You are on page 1of 24

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Hrvatska gospodarska komora

VODI O ZATITI SVINJA NA FARMAMA

Zagreb, rujan 2008.

Izdava: Hrvatska gospodarska komora Pripremilo: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Priprema i dizajn: GENS 94 d.o.o, Zagreb Tisak: INTERGRAFIKA d.o.o., Zagreb Naklada: 100.000 primjeraka Zagreb, rujan 2008. ISBN 978-953-6207-98-5

Sadraj
UVOD ........................................................................................................................ 4 I. ZAKONODAVNA OSNOVA . ............................................................................... 5 II. POJMOVNIK. ....................................................................................................... 6 III. OPI UVJETI DRANJA SVINJA .................................................................... 6 1. Opi uvjeti za objekte ..................................................................................... 6 2. Podovi. ............................................................................................................ 7 3. Vezanje svinja.................................................................................................. 7 4. Klima u objektima za svinje............................................................................ 8 5. Rasvjeta........................................................................................................... 9 6. Buka. ............................................................................................................... 9 7. Hrana i voda.................................................................................................... 9 8. Kontrola svinja.............................................................................................. 10 9. ienje objekata. ..........................................................................................11 IV. POSEBNI UVJETI ZA RAZLIITE KATEGORIJE SVINJA...........................11 1. Posebni uvjeti za krmae i nazimice..............................................................11 2. Posebni uvjeti za prasad prije odbia............................................................ 15 3. Posebni uvjeti za prasad od etvrtog do desetog tjedna starosti, tovljenike i svinje namijenjene daljnjem uzgoju odnosno rasplodu . ........... 15 4. Posebni uvjeti za neraste............................................................................... 17 5. Zahvati........................................................................................................... 19 6. Posebni uvjeti za dranje minijaturnih svinja. .............................................. 19 7. Uvjeti za zatitu svinja pri ekstenzivnom nainu dranja............................. 20 V. ZATITA SVINJA PRI PRIJEVOZU. ................................................................ 20 1. Opi uvjeti prijevoza..................................................................................... 20 2. Ponaanje ivotinja ....................................................................................... 21 VI. ZATITA SVINJA PRI KLANJU . ................................................................... 23 VII. LITERATURA.................................................................................................. 24

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

UVOD
Ovaj je vodi namijenjen svima koji su odgovorni za dobrobit svinja, bilo u intenzivnom ili u ekstenzivnom uzgoju. Mjere zatite dobrobiti svinja trebaju osigurati da se ivotinje dobro osjeaju u svom okoliu te da imbenici kao to su rast, reprodukcija, bolest, ozljede i postotak uginua budu unutar proizvodnih standarda. Ovim se vodiem prepoznaje da je osnovni uvjet za osiguranje dobrobiti svinja, ustvari, nain dranja svinja koji se moe postii samo uz pomo educiranog i vjetog osoblja koje moe prepoznati i osigurati osnovne potrebe svinja kao to su: nesmetani pristup dovoljnim koliinama primjerene hrane i vode primjerena zatita od neugodnih vremenskih uvjeta mogunost izraavanja vrsti svojstvenog ponaanja (rovanje, valjanje u blatu, istraivanje prostora uz dodatne materijale npr. sijeno, kojim e se ivotinje zabavljati) postupanje sa ivotinjama tako da se bol ili stres koje je inae mogue izbjei, svedu na najmanju moguu mjeru zatita od bolesti i/ili brza dijagnoza i pravilan tretman bolesti ili ozljede sloboda kretanja, ukljuujui mogunost da ivotinja ustane, okrene se u prostoru u kojem se nalazi i legne te nesmetano lei vizualni i socijalni kontakt s drugim jedinkama svoje vrste

4

Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

I. ZAKONODAVNA OSNOVA
1. Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine, broj 135/06)
Zakonom o zatiti ivotinja odreuju se naela dranja ivotinja koje se koriste radi proizvodnje. Odreuju se obveze posjednika ivotinja s obzirom na potreban prostor, slobodu kretanja, konfiguraciju tla, konstrukciju zgrada i nastambi u kojima se ivotinje dre, mikroklimatske uvjete, njegu i hranidbu, kao i mogunost meusobnog kontakta, uzimajui u obzir vrstu, dob i stupanj razvoja, mogunost prilagodbe i udomaenost ivotinja, to sve vodi tome da se udovolji fiziolokim i etolokim potrebama ivotinja.

2. Pravilnik o uvjetima kojima trebaju udovoljavati farme i o zatiti ivotinja na farmama (Narodne novine, broj 136/05)
Ovim se Pravilnikom odreuju uvjeti za zatitu ivotinja koje se uzgajaju i/ili dre na farmama, kao i postupak registracije farmi.

3. Pravilnik o zatiti ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (Narodne novine, broj 7/07)
Ovaj se Pravilnik odnosi na komercijalni prijevoz ivotinja (radi ostvarivanja dobiti) te se njime odreuje da se ivotinje ne smije prevoziti na nain koji bi im mogao izazvati ozljede ili nepotrebnu patnju. Prijevoz ivotinja vlastitim poljoprivrednim vozilom do udaljenosti od 50 km ili pri preseljenju ivotinja na sezonsku ispau, poljoprivrednik, kao i druge osobe koje prevoze ivotinje do udaljenosti od 65 km, ne trebaju dobiti odobrenje Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Meutim i na tako kratkim relacijama treba osigurati osnovne uvjete zatite dobrobiti ivotinja. Bolesne i ozlijeene ivotinje ne smiju se prevoziti na klanje ve trebaju biti zaklane na gospodarstvu odnosno farmi. Vodiem za procjenu sposobnosti ivotinja da podnesu putovanje (2007) objanjava se u kojim sluajevima nije doputeno prevoziti ivotinje. novine, broj 39/08)

4. Pravilnik o zatiti ivotinja tijekom klanja ili usmrivanja (Narodne

Ovim se Pravilnikom odreuje da ivotinje tijekom kretanja, smjetaja, sputavanja, omam ljivanja, klanja ili usmrivanja trebaju biti poteene svih nepotrebnih i dodatnih uznemiravanja, boli, patnje ili ozljeda.
Zagreb, rujan 2008. 5

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

Vodi za postupanje s papkarima, kopitarima i nojevima (goveda, ovce, koze svinje, konji, nojevi) od dolaska u klaonicu do omamljivanja, klanja i nastupa smrti, (2008) odreuje se nain postupanja sa ivotinjama pri gore navedenim postupcima.

II. POJMOVNIK
U ovome Vodiu pojedini pojmovi imaju sljedee znaenje: 1. Svinja ivotinja iz porodice Sus scrofa, bez obzira na starost, namijenjena uzgoju ili tovu 2. Nerast spolno zreo mujak svinje, namijenjen uzgoju 3. Nazimica spolno zrela enka svinje koja se jo nije prasila 4. Krmaa enka svinje koja se prasila najmanje jednom 5. Odbijena prasad prasad od odbia do desetog tjedna starosti 6. Tovljenici (zajedno s mladom prasadi za daljnji uzgoj odnosno rasplod) prasad od desetog tjedna starosti do klanja odnosno do spolne zrelosti 7. Nadleno tijelo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 8. Posjednik svaka fizika ili pravna osoba koja je odgovorna za ivotinje ili se brine za njih trajno ili privremeno

III. OPI UVJETI DRANJA SVINJA


1. Opi uvjeti za objekte
1.1. U objektima za dranje svinja valja osigurati osvjetljenje i mikroklimu primjerene vrsti i kategoriji svinja. 1.2. Odjeljci za ivotinje trebaju biti prilagoeni vrsti proizvodnje i izraeni od materijala koji nisu tetni za zdravlje ivotinja te se mogu jednostavno istiti, prati i dezinficirati. 1.3. Oprema treba biti tako konstruirana i odravana da nema otrih rubova ili izboina koje mogu dovesti do ozljeivanja ivotinja. Sva automatska i mehanika oprema treba biti redovno iena i kontrolirana te odravana u dobrom stanju. 1.4. Svinje trebaju biti smjetene tako da se meusobno vide osim ako su iz zdravstvenih razloga smjetene u izolaciju. 1.5. Odjeljke i opremu koji se koriste za svinje treba redovno istiti i po potrebi dezinficirati. 1.6. Feces i mokrau te nepojedenu ili razbacanu hranu treba redovno odstranjivati. 1.7. Svim svinjama treba biti na raspolaganju slama ili drugi materijali odnosno predmeti (ne lanci ili lopte) za zadovoljenje njihovih etolokih potreba radi spreavanja grizenja repova i drugih poremeaja ponaanja.
6 Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

2. Podovi
2.1. Podovi trebaju biti glatki, ali ne skliski te trebaju imati odgovarajui pad prema odvodnim kanalima koji se nalaze uzdu sredine objekta ili uz postrane uzdune zidove. 2.2. Podovi trebaju biti tako napravljeni i odravani da se svinje ne mogu ozlijediti te primjerene povrine prema veliini i teini svinja koje su na njima smjetene. 2.3. Ako podovi u dijelovima za leanje nemaju sloj koji je toplinski izoliran u skladu s potrebama ivotinja, potrebno ih je prekriti dostatnim koliinama stelje (slame ili drugog slinog materijala) koju treba redovno mijenjati. 2.4. Podovi trebaju biti ravni, vrsti i stabilni. 2.5. Svinje trebaju imati dovoljnu podnu povrinu za leanje izraenu tako da omoguuje svim svinjama istodobno normalno leanje i slobodan prilaz pojilicama ili hranilicama. 2.6. Mjesta za leanje trebaju biti udobna i suha, a na njima se ne smiju zadravati tekuine. 2.7. Pri upotrebi betonskih reetkastih podova ne smiju se prekoraiti sljedee dimenzije za razmake meu reetkama i irinu reetki: Razmak i irina reetki
Kategorija ivotinja Sisajua prasad Odbijena prasad Tovljenici, nerasti Nazimice, krmae Najvei razmak meu reetkama (mm) 11 mm 14 mm 18 mm 20 mm Najmanja irina reetki (mm) 50 mm 80 mm

2.8. Betonski podovi s reetkama trebaju biti napravljeni i postavljeni tako da su reetke ravne, bez izboina, a rubovi trebaju biti zaobljeni. 2.9. Reetke od metala ili umjetnog materijala na podu kod sisajue prasadi ne smiju biti udaljene jedna od druge vie od 10 mm, a kod odbijene prasadi vie od 12mm. Kod lijevanog eljeza doputa se odstupanje uvjetovano proizvodnjom od 0,5 mm.

3. Vezanje svinja
Zabranjeno je dranje svinja na vezu.

Zagreb, rujan 2008.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

4. Klima u objektima za svinje


4.1. Izmjena zraka, praina, temperatura, relativna vlaga i koncentracija plinova trebaju biti unutar granica koje nisu tetne za ivotinje. Svinje ne smiju biti drane u okoliu u kojem je prisutna velika vlanost i visoka temperatura. U objektima za dranje svinja ne smije dolaziti do nagle promjene temperature. 4.2. U objektima treba postojati mogunost prirodnog prozraivanja ili ureaji za automatsku ventilaciju. Takve je ureaje potrebno kontinuirano pratiti i njima upravljati te ih odravati tako da se osigurava njihov pravilan rad. Uz osiguranu stalnu i dovoljnu izmjenu zraka u podruju gdje borave ivotinje ne smije se stvarati tetan propuh, a treba se osigurati odvoenje tetnih plinova. 4.3. Ako je razina iritirajuih ili tetnih plinova u objektu neugodna za ljude, neugodna je i za ivotinje te moe uzrokovati bolesti dinog sustava. 4.4. Prisutnost amonijaka pouzdan je znak stvaranja tetnih plinova, a pri koncentraciji od 20 ppm u zraku u objektima u kojima se dre svinje potrebno je poduzeti mjere za njegovo uklanjanje. Koncentracija amonijaka od 10 do 15 ppm moe se osjetiti mirisom, a koncentracija amonijaka od 25 do 35 ppm izaziva iritaciju nosa i oiju kod ljudi. 4.5. Ventilacija treba biti primjerena veliini i kategoriji ivotinja koje se dre u objektu. 4.6. Treba biti osiguran alarmni sustav koji e upozoriti vlasnika ako doe do kvara automatske ventilacije u objektima u kojima izmjena zraka ovisi o radu ventilatora. 4.7. Poto svinje imaju smanjenu mogunost znojenja i loe reagiraju na visoke temperature, treba im u objektu u kojem borave omoguiti hlaenje. Hlaenje se moe osigurati puhanjem hladnog zraka iznad njih, postavljanjem tueva s vodom ili se jednostavno jedan dio poda stalno vlai vodom iz slavine. Pritom trebamo voditi rauna o tome da jedan dio prostora treba biti suh kako bi ivotinje imale mjesto za leanje ako se ele maknuti s dijela koji se hladi. 4.8. Raspon temperatura u objektu s obzirom na kategoriju svinja: Temperature u objektu
Kategorija svinja Sisajua prasad Odbijena prasad (3-4 tj.) Odbijena prasad (5 tj. na dalje) Tovljenici, nerasti Nazimice, krmae Temperatura (C) 25-32 27-32 22-27 15-21 15-20

8

Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

5. Rasvjeta
5.1. ivotinje u objektima ne smiju biti cijelo vrijeme u mraku. Tamo gdje nema dovoljno prirodne svjetlosti, treba biti osigurana primjerena umjetna rasvjeta i to jaine od najmanje 40 luksa najmanje osam sati dnevno. 5.2. U sluaju koritenja umjetnog osvjetljenja, treba odrediti vrijeme za odmor ivotinja tijekom kojega ivotinje trebaju biti u mraku. 5.3. Na raspolaganju treba biti i stalan dovoljno jak izvor svjetla, tako da je u svako doba mogue obaviti pregled svinja.

6. Buka
6.1. Buka ne smije biti via od 85 decibela. Potrebno je izbjegavati stalnu ili iznenadnu buku. 6.2. Ventilatori, strojevi za hranjenje i drugi strojevi trebaju biti konstruirani, postavljeni, odravani i upotrebljavani tako da proizvode to je mogue manje buke.

7. Hrana i voda
7.1. Oprema za hranjenje i napajanje treba biti dizajnirana, konstruirana, smjetena i odravana tako da je mogunost oneienja hrane i vode svedena na najmanju moguu mjeru. 7.2. Svjea pitka voda treba biti dostupna svim svinjama u dostatnim koliinama. Oprema za napajanje treba biti prilagoena veliini skupine i to tako da je za 15 svinja osigurana jedna pojilica s primjerenim dotokom vode. 7.3. Pojilice trebaju biti na odgovarajuoj visini ovisno o kategoriji svinja. 7.4. Sve svinje starije od dva tjedna trebaju cijelo vrijeme imati pristup svjeoj i istoj vodi za pie u dovoljnim koliinama. 7.5. Dnevna potronja vode u svinja ovisi o temperaturi okolia i tjelesnoj masi svinja. Sljedea tablica prikazuje dnevne potrebe vode u odnosu na razliite kategorije svinja: Potrebe svinja za vodom
Kategorija svinja Nerasti ili odstavljene krmae Krmaa s prasadi Tovljenici: 25 kg 45 kg 65 kg 90 kg
Zagreb, rujan 2008.

Dnevna potronja vode (l/dan) 12 15 25 45 35 57 79 9 12


9

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

7.6. Svinje treba hraniti najmanje jednom dnevno. 7.7. Svinjama treba biti osigurana dostatna koliina primjerene hrane da bi odrale dobro zdravlje i kondiciju, a s obzirom na potrebe za rastom, tijekom suprasnosti ili laktacije. 7.8. Pri hranjenju svinja koje se dre skupno, kao i kod restriktivnog hranjenja, potrebno je osigurati da sve svinje istodobno imaju pristup do hranilica, tj. za svaku se ivotinju treba osigurati hranidbeno mjesto. 7.9. Kod automatskog sustava hranjenja suhom hranom za svaku ivotinju treba postojati jedno hranidbeno mjesto, a kod automatskog sustava hranjenja tekuom hranom i napojem treba postojati jedno hranidbeno mjesto za svakih osam ivotinja. 7.10. Ako se za hranjenje svinja koristi automatska oprema, u sluaju da se ona pokvari, treba biti osiguran drugi primjereni nain hranjenja svinja. 7.11. Najmanja je irina hranidbenog mjesta pri skupnom dranju po pojedinoj ivotinji i kategoriji ivotinja sljedea: irina hranidbenog mjesta po svinji
Kategorija ivotinja Teina do 15 kg do 30 kg do 40 kg do 50 kg do 60 kg do 85 kg do 110 kg irina hranidbenog mjesta 12,00 cm 18,00 cm 21,00 cm 24,00 cm 27,00 cm 30,00 cm 33,00 cm 40,00 cm

Odbijena prasad, tovljenici, nerasti

Nazimice, krmae, nerasti

8. Kontrola svinja
8.1. Uestalost i detaljnost pregleda svinja treba biti takva da se osigura dobrobit ivotinja, a najmanje jednom dnevno. 8.2. ee preglede potrebno je obavljati u posebnim situacijama, kao npr. za jako toplog vremena, kod pojave bolesti ili u sluaju kad se oekuje prasenje te kod sastavljanja/mijeanja skupina svinja. 8.3. Pregled treba ukljuivati i rad automatske opreme za hranjenje ili napajanje, ako je ona instalirana. 8.4. Osoba odgovorna za svinje treba biti u stanju prepoznati poremeaje zdravstvenog stanja svinja te poduzeti potrebne mjere da se osigura zatita ivotinja, a u sluaju potrebe osigurati veterinarsku zatitu svinja. Promjene zdravstvenog stanja ukljuuju: odvajanje od drugih svinja
10 Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

odbijanje hrane promjene fecesa i urina smanjenje proizvodnje ili plodnosti povraanje promjene boje koe drhtanje kihanje kaljanje teko disanje epavost edemi (otekline)

8.5. Bolesnim i ozlijeenim svinjama odgovarajui tretman i njega trebaju biti osigurani to je prije mogue. Ako je to potrebno, takve se ivotinje trebaju odvojiti od ostalih ivotinja. 8.6. Posjednik svinja treba osigurati voenje propisanih evidencija o uginulim ivotinjama te ga dati na uvid na zahtjev veterinarskog inspektora.

9. ienje objekata
Frekvencija ienja objekata u kojima su smjetene svinje ovisi o nainu dranja svinja, tipu poda i gustoi naseljenosti. Primjerice odjeljke s punim podovima treba istiti dnevno. Ne smije se dopustiti nakupljanje urina i fecesa u objektu do te mjere da se ugrozi zdravlje i dobrobit ivotinja ili da se ometa normalni instinkt svinja za odvajanjem podruja na kojem se odmaraju i lee od podruja na kojem obavljaju nudu.

IV. POSEBNI UVJETI ZA RAZLIITE KATEGORIJE SVINJA


1. Posebni uvjeti za krmae i nazimice
1. Dranje u skupinama 1.1. Krmae i nazimice trebaju biti smjetene u odjeljke za prasenje prije poetka prasenja da bi se navikle na novi okoli. 1.2. Krmae i nazimice trebaju se drati u skupini u razdoblju koje poinje etiri tjedna nakon osjemenjivanja i zavrava tjedan dana prije oekivanog prasenja. 1.3. Na farmama s manje od 10 krmaa odnosno nazimica ivotinje se mogu drati pojedinano ako u odjeljku ima dovoljno prostora da se mogu nesmetano okrenuti.
Zagreb, rujan 2008. 11

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

1.4. Ako se pojave znakovi tekih borbi nakon stvaranja skupina, potrebno je odmah poduzeti prikladne mjere za smirivanje ivotinja (npr. opskrbljivanjem ivotinja dodatnim materijalom za manipulaciju) ili izdvajanje posebno agresivnih ili ugroenih ivotinja iz skupine. 2. Potreban prostor kod dranja u skupini 2.1. Za skupno dranje krmaa odnosno nazimica na raspolaganju treba biti osigurana, ovisno o veliini skupine, slobodna podna povrina sa sljedeim minimalnim vrijednostima: Podna povrina
Najmanja povrina za skupine do 5 ivotinja (m2 po ivotinji) 1,80 2,50 Najmanja povrina za skupine od 6 do 39 ivotinja (m2 po ivotinji) 1,64 2,25 Najmanja povrina za skupine vee od 40 ivotinja (m2 po ivotinji) 1,50 2,05

nazimice krmae

2.2. Od gore navedenih vrijednosti najmanja povrina punog poda od 0,95 m2 po nazimici odnosno 1,30 m2 po krmai treba biti tako izvedena da udio perforiranog poda ne prelazi 15 posto. 3. Oblik odjeljka 3.1. Kod skupnog dranja est i vie svinja svaka strana boksa treba biti dua od 2,8 m. 3.2. Kod skupnog dranja do pet svinja bar jedna strana treba biti dua od 2,4 m.

Dranje krmaa i nazimica u skupinama


12 Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

4. Pojedinano dranje krmaa i nazimica do ulaska u prasilite 4.1.Odjeljci za pojedinano dranje nazimica i krmaa koje se ne mogu drati u skupinama trebaju imati osigurane najmanje sljedee mjere: Veliina odjeljaka
Kategorija svinja Nazimice Krmae
1 2

irina odjeljka (cm) 60,00 65,00

Duina odjeljka1 (cm) 170,00 190,00

od unutarnjeg ruba valova 2 ukljuujui enske rasplodne svinje neposredno prije osjemenjivanja

4.2. Kod pojedinanog dranja veliina odjeljka nije manja od duine svinje na kvadrat, a unutarnje stranice odjeljka nisu krae od 75 posto duine svinje (duina svinje mjeri se dok stoji, i to od vrha nosa do osnove repa). 4.3. Gore navedeno nije primjenjivo kod krmaa u razdoblju od sedam dana prije prasenja pa do odbia prasadi. 5. Pojedinano dranje krmaa i nazimica u prasilitu 5.1. Nazimice i krmae mogu se drati odvojeno u prasilitima u tjednu prije oekivanog prasenja i za vrijeme prasenja i dojenja. 5.2. Prostor za prasenje treba biti tako napravljen da prasad moe nesmetano sisati. Veliina prostora za svinju, ukljuujui prostor za leanje prasadi, ne smije biti manja od sljedeeg: Veliina prostora za krmau s prascima
Teina sisajue prasadi (kg) Do 10 kg Vie od 10 kg Prosjek skupine Minimalna povrina (m2/ krmai) 4,00 5,00

5.3. Barem jedna treina poda odjeljka za prasenje treba biti zatvorena. Elementi za odvodnjavanje u podruju za leanje svinja s perforacijom od maksimalno pet posto smatraju se zatvorenim podrujima. 5.4. Odjeljci za prasenje u kojima se krmae i nazimice mogu slobodno kretati trebaju imati mogunost za zatitu prasadi, kao to su npr. zatitne ipke. 5.5. Iza krmae ili nazimice treba se nalaziti dovoljno velik slobodni prostor koji im omoguuje nesmetano prasenje ili pomaganje pri prasenju. 5.6. Dio gdje se nalazi prasad treba biti zatien zatitnom reetkom, suh i topao
Zagreb, rujan 2008. 13

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

(32 C), grijan lampom ili sustavom podnog grijanja, s dovoljno stelje ili drugog materijala za pokrivanje poda. 7. Hrana 7.1. Suprasnim krmaama koje ne doje treba davati dovoljne koliine hrane. 7.2. Svim suprasnim svinjama treba takoer osigurati dovoljno hrane s visokim udjelom sirove vlaknine te dovoljne koliine energetski bogate hrane kako bi ivotinje bile site te zadovoljile potrebu za vakanjem. 8. Njega 8.1. Suprasne krmae i nazimice treba po potrebi tretirati protiv ektoparazita i endoparazita prije njihova premjetaja u odjeljke za prasenje. 8.2. Tjedan dana prije oekivanog prasenja, bree krmae i nazimice treba smjestiti u odjeljke za prasenje te one na raspolaganju trebaju imati ist, primjereno suh prostor za odmor i primjerene materijale za gradnju gnijezda, osim ako to nije onemogueno zbog sustava perforiranog poda i naina odstranjivanja gnoja. 8.3. Krmaama i nazimicama treba biti omoguen materijal kojim e se zanimati, kao npr. slama ili drugi materijal odnosno predmeti za zadovoljenje njihovih etolokih potreba radi spreavanja grizenja repova i drugih poremeaja ponaanja.

Odjeljak za prasenje

14

Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

2. Posebni uvjeti za prasad prije odbia


1. Prostor (kutija) za leanje 1.1. Potrebno je osigurati dovoljno velik dio povrine poda za leanje prasadi tako da sva prasad moe leati istodobno. 1.2. Prostor za leanje treba biti prekriven steljom ili nekim drugim materijalom, treba imati zaobljenu i suhu povrinu i treba pruati dostatnu zatitu od pothlaivanja pomou primjerice sustava podnoga grijanja ili lampi za grijanje koje trebaju biti zatiene od krmae i prasadi. 1.3. U sluaju da je krmaa uklijetena, prasadi treba biti omogueno nesmetano sisanje. 2. Vrijeme odbijanja 2.1. Prasad se smije odbiti od sise tek u dobi od 28 dana, osim ako zbog dobrobiti krmae ili prasadi nije nuan raniji prestanak dojenja. 2.2. Prasad se ipak smije odbiti od sise i do sedam dana prije roka ako postoji opasnost prenoenja uzronika bolesti, uz uvjet da ih se prenese u posebne objekte koji su odvojeni od prostora u kojim se nalaze krmae. Prije unoenja prasadi objekti trebaju biti prazni, temeljito oieni i dezinficirani.

3. Posebni uvjeti za prasad od etvrtog do desetog tjedna starosti, tovljenike i svinje namijenjene daljnjem uzgoju odnosno rasplodu
1. Potreban prostor kod dranja u skupini 1.1. Prasad odbijena od sise, tovne svinje i svinje namijenjene rasplodu dre se u skupinama. Pri tome svakoj ivotinji treba biti na raspolaganju slobodna podna povrina sljedeih najmanjih dimenzija:

Zagreb, rujan 2008.

15

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

Slobodna podna povrina


Masa ivotinje1 (kg) do 20 do 30 do 50 do 85 do 110 Vie od 110 1 Prosjek skupine 2 Odjeljci koji nemaju reetke cijelom duinom poda, trebaju imati suhu i dostatno veliku povrinu za leanje. 3 Pri dranju u objektu kod visokih temperatura na koje se ivotinje ne mogu prilagoditi, potrebno je smanjiti gustou naseljenosti i osigurati druge prikladne mogunosti hlaenja (upuhivanje hladnog zraka, tuiranje i dr.). Najmanja povrina2,3 (m2/ivotinji) 0,20 0,30 0,40 0,55 0,65 1,00

1.2. Prasad treba biti smjetena u skupinu to prije nakon odbia i treba biti drana u toj skupini sa to manje mijeanja s prasadi iz drugih skupina. 1.3. Ako prasad nije iz iste skupine, a treba ih spojiti u jednu skupinu, tada to treba uiniti to ranije nakon odbia i to najbolje unutar sedam dana nakon odbia. 2. Sastavljanje skupina 2.1. Spajanje meusobno nepoznatih ivotinja u skupine treba provoditi samo u mjeri u kojoj je to nuno potrebno i to je mogue ranije. Pri tome je potrebno poduzeti preventivne mjere kao naprimjer opskrbljivanje materijalom za manipulaciju ili stvaranje dostatnih mogunosti za izbjegavanje sukoba, tj. za skrivanje. 2.2. Ako se nakon formiranja skupine pojave znakovi tekih borbi, potrebno je neodlono poduzeti prikladne mjere za smirivanje ivotinja (npr. opskrbljivanjem ivotinja dodatnim materijalom za manipulaciju, odvajanje posebno agresivnih ili ugroenih ivotinja od skupine). 2.3. U sluaju skupnog dranja, potrebno je poduzeti prikladne mjere kako bi se agresija u skupini ograniila na najmanju mjeru. Posebno agresivne svinje ili svinje koje su druge svinje ve napale te bolesne ili ozlijeene svinje u sustavima skupnog dranja mogu biti privremeno odvojene od skupine. Za takve je sluajeve potrebno osigurati dovoljan broj zasebnih odjeljaka takve veliine da se svinja moe u njima, kad ih se koristi za jednu ivotinju, barem nesmetano okrenuti ako to nije protivno posebnim veterinarskim preporukama. 2.4. Da bi se omoguilo mijeanje svinja, upotreba sredstava za smirenje doputena je samo u izuzetnim sluajevima i to samo od veterinara.

16

Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

Tovljenici u intenzivnoj proizvodnji

4.Posebni uvjeti za neraste


4.1. Odjeljci za neraste trebaju biti tako napravljeni da se nerasti mogu bez tekoa okrenuti te uti, namirisati i vidjeti druge svinje. Za leanje treba biti osigurana puna, meka povrina. 4.1. Odrasli nerast treba na raspolaganju imati: najmanje 6,00 m2 slobodne podne povrine ili najmanje 10,00 m2 slobodne podne povrine bez prepreka (hranilica i dr.), ako se odjeljak koristi za pripust. 4.3. Zidovi odjeljka trebaju biti dovoljne visine da sprijee preskakanje ili penjanje nerasta. 4.4. U odjeljak se ne smije ulaziti bez ploe za tjeranje i treba uvijek voditi rauna o tome da se bude u mogunosti lako pobjei iz odjeljka ako nerast postane agresivan.

Zagreb, rujan 2008.

17

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

Odjeljak za nerasta, gospodarstvo

Odjeljak za nerasta, farma

18

Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

5. Zahvati
5.1. Doputene zahvate smiju izvoditi samo veterinari ili druge odgovarajue osposobljene osobe pod nadzorom veterinara. 5.2. Doputeni zahvati su: a) bruenje ili rezanje zubi ako: prasad nije starija od sedam dana nakon postupka nastaje glatka povrina i ne provodi se rutinski nego kako bi se izbjegle daljnje ozljede krmaa pri dojenju ili grizenje repova druge prasadi. b) skraivanje kljova nerasta zbog: spreavanja ozljeivanje drugih ivotinja ili ljudi ili sigurnosnih razloga. c) rezanje dijela repa ako: prasad nije starija od sedam dana ili su svinje starije od sedam dana, te u tom sluaju zahvat moe obaviti samo veterinar nakon davanja djelotvorne anestezije i uz upotrebu lijekova protiv boli nakon zahvata se uklanja najvie polovica repa i ako je zahvat nuan kako bi se izbjegle daljnje ozljede ivotinja. d) kastriranje nerasta ako: nisu stariji od sedam dana ili su stariji od sedam dana, te u tom sluaju zahvat moe obaviti samo veterinar nakon davanja djelotvorne anestezije i uz upotrebu sredstava protiv boli nakon zahvata.

6. Posebni uvjeti za dranje minijaturnih svinja


6.1. Minijaturne svinje se, osim u iznimnim vremenskim uvjetima, dre u stajama sa stalnim pristupom ispustu. Najmanja povrina odjeljka iznosi 2,00 m2 po svinji, a najmanja povrina ispusta 10,00 m2 po svinji. 6.2. Svinje se trebaju drati u skupinama od barem dvije ivotinje. 6.3. Svinjama treba na raspolaganju biti suha i nasteljena povrina za leanje. 6.4. Na prostoru za ispust treba predvidjeti vrsto mjesto za hranjenje i kaljuu za valjanje u blatu.

Zagreb, rujan 2008.

19

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

Minijaturna vijetnamska svinja

7. Uvjeti za zatitu svinja pri ekstenzivnom nainu dranja


7.1. Standardi koji se primjenjuju na svinje drane u objektima odgovarajue se primjenjuju i u ekstenzivnim uvjetima dranja svinja. 7.2. Mjesta za prasenje i uzgoj svinja trebaju biti topla i suha. 7.3. Svim svinjama treba biti osigurano odgovarajue sklonite tijekom zime odnosno mogunost hlada tijekom ljeta. 7.4. Pri dranju svinja izvan objekata potrebno je osigurati primjerena mjesta za hranjenje i napajanje svinja. Osoba odgovorna za svinje treba mladim ili plaljivim svinjama koje mogu biti izloene agresiji od strane ostalih svinja osigurati pristup hrani ili ih odvojiti u drugu skupinu svinja.

V. ZATITA SVINJA PRI PRIJEVOZU


1. Opi uvjeti prijevoza
1.1. Smatra se da je prijevoz ivotinja, pogotovo na dugim putovanjima, jedan od najstresnijih dogaaja u ivotu ivotinje koji znatno utjee na zdravlje ivotinje (stres, smanjenje otpornosti i loiji imunoloki odgovor na razliite uzronike bolesti), a i na dobrobit ivotinja jer su ivotinje uplaene, uznemirene, umorne i s njima se esto ne postupa dovoljno obzirno.
20 Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

Prijevoz poinje pokretanjem prve ivotinje radi utovara na prijevozno sredstvo i ukljuuje utovar, putovanje (samu vonju), sva mjesta stajanja i/ili odmaranja i, po potrebi, pretovara ivotinja te njihov istovar na mjestu odredita. 1.2. Potrebno je unaprijed poduzeti sve potrebne mjere kako bi se na najmanju moguu mjeru smanjila duljina putovanja ili kanjenja i zadovoljile potrebe ivotinja tijekom putovanja, a osobito ako se ivotinje prevoze radi klanja. 1.3. Za prijevoz su sposobne samo ivotinje koje mogu samostalno hodati na sve etiri noge bez bolova i pomoi. 1.4. Ozlijeene i bolesne ivotinje mogu se prevesti do veterinarske organizacije radi lijeenja, ali ne i na klanje. Takve ivotinje trebaju biti usmrene na gospodarstvu, a njihovi trupovi u to kraem vremenu prevezeni do klaonice. 1.5. Ovdje su nabrojeni samo neki sluajevi kada se ivotinje ne prevoze na klanje: kolike (grevi), prijelomi, otvorene rane, velike kile, ispad maternice ili enke koje se zbog tekoa pri porodu ne mogu ustati, kao i sluajevi proljeva ivotinja, poviene temperature, poremeaji opeg zdravstvenog stanja u to se ukljuuje obilni iscjedak iz nosa, usta i oiju, ivotinje s jakim kaljem i drugo.

2. Ponaanje ivotinja
2.1. Da bi se pri manipulaciji ivotinjama nepotrebne patnje i stres sveli na to je mogue manju mjeru, potrebno je poznavati naine ponaanja pojedinih vrsta ivotinja. Sa svinjama treba postupati obzirno, bez galame i u skladu s naelima sigurnosnog podruja. 2.2. Kao pomo kod pokretanja svinja mogu se koristiti tapovi s plastinim ili krpenim trakama na vrhovima kojima se svinje usmjerava te drvene ili plastine ploe koje radnici nose u rukama hodajui iza svinja. 2.3. Upotreba elektrogonia se ne preporuuje jer je vrlo tetna za svinje i uzrokuje povienje tjelesne temperature i poveani postotak uginua zbog zatajenja srca (sranog udara). 2.4. Svinje e se uplaiti hodanja po materijalu koji nikada prije nisu upoznale tako da ih je dobro pustiti odreeno vrijeme da istrae svoj okoli. 2.5. Pri projektiranju objekta za smjetaj svinja u obzir se treba uzeti i njihova potreba za kontrolom svog vlastitog prostora. Domae ivotinje pokuat e pobjei ako ovjek zaduen za brigu o njima prie blie od odreene udaljenosti. Ta je kritina udaljenost koja se oznaava kao sigurnosno podruje razliita i kod razliitih vrsta ivotinja i meu jedinkama iste vrste, a ovisi i o prethodnim iskustvima ivotinja u kontaktu s ljudima. ivotinje koje su uzgajane u neposrednoj blizini ljudi, odnosno pitome ivotinje imaju malo sigurnosno podruje, dok kod ivotinja koje su drane u slobodnom ili ekstenzivnom uzgoju sigurnosno podruje moe iznositi od jednog do vie metara. Osoblje zadueno za brigu o ivotinjama treba izbjegavati neoekiZagreb, rujan 2008. 21

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

vane ulaze u sigurnosno podruje jer moe izazvati paninu reakciju ivotinja, to moe dovesti do agresije ili pokuaja bijega. Uznemirene ivotinje imat e vee sigurnosno podruje od mirnih ivotinja. 2.6. Osoblje koje se brine o ivotinjama treba se pri pokretanju ivotinja koristiti tokom ravnotee u ramenom podruju ivotinje tako da: a. kad se ivotinja treba pomaknuti prema naprijed pristupa joj iza toke ravnotee b. kad se ivotinju eli pomaknuti unazad pristupa joj ispred toke ravnotee. Primjer sigurnosnog podruja (primjer u goveda, a ista naela vrijede i za svinje)

Obrazac kretanja osoblja da bi se ivotinje koje se kreu prolazom kretale prema naprijed

22

Zagreb, rujan 2008.

Vodi o zatiti svinja na farmama

2.7. Domae ivotinje imaju veliku irinu vidnog polja, ali imaju ogranien vid prema naprijed, kao i slabu dubinu vida. To znai da mogu vidjeti objekte i kretanje pokraj i iza sebe, dok mogu procijeniti udaljenost samo onih objekata koji su ravno ispred njih. 2.8. Isto tako domae ivotinje imaju vrlo dobro razvijen osjet njuha i mogu razliito reagirati na mirise u okolici. Mirisi koji uzrokuju strah ili druge negativne odgovore trebaju se uzeti u obzir kada se barata sa ivotinjama. 2.9. Domae ivotinje imaju vei raspon frekvencije sluha nego ljudi, a takoer su puno osjetljivije na vie frekvencije. Stalna glasna ili nagla buka moe dovesti do panike meu ivotinjama.

VI. ZATITA SVINJA PRI KLANJU


1. Klanje ivotinja potrebno je obaviti tako da se ivotinje potede nepotrebnih patnji, boli i stresa. I u uvjetima intenzivne proizvodnje i u domainstvima esto je zbog nedostatka znanja i treninga, kao i nedostatnog nadzora, ugroena dobrobit ivotinja tijekom klanja. 2. Zabranjeno je klanje ivotinja bez omamljivanja, s iznimkom klanja peradi i kunia u domainstvima za vlastite potrebe. 3. Nakon omamljivanja jednim od propisanih naina, ivotinje trebaju biti iskrvarene prije nego to im se pone vraati svijest, a to je unutar 20 (dvadeset) sekundi. U domainstvu se ne smiju klati goveda bilo koje starosti, kao ni kopitari. 4. Od osobite je vanosti za dobrobit ivotinja pravilna primjena pitolja za omamljivanje kao to je prikazano: Prikaz toke za primjenu pitolja za omamljivanje

Optimalni je smjetaj pribora za omamljivanje kod svinje na sredinjoj liniji tono iznad oiju, usmjeren ravno prema kraljenici.

Zagreb, rujan 2008.

23

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - UPRAVA ZA VETERINARSTVO

VII. LITERATURA
1. Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine, broj 135/06) 2. Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zatitu ivotinja na farmama (Narodne novine, broj 136/0) 3. Pravilnik o zatiti ivotinja pri klanju ili usmrivanju (Narodne novine, broj 39/98) 4. Pravilnik o zatiti ivotinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka (Narodne novine, broj 7/07) 5. Vodi za postupanje s papkarima, kopitarima i nojevima (goveda, ovce, koze svinje, konji, nojevi) od dolaska u klaonicu do omamljivanja, klanja i nastupa smrti 6. Terrestrial Animal Health Code, Section 3.7., World Organization for Animal Health (OIE) http://www.oie.int/eng/normes/mcode/en_chapitre_1.7.5.htm 7. Opinion of the Scientific Panel on Animal Health and Welfare on a request from the Commission related to animal health and welfare in fattening pigs in relation to housing and husbandry, Question number: EFSA-Q-2006-029, European Food Safety Authority (EFSA) http://www.efsa.europa.eu/EFSA/ efsa_locale-1178620753812_1178654659432.htm 8. Opinion of the Scientific Panel on Animal Health and Welfare (AHAW) on a request from the Commission related to welfare of weaners and rearing pigs: effects of different space allowances and floor types, Question number: EFSA-Q-2004-077, http://www.efsa.europa.eu/EFSA/efsa_locale-1178620753812_1178620775454.htm 9. Animal health and welfare aspects of different housing and husbandry systems for adult breeding boars, pregnant, farrowing sows and unweaned piglets[1] - Scientific Opinion of the Panel on Animal Health and Welfare, Question number: EFSA-Q-2006-028, http://www.efsa.europa.eu/EFSA/ efsa_locale-1178620753812_1178655708740.htm

24

Zagreb, rujan 2008.