Jakob Plavi Pelar iz Vinkovaca

MOJ NAIN PELARENJA

Prema pisanju mnogih iskusnih pelara nisam jedini koji nastojim pelarstvo radititi ekonomino i korisno. Tako mnoge radnje koje su za poetnike obavezne, ja ne obavljam. Klasine preglede u proljee, niti u jesen, kuckanje zimi i oslukivanje na letu i neke druge poslove koje si iskusni pelar moe dopustiti ne radim. Meutim sve bitne radnje oko razvoja i lijeenja od bolesti ne proputam. Konice otvaram samo kad su potrebne odreene radnje. Pele ne prihranjujem sirupom nego ostavljam vee zalihe u jesen, tako i u meditu po 2 okvira meda koje u proljee otklapam i usput poprskam sa vodom odreene preparate. Koristim pojila za davanje u proljee lijeka protiv nozemoze i eventualno drugih bolesti. Medite u jesen ne zatvaram niti u proljee otvaram. Najvie pratim svakog pelca na letu i vidim ako je neki sumnjiv, tada ga pregledam. Dakle, pored praenja leta, kod otklapanja mednih okvira vidim snagu pelca pa toliko otklopim, meda prema njegovoj snazi, a kako se pelci razvijaju tako sve vee plohe meda otklapam da mi eventualno kristaliziran med prerade i prenesu oko klupka. Dakle, mojim nainom pelarenja skoro ne trebaju hranilice. Pokuao sam u ljetno bespano vrijeme dati vodu u hranilice ako je potrebno sa nekim lijekom to je uspijelo, dakle bez sirupa. Otvaram jo kod dodavanja satnih osnova ili ve izraenih novih okvira koje grade pomoni pelci i nukleusi. U vrijeme rojevnog nagona pratim opet izvana drutva koja se brade i tada ih cijela pregledam. Kod vrcanja otvaram samo medite, a ako pomaem slabie zatvoreno leglo od jakih drutava stavljam u medite. Medita kod osnovnih pelaca koristim i za izradu saa i to na taj nain da na krajeve stavljam jedan ili dva okvira sa satnim osnovama jer u meditu pele nikada ne grade trutovsko sae. Kada satne osnove napola izgrade stavljam ih u plodite. Stalnim seljenjem iz pae u pau postiem to da su mi drutva uvijek jaka, odnosno u zimu ulaze jaka i sa dovoljno hrane pa ih ne

moram prihranjivati, kao pelari koji na to nepaze, pa u proljee moraju troiti dodatna sredstva i vrijeme za razvoj prihranjivanjem. Matice odgajam u nukleusima sa tri ili pet okvira prenoenjem kui sa mobilnog pelinjaka, a po oplodnji mjenjam dodavanjem u medite cijelog nukleusa preko novina, a po spajanju maticu premjetam u plodite. Na mobilnom pelinjaku osim osnovnih drutava drim i polovinu pomonih drutava i velik dio nukleusa tako da stalno mogu pomagati proizvodna drutva i praviti odrojke za oplodnju matica. Matinjaka imam dovoljno od tihe izmjene, jednim djelom i rojevnih, a kako drutva uzimljavam sa dvije matice u A konicama sa duplim meditem u proljee kada ih spajam i vadim drugu maticu iz gornjeg medita, ja prvo napravim vrlo mali otvor za spajanje, a obezmatieno drutvo povue nekoliko matinjaka slinih tihoj izmjeni i na taj nain dobijem dovoljno kvalitetnih matinjaka za vlastitu obnovu matica. Kako preko godine proizvedem dosta mladih matica, selekciju obavljam poslije oplodnje i samo dobre prenosim u pelinjak za zamjenu. Kod kue takoer imam barem polovinu zajednica seleeg pelinjaka, pa i na taj nain ne dolazim u krizu oko odravanja seleeg pelinjaka. Po konici ostvarujem prihod od 30-60 kg, a u nekim sezonama i do 100 kg meda. Na pelinjaku nastojim voditi strogu evidenciju stanja i radova svih zajednica. Evidenciju pelinjih zajednica vodim na kartonu na vratima svake zajednice, a ope stanje u pelarskoj knjizi. Evo primjera zabiljeki u jednoj godini na kartonu pelca br. 44: - 08.03. Otklopio jedan okvir u meditu i oprskao nozecidom, - 17.03. Otklopio drugi okvir u meditu i oprskao nozecidom, - 28.03. Stavio dvije Bayvarol trake, - 10.04. Dao jedan mladi izgraeni okvir do legla, dobar, - 25.04. Dao satnu osnovu i izvadio Bayvarol, - 18.05. Prilikom vrcanja stavio satnu osnovu u medite, - 05.06. Prilikom vrcanja stavio satnu osnovu u medite, - 08.07. Sredio plodite, dosta blokiran, - 27.07. Pri zadnjem vrcanju stavio Bayvarol, - 01.09. Izvadio Bayvarol, izgleda dobar za zimovanje. Evo primjera opih zabiljeki u pelarskoj knjizi za 1994.g. ZIMOVANJE NA BORINCIMA

Nastavak blage zime s konce prole godine od 06.01. jo toplije do + 10, a 08.01. + 16 i pele lete, umjereno toplo do 16.01. temperatura od ujutro oko +2, a u podne do + 8 od 17.01. hladnije, 19.01. i 5, 20.01. pada snijeg, a od 22. zahladilo jutarnja temperatura 7 do 8 u podne oko 2. Od 25.01. toplije +6, 26. kia, toplije do kraja mjeseca. Od 01.02. jo toplije , 04.02. +16 pele poinju nositi prah sa lijeske. Od 05.02. temperatura +8 do +10 dnevna , a jutarnja +2 do +4. Od 10.02. zahladilo ujutro +1 do +2dnevna +4 do +5. 13.02. pada snijeg, vijavica i jak istonjak. 14.02. temperatura ujutro 9 u podne +6, 17.-19.02. pao snijeg 40 cm, temperatura -3 do 5 ujutro u podne 0 do +2. 22.02. ujutro 12 u podne +2. Od 24.02. toplije snijeg se topi, 26.02. +10 pele pomalo nose praak, do kraja mjeseca toplije, a pele nastavljaju nositi praak sa kasnije lijeske. Poetak 3. mjeseca vremenski uvjeti se poboljavaju i poinje cvjetati vrba cica maca. Na pelinjaku nekoliko drutava stradalo od varoe i ima dosta slabih. Vrijeme promjenljivo, jedan dan toplije drugi hladnije, a pele za vrijeme lijepog vremena nose praak. 14.03. zahladilo i kia, a 15.03. cvjetaju kajsije (rano). Do kraja mjeseca vrijeme promjenljivo, cvjetaju bijele ljive, breskve i mrtva kopriva. 28.03. slab mraz. 04.04. poslije nekoliko hladnijih dana opet lijepo, pele lete i dolaze sa obilnim koaricama praka. Od 05.04. zahladilo temperatura +4 do 12. 14. i 15. 04. toplo i pele i pele posjeuju iscvjetale jabuke. 16. 04. opet hladnije i pele skoro i ne lete. 21./22. 04. odselio sam pelinjak u mjesto Kladavac kod Babine Grede na uljanu repicu. U repici vrijeme promjenljivo i prohladno, ali dobri pelci su imali dosta dobar unos nektara, tako da sam 12. i 13. 05. na pokretnom pelinjaku vrcao oko 550 kg meda. 13./14. svibnja preselio sam pelinjak na bagrem pored Mrzovia. 14. i 15. vrijeme je bilo pogopdno, a zatim su poele velike vruine (28do 30) i bagrem vene pa se bojim da e podbaciti. U bagremu sam izvrcao pomona drutva i dobio neto oko 50 kg meda, a 22. i 23.05. izvrcao sam samo 230 kg bagrema. 23.05. preselio sam u Voinaku umu u amorfu, gdje sam izvrcao pomona drutva 120 kg meda. U amorfi loe vrijeme, kie i vjetrovi unosa je bilo samo par kilograma uglavnom praka. Stalno je loe vrijeme do 20. lipnja, kada je poela mediti lipa u gradu pa sam preselio

pelinjak u grad. Lipa je dobro medila pa sam 02.07. vrcao polovicu pelinjaka, a naveer sam zbog prskanja protiv komaraca preselio u Nutar, gdje sam nastavio sa vrcanjem i izvrcao oko 600 kg meda. Sada traju vruine bez kie do 10.07. pa sam pele preselio u Stare Mikanovce na farmu ,,Glavnik'' na suncokret. Suncokret medi vie nego dobro i 22. do 27. 07. vrcao sam oko 1200 kg. Od Ilina do Velike Gospe (15.08.) velike vruine i sua, ali dobro medi i pele su opet napunile konice. Ustanovio sam da pele osim suncokreta posjeuju i neke druge biljke jer donose neki bijeli med za koji nisam ni niti moje kolege utvrdili od kojih biljaka potjee. 20.08. naveer dovezao sam pelinjak u Vinkovce radi vrcanja, ovaj puta sam izvrcao oko 900 kg, a od pelaca kod kue 150 kg. Rujan vrijeme promjenljivo, potkraj mjeseca toplije. Listopad vrijeme loe potkraj mjeseca toplije do 10. studenog kada zahlauje temperatura pada na 2 do 10. Poetak prosinca temperatura jo vie pada ujutro je -5. Od 05. do 13. neto toplije , 14.12. pele pomalo letjele. Od 15.12. zahladnjenje, jutarnja temperatura do 6 u podne oko 0. Od 21. neto blae temperature kreu se oko 0. 29.12. temperatura se penje na 12 i pele su pomalo letjele. 31.12. pada jaka kia. Saetak za 1994.g. Seljenja 21.04. iz Borinaca na Kladavac u repicu, 13.05. iz Kladavca u bagrem kod Mrzovia. 25.05. iz Mrzovia u amorfu kod Voinaca, 15.06. iz Voinaca u Vinkovce na lipu, 02.07. iz Vinkovaca u Nutar radi prskanja, 10.07. iz Nutra u Stare Mikanovce na suncokret, 28.07. iz Starih Mikanovaca u Vinkovce na zimovanje. Vrcanje Repica 500 kg Naknadno 50 kg Bagrem 230 kg Naknadno 120 kg Vaga rasla po konici 16 kg 5 kg

Lipa 600 kg 11 kg Suncokret 1200 kg 20 kg Pelci doma150 kg Bijeli med 900 kg 20 kg _______________________________________________ Ukupno : 3750 75 Veliki znaaj u skraenj pregleda i pretpostavki o medenju ima konica na vagi. Pelac na vagi treba biti dobar. Obino na vagi drim pelca srednje snage, tako da on pri vrcanju daje prosjek cijelog pelinjaka. Moj kolega na vagi dri super pelca i na taj nain vidi koliko meda moe dobiti u pai pod idealnim uvjetima. Ako je paa dopra onda iz sredine medita izvadimo nekoliko okvira, ve prema snazi pelca i dodamo prazne da bi sakupljaice imale gdje unositi nektar. Kako rekoh vaga ima veliko znaenje na seleem pelinjaku radi praenja unosa u pai, a zimi u potronji zaliha. Prema praenju potronje meda zimi pelac od prestanka unosa ujesen pa do prvog proljetnog unosa potroi 6 do 8 kg meda, gledano na A konicu zatienu u vozilu. Ocjena pae moe se utvrivati i na drugi nain, ali dosta nepouzdano, to je jako znaajno kod seleih pelara. Na kraju izlaganja da zakljuim da kod pela i pelarenja treba imati veliko iskustvo, a ne svojeglavost, jer se ona skupo plaa. Zato preporuujem pelarima da u sadanje vrijeme kada se moe zaas ostati bez pela zbog neznanja i nedruenja sa iskusnim pelarima, prate strunu literaturu i ulanjuju se u pelarske udruge, gdje e od starijih pelara uiti i bre i lake ovladati radom sa pelama. Takoer im preporuujem da kupuju strune asopise osobito nau Hrvatsku pelu te da posjeuju struna pelarska predavanja kad god su u prilici da to ine.

Jakob Plavi Pelar iz Vinkovaca

Utjecaj vremenskih prilika na medenje

Veini pelara poznato je da lijepo vrijeme bez vjetra, vlanost zraka i tla, toplina i mirno vrijeme bez vjetra i jo neki drugi faktori utjeu na luenje nektara iz pojedinih biljaka i drugih medonoa. Naprimjer ranim proljetnim medonoama je uglavnom potrebno samo lijepo vrijeme bez jakog vjetra jer vlanost zraka i tla iza zime je dovoljna. One poinju mediti ve na temperaturi letenja pela 14cel., dok ljetne medonoe trebaju i druge uvjete kao vlanost zraka i tla i vie temperature. Rano ljetne medonoe, naprimjer bagrem najbolje medi na temperaturi zraka od 19-26, a ljetne biljke (suncokret, metvica, razne djeteline i druge) trebaju vie temperature od 26-33. Kesten medi kada su temperature iznad 30bez kie. Sline temperture potrebne su i za lipu. Dnevne zapare pogoduju izluivanju nektara. Znaajna je usporedba nizinskih i planinskih krajeva, jer kada su u nizinama previsoke temperature za izluivanje nektara u visinskim e biti pogodne za medenje, jer su tamo nie temperature nego u ravnici. Tako naa najznaajnija medonoa bagrem odlino medi u niim planinama, kada je u nizini temperatura iznad 30. Za jesenske pelinje pae bitno je da nema jutarnje magle i da ima dovoljno vlage odnosno jutarnje rose. Dugogodinjim praenjem cvjetanja najznaajnijih medenoa zanimljivo je i vrijeme cvjetanja pa tako pelari znaju da od cvjetanja kajsije do bagrema prodje oko 6 tjedana (42 dana) u normalnim vremenskim prilikama, a odstupanja od normalnog iz godine u godinu su dosta razliita. Ja sam meu svojim kolegama pelarima poznat kao osoba koja vodi svoje evidencije u pelarstvu pa izmeu ostalog ustanovio sam evidencije i u ovoj oblasti. Evo evidencije vremena cvjetanja pojedinih biljaka i utjecaj razmaka izmeu njih na medenje bagrema.

Cvjetanje pojedinih medonoa

Godina Kajsija 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 13.03 05.04 10.03. 31.03. 20.03. 05.04. 25.03. 06.04. 24.03. 04.04. 06.04. 06.04. 10.04. 28.03. 16.03. 10.03. 24.03. 25.03. 03.04. 15.03. 18.03. 16.04. 20.03. 22.03.

Ulj. Repica Bagrem Kesten Od kajsije Medilo do bagrema 15.04. 30.04. 29.03. 19.04. 13.04. 27.04. 13.04. 09.05. 17.04. 05.05. 25.04. 23.04. 29.04. 25.04. 10.04. 14.04. 06.04. 25.04. 02.05. 21.04. 25.04. 01.05. 15.04. 03.05. 12.05. 17.05. 03.05. 22.05. 17.05. 01.06. 12.05. 22.05. 06.05. 20.05. 16.05. 05.05. 26.05. 20.05. 07.05. 07.05. 25.05. 10.05. 14.05. 13.05. 13.05. 16.05. 20.05. 12.05. 61 42 54 51 57 55 48 46 42 46 42 30 45 53 51 56 61 43 39 58 56 31 45 51 slabo dobro slabo slabo nita slabo dobro dobro dobro srednj dobro odlino dobro nita slabo slabo slabo srednje vr.dobro slabo slabo odlino srednje srednje

13.06. 20.06. 13.06. 28.06. 04.07. 19.06. 04.06. 22.06. 13.06. 17.06. 18.06.

Analaizirajui ovaj period u 24 godinjem razdoblju bile su 4 odline, 8 dobrih, 10 slabih i 2 su potpuno podbacile. Takoer se vidi da to je vrijeme od cvijetanja kajsije do bagrema bilo krae medenje bagrema je je bilo obilnije I obrnuto, ako je vrijeme od cvijetanja kajsije do bagrema bilo dulje medenje je bilo slabije. Idealno je vrijeme za dobro medenje bagrema kada cvjetanje ne zakasni, lijepo vrijeme, vlanost zraka I osrednje temperature, jutarnje rose, bez

magle, popodnevne blage i tople kiice i zapare. U tom sluaju cvijetanje due traje i mogu se dogoditi i dva vrcanja, osobito ako se koristi paa na nizinskom i planinskom bagremu, odnosno ako se pele sele od istoka prema zapadu nae zemlje, gdje do cvjetanja bagrema doe nekoliko dana kasnije. Za suncokret je znaajno da je dobro da pred cvatnju padne dobra kia da natopi zemlju, a onda nastupi lijepo i toplovrijeme. Odluno je i vrsta sjemena ,plodno tlo, agro obrada i zatita i neki drugi faktori. Openito se smatra da magla jako loe utjee na medenje, jer svaki cvijet koji uhvati magla taj vie ne medi, no svaki dan pojavljuju se novi cvjetovi i ako magla prestane medenje se postupno popravlja. Na kraju se moe zakljuiti da medenje jako ovisi o vremenskim prilikama, ali i o pokretljivosti pelara, koji bi mogao i u najloijoj godini potrefiti na mjesta gdje je dobro medilo i njemu bi to bila dobra go Dina.