je i za sticanje iskustava potrebnih za izgraĎivanje zadovoljavajućeg repertoara uloga neophodnih za snalaženje u društvenoj sredini. vaspitanik. Važan zadatak svih društvenih faktora(škola. školi ili društvu. Svako dijete učestvuje istovremeno u mnoštvu uloga kao susjed. Da bi mogao da igra društvenu ulogu u porodici. porodica. moralnog ponašanja i djelovanja. Ovo ponašanje je tačno propisano tako da se zna šta jedna uloga dozvoljava a druga zabranjuje. djete mora biti u stanju da shvati ulogu drugih prema sebi i drugima u grupi. Ono što predstavlja skup ciljeva vjerovanja vrjednosti i stavka koji odreĎuju očekivanja u pogledu ponašanja nekog pojedinca u odreĎenoj grupi ili situaciji. TakoĎer on je pokazatelj koliko je društvo civilizovano.2 7 .6. dječak ili djevojčica itd. Njegovanju toga smisla doprinosi formiranje moralne spoznaje. Za formiranje i negovanje smisla za etičke vrednosti važan je i bitan izgraĎen sistem vrednosti. 7. Slika br.4 Formiranje i reagovanje smisla za etičke vrednosti Jedan od zadataka moralnog odgoja predstavlja razvijanje smisla za etičke vrjednsoti. Uloga se definiše kao „očekivano i karakteristično ponašanje osoba koju zauzima odreĎeni položaj. učenik u grupnoj aktivnosti. MORALNO VASPITANJE KOD DJECE Moral kao regulator odnosa meĎu ljudima radi postizanja općeg dobra je uslov opstanka ljudske zajednice. društvo) je da stvaraju takve odgojne situacije u kojima smisao za etičke vrednosti. moralnih uverenja.

dobivanje svake željene igračke. davanje jednostavnih a kasnije složenih zadataka djetetu razvijaju se organizaciske sposobnosti i mnoge voljne karakterne osobine. i 3.Učenje u najvišem smislu ima svoju funkciju i u socioemocionalnom odnosno moralnom razvoju djeteta. spremnost da se preuzima odgovornost za uspjeh cjele gupe. Ogroman značaj igara u moralnom razvoju djece. Faktori razvoja moralnog vaspitanja Zadaci i obaveze koje dijete izvršava u dječijem vrtiću. ne trenutnih želja!Potrebe: biološke potrebe. potreba za sigurnošću. jest osnova budućeg moralnog razvoja roditeljem.7. dopuštanje djetetu da čini sve što mu padne napamet). razvoja djeteta.2. godine dijete počinje učiti što je "dobro". ili 3. toplina i zadovoljavanje svih dječjih (potreba. primjer ljudi oko njega naročito onih na koje želli da se ugleda zbog emocionalne bliskosti kojom je povezano sa njima. 7. a što nije. udaranje. Dijete do 2.Trenutne želje: prekomjerno jedenje slatkiša. Slika br. ljubavlju i pripadanjem. Na prijelazu izmeĎu 2. 8 . Najbolja osnova moralnog razvoja bit će nježnost. godine Jedino je mjerilo ponašanja za dijete te dobi postizanje vlastite ugode i zadovoljstva. igra predstavlja školu morala ali ne morala u predstavi već morala u akciji.3. a ne strogost i moralno poučavanje.1. Topla emocionalna veza s roditeljem. u grupnom i kolektivnom radu javljaju se i društveni motivi za aktivnost. Ta je faza posebno važna za uspostavljanje savjesti.

Djeca još nemaju unutrašnji osjećaj moralnosti i svjesti-njihovo ponašanje usmjeravaju nagrada i kazna.i 5. Djeca nee razumiju smisao dobra i zla.3. ostvaruje 2 funkcije s jedne strane stave svoju ulogu.7. Razvoj moralnog vaspitanja kroz igru Igra raĎa školu voljnog ponašanja (igrač istovremeno). vladanje svojim impulcima i usklašivanje se ponašanjem otvarili članova grupe.4. 7. Dijete izmeĎu 3. U igri posebno razvija samo kontrolu. Igra predstavlja školu morala ali ne morala u predstavi već morala u akciji. U početkutog razdoblja važan je strah od kazne jer utiče na razvoj jednostavnog oblika savjesti.u djece mlaĎe od 6 god nalazimo mnoga obilježlja mišljenja koja omogućuju razvoj savjesti. Djeca upočavaju smisao organizovanog položaja u zajednici uloge nadreĎenoj i podčinjenoj u dinamičnoj strtukturi timske igre. Na primjer budući da dijete ne razumije pojam namjere. Poslušnpst se osniva na strahu od kažnjavanja. a sa druge kontroliše svoje ponašanje. Dobro je ono što se ne kažnjava. 9 . Iako je dječije mišljenje ograničeno – konkrentno i egocentrično. ono će smatrati da je slučajno razbijanje 5 čaša veći prijestup nego namjerno razbijanje jedne čaše. Godine U toj dobio prevladava egocentrična faza moralnosti.

10 . razvija karakterne i voljne osobine kao što su: poštenje. Prenošenju moralnog odgoja na odgajanika prethodi već ostvareni moralni odgoj odgajatelja jer bez toga ne bi bilo željenog cilja. odnosno kulture i rezultirana je samo odgovorno i svjetu pojedinca. i ono kroz razne kontakte sa roditeljima i drugim osobama se socijalizuje i postaje društveno biće. marljivost. Najvažniji faktor uformiranju i uobličavanju moralnog odgoja je odgajatelj. U najvećoj mjeri to zavisi od individualnih uslova i uslova sredine.8. Dijete je po roĎenju biološko biće. zato moralni odgoj mora početi još od najranijeg uzrasta u porodici koja je jako bitna za taj primarni razvoj. hrabrost itd. Treba naglasiti da nema jedinstvene formule koja se može primijeniti na različite uzraste.Važnost moralnog odgoja je velika i od bitnog je značaja za razvoj moralne svijesti čovjeka. Danas se to odnosi na ispunjenje dužnosti koje se odnosi nadruštvo i naciju. Pravilnim vaspitanjem ono postepeno prevazilazi egoizam i egocentričnost i svejesno ili nesvjesno usvaja odreĎene oblasti kulturnog i moralnog ponašanja. U starim vremenima veliki značaj se davao moralnom odgoju koji se nije definisao kao prenošenje i sticanje znanja već oblikovanje cjelokupne osobe čovjeka. odgovornost. Istinska moralnost predstavlja ponašanje koje je usklaĎeno sastandardima date sredine. ZAKLJUČAK Moralno vaspitanje je ljudske jedinke je vrlo složen i dugotrajan proces. Kod svakog uzrasta treba podsticati i razvijati samokontrolu i procjenjivanje vlastitih i tuĎih postupaka.

Novi Sad. (2004.) Uvod u pedagogiju. INTERNET: http://hr.scribd.LITERATURA Grandić P.com/doc/31056795/MORALNI-RAZVOJ 11 .org http://hr.wikipedia. Priručnik [1] Tarik Obralić. „Pedagogija I“.