Seminarski rad

Analiza bilansa stanja Tržnica a.d. Banja Luka

ANALIZA BILANSA STANJA TRŽNICA A.D. BANJA LUKA
(seminarski rad)

Juli, 2008. godine

Seminarski rad

Analiza bilansa stanja Tržnica a.d. Banja Luka

SADRŽAJ
SADRŽAJ...................................................................................................2 UVOD.........................................................................................................3 1.ANALIZA IMOVINSKOG POLOŽAJA..................................4 1.1 Analiza strukture aktive.....................................................................4 1.2 Analiza fiksne imovine........................................................................5 1.3 Analiza strukture obrtne imovine......................................................9 1.4 Analiza investiranog kapitala.............................................................10 1.5 Analiza efikasnosti imovine................................................................10 2.ANALIZA FINANSIJSKOG POLOŽAJA...............................13 2.1 Analiza finansijske ravnoteže.............................................................14 2.2 Analiza zaduženosti i solventnosti.....................................................17 2.3 Analiza održavanja realne vrijednosti kapitala...............................19 ZAKLJUČAK............................................................................................21 LITERATURA..........................................................................................22

2

Banjaluka je ostvarila dobit u iznosu od 2. Što se tiče različitih oblika organizovanja i čestih statusnih promjena. godine. godine. potvrda su postignutih poslovnih rezultata. pored finansijskih pokazatelja. prvi put je dograđen 1966. 3 . što je i očekivati.d. a postojeća zgrada gradske "Tržnice" izgrađena je 1969.d. Poslovananje "Tržnice" odvija se putem dvije osnovne djelatnosti: pružanje usluga tržnica i pijaca na veliko. već duži niz godina ima trend rasta poslovnih rezultata. kada je u Banjoj Luci osnovana prva travnička uprava. i malo i mješovitom robom na veliko i malo. godini "Tržnica" a. a renovirana 2006. Za sve vrijeme svog postojanja "Tržnica" je prošla kroz brojne transformacije i izrašla u veoma jaku kompaniju. Banja Luka UVOD Kontinuitet današnje "Tržnice" datira od 1927. a danas je organizovana kao akcionarsko društvo. Postoje različite ocjene poslovnih rezultata. "Tržnica" je uspostavljena kao travnička uprava u okviru tadašnje Vrbaske banovine. godine. Prvi objekat zatvorenog tipa na "Tržnici" napravljen je 1936. ali odgovarajuća priznanja koja "Tržnica" i njen menadžment u poslijednje vrijeme dobijaju.804 KM. godine. "Tržnica".921.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. U 2006.

155.). tehnička opremljenost i iskorištenje kapaciteta. poslovna aktiva se razdvaja na neuplaćeni upisani kapital. tekuću imovinu (zalihe.750 8. Strukutura poslovne aktive: Kod analize strukture poslovne aktive. pokazuju da se struktura ukupne aktive pomjerila u korist poslovne aktive u odnosu na prethodnu godinu.) god.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. Tekuća (2007.235. osnovna sredstva. odložena poreska sr. % % iznos učešća iznos učešća 33. Banja Luka 1. Kod posmatranog preduzeća to izgleda ovako: Godina Prethodna (2006.124.226.02 100 Redni broj 1 2 3 Oznaka AOP-a 059 060 061 Pozicija Poslovna aktiva Vanbilansna aktiva Ukupna aktiva (1+2) Navedeni podaci u prethodnoj tabeli.98 0. Analiza strukture aktive Struktura ukupne aktive: Kod analize strukture ukupne aktive. dotrajalost fiksne imovine.d. ukupna aktiva se razdvaja na: poslovnu aktivu i vanbilansnu aktivu.972 38. • Analiza obrtne imovine koja obuhvata: strukturu obrtne imovine i brzina obrtanja. struktura poslovne aktive i struktura operativne aktive). Analiza imovinskog položaja obuhvata: • Analiza strukture (struktura ukupne aktive. stalna 4 .722 99. ANALIZA IMOVINSKOG POLOŽAJA Imovinski položaj preduzeća čini aktiva. ulaganje u nekretnine.99 0.stalnu imovinu (nematerijalna ulaganja. • Analiza fiksne imovine (osnovnih sredstava) koja obuhvata: strukturu fiksne imovine.083 30.) god.01 100 38.918 33.001 99. dugoročni finansijski plasmani.

482 3. razgraničenja.54 0.844.694 100 38. Banja Luka u prethodnoj i tekućoj godini imalo je veću stalnu imovinu od tekuće imovine.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.065.178 279.263. Struktura operativne imovine: Operativna imovinu čini: fiksna (stalna) imovina i obrtna imovina.779.425 8.482 91. Analiza strukture poslovne aktive posmatranog preduzeća izgleda ovako: Godina Prethodna (2006. Analiza fiksne imovine Analiza fiksne imovine obuhvata: • Strukturu fiksne imovine 5 .67 34.124. što nije slučaj sa ovim preduzećem.90 9.425 133.) % % Iznos učeša Iznos učešća 0 29.. Godina Prethodna (2006.d. namenjena otudjenju dati avansi.57 32.razgraničenja Poslovna aktiva (1 do 4) Ako preduzeće ima neuplaćeni upisani kapital njegovom naplatom će se povećati operativna imovina.) % učešć iznos a iznos %učešća 29.35 100 Redni broj 1 2 3 4 5 Oznaka AOP-a 001 002 034 058 059 Pozicija Neuplaćeni upisani kapital Stalna imovina Tekuća imovina Aktivna vr. gotovina i ekvivalenti). kratkoročna potraživanja i plasmani. aktivna vr.d.11 8.843 38.) Tekuća (2007.092.083 0 89.43 3.907 100 Redni broj 1 2 3 Oznaka AOP-a Pozicija 002 Stalna imovina 034 Tekuća imovina Operativna imovina (1+2) Tržnica a.85 100 0 34.065.829.263.750 0 91.779.829.33 3.25 0.226. Banja Luka sr.389 33.) Tekuća (2007.516 3.178 9.516 90.

79 88.841*100/24.245.26 5.608.828. Dotrajalost (istroštenost) osnovnih sredstava.25 0 6 002 Fiksna imovina 34.75% Iz predhodnog slijedi da su osnovna sredstva u prosjeku provela manje od polovine vijeka trajanja u upotrebi.678 0 % učešća 0. Stepen istrošenosti osnovnoh sredstava se izračunava posebno za svaku vrstu osnovnih sredstava osim naravno za zemljište. Izraženo u procentima stepen iskorištenosti osnovnih sredstava je: Sti=Iv*100/Nv Gdje je: Iv= ispravka vrijednosti osnovnih sredstava Nv= nabavna vrijednost osnovnih sredstava Sti=10.496 30.829. Međutim.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.271 1. ispravka vrijednosti osnovnih sredstava je sinonim za 6 .70 5. Struktura fiksne imovine utvrđuje .d. bez obzira na poboljšanje mjerenja stepena iskorištenja osnovnih sredstava još uvijek njegova pouzdanost je pod znakom pitanja iz dva razloga.fin. Banja Luka • Dotrajalost fiksne imovine • Iskorištenje kapaciteta i • Efikasnost korištenja fiksne imovine. što izgleda ovako: Redni broj 1 2 3 4 5 Oznaka AOP-a 003 010 018 027 033 Pozicija Nematerijalna ulaganja Osnovna sredstva Dug. U praksi i literaturi istrošenost osnovnih sredstava (često se naziva tehnička sposobnost osnovnih sredstava) mjeri se odnosom ispravke vrijednosti osnovnih sredstava i nabavne vrijednosti osnovnih sredstava.037 1.plasmani Ulaganja u nekretnine Odložena poreska sr.70% učešća.895.829. Prvi.369= 43. Sadašnja vrijednost 276.482 100 U strukturi fiksne imovine najveće učešće imaju osnovna sredstva sa 88.

itd. Iskorištenje kapaciteta mjeri se stepenom iskorištenja kapaciteta.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. podmazivaja. Nepotpuno korištenje osnovnog sredstva znači i neracionalno korištenje osnovnih sredstava. Taj učinak bio bi ostvaren kada bi osnovno sredstvo radilo bez zastoja. Tehnički kapacitet je teorijski mogući učinak osnovnog sredstva. a u izvjesnim slučajevima i zbog nedostatka radne snage. energije ili zbog otežanog plasmana gotovih proizvoda. čišćenja. Amortizacija. Stepen optimalnog odnosno realnog iskorištenja kapaciteta (Stko) mjeri se po obrascu: Stko= U*100/Uo Pri čemu je: Uo= mogući učinci pri optimalno odnosno realnom korištenju kapaciteta i U=ostvareni učinci. ali veoma često i niži od njega zbog nedostatka materijala. optimalni.d. međutim ne mora uvijek biti sinonim za iskorištenost osnovnih sredstava. Iskorištenje kapaciteta. 7 . ubrzana amortizacija). i to može se mjeriti kod onih osnovnih sredstava za čiju eksploataciju moguće neposredno vezivati učinaka. Optimalni kapacitet je učinak koji se praktično može ostvariti. Potpuno korištenje osnovnog sredstva znači stopostotno iskorištenje njegovog kapaciteta i samo u tom slučaju ostvaruje se njegovo racionalno korištenje. Kapacitet može biti: tehnički. Banja Luka obračunatu amortizaciju. ili zbog nedostatka izvora finansianja obrtnih sredstava. Planirani kapacitet je jednak optimalnom odnosno realnom. Realni kapacitet je jednak optimalnom ako je osnovno sredstvo tehnički ispravno. zbog održavanja. odnosno ne odražava protok vremena trajanja osnovnih sredstava zbog toga: • što se ponekad primjenjuje degresivni i progresivni metod obračuna amortizacije • što je amortizacioni period kraći od vijeka trajanja osnovnih sredstava ( tzv. Realni kapacitet je učinak koji se može ostvariti s obzirom na trenutno stanje pogonske spremnosti osnovnog sredstva. realni i planski. Osnovno sredstvo u procesu reprodukcije može da se koristi potpuno i nepotpuno. Prema tome optimalni kapacitet je uvijek manji od tehničkog. to je učinak tehničkog kapaciteta umanjen za gubitke učinaka zbog pripremno i završnog vremena proizvodnje.

. 8 .Qn = količina gotovih proizvedenih proizvoda u periodu za koji se vrši mjerenje efikasnosti.Q2. tehnička opremljenost (To) dobija se iz obrasca: To=[Nabavna vrijednost opreme po bilansu otvaranja + nabavna vrijednost opreme po zaključnom bilansu ) / 2] / prosječan broj radnika. Što je ta vrijednost viša to je bolja tehnička opremljenost i obrnutu.+OSmk) / 1+m] Gdje je: Q1.. Prema tome..d.... Efikasnost korištenja osnovnih sredstava mjeri se odnosom vrijednosti učinaka i prosječno korišćenih osnovnih sredstava.. Tehnička opremljenost mjeri se odnosom korišćene opreme i prosječnim brojem dana zaposlenih radnika...C2. Banja Luka Stepen iskorištenja plana kapaciteta (Stkp) mjeri se po obrascu: Stkp=U*100/Up Gdje je: Up=planski učinak U=ostvareni učinak. C1. Obrazac za izračunavanje efikasnosti osnovnih sredstava (E os) je: Eos=(Q1*C1+Q2*C2+.Cn = stalna cijena gotovih proizvoda OSmo = nabavna vrijednost osnovnih sredstava na početku perioda OSm1. Iz prethodnog obrasca dobija je vrijednost korišćene opreme po jednom radniku.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. Tehnička opremljenost po pravilu utiče na produktivnost rada.OSmk = nabavna vrijednost osnovnih sredstava na kraju mjeseca i m= broj mjeseci Koristeći podatke o osnovnim sredstvima u funkciji po bilansu otvaranja i po zaključnom bilansu efikasnost osnovnih sredstava je: Troškovi završene proizvodnje / [(Nabavna vrijednost osnovnih sredstava u funkciji po bilansu otvaranja + Nabavna vrijednost osnovnih sredstava u funkciji po zaključnom bilansu) / 2 ].+Qn*Cn) / [(OSmo+OSm1+.... viša tehnička opremljenost veća je i produktivnost i obrnuto.

881 41. Aktivna vremenska razgraničenja se uključuju u analizu strukture obrtne imovine jer su njima iskazani ili unaprijed plaćeni troškovi i/ili obračunati nefakturisani prihodi. obrtna imovina se grupiše prema stepenu likvidnosti. Kretanje sredstava u svakoj tački kružnog toka odvija se u dva suprotna smijera – dolazak i odlazak.642 23.finansijski plasmani Gotovina i ekvivalenti Obrtna imovina Najveće učešće u strukturi obrtne imovine u tekućoj godini ima roba sa 51.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.52 535.11 72.777 51. Analiza strukture obrtne imovine Tržnica a.d. Kada bi permanentno kretanje 9 . na primjer pogonski i poslovni sitan inventar.156 12. odnosno prema brzini transformacije pojedinih oblika obrtne imovine u gotovine.178 100 3.46 381.552 0.) % % iznos učešća iznos učešća 1.071 17. postoji i izuzeci koji su plod zakonskih propisa.d.14 1.11% učešća i kratkoročni finansijski plasmani sa 23.74% učešća.667.065. Kod analize strukture obrtne imovine.548 12.260. Banja Luka Analiza strukture obrtne imovine Obrtna sredstva su dio poslovnih sredstava koji svoju vrijednost odjednom prenosi na proizvod nove upotrebne vrijednosti.918 2.70 3.152 26.425 100 Redni Oznaka broj AOP_a 1 039 2 041 3 043 4 048 5 055 6 034 Pozicija Roba Dati avansi Kratkoročna potraživanja Kratk. Međutim. Obrtnim sredstvima se smatra ono sredstvo koje se u jednom ciklusu reprodukcije transformiše iz početnog pojavnog oblika – novca (N) – u završni pojavni oblik .94 385.novac (N1) u zavisnosti od dužine tehnološkog procesa.74 811.38 30.56 408.906 11.263. Obrtna sredstva se javljaju u : • novčanom • naturalnom i • prelaznom obliku.46 774. Banja Luka je slijedeća: Godina Prethodna (2006) Tekuća (2007.

preduzeće Tržnica a. Banja Luka sredstava u oba smijera kvantitativno bilo jednako. Analiza efikasnosti imovine Analiza obrta obrtne imovine: Obrt obrtne imovine pokazuje brzinu obrta koja se izražava koeficijentom obrta i brojem dana trajanja jednog obrta. prihodi finansiranja po osnovu obrtne imovine 4. prihodi finansiranja investiranog kapitala (1+2-3) Stopa prinosa na investirani kapital je: Prihodi finansiranja investiranog kapitala *100 / [(investirani kapital po bilansu otvaranja + investirani kapital po zaključnom bilansu / 2] U posmatranoj godini.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. Analiza investiranog kapitala Analiza investiranog kapitala obuhvata strukturu investiranog kapitala i prinosa na investirani kapital. 10 . struktura obrtnih sredstava ne bi se mijenjala. prihodi finansiranja ( ukupno) 2.d. a pod njihovim uticajem se povećavaju i ukupna obrtna sredstva. Prinos na investirani kapital obuhvata prihode od investiranog kapitala po osnovu dividende na kupljene akcije. Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta obrtna imovina obrnula u periodu za koji se mjeri obrt. Saglasno tome. Ako dođe do promjene strukture obrtnih sredstava to je znak da je došlo do uspostavljanja cirkulacije obrtnih sredstava na nekoj tački kružnog toka. jer obrtna sredstva na toj tački povećavaju učešće u strukturi ukupnih obrtnih sredstava. Tačka na kojoj je došlo do uspostavljanja cirkulacije je lako uočljiva. prihode od učešća u kapitalu po osnovu udjela kod drugih preduzeća i banaka. prihode od kamata na date dugoročne kredite i akumulirana dividenda iz neto dobitka na otkupljene sopstvene akcije.d nije imalo potrebne podatke za analizu investiranog kapitala. akumulirana dividenda na otkupljene sopstvene akcije 3. a broj dana trajanja obrta pokazuje koliko je dana trajao jedan obrt imovine. prihod od investiranog kapitala: 1.

Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.268) /2] =5.63 = 64.63 T=365 / 5. Koeficijent obrta nedovršene proizvodnje je: Knp= Troškovi završene proizvodnje / [(Zalihe nedovršene proizvodnje po bilansu otvaranja + Zalihe nedovršene proizvodnje po zaključnom bilansu) / 2] A broj dana trajanja jednog obrta nedovršene proizvodnje je : Tnp = Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta nedovršene proizvodnje 11 .d.84 Koeficijent obrta materijala je: Km= Troškovi materijala / [(Zalihe materijala po bilansu otvaranja + Zalihe materijala po zaključnom bilansu) / 2] A broj trajanja jednog obrta materijala je: Tm= Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta materijala Zbog nedostatka iznosa zaliha materijala u bilansu stanja godine 2007.989.897 / [(3.344. Banja Luka Koeficijent obrta se izražava po sledećoj formuli: K=Efekat(učinak)obrtne imovine / Prosječna obrtna imovina A broj trajanja jednog obrta izračunava se ovako: T=Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta. Ako je koeficijent obrta viši. nije moguće izračunati traženu vrednost. a broj dana obrta manji efikasnost obrtne imovine je veća i obrnuto. Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava je: K=Prihod od prodaje / [(Obrtna imovina i AVR po bilansu otvaranja + Obrtna imovina i AVR po zaključnom bilansu) / 2] Broj trajanja jednog obrta: T=Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava K=18.567+ 3.397.

64 A trajanje jednog obrta robe je : Tr = broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta robe Tr = 365 / 5.260.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.d.777/2]= 5.881+1.053 / [1.253. Koeficijent obrta ukupne imovine utvrđuje se iz odnosa efekta ukupne imovine i prosječne imovine.72 Koeficijent obrta potraživanja od kupaca je : Kk = Naplaćena potraživanja od kupaca / [(Bruto potraživanja od kupaca po bilansu otvaranja + Bruto potraživanja od kupaca po zaključnom bilansu) / 2] A broj dana trajanja jednog obrta potraživanja od kupaca je : Tk = broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta potraživanja od kupaca Koeficijent obrta obaveza prema dobavljačima je : Kd = Plaćene obaveze prema dobavljačima / [(Obaveze prema dobavljačima po biansu otvaranja + Obaveze prema dobavljačima po zaključnom bilansu) / 2] A broj dana trajanja jednog obrta obaveza prema dobavljačima je : Td = broj kalendarskih dana / Koeficijent obtra obaveza prema dobavljačima Efikasnost ukupne imovine mjeri se koeficijentom obrta imovine i rokom povraćaja imovine.64 = 64. Saglasno ovome koeficijent obrta imovine (Ki) je: 12 .667. Banja Luka Koeficijent obrta gotovih proizvoda je : Kgp = Troškovi prodatih gotovih proizvoda / [(Zalihe gotovih proizvoda po bilansu otvaranja + Zalihe gotovih proizvoda po zaključnom bilansu) / 2] A broj dana trajanja jednog obrta gotovih proizvoda je: Tgp = Broj kalendarskih dana / Koeficijent obrta gotovih proizvoda Koeficijent obrta robe je : Kr = Nabavna vrijednost prodate robe / [(Zalihe robe po bilansu otvaranja + Zalihe robe po zaključnom bilansu)/2] Kr =8.

veća je i efikasnost imovine. 3. održavanjem realne vrijednosti sopstvenog kapitala i reprodukcionom sposobnošću.694+38. 2.092.907)/2] / 381. 2.54 Što je koeficijent obrta imovine viši.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. solventnosti.170.092. Banja Luka Ki= Ukupan prihod / [(Stalna i obrtna imovina po bilansu otvaranja + Stalna i obrtna imovina po zaključnom bilansu ) / 2] Ki =19.844. 2. ANALIZA FINANSIJSKOG POLOŽAJA Finansijski položaj je određen stanjem finansijke ravnoteže.694 +38.844. Rok povraćaja imovine. Neto novčani tok iz poslovanja utvrđuje se na slijedeći način: 1.331 / [(32. Rok povraćaja imovine iskazuje broj godina u kome će uložena sredstva u imovinu biti vraćena u gotovinu. veća je efikasnost imovine.907)/2] =0. a što je broj godina povraćaja imovine manji .d.1 Analiza finansijske ravnoteže 13 .906=Što je broj godina povraćaja imovine manji povraćaj je brži i obrnuto. Amortizacija Troškovi za dugoročna rezervisanja Neto dobitak Neto novčani tok iz poslovanja (1+2+3) Formula za izračunavanje roka povraćaja imovine je: Broj godina povraćaja imovine = [( Stalna i obrtna imovina po bilansu otvaranja + Stalna i obrtna imovina po zaključnom bilansu ) / 2 ] / Godišnji neto novčani tok iz poslovanja Broj godina povraćaja imovine = [(32. 4. zaduženosti.

) Pozicija iznos Gotovina 811.349 299.349 Kratkoročne obaveze Pasivna vremenska razgraničenja Kratkoročni izvori finansiranja (6 do 7) 5. s jedne i kratkoročno vezanih obaveza s druge stane. Analiza kratkoročne finansijske ravnoteže: Kratkoročna finansijska ravnoteža se utvrđuje odnosom likvidnih i kratkoročno vezanih sredstava.109 5.002 % 47. Banja Luka je: 14 .043.12 19. Ravnoteža postoji ako su likvidna i kratkoročna vezana sredstva jednaka kratkoročnim obavezama.) iznos 381.30 16.906 281.14 100 Tekuća (2007.349. br 1 2 3 4 6 7 8 Predhodna (2006.d.389 Likvidna i kratkoročno vezana sredstva (1do3) 1.735 % 60. Banja Luka Pod finansijskom ravnotežom se podrazumijeva da sredstva po obimu i vremenu za koje su vezana odgovaraju obimu i vremenu raspoloživosti izvora finansiranja. Banja luka izdvajaju se slijedeće pozicije: Godina Red.70 100 94.152 Kupci potraživanja 258.653 6.626 280.449.147 5.d.169.86 5.398 133.04 4. Pošto vrijeme vezivanja sredstava nije jednako za sva sredstva niti je vrijeme raspoloživosti izvora finansiranja jednako za sve izvore finansiranja.91 35.96 100 Odnos likvidnih i kratkoročno vezanih sredstava i kratkoročnih izvora finansiranja Tržnica a.743. Analiza finansijske ravnoteže se svodi na analizu kratkoročne finansijske ravnoteže i analizu dugoročn finansijske ravnoteže.808 Aktivna vremenska razgraničenja 279.d.18 20. Iz bilansa stanja poslovnih sredstava Tržnica a.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.843 797. to znači da postoji niz jednačna koje pokazuju finansijsku ravnotežu.79 100 95.

58 Predhodna godina: Likvidna i kratkoročno vezana sredstva 1 Kratkoročni izvori finansiranja 4. što znači da je preduzeće nelikvidno.d. s druge strane.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.03 Kratkoročna finansijska ravnoreža postoji ako su likvidna sredstva i kratkoročno vezana sredstva jednaka kratkoročnim izvorima finansiranja. Koeficijent tekuće likvidnosti ( koeficijent opšte likvidnosti ) da bi odgovarao pravilu finansiranja 2:1 treba da iznosi najmanje 2. s jedne i trajnog kapitala. dugoročnih obaveza i dugoročnog rezervisanja. Analiza na osnovu dugoročno vezanih sredstava se zasniva na poređenju dugoročnih sredstava. U tekućoj godini.59 za prethodnu godinu K = 3.263.57– za tekuću godinu Koeficijent tekuće likvidnosti je ispod 2.065. kratkoročna finansijska ravnoteža je pomjerena ka kratkoročnim izvorima finansiranja (na svakih 100 KM likvidnih i kratkoročno vezanih sredstava otpada 758 KM kratkoročnih obaveza) što znači da preduzeće nije uspostavilo kratkoročnu finansijsku ravnotežu.169. Dugoročna finansijska ravnoteža posmatranog preduzeća izgleda ovako: Godina 15 .425/ 5. odnosno ako je njihov odnos 1:1. Kod posmatranog preduzeća koeficijent tekuće likvidnosti je: K = 3. Ovaj koeficijent je nepouzdan zato što se polazi od pretpostavke da polovina obrtnih sredstava čine trajna obrtna sredstva i kada bi to u realnom životu i bilo koeficijent tekuće likvidnosti od 2 bi bio komplementaran sa zlatnim bilansnim pravilom u širem smislu.178 / 5.349=0. Analiza dugoročne finansijske ravnoteže: Analiza dugoročne finansijske ravnoteže može se vršiti na osnovu dugoročno vezanih sredstava i obrtnog fonda. Banja Luka Tekuća godina: Likvidna i kratkoročno vezana sredstva 1 Kratkoročni izvori finansiranja 7.743.626=–0. ovaj koeficijent se računa po formuli: Koeficijent tekuće likvidnosti = Obrtna imovina / Kratkoročne obaveze.kao i u prethodnoj.

jednak ili veći od stalnih zaliha.941 32. svakih 100 KM dugoročno vezanih sredstava je pokriveno sa 96 KM kapitala uvećanog za dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze. Banja Luka Dugoročna finansijska ravnoteža postoji ako su dugoročno vezana sredstva jednaka kapitalu uvećanom za dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze.183. preduzeće je na dobrom putu da to postigne.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. Analiza dugoročne finansijske ravnoteže na osnovu obrtnog fonda: Obrtni fond se utvrđuje na osnovu bilansa stanja na slijedeći način: Kapital i dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze – Osnovna sredstva.96 Prethodna godina: Dugoročno vezana sredstva 1 Kapital uvećan za dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze 1.80 7 0 625.d.33 U tekućoj godini dugoročna finansijska ravnoreža je pomjerena prema dugorocno vezanim sredstvima. Odnos dugoročno vezanih sredstava i kapitala uvećanog za dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze posmatranog preduzeća je: Tekuća godina : Dugoročno vezana sredstva 1 Kapital uvećan za dugoročna rezervisanja i dugoročne obaveze 0. dugoročni plasmani i gubitak iskazan u aktivi = Obrtni fond Ili Obrtna sredstva – Kratkoročne obaveze = Obrtni fond Obrtni fond može da bude manji. a time nije stvoren potpun uslov za održavanje likvidnosti. Dugoročna finansijska ravnoteža na osnovu bilansa posmatranog preduzeća: Redni broj Pozicija 1 2 3 4 Kapital Dugoročna rezervisanja Dugoročne obaveze Kapital i dugoročne obaveze (1do 3) Godina 2007 31.748 16 .557.

17 .Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. čija visina zavisi od visine pozajmljenog kapitala i visine kamatne stope.d. Banja Luka 5 6 7 8 9 10 11 Gubitak Osnovna sredstva Dugoročni finansijski plasmani Dugoročno vezana sredstva bez zaliha (5 do 7) Obrtni fond ( 4 . Ovo zato što su kamate na pozajmljeni kapital. rentabilnost i autonomiju dužnika.sa stanovišta povjerilaca i sa stanovišta dužnika. veća je garantna supstanca (sopstveni kaital). Ako je stopa pokrivenosti zaliha neto obrtnim fondom manja od 100. Sve dok su gubici manji od sopstvenog kapitala povjerioci mogu naplatiti svoja potraživanja. 2. naplate njihovih potrživanja.724. Zaduženost je ocijenjuje preko strukture pasive bilansa stanja posmatrane sa stanovišta vlasništva. Sa stanovišta dužnika veća je sigurnost da će se ostvariti pozitivni finansijski rezultat. odnosno manji je rizik ostvarenja gubitka.698. nego kad tad.895. Ti uslovi su utoliko lošiji što stopa pokrivenosti zaliha neto obrtnim fondom više odstupa od 100. Što je struktura pasive više pomjerena sopstvenom kapitalu povoljniji je odnos sredstava i duga. ne o roku.829.308 540.83% zaliha je finansirano iz obrtnog fonda. odnosno 31. u oblasti dugoričnog finansiranja nisu stvoreni uslovi za održavanje likvidnosti. makar iz likvidacione mase utoliko je veća što je struktura pasive više pomjerena ka sopstvenom kapitalu dužnika.83 U tekućoj godini dio zaliha.329 31.271 32. manji pozajmljeni kapital izaziva manje rashode po osnovu kamata a time i veću sigurnost odnosno manji rizik da se neće ostvariti negativan finansijski rezultat. po pravilu fiksni trošak odnosno rashod.560 1. Sa stanovišta povjerilaca sigurnost u smislu povraćaja. Struktura pasive utiče na sigurnost.8 ) Zalihe (stalne) Procenat pokrića stalnih zaliha obrtnim fondom (9/10*100) 0 30.2 Analiza zaduženosti i solventnosti Zaduženost. što je struktura pasive više pomjerena sopstvenom kapitalu. pa otuda manja zaduženost.03 7 1. a otuda i manja vjerovatnoća da će gubici dužnika biti veći od sopstvenog kapitala. Sigurnost kao suprotnost riziku sa stanovišta sopstvenog i pozajmljenog kapitala ima dvostruku implikaciju.

To znači da je odnos sopstvenog i pozajmljenog kapitala 1 :1. koja struktura pasive je sa stanovišta vlasništva prihvatljiva za preduzeće. iz pozajmljenog kapitala se ostvaruje negativan finansijski rezultat. Naravno u realnom životu uvijek ima odstupanja od teorijskih pravila i na gore i na dole.29 0 37. Iz tog slijedi da je rentabilnost sopstvenog kapitala je manja što je struktura pasive više pomjerena ka pozajmljenom kapitalu.369. rentabilnosti i likvidnosti.674. što smanjuje neto dobitak. otuda mu je interes da struktura pasive bude što više pomjerena ka pozajmljenom kapitalu. Banja Luka Ako je kamatna stopa viša od stope neto prinosa na ukupan kapital. a pozajmljeni takođe 50%.21 16.79 100 Obaveze Pasiva bez tranzitornih pozicija i neraspoređenog dobitka ( 1 + 2 ) 32.974 18 .d. što znači da je interes dužnika da je struktura pasive više pomjerena ka sopstenom kapitalu.097 %učešća 83.26 5. Banja Luka izgleda ovako: Redni broj Pozicija 1 2 Kapital umanjen za gubitke Predhodna godina % iznos učešća 27.927. dužnik ostvaruje neto dobitak i sa pozajmljenim kapitalom.3 48 84. ali tada raste rizik ostvarenja negativnog finansijskog rezultata.. stopa prinosa na sopstveni kapital je niža od stope neto prinosa na ukupan kapital. Obrnuto kada je kamatna stopa niža od stope neto prinosa na ukupan kapital.557. a ta odstupanja u ovom slučaju zavise od organskog sastava sredstava.169.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.77 100 Tekuća godina iznos 31. Postavlja se pitanje.d. Po tradicionalnom finansijskom pravilu prihvatljiva struktura za preduzeće je ako sopstveni kapital iznosi 50%. a da je odnos sredstava i dugova 2:1. visine vladajuće stope inflacije. Sruktura pasive Atržnica a.8 07 6.843.62 6 15.

ako se poveća zaduženost. slijede sve negativne implikacije i na autonomiju i na rentabilnost. Solventnost je utoliko prihvatljivija što je odnos poslovne imovine i ukupnih dugova više udaljen od jedan. odnosno likvidacione mase. banja Luka je: Poslovna imovina/ Ukupni dug =33.d. Ako se smanjuje realna vrijednost sopstvenog kapitala. preduzeće jednostavno može kupiti manju količinu predmeta rada i sredstava za rad nego što ih je moglo kupiti prije smanjenja realne vrijednosti sopstvenog kapitala. već kad tad. zbog negativnog rezultata će se smanjiti. U takvoj situaciji preduzeće je pred alternativom – ili smanjiti fizički obim kapitala ili povećati zaduženost. makar iz stečajne odosno likvidacione mase. održavanja zaduženosti na prihvatljivom nivou i finansiranja bar proste reprodukcije iz sopstvenih sredstava.369.124. a solventnost preduzeća podrazumijeva da je sposobno platiti ukupne dugove ne o roku njihovog dospijeća već kad tad.290= 6. Najzad smanjena realna vrijednost iz sopstvenog kapitala onemogućava finansiranje proste reprodukcije iz sopstvenih sredstava.750/ 6. 2. Ni jedna alternativa nije prihvatljiva – ako se smanji fizički obim poslovanja.41 (prethodna god.626=6. Gledano po pokazatelju dato preduzeće je solventno. jer je stečajna ( likvidaciona) masa manja od ukupnih dugova. Nelikvidnost znači da preduzeće nije sposobno da plati dospjele obaveze.) U prethodnoj godini solventnost je bolja nego u tekućoj godini. Odnos imovine i ukupnih dugova kod Tržnica a.3 Analiza održavanja realne vrijednosti kapitala Održavanje vrijednosti sopstvenog kapitala u uslovima inflacije nužno je sa stanovišta nesmanjenog fizičkog obima poslovanja. Banja Luka Solventnost. Solventnost označava sposobnost preduzeća da plati sve obaveze ne o roku njihovog dospijeća za plaćanje. Solventnost je prihvatljivija ukoliko je odnos poslovne imovine i ukupnog duga više udaljen od jedan.d.226.083/5.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. Može se zaključiti da je likvidnost preduzeća njegova sposobnost da plaća dugove u onom trenutku kada oni dospijevaju za plaćanje.169. makar i iz stečajne mase.00(tekuća god.) = 38. a insolventnost preduzeća znači da preduzeće nije sposobno da plati dugove ni iz stečajne. čime se dovodi u pitanje i kreditna 19 .

god iznosi 38.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.482 KM ili 91. Banja Luka sposobnost preduzeća. Ocijena održavanja realne vrijednosti sopstvenog kapitala zasniva se na poređenju indeksa neto sopstenog kapitala. po pravilu sadrži i akumulaciju.2006. Kada su osnovna sredstva finansirana iz sopstvenog kapitala do povećanja zaduženosti dolazi tek kada dođe do zamjene osnovnih sredstava. Neto sopstveni kapital je jednak razlici između sopstvenog kapitala i gubitka iskazanog u aktivi.31.263. računatog iz odnosa neto sopstvenog kapitala iskazanog u bilansu stanja prethodne godine i indeksa stope inflacije mjerene indeksom cijene na malo. Problem se jedino ispravno može riješiti tako što će se neraspoređeni dobitak razdvojiti na akumulaciju i na obaveze po osnovu učešća eksternih učesnika u raspodjeli.425KM ili 8. a potom sa akumulacijom uvećati sopstveni kapital i tada izačunati indeks neto sopstvenog kapitala. ZAKLJUČAK Na osnovu analize bilansa stanja Tržnica a.43% a na obrtna sredstva 3. od čega se na osnovna sredstva odnosi 34.092. Stanje poslovnih sredstava na nivou cjelokupnog preduzeća za tekuću 2007 god.57% 20 . ako se njegova raspodjela vrši poslije dana bilansiranja. što uvećava sopstveni kapital i obaveze prema eksternim učesnicima u raspodjeli.907 KM. jer preduzeće iz svog kapitala uslijed smanjenja njegove realne vrijednosti jednostavno ne može zamjeniti dotrajala osnovna sredstva. Taj problem se javlja zato što neraspoređeni dobitak. Ostaje problem neraspoređenog dobitka tekuće godine. Banja Luka koji je obrađen u ovom radu došli smo do podataka koji pokazuju da je došlo do povećanja poslovnih sredstava.d.12.d. ( kao opšte prihvaćeno mjerilo inflacije).829.

Analizom finansijskog položaja preduzeća utvrđeno je da prduzeće ne ispunjava trazeni uslov za postizanje kratkoročne i dugoročne ravnoteže.godine 2. 1997. Finansijski menadžment. ali na osnovu dobijenih rezultata ono je na dobrom putu da to postigne.70% učešća.123KM.927. dr Jovan Rodić. Prof.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a. Prof. Beograd.097 KM i povećalo se u odnosu na prethodni period za 5. 2005. LITERATURA 1. Banja Luka U strukturi fiksne imovine najveće učešće imaju osnovna sredstva sa 88. dr Dragan Mikerević. Banja Luka.godine 21 .083. Ukupni izvori sredstava u posmatranom periodu iznose 37. Ekonomski fakultet. Teorija i analiza bilansa.d. Gubitaka iznad kapitala nema. Privrednik.

22 .berza hartija od vrednosti. Banja Luka 3.Seminarski rad Analiza bilansa stanja Tržnica a.d. bl.