IVO KORSKY

HRVATSKI
N ACIONALIZAM

Clanci i eseji

@ Buenos Aires 1983. Ateneo Republicano Croata, Casllla de Correo 2959, 1000 Buenos Alres, Argentina

Buenos A i r e s 1983

Izgleda da svako razdoblje ima svoju politiEku formula koja bi, po r i j d i m a svojih stvaralaca i predstavnika, imala Eudotvornu m06 d a rijeii sva zla od kojih trpi EovjeEanstvo, da ukine napetost medu narodima i da jednom zauvijek ukloni opasnost ratova. Od 1945. godine t a se formula zove "federalizam". Federacija bi bila onaj Eudotvoran lijek koji bi uredio svijet i ostvario svjetski mir i stalni napredak EovjeEanstva. No kao svaki takav univerzalni lijek, i ta se formula ieli primijeniti na sve odnose, kako na medunarodnom tako i na unutrainjem podrueju pojedinih nafoda. I U narioj unutrarinjoj politici vidimo projekciju te opte struje kad neki politiEki krugovi zastupaju primjenu federativnog naEela na budutu Hrvatsku, i to uvodeti je .U neke v&@, federativne zajednice (jadranska, balkanska, padunavska, srednjoeuropska, europska), ili q i j e l d i je na federativne jedinice (federativno uredenje Hrvatqke S Bosnom kao posebnom jedinicom) . Neki pak kombiniraju obadvije projekcije, te federaln o uredenu Hrvatsku uvode U veCe federativne jedinice tvrdeti pri tome d a ulaskom U vetu jedinicu Hrvatska ne bi prestaln biti driavom, ali prelazeti gutke preko pitanja da li bi U tom sluEaju Bosna, kao federativna jedinica, isto imala znaEaj dri a v e ili bi bila samo posebna pokrajina. Vainost tog pitanja navodi nas, d a U ovom Elanku izloiimo naSe gledii3te U pogledu projekcije federalistizke ideje n a Hrvatsku.

nice. Dok se pravo uglavnom d r i i na povriini, te opigujuCi -oblike svrstava ih u kategorije, sociologija t r a i i razloge koji su doveli do tih oblika. I onda dolazi politika koja iskoriitava rezultate i jedne i druge nauke, zacrtava budutnost i pokazuje put kojim treba iti kako bi s e postigao ieljeni cilj. Stoga Cemo se U proukvanju danaIinje federalisticke tendencije U hrvatskoj politici zadriati na t a t r i aspekta, na pravnom, sociolorikom i politiEkom, svjesni da nam prva dva sluie samo kao sredstvo spoznaje, kako bi treti, vrijednosni i djelatni stav, bio i t o ispravniji i djelotvorniji.

Sto je federcclizam?
U pravnoj nauci t a j izraz nema liiroko, neodredeno znaEenje koje mu daju suvremeni politiEari. StruEnjaci upravnog i ustavnog prava svrstavaju federalizam medu oblike sloienih driava, te se trude da mu daju Sto bolju definiciju koja bi se poklapala sa stvarnogtu. Medutim, kako se danas U politici ts r ijeE upotrebljava U vrlo neodredenom smislu, moramo pri je& sve oblike sloienih driava da bismo uopCe shvatili gto koji politiEar misli (ako u o g e misli) pod federacijom, odnosno 30hi mogaa misliti kad upotrebljava t u rijeE. Rako se radi o pitanju sloienih driava, nameCe nam se prvo pitanje, ito je to uop6e driava. Iskustvo nam odgovora ( a to je iskustvo temelj svih definicija) da je driava skupina, tj. moralna osoba S odredenim podruEjem i pod zajedniEkom vla5Cu. No kako i druge ljudske zajednice mogu imati sva t a t r i obiljeija, a da ih ipak nitko ne priznaje driavom (optine, pokrajine, sindikati, kolonije), potrebno je nati odliku koja razlikuje driavu od tih drugih ljudskih zajednica. Prema vedini pisaca, t a odlika leZi U njenoj suverenoj (vrhovniEkoj ) vlasti. DaMe "driava je skupina ljudi, nastanjenih na jednom stalnom terihriju, podi5injenih suverenoj vlasti, koja je uzela na sebe zadaCu da ostvari opte dobro U suglasnosti s pravnim naEelimaW, tvrdi poznati francuski profesor Louis Le F u r (citirano prema srpskom izdanju knjige "Medunarodno javno pravo", Beograd, 1934, str. 67). Ne razumijeva se pod suverenoritu neka apsolutna nezavisnost od drugih zajednica niti potpuna neovisnost od Cudorednih, gospodarskih i kulturnih Eimbenika i nahla, nego je vrhovniaa vlast pravo driave da na svom podruzju i U okviru svoje nadleinosti odluEuje U posljednjem stupnju U pitanjima svoje nadleinosti, imaju6i iskljuEivo pravo bezuvjetne yrlnude, &to joj dopugta d a moie prisiliti svoje podanike da postuju i iz&avaju njene odluke.

Oblik, s a d r h j i put
Pitanje razlika u jednom narodu, t e razliEnih podjela, ima dva lica: formalno i stvarno. Formalnim se pitanjima bavi pravna nauka koja prouzava oblike U kojima se kristaliziraju te razlike, klasificira ih i pokuiava sve promjene svesti na zajedniEki nazivnik, da bi ih mogla ukljuEiti U svoje sustave. Nasuprot tome sociologija t r a i i stvarni sadrZaj tih razlika i n j o j su oblici samo grada, koja joj s l d i kao putokaz da protumaEi i po moguCnosti austakno sIoii stvarne drugtvene Einje-