Profesori

:

Doc. dr Dragoljub Janković dr Jelena Janjušević
Projektni rad:

Podgorica Novembar 2011

Tržište kapitala u Crnoj Gori istorijat,statistika i kriza
j

Suzana Radošević

Uvod
Riječ kapital potiče od latinske riječi caput, što znači glava, odnosno od pridjeva capitalis-glavni. Kapital kao riječ se prvi put pojavljuje u srednjem vijeku sa širenjem trgovačkog bogatstva i pojavom kredita. Ono što se obično tada, pa i danas podrazumijevalo pod kapitalom jeste ukupnost dobara koja donose kamatu. Kapital nije ništa drugo do ukupan novčani iznos odložene potrošnje sa rokom dužim od jedne godine. Kapital je prirodni resurs,koji u najširem smislu obuhvata fizički kapital (materijalne inpute u proizvodnji), finansijski kapital (novac i hartije od vrijednosti), ljudski kapital (investicije u znanje i obrazovanje) kao i prirodni kapital (koji se poistovjećuje sa zemljom). Bitna karakteristika je i vlasništvo, posebno privatno, jer je kapital sve ono što vlasniku donosi dohodak i uvećava njegovu imovinu. Kapital teži da se pretvori u jedan od svoja dva osnovna oblika: realni i finansijski kapital. Realan oblik kapitala– obuhvata mašine, opremu, graĎevine i sve druge stvari koje svojom upotrebom omogućavaju da se stvori odreĎeni prinos. Kapital u ovom obliku obično nazivamo realnom imovinom. Finansijski oblik kapitala– predstavlja novac koji se može usled svoje likvidnosti lako pretvoriti u realni kapital ili se njime mogu kupiti drugi faktori proizvodnje. Oni mogu biti u obliku štedno g uloga, novčanih kredita, obveznica, akcija, komercijalnih zapisa i slično. Mogu se ubrojati i čekovni računi koji služe za plaćanje. Rentali od kapitalnih dobara su rezultat kapitalnih vrijednosti. Nadoknada za privremeno korišćenje kapitalnih dobara nazivamo rentalima. Na primjer, vlasnik poslovnog prostora može izdati poslovni prostor na godinu dana, uz mjesečnu nadoknadu od 350 evra, koja čini rental. Profit kao prinos kapitala je uključen u ekonomski profit. Profit predstavlja rezidualni dohodak koji predstavlja razliku izmeĎu ukupnih prihoda i ukupnih troškova. Svako preduzeće posluje sa rizikom koji je prevashodno vezan za investicije,a preduzeća, tj. poslodavci trebaju da se osiguraju od rizika.

Ukoliko je kapital srce kapitalizma Onda je dobro organizovano tržište kapitala Srce dobrog funkcionisanja Kapitalističkog sistema”.Džozef Štiglic
Nobelovac za ekonomiju smatra da je štednja mač sa dve oštrice, ilustrujući svoju tvrdnju primerom Španije kojoj se desilo da su čim je najavila mjere štednje agencije su smanjile njen kreditni rejting, jer je, zbog štednje, smanjen njen predviđeni ekonomski rast.

2

Finansijsko trţište
Finansijsko tržište predstavlja sastavni dio finansijskog sistema jedne ekonomije. Obzirom da je ono izuzetno specifično stoga ga razni ekonomski teoretičari različito definišu: „Finansijsko tržište je mjesto gdje se vrši promjena finansijske aktive-trgovina njenim različitim oblicima" " Ovo tržište predstavlja mehanizam preko koga se finansijska aktiva kupuje, prodaje i njome se trguje“. " Finansijska tržišta su visoko konkurentna tržišta finansijskih instrumenata" „To je mehanizam koji dovodi u vezu ponudu i tražnju finansijskih sredstava koja mogu da budu kratkoročna (tržište novca) i dugoročna (tržište kapitala)“ Efikasan finansijski sistem treba da omogući kvalitetno funkcionisanje privrednog sistema, rast i razvoj nacionalne ekonomije i cjelokupni društveni prosperitet. Na finansijski sistem utiče čitav spektar faktora a sastoji se od: (1) finansijskih tržišta; (2) učesnika i posrednika i (3) finansijskih instrumenata.

Finansijsko tržište

Prema predmetu poslovanja

Stepenu centralizacije

Načinu obavljanja transakcija

Tržište novca

Regionalno tržište

Promptno tržište

Devizno tržište

Nacionalno tržište

Terminsko tržište

Tržište kapitala

Međunarodno tržište

Trţište novca, kao jedan od najznačajnijih segmenata finansijskog tržišta podrazumijeva definisan prostor, odgovarajuće vrijeme i propisana pravila pod kojima dolazi do organizovanog sučeljavanja ponude i tražnje kratkoročnih finansijskih instrumenata(kratkoročne hartije od vrijednosti i žiralni novac); a na deviznom tržištu se trguje devizama, utvrđuje devizni kurs. Osnovni zadatak ovog tržišta je da održava optimalni nivo likvidnosti subjekata nacionalne ekonomije u poslovanju sa inostranstvom.
3

Trţište kapitala

kao srce tržišnog sistema ostvaruje veliki broj funkcija.

Najznačajnija funkcija, dobro organizovanog tržišta kapitala sastoji se u povećanju efikasnosti čitavog ekonomskog sistema koja se ostvaruje kroz povezivanje ekonomskih subjekata, omogućavanje skladnog privrednog razvoja putem alokacije resursa, smanjenje transakcionih troškova, utvrĎivanje cijena, mobilizaciju finansijske štednje, povećanje likvidnosti ekonomskih subjekata i smanjenje rizika diversifikacijom vlasničkog portfolia. Veća efikasnost, u krajnjem, dovodi do povećanja privredne aktivnosti i povećanja životnog standarda stanovništva. Povećanje blagostanja stanovništva je i cilj funkcionisanja ekonomskih institucija u jednom društvu i on će se utoliko prije ostvarivati što je tržište kapitala razvijenije i efikasnije. Tržište kapitala vrši stalno okupljanje imaoca i tražioca kapitala na odreĎenom mjestu i u odreĎeno vrijeme. Za razliku od tržišta novca na kom se trguje kratkoročnim hartijam a od vrijednosti, tržište kapitala mora biti i jeste institucionalizovanog karaktera u svim zemljama tržišne privrede i predstavlja specijalizovano tržište na kome se novac – kapital traži i nudi dugoročno. Znači tržište kapitala je tržište na kom se trguje dugoročnim hartijama od vrijednosti, odnosno mjesto na kojem se susrijeću potražnja i ponuda kapitala. Berze su najčešća mjesta na kojima se trguje instrumentima tržišta kapitala. Transakcije koje se na ovom i u okviru ovih institucija odvijaju nazivamo kapitalnim transakcijama, a hartije od vrijednosti sa kojima se trguje na tržištu kapitala nazivamo dugoročnim hartijama od vrijednosti ili efektima. Možemo još reći da je tržište kapitala i tržište zemljišta izvan uravnotežene količine kapitala ili uravnotežene cijene zemljišta. To znači da ova tržišta proučavamo u cjelini sa aspekta usluga za ulaganja u kapital i zemljište. U skladu sa prirodom tržišta kapitala, kome je promjenljivost inherentna karakteristika,postizanje "modela nultnog rizika" je nemoguce i, u svakom slučaju, nepoželjno. Bilo koji takav model bi bio toliko skup, što bi činilo da je firmama pretjerano opterećujući, a tako i nespojiv sa ciljevima regulative. Takav model bi bio štetan po zemlju u cjelini i finansijski neodrživ. Štaviše, ustanovljenje ovog modela bi usporilo razvoj tržišta, razvijanje novih aktivnosti na tržištu kapitala, konkurentnost, a bilo bi nespojivo i sa zahtjevom da učesnici na tržištu kapitala samostalno snose odgovornost. Drugi neželjen fenomen bi bio da investitori postupaju na osnovu pogrešne pretpostavke da ni jedna firma ne može propasati. To bi demotivisalo kako pojedince tako i firme da brižljivo procjene rizike u vezi sa odlukama o investiranju. Tržište kapitala je dio finansijskog tržišta koji omogućava ekonomskim subjektima proces investiranja. Osim toga ono svojim postojanjem stvara pretpostavke i za dezinvestiranje kao ekonomsku aktivnost koja ne donosi očekivani prinos. Proces investiranja i dezinvestiranja daju osnovu za podjelu tržišta kapitala na: primarno i sekundarno tržište. Na primarnom tržištu kapitala, ekonomski subjekti mobilišu kapital emisijom dugoročnih finansijskih instrumenata. Sekundarno tržište omogućava promet dugoročnih instrumenata (hartija od vrijednosti). Prema tome, na tržištu kapitala se kreiraju i razmjenjuju dugoročni finansijski instrumenti. Ovo se postiže prodajom vrjednosnih papira – dionica ili obveznica – onima koji imaju finansijski višak sredstava. Kao rezultat, preduzeća, vlade, lokalne vlasti,
4

sekundarno tržište ne može postojati bez primarnog. tj da prodaju kupljene hartije od vrijednosti prije roka njihovog dospijeća. osnivanje i rad odgovarajucih organa i komisija i instrumenti zaštite. već može pretvoriti svoje ulaganje ponovo u novac u bilo koje vreme ukoliko to požele ili imaju potrebu. odnosno. Odlučujući o investiciji u ova specifična finansijska sredstva. primarno i sekundarno tržište kapitala su u interakcijskoj vezi i meĎusobno su uslovljeni. dozvoljavajući jednima da prodaju takva sredstva dok drugi mogu koristiti svoj višak sredstava da bi ih kupili. Zakonsku regulativu čine zakonski propisi i razna podzakonska akta kojima se pravno regulišu sva relevantna pitanja sistemskog karaktera u oblasti rada i funkcionisanja tržišta kapitala. investitor osjeća sigurnost da nije sputan. drugim riječima. Za preduzeće finansijsko potraživanje može biti u obliku t rajnog kapitala(dionice) ili možda zaduženja (obveznice) dok državne vlasti redovno emituju obveznice. Sekundarno tržište. Tržište kapitala pojedincu razvija osjećaj slobode: može uvijek da proda svoju akciju. pruža okvir za spoljašnju kontrolu poslovanja kompanija. U bilo kojem slučaju zainteresovana organizacija dobija svjež novac u zamjenu za finansijsko potraživanje. S toga će se investitor lakše odlučiti na kupovinu nekog finansijskog instrumenta ako može lako da izvrši njegovu konverziju posredstvom sekundarnog tržišta. Regulacija finansijskog tržišta ima dva cilja: -održavanje konkurencije meĎu učesnicima -zaštita investitora od prevara i zloupotreba. Država na tržištu kapitala javlja se u ulozi: investitora. prava i obaveze bankarskih i drugih finansijskih organizacija na tržištu kapitala… 5 . Uloga drţave na trţištu kapitala Država kao učesnik na finansijskom tržištu ima posebno mjesto i značaj. funkcionisanje. Tržište kapitala je ključno u nadgledanju rezultata poslovanja kompanije i rezultata menadžera. Poseban značaj imaju zakoni i drugi propisi koji regulišu sledeća pitanja: organizaciju. omogućuje neprekidnu realokaciju finansijskih sredstava izmeĎu različitih investitora. Dakle. da za svoj novac kupi akciju bilo kojeg preduzeća. kao i kapitalizacija preduzeća na sekundarnom tržištu usloviće njegovu poziciju na primarnom tržištu s druge strane. Druga funkcija tržišta kapitala možda je predmet veće pažnje – ono djeluje kao sekundarno tržište za vrjednosne papire koji su mogli biti emitovani u prošlosti.To je tzv. Postojanje sekundarnog tržišta čini djelovanje primarnog tržišta efikasnijim. Njihova meĎusobna uslovljenost se ogleda u tome što cijena koja se formira na sekundarnom tržištu utiče i na njegovu emisionu cijenu na primarnom tržištu s jedne. primarno tržište gdje se ugovaraju nove emisije trajnog kapitala ili zaduženja u obliku potpuno novih emisija kapitala ili u obliku ponude postojećim investitorima. Tržište dozvoljava vlasnicima dionica ili obveznica da ih prodaju brzo i tako osigurava stepen likvidnosti koji inače ne bi bio izvodljiv. Sve instrumente pomocu kojih država ostvaruje regulativnu funkciju možemo podijeliti u tri osnovne grupe: zakonska regulativa. korisnika kapitala. regulatora i kontrolora. sto proističe iz njene specifične uloge u nacionanoj ekonomiji uopšte.nadnacionalne organizacije i slično imaju pristup većim količinama kapitala nego što bi bio raspoloživ da se moraju osloniti isključivo na stvaranje vlastitih izvora.

jer informiše javnost o kvalitetima emitenta koji treba da privuku investitore. kompletne i dostupne javnosti. uz istovremenu kontrolu njihove implementacije u praksi. Transparentnost je ključni faktor za efikasno i fer tržište. ali u dugom roku većinu trgovanja će obavljati profesionalni investitori koji transakcije obavljaju na berzi na kojoj se nalozi mogu dati samo posredstvom brokera. i špekulatori koji kupuju kada je cijena niska i prodaju kad je cijena visoka. Sa druge strane. Takav način trgovanja u početnom periodu nije problem. Sa velikim brojem malih investitora nakon masovne privatizacije poželjno je obezbijediti jeftin i lak pristup tržištu na kojem individualni investitori daju naloge direktno i bez posredništva brokera. 6 . javnog mnjenja i odnosa investitora prema kupovini emitovanih efekata. Za stabilnost tržišta dobro je da na tržištu postoje.berze akcije Trgovanje na trţištima kapitala Na tržištima kapitala se trguje na primarnom i sekundarnom tržištu. Posebno treba voditi računa o sledećem: a) Transparentnost.na kojem se trguje dugoročnim kreditnim instrumentima tj. broker koji istovremeno trguje i za svoj račun i u za klijentov račun ima snažan konflikt interesa. b) Pristup tržištu. u savremenim uslovima privreĎivanja država je ta koja propisuje ’’pravila igre’’. Brokeri posluju kao špekulatori kad posluju za svoj račun ili kad su zvanični market mejkeri (dileri) za odreĎene hartije. pored investitora koji ulažu na dugi rok. čak se i ne evidentiraju na berzi. Ovi instrumenti posebno su značajni u onim nacionalnim ekonomijama u kojima postoje mlada tržišta kapitala i na kojima je potrebno zadobiti povjerenje ogromnog auditorijuma investitora.Instrumenti zaštite interesa investitora su značajan dio regulative i oni imaju posebnu ulogu u stvaranju tzv. tako da se usporava proces kliringa i saldiranja. jer odgovara velikom broju malih investitora. Iako je tržište transparentno problem postoji jer se veliki broj transakcija odvija van tržišta. Svako od rješenja ima svoje prednosti i mane te izbor treba napraviti imajući u vidu neke specifične uslove svake zemlje. Rizik takvog direktnog pristupa tržištu je visok i za htijeva dokazivanje posjedovanja akcija prije trgovine a možda i plaćanje unaprijed.na kojem se trguje hipotekarnim kreditima i hartijama od vrijednosti na bazi hipoteka -tržište instrumenata akcijskog kapitala tj. c) Uloga posrednika. koji se prilaže Komisiji za registraciju emisije hartija od vrijednosti i predstavlja razlgednicu emitenta koja služi kao sredstvo propagande. Transparentnost znači da su informacije o trgovanju pravovremene. Sistem trgovanja na javnom tržištu može biti različit i neka od tih rješenja sigurno nisu preporučljiva za ekonomije u tranziciji. Prema tome. Jedan od najznačajnijih instrumenata iz ove grupe je prospekt.hartijama od vrijednosti koje odražavaju dužničko-povjerilačke odnose -hipotekarno tržište. Trţište kapitala se sastoji od tri segmenta: -tržišta instrumenta duga. tačne.

Dematerijalizacija hartija je preporučljiva da bi se povećala sigurnost investitora. implementiraju meĎunarodne standarde i preporuke. Najveći problem kod kontinuirane trgovine je da trgovanje može lako da se izmanipuliše kada je likvidnost odreĎenih hartija slaba. Ali najčešće na tržištu nema toliko sposobnih i finansijski jakih učesnika koji bi bili market mejkeri. 7 .d) Mehanizam otkrivanja cijena. Prednost postojanja jednog tržišta može biti veća operativna efikasnost zbog većeg obima trgovanja i boljeg otkrivanja cijena jer se ponuda i tražnja koncentrišu na jednom mjestu. Saldiranje je izvršenje obaveza izmeĎu učesnika na finansijskom tržištu prenosom hartija od vrijednosti i novčanih sredstava po osnovu poslova sa hartijama od vrijednosti. makar na javnom i organizovanom tržištu. Paradoks je da kada se jednostavno ''call'' tržište zamijeni sa mnogo naprednijim elektronskim sistemom kontinuiranog trgovanja gubi se na transparentnosti i kvalitetu informacije koju tržište pruža. Tako organizovano tržište može da poboljša likvidnost na tržištu. prednost konkurencije izmeĎu više tržišta je smanjivanje cijene za obavljanje transakcija. Pri kontinuiranom metodu trgovanja transakcije u toku dana se ostvaruju po više različitih cijena. Kliring je utvrĎivanje obaveza i potraživanja po osnovu hartija od vrijednosti i novčanih sredstava izmeĎu učesnika na organizovanom tržištu u vezi poslova sa hartijama od vrijednosti.postupci u Centralnom registru posle zaključenja transakcije na Berzi. Ta cijena je realističnija za one akcije kojima se ne trguje mnogo. To je važno za špekulatore a mnogo manje je važno za investitore na dugi rok. Novac Kupac hartija Prodavac hartija Prenos vlasništva Shema Kliring i saldiranje KLIRING I SALDIRANJE . poboljšala prometljivost akcija iz privatizacije i da bi se olakšao nadzor nad transakcijama na sekundarnom tržištu. U vezi sa kliringom i saldranjem zemlje u tranziciji trebalo bi da. smanjili troškovi emitovanja hartija. g) Konsolidacija tržišta. Sa druge strane. što je inače glavni problem na tržištu nakon masovne privatizacije. Na ''call'' tržištu trgovanje se obavlja po jednoj cijeni. Prednost ovog metoda je i jednostavnost. više inovativnosti i bolja usluga prilagoĎena različitim investitorima. što je moguće više. Ponuda i tražnja se koncentrišu i trgovanje se obavlja u jednom trenutku po preovlaĎujućoj cijeni. e) Period trgovanja. Tržište dilera (price driven market) zahtijeva postojanje market mejkera koji su uvijek spremni da kupe i prodaju odreĎenu hartiju po odreĎenoj cijeni. smanjili troškovi transakcija. f) Kliring i saldiranje.

Treba praviti razliku izmeĎu konvertibilne i razmjenljive obveznice koju karakteriše mogućnost promjene za akciju bilo koje kompanije. Akcije 3. a investitoru se u roku dospijeća isplaćuje iznos nominalne cijene. Postoje i diskontne obveznice i obveznice sa nultim kuponom kod kojih se isplata kamata po obveznici vrši po cijeni manjoj od nominalne. isplatiti odreĎenog dana iznos anuitetnog kupona. Riječ je o kamatonosnim hartijama od vrijednosti. odnosno iznos na koji glasi obveznica ako se otplata vrši odjednom». Obveznica može biti konvertibilna što podrazumijeva mogućnost njene konverzije za odgovarajući broj akcija emitenta. •Sadrži neko gradjansko pravo.Hartije od vrijednosti trţišta kapitala se dijele na tri kategorije: 1. Da bi hartija od vrijednosti imala karakter obveznice potrebno je da sadrži najmanje dva elementa: (1) rok dospijeća (fiksan datum kada se pozajmljena sredstva moraju vratiti) i (2) ugovoreni iznos kamate. •Postojanje i ostvarenje imovinskog prava je povezano sa postojanjem hartija od vrijednosti. Obveznice 2. Poseban oblik obveznica predstavljaju obveznice sa odloženim plaćanjem kamate kada se kamata plaća ili drugim obveznicama ili u neodreĎenom roku koji je u funkcionalnoj vezi sa poslovanjem preduzeća. Hipoteke Svaka hartija od vrijednosti mora da posjeduje odreĎena svojstva odnosno mora da ispuni tri uslova: •Ona je uvijek u pisanoj formi. Obveznice su «vrsta obligacije kojom se njen izdavalac obavezuje da će licu naznačenom u obveznici (ako je u pitanju obveznica na ime) ili po njegovoj naredbi odnosno donosiocu obveznice (kod obveznica na donosioca i obveznica sa blanko indosamentom). Obveznica Kraljevine Jugoslavije 8 .

Prikaz prometa ovom vrstom dužničkih hartija od vrijednosti u posljednje dvije godine 9 . uspješnosti u realizaciji prethodnih emisija i položaja na tržištu kapitala.Podjelu dugoročnih obveznica je moguće vršiti sa različitih aspekata ali ćemo ovom prilikom predstaviti podjelu na osnovu tipa emitenta: (1) Državne obveznice . I pored toga što ne postoje decidno propisana pravila za rangiranje obveznica ono zavisi od nekoliko sledećih faktora: stepena zaduženosti kompanije odnosno proporcije duga i akcionarskog kapitala firme. Na taj način se pojavila tehnologija po kojoj su kreirani kriterijumi za rangiranje obveznica. Visina kamatne stope i ročna struktura sredstava na ove obveznice zavisi od ekonomske snage kompanije. zaštite u slučaju neizvršenja obaveza kompanije. MeĎutim. Prinos na ove hartije od vrijednosti je obično osloboĎen poreza i one imaju široki krug investitora. koji se u američkoj praksi najčešće vrši kvartalno. Posjedujući informacije o rangu obveznica investitori su u prilici da "ex ante" definišu strukturu sopstvenog portfolija. vjerovatnoće izvršenja obaveza emitenta u projektovanom roku i sl. Kupci ovih obveznica bile su banke. Obzirom na postojanje rizika investicije u obveznice pojavila se potreba kreiranja odreĎenog standarda za mjerenje njihovog kvaliteta. varijabiliteta u kretanju prihoda emitenta. One su bile emitovane na rok od 90 ili 180 dana.koje emituje država u cilju refinansiranja deficita budžeta odnosno terminske neusklaĎenosti budžetskih prihoda i rashoda. ovaj atribut uslovljava da stopa prinosa bude niža od stope prinosa na državne dugoročne obveznice. Emisije državnih obveznica su svedene na aukcioni tip prodaje. (2) Obveznice lokalnih organa – municipalne obveznice emituju lokalni organi uprave prevazilazeći lokalni budžetski deficit ili sa namjerom da finansiraju kapitalne projekte. Misija ovog postupka ogleda se u činjenici da on postaje efikasno sredstvo za odreĎivanje rizika i neizvjesnosti investiranja u obveznice. visine hartija od vrijednosti instrumenta duga. Obveznice u Crnoj Gori U Crnoj Gori su na finansijskom tržištu do sada figurirale obveznice kojima je premošćivana diskrepanca izmeĎu budžetskih priliva i odliva. Na taj način se obezbjeĎuju sredstva za neinflatorno finansiranje dugoročnih izdataka namijenjenih realizaciji državnih funkcija odnosno infrastrukturnih projekata. (3) Korporativne obveznice .su dugoročne obveznice čiji su emitenti korporacije a emituju ih u cilju prikupljanja sredstava za kapitalna ulaganja.

tako i za institucionalne investitore uvažavajući njihove kratkoročne i dugoročne atribute.49 Crna Gora kao emitent obveznica Crna Gora je emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 180 miliona eura. fiskalnu i monetarnu politiku. Pored toga. Samo uvoĎenje ovih hartija od vrijednosti na tržište predstavlja napredak u prvoj fazi i treba da bude praćeno nekim efektima kojima se ispituju tržišne oscilacije.03. Na sličan način su finansirani i manji infrastrukturni projekti u nekoliko lokalnih uprava koje su. takoĎe. U svim ovim slučajevima riječ je o prometu obveznicama na primarnom tržištu i njima se najčešće obavlja transakcija za “poznatog kupca”. jer je ona reper za stabilno zaduživanje I taj cilj je ostvaren. Dakle. zavisi od emitenata. Perspektivno ove hartije imaju smisla kako za individualne. još nije bilo prometa na sekundarnom tržištu čime bi se mogli odrediti prihvatljiviji uslovi koje diktira tržište. INFORMACIJE SA TRŢIŠTA 23. iako je ovo skuplje nego emisija hartije od vrijednosti dugoročnog karaktera. Na našem finansijskom tržištu postoji veoma izražena tražnja za kreditima i tu tražnju bi mnoge kompanije mogle nadoknaditi emisijom korporativnih obveznica. investitora i tržišta. i sami emitenti su više naviknuti na kreditno zaduženje. od septembra prošle godine. emitovala ukupno 380 miliona eura obveznica. Ono što predstavlja dobru vijest jeste činjenica da je ova transakcija prva transakcija na evropskom tržištu u ovoj godini za zemlju koja ima kreditni rejting niži od A. Predhodno Crna Gora je emitovala obveznice u iznosu od 200 miliona eura sto znaci da je Crna Gora je. za nepunih osam mjeseci. do sada se na našem tržištu operisalo fiksnim kamatnim stopama što destimulativno djeluje na investitore koji žele investirati i pratiti tržišne trendove. Kamata je niža u odnosu na prvu emisiju i fiksirana je na 7. relativno duge procedure i prilično zahtjevna papirologija usporavaju čitav posao. uvažavajući efikasnost Komisije za hartije od vrijednosti i relativno povoljnu infrastrukturnu regulativu. S druge strane. Obveznice su svuda kao dužnički instrument opravdale svoje bitisanje. Radi se o dugoročnim hartijama od vrijednosti koje dospijevaju do 10 godina i koje donose prinose od tri odsto na godišnjem nivou.2 miliona eura koje je otkupio Fond za razvoj RCG. Što se rizika tiče i kamatnih stopa. u dva navrata.8005 PROMET 2. Ovo je druga emisija i snovni cilj je bilo smanjenje kamatne stope. U našem slučaju radi se o neinvesticionom rehtingu. 25 posto. OBVEZNICE SIMBOL OB 13 PROSJECNA CIJENA 0. Hoće li i kad kod nas. ali i perspektive i izglede razvoja naše privrede u narednom periodu". Projektnim pristupom Vlada RCG je emitovala obveznice za sanaciju puteva u Crnoj Gori u iznosu od 1.2011. Vjerovatno bi prihvatljivije rješenje bile EURIBOR kamatne stope uvećane za odgovarajući procenat nego fiksne kamatne stope. bili emitenti obveznica a Fond njihov kupac. akcija državnih fondova.072.Pored ove vrste obveznica postoje i obveznice stare devizne štednje koje su korišćene kao sredstvo plaćanja prilikom privatizacije. što 10 . a istovremeno i dokaz investitorima koji pozitivno ocjenjuju našu ukupnu finansijsku. U prve tri godine obaveze emitenta miruju. Pored korporacija i investicioni fondovi bi u svoje portfelje mogli smjestiti ovu vrstu hartija od vrijednosti što bi doprinijelo razvoju instrumenata na mladom i malom finansijskom tržištu. Ovo je dokaz kredibiliteta države.

Samim tim imalac akcija postaje vlasnik idealnog dijela imovine emitenta i po tom osnovu ima odgovarajuća prava i obaveze.veće povjerenje investitora. Uz to. Drugim riječima. učešće na evropskom tržištu obveznica kao najlikvidnijeg sredstva zaduživanja. onda je jasno da novo zaduženje euro obveznicama od pola milijarde eura . Iz Ministarstva finansija je saopšteno da će novac od emisije euro obveznica biti iskorišćen za servisiranje duga te za potrebe kapitalne potrošnje. postignuta kamatna stopa je kudikamo viša nego u Evropi. Niža kamata na obveznice neminovno znači i .ako ostvarimo dovoljan privredni rast. Sa aspekta vlasništva. Kretanje državnog zaduživanja je zabrinjavajuće.25 odsto je niža nego prilikom prve emisije kada je iznosila 7. a postignuta kamata od 7. crnogorsko zaduživanje ne znači duzničko ropstvo .Crna Gora će plaćati kupcima obveznica godišnju kamatu u iznosu oko 29 miliona eura. stvar je . Akcionarsko društvo je društvo kapitala i za svoje obaveze odgovara cjelokupnom imovinom dok akcionari odgovaraju do iznosa koji su uložili u akcionarsko društvo prilikom kupovine akcije.će sa kamatom u narednih pet godina. ne manje bitna. Dakle akcije su isprave o uloženim sredstvima u akcionarsko društvo.7 miliona eura ili tek 26.godine dugovala svega 894. našu državu ukupno zadužiti za čak . Sam pojam akcija je neraskidivo vezan za akcionarsko društvo. Prema redosljedu izdavanja akcije mogu biti: (1) osnivačke akcije (akcije prve emisije) i (2) akcije narednih emisija. stvarima i pravima izraženim u novcu u skladu sa Zakonom i odlukom o emisiji akcija (Zakon o hartijama od vrijednosti).ali.u slučaju da ne doĎe do značajnijeg privrednog rasta . dok u aprilu 2016. Osim toga. Akcije spadaju u dividendne hartije od vrijednosti. Osnivačke akcije se izdaju u cilju obezbjeĎenja osnovne glavnice prilikom osnivanja akcionarskog društva.može Crnu Goru svrstati u red država sa dugom iznad 50 odsto BDP-a. 258 milijardi eura ili 39.7 odsto BDP-a.525 miliona eura. Svaka prva emisija akcija je istovremeno i osnivačka. sve akcije je moguće svrstati u dvije osnovne grupe i to: (1) akcije koje glase na ime i (2) akcije koje glase na donosioca.8 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). a glavnica za prvu emisiju od 200 miliona eura dospijeva na naplatu u septembru 2015. Ministarstvo finansija je perfektno odradilo posao emitovanja obveznica. Obzirom da ove hartije od vrijednosti donose prihod koji može. pa smatramo da na ovom mjestu nije potrebno šire elaborirati sem u dijelu koji se odnosi na prenos akcija na ime. Ako se zna da je državni dug početkom marta iznosio 1.svrha zaduživanja. Akcija je hartija od vrijednosti koja glasi na dio osnovnog kapitala čiji kupac stiče pravo svojine nad akcijom ispunjenjem obaveza u novcu. novac od obveznica biće upotrijebljen za popunjavanje "rupa" u budžetu. crnogorske obveznice su jednostvano "planule" što se može okarakterisati kao uspjeh Crne Gore. uvijek je odlična prilika da se investitori koji do sada nijesu ulagali u našu zemlju bolje upoznaju sa mogućnostima investiranja. Akciju može samo isključivo izdati društvo ovog tipa. Ipak. akcije spadaju u vrstu hartija od vrijednosti sa promjenjljivim prihodom. godine dospijeva glavnica od 180 miliona eura za drugu emisiju. Ova podjela je dovoljno objašnjena u pojmovnom odreĎenju. ali ne i za razvojne projekt. Kao takve akcije su dokaz prava koja iz njih proizilaze. su dugoročne vlasničke hartije od vrijednosti. što će reći da vlasnik ostvaruje prihod u vidu dividende u zavisnosti od poslovanja i usmjerenja sredstava ostvarenih iz dobiti akcionarskog društva. a ne mora biti ostvaren.87 procenta. Tehnički gledano. Druga. 11 Akcije . naročito ako se ima u vidu da je Crna Gora na kraju 2008.

Prednosti se odnose na sledeće: (1) Emisija akcija ne predstavlja fiksnu obavezu za firmu. Ovo je najčešće izdavana vrsta akcija i mogu biti izdate u prvoj i narednim emisijama. 2. jer se dividenda isplaćuje samo za slučaj da kompanija profitabilno posluje. značajno poskupljuje ukupne troškove. (3) Emitovanjem akcija kompanija stiče bolju poziciju prilikom uzimanja novih kredita. čime vlasnici prioritetnih akcija dobijaju glasačko pravo. (4) Nepovoljan poreski tretman koji. Povlašćene (prioritetne akcije) su akcije koje imaocima obezbjeĎuju odreĎena "prioritetna" prava kao što su: preče pravo na isplatu dividende u odnosu na vlasnike običnih akcija. zamjenljiva (konvertibilna) akcija. (4) Atraktivnost prodaje običnih akcija jer donose veće prava i prinos budućim vlasnicima. pravo učešća u dobiti akcionarskog društva i pravo na dio likvidacione mase u procesu likvidacije kompanije. (3) Visoki troškovi emitovanja akcionarskog kapitala smanjuju pozitivne efekte. Obične akcije daju pravo učešća u upravljanju. daje pravo imaocu da je može pretvoriti u običnu akciju u skladu sa odlukom o emisiji. (2) Ovaj vid ulaganja je skup jer vlasnici učestvuju u diobi profita. pored ostalog. a nakon izmirenja svih obaveza kompanije. (2) Nepostojanje fiksnog roka dospijeća što je velika prednost u odnosu na fiksnu obavezu isplate glavnice. koja daje pravo prvenstva na isplatu svih neisplaćenih dividendi prije isplate po osnovu običnih akcija. Vlasnici običnih akcija imaju i pravo preče kupovine akcija u narednim emisijama akcija (dokapitalizacija). preče pravo na raspodjelu likvidacione mase i pravo na naplatu iz stečajne mase u slučaju stečaja akcionarskog društva. 3. Prioritetne akcije se javljaju u tri osnovna oblika i to: 1. a mogu glasiti na ime ili na donosioca. kumulativna akcija. Nedostaci ulaganja u ovu vrstu hartija od vrijednosti se ogledaju u sledećem : (1) Disperzija vlasništva dovodi do gubitka vlasništva nad kompanijom. participativna akcija.Akcija Crnogorske Banke iz Cetinja Prema sadržini učešća u dobiti akcije mogu biti: (1) obične (redovne) i (2) prioritetne (povlašćene). koja pored odreĎene dividende donosi i pravo učešća u raspodjeli ostvarene dobiti. 12 . Ulaganje u akcije kao i ulaganje u obveznice ima svoje prednosti i nedostatke.

Finansije crnogorske države počivale su na porezu (kuluk. godine. Venetia and Austria helped Montenegro to become independent in the 18th century. i pored toga. Crnogorska banka. No. a posebno od pomoći Rusije. Perper je bio prvi crnogorski novac. godine. Prva decenija XX vijeka u Crnoj Gori je poznata i po brzom razvoju bankarstva. godine. raspolagala je glavnicom od 600. nizamija). Share of 50 x 200 Dinar.Sve do 1901.000 perpera. red. After 1918 Montenegro was a part of Yugoslavia. Prva nikšićka štedionica sa osnovnim kapitalom od 200. white.godine. Prva akcionarska društva u Crnoj Gori nastala su u oblasti finansija i industrije. do 1914. Nova pravila su donijeta na skupštini akcionara u martu 13 . a četiri godine kasnije. #3251-00. The 3 June 2006 Montenegro is independent again. Najrazvijeniji odnosi bili su sa Austro-Ugarskom. In 1852 Montenegro became a hereditary principality. a Narodna banka Knjaževine Crne Gore (1909) sa 2 miliona perpera. osnovana je 1901. država je morala da se zadužuje u inostranstvu. carini. superb! The share certificate has four vignettes. In the mid of the certificate we can see a map of Montenegro. godine u Crnoj Gori nije postojala ni jedna banka. The upper right vignette shows a scene from the war against the Turkey. Prva Akcionarska društva u Crnoj Gori Početkom 20. 1 November 1926. vijeka Crna Gora je imala trgovinske odnose sa više evropskih zemalja. The upper left vignette shows the well known church Vlaska Crkva of Cetinje. Istu glavnicu je imala i Prva zetska štedionica (Podgoricka banka). brown. Prvi pokušaji stvaranja trgovackih akcionarskih društava u Crnoj Gori datiraju iz prve decenije XX vijeka. kovani su i zlatnici. osnovana 1906. a od te pa do1912. osnovana 1904. iskovan 1906. godine. svešteničkom prirezu (bir). podijeljenih u 1000 akcija. Cetinje.Bank von Montenegro. black. 20 x 31.1 cm.000 perpera. godine otvoreno je pet banaka i jedna štedionica. od 1879. DB. cancellation holes. zaključila je oko 40 zajmova i kredita. KR.

podijeljen na 10.1924. kapital povećao na 600. osnovane marta 1906. uglavnom. 1926. maja 1909.830 dinara. 14 Hipoteka .uglavnom trgovaca i preduzetnika. 29. Ona je pretvorena u akcionarsko društvo. Već 1927. može da koristi nepokretnost koja je opter ećena hipotekom dok za povjerioca predstavlja sigurnost da će naplatiti svoje potraživanje zajedno sa kamatama. cg banka 1928. godine 30 akcionara. Podgorička banka osnovana je 1904. U avgustu 1921. godine je odluceno da se kapital poveća na 2. Na Trećoj skupštini akcionara. to je ujedno i jedini mogući način zalaganja nepokretnosti koji pogoduje i povjeriocu i dužniku. da bi se 1906. je založno pravo na nekretnini na osnovu koga hipotekarni povjerilac može naplatiti svoje potraživanje iz vrijednosti te nekretnine (ukoliko dužnik to ne učini na vreme) prije ostalih povjerilaca. godine Činovnička štedionica je imala upisanih 17788 akcija sa 1.000 dinara. a potvrdena su od nadležnog ministarstva. godine. godine. posjedovalo je 7373 akcije ove banke.000. Dužniku jer dobija povoljnije uslove kredita. bili državni cinovnici i penzioneri.537. godine sa kapitalom od 200. Za razliku od založnog prava na pokretnim stvarima kod kojih se u najvećem broju slučajeva stvar koja je predmet zaloge predaje u ruke povjeriocu. u četiri kola upisa. dužnik i dalje neometano nastavlja da koristi tu nekretninu.000 dinara sa 20. Akcionari ovih banaka su bili trgovci i preduzetnici sa područja Crne Gore i Penzioni fond državnih činovnika. godine u Baru. Sva aktiva i pasiva Narodne štedionice na Cetinju. izmijenjena su pravila i sjedište banke izmješteno na Cetinje. odlukom dioničara iz decembra 1924. Narodna banka Kraljevine Crne Gore je osnovana 24.000 perpera.000 akcija. maja 1927. prešla je na Činovničku štedionicu sa sjedištem na Cetinju.000. nižu kamatu. godine.000 akcija. Hipoteka predstavlja način zalaganja nepokretnosti. kod hipoteke to nije slučaj. 1939.000 dinara.000 perpera. Po njima je akcionarski kapital odreden u visini od 1. s kapitalom od 500. aprila 1912. Akcionari su. godine sazvana je skupština akcionara i donijeta odluka da banka nastavi rad.

suvlasnički udio u nepokretnoj stvari. Pretvaranje novca u kapital posredstvom finansijskih institucija. kao i poseban dio objekta u izgradnji (stan. pod uslovom da je izdato pravnosnažno odobrenje za gradnju u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje izgradnja objekata. osim ako je ugovorom o hipoteci drukčije odreĎeno.poslovne prostorije. ali ne i stvari u svojini trećih lica. bez obzira da li je već izgraĎen. U jednoj nacionalnoj ekonomiji mogu postojati tri osnovna izvora kapitala: 1.Ovakva hipoteka se može ustanoviti bez obzira da li pripadaju istom ili različitim vlasnicima. poslovne prostorije. Upravo iz ovog razloga osnovni razlog odlučivanja kompanija za strategiju finansiranja putem hartija od vrijednosti tržišta kapitala je smanjenje rizika promjene kamatnih stopa u vremenskom periodu dok se ne otplati dug. Analiza je izvedena pomoću kamatnih stopa koje odražavaju trenutni dugoročni trošak za kompaniju. sva poboljšanja i povećanja vrijednosti nepokretnosti do kojih je došlo posle zasnivanja hipoteke. i to:     sve sastavne djelove nepokretnosti. tokom kratkih vremenskih perioda sve dok se ne pojavi neka važnija potreba ili produktivniji način upotrebe tih sredstava. Transfer inostrane štednje tj. ino . u skladu sa odlukom o diobi. Domaća štednja 2. ili raspolaganja u državnoj. pravo na zemljištu koje sadrži ovlašćenje slobodnog pravnog raspolaganja. Povjerilac može potraživanje da naplati po svom savjesnom izboru iz vrijednosti jedne ili više nepokretnosti. poseban dio zgrade na kome postoji pravo svojine.a samim tim i efikasnosti cijele nacionalne privrede. onda se naziva zajednička hipoteka. Svrha i značaj trţišta kapitala Preduzeća i pojedinci primarno koriste tržište novca da bi privremeno skladištili svoja sredstva.Predmet hipoteke može da bude:       nepokretna stvar (pravo svojine na zemljištu. garažno mjesto i dr. odnosno društvenoj svojini. Pretpostavimo da je nakon pažljive analize kompanija odlučila da investira u novi pogon kako bi zadovoljila povećanu tražnju za svojim proizvodima. Tržište kapitala sa druge strane investitorima predstavljaju alternativu ulaganjima u imovinu kao što je nekretnina ili zlato. to se obično čini kada je vrijednost jedne nepokretnosti suviše mala da bi se moglo naplatiti cijelo potraživanje.akumulacije 3.). pripatke nepokretnosti odreĎene ugovorom o hipoteci. graĎevinskom objektu i sl. Hipoteka može da optereti više nepokretnosti.) dio nepokretne stvari. i dr. Tržište kapitala predstavlja jedan od najvažnijih postulata tržišne privrede I njegov značaj je posebno izražen u potrebi podizanja efikasnosti privrednih subjekata. pravo preče gradnje. Hipoteka obuhvata nepokretnost. garaža. Da je kompanija kao izvor finansiranja koristila akcije ili obveznice.naročito pravo graĎenja. garaža. odnosno drugo pravo koje sadrži pravo raspolaganja (stan. prirodne plodove koji nisu odvojeni od nepokretnosti. 15 .). objekat u izgradnji. povećane kamatne stope ne bi bile toliko kritične.

4. Osnovne funkcije trţišta kapitala Smatra se da su osnovne funkcije tržišta kapitala: -Transfer kapitala.Učesnici trţišta kapitala su: 1. . To su banke. država.Uvijek postoji veći broj projekata koji konkurišu za odreĎenu sumu sredstava. tržište kapitala pretstavlja fini mehanizam sa brojnim institucijama. -Cijena kapitala koja se formira na tržištu kapitala može biti vrlo značajan parametar koji opredjeljuje i izbor projekata u zavisnosti od visine stope prinosa. Na taj način tržište kapitala može posebno doprinositi povećanju konkurencije i smanjenju monopola. regulatori odnosa na tržištu kapitala i kontrolori tržišta kapitala. Tražioci kapitala na tržištu u koje spada veliki broj preduzentika. Oni su spremni da plate kamatu ili dividendu u zavisnosti o kakvoj hartiji od vrijednosti je riječ. Primarni emitenti hartija od vrijednosti na tržištu kapitala su savezne vlade. U modernim tržišnim privredama.Stvaranje klime u kojoj se štiti vlasništvo i interesi vlasnika kapitala. . od subjekta koji imaju viškove ka subjektima koji imaju manjkove. Broj i vrste posrednika zavise od nivoa razvoja finansijskog sistema. Savezna vlada izdaje dugoročne obveznice da bi pomoću tako prikupljenog novca finansirala velike investicione projekte. Ovdje spada veliki broj subjekata koji raspolažu slobodnim novčanim kapitalom koji nastoje da ga kapitalizuju. najčešće u investicije. banaka. Ovdje se radi o funkciji povezivanja ponude i tražnje za kapitalom. odnosno ponudjači kapitala. posredničke institucije. Vlada nikada ne može izdati akcije jer ne mogu prodavati prava vlasništva. stanovništva . čime se postiže veća efikasnost korišćenja kapitala. berze i druge. naročito državnih. Tržište kapitala je bitno isključivo za veće kompanije koje svojim performansama utiču na ponašanje manjih preduzeća. Poštovanje ugovornih obaveza je posebno vidljivo na segmentima hipotekarnog i kreditnog tržišta. Finansijski posrednici na tržištu kapitala koji pretstavljaju institucije koje treba da omoguće lako susretanje ponude i tražnje kapitala i procese njihovog uravnoteženja. on prisiljava sve elemente hartija od vrijednosti da izvršavaju ugovorne obaveze. instrumentima i procesima kojima se vrši distribucija i alokacija finansijskih sredstava. 16 .Mehanizam tržišta kapitala. 2. država i stanovništvo. a posebno tržišta kapitala. . menadzera preduzeća. Preko tržišta kaptiala se mogu sagledati trendovi u performansama većih preduzeća koja su registrovana na berzama. U ovu grupu se mogu svrstati banke.koje trebaju kapital za ulaganje iz kojih očekuju profit.Prikupljanje kapitala za obezbjeĎivanje skladnog privrednog i društvenog razvoja. druge finansijske institucije. Država i državni organi kao učesnici. Vlasnici kapitala. kao i finansijski trendovi ukupne privrede. privredni subjekti. 3. Finansiranje preduzeća preko tržišta kapitala ima ključni značaj u tržišnoj ekonomiji. lokalne vlasti ikorupcije. Korporacije izdaju i akcije i obveznice. .

odnosno od optimalnog nivoa funkcije koja se na tom tržištu ostvaruje. posrednika. ciljevi koji žele da se ostvare iz funkcionisanja i postojanja tržišta kapitala su unaprijed dati i poznati.Kada je riječ o uslovima da se preduzeća mogu uključiti u mehanizam tržišta kapitala. uvijek je potrebno poći od nivoa na kom funkcioniše. Visina godišnjih prodaja 3. Motivi ulaska kompanija na tržište se kreću izmeĎu potrebe da prikupe kapital za finansiranje odreĎenog dugoročnog projekta i potrebe da sačuvaju svoj kapital za podmirenje neočekivanih potreba. Za postojanje i funkcionisanje tržišta kapitala potrebno je i postojanje niza društveno – ekonomskih preduslova od kojih bi kao najvažniji mogli biti postojanje: investitora. akcija. Visina godišnjih profita 4. obveznica ili putem vlasničkih hartija od vrijednosti tj. Pri tom nije od značaja samo veličina tržišta. zakonima i propisima. prije nego što su prikupili ili uštedjeli u dovoljnoj količini sopstveni kapital. vec dobro ili loše tržište“. bez obzira na stepen razvijenosti. a tržište kapitala im pruža mogućnost da pribave dodatni tuĎi kapital u vidu zajma ili u obliku vlasničkog kapitala. Vremenski cenzus funkcionisanja kompanije itd. ulažući u buduću proizvodnju. preduzetnika. a zatim i nacionalna ekonomija u cjelini ne ostvaruje svoje ciljeve. u svim tržišnim privredama. sledeći kriterijumi su odlučujući: 1. Nakon ovih preduslova potrebne su odreĎene kadrovske i organizacione aktivnosti za početak rada tržišta kapitala. U okviru takvog tržišta. već i da li to tržište svojim postojanjem i funkcionisanjem ostvaruje sve ciljeve koji se od njega očekuju. pretvara se u svoju suprotnost i umjesto koristi emituje niz negativnosti sa ogromnim štetama po ostale tržišne i privredne segmente. U tom smislu. Raspored kapitala preduzeća izmeĎu duga i osnovnog kapitala se naziva strukturom kapitala preduzeća. Kao korisnici kapitala javljalju se preduzetnici koji žele da krenu u realizaciju odreĎenih projekata. organizovanog prostora. odnosno ocjeni da li njegov projekat može biti rentabilan uz plaćanje odreĎene kamate po osnovu korišćenja 17 . Ta činjenica daje pravo svakom učesniku da angažovano prati stepen ostvarivanja svih ciljeva i da u zavisnosti od toga samostalno donosi svoje poslovne odluke i definiše svoj odnos prema takvom tržištu. pri njegovoj ocjeni obima ili uspješnosti. sve je prisutniji pojam „ne veliko ili malo tržište. Odluka korisnika kapitala zasniva se na račun rentabiliteta. pravila ponašanja i trgovačkih uzansi. U savremenom shvatanju veličine i značaja tržišta. Jedna od najdelikatnijih odluka sa kojom se suočavaju kompanije je izbor izmeĎu strategije finansiranja putem dužnickih hartija od vrijednosti tj. Visina aktive kompanije 2. Tržišta kapitala putem i preko koga svi učesnici. kroz direktno ulaganje investitora. Pri toj ocjeni nikada ne treba zaboraviti da je stvaranje i rad jednog dobrog tržišta kapitala dugotrajan društveni i ekonomski proces i da se uspjeh ne može postići preko noći i nikakvim organizacionim šemama.

Momentalno reagovanje drugih tržišta na potrese nekog pojedinog tržišta uključenog u mrežu. i direktnih korporativnih napada i preuzimanja konkurentskih i nekonkurentskih kompanija. odobravanjem kredita po najpovoljnijim uslovima i pružanjem tehničko logističke podrške. kontrola nad novčanim tokovima. Grupu specijalizovanih finansijskih organizacija čine dileri i brokeri. Ključni problem finansijske globalizacije i liberalizacije je kontrola nad internacionalnim transferima novca.tuĎeg kapitala. strukturi tržišta ili u načinu na koji se obavljaju poslovi na tržištu. Pošto domaćinstva i pojedinci masovno polažu svoja sredstva u finansijske institucije. što je pokazao primjer sadašnje finansijske krize. Trzista kapitala u zemljama u razvoju se razvijaju kao nastavak obuhvatne privatizacije preduzeća. kompanijama su otvorile mogućnost profitiranja na osnovu promena deviznih kurseva.kamatnih stopa. donijelo je i veliki rizik prenošenja negativnih efekata od finansijskih potresa širom umreženog svijeta finansija. Tehnike poput kreativnog knjigovodstva. značaj nacionalnih tržišta i granica je umanjen a osetljivost finansijskih tržišta je dovedena na najviši mogući nivo.brzina rastućeg potrošackog tržišta. Kompanije su tokom poslednjih deset godina više usmjerene na pronalaženje načina ostvarenja profita putem finansijskih transakcija. dodatno su podstakli proces ekonomske globalizacije. ovi fondovi ova sredstva koriste za kupovinu instrumenata tržišta kapitala poput obveznica i akcija. Najveći kupci na tržištu kapitala su domaćinstva.. Koliko se razlikuju tradicionalna tržišta kapitala od onih u razvoju zavisi od važnosti tih tržišta za finansijske potrebe privatizovanih preduzeća. mali transportni troškovi u odnosu na pristup potrebnim sirovinama.. sa ciljem da se povećaju performanse tržišta i na taj način i koristi koje ono ima za društvo. Razvijene industrijske zemlje su podržavale strane direktne investicije u novonastalim industrijskim zemljama i zemljama u razvoju. Rastuća uloga konkurentnosti u procesu globalizacije je jedna od mnogobrojnih koristi koje ovaj proces donosi sa sobom. i povećanog kvaliteta. najveću korist imaju potrošači. poluproizvodima i finalnim proizvodima. poput investicionih i penzionih fondova. nego putem ojačavanja proizvodnje roba i usluga. pažljivog monitoringa meĎunarodnog tržista i političkog uslovljavanja od strane multinacionalnih korporcija. Od obaranja cijene proizvoda i troškova proizvodnje zahvaljujući ekonomiji obima. “penetracije” 18 . Zahvaljujući primjeni nove informacione tehnolgije u globalnim finansijskim transakcijama. Veličina tržišta zavisi prvenstveno od velične populacije u jednoj zemlji i njene stope rasta. Finansijska i ekonomska globalizacija Manji troškovi radne snage u novonastalim industrijskim zemljama i zemljama u razvoju. Razvoj tržišta je proces u kojem se vrše promjene u veličini tržišta. povezana sa pitanjima vlasničkih udjela u finansijskim institucijama.

inovacijama koje poboljšavaju načine vršenja i distribucije usluga. Privatizacija (prvi put uspješno prestavila vlada Margaret Tačer ) potencira otvorenost. poslove kliringa i saldiranja Centralna depozitarna agencija. poznaje samo tržište i traži jasnu zaštitu od strane države. Privatizacija treba da je u funkciji tržišta kapitala. Učešćem na njemu. Upravo javnost i transparentnost uspjeha postignutog u procesu sa unaprijed poznatim pravilima i definisanim procedurama osnovni je kvalitet organizovanog tržišta kapitala sa berzom u njegovom srcu. često oličene u istom licu. Za izgradnju novog ekonomskog sistema od presudnog značaja je kreiranje otvorenog privrednog sistema i tržišta. Sa aspekta strukture tržišta. promjenama u načinu obavljanja. najefikasnije se disperziraju rizici u skladu sa materijalnim. Različiti modeli privatizacije imali su za cilj da ostave iza sebe razvijena tržišta kapitala. odnosno fondovi zajedničkog ulaganja. a pehovi se teško maskiraju. Privatizacija ima za cilj da stvori uslove da što više ljudi produktivno radi i stvara nove proizvode i pruža usluge i da takav proizvod ili usluga može da se proda na tržištu (da to neko kupi) u Crnoj Gori ili van nje. investicione banke. i pro-tržišne političke partije uživale su značajnu biračku podršku. Pored njih značajnu ulogu igraju i osiguravajuća društva. jer su reforme koje kreiraju otvoreno tržište ključ za poboljšanje ekonomske perspektive zemlje. Krajem 80-ih godina. eliminisanjem ulaznih barijera) i promjenom odgovarajućih troškova (npr. stručnim i individualnim preferencijama i potencijalima. Nadzornu funkciju na tržištu kapitala Crne Gore vrši Komisija za hartije od vrijednosti. razvoj se može podstaći izmjenom uslova za ulazak na tržište (npr. podsredstvom brokerskih. Privatizacija je sredstvo restrukturiranja privrede i preduzeća kojom se decentralizuje odlučivanje na novoformirane vlasnike i menadžere preduzeća. kao i od toga da li je moguća internacionalizacija tržišta uvoĎenjem proizvoda koji mogu privući inostrane investitore. Ako grupa menadžera investira svoj novac i nije u stanju da preduzeće pretvori u profitabilno. slično drugim zemljama razvijene privrede. 19 . kapital ne poznaje granice. koji će ga voditi uspješnije od njih. Izgledalo je da je većina graĎana bila spremna da snosi troškove restrukturiranja. Svi uspjesi su brzo evidentni.snižavanjem taksi i naknada da bi se poslovalo). Infrastruktura trţišta kapitala u CG Crnogorsko tržište kapitala ima zaokružen institucionalni okvir koji uspješno funkcioniše.odnosno ulaska populacije na tržište. promjenama u politici utvrĎivanja cijena. zemlje Centralne i Istočne Evrope otpočele su proces institucionalnog restrukturiranja. kao i novoosnovani dobrovoljni penzioni fondovi. da bi se omogućilo nesmetano povezivanje sa tržištima drugih zemalja. na kojima bi po definiciji privatni sektor pribavljao nov kapital. Tržište kapitala u demokratskim državama najbolji je barometar raspoloženja naroda. trgovanje se obavlja preko dvije berze. trgovinom i prodajom hartija od vrijednosti. Koncept ekonomskih reformi u Crnoj Gori polazi od toga da se formiraju institucije koje ćeopredjeljujuće uticati na ponašanje učesnika u ekonomskom životu. dilerskih i brokersko-dilerskih društava. Najvažniji institucionalni investitori su investicioni fondovi. SprovoĎenje postupka privatizacije privrede zahtijevalo je uspostavljanje i obezbijeĎivanje funkcionisanja modernog tržišta hartija od vrijednosti sa svom infrastrukturom koja prati to tržište. imaće podsticaj da smanji potencijalni gubitak i proda preduzeće drugom kupcu.

ovlašćenim učesnicima na tržištu hartija od vrijednosti i Centralnoj depozitarnoj agenciji 20 . vršenje nadzora nad primjenom Zakona o hartijama od vrijednosti i svih pravila donijetih na osnovu njega 3.Prema zakonu Crne Gore Komisija je nezavisna i samostalna organizacija CG.pri čemu je najvažnije obezbijediti da tržišni posrednici tretiraju investitore na pravičani jednak način.osnovana kao pravno lice I formalno je autonomna u voĎenju svojih aktivnosti. 4. davanje odobrenja za javnu ponudu hartija od vrijednosti i evidentiranje emisija hartija od vrijednosti čija se prodaja ne vrši javnom ponudom. donošenje pravila o sprovoĎenju Zakona o hartijama od vrijednosti kada je za to ovlašćena 2.godine. vršenje nadzora nad sprovoĎenjem javne ponude hartija od vrijednosti 5.u skladu sa standardima utvrĎenim pravilima poslovanja. Osnovni zadaci Komisije su nadzor i održavanje fer i efikasnog trzista HOV kao I zaštita investitor. Tako je u skladu sa zakonom nadležna za: 1. davanje dozvola za rad i davanje saglasnosti na odgovarajuća akta tržištima hartija od vrijednosti.a o svom radu podnosi izvještaj Skupštini Republike Crne Gore.Komisija za hartije od vrijednosti Komisija za hartije od vrijednosti je osnovana 2000.

vršenje kontrole i istraživanja radi sprečavanja zloupotreba na tržištu hartija od vrijednosti 17.2006 18.2010 06.2007 06. davanja dozvola za rad kolektivnim investicionim šemama osnovanim u skladu sa posebnim zakonom 7.2007 ABSOLUTE Finansijski lizing ACRONIM Nespecijaliz. pretežno s hranom AGROTRANSPORT Prevoz robe u drumskom saobracaju AKTIVA INTEGRA Konsalting i menadžment poslovi ALBATROS Hoteli i moteli.10. 21 .2008 13. u skladu sa odredbama Zakona o hartijama o vrijednosti 9. preuzimanje aktivnosti u cilju očuvanja interesa lica koja su uložila u hartije od vrijednosti i sprečavanju nezakonite.2007 27. saradnju sa drugim srodnim institucijama u Crnoj Gori i van nje 18.07.2007 11.6.nejasne i neispravne prakse u poslovima sa hartijama od vrijednosti 16. trg.2008 29.08.08. s restoranom ANDRIMER HELLAS Proizvodnja rezane grade ANGLO BROKER DILER Posred. koja se sastoji od utvrĎivanja jasnih pravila za poslovanje učesnika na tržištu.2009 12.11. odreĎivanje opštih uslova koje moraju ispuniti fizicka lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti 10.01.2009 28. uključujući suspenziju i oduzimanje dozvola za rad 12.08.12. preuzimanje mjera .12.2007 24.2007 31.neophodan dio cjelokupnog poslovanja na tržištu kapitala je i regulative tržišta.davanje saglasnosti na odluku o imenovanju direktora licima kojima izdaje dozvolu za rad 8. s restoranom ATLAS LIFE Osiguranje života ATLAS MONT Ostalo finansijsko posredovanje ATLAS PENZIJA Penzijski fondovi AUTOBOKA Prevoz putnika u drumskom saobracaju AUTOREMONT Održavanje i opravka motornih vozila AUTOREMONT OSMANAGIĆ Održavanje i opravka motornih vozila Kako tržište kapitala ispunjava alokativnu funkciju i funkciju odreĎivanja cijene. voĎenje registara i drugih evidencija.promovisanje i podsticanje visokih standarda zaštite interesa investitora u hartije od vrijednosti i integriteta ovlašćenih učesnika 11.2009 20.. u poslovima s hov.preduzimanje mjera i obezbjeĎivanje funkcionisanja tržišta hartija od vrijednosti na redovan i pošten način uz transparentno informisanje 13.12.2009 31.2007 29. utvrĎivanje načina i postupka preuzimanja preduzeća 15. kontrolu sprovoĎenja poslovanja lica koja se profesionalno bave trgovanjem hartijama od vrijednosti .03. ATLAS BANKA Bankarske organizacije ATLAS HOTELS GROUP Hoteli i moteli. utvtrĎivanje načina i obima trgovanja na tržištu hartija od vrijednosti 14. preduzimanje ostalih mjera i obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom Indeks svih emitenata po oznakama: Naziv Opis djelatnosti Registarski broj 4-0009213/001 4-0004723/005 4-0006912/004 4-0008953/001 4-0000641/007 4-0008384/001 4-0233262/004 4-0000398/025 4-0009122 4-0008532/003 4-0000417/021 4-0008680/004 4-0000273/009 4-0001891/013 4-0000713/017 Datum registracije 09.07. Funkcija regulatora tržišta kapitala je da pomogne dalji razvoj tržišta kapitala i učini ga atraktivnim investitorima iz zemlje i inostranstva.03.12.09.

sklopljenim transakcijama sa tim hartijama i druge poslove u vezi sa dematerijalizovanim hartijama od vrijednosti. a trrgovanje blokom akcija mogu obavljati samo članovi Berze i to samo u meĎusobnom odnosu dva pojedinačna klijenta. BLOK TRGOVANJE – predstavlja blok transakciju čiji je predmet hartija od vrijednosti kojom se trguje na berzanskom tržištu. kliringa i saldiranja CDA.odnosno na berzanskom i vanberzanskom tržištu. poslove kliringa i saldiranja. skraćivanja vremena potrebnog za saldiranje berzanskih transakcija. BERZANSKI POSREDNIK . U 2008. Centralna depozitarna agencija je u saradnja sa Komisijom za hartije od vrijednosti. kao i uspostavljanja efikasnog i integrisanog tržišta kapitala i efektivne saradnje prilikom razmjene podataka i informacija. U zavisnosti od načina organizacije berzanskog posrednika. Centralna depozitarna agencija (CDA) Centralna depozitarna agencija obavlja poslove registrovanja dematerijalizovanih hartija od vrijednosti. Uspostavljanje saradnje sa inostranim nadzornim i regulatornim tijelima na tržištima hartija od vrijednosti predstavlja jednu od najvažnijih aktivnosti Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore. uspješno sprovela niz aktivnosti koje se odnose na smanjivanje transakcionih troškova i administrativnih barijera na tržištu kapitala Crne Gore. Komisija za hartije od vrijednosti pokrenula je postupak za učlanjenje u MeĎunarodnu organizaciju komisija za hartije od vrijednosti (IOSCO) kao i pristupila potpisivanju Memoranduma o saradnji sa brojnim komisijama iz regiona.Pravno lice osnovano po Zakonu o tržištu hartija od vrijednosti i drugih finansijskih instrumenata sa osnovnom funkcijom posredovanja u trgovanju hartijama od vrijednosti na organizovanom finansijskom tržištu . MeĎu njima se ističe potpuna automatizacija sistema registra.Berzi.godini. ovlašćena lica za trgovanje berzanskih posrednika mogu nastupati kao: brokeri i dileri. odnosno za svoj račun i za račun klijenta. kao i vjerovatnoće neuspjeha sistema tržišta kapitala i učesnika na njemu. U cilju implementacije meĎunarodno uspostavljenih standarda poslovanja sa hartijama od vrijednosti. Berze Berze su pravno lice organizovano kao akcionarsko društvo koje obavlja delatnost organizovanja trgovine hartijama od vrednosti i drugim finansijskim instrumentima na berzanskom tržištu. 22 . kao i smanjenja cijena usluga koje nudi.Osnovni cilj Komisije za hartije od vrijednosti je maksimalno moguće eliminisanje sistemskog rizika.

23 . Tržišna kapitalizacija može se računati za pojedinačnu kompaniju. Berzi. god. vrši se samo preko ovlašćenih učesnika.brokera i dilera na organizovanom tržištu-berzi.d. imajući u vidu njegovu veličinu i potrebu efikasnog i transparentnog rada i potrebu zaštite velikog broja novih akcionara koji nemaju dovoljno znanja iz ove oblasti. Prva berza u CG. Deoba nema nikakvog uticaja na postojeće akcionare. Izraz stock split znači "deoba ili umnožavanje broja akcija". donesen je Zakon o berzama. Montenegroberza a. a Montenegroberza je izvršila usklaĎivanje svojeg poslovanja njegovim odredbama.Stock split. TRŢIŠNA KAPITALIZACIJA predstavlja proizvod ukupnog broja akcija koje je izdala neka kompanija i njihove tržišne cijene. Kada rukovodstvo kompanije procjeni da je pojedinačna cijena akcija relativno visoka. "deoba akcija" predstavlja radnju koju primjenjuju kompanije kako bi akcije učinile dostupnim malim investitorima. 1995. Naveden postupak se uglavnom primenjuje kada ijcena akcija zabilježi značajan rast i na taj način postane gotovo nedostupna zainteresovnim malim akcionarima. Tržišna kapitalizacija na razvijenim berzama vrlo često služi kao jedan od ključnih kriterijuma za prijem na listing berze. s tim da berze svojim pravilima utvrĎuju način formiranja različitih listi za trgovanje. Osnivači Montenegroberze bili su 4 crnogorske banke i Republika CG. Prema usvojenom zakonskom rješenju. vrijednost njihovih udjela ostaje nepromjenjena. odnosno. sektor. odnosno Agencija CG za restruktuiranje privrede i strana ulaganja. donesenog na nivou SRJ. Tržišna kapitalizacija Berze predstavlja ukupnu vrijednost svih hartija od vrijednosti kojima je. na osnovu tadašnjeg Zakona o tržištu novca i tržištu kapitala. čime se uvećava ukupan broj akcija firme.faza trgovanja na Berzi metodom preovlaĎujuće cijene i metodom minimalne cijene. kao i za Berzu. a kod metode minimalne cijene aukcijom se proglašava najviša cijena po kojoj se kupuje paket akcija iz portfelja Akcijskog fonda.BERZANSKI SASTANAK – vrijeme u kome se organizuje primarno i sekundarno trgovanje hartijama od vrijednosti u okviru berzanskog i vanberzanskog tržišta. to predstavlja ukupnu vrednost svih hartija od vrednosti koje su uključene u trgovanje na organizovanom tržištu. Nakon toga. Kod metode preovlaĎujuće cijene aukcijom se utvrĎuje ona cijena po kojoj se ostvaruje najveći obim prometa mjeren brojem akcija. SPLIT AKCIJA . AUKCIJA . osnovana je u junu 1993. u prevodu. utvrĎena cijena. primjenjuje split akcija. a samim tim vrijednost pojedinačne akcije proporcionalno se smanjuje. u odnosu ponude i tražnje na tržištu. U najgrubljem smislu. indeks. trgovanje hartijama od vrijednosti u Crnoj Gori. berzanskom poslovanju i berzanskim posrednicima. Podgorica.

6858% 5.9634 % 14.Berza je početkom 2007. Montenegroberza je u potpunosti u privatnom vlasništvu. čija vrijednost se formira na osnovu cijena hartija 35 emitenata. NEX Montenegro berza osnovana je u septembru 2001.7249% Od septembra 2006.6262% 6. godine.6883% 14. Trgovanje na Montenegroberzi obavlja se preko elektronskog sistema za trgovanje MSETS. koje one same donose.100. TakoĎe.Na Montenegroberzi se od 1994.2849% 5. jer je tu trgovinu omogućavala tadašnja zakonska regulativa.4 miliona eura.god. a odnose se na: članstvo. obim promena u 24 .god. prodala svoj udio od 5 % u Montenergoberzi. koji su od Komisije za HOV dobili dozvolu za rad. unose berzanski posrednici. nakon ispunjenja odreĎenih uslova predviĎenih Zakonom o HOV.7625% 5. Lista 10 najvećih akcionara na dan 31. u periodu koji je neposredno prethodio realizovanju procesa masovne vaučerske privatizacije. Osnovni cilj izračunavanja i objavljivanja indeksa Montenegroberze je pružanje informacija javnosti o kretanjima o pojedinim segmentima tržišta. od čega 6 investicionih fondova i 29 najlikvidnijih kompanija. stranica omogućava praćenje promjena indeksa berze nakon svakog zakljucenog posla. CG broker diler AD podgorica FZU Atlas Mont IK-Zbirni Kastodi račun 1 Monte Adria broker-diler AD Podgorica Invest banka Montenegro AD Podgorica Atlas banjka AD Podgorica DZU Atlas Mont AD DZU KD Mont Crnogorska Komercijalna Banka AD podgorica Prva banka Crne Gore AD Podgorica 18. Na NEX Montenegro berzi trguje se hartijama koje se nalaze na berzanskoj kotaciji i hartijama na slobodnom tržištu. ili pet puta više od nominalne vrijednosti. Za ovaj paket. što predstavlja tržišnu kapitalizaciju Berze od 1. Trgovina se zasniva na automatskom uparivanju unesenih naloga koje u elektronski sistem trgovanja.2849% 5. aukcijskom prodajom na berzi. NEX20 i NEX PIF. Na NEX Montenego berzi se izračunavaju i objavljuju 2 indeksa. Trgovanje HOV i odgovarajući rad berze odreĎeni su kroz Pravila i druge akte berzi. zahtjeve za kotiranje. listing. do 2000. Na Montenegroberzi izračunava se i objavljuje indeks MOSTE. što znači da je Vlada Crne Gore.8042% 13. postignuta je cijena od 1.2010. putem računara.12. trgovalo uglavnom žiralnim novcem i kratkoročnim HOV. koji omogućava praćenje promjena indeksa berze nakon svakog zaključenog posla.00€ po akciji.2849% 3. imala 18 članova koje čine ovlašćeni učesnici na tržištu HOV.

. kao veće uključivanje investicionih fondova i tzv. jake i konkurentne berze rezultiralo je sigurnim. . ali i malih i velikih inostranih investitora. Berze su dužne da izvještavaju Komisiju za HOV o realizovanoj trgovini HOV. nesmetano. transparentnim i likvidnim tržištem koje može da se uključi u buduće regionalno tržište kapitala. u kojima su objedinjeni indeksi dosadašnjih crnogorskih berzi. odnosno ovlašćene učesnike finansijskog tržišta osnovane shodno Zakonu i trebaju biti takva da omogućavaju pravilno i efikasno regulisanje i kontrolu tržišta HOV. 25 . Stvaranje jedinstvene. Na jedinstvenoj berzi koriste se dva indeksa. Na dan 31. Moneks20 i Monekspif. adekvatnost kapitala. akcije investicionih fondova). najznačajniji uticaj na razvoj domaćih berzi izvršilo je sprovoĎenje privatizacija. godine došlo je do spajanja dvije crnogorske berze pripajanjem.2010. nove usluge. kao i o zahtjevima za članstvo na berzi.cenama. razne vrste obveznica. Centralna banka Crne Gore preuzima podatke od Montenegroberze o vrijednosti realizovanog prometa na crnogorskom tržištu kapitala (primarnom i sekundarnom). Jedinstveno tržište omogućuje niže troškove poslovanja. zajedno sa Komisijom za HOV. Jedinstvena berza znači i nova šansa za investitore. koeficijentu obrta i kretanju berzanskih indeksa na mjesečnom nivou. Pravila berzi su obavezujuća za članove berzi.malih” domaćih. sa ciljem praćenja kretanja na finansijskom tržištu. kao i izmjena postojećih akata. Tržište kapitala Crne Gore je doživljelo rapidnu ekspanizjju u poslednjih nekoliko godina. Sa razvojem tržišta i informisanost investitora se poboljšava iako još uvijek ima poprilično prostora za razvoj ovog segmenta tržišta pogotovu što se tiče redovnog objavljivanja rezultata poslovanja kompanija. TakoĎe. Kretanja na tržištu kapitala u CG karakteriše rast broja akcija.12. Na taj način NEX Montenegro je pripojena Montenegroberzi. priliv stranih investicija. po tom. kao i intenzivnije prisustvo stranih investitora. informacije i periodične izvještaje. obavještenja o transakcijama. efikasno i fer trgovanje HOV. odnosno za prijem i skidanje sa listinga berze. strukturi realizovanog prometa (akcije. rast vrijednosti realizovanog prometa i promena udjela pojedinih vrsta tržišnog materijala u ukupno ostvarenom prometu kao i promjena preferencija investitora. olakšava graĎanima praćenje trgovine. tržišnoj kapitalizaciji. Berza treba da vrši nadzor nad trgovanjem HOV na organizovanom tržištu. u trgovanje. Ovakvom razvoju dogaĎaja na crnogorskim berzama doprinjelo je donošenje ranije nedostajućih zakona i podzakonskih akata koji direktno ili indirektno regulišu oblast tržišta kapitala. i da u slučaju prekršaja ili nepravilnosti postupa u skladu sa svojim nadležnostima kako bi osigurala organizovano. kao i drugim osnovima. Pravila i izmjene pravila o berzi moraju biti odobreni od strane Komi sije za HOV. MeĎutim.

d.d.d. Budva PARTNER BROKER a.d. a koji se osnivaju kao akcionarska društva u skladu sa odredbama Zakona kojima se ureĎuju preduzeća i odredbama Zakona o hartijama od vrijednosti. Podgorica Prosječno učešće brokerskih i dilerskih društava u ukupnom prometu(prvi kvartal 2010.d.d. Bijelo Polje MONTE ADRIA BROKER DILER a. Podgorica GLOBAL BROKER DILER a.d.d.93% 5. Podgorica MARKET BROKER DILER a. Podgorica CG BROKER DILER a. Podgorica BULL AND BEAR BROKER DILER INVESTICIONI SAVJETNIK a.d.d.13% 0% 2. U Crnoj Gori trenutno posluje 20 brokersko dilerskih kuća. Podgorica PODGORICKI BROKER AD Podgorica VIP BROKER-DILER a. Nikšić NOVE BROKER a.75% 1.d. Nikšić NK BROKER a.d. Berane MV BROKER a.Poslovi sa hartijama od vrijednosti u Crnoj Gori obavljaju ovlašćeni učesnici na tržištu hartija od vrijednosti. Podgorica HYPO ALPE ADRIA BANK a. Podgorica HIPOTEKARNA BANKA a. Podgorica FIRST FINANCIAL SECURITIES BROKER DILER a. Podgorica MONTE BROKER a.d.47% 0% 4. Podgorica ONYX BROKER a. Registar ovlašćenih učesnika na tržištu hartija od vrijednosti: 3M BROKER-DILER a. Podgorica INVEST BANKA MONTENEGRO a.35% 0% 3M broker Holder broker Hypo broker CG broker Monte adria VIP broekr Energo broker PG broker ostali Global broker KBC securities 49. Podgorica HOLDER BROKER-DILER a.d. Podgorica MARKETIVA BROKER-DILER a.brokersko dilerske kuće Berzanski posrednici su finansijske institucije. odnosno lica koja učestvuju u trgovini na finansijskom tržistu.d.Berzanski posrednici.42% 30.02% Izvor: Komisija za hartije od vrijednosti 26 .d.d.d.godine 5.d.93% 0.

Slična situacija karakteriše i prvi kvartal 2010.godina karakteriše značajno veći broj finansijskih posrednika nego što je to bio slučaj u npr. Jako mali promet je na berzama u Crnoj Gori doveli su do toga da samo trećina od ukupnog broja brokerskih kuća svakodnevo obavlja poslove. U Zakonu o investicionim fondovima Crne Gore. do sada je. a i na sam kvalitet usluga. Mig. za razliku od 2007. smanjen je broj brokerskih i dilerskih kuća. Banku mogu osnivati domaća i strana pravna i fizička lica. svakako ima. koje kupuju za sebe ili po nalogu svojih klijenata. mada ne i u dovoljnoj mjeri. Banke Investicioni fondovi Jedan od ključnih elemenata za uspjeh masovne vaučerske privatizacije bilo je osnivanje privatizacionih fondova. oktobra 2007. Banku mogu osnovati namjanje dva osnivača. investicioni fondovi se definišu kao akcionarska društva koja se osnivaju u cilju javnog prikupljanja novčanih sredstava. definišu se kao skup usluga koje neka finansijska institucija pruža svojim klijentima u domenu poslovanja sa hartijama od vrijednosti. Kastodi se osnivaju i rade u skladu sa Zakonom o bankama.godine dovelo je do povećanja i pospješenja konkurencije meĎu istima.niti može da vrši emisiju ili distribuiranje hartija od vrijednosti bez odobrenja Centralne banke i regulatornog tijela za hartije od vrijednosti.godine. Eurofond.Činjenica je da 2008. odrazilo i na cijene usluga. Komisija za hartije od vrijednosti Crne Gore donijela je Pravila o obavljanju kastodi poslova.Nakon stupanja na snagu navedenih Pravila o obavljanju kastodi poslova.godine kada je godišnji promet na berzama u Crnoj Gori premašio € 700 miliona. Moneta. u cilju sprovoĎenja Zakona o hartijama od vrijednosti i Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima. naročito u drugoj polovini 2006 i 2007. MeĎutim. u 2008. vrste kastodi poslova i postupak za dobijanje dozvole za obavljanje kastodi poslova. U Crnoj Gori trenutno postoji 7 investicionih fondova i to: Atlas Mont. Trend i Western Balkan Investment. 27 . koji prikupljaju vaučere od graĎana i njima kupuju akcije preduzeća koja se privatizuju ovom metodom. HLT. šest banaka dobilo dozvolu za obavljanje kastodi poslova. Ovim Pravilima se u Crnoj Gori utvrĎuju uslovi i način obavljanja kastodi poslova. Svakako. od Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore. poslovi sa hartijama od vrijednosti (custody. a drže ih na računu hartija od vrijednosti (custody account) u odreĎenoj finansijskoj instituciji.Banka ne može biti posrednik u transakcijama sa hartijama od vrijednosti. a i njihovo učešće u prometu. godine. novčane depozite i nekretnine. Otvaranje novih brokerskih i dilerskih društava u Crnoj Gori. prostora za unapreĎenje usluga.2004. Komisija za hartije od vrijednosti može izdati dozvolu za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti banci koja ima odobrenje Centralne banke Crne Gore i ukoliko ima poseban organizacioni dio koji se bavi isključivo poslovima sa hartijama od vrijednosti. mogla pozitivno poslovati.godini tržišni kolač je bio premali da bi brokersko dilerske kućeu broju u kom postoje na berzama u Crnoj Gori. Ulaskom tržišta kapitala u recesiju. što se svakako. njihovog ulaganja u hartije od vrijednosti.godini (svega šest posrednika). koja su stupila na snagu 06. custody services).

000 13. stanje koje je vladalo u periodu od kraja 2007. koji su ostvarili ukupan promet u iznosu od € 27. U odnosu na 2003.godini ukupan promet akcijama investicionih jedinica fondova iznosio je preko € 147 miliona.godine do sredine 2009.godini.080 147. Ovi zatvoreni fondovi prodaju udjele slično akcijama po načinu na koji se sa njima trguje mada se sredstva prikupljena prodajom udjela ulažu u veoma reaznolike hartije od vrijednosti.245 1.472 27. dok je njena dokapitalizacija izvršena u septembru 2009. Ipak.191 2007 58. promet bio manji više od šest puta. na prodaju se nudi samo odreĎeni broj udjela.517 25.250 miliona.536.godine. kretanje u 2008.239 0 0 831.496 3.723 172.382 2. udjeli u fondu prodaju se samo jednom. godini predstavljaju veoma veliki pad od čak više od 5 puta.godini u trgovini na berzama učestvovalo je 8 investicionih fondova. 28 .991.111 15.772 6. u odnosu na 2007. Trgovina akcijama investicionih fondova u Crnoj Gori predstavlja značajan dio ukupne trgovine.godinu.769 269. U ovom periodu došlo je do porasta vrijednosti indeksa na obije crnogorske berze.065.886 86.godine italijanskoj kompaniji A2a.216.148.875 663. 2008.659 Izvor: Berze u CG.godini je zanačajno smanjena.057.534. Uzimanjem u obzir te činjenice.941 39.667 26.081 140.983 1.117.023.853. kao i pad cijena akcija.483 0 0 607.030. U 2009. vrijednosti fondova su smanjene za u prosjeku 80%. ISSP kalkulacije Evidentan je značajan rast prometa ovim akcijama.222 2010 118.942 1.godini i u prvom kvartalu 2010. Trgovina akcijama investicionih fondova 2003-2010 Oznaka EURF MIGF HLTA TREN ATMO MONF WEBA AKIN UKUPNO 2003 78. kompanije koje od velikog značaja za Crnu Goru. U 2008.106 3. 2007.056. 2008.362 51.godinu promet ovim hartijama je porastao za više od 32 puta. Kao osnovni glavni razlog ovakvog stanja bila je prodaja akcija Elektroprivrede Crne Gore.456 245.056.464 93.990 4.633 183.064. ako je crnogorsko tržište kapitala okarakterisalo kao veoma neaktivno. 2009 i prvom kvartalu 2010.777 0 0 9.897 1.277 113.517 23.Investicioni fondovi u Crnoj Gori su organizovani kao fondovi zatvorenog tipa i njima premu ugovoru.514.godina je godina pada kako prometa. odnosno njIhova tržišna vrijednost u 2008 .28 52. Naime. Tako.247.godine.godine takoĎe je prisutan pad prometa investicionih fondova. u 2007. tako i cijena akcija investicionih fondova. cijene akcija investicionih fondova. njima se trguje na berzama ili na van verzanskom tržištu. U tabeli koja slijedi dat je prikaz trgovine akcijama investicionih fondova u 2003.godine kada je tržište ponovo oživjelo. TakoĎe.997.godine. Prodaja dijela akcija ove kompanije izvršena je umaju 2009.5 15.591.647 8.584 844. pa je u 2009. na kraju godine u odnosu na početak godine.928.991 2009 2. prekinuto je u septembru 2009. upravlja društvo za upravljanje i za usluge upravljanja naplaćuje proviziju. MeĎutim.109 2008 13.

kao jedan od ključnih elemenata ukupnog programa ekonomskih reformi u Crnoj Gori. 29 . ustanovljen je treći stub penzione reforme. Oni u zamjenu za privatizacione vaučere izdaju "investicione jedinice" vlasnicima privatizacionih vaučera. Privatizacioni fondovi će upotrebljavati privatizacione vaučere od graĎana učešćem na javnom nadmetanju u okviru programa masovne vaučerske privatizacije. 78/06 i 14/07). Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima ureĎuje uslove za osnivanje društava za upravljanje penzionim fondovima i organizovanje dobrovoljnih penzionih fondova. prikupljanjem vaučera od strane velikog broja individualnih investitora i koncentracijom vlasništva. koji zajedno sa zakonom predstavljaju dobru osnovu za sprovoĎenje reforme. Njihova osnovna funkcija sastoji se u tome da. br. Njihov doprinos ogleda se i u tome da su značajno uticali na oživljavanje tržišta hartija od vrijednosti. pokušaju podspješiti upravljanje na tržištu. KHOV Crne Gore je. Oni čine samo jednu kariku u nizu institucija koje moraju postojati u cilju razvoja i djelovanja tržišta kapitala. Nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima 12.koje se izdaju u nematerijalnom obliku. kao pravna lica u privatnom vlasništvu. Osnivanje privatizacionih fondova u sklopu procesa Masovne vaučerske privatizacije ističe ih u prvi plan kao osnovne pokretače do tada 'uspavanog' tržišta kapitala u Crnoj Gori. decembra 2006. Dobrovoljni penzioni fondovi Penziona reforma.Privatizacioni fondovi Privatizacioni fondovi se osnivaju na osnovu Uredbe o privatizacionim fondovima i specijalizovanim privatnim menadžment preduzećima. kao nadzorni organ na tržištu kapitala. Tokom procesa Masovne vaučerske privatizacije prikupili su oko 60% ukupnog broja vaučera. ima za cilj uspostavljanje i kreiranje dugoročno održivog penzinog sistema zasnovanog na individualnoj kapitalizovanoj štednji. godine ("Službeni list RCG". ukupnom broju vaučer poena prenijetih na privatizacioni fond i ukupnom broju stečenih investicionih jedinica tog fonda menadžment peduzeće dostavlja Centralnoj depozitarnoj agenciji na registraciju. Podatke o vlasniku "investicionih jedinica" investicionog fonda. pristupila izradi pratećih podzakonskih akata. kao vid dobrovoljne penzijske štednje.

51 % 1. zabilježena je u maju kada je isti iznosio 12.13 % 2.324 57.07.TakoĎe. svi parametri razvoja tržišta bilježe rast.040 405.776 8.p.165 160.863 377.godine. sva tri indeksa na obije crnogorske berze bilježe pad.2008.348 58. dobila dozvolu za rad sljedeća društva za upravljanje penzionim fondovima: Naziv društva DZU Atlas Penzija DZU Market Invest Datum dobijanja dozvole za rad 18. Osniva se još jedna berza i startuju prve trgovine.214 43.024 198.04 % 2 Izvor: Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) 30 .019.60 % 11. crnogorsko tržište kapitala počinje svoj razvoj. MeĎutim.184 32.god Godina 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 20101 Promet u € 11.2008.92 % 26 % 5.2008.476 727. respektivno. Na kraju prvog polugodišta 2010.2009.12.346 42. septembar 2009 godine donosi značajan preokret i ponovno oživljavanje i pokretanje ovog tržišta.godine. godine 16.013.353 111. godine 03.810.03.07. Najniža vrijednost indeksa NEX20.554.073 224.godine. od 2001.624 Broj transkacija 906 4.262.19. MeĎutim.502. u posmatranom periodu. obilježilo je crnogorsko tržište kapitala kao veoma neaktivno. dok je najniža vrijednost indeksa NEX PIF i MOSTE zabilježena u junu kada su isti iznosil 6.10 % 3. godine U Crnoj Gori za sada posluju dva dobrovoljna penziona fonda: Naziv dobrovoljnog penzionog fonda Penzija Plus Market Penzija Datum dobijanja dozvole za rad 16.053 114. ukupan promet na crnogorskim berzama bio je manji za 15% u odnosu na isti period 2009.Do sada su.880.61 procentnih poena. koji se dešava konstantno sve do sredine 2007. Promet i broj transakcija na crnogorskim berzama u periodu 2001-2010.54 % 31.20 % 13.301 21.572. godine Statistički pokazatelj trţišta kapitala u Crnoj Gori Kao što je navedeno.412. od Komisije za hartije od vrijednosti Crne Gore.88 p.880.366 Promet /BDP 1. Ubrzo.11 % 21. od juna 2007-godine tržište ulazi u fazu recesije koja za sobom vuče pad svih navedenih indikatora. To je bio period duže stagnacije i potpunog gubljenja nade u ovo tržište. odnosno 479.637 83.685 14.442. Period od prethodne dvije-tri godine.334.

Ova transakcija je obavljena posredstvom Monte Adria broker-dilera na Montenegroberzi.5 po akciji. koja je kupila 39. i sve to u cilju postizanja boljeg upravljanja imovinom društva. neprofitno udruženje osnovano sa ciljem da okupi što više investitora na crnogorskim berzama i zastupa njihove interese na skupštinama akcionara i pred organima upravljanja društava.Grafik Kretanja prometa i broja transakcija na berzama u Crnoj Gori u periodu 2001-2010. koja je izvršena u junu 2009 godine. MeĎutim. dok je njena dokapitalizacija izvršena u septembru 2009 godine. a glavni razlozi za osnivanje Udruženja privatnih investitora je loše stanje na domaćim berzama.49% dionica za €19 miliona po prosječnoj cijeni dionice od €9. Prodaja dijela akcija ove kompanije je izvršena u maju 2009 godine italijanskoj kompaniji.5% dionica ove kompanije. povećanje nivoa korporativne kulture. To je nevladino.8 miliona na ime dividende. Još jedan. radi povećanja vrijednosti imovine članova Udruženja. već nekoliko puta pomenuta i sve više aktuelna 31 . veoma značajan uticaj koji je doveo do pokretanja tržišta kapitala imala je i isplata akcionarima Telekoma €9. dok je u decembru iste godine izvršena prodaja 2 miliona dionica pljevaljskog Rudnika uglja italijanskoj kompaniji A2A. a kompanija koja je obavila ovu transakciju je strateški partner Elektroprivrede Crne Gore jer je u septembru iste godine izvršila dokapitalizaciju EPCG i stekla 43. a ukupan promet koji je ostvaren njenom prodajom iznosio je €120 miliona. Ono što je karakterisalo crnogorsko tržište kapitala u prvom polugodištu 2010 godine je formalno osnovano Udruženje privatnih investitora Crne Gore (UPICG) čije je buduće poslovanje namijenjeno najvećim crnogorskim kompanijama i privatizacionim fondovima. Jedan od najvažnijih razloga za ovakvo stanje bio je prodaja akcija Elektroprivrede Crne Gore. poboljšanje izvještavanja akcionarima.god U ovom periodu došlo je do porasta vrijednosti indeksa na obije crnogorske berze.5. Akcije ove kompanije su prodate na slobodnom tržištu po cijeni od €8.

a ujedno i vrijednosti sva tri indeksa ponovo počeo da opada. što je za 6% manje u odnosu na prethodni mjesec iste godine. što je za 15% manje u poreĎenju sa istim periodom 2009 godine. još uvijek su veoma jaki i imaju veliki uticaj na ponovnu promjenu stanja na tržištu kapitala. U odnosu na isti mjesec prethodne godine.finansijska kriza i stanje recesije. a 87% manje u odnosu na decembar 2009 godine.581 miliona.66%. kada je promet na obije crnogorske berze.567 miliona. Ukupan promet 32 . u martu 2010 godine ostvaren je ukupan promet od € 3. ostvaren je pad od 77.122.U junu 2010 godine ukupan promet na crnogorskim berzama je iznosio € 8.935. Posmatrajući tržište kapitala.

23. NEX PIF i ineksa MOSTE Izvor: NEX Montenegroberza Indeks NEX20.Od marta 2009 godine. a sve je to posljedica ekonomske krize koja je rezultirala smanjenju ekonomske aktivnosti a time i aktivnosti na tržištu kapitala.905. bio je manji za 81% u poreĎenju sa istim periodom 2009 godine kada je ostvareno €171.485. Grafik: Kretanje ideksa NEX 20. zabilježena je takoĐe u martu 2009 godine i iznosila je 4. ovaj indeks je bio veći od NEX20 i od tog trenutka pa sve do juna 2010 godine. kao jedan od dva indeksa koja se prate na NEX Montenegro berzi. Na smanjenje vrijednosti ovog indexa uticalo je smanjenje cijena akcija svih preduzeća koja se kotiraju na ovoj berzi.502. NEX PIF pokazuje skoro identične oscilacije kao i NEX20. Drugi indeks NEX Montenegro berze.626. od januara 2008 godine do juna 2010 godine imao je opadajući trend rasta.624 miliona). indeks NEX PIF počinje da raste i od 4. NEX PIF i indeksa MOSTE u periodu od januara 2008 do kraja prvog polugodišta 2010 godine. Kao što se vidi na grafiku. on postaje znatno manji. Vrijednost ovog indeksa se kretretala nizlaznom putanjom u intervalu od januara 2008 godine kada je njegova vrijednost iznosila 30.32% u odnosu na isti mjesec 2008 godine. Ovaj indeks je u martu 2009 godine zabilje žio pad od 64.816 miliona.41 ideksna poena. što predstavlja pad 10.72 indeksna poena).ostvaren na tržištu kapitala za prvo polugodište 2010 godine (€32.88 indeksna poena.223. sve do marta 2009 godine u kojem je zabilje žena njegova najmanja vrijednost u posmatranom intervalu (8. Indeksi Na grafiku koji se nalazi ispod prikazano je kretanje indeksa NEX 20.88 indeksna poena koja je 33 . Najniža vrijednost ovog indeksa.063. U junu 2010 godine ovaj ideks dostiže vrijednost 13. od januara do juna 2008 godine.485.64% u odnosu na kraj 2009 godine.

88 indeksna poena.45 indeksna poena. dolazi do smanjenja ovog ideksa i njegova vrijejdnost iznosi 6. već od decembra 2008 godine. ovaj indeks je iznosio od 1.88 indeksna poena.1 indeksna poena.MOSTE indeks. imao je sličnu putanju kao i indeksi NEX Montenegro berze. što predstavlja povećanje od 125.dat je ukupan promet i broj transakcija koji su ostvareni na crnogorskim berzama u periodu od januara 2008 do juna 2010 godine. njegova vrijednost ponovo raste i u avgustu 2009 godine dostiže vrijednost od 890.83 u odnosu na isti period 2009godine.39% u odnosu na kraj 2009 i 17.19 indeksna poena što predstavlja pad od 6. MeĎutim.31% u odnosu na isti period prošle godine.572. Nakon znatnog pada vrijednosti ovog indeksa.a to znači da je trgovina akcija mnogih preduzeća svedena na minimum usled smanjenja cijena akcija i perioda stagnacije na crnogorskom tržištu kapitala.ali u mnogo manjoj mjeri u odnosu na prethodni period. U januaru 2008 godine. ipak je bio za skoro 50% manji u odnosu na drugi indeks iste berze. da bi od novembra ponovo počeo da opada i u junu 2010 godine dostigao vrijednost od 500.Najniža vrijednost ovog indeksa zabilježena je u novembru 2008 godine kada je isti iznosio 373. Indeks Montenegroberze . što je za 34. iako je ovaj indeks zabilje žio značajan rast u odnosu na mjesec mart 2009 godine.imao u pomenutom mjesecu dostiže vrijednost 8.2: Ukupan promet i broj transakcija na obije berze u Crnoj Gori Izvor: Montenegro i NEX Montenegroberza Ako posmatramo ukupan promet na crnogorskim berzama po mjesecima.3% više u poreĐenju sa junom 2009 godine. indeks MOSTE počinje da raste. uočavamo da je najmanji promet ostvaren u aprilu 2009 godine (€3. Na grafiku koji je prikazan ispod.686).607.06 indeksna poena u avgustu i rast od skoro 63%.44 do 890. MeĐutim.962. Ipak. u junu 2010 godine. Grafik 7. Razlog smanjenja vrijednosti ovog indeksa je isti kao i kod prethodna dva. dok je naveći promet bio u 34 .450.

a manji preko Montenegro berze (49. godine. U prvom polugoĎu 2010. Najveći dio prometa ostvaren je kroz sekundarnu trgovinu. Kada govorimo o realizovanom broju transakcija. dok je kroz primarnu trgovinu ostvareno 6. U poreĎenju sa prvim polugoĎem 2009.0% ukupnog prometa).maju 2009 godine (€130.8 miliona eura).0% ukupnog prometa).0%. najveći broj je ostvaren u oktobru 2008 godine.7% prometa. italijanskoj kompaniji A2A.506. Neznatno veći obim prometa i broj transakcija ostvaren je preko Nex Montenegro berze (51. godini (33. što u poreĎenju sa prosječnim mjesečnim prometom ostvarenim u 2008 godini (€13.104 miliona što predstavlja smanjenje od 84.365.04 miliona) predstavlja povećanje od 161.1 €. Prosječni mjesečni promet u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 5.03 miliona.godine pad je iznosio 68.953.555).U prvih šest mjeseci 2010 godine prosječan mjesečni promet je iznosio €5. u maju ove godine je došlo do naglog porasta ukupnog prometa a ključni razlog za to je već pomenuta prodaja akcija Elektroprivrede Crne Gore od strane Fondova zajedničkog ulaganja.361. Atlasmonta.1 hiljade transakcija. Trenda i Eurofonda koji su prodali svoj udio u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG).6%. na crnogorskim berzama ostvareno je 32.4 miliona eura i bio je znatno ispod prosječnog mjesečnog prometa ostvarenog u 2009. Oni su raspolagali sa oko 15 % akcija koje su prodali po cijeni od 7.170. dok je veći broj transakcija ostvaren na Montenegro berzi (71.6% manje nego u prvom polugoĎu 2009. a u odnosu na prvo polugodje 2008.877.5 miliona eura prometa. što je za 64. Monete.6% ukupnog broja transakcija). Promet na crnogorskim berzama u drugom kvartalu po godinama: Izvor: Montenegroberza i Nex Montenegro berza 35 . godine.1% u poreĎenju sa istim periodom 2009 godine.1%. Značajan pad prometa na berzama u Crnoj Gori u prvom polugoĎu pratio je i pad broja sklopljenih poslova. tako da je sklopljeno 11.417. Kao što se vidi i na grafiku. U 2009 godini prosječan mjesečni promet iznosi € 34. dok je najmanje transakcija realizovano u januaru 2010 godine i to 1. godine zabilježen je pad od 81.

2010. ostvarenog u prvom polugoĎu 2010. i Izvor: Montenegroberza I Nex Montenegro berza U prvih 6 mjeseci 2010. U strukturi prometa. Ostvareni promet 36 . Akcijama fondova zajedničkog ulaganja prometovano je u prvom polugoĎu 2010. Ostvareni promet akcijama kompanija bio je za 86.4%).U strukturi prometa. dok je broj realizovanih poslova. Grafik prometa i broja sklopljenih poslova akcijama kompanija u prvih 6 mjeseci.7% ukupno realizovanih transakcija. zabilježeno je značajno smanjenje učešća prometa akcijama kompanija u ukupnom prometu (za čak 27.2 miliona eura kroz 2.7% manji nego u referentnom periodu prethodne godine. zatim raznim vrstama obveznica (29. godine u odnosu na referentni period prethodne godine. godine 2. godine ukupan promet akcijama crnogorskih kompanija od 21.6 hiljada transakcija. godine.8 procentnih poena).8 procentnih poena) i akcija fondova zajedničkog ulaganja(za 3. dok se na učešće prometa akcijama fondova zajedničkog ulaganja u ukupnom prometu odnosilo 5. Povećanje učešća prometa obveznica u ukupnom prometu posledica je većeg interesovanja ulaganja u sigurniji „investicioni materijal”. godine: 2009. u uporednom periodu bio manji za 2.1 hiljada transakcija ili 63.2 miliona eura ostvaren je kroz 7. dok je značajno porastao promet obveznicama (za 23.3 hiljada transakcija. u prvih šest mjeseci 2010. najveće učešće su imale akcije kompanija (65.1%).5%.5 procentnih poena).

pad prometa govori i o lošem upravljanju portfoliom fondova.akcijama FZU bio je niži nego u prvom polugoĎu 2009. najveći dio prometa odnosio se na obveznice restitucije 71.9%. P09D. oslanjanje samo na kapitalnu dobit. pa se i povjerenje individualnih investitora smanjilo. godine za 24.4%. godine zabilježila pad u odnosu na isti period 2009. Kretanje prometa i broja transakcija akcijama FZU na crnogorskim berzama u prvih 6 mjeseci 2010.7%13. P10P.5 miliona eura. a ne na investicije. godine su HLT i Euro fond. dok se na promet obveznicama stare devizne štednje (SDŠ) odnosilo 12. potom na obveznice korisnika penzijsko – invalidskog osiguranja 15. Fondovi zajedničkog ulaganja čija je vrijednost imovine na kraju juna 2010. Iako je vrijednost porasla u odnosu na recesionu godinu. P11P). P10D. dok je broj sklopljenih poslova opao za 19.9% prometa.dugova prema državi) izmire obveznicama SDŠ i restitucije. Na visoko učešće prometa obveznicama restitucije i SDŠ uticala je Odluka Ministarstva finansija Crne Gore kojom je omogućeno dužnicima (fizičkim i pravnim licima) da svoje obaveze prema državi (plaćanje poraza.4%14. Rastu prometa obveznica značajno je u posmatranom periodu doprinijeo i promet obveznicama korisnika penzijskog osiguranja (P09P.godine Izvor: Montenegroberza i Nex Montenegro berza Od ukupnog prometa obveznicama od 9. Značajan broj korisnika 37 .

U odnosu na prvo polugoĎe 2009.penzijskog osiguranja se. usljed lošeg životnog standarda.8 procentnh poena). godine.1 puta manji nego u prvom polugoĎu 2009.0%. dok je učešće prometa obveznicama u strukturi prometa zabilježio značajan rast (za 23.godine ostvaren je pad prometa od 6. Kretanje prometa i broja transakcija obveznicama na crnogorskim berzama 38 . odmah nakon sticanja prava na obveznice. godine. Broj sklopljenih transakcija bio 11. odlučio na njihovu prodaju kako bi zadovoljio svoje životne potrebe. Vrijednost imovine fondova zajedničkog ulaganja Izvor: Montenegroberza i Nex Montenegro berza Upravo je promet ovim obveznicama doprinijeo da se ostvare malo bolji prometi na berzama i u prvom kvartalu 2009.

115. U odnosu na njihove istorijski maksimalne vrijednosti (dostignute u 2007. a indeks NEXPIF zabilježio. NEX20 od 10. u odnosu na kraj 2009.4%.8%.9%.5 indeksnih poena ili 7.godine. sva tri indeksa na crnogorskim berzama zabilježila su pad. ili 17. bilježe pad. god zabilježio pad od 24. Kretanje indeksa na 39 . ili 34. godine bili niži: Moste – 5. Indeks Moste je zabilježio apsolutni pad od 250. godini).7 puta niži. pad od 1.7 indeksnih poena.3%. godine.1 indeksnih poena. indeksi su na kraju juna 2010. indeks NEX20 je pao za 1. a NEX PIF od 6. a NEX PIF– 7. NEX20 – 3.5%. na kraju ovog polugoĎa.9%.u prvih 6 mjeseci 2010.426.1 puta. U odnosu na kraj prvog polugoĎa 2009.7 puta. uz blage oscilacije. godina Izvor: Montenegroberza i Nexmontenegro berza Sva tri indeksa. Moste je na kraju juna 2010.

2%.64 milijardi eura.0%.4%. Ukupna tržišna kapitalizacija na crnogorskim berzama.5%. godine. U odnosu na kraj prvog polugoĎa 2009. 40 . godinu. U odnosu na maksimalnu tržišnu kapitalizaciju ostvarenu u avgustu 2007. u junu 2010.62 milijardi eura i bila je niža u odnosu na decembar 2009.4%. godine. ostvarena kapitalizacija je na Montenegroberzi iznosila 2. godine zabilježila je pad od 56. U odnosu na maksimalnu tržišnu kapitalizaciju ostvarenu u avgustu 2007. godine bila niža za 11.1%. Na NexMontenegro berzi ostvarena tržišna kapitalizacija je na kraju juna 2010. godine za 6.6% procijenjenog BDP-a za 2010. godine.godine je bila viša za 93. Godine likvidnost je povećana za 28.2% na Nex Montenegro berzi.Nex Montenegro berzi i Montenegro berzi (NEX20 i NEX PIF. dok je na Montenegro berzi smanjena za 28. godine iznosila 1. godine u odnosu na kraj decembara 2009. što predstavlja 82.U odnosu na kraj juna 2009.desna skala) Kapitalizacije na crnogorskim berzama: Na kraju juna 2010.91 milijardi eura ibila je niža u odnosu decembar 2009. godine za 11.lijeva skala i MOSTE. iznosila je 2. godine zabilježila je pad od 37.tržišna kapitalizacija na Montenegroberzi je bila niža za 9. dok je u odnosu na kraj prvog polugoĎa 2009. Likvidnost mjerena koeficijentom obrta sredstava je u junu 2010.9% na Nex Montenegro berzi. dok je na Montenegro berzi zabilježila pad za 85.5%.1%.

58% na 5. u dužem vremenskom periodu.Promet realizovan obveznicama iznosio je 46.0261 eura Globalna kriza u svijetu i u Crnoj Gori Pod pojmom finansijska kriza podrazumijeva se proces opšteg kontinuiranog pada tržišne cijene finansijskih instrumenata. odnosno mora imati posebne osobine. Disharmonija nadalje dovodi do pada privrednih aktivnosti. Kompanijski indeks MONEX20 je ostao nepromijenjen na 12.756 eur. Najveći promet su ostvarile akcije Eurofonda (EURF) u iznosu od 25. odnosno kada je opšta ponuda vrijednosnih papira.517 eur Akcijama investicionih fondova prometovano je 29. Disharmonija izmeĎu ponude i tražnje javlja se iz pretežno dva razloga. dok je indeks koji prati kretanje fondova MONEXPIF povećao vrijednost za 0. Da bi neka negativna promjena na finansijskom tržištu nazvana krizom mora ispuniti odreĎene uslove. na odreĎenom tržištu.142 poena.Izvor:Montenegroberza 152. a to je da investitori nemaju sredstva ili ne žele da ta sredstva ulože u hartije od vrednosti.553 poena. Do pada cijene dolazi zbog povećanja ponude u odnosu na tražnju. Za 41 . Ne možemo svaku tržišnu oscilaciju nazvati krizom.466 eur kroz 85 transakcija.560 eur uz cijenu od 0. veća od njihove tražnje. odnosno smanjena proizvodnje roba i usluga i njihove ponude na tržištu.

godine činili petinu svih aktivnih hipotekarnih kredita. Svjetska ekonomska kriza je zadesila i Crnu Goru i zemlje u regionu. Kriza se difuzno proširila na cio finansijski sektor i na ostale sektore u privredi SAD pre svega zbog izazvane krize povjerenja koja je privremeno dovela do obustavljanja većine tekućih kreditnih operacija. odnosno slobodno formiranje kamatne stope prema uslovima na finansijskom tržištu.stanogradnja. Zatim. postalo je jasno da problem nije samo likvidnost na hipotekarnom dijelu finansijskog tržišta. meĎunarodne trgovine i porast nezaposlenosti. Ovi krediti su omugućavali domaćinstvima da se lakše i više zaduže u odnosu na svoj dohodak. globalna kriza je uzela maha i u realnom sektoru. Posle isteka ovog perioda. odnosno da lako pokriju svoje privremene likvidnosne probleme i eventualne kapitalne gubitke. Otuda i naziv – subprime mortgages.početak neophodno je da bude opšta. Neekonomski uzroci nisu trajnijeg karaktera i obično brzo doĎu i proĎu. davala dostup finansijskim uslugama i onim dohodovnim grupama koje ranije nisu zadovoljavale stroge kriterijume kreditne sposobnosti. I pored očiglednih rizika. posebno u očima stanovništva sa nižim dohocima i željom da se obezbijedi sopstveni krov nad glavom pre nego što rastuće cene nekretnina ukinu tu mogućnost. Jedan od uslova je i da pad cijena vrijedonosnih papira mora da bude drastičan. Naslanjajući se na gotovo magičnu moć novih finansijskih instrumenata. i mora da je povezan sa opštom privrednom krizom u jednoj ekonomiji.tokom prve dve godine otplate. Ona je širila tržište. jer kratkotrajni poremećaji se ne mogu nazivati krizom. Posle velike i koordinirane ali nedovoljno uspješne intervencije centralnih banaka (SAD. povjerioci uvijek mogu da se naplate. Paralelno. i privreda u cjelini. Sredinom 2009. čak i u najgorem slučaju. preduzeća i cjelokupne države u regionu važno je da se za nju što je moguće najbolje pripreme i preduzimaju odgovarajuće mjere. Smatralo se da pojedinačni rizici možda jesu realni ali imaju dobro pokriće u hipotekarnoj prirodi operacija tako da. oni garantuju fiksne kamatne stope na veoma niskom nivou. a to nije malo. Po pravilu. mali padovi se svakodnevno dešavaju. Prije tačno godinu dana bili smo svjedoci prvih znakova uzbune na jednom priliĉno novom segmentu američkog tržišta hipotekarnih kredita. Zadovoljni su bili i finansijeri. odnosno da zahvata veći dio finansijskog tržišta i njegove učesnike. privredni rast. 42 . a ne neekonomskim uzrocima. Razlozi koji su doveli do krize poverenja očigledno su mnogo dublji. Evrope i Engleske) u decembru prošle godine. godine. prelazi se na režim plivajuće kamatne stope. kriza se prelila van granica SAD pre svega u Evropu čije su banke aktivno učestvovale na hipotekarnom tržištu SAD. Za stanovnike. često znatno ispod važeće eskontne stope. Negativna dešavanja na djelovima finansijskog tržišta nisu toliko zabrinjavanjuća i predstavljaju njegov sastavni dio. Iluzija je bila neodoljiva. Trajnost je takoĎe bitan uslov. napravljena je nova vrsta hipotekarnih kredita koji po izuzetno povoljnim uslovima u početnim godinama finansiraju kupovinu nekretnina za sopstvene potrebe stanovanja. svi su bili blagonakloni prema ovoj inovaciji.na što ukazuje pad privredne aktivnosti. zaposlenost i prihode budžeta. Iluzija je prestala tek februara 2007. U meĎuvremenu “subprime” krediti toliko su uzeli maha da su početkom 2007. A oni koji su preživjeli nisu dobro prošli pošto su u prosjeku izgubili polovinu svoje vrijednosti na tržištu akcija. i stanovništvo. bitno je da je izazvana ekonomskim. Neki primarni učesnici u meĎuvremenu su bankrotirali. Posebno su bili zadovoljni vlasnici finanijskih institucija i država pošto je bum u sektoru nekretnina podržavao visoke profite. Svi su mislili da je riječ o relativno malim ukupnim iznosima i još manjim neto rizicima za druge delove finansijskog tržišta.

Crna Gora je prvi put emitovala obveznice u septembru 2010. u bankama poboljšana. dok je tri odsto investitora iz SAD. Najviše obveznica. stranci kupuju investirajući i poslujući na našem tržištu kapitala usluge našeg regulatornog okvira. kao nastavak obuhvatne privatizacije. neoliberalni talas ekspanzjie privrede i naduvavanja balona njie mimoišao Crnu Goru. političke stabilnosti i činjenice da koristimo EURO‐a.Crna Gora je emitovala obveznice u iznosu od 180 miliona evra. i likvidnost je. sa izuzecima. ipak se pokazuju znaci stabilizovanja finansjiske situacjie u bankama: odliv depozita je prestao.Na stotine miliona eura je ušlo u C rnu Goru po osnovu tržišta kapitala. niža nego ranije. tržišna kapitalizacjia na berzi premašila je 250% BDP-a. Kreditni zastoj za realni sektor privrede još traje uprkos ovogodišnjim mjerama Centralne banke da prilagoĎenom politikom obavezne rezerve poveća kreditni potencjial banaka. godine. a najveci deo dobijenog novca ce biti iskorišcen za vracanje državnog duga. koja je uticala na karakter tranzicije i razvoj tržišne ekonomije u čijem srcu je tržište kapitala. na berzama i u finansijskom sektoru od drugog kvartala 2009. U Crnoj Gori je podijeljeno graĎanima i zaposlenima oko 45% od državnog kapitala. posebno sto je ona zemlja sa kreditnim rejtingom. iznos bankarskih kredita 50% iznad bankarskih depozita. Cjiene zemljišta i stanova su porasle u nebo.20 odsto. Pored usluga našeg ekonomskog sistema. povećanje ličnog bogatstva. naročito masovne vaučerske privatizacije. nižim od A. Azije i Sjedinjenih Americkih Država. sredinom 2008. KHOV – Finansijski plan za 2011. Uprkos neograniĉenoj garancjii države za depozite u bankama iz novembra 2008. a kamata je 7. kupili su menadžeri imovinom. depoziti su ipak poĉeli da se privremeno odlivaju iz banaka. iz Velike Britanije . ukazuju se već neki pozitivni znaci kraja padanja. efikasnost i edukovanost naše administracije i učesnika na tržištu. jer izloženosti toksičkim derivativima odnosno dionicama propalih velikih investicionih banaka nije bilo. a privatne banke 15 odsto. godinu Tržište kapitala u Crnoj Gori razvija se od 2001. Kao dokaz o zdravom razmišljanju i ulasku na velika vrata tržišta kapitala. u iznosu od 200 miliona evra. Kreditna ekspanzjia bila bi još veća da nije bilo mjera njenog kočenja od strane Centralne banke Crne Gore. tako da je u martu 2009. zatim. Banke su uveliko dopunjavale domaći depozitni potencjial zaduživanjem u inostranstvu odnosno kreditnim linjiama od njihovih matica u inostranstvu. Tržište je veliki izvozni proizvod Crne Gore.kćeri u Crnoj Gori. U jednom momentu.000 graĎana je postalo akcionar. ostvarivanje profita. Crnogorske evro obveznice kupilo je 67 investitora iz 21 zemlje Evrope. Obveznice su emitovane sa rokom od pet godina. Najviše investitora je iz Nemacke i Austrije . 48 odsto.Ali.Tržište kapitala je već promijenilo Crnu Goru . što je pogoršalo njihovu likvidnosnu situacjiu. što je i za ekonomski i finansjiski razvijene privrede nedostižno. Na kraju prvog kvartala 2009. usluge. banke su ponovo poboljšale likvidnosne i solventnosne koeficijente. usvojenih u novembru 2007.Tržište kapitala je platforma koja omogućava zadovoljavanje interesa vlasnika kapitala i kompanija.40 odsto. Globalna kriza je Crnu Goru zadesila sa zakašnjenjem. Oko 400. godine. rast kredita je usporen. Upravo ovaj sistem svojinske demokratije je jedan od 43 . Kako strani vlasnici domaćih banaka nijesu povukli svoje kredite iz njihovih banaka. banke 23 odsto.25 odsto. tek u drugom talasu (preko pada spoljnih izvora finansiranja i pada izvoza). Prema oceni ta transakcija obveznica je dokaz poverenja investitora u Crnu Goru. Zbog nedostatka jedinstvenog nadzora nad finansjiskim sektorom.

ključnih resursa našeg razvoja.Najvažniji razvojni efekat tržišta kapitala je uticaj na edukaciju svakog graĎanina i promjenu njihovog stava prema biznisu i prema profitu. preduzećima. Bilo da je u pitanju dobitak ili gubitak.nadzor i kontrolu ovlašćenih učesnika i emitenata. . dalji razvoj tržišta je moguće ostvariti promjenama u veličini tržišta. U situaciji kada je osnovna pravna i institucionalna infrastruktura za funkcionisanje tržišta uspostavljena i implementirana.zaokruživanje pravnog okvira. . sa ciljem poboljšanja performansi tržišta i koristi koje ono pruža.razvijanje prakse regularnog objavljivanja podataka i izvještaja o poslovanju.unutrašnju organizaciju. javnost rada i razvoj informacionog sistema Komisije za hartije od vrijednosti.Dosadašnje funkcionisanje institucija tržišta hartija od vrijednosti pokazalo je da su propisi I institucije uspostavljeni u skladu sa potrebama tržišta. fondovima.nastavak saradnje sa domaćim i inostranim institucijama.jačanje tržišne infrastrukture. usvajanje novog Zakona o investicionim fondovima i implementacija direktiva EU koje se tiču poslovanja UCITS. strukturi tržišta i načinu obavljanja pojedinih poslova. priprema mogućih izmjena Zakona o hartijama od vrijednosti.širenje tržišta i informaciono povezivanje berzi iz regiona. Predstojeće aktivnosti usmjerene su na: . . naročito efikasnosti i pouzdanosti IT sistema CDA. . . . Danas ljudi samostalno donose odluke na tržištu i snose posljedice tih odluka. da su sistemi i komponente prilično uhodani i da predstavljaju dobru osnovu za dalji razvoj tržišta. 44 . Takvo donošenje odluka uticalo je na promjenu upravljanja u odreĎenim bankama.

org 45 . Postdiplomske studije Podgorica Stojan Dabić. Jednak.yu 12) www. “Ekonomija u jednoj lekciji”.cg. (2004). Kultura.yu 11) www.yu 7) http://www.. The William Davidson Institute. Ekonomija.vlada.yu 10) www. Cooper. T. Beogradska berza.GLOBALIZACIJA Ilic. Global Book. S. osiguravajuce i lizing kompanije 07 Ekonomska enciklopedija Henry Hazlitt. 2004. Podgorica.. 1997. “Proces privatizacije I tržišta kapitala u MaĎarskoj. 1998. Centar za ekonomska istraživanja.Finansijski menadzment Prof.. Vukotić. Milton i Rose Friedman.scmn. J.Literatura 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) 17) 18) 19) 20) 21) 22) 23) Dejan Erić-Finansijska tržišta I instrumenti Mander DZ.cb-cg. (2002). CID.me/ 3) http://www. 2001. (2007). R. Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj. Tomic.org 8) www. 1990. Djuric Kuzmanovic. Češkoj i Sloveniji”. Postdiplomske studije preduzetnička ekonomija. B. Global Book. Momir Marjanović. Daniel M. 1998.yu 9) www. Vukotić. J. B.org 5) http://www. Hens-Hermann Hoppe.Osnovi Ekonomije. Web sajtovi: 1) http://www. Global Book. Zbornik radova: “Privredna reforma 1990 – Put u tržišnu ekonomiju”.cg. 1998. “Sloboda izbora”. (2009).mises. “Start-ups and Transition”.co.isspm. Teorijske osnove Crnogorske ekonomske škole. 2003.Alfa Adam Smith “Bogatstvo naroda”.. Ludwig von Mises Institute. Centar za ekonomska istraživanja.nex. (2005).org 2) http://www. Makroekonomski računi i modeli. Poljskoj.capital.ba/category/finansije/ 4) http://www. 1992.cg. Naučna knjiga.scmn.cg. Volume I. 1993. “Hartije od vrednosti I njihovo tržište”. Preduzetnička ekonomija. Veselin. Podgorica.. Beograd. 1998. tržište kapitala. Barac. Beograd..worldbank. Institut društvenih nauka. II i III. Berkowitz and David J. «Politika i slobode».Nova evropska ekonomija. dr Zoran Jeremić: Finansijska tržišta Branko Vasiljević. Veselin. Business Idea. Jednak. «Ekonomske reforme danas». Štampa.agencijacg. Beograd. i Goldsmit E. Beograd. Komnenic.montenegroberza. Banke.belex. Beograd.. Institut društvenih nauka..org 6) http://www. “Osnovi finansijskog tržišta”. 2002. “The Misesian Case Against Keynes”.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful