You are on page 1of 34

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek za arheologiju Ivana Lučića 3

Seminarski rad

Sindos

Predmet: Željezno doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistočne Europe Mentor: Hrvoje Potrebica

Student: Mia Čujkević-Plečko ARH/EKA mcplecko@gmail.com

Zagreb, lipanj 2013.

Uvod
Značajan zbog mnogobrojnih zlatnih nalaza koje datiramo u arhajsko te rano klasično doba, Sindos je nalazište koje se nalazi u današnjem Solunu. Mnogobrojni prilozi u grobovima ukazuju na bogatstvo Sindosa i njegovih stanovnika kao i na ekonomski procvat koji je doveo do stratifikacije društva i utjecaja bogatstva na političku moć pojedinaca. Zbog zahvalnog položaja, razvitak ovog nalazišta bio je potaknut i zbog mnogobrojnih trgovačkih veza. U seminarskom radu ću se baviti Sindosom te njegovim nalazima i pogrebnim ritualom. S obzirom kako bi predetaljna analiza premašila okvire ovog seminarskog rada samo ću se u kratkim crtama osvrnuti na značaj Sindosa za širi trgovački kontekst u koji spada i hrvatska grupa Martijanec-Kaptol. Za pisanje seminarskog rada koristila sam se radovima Julije Vokotopoulou Guide to the archaeological museum of Thessalonike i Natalie Del Socorro „Social Status as Reflected through Metal Objects Found in Archaic Burials from Macedonia“ Koristila sam se i radom koje je napisao Hrvoje Potrebica „Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age with Special Concern to the Area of Thessalonica“.

Općenito o Sindosu
28

Povijesno važno i značajno nalazište Sindos se nalazi blizu današnjeg grada Sindosa koji je smješten u Solunu1 (Vokotopoulou 1996:103). U razdoblju od 1980. godine do 1982. godine izvršena su istraživanja u prapovijesnom Sindosu te je tada otkriven 121 grob (Vokotopoulou 1996:103). Istraživanja grobova i bogatih grobnih priloga potvrdila su kako je život na Sindosu trajao od sredine šestog do sredine petog stoljeća prije Krista (Vokotopoulou 1996:103). Često veoma vrijedni te bogati prilozi ukazuju na značaj Sindosa te daju informacije o trgovačkim vezama, umjetnosti i samoj socijalnoj strukturi ovog nalazišta tijekom arhajskog i ranog klasičnog razdoblja (Vokotopoulou 1996:103).

Nalazi iz Sindosa i pogrebni ritual
Za Sindos su najznačajniji zlatni nalazi nakita, zlatnih maski te ukrasa za odjeću i samog pokojnika (Vokotopoulou 1996:103). Blizu Sindosa nalazi se rijeka Gallikos 2, čije je ime nekad glasilo Echeidoros što u prijevodu znači „ona koja nosi darove“ (Vokotopoulou 1996:103). Gallikos odnosno Echeidoros je rijeka znamenita po tome što je sadržavala velike količine zlata te samim time je dozvoljavala veliku količinu reprodukcije istog što je rezultiralo impresivnom količinom zlatnih predmeta u samom Sindosu (Vokotopoulou 1996:103). Osim toga tijekom vremena ova je pogodnost stanovnicima Sindosa omogućila da razviju zahtjevne tehničke vještine obrađivanja zlata, kao što su tehnika filigranskog obrađivanja te granulacije (Vokotopoulou 1996:103). Osim zlatnih predmeta nađene su i keramičke posude koje ukazuju na trgovačke veze s Korintom, Atikom te Jonijom (Vokotopoulou 1996:103). Modeli kolica i simpozijalni kompleti nađeni u nekim grobovima ukazuju na vjeru u život poslije smrti (Vokotopoulou 1996:104). Također, neki od pokojnika bili su pokapani s kacigama grčko ilirskog odnosno korintskog tipa (Vokotopoulou 1996:117,145). U ovom razdoblju nerijetko je prilagano oružje u grobove za razliku od početka željeznog doba (Del Socorro 2012:62). Važno je za naglasiti kako nađeni prilozi u grobovima tek djelomično oslikavaju socio-ekonomski status pokojnika (Del Socorro 2012:59). Oni ne opisuju dnevni život, već idealiziranu verziju i pogrebni ritual odnosno način na koji zajednica promatra preminulog (Del Socorro 2012:59-60). Osim toga, predmeti pokopani s pokojnikom nisu cijela imovina pokojnika, već određeni i izabrani dijelovi (Del Socorro 2012:60). Luksuzni i bogati nalazi u pojedinim grobovima upućuju na visok stupanj
1

Prilog 1 Prilog 2

2

28

Nalazi u grobovima. Važno je za napomenuti kako je teško odrediti da li je nakit pripadao pokojniku za vrijeme života ili je rađen nakon smrti (Del Socorro 2012:66). Slična prethodnoj ogrlici je i ona napravljena u potpunosti od zlata te je pronađena s dvije zlatne fibule koje su pričvršćivale ogrlicu za odjeću5 (Vokotopoulou 1996:133). Specifična ogrlica4 čiji krajevi završavaju u obliku zmijskih glava rađena je od zlata i srebra (Vokotopoulou 1996:113). Zlatni nalazi3 Zlatni nalazi pronađeni na Sindosu mogu se podijeliti na nalaze nakita. Ktonički karakter zmije kao životinje je poveziv s podzemljem (Del Socorro 2012:66). ukrasa za odjeću. orijentacija groba varira s obzirom na spol preminule osobe (Del Socorro 2012:61). Kroz usta zmijskih glava provlačile su se srebrne fibule koje su pričvršćivale ogrlicu za odjeću (Vokotopoulou 1996:113). zlatnih maski napravljenih za pokojnika te zlatnog lima koji se u pojedinim slučajevima stavljao na usta pokojnika (Vokotopoulou 1996:103.stratifikacije društva pod utjecajem ekomonskog procvata i trgovine (Del Socorro 2012:60). a u ženskim na istok (Del Socorro 2012:61). U muškim grobovima glava je bila položena na zapad. Ogrlica6 napravljena od zlatnih kuglica ukrašenih filigranskom tehnikom te s dva privjeska u obliku šipka je jedan od najznačajnijih nalaza s ovog lokaliteta (Vokotopoulou 1996:131). Tako su u muškim grobovima nađene velike količine oružja.104) (Del Socorro 2012:60). osim socijalnog statusa ukazuju i na spol pokojnika (Del Socorro 2012:60). Oblik kuglica na ovoj ogrlici je specifičan za nalaze u Makedoniji tijekom sedmog do petog stoljeća prije Krista (Vokotopoulou 3 Prilog 3 Prilog 4 Prilog 5 Prilog 6 4 5 6 28 . dijelova nošnje. Naime. U tom razdoblju imovinsko stanje te bogatstvo počinju utjecati na političku moć pojedinca (Del Socorro 2012:60). Nakit je najčešće pronalažen u ženskim grobovima iako su prstenje i igle pronađeni i u muškim i u ženskim grobovima (Del Socorro 2012:66). Na Sindosu je diferencijacija između spolova posebno izražena prilikom samog ukopa (Del Socorro 2012:61). a u ženskim nakita (Del Socorro 2012:60).

Svaka igla ima dvostruku glavicu konkavnog izgleda ukrašenu filigranskom tehnikom (Vokotopoulou 1996:132). S obzirom kako su četiri maske 7 Prilog 7 Prilog 8 Prilog 9 Prilog 10 Prilog 11 Prilog 12 Prilog 13 8 9 10 11 12 13 28 . komad zlatne folije bio je ukrašen motivom broda te delfina (Vokotopoulou 1996:143). Naime. Predmeti od zlatne folije bili su pričvršćivani za odjeću pokojnika ili su jednostavno prekrivali određen dio tijela kao što su prsa. Na odjeći pokojnika ponekad su pronalaženi diskoidni komadi zlatne folije koji su služili kao ukrasi za odjeću i jedan od takvih primjera su oni ukrašeni rozetama 11 (Vokotopoulou 1996:142). ovaj nalaz potvrđuje kako su stanovnici Sindosa poznavali pomorstvo (Vokotopoulou 1996:143). Između glavica igala je dodana smola kako bi se zadržala bikoničnost te kako se glavice nebi spojile i samim time se uništio sferičan izgled (Vokotopoulou 1996:132). stopala ili dlanovi (Del Socorro 2012:65). Udubine na maski vjerno ocrtavaju lice pokojnice te se iz samog oblika i udubina na maski može zaključiti kako je žena već bila teško bolesna i prije smrti (Vokotopoulou 1996:125). svaka dužine 26 centimetara. Među najznačajnijim nalazima svakako treba spomenuti i pet zlatnih maski pronađenih na glavama pokojnika (Vokotopoulou 1996:103). Dvije igle10. Specifičnost ovog nalaza je zbog prikaza na njemu samom. Ogrlica7 čiji su privjesci napravljeni tehnikom granuliranja jedan je od primjera visoke kvalitete izrade nakita u Sindosu (Vokotopoulou 1996:131). Jedna od takvih maski je i i ona pronađena na ženskoj pokojnici 13. su najduže pronađene na ovom lokalitetu (Vokotopoulou 1996:132).1996:131). Iako se smatra kako prikazi na zlatnim folijama često nemaju veze sa profesijama kojima su se pokojnici bavili za života. Unikatan nalaz iz Sindosa je zlatna folija 12 nađena na ustima ženske pokojnice. Najčešće su ipak prekrivali usta pokojnika (epistomion) te su bili pričvršćeni vrpcama za glavu (Del Socorro 2012:65). Privjesci u obliku sjekira i amfora su dio ogrlice8 ukrašene granuliranjem te je ogrlica pronađena u istom grobu s naušnicama s ukrašenim filigranskom tehnikom i cvjetnim motivom 9 (Vokotopoulou 1996:147).

Atikom te Jonijom (Vokotopoulou 1996:103). Model željeznih kolica19 kojeg vuku tri magarca je jedan od primjera nalaza kolica na Sindosu (Vokotopoulou 1996:114-115). Jedan od najljepših primjera predmeta uvezenih iz Atike je krater 15 koji prikazuje mladića u razgovoru s djetetom (Vokotopoulou 1996:104). Korintski utjecaj se može vidjeti u imitaciji kljunastog vrča18 napravljenog od bronce (Vokotopoulou 1996:115). Ovalnog oblika. pronalaženi su minijaturni stolovi i 14 Prilog 14 Prilog 15 Prilog 16 Prilog 17 Prilog 18 Prilog 19 15 16 17 18 19 28 . stiliziranih ušiju te iscrtanih očiju ova maska je bila napravljena pritiskanjem na kalup (Vokotopoulou 1996:127). Osim nalaza kolica. Jonski uvoz je vaza u obliku pijetla 17 s crnim te crvenim perima (Vokotopoulou 1996:120). Nalazi kolica te simpozijalnih kompleta U najbogatijim grobovima su pronađeni nalazi kolica te stolica i stolova (Del Socorro 2012:66). Atički lekythos 16 s prikazom Iris ili Pobjede između muškaraca odjevenih u himatije je također jedan od mnogobrojnih nalaza uvezenih iz Atike (Vokotopoulou 1996:107). nalaz maske 14 s otvorenim očima je zasigurno specifičan (Vokotopoulou 1996:126-127).imale prikazane zatvorene oči. Nalazi keramike Nalazi keramičkih posuda te različitih keramičkih oblika upućuju na trgovačke veze s Korintom. Kolica su mogla predstavljati pogrebi ritual ekphora koji označava transport pokojnika u zagrobni život (Del Socorro 2012:66) (Vokotopoulou 1996:115) ili su mogla biti model kolica s kojima je pokojnik bio prenesen do groba (Vokotopoulou 1996:115).

nakon kasnog brončanog doba dolazi do promjene u razvijanju kultura Grčke i centralne Europe te nekadašnje jednakosti opadaju (Potrebica 2008:187). Kacige su bile ukrašavane zlatnim folijama ili su bile neukrašene u kombinaciji sa zlatnom maskom (Potrebica 2008:201). U ranom željeznom dobu ovi prostori su obilježeni dvjema apsolutno različitim 20 Prilog 20 Prilog 21 21 28 . Sličan socijalni i ekonomski život Grčke i centralne Europe je vjerojatno bio uzrokovan sličnim klimatskim uvjetima (Potrebica 2008:187). Maska prikazuje zatvorene oči kao simbol smrti u arhajskom dobu te osmijeh kakav pronalazimo na kipovima kouros arhajskog razdoblja (Vokotopoulou 1996:122). od Skandinavije do Grčke. Nalazi grčko-ilirskih te korintskih kaciga Na Sindosu su pronađene grčko-ilirske i korintske kacige (Vokotopoulou 1996:117. Važno je za napomenuti kako su prilozi u obliku kolica te simpozijalnih kompleta bili rašireni po Europi tijekom šestog i petog stoljeća (Del Socorro 2012:67). kao završetak tugovanja za preminulim.145). treba spomenuti nalaz iz Sindosa21.64). Međutim. važno je za naglasiti kako kacige ukrašene zlatnim ornamentom nikad nisu dolazile u kombinaciji sa zlatnom maskom (Potrebica 2008:201). Međutim. To ukazuje na jednak značaj navedenih kombinacija (Potrebica 2008:201). Uz ovaj ritual moguće objašnjenje je i ritual pod imenom symposium koji označava prigodnu zabavu za pokojnika u životu nakon smrti (Del Socorro 2012:66). Ovakvi nalazi mogli bi se protumačiti kao ritual kathedra. S obzirom kako nema znakova nošenja kaciga. čiji sastavni dio je banket koji uključuje sjedenje na stolicama (Del Socorro 2012:66).stolice s pokojnikom. U slučaju grčko-ilirske kacige pronađene u grobu djeteta 20 smatra se kako je kaciga pripadala djetetovom ocu (Del Socorro 2012:64). pretpostavlja se kako su bile rađene za pokojnika te da su predmeti koji su polagani kao prilog u grob bili skupljani za vrijeme života (Del Socorro 2012:62. specifična je jedinstvenost kulturnih te religijskih svjetonazora (Potrebica 2008:187). Značaj Sindosa u širem trgovačkom kontekstu U kasnom brončanom dobu za prostor Europe. U slučaju kacige u kombinaciji sa zlatnom maskom.

trgovački pravci između tih prostora. S vremenom su se na tim definiranim prostornim zonama uspostavile definirane plemenske i političke jedinice (Potrebica 2008:189).“ (Potrebica 2008:189)23. Trgovina između Grčke i Panonije Određene kulturne promjene. pretpostavlja se kako je takva roba bila od uništivog materijala koji je danas nemoguće vidjeti (Potrebica 2008:189). „Koji su bili predmeti s kojima se trgovalo na velike udaljenosti.“ (Potrebica 2008:189)24. „U takvim uvjetima bilo bi veoma teško za jednu grupu trgovaca da raznose svoju robu preko cijelog Balkana.2013. Kako bi se zadobila kontrola nad širim prostorom te time olakšala trgovina na velike udaljenosti bio je ustanovljen relejni sistem trgovine (Potrebica 2008:189)25. U zamjenu za krzno. Relejni sistem trgovine se mogao postići povezivanjem lokalnih jedinica koje su bile dijelom zone trgovanja (Potrebica 2008:189). Iz tog razloga tijekom ranog željeznog doba u Grčkoj započinje produkcija visoko kvalitetnih umjetnina i predmeta za svakodnevnu upotrebu (Potrebica 2008:189). kožu.“ (Potrebica 2008:189) 22.) Prevela s engleskog autorica teksta (1.6. Bez obzira na promjene koje su se odvile na prostoru Grčke i centralne Europe.) Prevela s engleskog autorica teksta (1.2013. S obzirom na udaljenost između Grčke i Panonije vrijednost predmeta s kojima se trgovalo je bila od veoma visokog značaja (Potrebica 2008:189).2013. Kvaliteta i broj takvih predmeta je povezan s razvijanjem trgovine (Potrebica 2008:189). „Područje između Panonije i Grčke je geografski veoma kompleksno. koliko god bili u ranom željeznom dobu promjenjeni. moguće je kako su sa sjevernim krajevima Grci trgovali i zbog jantara te robova (Potrebica 2008:189). koje su u Grčkoj započele ranije nego drugdje. prostorno i kulturno te kojim trgovačkim putevima su ti predmeti dolazili do Panonije ili Grčke.187). Također. med te dragocjene metale Grci su davali umjetnine i vino (Potrebica 2008:189).6. S obzirom kako u Grčkoj nema vidljivih ostataka trgovine sa sjevernim krajevima.6. Upravo su lokalne 22 Prevela s engleskog autorica teksta (1. Takve lokalne jedinice su kontrolirale određeno područje (Potrebica 2008:189). učinile su grčki prostor utjecajnim kulturnim centrom tadašnjeg Mediterana (Potrebica 2008:189). nikad nisu prestali postojati (Potrebica 2008:189).) Prilog 22 23 24 25 28 .kulturnim kompleksima (Potrebica 2008. teško prolazno te podijeljeno na veliki broj manjih definiranih zona.

6. spajaju zajednice unutar trgovačkog puteva (Potrebica 2008:190). Darivanjem darova utjecajnim osobama određenih zajednica omogućavala se trgovina s mnogo bazičnijim i običnijim predmetima (Potrebica 2008:190). upravo defenzivni predmeti najbolje ocrtavaju utjecaj i komunikaciju unutar relejnog sistema između Grčke i Panonije (Potrebica 2008:193). Često su se nalazile na važnim mjestima unutar trgovačkog puta te je bilo potrebno kontrolirati njihov prostor kako bi trgovina mogla nesmetano teći (Potrebica 2008:189). koji često nisu imali toliku materijalnu vrijednost koliko onu simboličkog karaktera. visokog simboličkog karaktera ponekad su služili kao uvjet za uspostavljanje nužnih veza za relejni sistem trgovanja (Potrebica 2008:190). su općenito predmeti koji imaju nepromjenjivu vrijednost te određenu simboliku za pripadnike lokalnih jedinica unutar relejnog sistema (Potrebica 2008:190).“ (Potrebica 2008:190)26. luksuzne tkanine. Novog Pazara i Trebeništa (Potrebica 2008:189-190). Grupa Donja Dolina – Sanski most ili glasinački kulturni kompleks imali su mnogo duži kontinuitet od Atenice. Međutim. ne nužno nešto što zajednici treba za opstanak. Za razliku od brončanog posuđa te defenzivnog oružja kojeg možemo arheološki potvrditi. lokalne jedinice unutar relejskog sustava nisu imale jednaku političku stabilnost i kontinuitet (Potrebica 2008:190). Uz materijalne predmete nužno su bili prihvaćani ideje i koncepti te različiti tehnološki noviteti (Potrebica 2008:190).) 28 . Sistemom razmjene darova. 26 Prevela s engleskog autorica teksta (1. 2013. „Sve to dovodi do zaključka kako izmjena prestižnih dobara je najbolji pokazatelj makro-regionalnih te lokalnih trgovačkih komunikacija. u relejnom sistemu koji se odnosi na prostor između Grčke i Panonije. Takvi predmeti. Prestižna dobra.zajednice određenog prostora bile od visokog značaja za širi trgovački kontekst (Potrebica 2008:189). vino te opijum su mogli biti prestižni predmeti koji nam danas nisu vidljivi (Potrebica 2008:190). Takvi prestižni predmeti. Kontrola takvog prostora se uspostavljala uključivanjem lokalnih jedinica u relejni sistem trgovine (Potrebica 2008:189). uspostavljale su se i održavale veze između zajednica (Potrebica 2008:190). zbog svog značaja i onoga što predstavljaju. Predmeti koji su imali konstantnu i nepromjenjivu vrijednost bili su cijenjeni u svim zajednicama određenog relejnog sistema te su putovali do najdaljih mjesta unutar istog (Potrebica 2008:190). Simbolički karakter prestižnih darova mogao je utjecati na razvoj lokalne zajednice u duhovnom te materijalnom kontekstu (Potrebica 2008:190). U potonjima se izmjenila struktura moći koja je dovela do promjene u samom relejnom sistemu (Potrebica 2008:190). Međutim.

„Čini se da tijekom sedmog i šestog stoljeća prije Krista zona glasinačkog kulturnog kompleksa je bila veoma snažni trgovački centar. korintska kaciga te brončane knemide ocrtavaju južni utjecaj Grčke u kneževskim tumulima IV i X na nekropoli u Kaptolu (Potrebica 2008:193). Prestižni predmeti su imali određenu vrijednost te su često bili pokazatelj moći pojedinca koji je takav predmet posjedovao (Potrebica 2008:200). Arareve gomile i Trebeništa (Potrebica 2008:193). Brončane knemide bez ornamenata s Kaptola datiramo u razdoblje između sedmog i četvrtog stoljeća prije Krista (Potrebica 2008:193). Također je očigledno da je Kaptol isto bio inkorporiran u tu trgovačku mrežu. točnije grčko-ilirska kaciga. početni značaj i simbolika predmeta su mogli biti promjenjeni unutar neke druge zajednice (Potrebica 2008:200). Najvažniji nalaz s Kaptola je grčko-ilirska kaciga (Potrebica 2008:194). Slični par knemida je pronađen u Čitlucima na Glasincu.196). Hrvoje Potrebica zaključuje kako je grčko-ilirska kaciga s Kaptola povezana s nalazima iz Donje Doline te Glasinca (Potrebica 2012:194. Temeljem drugih nalaza koji upućuju na povezanost Donje Doline i Kaptola.195. Upravo zbog značaja koji takvi predmeti imaju u određenoj zajednici oni su bili darivani radi uspostave kontrole prostora radi lakše trgovine (Potrebica 2008:201). Najsličnije kacige onoj pronađenoj na Kaptolu pronalazimo i na prostoru Glasinca. Zajedno sa zonom kulturne grupe Donja Dolina-Sanski Most.Defenzivno naoružanje27. Upravo preko Donje Doline grčko-ilirska kaciga je došla i na Kaptol (Potrebica 2008:194). formirala je trgovačku mrežu orijentiranu sjeverno prema Panoniji i kroz dolinu rijeke Save prema dunavskoj regiji. Korintska kaciga pronađena na Kaptolu pripada klasičnoj fazi korintskih kaciga te ju datiramo u kasno sedmo i početak šestog stoljeća prije Krista (Potrebica 2008:193). Brončane knemide s Kaptola su najsjeverniji nalaz knemida ovog tipa (Potrebica 2008:194). ali u grobu koji datiramo u kasnije razdoblje.2013.“ (Potrebica 2008:196)28. s pređenom udaljenosti od izvorišta nastanka. Na Sindosu je pronađena korintska kaciga. Zbog toga jer su svima vidljivi. Koncepti i ideje skriveni iza prestižnih predmeta su se također prenosili trgovačkim putevima (Potrebica 2008:199). Velik broj ovakvih kaciga je pronađen u Olimpiji (Potrebica 2008:193). u odnosu na kacigu pronađenu na Kaptolu (Potrebica 2008:193).) 28 28 . Međutim. Važno je za naglasiti kako je kaciga pronađena na Kaptolu najsjeverniji primjerak kaciga korintskog tipa (Potrebica 2008:193). darovi poput defenzivnog oružja mnogo govore o utjecaju i političkoj moći osobe koja ih ima i nosi 27 Prilog 23 S engleskog prevela autorica teksta (1. Sanskom Mostu i Trebeništu (Potrebica 2008:194).6.

Lako vidljivi.(Potrebica 2008:201). Tako se na veoma širokom prostoru može primjetiti unificiranost elita i simbola koji njih karakteriziraju kao pripadnike višeg socijalnog statusa. zlatne maske bile stavljane na pokojnika uz grčko-ilirske kacige ili su potonje bile ukrašavane zlatnim folijama. Zaključak Na temelju svega navedenog lako je zamisliti trgovačke veze između južnih krajeva Grčke te dijelova Panonije. ali kako bi trgovina bila ostvariva i olakšana bilo je potrebno ustanoviti trgovačku mrežu. Lokalne jedinice koje su s vremenom razvijale političku moć bile su dijelovi trgovačkih puteva. Defenzivna oružja su bila jedna vrsta prestižnih dobara koja su se darovala. Defenzivna oružja bili su idealni darovi za pripadnike elita određenih lokalnih zajednica. S obzirom da je bilo važno zadobiti povjerenje pripadnika zajednica tih lokalnih jedinica dolazilo je do razmjene darova. Najsjeverniji primjerci ovakve vrste prestižnih dobara su pronađeni upravo u hrvatskoj grupi Martijanec-Kaptol. Grčko-ilirske i korintske kacige te brončane knemide pronalažene su u grobovima na širokom prostoru relejnog sistema koji je povezivao prostore Grčke i Panonije. Razmjenama prestižnih predmeta stvarali su se savezi koji su omogućavali navedenu kontrolu prostora presudnu za uspješnu trgovinu. Najbolje to vjerojatno prikazuju pogrebne maske pronađene na Sindosu i Trebeništu. S prestižnim predmetima dolazile su i ideje te koncepti često skriveni unutar samog predmeta. Pripadnici viših socijalnih statusa. bili su pokapani sa zlatnim maskama. U prilog tome idu grčko-ilirske kacige sa zlatnim ukrasom29 i zlatne maske30 pronađene na Sindosu i u Trebeništu (Potrebica 2008:201). Razloga za trgovinu između ovako udaljenih krajeva zasigurno je bilo. Kako bi trgovački put mogao opstati bilo je važno kontrolirati prostor unutar njega. Nekad su također. oni su označavali socijalni status osobe koja ih je nosila. 29 Prilog 20 Prilog 14 30 28 . Činjenica da ukrašena grčko-ilirska kaciga nikad nije dolazila u kombinaciji sa zlatnom maskom govori o njihovoj jednakoj važnosti i ideji koju su predstavljale.

Te ideje su se prenosile trgovinom te su utjecale na kulturni napredak i promjene unutar zajednica. Nathalie. Važnost zajednica Atenice. Popis priloga Prilog 1 Položaj Sindosa (DEL SOCORRO.1: 59) 28 . za relejni sistem. „Social status as Reflected through Objects found in Archaic Burials from Macedonia“. je bila mnogo kraća u odnosu na zajednice glasinačkog kulturnog kompleksa te grupe Donja Dolina-Sanski Most. vol.Međutim. Upravo prema kontinuitetu i velikoj količini bogatih grobnih priloga takva ista važnost se može primjetiti i na Sindosu. Novog Pazara i Trebeništa. 2012. nisu sve zajednice relejnog sistema imale kontinuitet i stabilnost. Za kraj bih voljela zaključiti da je kompleksnost kultura i njihova međusobna povezanost vidljiva preko ideja koje dijele. Haemus journal.

ekby.google.htm&h=510&w=510&sz=56&tbnid=qr9Liara8Kq6RM:&tbnh= 90&tbnw=90&zoom=1&usg=__4W6N2OxQMXYGnsNDuCiBcvUCCWU=&docid=C 28 .hr/imgres? imgurl=http://www.jpg&imgrefurl=http:/ /www.gr/wastreat/figures/figure1_gallikos.gr/wastreat/CONWETLANDS_Greece.Prilog 2 Položaj rijeke Gallikos (karta preuzeta sa stranice: http://www.ekby.

Wrq5ixmd2C5iM&sa=X&ei=3H6oUePLFYjfswbv5YBQ&sqi=2&ved=0CEkQ9QEwB Q&dur=246 ) Prilog 3 Prikaz dijela nakita pronađenog na Sindosu 28 .

lessingimages.com/viewimage.(slika preuzeta sa stranice: http://www.asp?i=03050626+&cr=2&cl=1) Prilog 4 28 .

Fibule su se koristile kako bi se ogrlica pričvrstila za odjeću. Atena: Kapon editions: 113) Prilog 5 Ogrlica i fibule od zlata. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions : 133) 28 . 1996. Krajevi ogrlice završavaju u obliku zmijskih glava. (VOKOTOPOULOU.Ogrlica napravljena od zlata i srebra čiji krajevi završavaju u obliku zmijskih glava (VOKOTOPOULOU. Julia. Julia. 1996.

1996. (VOKOTOPOULOU.Prilog 6 Ogrlica s privjescima u obliku šipka te zlatnim kuglicama. Atena: Kapon editions : 130) Prilog 7 Ogrlica s privjescima napravljenim tehnikom granuliranja 28 . Julia. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike.

Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 131) Prilog 8 Ogrlica s privjescima u obliku amfora i sjekira (VOKOTOPOULOU. 1996.(VOKOTOPOULOU. 1996. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Julia. Atena: Kapon editions: 146) Prilog 9 Zlatne naušnice s cvjetnim ukrasom 28 . Julia.

Guide to the Archaeological museum of Thessalonike.(VOKOTOPOULOU. Julia. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 132) 28 . 1996. Atena: Kapon editions: 147) Prilog 10 Zlatne igle ukrašene filigranskom tehnikom (VOKOTOPOULOU. 1996. Julia.

1996. Julia. Atena: Kapon editions: 140) Prilog 12 Zlatna folija koja je pronađena na ustima pokojnice. (VOKOTOPOULOU. Mogu se uočiti prikazi broda i delfina. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Julia.Prilog 11 Zlatni diskoidni ukrasi (VOKOTOPOULOU. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. 1996. Atena: Kapon editions: 143) 28 .

Julia. Atena: Kapon editions: 125) Prilog 14 28 . Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. 1996.Prilog 13 Pogrebna zlatna maska pronađena na ženskoj pokojnici (VOKOTOPOULOU.

Atena: Kapon editions: 126) Prilog 15 28 . 1996. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Julia.Pogrebna zlatna maska sa stiliziranim ušima i očima (VOKOTOPOULOU.

Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 105) Prilog 16 28 . 1996.Atički krater s prikazom muškarca i dječaka (VOKOTOPOULOU. Julia.

Atena: Kapon editions: 120) Prilog 18 28 . Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 107) Prilog 17 Jonska vaza u obliku pijetla (VOKOTOPOULOU. Julia. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike.Atički lekythos s prikazom Iris između dva muškarca (VOKOTOPOULOU. 1996. Julia. 1996.

Atena: Kapon editions: 114-115) Prilog 20 28 . Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. 1996. Julia.Imitacija korintskog pticolikog vrča (VOKOTOPOULOU. 1996. Julia. Atena: Kapon editions: 115) Prilog 19 Prikaz kolica pronađenih u grobu (VOKOTOPOULOU.

Grčko-ilirske kaciga sa zlatnim ukrasima (VOKOTOPOULOU. 1996. Julia. Julia. Atena: Kapon editions: 117) Prilog 21 Grčko-ilirska kaciga pronađena u kombinaciji sa zlatnom maskom (VOKOTOPOULOU. 1996. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 123) Prilog 22 28 .

„Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age with special concern to the Arean of Thessalonica” U Import and Imitation in Archaeology. Hrvoje. 2008.Karta koja pokazuje puteve tijekom sedmog i petog stoljeća prije Krista Mjesta na karti zaokružila autorica teksta (POTREBICA. Njemačka: Beier&Beran: 198) Prilog 23 28 .

Njemačka: Beier&Beran: 209) Popis priloga 28 . korintska kaciga) (POTREBICA. Hrvoje.Defenzivno naoružanje pronađeno na Kaptolu (s lijeva na desno: grčko-ilirska kaciga. brončane knemide bez ornamenata. 2008. „Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age with special concern to the Arean of Thessalonica” U Import and Imitation in Archaeology.

1: 59 Prilog 2. Ogrlica napravljena od zlata i srebra čiji krajevi završavaju u obliku zmijskih glava. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. 2012. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 146 Prilog 9. Atena: Kapon editions: 147 28 . VOKOTOPOULOU. http://www. Nathalie.lessingimages.Prilog 1. Karta s prikazom položaja Sindosa. „Social status as Reflected through Objects found in Archaic Burials from Macedonia“ . Krajevi ogrlice završavaju u obliku zmijskih glava. Haemus journal.ekby. 1996. 1996. Julia. Julia.jpg&imgrefurl=http:/ /www. Ogrlica i fibule od zlata. Atena: Kapon editions : 130 Prilog 7. VOKOTOPOULOU.gr/wastreat/CONWETLANDS_Greece. Atena: Kapon editions: 131 Prilog 8. Julia. VOKOTOPOULOU.com/viewimage. DEL SOCORRO. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. VOKOTOPOULOU.hr/imgres? imgurl=http://www. Julia. Prikaz dijela nakita sa Sindosa. Julia. 1996. Fibule su se koristile kako bi se ogrlica pričvrstila za odjeću. Ogrlica s privjescima u obliku šipka te zlatnim kuglicama . Atena: Kapon editions: 113 Prilog 5. 1996. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Ogrlica s privjescima u obliku amfora i sjekira. VOKOTOPOULOU. Zlatne naušnice s cvjetnim ukrasom. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Julia. 1996. http://www. VOKOTOPOULOU.htm&h=510&w=510&sz=56&tbnid=qr9Liara8Kq6RM:&tbnh= 90&tbnw=90&zoom=1&usg=__4W6N2OxQMXYGnsNDuCiBcvUCCWU=&docid=C Wrq5ixmd2C5iM&sa=X&ei=3H6oUePLFYjfswbv5YBQ&sqi=2&ved=0CEkQ9QEwB Q&dur=246 Prilog 3. Atena: Kapon editions : 133 Prilog 6.google.asp?i=03050626+&cr=2&cl=1 Prilog 4. Ogrlica s privjescima napravljenim tehnikom granuliranja.ekby. Karta s prikazom položaja rijeke Gallikos. 1996. vol.gr/wastreat/figures/figure1_gallikos.

Jonska vaza u obliku pijetla . Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. VOKOTOPOULOU. Pogrebna zlatna maska pronađena na ženskoj pokojnici. VOKOTOPOULOU. 1996. Imitacija korintskog pticolikog vrča. Julia. Julia. Julia. VOKOTOPOULOU. Atički lekythos s prikazom Iris između dva muškarca. Atena: Kapon editions: 132 Prilog 11. Atena: Kapon editions: 117 Prilog 21. VOKOTOPOULOU. Atena: Kapon editions: 107 Prilog 17. Grčko-ilirske kaciga sa zlatnim ukrasima. . 1996. Julia. Zlatni diskoidni ukrasi. Karta koja pokazuje puteve tijekom sedmog i petog stoljeća prije Krista. Julia. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Grčko-ilirska Atena: Kapon editions: 123 Prilog 22. VOKOTOPOULOU. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 143 Prilog 13. 1996. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 120 Prilog 18. VOKOTOPOULOU. Julia. Atena: Kapon editions: 114-115 Prilog 20. Zlatna folija koja je pronađena na ustima pokojnice. Pogrebna zlatna maska sa stiliziranim ušima i očima. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 140 Prilog 12. „Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age 28 kaciga pronađena u kombinaciji sa zlatnom maskom. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. 1996. VOKOTOPOULOU. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. 1996. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. 1996. VOKOTOPOULOU. 1996. POTREBICA. 1996. Hrvoje.Prilog 10. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Atena: Kapon editions: 125 Prilog 14. Julia. Atena: Kapon editions: 105 Prilog 16. 1996. 1996. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike. Julia. Zlatne igle ukrašene filigranskom tehnikom VOKOTOPOULOU. VOKOTOPOULOU. Prikaz kolica pronađenih u grobu. 1996. Julia. Atički krater s prikazom muškarca i dječaka. VOKOTOPOULOU. Atena: Kapon editions: 126 Prilog 15. Julia.VOKOTOPOULOU. Atena: Kapon editions: 115 Prilog 19. 2008. Julia. Julia. 1996.

„Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age with special concern to the Arean of Thessalonica” U Import and Imitation in Archaeology. 2012. Njemačka: Beier&Beran. 2008. 187–212 28 . POTREBICA. Haemus journal. Hrvoje.1:59–69) POTREBICA. Njemačka: Beier&Beran: 198 Prilog 23. Nathalie. „Contacts between Greece and Pannonia in the Early Iron Age with special concern to the Arean of Thessalonica” U Import and Imitation in Archaeology. Hrvoje.with special concern to the Arean of Thessalonica” U Import and Imitation in Archaeology. 2008. „Social status as Reflected through Objects found in Archaic Burials from Macedonia“. Njemačka: Beier&Beran: 209 Literatura: (DEL SOCORRO. vol. Defenzivno naoružanje pronađeno na Kaptolu.

gr/wastreat/CONWETLANDS_Greece.lessingimages. 1996.gr/wastreat/figures/figure1_gallikos. Guide to the Archaeological museum of Thessalonike.google. Julia.asp?i=03050626+&cr=2&cl=1 28 .ekby.com/viewimage.htm&h=510&w=510&sz=56&tbnid=qr9Liara8Kq6RM:&tbnh= 90&tbnw=90&zoom=1&usg=__4W6N2OxQMXYGnsNDuCiBcvUCCWU=&docid=C Wrq5ixmd2C5iM&sa=X&ei=3H6oUePLFYjfswbv5YBQ&sqi=2&ved=0CEkQ9QEwB Q&dur=246 http://www. Atena: Kapon editions Web stranice: http://www.jpg&imgrefurl=http:/ /www.VOKOTOPOULOU.hr/imgres? imgurl=http://www.ekby.

28 .

28 .