Ivan Jordan, bogoslov

Župa Svetog Martina – Ljubač -kratak pregled povijesti župe-

Uvod Najvrijednije što čovjek posjeduje i s čim se uvijek može i treba ponositi je BAŠTINA. To je ono što su nam ostavili naši pretci. Kultura, opstojnost, nacionalni identitet, vjera ... je je ono što čuvamo i imamo obvezu prenositi našim potomcima, naraštajima poslije nas. „Na divnu zemlju padoše mi konopi, vrlo mi je mila moja baština.“ (Psalam 16) Jedan mudar čovjek je rekao: „Hrvati su jedan od rijetkih naroda sa tako velikom povijesti, ali i jedan od rijetkih naroda koji o toj istoj povijesti malo ili ništa ne znaju!“ Da bi BAŠTINU sačuvali od zaborava, o njoj je potrebno ZNATI: proučavati je i bilježiti. Ljubač je malo mjesto na Jadranskoj obali, koje se pitoreskno smjestilo ispod gordog Velebita, 15 kilometara od Zadra, i 10 kilometara od kraljevskog grada Nina. To iako malo mjesto ima vrlo bogatu povijest, a povijest rodnog mjesta je ono s čim se moramo i možemo dičiti. Cilj i svrha kratkog pregleda te povijesti je bolje je upoznati, zabilježiti, vrednovati i posvijestiti njenu vrijednost kako bi je generacijama koje dolaze ostaviti u nasljeđe. Jer, i veliki filozof Sokrat je rekao: „Čovječe upoznaj sam sebe!“ Dio te bogate povijesti odnosi se i na povijest Župe.

1. Povijest župe

Zbog pomanjkanja pisanih materijala o ustanovljenju župe Ljubač nije moguće precizno utvrditi vrijeme njena osnutka tj. nastanka. Pretpostavka je da je kršćanstvo na ovim područjima već od samih početaka, a činjenica koja ovoj pretpostavki ide u prilog jest ta da se

kad se određuju granice grada Zadra i potvrđuju ninske granice1.. 3 Isto.. On tvrdi da se Ljubač prvi put spominje u ispravi hercega Andrije od 1. str.47 članova. a proveo ga je pomoćnik kneževa kancelara (cogitor) Petar Gariboldo. 4 BIANCHI. već je kao jedan mali otočić uvijek ostao pod jurisdikcijom zadarskog nadbiskupa. Kršćanski Zadar. Po njemu je vidljivo da su se od starih ljubačkih prezimena do danas održala samo prezimena Dušević i Perković.3 Važno je istaknuti da Ljubač. 2011. imao najviše stanovnika od svih mjesta kopnenog dijela Zadarske nadbiskupije 2 . Ostali su ili izumrli ili protjerani pred turskim navalama. pretpostavlja da je za ove kmetove morala postojati i župa. 4..4 Ljubač je kao samostalna župa postojao do 1851. U Ljupču je tada bilo 416 stanovnika. str. str. stoljeća. 250.. a zatim da se spominje u dvjema ispravama kralja Bele IV. Iako su ovo samo pretpostavke pouzdano se zna da prostor oko stare Iubæ nije bio pust već je. Ovo je zasad najstariji i nadasve zanimljiv popis stanovnika Ljupča. a nakon te godine potpada pod ražanački dekanat. Zadar. Po tome se. Carlo Federico. za razliku od drugih susjednih župa. 5 Šematizam zadarske nadbiskupije. Tako je na svaku obitelj u prosjeku dolazilo 5. 250. 4. nadalje. Carlo Federico. 5 Nekoliko godina ranije ukinuta je Ninska biskupija. kojom se određuju granice grada Nina. F. Adelaide.niti 2 kilometra od mjesta Ljubač nalazi arheološka iskopina velebne dvojne bazilike (geminæ) iz IV. Možda je to zbog toga što su u Ljupču imali svoje posjede plemići Matafari iz čije obitelji su bila dva zadarska nadbiskupa. str. Kršćanski Zadar. Bianchia. Zbog svog iznimno dobrog položaja i plodne zemlje Ljubač je uvijek bio vrlo gusto naseljen. Taj popis zahtijevao je zadarski gradski knez Oktavijan Mocenigo. 1978. 2003. str. Zadar.. Broj obitelji je bilo 76. nije nikad pripadao Ninskoj biskupiji.. osim posade. 2011.. bilo i okolnih kmetova koji su obrađivali plodno ljubačko polje. iz 1242. Zadar. Ljubač (neobjavljene bilješke). 1 2 BIANCHI. Nikica. Najviše pisanih podataka o prošlosti Ljupča i njegovoj okolici nalazimo u tekstovima zadarskog kanonika C. . DUŠEVIĆ. srpnja 1205. tako je prema popisu iz kolovoza 1608.

Telac.Garković. . don Mihovil 4. don Ante 21.Grdović don Ivan ili Šime 1743. . 1757. .Špar. .Bačinić. .Uglešić.Surić. .Rančić. don Vid.Galović. 1756. don Mate. don Marko 24. don Šime. . don Ivan 20. don Mate 13. don Šime 8. . don Jure ili Mihovil 23. don Ivan 18. 1750.1. don Filip 2.Fižulić. 1673. sa Preka 19. don Augustin.Tomić. 1788.Kaštelanić. .1. don Šime 6. sa Pašmana 17. .Adžić. . 1781. . Iz Vrgade 22. 1606. -Vukas.Maltez. 1664. . 1773. don Šime 15. don Mate 11.Valjić. 1780. don Dujam . Župnici Ljubča Prema povijesnim izvorima u Ljubču su u župničkoj službi bili sljedeći svećenici: 1. . 1770. .Miočević. . don Lovre 7. 1752. don Jeronim 12. don Mate 3. 1759. . 1750. .Matuž. . . don Josip 10.Mandić. 1762. 5. s Oliba 9.Jurijan. 1757. 1762. . iz Ljubča 16. 1742.Garšković. 1770.Matan. 1753. don Mihovil 14.Kuštera. . 1758.Telesmanić. 1772. don Jakov. 1773. .

iz Radovina 30. . 1840. poslužuje iz Radovina 43. . . don Šimun. .Peterle.Karolnik. 1884.Pavlović.Nekić. .Dunat. don Pavao. .Stipčević.Mirković. iz Paga 40. don Ivan.Stipčević. 1876. 1883. 1812. poslužuje iz Radovina 45. . don Šimun 47. don Mihovil 31. don Mate. iz Novigrada 42. poslužuje iz Ražanca 46. . 1804. 1859. don Ivan. don Ivan. don Ante. don Nikola. 1829. don Juraj. 1863.Vicario. . don Juraj 33. 1862. 1830. .Šešelja. . .Meštrović. 1883. don Ante 28.Crvarić. don Ivan. 1873.Rakvin. don Filip. don Martin 27. iz Zaglava 34. 1788.Stipanović. 1876. . 1873.Zorić.poslužuje iz Ražanca 51.Marin. iz Preka 29. don Šimun.Dundović. . 1794. . don Jakov. 1888. don Šime st. . .Bajčić. 1863. don Mihovil. don Krsto. iz Zadra 50. 1802. . don Ljudevit 41. .Oštrić. . . iz Božave 37.Dunatov. .Miletić. don Ferdinand.Benzija.Miletić. . don Frane. iz Jasenica . iz Poljane 32.25.Baška. 1880. 1820. 1842. iz Krka 39.Dražović.Jeličić. 1853. poslužuje iz Ražanca 35. don Mate. . sa Oliba 26. 1861. iz Božave 38. sa Paga 49. iz Selca 44. iz Velog Rata 36. . don Ante. 1807.. don Marko.Rakvin. . 1887. . iz Arbanasa 48.

. . iz Vrlike 57. . poslužuje iz Zadra 76. don Nikica. 1945. 1889. . sa Pašmana 73. poslužuje iz Ražanca. 1897. .Dušević. iz Nina 58. . poslužuje iz Ražanca 71.Bobić.Fržop. kanonik paški 53. don Nikola. poslužuje iz Radovina 65. .Crljenko. 1903.Kokić. . sa Božave 54. 1909. kanonik paški 60. . don Frane. .Meštrović. 1946. sa Paga 62.Kuvač. . don Petar.Vecchiardo. mons.Meštrović. don Šime. iz Kali 59. mons. don Ante. Joso.Vidov.Pedišić. don Zoran. iz Drniša 64. Filipa i Jakova 63. Šime. . 1986. 1900. iz Brbinja 68.52. . 1902. don Vinko. 2007. poslužuje iz Ražanca 67. 1944. . 1912. .Lukić. mons. 1890.Petrov.Rasol.Mirčeta. . . mons. Šime. don Ivan.Sirotković.Meštrović. . .Meštrović. . don Nikola. iz sv. mons. don Jure. 1942. 2008. don Jure. don Srećko.Erstić. .Finka. iz Sali 69. 1895. .Pedišić. Šime. sa Silbe 61. don Riko-Leonard. iz Ražanca 56. don Filip. don Nikola. poslužuje iz Zadra. iz Nove Bile . 1956. kanonik paški. 2010. 1892. . Josip. 1935. kanonik 72. . 1944. iz Vodica 70.Ivančev. 1965. don Jose.Crvarić. . 1954. umro u Ljubču 66. 1955. 1952. don Jeronim. . don Bartul. iz Brbinja 77. iz Ljubča 75. poslužuje iz Ražanca.Meštrović. don Ante. iz Medviđe 74.Topalović. don Grgo.Karamarko. sa Silbe 55. 1996.

3. udovica. BONATO. osim onih u Novigradu. koji su matice pisali kurzivnom glagoljicom. Nikica. Matice u Ljubču Iz prethodnih podataka znamo da su svećenici koji su služili Ljubač bili popovi glagoljaši. 6 1.8 1. BORZIN. don Jerolim Lenkić. KERO. DUŠEVIĆ. Iz tih se matica doznaje povijest obitelji u Ljubču. Madrikula sadržava kapitule.-1937. Kratka povijest prezimena u Ljubču 1. 6 7 8 DUŠEVIĆ. IVANAC. Ljubač (neobjavljene bilješke). Popis glagoljaških kodeksa zadarske nadbiskupije. Ima 196 stranica. str. 19.-1901. DUŠEVIĆ. Matice župe Ljubač se nalaze u Ražancu.) iz Jovića se nastanio u Ljubač. Na početku je rukom nacrtana slika sv. str. Deset kapitula napisano je kurzivnom glagoljicom. Uvezana je u kožu i dobro je sačuvana. 2010.. Adelaide.). 2008. starosjedioci po maticama. starosjedioci..2. 5. 13. a danas se nalazi u Arhivu zadarske nadbiskupije. .Lenkić. druga žena Šime Vukasa. 1978.. kao ninski kanonik.-1888. dr. Zadar. spominje se Šime oko 1760. Ispisano je prvih 37 stranica. raznolike račune i bratovštinske draže. popise braće. Osipa" koju je napisao pop glagoljaš don Jakov Matan 1776. Ljubač (neobjavljene bilješke). Glagoljske knjige na ovim područjima su uništene za vrijeme Napoleona. str. Stanova uzeo za posinka slugu Vicu Bonato (1873. Nikica. godine. kao i po našim otocima.). GAŽIĆ. Adelaide.1924. Pisci iste su župnici i starješine bratovštine. 2.).. 1978. Pavao. 55. 6. Grgo Jordan uzeo za posinka slugu Jandru Borzin (1881. Grgo Gruban Matin (1838.7 Matice se počinju pisati latinicom tek 1825.78. Josipa. te se one čuvaju kod općinskih odbora. Najstariji se spominje Jure Dušević (Georgio Dusevich) sin Grge daleke 1478. . Marko Dušević iz Lj. U Ljubču se je sačuvala samo "Madrikula sv.3. primila zeta na Vukasovo imanje Grgu Gažić iz Tribnja (1825. 4.. Šimica Dušević. a koje komunistička vlast odnosi župnim uredima 1949. GRUBAN..

MATAK. MILETIĆ. MIOČIĆ (1). JORDAN.-1917. spominje se Jakov oko 1750. Martin i Mate 1608. MARELJA. Ivan. 1978. starosjedioci. koji se obrađivao na Predmudi10.). spominju se Andrija. Župna crkva Župna crkva se nalazi u centru mjesta kao srce iz kojeg izlazi snaga za život cijelog sela. Predaja kaže da su bili pravoslavne vjeroispovijesti. STOJIĆ. a široka 5. spominje se Gašpar oko 1760. Mihovil (1844. 8. starosjedioci. MARUŠIĆ. MIOČIĆ (2). iz Podvršja. kako to čitamo u natpisu kod vrata.). str. Crkva je izgledom jednostavna. starosjedioci. romaničkog. LAZANJA. 9 2.-1885. Drini Jordan Pavlovoj došao u vlaštvo iz Ražanca Lovre Miočić 15. Napravljena je 1712. Crkve i samostani na području župe 2.. spominje se Jure oko 1780. 18. Svjetlost prima kroz četiri 9 DUŠEVIĆ.1. 19. četverouglastog oblika. a obnovljena i proširena 1812. VUKAS.20 metara. 10 .7. starosjedioci.) se doselio iz Jablanca u Ljubač. 1812.. starosjedioci. starosjedioci. 9. spominje se Jerko oko 1750. Duga je 15. starosjedioci. Spominju se oko 1780. PERKOVIĆ. Okrenuta je prema jugozapadu prema judeokršćanskoj molitvenoj tradiciji.. starosjedioci. Načinjena je od čistog bijelog mramora. Njegovi sinovi Marko i Ante dobiše pravo Ljubčana 1912. 10. spominje se Mijat oko 1750. Josipa – župnik don Ante Pavlović.-1895. 12. JERAS. starosjedioci. Ljubač (neobjavljene bilješke). 13. TIČAK. iz Ražanca se nastanio Joso Miletić (1854. 11. Adelaide. 16. 14. spominje se Jure oko 1760. 17. Luka Ivanac primio zeta kćeri Ani (1845. 16. spominje se Ivan oko 1730. Zapisano u madrikulama sv. Nikica.

Isti se nakon nekoliko godina preimenovao u Mala Gospa (taj se zavjetni blagdan i danas slavi) kojeg je darovao Mate Dušević s obitelji. Troškove je podmirio dr. duboko je usađena u srce svakog Ljubčanina i Ljubaljke. odmah na ulazu s lijeve strane bila krstionica od istarskog kamena. F.12 U crkvi su bila tri oltara. Na njega je tada postavljen umjetnički kip kipara A. Bianchi navodi da su se na glavnom oltaru. te narod redovito posjećuje liturgijska slavlja u njoj. te moćnik s ostatcima od osamnaest svetaca. 6. C. 1978. Djevice Marije od Sedam Žalosti. Na pročelju je zvonik rimskoga oblika s dva zvona.UbrichGroden. Ljubač (neobjavljene bilješke). kada je na krov postavljen eternit. promijenjen krov i plafon.romanička prozora u obliku polumjeseca. Drugi put se obnovila 1965. nalazila tri kipa: sv. str. no kako je taj kip bio u raspadu nabavljen je novi kip Presvetog Srca Isusova. jedan glavni i dva pokrajnja. no on jednostavno ne zadovoljava liturgijske odredbe kakav bi oltar trebao biti. Na oltaru je umjetnički izrađen kip sv. Adelaide. kad su nažalost uklonjeni. Nikica. Isto. Zadar. Moćnik se danas čuva u župnom stanu. Do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Vatikanskog koncila postavljen oltar prema puku. bula nije sačuvana. Carlo Federico. sv. DUŠEVIĆ.. Lovrića Gospe od Zdravlja. . Treba istaknuti da je ovaj oltar bio proglašen povlaštnim od pape Klementa XIV. a šperploča umjesto plafona. prema uputama II. 13 Ova dva oltara su postojala sve do 70-ih godina prošlog stoljeća. a isklesan je 1911. Martina. kada je uvedena rasvjeta i kada su kupljene nove klupe. Nikica. Osim toga crkva je nanovo iznutra ožbukana. koji je iz poznate tirolske radionice St. kada je popravljen zvonik. Martin. Na drugom oltaru bio je kip BI. Prvo obnavljanje crkve bilo je 1946.. 14 11 12 13 14 BIANCHI. koji je bio prije 1911.. Crkva se više puta obnavljala. Ljubač (neobjavljne bilješke). koji je djelo poznatih zadarskih klesara G. Adelaide. Tada je. Ova mala crkvica. Cassania i D. no. Mihovil Arhanđel. 1978. str. O tome bi valjalo povesti više računa ubuduće. 2011. str. Kršćanski Zadar. 6. Gasparinia. od crvenog veronskog i bijelog segetskog mramora. proširena je sakristija te promijenjena rasvjeta.11 Cijelom crkvom dominira glavni oltar. Kad je napravljen novi oltar stari se premjestio s desne strane. Pelegrin i sv. str.. 10.. DUŠEVIĆ. 250. Zadnj put je crkva obnovljena 2010. Joso Dušević iz Kanade..

Sve građevine. st.16 To možemo zaključiti i po sporednim lađama koje se vide izvana. Carlo Federico.U župnoj crkvi se od davnine čuva stara. 2011.251. Zlatarstvo Zadarske nadbiskupije.. Sigurno je da 1646.. na ova područja upadaju Turci. Naime.. No. Ivana – Ljubački Stanovi Ono čim se svaki „Stanarac“ ponosi zasigurno je crkvica Sv. i na toj stijeni sagraditi ću Crkvu svoju (Usp. Mt 16.. 16 17 . 17 To još više potvrđuje potrebu da se u rekonstrukciju povijesnih ostataka uključe stručnjaci. Istraživači znanstvenici mogu na temelju tih navoda pokušati dokazati starost ove crkve. Povjesničari umjetnosti o toj piksidi pišu da se slična takva nalazi u Vrani. Iz te se tvrdnje može pretpostaviti da je to grob nekom palom muslimanu koji je haračio na ovim područjima.15 2. str. str. 15 BIANCHI. Zadar. te tjeraju (ili ubijaju) stanovnike. Nikica. bitnije i vrjednije je spomenuti starohrvatski pleter koji se nalazi ispod oltarne menze. 174. romanička. Crkva Sv. 18). 1978. Zadar. Carlo Federico. Crkvica se nalazi na brežuljku kojega opasavaju stara stabla maslina. 2009. don Nikica Dušević u svojim neobjavljenim pabirkama navodi da je ispred crkve bila ploča sa zvijezdom i polumjesecom. Predaja kaže da je ista slučajno pronađena u predjelu Luka u podnožju brda.2. Ova pretpostavka uvelike objašnjava činjenicu zašto se oko crkve nalazi još jedna crkva od koje se vide samo temelji. DUŠEVIĆ. kao i većina crkvica po Dalmaciji. Ivana. zasigurno većina pomisli na znamenite riječi Gospodina Isusa Krista: „Ti si Stijena. Kršćanski Zadar. Ljubač (neobjavljene bilješke). ne tako davne 1895. str.. Sagrađena je kao zavjet Blaža i Ante Marušića. Adelaide. Zadar. Kršćanski Zadar. str. Kad ju se pogleda s mora. 6. no možemo biti sigurni da je sagrađena na temeljima neke vrlo stare. a ponajviše crkve se ruše. a pripadala je templarskoj kapeli te se stoga može pretpostaviti da su od istog majstora. BIANCHI.“ Vanjština crkvice je gruba. 2011. umjetnički izrađena gotička piksida iz XIV./Skupina autora. Vrijedno je spomenuti još jedan povijesni dokument koji govori o starosti crkve. srednjovjekovne crkve. kojega je vol obitelji Marelja rogovima izbacio iz zemlje.

Tom su prilikom nabavljene i klupe koje su dar pok. Smatra se. a interijer finom. . tri kompleta oltarnika i ostalog bijelog rublja. Iza oltara je sakristija. Samostani Ljubač je bio glasovit u prošlim vremenima i zbog svojih samostana. Marceli. a ostala su samo tri zida. Duga je 8 m. Marije. Prema govorenju starijih ljudi prije su umjesto južnog prozora bila manja vrata. Nabavio ga je don Josip Crljenko darovima mještana 1926.5m. a u čast sv. za vrijeme župnika don Nikice Duševića. koju je nadario Ljudevit de Matafari u svojoj oporuci iz 3. na kojemu je barokni kip iz poznate austirijske radionice St. ampulice za vino i vodu. sa zvonom note A. a uz budno oko Konzervatorskog Zavoda temeljito obnovljena. a u visinu (do grede) oko 3. ostavivši svoju stoku. Sama građevina nije velika.3. Crkva ima zvonik rimskog oblika. pa makar to bila i „tiha misa“.Übrich-Groden u Tirolu kip Ivana Krstitelja kako krsti Krista. no župljani su se svesrdno založili za održavanje. 2. prozori su bili u obliku polumjeseca). Crkva je 1997. imala je najmanje tri oltara. Ante Tonćija Marušića. te da se prodajom iste dokonča 18 Natpis na zvonu.Bogomolja je okrenuta po staroj judeokršćanskoj tradiciji okrenuta prema istoku. koje se na njoj još razabiru. Tada je grom pogodio metalni križ. i privremeni oltar prema puku. Iste godine zvonik je obnovljen te je postavljen mramorni križ. Činjenica koja govori da „Stanari“ vole svoju crkvu jest velika posjećenost euharistijskih slavlja koja se održavaju jednom mjesečno i na veće blagdane. Postavljen je. da je ova bila crkva sv.. akustičnom bijelom žbukom. 2. listopada 1421. Ivana donatori su crkvi poklonili barokni kalež s euharistijskim motivima. zvonik je stradao u nevremenu. vide ruševine dviju crkava. 18 Godine 2004. Prva je bila posvećena sv.5m u širinu. Eksterijer je tada ožbukan rustičnom ružičastom. Akcijom mještana kupljena je brokatna crvena misnica. Tako se na Ljubljani još i danas nalaze tj. također. Druga je bila koludrička od koje ne ostaju nego temelji. odakle očekuje Mlado Sunce s visine. Bilo je vremena kada je crkva zbog nedostatka svećenika ostala bez bilo kakvih službi. djevici. težine 45 kg. Svjetlost u crkvu ulazi preko dva pravokutna prozora (prije obnove 1997. Prezbiterij kiti stari kameni oltar. ima 8m u dužinu. Sudeći po apsidama.

18. biskup šibenski. Martina. To je isti onaj samostan kojeg herceg Andrija I. Bianchi. Ioannis in loco qui dicitur Iubae“.. Marcele. Nikole i da je prestao postojati 1316. 252. Zadar. 8. 1205. studenoga 1925. Mate Dušević pok. te su zatim u njoj pokapali svoje mrtve do 1912.. koje je zamijenio sa Jerasima za drugo. 2011. te su se župljani 1978.gradnja ove crkve. Jelene sa crkvom Sv. Potom je odredio da se svi prihodi iz njegovih posjeda u Visočanima. Te godine na uspomenu tisućite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva narod je sagradio novo groblje. st. Tada je sagrađena crkva Sv. 1978. navodi se da je postojao kod mora samostan Križonoša (Cruciferes) sv. Klementa te da je prestao postojati 1380. pokapali oko crkve Sv. poravnalo. 19 3. Ljubač (neobjavljene bilješke). Napokon se navodi i četvrti samostan.20 Zub vremena je opet pokazao svoje djelo. navodi da je postojao i Samostan sv. isto tako.. Isto. Antuna Pustinjaka na brdu sa crkvom sv. DUŠEVIĆ. Svaka je obitelj popravila ili podigla novi spomenik. . te se traži mogućnost proširenja. Ruića stari Ljubčani su svoje mrtve do XVII. str. a oko nje do 1925. U pomoć su priskočili i župljani u inozemstvu. To je onaj od vitezova templara na brdu. Nadalje. Jeronim Mileta. Osim toga ostavio je crkvi jednu planitu (misnicu) od crnog baršuna s otkanim zlatnim zvijezdama. te da su obe zgrade bile srušene 1320. moraju uložiti u popravke koji bi bili potrebni toj crkvi.21 Danas u groblju nema dosta mjesta. str. Groblje je preuzvišeno blagoslovio dr. Groblje Po svjedočanstvu paškog notara Marka L. zauzeli i obnovili groblje. 19 20 21 BIANCHI. Pavla s crkvom posvećenom sv. Bianchi navodi da je u Ljupču kod mora bio samostan Pustinjaka sv. Adelaide. str. ili premještanja istoga. Mihovilu Arhanđelu. Carlo Federico. od dana njegove smrti pa narednih 20 godina. 9. na svojoj karti navodi s ovim riječima: „Hospitalis St. Kršćanski Zadar. ponuđeno zemljište. Groblje oko župne crkve se 1929. Marka je darovao zemljište. Nikica.

osim u par navrata prekinuto u zadnjim desetjećima 19. 6. Godine 1968. kao i u većini mjesta. Jerko Bezić. potvrdio je i proglasio župu u Ljubču glagoljskom. Zadar.ali i puk je malo pridonio. ali i pjevanje ispred crkve (kolo. ondašnjeg upravitelja župe don Ivana Ćrvarića iz Božave.Austrija se dirnula u zvona i rastopila ih u ratne svrhe. 2011.godine.. Literatura: BIANCHI.nabavilo se je novo zvono u Splitu u ljevaonici Cukrov. Nikica. Blagoslov je obavljen 21.4. Popis glagoljaških kodeksa zadarske nadbiskupije. preuz. Jedno i drugo nabavljeno je iz crkvenih sredstava.300 dinara bez drugih troškova. Ljubač (neobjavljene bilješke).. Zadar. .. Danas je u Ljubču. Zvona je krstio. austrijska vlast je odnijela u ratne svrhe veće zvono. 1978. bez prijevoza i starih zvona danih u zamjenu za 2000 forinta. Šematizam zadarske nadbiskupije. stoljeća. Zadar. Pavao. ojkanje. glagoljsko pjevanje malo sačuvano. Zvono je stajalo 8. godine zamijenjena novima. Zvona Stara zvona sa početka 18. Istodobno se nabavilo i novo za crkvicu sv. lipnja 1852. stoljeća. KERO.Dvornik.). Kršćanski Zadar. prigodom kanonske vizitacije. nadbiskup Mate D. Josip Godeassi. nabavila su se dva nova zvona uz trošak. Carlo Federico. 2003. folklorist. Godine 1927. Većem zvonu bilo je nadjenuto ime Martin.ali se je i ona rastopila i propala. Godine 1917.Ivana težinom od 42 kg u iznosu od 2. a djelomično i troškom. Nastojanjem. Liturgijski jezik U župnoj crkvi u Ljubču liturgijski jezik oduvijek je bio staroslavenski. 5. snimio svečano glagoljsko pjevanje za vrijeme liturgije. a možda i starija. kolovoza 1898. ili ga nema. Adelaide. Na temelju dekreta od 5. je u župi Ljubač na svetkovinu Male Gospe. nadbiskup zadarski. DUŠEVIĆ. Josip i sv. 2008. bila su 1852.100 dinara bez ostalih troškova. dr. Ante. a manjem sv.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful