You are on page 1of 16

Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ŠPEDICIJA

Tarife u prometu

Mentor: dr. sc. Darko Babić Student: Bogdanić Antonio

Zagreb, 2012.

................... 10 5....... Prijevozne tarife ....... 14 ................. 1 1.............................................................Tarifni pojmovi ...............................................2.........................Općenito o tarifama .......................1................1.. Vozarine u slobodnom brodarstvu ................................................. 8 3..Tarife u željezničkom prometu ...............................Tarife u pomorskom prometu...Tarife u cestovnom prometu .................1.........................................................3................................................................................................................................................................Sadržaj: 1..Vozarine u linijskom brodarstvu ............................. 4 2...... 3 1................ 12 5...........................................................................................................Tarifna načela.................................................................................Međunarodne tarife ......Literatura: .......... 13 6.......................2............................................... 2 1. 6 3................................................................................................................................................................................................2...................................... 9 3................................................................................................................................... 4 2............................Lokalne (unutranje) tarife ....................................................... Špediterske tarife ..................................................... 1 1................................................................................................................................................................

poštanske i slično. b) načelo jednakosti koje podrazumijeva primjenu prema svim korisnicima jednako bez preferencija jednih u odnosu na druge. 1.1 U suvremeno doba tarife su se počele primjenjivati polovicom 19. špediterske i ostale:    u prijevozne tarife spadaju ţeljezničke.2. stoljeća s pojavom i razvitkom ţeljeznice.Općenito o tarifama Pojam tarifa potječe iz doba kada su Arapi Mauri prešli na europski dio kontinenta (Pirinejskog poluotoka) gdje se u Gibraltarskom tjesnacu nalazi gradić Tarifa (anticki “Iulia Traducta”) u kojem u se naplaćivale naknade za prijevoz sa afričkog na europski kontinent i obrnuto. 2 Tarifa je pregled cijena za pruţenu uslugu.1. Tariga je riječ arapskoga porijekla i znači objava.Tarifna načela a) načelo javnosti koje podrazumijeva da je tarifa javno objavljena i pod jednakim uvjetima pristupačna svima. Tarife su dvojake po značenju i to: a) javnopravnog značaja b) privatnopravnog značaja U tarife javnopravnog značaja spadaju: tarife za naplatu poreza. ostale su lučke. 1 . riječne i zračne. te je na temelju toga nastao suvremeni pojam tarife. skladištne. pomorske. Tarife na privatnopravnog značaja dijele se na prijevozne. špediterske tarife su samo špediterske. cestovne. terminalske. c) načelo jasnoće koje podrazumijeva da je tarifa tako konstruirana da je jasna i razumljiva svima. carinske tarife i tarife za naplatu pristojbi i taksa. iako se u suvremenom svijetu smatra da je to cijena.

Drţavni tarifni sustav je takav da kod njega drţava odreĎuje cijenu prijevoza i time šptiče razvitak pojedinih grana gospodarstva ili područja u drţavi. Mješoviti tarifni sustav predstavlja kombinaciju prva tri . godine ţeljeznice su preko UIC-a postupno ukinule tarifne razrede tj. Tarifna udaljenost je udaljenost u kilometrima (u pomorskom prometu je u nautičkim miljama 1852 m) temeljem koje se obračunava prevoznina .d) načelo trajnosti koje podrazumijeva da donesena tarifa ima što duţi rok trajanja tj. Prirodni tarifni sustav je takav sustav kod kojega nema klasifikacije robe već je cijena jednaka za sve vrste. 4. Ekonomsk – politički tarifni sustav je sustav kod kojega vrijedi pravilo veće vrijednosti robe podrazumijeva veću cijenu prijevoza. a to je načešće za 100 ili 1000 kg mase vezano uz odgovarajuću kilometarsku zonu. na samo jedan tarifni razred. Tarifni razred predstavlja klasifikaciju robe po odreĎenim obiljeĎjima u nekoliko razreda. meĎutim kod ţeljeznice postoje pravila u okviru UIC-a o temeljenom obliku i izgledu tarifa. 2 . 2. da nije podloţna čestim promjenama kako bi korisnici mogli planirati na dulji rok1.  Tarifni stavak je iznos u tarifnoj valuti koji je predviĎen za obračun prevoznine po jedinici mjere.    Tarifna tehnika nije propisana ni u jednoj grani prometa. svele su na dva. a u primjeni je kod većine ţeljeznica u svijetu. a od 1996. kao npr. 1. Postoje četiri tarifna sustava: 1.1. Od 1990. Kod ţeljeznica svaki razred predstavlja odreĎeni tarifni sustav po kojem se računa prevoznina.Tarifni pojmovi Najvaţniji pojmovi u svezi tarifa su sljedeći:  Tarifni sustav pod kojim se podrazumijevaju osnovne značajke koje tarifi daju bitno obiljeţje po provedbenoj tarifnoj politici. 3.

Prijevozne tarife U prijevozne tarife spadaju tarife pojedinih grana prijevoza kao što su npr. CHF ili neka druga konvertibilna valuta.  Tarifno sjecište predstavlja graničnu točku na kojoj prestaje vrijediti jedna tarifa. a kod meĎunarodnih EUR.3. Obizirom na područje na kojem vrijede prijevozne tarife dijele se na: 1. meĎunarodne – vrijede na području više zemalja. Kod unutrašnjih tarifa to je nacionalna valuta zemlje. 3 . a započinje druga. pomorska tarifa. unutranje – vrijede za područje jedne drţave 3. Prema prijevoznom odnosno transportnom supstratu tarife se dijele na putničke i teretne tarife. Tarifna valuta je valuta u kojoj su izraţeni prijevozni (tarifni) stavci u pojedinoj tarifi. 1. a u njih spadaju još savezne i kombinirane tarife. USD. ţeljznička. a to su najčešće granični prijelazi izmeĎu dviju zemalja1. cestovna. lokalne – koje se upotrebljavaju na uţem području nekog grada 2.

po vrstama tereta. 2. • zakupnine za vremensko korištenje golog broda. • vozarine koje potiču diversifikaciju poslovanja. Obično se razlikuju tri osnovne razine vozarina: 1. Cjene slobodnog prijevoza ovise o ponudi i potraţnji brodskog prostora. Razlikuje se više posebnih trţišta brodskog prostora (po tipovima i kapacitetima brodova.1. Tarife postoje samo na linijskoj plovidbi. Pomorski brodar koji prodaje brodski prostor na putovanje kod definiranja vozarina uzima u obzir nekoliko razina vozarina (koje djeluju na razvojnu i poslovnu politiku): • vozarine koje potiču nastavak poslovanja.1. • vozarine za vremensko korištenje broda. poticajne za povlačenje kapitala iz morskog brodarstva.najobičniji i najbolji pokazatelj trţišne dinamike. dok se kod slobodne plovidbe cijene transporta formiraju kroz zakup brodskog prostora. po pravcima prometa) → posebne karakteristike u odreĎivanju vozarina → razlikuju se : • vozarine za putovanje broda.donju granicu oscilacije odreĎuje interes i odluka brodara. • vozarine koje prisiljavaju na povlačenje dijela brodskih kapaciteta. Vozarine za putovanje (voyage freights) . Vozarine u slobodnom brodarstvu Trţište slobodnog brodarstva je najkonkurentniji tip trţišta. • vozarine koje prisiljavaju na povlačenje kapitala. 2. 3. . U brodarskom ugovoru na vrijeme vozarinski stav odreĎuje se u odreĎenoj valuti po 4 .Tarife u pomorskom prometu U pomorskom prometu tarife se promatraju kroz vrste plovidbe koj se dijele na: slobodnu i linijsku plovidbu. pa se i vozarine formiraju prema trţišnim zakonitostima u odnosu ponude i potraţnje. poticajne za nastavak poslovanja. poticajne za raspremu.

potrošni materijal).smatra se uzimanjem broda u zakup. moţe se ugovoriti plaćanje u ratama. Puna nosivost za prijevoz tereta je promjenjiva veličina – korisna nosivost – računa se za svako zaključeno putovanje. UGOVOR ZA KORIŠTENJE BRODA BEZ POSADE . . voda. ali nikad ne smije biti na štetu sigurnosti plovidbe → razlika izmeĎu administracije i kapetana broda → ugovara se srednja nepotpuno utvrĎena količina tereta. Razlikuje se ukrcana i iskrcana količina tereta: . KORISNA NOSIVOST = TEORIJSKA UKUPNA NOSIVOST Brod.Ukrcana količina tereta označava se u teretnici. Najpoznatiji ugovor o zakupu broda je BARECON A (BIMCO) → predviĎa plaćanje zakupnine jednom mjesečno (mogućnost naplate 10% kamate ako se ne plati u predviĎenom roku)3.odreĎenoj vozarinskoj jedinici (obično $ ili £.Često se ugovara posebni dodatak na vozarinu za podmirenje troškova broda iz posljednje luke iskrcaja do luke predaje broda na .Plaćanje se obično vrši ili mjesečno ili svakih 15 dana . BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME . hrana.bonus na pozicija broda ili bonus za putovanje u balastu. pa se plaća zakupnina.ono što brod mora nositi (gorivo. Interes brodara – što veća korisna nosivost (nosivost na koju se plaća vozarina). a moţe se ugovoriti i plaćanje za vrijeme putovanja.ugovara se dnevna vozarina (daily hire) ili mjesečni vozarinski stav po toni nosivosti broda na ljetnoj vodenoj liniji (monthly hire rate ship's summer deadweight tonnage). Redovito se ugovara brod u punom teţinskom kapacitetu (puna nosivost). Za visinu vozarina vaţan je i način utvrĎivanja (mjerenja) prevezene količine tereta i količine tereta koja će se obračunati. teţina ili prostor)3.Obično se iskrcana količina tereta uzima kao osnova obračuna vozarine . oprema. Vozarina za putovanje moţe se platiti unaprijed ili na odredištu. 5 .

Alternativni vozarinski stav po teţini ili po prostoru W/M – po izboru brodara. 2. 5. 2. trojaki vozarinski stav – po teţini. • tarife s dvojnim vozarinskim stavovima (dual rates tariff) [SAD]. Trţište linijskog brodarstva je zatvoreni tip trţišta (monopol na strani ponude brodovi) →veći utjecaj (kroz konferencije) na povećanje vozarina.2. u postotku od vrijednosti robe – za vrijedne terete. Vozarinski stav po teţini W (weight) metrička tona (1000 kg) ili duga tona (1016 kg) ili američka kratka tona (907 kg). • povećanje troškova poslovanja. 3. 7. grupna robna tarifa (class tariff). – utvrĎuje se za odreĎene skupine tereta (od 6 do 50 skupina tereta) Ad. Vozarinski stav po prostoru M (measurement) m3 ili prostorna tona (40 stopa kubičnih). 6 . 6. Izračunavanje i izražavanje vozarinskih stavova u linijskim tarifama: 1. vozarinski stav po glavi ili po komadu tereta (npr. vozarinski stav za velike predmete prema posebnom dogovoru (as per agreement)3. – za svaku vrstu tereta posebno Konferencijske tarife dijele se na (posebni slučajevi): • točno utvrĎene i otvorene vozarinske stavove (fixed and open rates) [tramperi].2. Vozarinski stavovi razraĎeni su u obliku tarifa (tarifni vozarinski stavovi za jedinicu pomorske prijevozne usluge). 2.Vozarine u linijskom brodarstvu Na visinu vozarine djeluje: • odnos ponude i potraţnje. Ad. 4. pojedinačna robna tarifa (commodity tariff). 1. po prostoru ili u postotku ad valorem – osnovu odreĎuje brodar. stoka ili automobili). Razlikuje se dva tipa linijskih tarifa: 1.

Općih ili reglementarnih odredbi. Tablica prijevoznih stavova1. Najveći kontejnerski brod na svijetu5 7 . .vozarinski stavovi da budu veći od graničnih troškova. Slika 1. 3. Daljinara.smanjenje ili uklanjanje konkurencije meĎu linijskim brodarima.postizanje maksimalne uspješnosti i rentabilnosti poslovanja u dugom roku 3. Klasifikacije robe.Ciljevi koji se postiţu odreĎivanjem tarifa: . 4. Tarife u pomorskom prometu sastoje se od: 1. 2. .

iz drugih drţava prema Hrvatskoj ili sami prolaz preko hrvatskog teritorija prema drugim zemljama. Pod unutranjim prometom smatra se prijevoz robe od izvora do cilja preko područja Hrvatske4. prijevoz provoznih pošiljaka1. 8 . u smislu prijevoza primjene tarife razlikuju se sljedeće vrste prijevoza:     prijevoz robe u unutarnjem prometu. prijevoz robe u uvozu i izvozu. moţe se odvijati dio puta nekim drugim oblikom prometa. zavisno o računskoj masi pošiljke) ili vagonska (prevoznina se za odreĎenu relaciju izračunava prema vrsti upotrebljenog vagona. ţeljezničke tarife mogu biti tonske (prevoznina se za odreĎenu relaciju izračunava primjenom odrgovarajućeg tonskog stavka. Tarife u ţeljezničkom prometu se razlikuju na unutranji i vanjski promet.3. Na prijevoz robe u privatnim vagonima primjenjuju se pripadajući koeficjenti umanjenja.Tarife u željezničkom prometu S obzirom na način računanja prevoznine. Pod međunarodnim prometom smatra se prijevoz pošiljaka iz Hrvatske prema drugim zemljama. neovisno o masi pošiljke). koji su odreĎeni tarifom. Promet se ne mora nuţno odvijati samo ţeljezničkim putem. Glede podrijetla odnosno namjene robe. prijevoz robe u meĎunarodnom prometu.

perad.1. postupak u slučaju gubitka ili oštećenja pošiljke kao i druga pitanja. rok isporuke.3. 9 . a moţe biti kontruiran po abecednom susatavu kojem su ţeljezničke postaje u jednoj drţavi razvrstane po abecednom redu. način pakiranja. ureĎaji i postrojenja kojima ţeljeznička postaja raspolaţe za prihvat i ukrcaj tereta i drugi podatci. Općih ili reglemetarnih odredbi (opći tarifni propisi). kojima se reguliraju meĎusobna prava i obveze ţeljeznice kao prijevoznika i korisnika prijevoza. 3. zatim uvijeti pod kojima se roba moţe preuzeti na prijevoz. raoba se razvrstava u glave kao npr. reklamacije. vrste prijevoza. tako da je razvrstana po odreĎenim prirodnim i fizikalnom kemijskim svostvima odnosno namjeni robe. Briselskoj nomenklaturi. rokovi za preuzimanje pošiljke. dalje su u jednoj glavi razvrstava u odjeljke npr. odredili kojoj glavi i odjeljku pripada. ribe… Sastavni dio klasifikacije robe je i abecedni popis svih roba s njihovom kodnom oznakom kako bi se lakše nalazile u samoj klasifikaciji tj. namjena ţeljezničke psotaje (putnički ili teretni) radno vrijeme postaje. Sastoji se od: 1. Tarifnih tablica kojima se odreĎuju tarifni stavci i cijene prijevoza za odreĎenu količinu robe kvantificirano jedinicom mjere za masu. 2. Klasifkacija robe sukladno kojoj se roba razvrstava prema tzv. U tarifnim tablicama pošiljke se dijele na komadne i vagonske1. Daljinar kojima se odreĎuju tarifne udaljenosti naţeljezničkoj mreţi jedne drţave. dodatci ne prevozninu.Lokalne (unutranje) tarife Lokalne tarife primjenjuju se na prijevozu robe u unutranjem ţeljezničkom prometu. stoka. U abecednom daljinaru navode se sljedeći podaci: popis ţeljezničkih postaja abecednim redom. isto tako postoji zemljopisno-pruţni sustav konstrukcije daljinara u kojem su ţeljezničke postaje na jednoj pruzi razvrstane sukladno udaljenostima od početne do završne i obrnuto. 4. ţive ţivotinje i mesne preraĎevine.

Tarifa za prijevoz robe na prugama Hrvatskih ţeljeznica (HŢ) sastoji se od sljedećih dijelova:  HRT 151 Tarifa za prijevoz ribe. tj.000 kg 25. kako je navedeno u tablici 1. za računanje prevoznine primjenjuje se četiri tonska stavka. Tablica 1.000 kg 20.000 kg 3.000 kg 15.  HRT 155 Putokaz.Međunarodne tarife Primjenjuju se na prijevoz robe u meĎunarodnom ţeljezničkom prometu.2. Podijeljene su na: 10 .  HRT 154 Daljinar za prijevoz robe na prugama Hrvatskih ţeljeznica. Tarifni stavci s naznačenom najmanjom računskom masom 1 Tonski stavak 10t 15t 20t 25t Najmanja računska masa 10.  HRT 153 Popis kolodvora.  HRT 152 UsklaĎena nomenklatura robe.  HRT 156 Cjenik usluga 6. Tarifa HŢ-a za vagonske pošiljke je tonska tarifa.

savezne i izuzetne. Kod donošenja tranzitnih tarifa nacionalne ţeljezničke uprave vode računa o konkurenciji alternativnih prometnih pravac kroz druge zemlje. 2. opće međunarodne tarife koje donosi MeĎunarodna ţeljeznička unija UIC i vrijede za sve prijevoze i vrste roba koje nisu predmet prijevoza po tzv. koje su zahvatile odreĎeno područje na koje je potrebno u kratkom vremenu dopremiti velike količine robe kao pomoć ili velike količine graĎevinskog i drugog materijala za sanaciju nastalih šteta1. lučke tarife spadaju u kateogoriju povlaštenih tarifa jer se putem niţih tarifnih stavova stimulira tranzit odnosno uvoz i izvoz preko odreĎene luke. Slika 2. u uskladu s odredbama CIM-A (konvencija o meĎunarodnom ţeljezničkom prijevozu). 3. te stoga povoljnijim prijevoznim stavcima privlače teret za provoz preko svojih pruga.1. kao primjerice u Hrvatskoj luke Rijeka. povlaštenim tarifama kao što su lučke. 4. Ţeljeznički vagon s kontejnerom7 11 . potresi. tranzitne tarife takoĎer su povlaštene tarife. Primjerice Hrvatske ţeljeznice su sa ţeljezničkim upravama Slovenije i Austrije donijele saveznu tarifu za prijevoz robe uvoza. Po konstrukciji identične su unutrašnjim tarifama osim što su tarifni stavci izraĎeni u EUR-ima. 5. tranzitne. izuzetne tarife koriste se samo u izuzetnim situacijama kao što su elementarne nepogode. izvoza i lučkom tranzitu. savezne tarife koje se donose na temelju sporazuma pojedinih ţeljezničkih uprava kojima se regulira meĎunarodni ţeljeznički promet na njihovim prugama.

 cjenik prijevoza klasičnim vozilima za meĎunarodni promet. klasifikacije robe i tablica prijevoznih stavova.  cjenik prijevoza tereta u lokalnom prometu do 50 km . daljinara. Cestovni prijevoznici donose minimalne tarife. 12 .  cjenik prijevoza zbrinih pošiljaka u meĎunarodnom prometu izraţen u EURima. javno ih objavljuju i dostupne su svima pod jednakim uvjetima. koje donosi Gospodrasko interesno udruţenje hrvatskih cestovnih prijevoznika “Transportkomerc”1. Nakon 1992. Temelj za utvrĎivanje cijena prijevoza su opći uvjeti poslovanja Hrvatskih cestovnih prijevoznika i tarife javnog prijevoza tereta u domaćem i meĎunarodnom cestovnom prometu. Cjenik voţnje praznog vozila se naplaćuje najmanje 1/3 cijene punog vozila na istoj relaciji.Tarife u cestovnom prometu Na meĎunarodnoj razni u cestovnom proemtu bilo je pokušaja donošenja jedinstvenih tarifa. vozila izvan rada1. uz suglasnost korisnika usluge prijevoza. godine Europska unija uvela je mogućnost biranja prijevoznika. Prevoznina u cestovnom prometu računa se na sljedeće načine:  cjenik prijevoza tereta klasičnim vozilima za unutranji promet.  cjenik autodana. U cestovnom prometu tarife se sastoje od: općih ili reglementarnih odredbi. ali se nije uspjelo. a stvarnu cijenu prijevoza dogovaraju i utvrĎuju stranke meĎusobno1.  cjenik prijevoza zbirnih pošiljaka u unutrašnjem prometu izraţen u kn (kunama). nakon plaćene tarife.5. Za meĎunarodni promet poslovno udruţenje takoĎer donosi minimalnu tarifu kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija prijevoznika.

ugovorom) izme Ďu špeditera i korisnika njegovih usluga. odredila prema lokalnim obi čajima. Iako su i dogovori pod b) vrlo česti. no iste nemaju javni karakter. 13 . b) posebnim dogovorom (prihvaćanjem ponude. pogotovo kod zna čajnijih poslova. ako visina naknade ne bi bila utvr Ďena špediterskom tarifom. osi m u društvenim sistemima gdje postoji samo jedna (drţavna) špedicija 9 . Takve tarife oblikuje i donosi autonomno svako špeditersko po duze će u našoj zemlji. no do takve situacije po pravilu ne dolazi. ipak se visina naknade za rad špeditera najčešće utvr Ďuje i rutinski primenjuje kod redovnih poslova na osnovu cjena utvr Ďenih u špediterskim tarifama.Slika 3. Špediterske tarife Cjene špediterskih usluga.niti se obavezno prim j enjuju. u slu čaju spora. Tegljač i poluprikolica s kontejnerom8 5. Razni pokušaji kod nas i u svjetu da se izrade i donesu čvrste nacionalne i me Ďunarodne špediterske tarife nisu dosad urodili plodom. ne objavljuju se. niti bi bila posebno dogovorena. Teoretski. naknada za rad špeditera bi se. utvr Ďuju se i to: a) tarifom špediterskog poduzeća. odnosno visina naknade za rad špeditera.

. http://liderpress. 5. 9. Špedicija i logistički procesi Turina A.panoramio. Čedomir I.Literatura: 1. 7.com/photo/41293010 www2.com/doc/45889756/34/%C5%A0pediterske -tarife 14 .hr http://www. Zagreb. 8. Ratko S. stranica 11.hznet.hr/tarife http://www. Ekonimka morskog brodarstva HRT 151.6. 3. Mario Š.. 4.cargobull.com http://www. 6. 2..scribd. 1995. HŢ-Hrvatske ţeljeznice.. MeĎunarodna špedicija Glavan B..