You are on page 1of 8

SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA SARAJEVO

Tema:OSCILATORI

Radio:Borovina Emil

Konstrukcija i uslov oscilovanja

Oscilatori se sastoje iz tri dijela: pojaavaa, dijela za odreivanje frekvencije i mree povratne sprege. Dio za odreivanje frekvencije je jezgro oscilatora gdje se generie odreena frekvencija koja se zove rezonantna frekvencija. Mrea povratne sprege moe biti otporna, reaktivna ili njihova kombinacija. Faktor povratne sprege B se izvodi iz izlaznog napona, dok je pojaanje pojaavaca A. Njihov proizvod AB daje kruno pojaanje. Upravo od njega i zavisi uslov oscilovanja, koji se sastoji od dva kriterijuma poznatih kao Barkhauzenovi kriterijumi:

Pojaanje AB mora biti barem 1, odnosno Re{AB}=1, Im{AB}=0; Fazni pomjeraj petlje mora biti 0, odnosno |AB|=1, Arg{AB}=0.

To u stvari znai da je neophodno da signal, prolazedi od ulaza do izlaza, i vradajuci se ponovo preko povratne sprege do ulaza, NE MIJENJA ni amplitudu ni fazu. Ako ovaj uslov vai za jednu frekvenciju, izlaz je isto sinusni talas, a ako vai za vie frekvencija izlaz je sloeni talas. Neki oscilatori su napravljeni da rade u odreenim uslovima tako da je izlaz etvrtasti, trougaoni ili impulsni signal. Od AB zavisi kakve de biti oscilacije, tj. ako je: AB=1,oscilacije su stalne; AB>1 rastude AB<1 opadajude.

Podjela oscilatora

Oscilatori se prave od LC kola (kola koje se sastoji od kalema i kondenzatora) ili od RC kola (kola koje se sastoji od otpornika i kondenzatora) pa otuda i jedna od podjela oscilatora na: LC i RC oscilatore.

Kolpicov oscilator

Kolpicov oscilator je nazvan tako po svom pronalazau Edvinu H. Kolpicu. Figure 1: Kolpicov oscilator sa zajednikom bazom 2 kondenzatora i 1 kalem odreuju frekvenciju oscilovanja. Povratna sprega koja je potrebna za oscilovanje se realizuje preko naponskog djelitelja kojeg prave 2 kondenzatora.

Frekvencija oscilovanja: Idealna frekvencija oscilovanja za kola sa slika 1 i 2 je data jednainom:

f_0 = {1 \over 2 \pi \sqrt {L \cdot \left ({ C_1 \cdot C_2 \over C_1 + C_2 }\right ) }} gdje redna veza C1 i C2 prave efektivnu kapacitivnost LC kola. Realna kola de oscilovati sa malo niom frekvencijom.

Kriterijum stabilnosti

Kolpicov oscilator po kome se vrsi analiza Jedna od metoda za analizu oscilatora je da se odredi ulazna impedansa, zanemarujudi reaktivne komponente. Ako impedansa proizvodi negativnu otpornost, oscilacija je moguda. Ovaj metod demo koristiti da odredimo uslov i frekvenciju oscilovanja. Ovdje je prikazan idealan model i predstavlja kolo sa zajednikim kolektorom. Za analizu, parazitne i nelinearne komponente demo zanemarivati. Oni se mogu ukljuiti kasnije u nekoj ozbiljnijoj analizi. Ako zanemarimo kalem, ulazna impedansa de biti: Z_{in} = \frac{v_1}{i_1} Ako je v_1 ulazni napon i i_1 ulazna struja, napon v_2 de biti: v_2 = i_2 Z_2 Gdje je Z_2 impedansa od C_2. Struja koja tee kroz C_2 je i_2, koja je zbir dvije struje: i_2 = i_1 + i_s Gdje je i_s struja tranzistora, i_s je zavisni strujni izvor dat kao:

i_s = g_m \left ( v_1 - v_2 \right ) Gdje je g_m transkonduktansa tranzistora. Ulazna struja i_1 de biti: i_1 = \frac{v_1 - v_2}{Z_1}

Gdje je Z_1 impedansa od C_1. Rjeavajudi po v_2 dobija se: Z_{in} = Z_1 + Z_2 + g_m Z_1 Z_2 Ulazna impedansa se javlja u vidu 2 kondenzatora redno vezana sa R_{in},koja je proporcionalna dvjema impedansama: R_{in} = g_m \cdot Z_1 \cdot Z_2 Ako su Z_1 i Z_2 komleksne i istog znaka, R_{in} de biti negativna otpornost: R_{in} = \frac{-g_m}{\omega ^ 2 C_1 C_2} Ako je kalem vezan na ulaz, kolo de oscilovati, veliina negativne otpornosti ce biti veda nego otpornost kalema. Na primjer za dati oscilator, struja emitera je oko 1 mA, transkonduktansa oko 40 mS, i ako su date ostale vrijednosti, ulazna otpornost je oko: R_{in} = -30 \ \Omega Ova vrijednost bi trebalo da bude dovoljna da pree bilo koju pozitivnu otpornost u kolu. Oscilacije se javljaju pri velikim vrijednostima transkonduktanse i malim vrijednostima kapacitivnosti. Komplikovanija analiza oscilatora sa zajednikom bazom pokazuje da niske frekvencije naponskog pojaanja pojaavaa mora biti najmanje 4 da bi se postigle oscilacije. Niska frekvencija pojaanja je data sa:

A_v = g_m \cdot R_p \ge 4

Ako se 2 kondenzatora zamjene sa 2 kalema, i ako se zanemari meuinduktivnost, kolo postaje Hartlejev oscilator. U tom sluaju ulazna impedansa je zbir 2 kalema i negativne otpornosti date kao: R_{in} = -g_m \omega ^ 2 L_1 L_2

U Hartlejevom kolu, oscilacije se javljaju pri velikim vrijednostima transkonduktanse i velikim vrijednostima induktivnosti

to ima 1 vie kondenzator koji je u rednoj vezi sa kalemom. Frekvencija oscilovanja za kolo sa slike, koje koristi FET tranzistor je:

f_0 = {1 \over 2\pi} \sqrt{ {1 \over L} \left( {1 \over C_0} + {1 \over C_1} + {1 \over C_2} \right)} \ .

Hartlejev oscilator

Sematski dijagram Hartlejev oscilator je LC elektrino kolo koje stvara povratnu spregu preko paralelne veze L i C. Hartlejev oscilator je u osnovi bilo koja konfiguracija koja

koristi par redno vezanih kalemova i 1 kondenzator. Slian je Kolpicovom oscilatoru s tim da se ovdje djelitelj napona realizuje preko 2 kalema. Dobre strane su da se frekvencija moe mijenjati koristei varijabilni kondenzator i da izlazna amplituda ostaje konstantna u frekvencijskom opsegu, a loa strana je da se javlja meuinduktivnost izmeu kalemova koja uzrokuje neeljene frekvencije oscilovanja. Ovaj oscilator se koristi u svim opsezima emitovanja ukljuujui FM 88-108 MHz. Hartlejev oscilator moe imati nekoliko LC veza koje uzrokuju pojavu lanih frekvencija oscilovanja, pa se u prijemnicima esto koristi Kolpicov oscilator kao lokalni oscilator.

Klapov oscilator je modifikovani Kolpicov oscilator. Konstruisan je od tranzistora i mree pozitivne povratne sprege. Na slici se vidi da je mrea sastavljena od 1 kalema i 3 kondenzatora, od kojih 2 prave naponski djelitelj koji odreuje dio napona povratne sprege na ulazu tranzistora. Od Kolpicovog se razlikuje u tome to ima 1 vie kondenzator koji je u rednoj vezi sa kalemom. Frekvencija oscilovanja za kolo sa slike, koje koristi FET tranzistor je:

Klapov oscilator Ako se eli koristiti frekvencijski varijabilan oscilator onda veu primjenu ima Klapov u odnosu na Kolpicov, jer kod Kolpicovog oscilatora varijabilni kondenzator se koristi u naponskom djelitelju, to dovodi i do varijabilnog napona povratne sprege, pa ne moe ostvariti frekvenciju iznad eljenog opsega. Kod Klapovog oscilatora se ovaj problem prevazilazi koristei fiksni kondenzator u naponskom djelitelju a varijabilni redno vezan sa kalemom.