STAROHRVATSKO GROBLJE NA ŽDRIJACU U NINU

Referat

Starohrvatsko groblje Nin-Ždrijac otkriveno je u Ninskom zaljevu, nekoliko stotina metara sjeveroistočno od Nina. Otkiveno je više stotina grobova koji se protežu u dužini gotovo 200 metara od istoka prema zapadu. Na ovom mjestu Zdenko Brusić je, prvi, u proljeće 1967. godine naišao na ostatke djelomice uništenih kosturnih grobova koje je istražio i dokumentirao, a Janko Belošević krajem godine ovdje izvodi sondažno iskopavanje. Istraživanje groblja na Ždrijacu u Ninu trajalo je od 1969. do 1977. godine. Kampanje su financirali tadašnji Republički fond za kulturu i Republički fond za znanstveni rad, te Fond za kulturu grada Zadra.1 Prva kampanja sustavnih istraživanja starohrvatskog groblja na Ždrijacu u Ninu izvršena je tijekom ljeta 1969., a u njoj je istražen najugroženiji dio terena, sa zapadne strane uz obalu. Druga kampanja vođena je 1970. godine, a u njoj je ustanovljeno da se groblje kontinuirano ne proteže u pravcu zapad-istok, već samo na dužini od 75 metara, kada se prekida i nakon 30 metara ponovo nastavlja. Treća kampanja, izvršena 1971. godine, bila je, po trajanju i opsegu istraženog prostora, najveća kampanja na Ždrijacu u Ninu. Tijekom četvrte kampanje 1974. godine otkriveno je još 50 grobova. Godine 1975. provedena je peta kampanja, koja je zapravo predstavljala sondažno istraživanje. Utvrđeno je da se groblje ne proteže kontinuirano u pravcu istok-zapad na 200 metara dužine i oko 50 metara širine, nego da postoje dva međusobno odvojena groblja: zapadno i istočno. Zapadno groblje prostire se na površini od 3000 m2, a otkriveno je 278 gorbova. Istočno groblje je samo djelomično istraženo, a istraživanje na ovom djelu provedena je i šesta kampanja 1977. godine. Na istočnom dijelu je tokom te kampanje otkriveno 17 grobova, što daje ukupan broj od 56 grobova na istočnom dijelu groblja. Zapadno groblje je svojim jednim dijelom starije od istočnog groblja. Pretpostavlja se, pak, da je 25% sveukupnog broja istraženih grobova bilo uništeno.2 Groblje na Ždrijacu ubraja se u najveće i arheološki najznačajnije starohrvatsko groblje iz vremena 8. i prve polovice 9. stoljeća s poganskim načinom pokapanja na cijelom prostoru koji su u srednjem vijeku naseljavali Hrvati. Ovo groblje je tipično naseobinsko groblje na redove s inhumiranim pokojnicima.3

1

BELOŠEVIĆ, Janko, Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu, Arheološki muzej Zadar, Zadar, 2007., str.12. 2 Isto, str. 14. 3 Isto, str. 17.

2

Na Ždrijacu su utvrđena četiri osnovna tipa grobova. To su grobovi u zemljanoj raci, grobovi u zemljanoj raci s djelomičnom uporabom kamena, grobovi s kamenom grobnom arhitekturom i grobovi s drvenim lijesovima spojenim masivnim željeznim čavlima. Kod grobova s djelomičnom uporabom kamena mogu se izdvojiti i pojedini podtipovi s razlikama u količini upotrijebljenog kamena, kao i načina slaganja kamena u grobnoj raci. Najzastupljeniji tip bili su grobovi u zemljanim rakama. Obično su ovalnog, a rjeđe pačetvorinastog oblika. Od ukupnog broja istraženih grobova, 45% grobova pripada ovom obliku. Prosječne dimenzije grobne rake kretale su se u prosjeku oko 180x80 cm. U 80% ovih grobova pronađeni su grobni prilozi. Grobovi s djelomičnom uporabom kamena drugi su po zastupljenosti na ovom lokalitetu. Jedna podgrupa ovih grobova (koja je zastupljena u manjem broju) sastavljena je od jednog ili dva, a ponekad i tri neobrađena kamena koja su postavljena bez ikakvog reda. Grobovi druge podvarijante su oni s većom količinom uporabe kamena kojim je bio ograđen kostur pokojnika s jedne, dvije ili više strana.4 Grobovi s grobnom arhitekturom treći su oblik grobova, ali, za razliku od ostalih starohrvatskih nekropola s poganskim načinom pokapanja (na kojima je ovaj oblik brojno zastupljen), na Ždrijacu u Ninu zastupljeni su sa samo desetak grobova. Treba spomenuti i da ne pripadaju ranom horizontu, već da su to mlađi starohrvatski grobovi iz 10.-11. stoljeća, koji su bili naknadno ukopani na dijelu starohrvatskog groblja s poganskim načinom pokapanja. U relativno rijetke grobove s kamenom grobnom arhitekturom spadaju grobovi načinjeni od kamenih ploča okomito usađenih uz kostur pokojnika, i to tako da su se s bočnih uzdužnih strana nalazile po dvije do tri neobrađene kamene ploče, a iznad glave i stopala obično po jedna ploča. Većina ovih grobova imala je popločano dno. Oblik im je bio ovalni i trapezoidni.5 Četvrti tip grobova predstavljaju grobovi u primitivnim drvenim lijesovima, koji su na ovom nalazištu i prvi put sa sigurnošću arheološki definirani. Otkriveni su u 18 grobova, a sačinjeni su od masivnih dasaka spojenih kovanim željeznim čavlima.6

4 5

Isto, str. 24. Isto, str.25. 6 Isto, str. 26.

3

Što se tiče načina pokapanja, na ovom groblju pokapani su muškarci, žene i djeca. Redovi nisu potpuno u potpunosti pravilni, a razmaci između grobova također nisu uvijek jednaki, a slično je i s razmacima između grobova u pojedinim redovima. Veća poremećenost redova uočava se na zapadnom dijelu groblja. Orjentacija grobova bila je istok-zapad. Pokojnik je, dakle, ležao tako da mu je glava bila na zapadu, a noge pružene prema istoku, s većim ili manjim otklonom od tog pravca prema sjeveru ili jugu. Ovakav položaj pokojnika bio je uobičajen za većinu slavenskih nekropola ranog srednjeg vijeka.7 Dubina ukopa grobova u zemlju na Ždrijacu u Ninu bila je raznolika, a kretala se od 0,10 m do 1,50 m dubine. Najveći broj grobova nalazio se na dubini od 0,80 metara. Pokojnici su polagani u grobove na leđa u ispruženom položaju s glavom na zatiljku, ispruženim nogama i rukama spuštenim uz tijelo. U većini grobova na Ždrijacu bio je uglavnom pokopan samo jedan pokojnik, a bilo je grobova i s više ukopa. Ipak, postojali su pokopi sa podva ili po tri pokojnika u jednoj grobnoj raci, iako nisu osobito česti.8 Zemljani lonci pronađeni u grobovima potvrđuju pretpostavku da je ovdje bio prisutan poganski ritual. U zemljane lonce stavljalo se jelo ili piće kao popudbina za zagrobni život. Posude su bile pokrivene kamenim pločama ili ulomkom rimskog crijepa. Otkrivene su i posude koje su prilikom ukopa ritualno razbijane. Grobne rake su se, osim toga, posipale sitnim ulomcima zemljanih posuda.9 U grobnim rakama pronađena su i drvene vjedrice sa željeznim obručom i drškom. U pet grobova nađen je rimski brončani neidentificirani novac u sekundarnoj uporabi. Posebno treba istaknuti muški grob 173 u kojem su pokopani muškarac i dijete, a na muški kostur je pritom bilo postavljeno 30 puževih kućica u određenom redu. Važan ritualni čin su i oveće kamene ploče postavljene na pokojnikov kostur. Pronađen je novac franačkog cara Lotara nađenog u svojstvu obola u ustima pokojnice u grobu 62. Pokojnici su vjerojatno bili pokapani u odjeći iako o tomu nema čvrstih arheoloških dokaza.10 Dakle, grobne nalaze sa Ždrijaca u Ninu s obzirom na njihovu namjenu možemo podijeliti na dvije vrste: na predmete kultne namjene, kao što su zemljane posude,
7 8

Isto, str.26. Isto, str.29. 9 Isto, str. 30. 10 Isto, str.31.

4

drvene vjedrice, stakleno posuđe i dr., te na predmete kojima su se pokojnici za života služili u svakodnevne svrhe.11

LITERATURA - BELOŠEVIĆ, Janko, Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu, Arheološki muzej
Zadar, Zadar, 2007.

11

Isto, str.32.

5

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful