You are on page 1of 7

http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.

htm

Tipografski rječnik
dopunska predavanja iz tipografije održat će se u srijedu, 29. 3. u 12 sati na Grafičkom fakultetu za studente prijašnjih generacija. pitanja u tipografiji

poravnanje ( alignment ), isključivanje teksta
Uređivanje teksta počinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba. Tipografi tu aktivnost nazivaju “isključivanje teksta”. Naša praksa nejčešće dizajnira tekst razvučen na “puni format” (justified) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane. Uobičajna su još tri načina isključivanja: “u lijevo” - s lijeve strane je poravnat tekst a s desne strane je nazupčena linija, “u desno” - s lijeve strane je neredoviti početak a desna strana je poravnata, “u “u sredinu” - i s lijeva i s desna je tekst “jednako nazupčen” sa centrirnim redcim. Posljdna tri načina najčešće su slagana bez dijeljenja riječi sa jednkim bjelinama među riječima u cijelom tekstu. Taj razmak se određuje alatima .. a po starim pravilima je jenak širini slova “n” (kurentno pimo) i “N” (verzalno pismo). Sadašnja praksa ima nešto vći razmak a određuje ga grafički urednik. Puni format bi obavezno imao aktiviran program za dijeljenje riječi. Dijeljenje riječi ima samo jdan razlog: Postići podjednake razmake između riječi na cijeloj tranici. O isključivanju i njenim iznimkama se još govori u poglavljima: “čitljivost teksta”, “centrirani tekst”, “tekst oko ilustracije”, “uređenje naslova”, “podrezivanje”, “spacioniranje” , “dijeljenje riječi”.

ascender
Dio na kurentnim slovima k, b, d, h, t koji se izdiže iznad gornje linije koju određuju slova a, c, e, m, n, o, r....

linija teksta (baseline)
zamišljena linija na kojoj “leži” većina slova. Slika slova može imati dijelove ispod te linije - v. descender.

osnovni font / tekst (body tekst)
Veličina i vrsta pisma u publikaciji kojim je rješena tipografija večine tekta. Maksimalna čitljivost, funkcionalnost i prilagodba sadržaju. Za knjižno čitanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najčešće veličine od 10 do 12 točaka pismovnog reza bez proširenja, nisu kurzivna, nisu podebljan, nemaju nikakve efekte naglašavanja ili ukrašavanja.

poludebelo, debelo slovo (boldface)
Oblik pisma tamnijeg reza. Koristi se za isticanje unutar tekst ili u naslovima, podnaslovima.

Kurzivna slova
Nagnuta slova 12 stupnjeva od vertikale s elemntima rukopisnog oblika. Posebno su dizajnirana slova a, b, f, g.

opis tehničkih opojmova. sužena slova (condensed) Uža verzija fonta ili sužavanje slova. B. Pi font (dingbats) Oblici pisma koji predstavljaju ideogramske znakove: matematički znakovi. Tehnički oblici (grotesk. egiptijana. Primjena je najčešća u naslovima. futura. q y... u decimalnom rasporedu odnosno u heksa rasporedu su to 40. Slika slova može biti već ili manja od prostora između linije tekst i kape slova kao što naprimjer imaju slova Ž. Temeljni oblici pisma imaju odnose: 1/1 do 1/4 za renesansnu antikvu.Elektronski kurziv su slova koja su matematički nagnuta lijevo ili dsno a dizajn. deformacije su ostale istim kao orginalno slovo.. crtice.. U nekim oblicima pisama. karakter...bajtu. j. 1/9 do 1/30 za klasicističku antikvu.. kontrast pismovnog reza (typographic contrast) 1. Ć.. Q. B.. 2. “CRO karakteri”. Tako su za slova a. Unutar familije razlikuju se svjetli.. centrirai tekst (center) Tekst ima jednake udaljenosti slijeva i desna obziom na cjelokupni blok teksta ili s obzirom na stranico.. sharacter cod) Riječ “karakter” se u tipografiji koristi u različitim značenjima. . p. (256 položaja). helvetica... . Posebno je slaganje s izjednačenim gornjim i donjim bjelinama obzirom na cijelu stranicu. Kurzivna pisma su manje čitljiva pa se upotrebljavaju za naglašavanje. crtica. predznak (bullet) Točka.. silalaznog i spojnog poteza unutar slova. kod slovnog znaka (character. Familije fonta međusobno se razlikuju po odnosu uzlaznog. mjerena od linije tksta. . Fontovi imaju vlastito zacrnjenje. naglašavanje novog podnaslova. . Š a ponekad i slova J. debeli sa dodacima “ultra”. pismovni rez. Koristi se u uređenju teksta kada naprimjer želimo ugurati više slova u redak ili stisnuti veći tekst na ograničen postor stranice. d. usprave. Opširnija diskusija i raspored naših znakova vidi: “UNICOD”.. Najčešće su kodovi razmješteni u 8-bitnom rasponu . 1/4 do 1/9 za baroknu (prelznu) antikvu.. Č.) razvilo se i desetak nijansi kontrasta. nabrajanje. Ne američko i ne englsko područje različito kodira nacionalne znakove što je posebno izražen problem za odnose Macintosha i Windowsa... Z.. descendere imaju verzalna slova J. U kontekstu moderne kompjutorske obrade teksta podrzumijevamo šifru smještaja slovnog znak unutar tablice fonta. Može biti s izjednačenom lijevicom i desnicom a postoji i varjanta s nazupčeim lijevim i desnim stranicama. kvadratić ili drugi poseban karakter koji se stavlja na početak retka. vrh ili kapa slova (cap height) Visina slike verzalnog pisma kao kod slov A. strelice. naglašavanje slijedećeg retka s izuzetnim sadržajem. Za često upotrebljavane fontove (times. Različiti oprativni sutavi nastoje ujednačiti pozicije kodova. C. poludebeli.... podnaslovima a nije ga uputno miješati a tekstom koji je iključen u lijevo ili u desno. isticanje.. itlijena) imaju minimalne razlike debljine poteza unutar slova. descender Dio slike slova ispod linije teksta najčešće kod kurentnih slova kao naprimjer g. R respektivno pozicije 65. normalni. pekid ritma čitanja najčešće u osnovnom (body) fontu.

matematički znak sume i integrala izlaze iz okvira četverca a neki akcenti su zbog praktičnog pisanja u potpunosti ispred četvrca. U kontekstu kompjutorskih operativnih sustava.. Najčešća visina slike verzalnog slova (X-verzal) je oko 70% četverca. Obično nakon nabrajanja sličnih. prikazu na ekranu. Uniformnost dizajniranja dokumenta postiže se upotrebom fontova iz iste familije. Font Font znači izvor. Crtice koje označavaju prekid među rečenicam su širine četverca (em dash) a crtice među brojkama ili prefiksi su širine polučetverca (en dash). descendera oko -22%. početak slike slova. točkice (ellipsis) Prikaz propuštenih riječi najčešče j označen s tri točkice ili crtice. Slika slovnog znaka je najčešće unutar četverca. neki znakovi mogu biti ili djelomično ili cijeli izvan četverca odnosno izvan njegove definicije. U ovom pismi je i ascender viši od slike vrha verzala. . Kada odredimo veličinu pisma (type size). slovni znak (glyph) Riječ “slovni znak” korišten je različitim kontekstima. Poneke grupe dizajnera komuniciraju na način da definiraju familiju fonta kao “tipografija”. Pola širine četverca primjenjuje se samo na širinu slova. tanko. familija fonta (family) Fontovi se grupiraju u familije a međusobno se razlikuju po pismovnom rezu i kontrastu. uvlaka . -21%. samo po sebi jasnnog skupa pojmova. Pojedine tipografske kuće ili korporacije naručuju vlastitu familiju fonta. izvedenoj deformaciji: poludebelo. U računarskom razvoju primjene obrade teksta ovaj termin je imitirao olovni skup slovnih kolekcija pa odatle se ponekad poistavječuje fon sa familijom fonta. izvorište. istog kontrasta. Najčešći slovni znak: razmak među riječima... 47%. završetak slike slova. Taj razmak se u mnogim programima za pisanje teksta ne može definirati. C. Četverac (EM). U pismu Arial. 68%. Kod rukopisnih oblika su ti odnosi veoma različiti. je za mnoga pisma određen polučetvercem a to je i širina slova N. ti su odnosi: 72%. kurzivno. Obično je to slovo veće ili iz drugog fonta ili je to slovo iz ukrasnog pisma. Primjer slovnog znak su a. Mi podazumijevamo “font” kao skup od 256 8-bitno kodiranih slova istog pismovnog reza. U nekim slučajevima je “točka” poistovječena sa “pikslom”. Naprimjer. Monotype corsiva ima te vrijdnosti: 59%. odredili smo veličinu četverca. Zbog upotrebe pojma “točka” ova kratica ima različito značenje za primjenu u tisku. četvrtinka Kvadratni prostor u kojem je definirano slovo. 47% i -21%. 52%. Sa četvercem se određuje širina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijedečeg slova..dpi Kratica za “točke po inču”. Kod pisma Times te su veličine: 68%.šifrirani kod koji se pojavljuje na ekranu ili kao otisak na papiru. Četvrtinka je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u definiranju bjeline u formuli sin x. skaniranju. “sekundarnoj tipografiji” . inicijalno slovo (drop cap) Početno verzalno slovo odlomka. Pri tome govore o “osnovnoj tipografiji”. cos x. -26%. Premda je slika slova u večini slova smještena unutr četverca. orginalnost (fontana). D. on je često je definiran kao oblik u fontu koji predstavlja karakter . kurenta oko 50% (x-kurent). Nastoji s naglasiti početak novog sadržaja. Jedinstveni skup slovnih znakova unutar familije fonta. U olovnom slogu je termin značio “lijevati olovna slova”. b. polučetverac (en). a b d e kako iz fonta Times tako i iz fonta Zapf Dingbats. usko.

Oblikovanje teksta može ići prostore peklapanja slova. Stranica u A ili B formatu (odnos kraće naspram duže stranice je 1 / 1.62). Obavezna primjena u naslovima koji imaju povečana slova. najčešće je nagib slova 12 stupnjeva. To se samo ručno može urditi. Neki Adobini fontovi imaju jedan kod za pisma ffi. Oblikovno bi ta dva znaka trebalo podrezati više ngo ostale znakove čime se naglašava postojanje jednog glasa. uvlaka obostrana s jednakim bjelinama. Ako je jednaka definiranoj veličini slova . U fontovima postoji mogučnost automatskog zapisivanja razmaka među parovima slova tzv. pravila nastala povijesno. Pisma koja nemaju akcente (engleska latinici i srpska ćiilica) mogu imati i manji razmak za komprs. margine Prostor oko teksta koji zajedno sa tekstom uredio grafički urednik. desna uvlaka. Može se proširiti (spacionirati) ili podrzati (kerning). Postoje preporuke.. Potpuno podrezivanje se naziva “priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje. naziva se “sexi slaganje” razmak između redaka ( ledding) vertikalna udaljenost među pismovnim linijama utječe na čitljivost teksta. podrezivanje) povezivanje (ligature) Dva ili više slova su vezala zajedno u samojedan glas. nastoji se ujednačiti bjeline među svim slovima unutar riječi. Bjelina se u korekturnoj fazi koristi za bilješke. Ostali primjeri su fi. 1. uvlaka kod nabrajanja i viseća uvlaka. Obično se vieća uvlaka koristi samo za jdan odlomak teksta. Dodatni razmaci nužni su za retke koji imaju više od 50 slovnih znakova u retku.414) riješiti će tekst kao zlatni rez (odnos širine retka nasprm visine stupca tekst je 1 / 1. ff. ffl. . Kod na je to lj i nj. Tekst pripremljen za korekturu može imati i dvostruko veće razmake među recima. fl. taj tekst se naziva “komprs”. estetski programi.. ukidase ritam čitanja. Slovne točke na baznoj liniji su na istom mjestu kao i osnovni dizajn a gornje očke su pomaknute u desno. Kombinira se i sa podebljanim pismom. viseća uvlaka (hanging indent) Odlomak teksta je pomaknut udesno ovisno o dužini prve riječi odlomka. tekst je manje čitljiv. Ovo pitanje određuje grafički urednik ili dizajner publikacije. U kodu bi to trebalo biti jdno mjesto ali osim na olovnom slogu i fotoslogu danas se to viš ne kodirana taj način. Spcioniranje je vrsta nglašavanja. ističe se bijelo područje u tekstu. (vidi veličina lova) razmak među slovima (letterspacing) (tracking) Bjelinu među slovima odredio je autor pisma. kurziv (italic) Slova nagnuta udesno za 12 stupnjeva. (v. Postoje varijante: automatsko slaganje koje uključuje i prvi razmak između riječi te uvlaka koja se proširuje na dvije ili tri riječi. elektronski kurziv (oblique) Slovni znakovi su istog oblika kao i osnovni tekst ali nagnuti. . naglašavanje podrezivanje (kerning) Smanjenje razmaka među slovima.Uvlčenje teksta od osnovnog tekstovnog bloka može biti lijevom bjelinom (uvlaka s lijeva). podcrtani naslov Naglašavanje naslova podctavanjem crticama ili cijelom crticom bez povečanja slovnih znakova.

TrueType Fontovu su i na PC-Windowsima i na Macintoshima Type 1 . nazvana “obična slova”. fotoosvjetljivača. linija. Boje okoline se trebaju tikati kao spot boje. digitalni tisak) pica je točno 1/6 inča. stil (style) Varjanta definiranog fonta kao naprimjer kurzivnopismo . ukrasne linije grotsko pismo (sans serif) Slovni oblici bez serifa. Avant Garde. serif Maleni ukrasni potezi. Pica je podjeljna na 12 točka. Frutiger. kako bi slovo izdržalo više otisaka. simbol (symbol) Slovni znak u fontu koji nije alfanumerički. zadebljanja. Pismo se klasificira unutar tehničkih oblika. cicero. slova koja nisu deformirana niti nagnuta. dodatna proširenja na krajnim dijelovima slova. Univers. Posebno je to važno u pismovnom rezu kao naprimjr klasicistička antikva. .pica Tiografska mjera s englseko-amručkog prostora od približno 1/šestine inča (0. stolječa imala su serife. 1. Kod nas su picu nazivali i “engleski cicero” premda je manja približno 7 posto od cicera. U PotScriptu (večina današnjih printra.1666 inča). točka . Slova mehničkih pisačih strojeva izrađena su od čelika ali imala su serife kako bi se manje oštečivala indigo traka. na rubovima slovnih znakova. Nemoguće je u tisku održavati pasere (registre boja) na razini finoće spojnih poteza u slovnim znakovima. Ofsetni tisak nema problema sa habanjima slova pa se serifi diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje. iscrtavanje linija (rule) Vodoravne i vertikalne ravne linije su se u fotoslogu iscrtavale točka po točka. italic. gotovo sva pism od 15.. do 20. Visoki tisak najviše oštečuje rubove slova. kurziva. Futura.. pismovni rez roman Uspravna slova. Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospješuju čitljivost jer se u podnožju slova stvara “optička linija” slovnog retka. tipografska točka itd = tekst u negativu Slovni znakovi boje papir a okolina je tonirana. Zbog mekoće olova.. crtica pdo crtice. Tekst u negativu je mnje čitljiv od teksta sa crnim slovima na bijelom papiru. zaštitne linije 2. Ako se slova bojaju tada se slova moraju tiskati kao spot boje. Tipografske veličine : tipometar: cicero. Suprotno od oblique. Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. najčšće crno. laserski fotoslog iscrtava točkice a vidimo ih kao glatku finu liniju. Predstavnici su Helvetica.. Potječu jošod rimske kapitale.

c. Slika verzlnih (X-visina) slova je 70% definicije visine..fet) i ultra debeli (black) širina. x-visina kurentnih slova (x-height) udaljenost od pismovne linije do gornjeg ruba kurentnih slova a. Nečitljiva pisma postižu se 1. idealan broj slovnih znakova u retkuje je 52 slova. typeface family) Dizajneski određena slika slovnih znakova: alfabet.000 i svake godine se pojavljuju novi oblici. Sužavnje slova očituje se u stanjivanju verikalve linije slova a zadržavanju debljine vodoravnog dijela slova. Razmakizmeđu riječi je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. normalni. Isti stil slova tvori font a različiti pismovni rez stvara familiju slovnih znakova. a proširuje samo vertikalni dio slovne linije. brojke.m. ultra svjetli.. debeli (bold) (masni ... produljeni retci. .n. vodoravna deformacija (width) Slova se proširuju ili sužuju s programskim alatim nakon što se pozovu iz font foldera. niti u desno niti samo u sredinu debljina slovnih linija (weight) Relativno zatamnjenje tekst. Nalaze se na svim računarskim platformama.e..Najrašireniji standard fontova postvljen u Adobe-u. Odatle je visina slova od 10 točaka idealna za knjižno čitanje s udaljenosti oko 30 cm.. Klasifikacija pisma: Temeljni oblici.. planirana visina slova je 1:100 (visina slova / udaljenost čitanja). 2. ideografski znakovi. Odstupanje od ove predložene definicije najviše smiju biti 50%. WYSIWYG Akronim za kakvo se vidi na ekranu tako će biti ispisano na papiru. Pismovni rez s obzirom na odnos bijeline i tamnoće se klasificira kao tanki (thin). kurantna x-visina je oko 50% definirane visine. Tehnički oblici Indvidualni oblici Ukrasni oblici Tipografska boja teksta neporavnat (unjustified) tekst Tekst koji u cjelosti nije isključen u lijevo. Takova deformacija mijenja odnose debljina linija slova. Čitljiva pisma 1. poludebli. Poznato ih je preko 50. oblik pisma (typeface.o.i. svjetli (light).. Proširenje slova zdržava debljinu vodoravne linije slova. i do 100 slovnih znakova u retku..

kurziva. nejednaki razmaci među riječima. . 4. upotreba boje sa slabim kontrastom. 5. 6. vodoravna deformacija . česta upotreba naglašavanja. šrafirana pisma. svjeli ili tamni pismovni rez. 3.proširenje ili sužavanje. 7.2. smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost čitanja). spacioniranja i podrezivanja.