You are on page 1of 35

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ - URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET

DIPLOMSKI STUDIJ - ARHITEKTURA I URBANIZAM

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI,

DIPL.ING.ARH.

POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE

SAŽETCI PREDAVANJA

ZAGREB, STUDENI 2010.

1

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ŠUMARSKI FAKULTET PREDDIPLOMSKI STUDIJ – URBANO ŠUMARSTVO, ZAŠTITA PRIRODE I OKOLIŠA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - ARHITEKTONSKI FAKULTET DIPLOMSKI STUDIJ - ARHITEKTURA I URBANIZAM

KOLEGIJ: POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE

SADRŽAJ
UVOD U KOLEGIJ I PERIVOJNU ARHITEKTURU ANTIČKI VRTOVI I PERIVOJI SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI ISLAMSKA PERIVOJNA TRADICIJA TALIJANSKI RENESANSNI I MANIRISTIČKI PERIVOJI DUBROVAČKI RENESANSNI PERIVOJ FRANCUSKI RENESANSNI I BAROKNI PERIVOJ ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJ JAVNI GRADSKI PERIVOJI 19. STOLJEĆA PERIVOJ MAKSIMIR KINESKA PERIVOJNA TRADICIJA JAPANSKA PERIVOJNA TRADICIJA PERIVOJNA ARHITEKTURA SECESIJE PERIVOJNA ARHITEKTURA MODERNE PERIVOJNA ARHITEKTURA KRAJA 20. STOLJEĆA Literatura za ispit Popis crteža za ispit

2

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

UVOD U KOLEGIJ I PERIVOJNU ARHITEKTURU

SADRŽAJ KOLEGIJA
KOLEGIJ OBRAĐUJE RAZVOJ PERIVOJNE ARHITEKTURE/UMJETNOSTI U SVIJETU I HRVATSKOJ, A U KONTEKSTU OPĆE POVIJESTI UMJETNOSTI PRIKAZUJE RAZVOJ PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA S KULTUROLOŠKOGA POLAZIŠTA TE S GLEDIŠTA ESTETIKE I LIKOVNE KOMPOZICIJE PERIVOJNA ARHITEKTURA PROMATRA SE U KONTEKSTU POVIJESNOG I ARHITEKTONSKO-URBANOG OKRUŽENJA U KOJEMU NASTAJE

TEMELJNA POLAZIŠTA
PERIVOJNA ARHITEKTURA – ARHITEKTURA U ORGANSKOM MATERIJALU – DJELO ČOVJEKA I DJELOMIČNO PRIRODE – KREATIVNO DJELO AUTORA – OBLIKOVANI PROSTOR NEDJELJIVOST PERIVOJA/VRTA I ZGRADE NEDJELJIVOST ARHITEKTURE I PERIVOJNE ARHITEKTURE NEDJELJIVOST GRADOGRADAITELJSTVA/URBANIZMA I PERIVOJNE ARHITEKTURE

GLAVNE ULOGE PERIVOJNE ARHITEKTURE
EKOLOŠKA SOCIJALNA ESTETSKA

DEFINICIJA PERIVOJA
GIULIO CARLO ARGAN: PERIVOJ/VRT/PARK – ARTIFICIJELNI PROSTOR OBLIKOVAN SA SVRHOM DA SE POSTIGNE ESTETSKI REZULTAT. UVIJEK JE BIO SMATRAN, A TO JE JOŠ UVIJEK I TAKO MORA OSTATI – OBLIKOM UMJETNIČKE KREACIJE RENÉ PECHÈRE: ZA ENGLEZE PERIVOJ/VRT JE PROSTOR U KOJEMU ČOVJEK TRAŽI SVOJE MJESTO U PRIRODI. ZA MENE JE PERIVOJ/VRT PROSTOR KOJIM ČOVJEK OZNAČAVA SVOJE MJESTO U PRIRODI

POJMOVNI NERED
PERIVOJNA ARHITEKTURA / VRTNA ARHITEKTURA / PARKOVNA ARHITEKTURA / PEJSAŽNA ARHITEKTURA / KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA HORTIKULTURA / HORTIKULTURNE POVRŠINE ZELENILO / GRADSKO ZELENILO / ZELENE POVRŠINE / GRADSKE ZELENE POVRŠINE / OTVORENI PROSTORI / SLOBODNI GRADSKI PROSTORI

HORTIKULTURA
KULTURA POVRTNJAKA, KULTURA CVIJEĆA VRTLARENJE UKRAŠAVANJE VANJSKIH I UNUTARNJIH PROSTORA CVIJEĆEM I BILJEM

3

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

VRT – PARK – PERIVOJ
SLIČNOZNAČNICE / ISTOZNAČNICE U SVAKODNEVNOM GOVORU, ČESTO SE KORISTE KAO SINONIMI

VRT
PROJEKTIRANI PROSTOR USKO VEZAN UZ ZGRADU, MALENA POVRŠINA (NAJČEŠĆE DO POLA HEKTARA), UTILITARNOST (BORAVAK NA OTVORENOM), ESTETSKA VRIJEDNOST, POKAZATELJ SOCIJALNOGA STATUSA - PONAJPRIJE VRT UZ OBITELJSKU KUĆU Iznimka: BOTANIČKI VRT, ZOOLOŠKI VRT

PARK
PRIRODNI I/ILI PLANIRAN PROSTOR, VELIKA POVRŠINA (DESETCI ILI STOTINE HEKTARA), PRETEŽITO VISOKI AUTOHTONI NASADI; PEJSAŽNA, EKOLOŠKA, BOTANIČKA I GRADOTVORNA VRIJEDNOST

NACIONALNI PARK, PARK PRIRODE / REKREACIJSKO-ŠPORTSKI PARK / SPOMEN-PARK vozni park, poslovni/industrijski park

PERIVOJ
PROJEKTIRAN PROSTOR, SAMOSTALAN ILI VEZAN UZ ZGRADU, PREVLADAVA KONCEPTUALNOKREATIVAN LIKOVNI IZRIČAJ – ARHITEKTURA PRETEŽITO U ORGANSKOM MATERIJALU; ESTETSKA, ARHITEKTONSKA, URBANISTIČKA/GRADOTVORNA, KULTURNO-DRUŠTVENA VRIJEDNOST

PERIVOJ MAKSIMIR, PERIVOJI RENESANSNIH LJETNIKOVACA, PERIVOJI DVORACA, GRADSKI PERIVOJI, PERIVOJNI TRGOVI

PERIVOJNA ARHITEKTURA - LANDSCAPE/GARDEN ARCHITECTURE
PEJSAŽNO/KRAJOBRAZNO PLANIRANJE – LANDSCAPE PLANNING PEJSAŽNO/KRAJOBRAZNO OBLIKOVANJE – LANDSCAPE DESIGN PERIVOJNO/VRTNO PROJEKTIRANJE – GARDEN DESIGN ZAŠTITA I OBNOVA POVIJESNIH PERIVOJA IZVEDBA I ODRŽAVANJE PERIVOJA

INTERDISCIPLINARNOST PERIVOJNE ARHITEKTURE
URBANIZAM I PROSTORNO PLANIRANJE ARHITEKTONSKO, URBANISTIČKO I PERIVOJNO PROJEKTIRANJE POVIJEST ARHITEKTURE, LIKOVNIH UMJETNOSTI I PERIVOJNE UMJETNOSTI ZAŠTITA GRADITELJSKOG I PRIRODNOG NASLIJEĐA DENDROLOGIJA, BOTANIKA, CVJEĆARSTVO FITOCENOLOGIJA, FITOKLIMATOLOGIJA EKOLOGIJA, PEDOLOGIJA, GEOLOGIJA

ODČITAVANJE PERIVOJNE ARHITEKTURE
NOSTALGIČNO – emotivno INŽENJERSKO-KOMUNALNO – ZAŠTITA OD BUKE, PRAŠINE, EROZIJE, … EKOLOŠKI – ZDRAVI GRAD, UNAPRJEĐENJE ZAŠTITE OKOLIŠA DRUŠTVENO AKTIVNO – KULTURNA, DRUŠTVENA I DRUGA ZBIVANJA REKREACIJSKI – ZABAVA, IGRA, ŠPORT, ODMOR, … TURISTIČKI – KULTURNI TURIZAM, KULTURA AMBIJENTA, AMBIJENTALNI UGOĐAJ KULTURNO-POVIJESNO – TRADICIJA I IDENTITET ARHITEKTONSKO-URBANISTIČKI – NEDJELJIVO OD ARHITEKTURE I URBANIZMA PREPOZNATI OPĆA (TRAJNA) NAČELA PROJEKTIRANJA PERIVOJA PRIMJENJIVA DANAS I UBUDUĆE BIJEG IZ STVARNOSTI – ILUZIJA BOLJEG I SRETNIJEG SVIJETA

4

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

ANTIČKI VRTOVI I PERIVOJI
DO 5. STOLJEĆA

PERIVOJNA UMJETNOST ANTIKE
MEZOPOTAMIJA / EGIPAT / GRČKA / RIM PISANI IZVORI / PRIKAZ VRTOVA U LIKOVNIM UMJETNOSTIMA / ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

VRTOVI I PERIVOJI MEZOPOTAMIJE
GEOMETRIJSKI VRT EDENSKI VRT VRTOVI NA TERASAMA – SEMIRAMIDINI VISEĆI VRTOVI, 809.-780. g.p.n.e. GAJEVI - PEJSAŽNI PERIVOJI PERZIJE – INTERPRETACIJA RAJSKOGA PERIVOJA EDENSKI VRT – ISHODIŠTE ZA SREDNJOVJEKEOVNI KLAUSTARSKI VRT EDENSKI VRT – ISHODIŠTE ZA TRADICIJSKI PERZIJSKI VRT CHAHAR-BAGH TRADICIJSKI PERZIJSKI VRT CHAHAR-BAGH

EGIPATSKI PERIVOJI/VRTOVI
FARAONSKI I PLEMIĆKI VRTOVI/PERIVOJI GAJEVI UZ HRAMOVE ALEJE GEOMETRIJSKI TLOCRT SUSTAV KANALA I BAZENA ZA NAVODNJAVANJE VODENA OGLEDALA PROTOTIP EUROPSKE GEOMETRIJSKE PERIVOJNE ARHITEKTURE

PERIVOJI ANTIČKE GRČKE
SVETI GAJEVI PEJSAŽNI PROSTORI OKO JAVNIH ZGRADA JAVNI PERIVOJI ATENE – PLATONOVA AKADEMIJA I ARISTOTELOV LICEJ – PERIPATETIČKA ŠKOLA

GENIUS LOCI – ISHODIŠTE PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA U GRČKOJ; PEJSAŽ = PERIVOJ

VRTOVI I PERIVOJI ANTIČKOGA RIMA
PERIVOJ KAO SVETO MJESTO - OBITAVALIŠTE KUĆNIH BOGOVA (LARIJA) - SVETI GAJ POSVEĆEN BOGOVIMA ILI POKOJNICIMA VRT KUĆE ZA STANOVANJE – PROSTOR BORAVKA I PROŠIRENJE KUĆE ARHITEKTONSKI PERIVOJNI DIZAJN: HORTUS, PERISTILNI VRT (KUĆA VETTII, POMPEI) PEJSAŽNI PERIVOJNI DIZAJN: HORTI - PERIVOJI UZ VILE, VELIKI PERIVOJI S JAVNIM GRAĐEVINAMA (HADRIJANOVA VILA U TIVOLIU, PERIVOJ VILE U TUSCULUMU)

GRAD RIM – URBS ROMA
400 HEKTARA PERIVOJA U GRADU, 30% POVRŠINE GRADA SVETE ŠUME / VELIKI PERIVOJI CARSKIH VILA / PERIVOJI NA CAMPUS MARTIUS-u / PERIVOJI VILA U GRADU I OKOLICI

5

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

SREDNJOVJEKOVNI VRTOVI
5.-15. STOLJEĆA VRTOVI U SREDNJEM VIJEKU
VRTOVI U SREDNJEM VIJEKU - MALENI I KORISNI/UTILITARNI – VOĆNJACI, POVRTNJACI, VRTOVI LJEKOVITOG I MIRODIJSKOG BILJA - RASPRŠENI U TLOCRTNOJ SLICI GRADA - VRTOVI-DVORIŠTA KLAUSTARSKI VRT

HORTUS CONCLUSUS - INTERPRETACIJA RAJSKOGA VRTA

VRTOVI SAMOSTANA – MEDITATIVNI I UTILITARNI VRTOVI VRTOVI UTVRĐENIH DVORACA – MALENI VRTOVI UNUTAR UTVRĐENJA, KORISNI VRTOVI VRT TRAVA – LJEKOVITO I MIRODIJSKO BILJe VOĆNJAK – PERIVOJ ZADOVOLJSTVA

SADRŽAJ KASNOSREDNJOVJEKOVNOGA VRTA
POJEDINAČNA STABLA / TOPIARIJ / CVJETNE GREDICE / BILJNI ORNAMENT / LABIRINT / SJENICE, ODRINE, PERGOLE / TRAVNATI BRJEŽULJCI / KLUPE (OD 14. STOLJEĆA) / FONTANE I BAZENI / POSUDE ZA CVIJEĆE

SHEMA SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA
1- ULAZ / 2- CVJETNJACI / 3- LIVADA S PAVILJONOM I FONTANOM / 4- LABIRINT / 5- PAVILJON S BAZENOM ZA KUPANJE / 6- VRT AROMATIČNOGA BILJA / 7- VOĆNJAK / 8- POVRTNJAK / 9- RIBNJAK / 10- GAJ

BILJNE VRSTE SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA
DRVEĆE JABUKA, VIŠNJA, BRESKVA, KRUŠKA, ŠLJIVA, DUNJA, DUD, KESTEN, LJEŠNJAK, BADEM; BOR, JELA, ČEMPRES, LOVOR, MASLINA GRMLJE ŠIMŠIR, LOVOR, ČEMPRES, GLOG, TISA CVIJEĆE (10.-11. STOLJEĆE) TULIPANI, ZUMBULI, JORGOVAN, MIMOZE, RUŽE, LJILJANI MIRODIJSKO I MEDICINSKO BILJE MENTA, KADULJA, RUŽMARIN, TIMIJAN, BOSILJAK, SLJEZ, ... ...

6

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

ISLAMSKA PERIVOJNA TRADICIJA
8.-15. STOLJEĆE RASPROSTRANJENOST ISLAMSKIH PERIVOJA
ARAPSKI VRTOVI/PERIVOJI ZAPADNE AZIJE MOGULSKI PERIVOJI INDIJE ARAPSKI PERIVOJI U ŠPANJOLSKOJ

VRTOVI I PERIVOJI ZAPADNE AZIJE
ISFAHAN – GRAD VRTOVA I PERIVOJA VRTOVI DŽAMIJA

MOGULSKI PERIVOJI U INDIJI
PERIVOJI ZADOVOLJSTVA - DOLINA KAŠMIRA - NISHAT BAG (KAŠMIR), SHALAMAR BAGH (LAHORE), SHALAMAR BAGH (KAŠMIR) PERIVOJI MAUZOLEJA - AGRA - TAJ MAHAL (1632.-1654.)

ARAPSKI PERIVOJI U ŠPANJOLSKOJ (8.-15. STOLJEĆE – DO 1492.)
ARHITEKTONSKA ZAMISAO: VRT = KUĆA / KUĆA = VRT PATIO – VRTOVI-DVORIŠTA VODA, MIRIS, BOJA GRANADA: ALHAMBRA, GENERALIFE SEVILLA: DVORIŠTE NARANČI

ALHAMBRA I GENERALIFE
ALHAMBRA: DVORIŠTE MIRTE - PATIO DE LOS ARRAYANES ALHAMBRA: DVORIŠTE LAVOVA - PATIO DE LOS LEONES GENERALIFE: DVORIŠTE KANALA - PATIO DE LA ACEQUIA GENERALIFE: DVORIŠTE ČEMPRESA - PATIO DE LOS CIPRASES

UTJECAJ ARAPSKE TRADICIJE NA PERIVOJE U ITALIJI
NAPULJ: KLAUSTAR CRKVE SANTA CHIARA RAVELLO (NAPULJ): VILA RUFFOLO - SREDNJOVJEKOVNI VRT POD NORMANSKO-ARAPSKIM UTJECAJEM - NADAHNUĆE RICHARDU WAGNERU ZA VRT KLINGSOR U OPERI PARSIFAL

7

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

TALIJANSKI RENESANSNI I MANIRISTIČKI PERIVOJI
15.-16. STOLJEĆE PERIVOJI I VRTOVI RANE RENESANSE – UVOD U PERIVOJE RENESANSE
PALAZZO DUCALE - URBINO GIARDINO PENSILE - “VISEĆI VRT”, VRT NA TERASI, 1465. PRIJELAZ OD SREDNJOVJEKOVNOGA VRTA PREMA RENESANSNOM PERIVOJU VILLA DI POGGIO REALE - NAPULJ PRIJE 1494. GODINE ISHODIŠTE ZA RENESANSNE PERIVOJE FRANCUSKE PALAZZO PICCOLOMINI - PIENZA PIENZA (SIENA, TOSCANA), 1459.-1463. PRVI PUTA POSTIGNUTA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA VILE/PALAČE I VRTA CORTILE DI BELVEDERE - VATIKAN, RIM 1503.-1514. AUTOR: ARH. DONATO BRAMANTE POLAZIŠTE ZA BUDUĆE TALIJANSKE RENESANSNE PERIVOJE VILLA MADAMA - RIM 1519. AUTOR: RAFFAELLO SANTI POLAZIŠTE ZA BUDUĆE TALIJANSKE RENESANSNE PERIVOJE GIARDINO PENSILE – “VISEĆI” VRT, VRT NA TERASI - REKONSTRUKCIJA PREMA CRTEŽU ARH. SERLIA PADOVA - BOTANIČKI VRT PRVI BOTANIČKI VRT U EUROPI, 1545.

USPOREDBA RANORENESANSNOG I RENESANSNOG PERIVOJA
RANORENESANSNI PERIVOJ SREDNJOVJEKOVNI ODNOS DVORCA I VRTA - VILA - ODVOJENA OD VRTA VRT/PERIVOJ – ZASEBNA PROSTORNA CJELINA RENESANSNI PERIVOJ RENESANSNI ODNOS VILE I PERIVOJA - JEDNOOSNA TLOCRTNA KOMPOZICIJA PERIVOJ – PROŠIRENJE INTERIJERA VILE

OBILJEŽJA TALIJANSKIH RENESANSNIH PERIVOJA
PERIVOJ – PROŠIRENJE INTERIJERA, STANOVANJE NA OTVORENOM JEDNOOSNA SIMETRIČNA TLORISNA KOMPOZICIJA POSUĐENI KRAJOLIK – POGLEDI IZ VILE I PERIVOJA NA OKOLNI KRAJOLIK SVLADAVANJE NAGIBA TERENA TERASASTIM VRTOVIMA _GIARDINO PENSILE PRIJELAZNI ARHITEKTONSKI ELEMENTI IZMEĐU VILE I PERIVOJA - TRIJEMOVI, LOĐE, STUBIŠTE ARHITEKTONSKI ELEMENTI - SJENICE, STUPOVI, PAVILJONI, IZBOČENE LOĐE NOVI PERIVOJNI SADRŽAJI - LABIRINTI, VIDIKOVCI, NEOBIČNOSTI I ŠALE PERIVOJNA OPREMA - FONTANE, SKULPTURE, BALUSTRADE, KERAMIČKE POSUDE ZA CVIJEĆE, KLUPE VODA – POJAVLJIVANJE NA “ARHITEKTONSKI” NAČIN ALEJE – DIJELE PERIVOJ NA PRAVILNE POVRŠINE (PARTERI I GAJEVI/BOSKETI) SADNJA STABALA NA “GEOMETRIJSKI” NAČIN PRETEŽITOST VAZDAZELENIH STABALA – ČEMPRES, CRNIKA, BOR TOPIARIJ – PRAVILNI OBLICI ŠIŠANOG GRMLJA - TISA, LOVOR, ŠIMŠIR, MIRTA LIMUNI I NARANČE U KERAMIČKIM POSUDAMA NA TERASAMA GIARDINO SEGRETO – INTIMNI OBITELJSKI VRT U KOJEMU SE UZGAJA CVIJEĆE

8

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PALAZZO FARNESE - CAPRAROLA
CAPRAROLA (VITERBO, LAZIO), 1559. ARH. JACOPO BAROZZI 'VIGNOLA‘

VILLA LANTE - BAGNAIA
BAGNAIA (VITERBO, LAZIO), 1573. - IDEALNA KOMPOZICIJA TALIJANSKOG PERIVOJA 16. STOLJEĆA ARH. JACOPO BAROZZI 'VIGNOLA' POVRŠINA 1,5 HA - DULJINA 240 M, ŠIRINA 80 M - OSNOVNI MODUL 80X80 M VIGNOLINE INOVACIJE: VODENI LANAC - CATENA D’ACQUA, VODENO OGLEDALO - PARTERRE D’ACQUA

VILLA D'ESTE - TIVOLI
TIVOLI (OKOLICA RIMA, LAZIO), 1575. AUTOR PERIVOJA: ARH. PIRRO LIGORIO HIDRAULIČKI SUSTAV FONTANA: OLIVIERO OLIVIERI POVRŠINA: 4 HA FONTANA STOTINU VODOSKOKA - CENTO FONTANELLE FONTANA ORGULJE - FONTANA ORGANO

VILLA BARBARO - MASER
MASER (TREVISO, VENETO), OKO 1560. - CASA DI CAMPAGNA ARH. ANDREA PALLADIO VENECIJANSKA INAČICA RENESANSNOGA PERIVOJA

VILLA ALDOBRANDINI - FRASCATI
FRASCATI (LAZIO), 1598.-1603. MODEL PERIVOJA 17. STOLJEĆA BAROKNI MOTIV: TROKRAKA ALEJA - “GUŠĆA NOGA” - PATTE-D’OIE AUTORI: GIACOMO DELLA PORTA, CARLO MADERNA, GIOVANNI FONTANA HIDRAULIČKI SUSTAV: OLIVIERO OLIVIERI

GIARDINO DI BOBOLI - FIRENCA
FIRENCA/FIRENZE, 1549.-1700. RENESANSNA, MANIRISTIČKA I BAROKNA PERIVOJNA OBILJEŽJA

VILLA GAMBERAIA - SETTIGNANO
SETTIGNANO (FIRENCA, TOSCANA), OKO 1610. MANIRISTIČKI PERIVOJ

VILLA GARZONI - COLLODI
COLLODI (LUCCA, TOSCANA), 1650. COLLODI - “RODNO MJESTO” PINOCCHIA

VILLA REALE - MARLIA
MARLIA (LUCCA, TOSCANA), 1650. PERIVOJNO KAZALIŠTE

9

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

DUBROVAČKI RENESANSNI PERIVOJ
15.-18. STOLJEĆE DUBROVAČKI LJETNIKOVCI I PERIVOJI
NEKAD - OKO 300 LJETNIKOVACA S PERIVOJIMA DANAS - 70-AK, OD TOGA 20-AK ZNATNIJE SAČUVANO LOŠE STANJE MALOBROJNIH OČUVANIH PERIVOJA
LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC LJETNIKOVAC STJEPOVIĆA SKOČIBUHE, DUBROVNIK RESTIĆ, RIJEKA DUBROVAČKA BUNIĆ-GRADIĆ, GRUŽ STAY, RIJEKA DUBROVAČKA

OBNOVA LJETNIKOVACA I PERIVOJA
MALOBROJNI OBNOVLJENI LJETNIKOVCI I PERIVOJI
- LJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ, RIJEKA DUBROVAČKA (OBNOVLJEN I PONOVNO ZAPUŠTEN) - LJETNIKOVAC SORKOČEVIĆ, GRUŽ/LAPAD - LJETNIKOVAC SKOČIBUHA, SUĐURAĐ

ZAJEDNIČKO TALIJANSKOM I DUBROVAČKOM RENESANSNOM PERIVOJU
ISTODOBNI NASTANAK I RAZVOJ (15. I 16. ST.) INTROVERTIRANOST I EKSTROVERTIRANOST ARHITEKTONSKE I PERIVOJNE TERASE NEDJELJIVOST ZGRADE I PERIVOJA KULTURNI I DRUŠTVENI ŽIVOT U PERIVOJU

ŠTO TALIJANSKI RENESANSNI PERIVOJ IMA, A DUBROVAČKI PERIVOJ NEMA
VEĆA POVRŠINA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA I SIMETRIJA REPREZENTATIVNOST VODENE IGRE I RASKOŠNE FONTANE SKULPTURE UKRASNI PERIVOJNI PARTERI TOPIARIJ RAZNOLIKOST I BOGATSTVO SENZACIJA SKRIVENI/INTIMNI VRT - GIARDINO SEGRETO MONOKROMNOST

POSEBNOST DUBROVAČKOGA RENESANSNOG PERIVOJA ŠTO DUBROVAČKI PERIVOJ IMA, A TALIJANSKI PERIVOJ NEMA
MORE (PRIMORSKI PERIVOJI) KAMEN (PERIVOJ-GRAĐEVINA) ODRINA (PERGOLA, BRAJDA) – VINOVA LOZA KAMENI ZIDIĆ DUŽ ŠETNICA (NOSI STUPOVE ODRINE) KORISNOST (UTILITARNOST) POLIKROMNOST (ARAPSKO-NORMANSKI UTJECAJ)

VODA U DUBROVAČKOM PERIVOJU
MORE - BAZENI I RIBNJACI, POSUĐENI MORSKI KRAJOLIK ZIDNE FONTANE, BUNARI, RIJETKE SU VELIKE FONTANE

10

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

TLOCRT I POVRŠINA PERIVOJA
GEOMETRIJSKI TLOCRT RIJETKA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA LJETNIKOVCA I PERIVOJA MALENA POVRŠINA - NAJČEŠĆE 0,2-1,0 HA IZNIMNO VEĆA POVRŠINA - TRSTENO 1,7 HA

NATPISI U PERIVOJU
NEKA SU DALEKO ZAVIST, SVAĐE, TAŠTINA I BRIGE; ŠPILJE, VRTOVI, HRIDI NJEGUJE SPOKOJ I MIR.
NATPIS NA ULAZU U SARAKIN PERIVOJ NA PLOČAMA

DIČIM SE SUSJEDIMA, NO JOŠ SE VIŠE PONOSIM VODOM, ZDRAVIM PODNEBLJEM I OBRADOM SVIJETLOGA GOSPODARA. EVO TI PUTNIČE, OČITIH TRAGOVA LJUDSKOGA RADA, GDJE VALJANO UMIJEĆE USAVRŠAVA DIVLJU PRIRODU.
NATPIS U PERIVOJU U TRSTENU IZ 1502. GODINE

TRSTENO
NAJVEĆI (1,7 HA) I NAJZNAČAJNIJI RENESANSNI DUBROVAČKI PERIVOJ JEDNOOSNA KOMPOZICIJA PERIVOJA ZAPOČETA 1494. GODINE JEDNOOSNA KOMPOZICIJA IZNIMKA MEĐU DUBROVAČKIM RENESANSNIM PERIVOJIMA LJETNIKOVAC I PAVILJON-VIDIKOVAC (GLORIJET) U OSI KOMPOZICIJE PERIVOJA AKVEDUKT, RENESANSNI NIMFEJ I BAROKNA FONTANA

11

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJ
17.-18. STOLJEĆE FRANCUSKI RENESANSNI PERIVOJ
1494. GODINA – SREDINA 17. STOLJEĆA NASTAJE I RAZVIJA SE IZ SREDNJOVJEKOVNIH VRTOVA UTVRĐENIH DVORACA POD UTJECAJEM TALIJANSKIH RENESANSNIH PERIVOJA BLOIS - 1499., ARH. PACELLO DA MERCOGLIANO, JEDAN OD PRVIH RENESANSNIH PERIVOJA U FRANCUSKOJ - PREPOZNATLJIVI DETALJI TALIJANSKOGA PERIVOJA, DOJAM CJELINE JOŠ UVIJEK JE SREDNJOVJEKOVNI VERNEUIL - OKO 1500., ARH. JACQUES DU CERCEAU, PRVI PUTA U FRANCUSKOJ POSTIGNUTA JEDNOOSNA KOMPOZICIJA DVORCA I PERIVOJA CHARLEVAL - ZAPOČET 1560., MOTIVI TALIJANSKOGA RENESANSNOG PERIVOJA, NAJAVA VELIKIH KOMPOZICIJA FRANCUSKOGA BAROKNOG PERIVOJA VILLANDRY - POČETAK 17. STOLJEĆA, PERIVOJ – POVRTNJAK/POTAGER RICHELIEU - 1627.-1637., ARH. JACQUES LEMERCIER, URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO-PERIVOJNOPEJSAŽNA CJELINA - GRAD, DVORAC, PERIVOJ, ŠUMA

OBILJEŽJA FRANCUSKOG BAROKNOG PERIVOJA
DRUGA POLOVICA 17. STOLJEĆA PERIVOJI DVORACA PERIVOJ - DIO VELIKE PEJSAŽNE KOMPOZICIJE VELIKA POVRŠINA - NEKOLIKO STOTINA HEKTARA PERIVOJ - METAFORA GRADA PERIVOJ - POZORNICA I SCENOGRAFSKI PROSTOR JEDNOOSNA SIMETRIČNA KOMPOZICIJA SAGLEDIVA S JEDNOGA MJESTA BOSKETI - PERIVOJNI GAJEVI PERIVOJNI PARTERI - TOPIJARIJ (ŠIMŠIR), CVIJEĆE, TRAVA, PIJESAK RAZLIČITIH BOJA ALEJE - GLAVNA ALEJA - U OSI DVORCA I PERIVOJA, SPOREDNE ALEJE PALISADE SKULPTURE VODA - FONTANE I BAZENI

- PARTERRE DE BRODERIE, PARTERRE DE COMPARTIMENT, PARTERRE A L’ANGLOISE, PARTERRE DE PIECES COUPEES POUR DES FLEURS, PARTERRE D’ORANGERIE

ANDRĖ LE NÔTRE (1613.-1700.)
VAUX-LE-VICOMTE, 1656.-1661. VERSAILLES, 1661.-1708. CHANTILLY, 1663.-1700. MARLY, 1679. SCEAUX, 1670. SAINT CLOUD

VAUX-LE-VICOMTE
1656.-1661., PREDLOŽAK I POTICAJ ZA VERSAILLES AUTORI: ANDRE LE NOTRE (PERIVOJ), LOUIS LE VAU (DVORAC), CHARLES LE BRUN (SKULPTURE)

12

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

VERSAILLES
1661.-1708. GRAD, KRALJEVSKA REZIDENCIJA, PERIVOJ DVORCA PREDLOŽAK I POTICAJ ZA EUROPSKE KRALJEVSKE I PLEMIĆKE DVORCE

BAROKNI PERIVOJI U EUROPI – 17.-18. STOLJEĆE
HAMPTON COURT PALACE – LONDON, ARH. CHARLES BRIDGEMAN HET LOO, APELDOORN (NIZOZEMSKA), WWW.HETLOO.NL LA GRANJA - ŠPANJOLSKA CASERTA – POKRAJ NAPULJA (ITALIJA) SANKT PETERSBURG - RUSIJA SCHÖNBRUNN – BEČ (AUSTRIJA), 1714., ISPREPLETANJE OBILJEŽJA TALIJANSKOG RENESANSNOG I FRANCUSKOG BAROKNOG PERIVOJA, AUTOR DVORCA: ARH. FISCHER VON ERLACH, AUTOR PERIVOJA: ARH. HOHENBERG NJEMAČKA: KARLSRUHE - 1715.-1719., IDEALNI BAROKNI GRAD-REZIDENCIJA-PERIVOJ CHARLOTENBURG (BERLIN) SANSSOUCI (POSTDAM, BERLIN) NYMPHENBURG (MÜNCHEN) HERRENHAUSEN (HANOVER)

13

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJ
18.-19. STOLJEĆE NAJAVA PEJSAŽNE ZAMISLI
CASTLE HOWARD, 1701., ARH. SIR JOHN VANBRUGH STOWE, 1715.-1726., ARH. CHARLES BRIDGEMAN

PRIRODNI PEJSAŽNI PERIVOJ - NATURAL LANDSCAPE GARDEN
1730.-1820. IZVORI I UTJECAJI PASTORALNI ENGLESKI KRAJOLIK MISAO PROSVJETITELJSTVA – SLAVLJENJE PRIRODE

JOSEPH ADDISON (1672.-1719.) - PRVI KRITIZIRA FORMAL GARDEN 1703.; ALEXANDER POPE (1688.-1740.) JEAN JACQUES ROUSSEAU (1712.-1778.)

UTJECAJ SLIKARA PEJSAŽISTA UTJECAJ KINESKIH PERIVOJA - KINESKO-ENGLESKI PERIVOJI / ANGLO-CHINOIS STYLE

UTJECAJ SLIKARA PEJSAŽISTA NA POJAVU PEJSAŽNOGA PERIVOJA
1730. – PRVI POKUŠAJ PODIZANJA PERIVOJA PREMA UMJETNIČKOJ SLICI CLAUDE LORRAIN (1600.-1682.), NICOLAS POUSSIN (1594.-1665.), ANTOINE WATTEAU (1684.-1721.), JEAN-HONORĒ FRAGONARD, 1765.

RAZVOJNE ETAPE ENGLESKOGA PEJSAŽNOG PERIVOJA
PREDROMANTIČARSKI STIL - 1730.-1750. PRIRODNI STIL - NATURAL STILE - 1750.-1820. ROMANTIČARSKI STIL - THE PICTURESQUE GARDEN & THE VICTORIAN GARDEN - SREDINA 19. ST.

PREDROMANTIČARSKI STIL - 1730.-1750.
ARH. WILLIAM KENT (1685.-1748.) NAGLAŠAVAJU SE SADRŽAJI U PERIVOJU: HRAMOVI, MOSTOVI, RUŠEVINE, ŠPILJE ROUSHAM (OXFORDSHIRE, ENGLESKA), ARH. WILLIAM KENT, 1738. STOWE (BUCKINGHAMSHIRE, ENGLESKA), ARH. WILLIAM KENT, 1735., PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJE BAROKNOGA PERIVOJA STOURHEAD (WILTSHIRE, ENGLESKA), AUTOR: HENRY HOARE II., 1743.

PRIRODNI STIL - NATURAL STILE - 1750.-1820.
LANCELOT BROWN 'CAPABILITY' (1715.-1783.) OBILJEŽJA PERIVOJA: - NATURALIZACIJA PERIVOJA - UKLANJANJE SVIH SADRŽAJA IZ PERIVOJA - JEDNOSTAVNOST PERIVOJNE KOMPOZICIJE - TRI BITNA ČINITELJA: OBLIKOVANJE ZEMLJIŠTA, NASADI DRVEĆA (BUKVA), VODA

HA-HA – INOVACIJA LANCELOTA BROWNA
PETWORTH (WEST SUSSEX, ENGLESKA), AUTOR: LANCELOT BROWN 'CAPABILITY‘ BLENHEIM (OXFORDSHIRE, ENGLESKA), 1764., AUTORI: ARH. HENRY WISE, ARH. SIR JOHN VANBRUGH; PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJE: LANCELOT BROWN

14

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

ROMANTIČARSKI STIL - THE PICTURESQUE GARDEN & THE VICTORIAN GARDEN
SREDINA 19. STOLJEĆA 1794. FILOZOFI KRITIZIRAJU PRIRODNI PEJSAŽNI PERIVOJ RICHARD PAYNE KNIGHT UVEDALE PRICE ARH. HUMPHRY REPTON (1752.-1818.) WILLIAM SAWREY GILPIN (1762.-1843.) OBILJEŽJA PERIVOJA: IZOSTANAK TEORIJA I VRSNOGA DIZAJNA EGZOTIČNE BILJKE - GARDENESQUE STYLE HISTORICIZAM - NEORENESANSNI TALIJANSKI PERIVOJI ROMANTIZAM SLIKOVITOST

PRVI PEJSAŽNI PERIVOJI U EUROPI - DRUGA POLOVICA 18. STOLJEĆA I 19. STOLJEĆE
ERMENONVILLE, 1766. (MARQUIS DE GIRARDIN) - JEZERO S OTOČIĆEM I JABLANIMA S GROBOM JEAN JACQUES ROUSSEAU-A - PREPOZNATLJIVA SLIKA ROMANTIČARSKOGA PERIVOJA LE PETIT TRIANON / MALI TRIJANON - LE HAMEAU, VERSAILLES, 1778.-1782. – MAJUR MARIJE ANTOANETE LA REGGIA, CASERTA, 1782. (ARH. L. VANVITELLI, BOTANIČAR GRAEFER) ENGLISCHER GARTEN, MÜNCHEN, 1804. (FRIEDRICH LUDWIG VON SCKELL) NYMPHENBURG, MÜNCHEN, POČ. 19. ST. (FRIEDRICH LUDWIG VON SCKELL) – PEJSAŽNO PREOBLIKOVANJE BAROKNOGA PERIVOJA MUSKAU, PRVA POLOVICA 19. ST., NARUČITELJ: PRINC HERMAN PÜCKLER, UZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR U ZAGREBU, SLIKAR SCHIRMER – SLIKARSKE VIZIJE PERIVOJA

PERIVOJI DVORACA U HRVATSKOJ – OD POČETKA 17. DO POČETKA 20. STOLJEĆA
NAJVAŽNIJI PERIVOJI DVORACA SJEVERNE HRVATSKE: TRAKOŠĆAN, OPEKA, LUŽNICA, STUBIČKI GOLUBOVEC, NOVI DVORI ZAPREŠIĆKI, VELIKI BUKOVEC; VALPOVO, NAŠICE, DONJI MIHOLJAC WWW.DVORCI.HR

15

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

JAVNI GRADSKI PERIVOJI
(18.)-19. STOLJEĆE NOVA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE U 19. STOLJEĆU
GRADOTVORNOST PERIVOJNE ARHITEKTURE PERIVOJI - JAVNI GRADSKI PROSTORI PRIRODNI, TEHNIČKI, ESTETSKI I SOCIJALNI ASPEKTI PERIVOJNE ARHITEKTURE PERIVOJI - ZADOVOLJAVANJE HIGIJENSKIH, REKREACIJSKIH I EDUKACIJSKIH POTREBA GRAĐANA PRVE ŠKOLE PEJSAŽNE ARHITEKTURE

STILSKA OBILJEŽJA PERIVOJNE ARHITEKTURE 19. STOLJEĆA
ROMANTIČARSKA PERIVOJNA SCENOGRAFIJA HISTORICISTIČKA PERIVOJNA SCENOGRAFIJA SKLONOST BOTANIČKIM ZBIRKAMA I EGZOTIČNOM BILJU MOTIVI KLASIČNE PERIVOJNE ARHITEKTURE – RENESANSE I BAROKA GEOMETRIJSKA TLORISNA KOMPOZICIJA - UTJECAJ KLASICIZMA PEJSAŽNA TLORISNA KOMPOZICIJA - UTJECAJ ENGLESKOG PERIVOJA ISPREPLETANJE PEJSAŽNOG I KLASIČNOG PERIVOJNOG DIZAJNA HISTORICISTIČKE PERIVOJNE GRAĐEVINE I OPREMA

ENGLESKA U 19. STOLJEĆU
1845. - ZAKON O PODIZANJU JAVNIH PERIVOJA; LONDON - 600 HEKTARA JAVNIH PERIVOJA ENGLESKI DOPRINOS PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI: - PASTORALNI UGOĐAJ I PEJSAŽNA SLIKOVITOST - SQUARE (PERIVOJNI TRG) - CRESCENT (BATH 18. ST. - KING’S CIRCUS & ROYAL CRESCENT, LANSDOWN CRESCENT) REGENT'S PARK, LONDON, ARH. JOHN NASH, 1812. SEFTON PARK, LIVERPOOL, ARH. EDUARD ANDRÉ, 1867.

FRANCUSKA/PARIZ U 19. STOLJEĆU
KLASICISTIČKA PERIVOJNA ARHITEKTURA – UZOR ZA EUROPSKE GRADOVE URBANISTIČKA PREOBRAZBA PARIZA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA - NOSITELJI PREOBRAZBE: NAPOLEON III. I GRADONAČELNIK EUGÉNE HAUSMANN GRADSKE PERIVOJNE ŠUME PARIZA - BOIS DE BOULOGNE (BULONJSKA ŠUMA) - BOIS DE VINCENNES (VENSANSKA ŠUMA) GRADSKI PERIVOJI - PARC DES BUTTES-CHAUMONT - PARC DE MONCEAU - PARC DU CHAMP DE MARS AVENIJE – AVENUE DES CHAMPS-ELYSÉES BULEVARI - SAINT GERMAINE, SEBASTOPOL, HAUSSMANN

BOIS DE BOULOGNE - BULONJSKA ŠUMA, PARIZ
RENESANSNO-BAROKNA KRALJEVSKA LOVAČKA ŠUMA 1852.-1860. PEJSAŽNO-ROMANTIČARSKA OBNOVA AUTORI OBNOVE: ARH. LOUIS VARÉ, ARH. PIERRE BARILLET-DESCHAMPS RENESANSNO-BAROKNI PLAN – PRIJE PEJSAŽNE OBNOVE PEJSAŽNO ROMANTIČARSKI PLAN – PREOBLIKOVANJE SREDINOM 19. STOLJEĆA

16

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PARC LE BUTTES-CHAUMONT, PARIZ, 1864.-1867.
KAMENOLOM / GRADSKO SMETLIŠTE / ROMANTIČARSKI GRADSKI PERIVOJ AUTOR: ARH. PIERRE BARILLET-DESCHAMPS

NJEMAČKA U 19. STOLJEĆU
SRCE EUROPSKOG ROMANTIZMA NEUSCHWANSTEIN, DVORAC LUDWIGA II. BAVARSKOG, 1869., ARH. REIDEL MUSKAU, PERIVOJ PRINCA HERMANNA PÜCKLERA, UZOR ZA MAKSIMIR SUSTAV JAVNIH GRADSKIH PERIVOJA NA RENESANSNO-BAROKNIM UTVRĐENJIMA GRADOVA

AUSTRIJA U 19. STOLJEĆU
UZOR PERIVOJNOJ ARHITEKTURI HRVATSKE BEČ, RINGSTRASSE, DRUGA POLOVICA 19. STOLJEĆA UZOR ZA PREOBRAZBE POVIJESNIH SREDIŠTA EUROPSKIH GRADOVA LAXENBURG, POČETAK 19. STOLJEĆA – UZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR

BEČ - RINGSTRASSE – JAVNE ZGRADE, PERIVOJI I PERIVOJNI TRGOVI
URBANA PREOBRAZBA POVIJESNOGA SREDIŠTA BEČA _ 1859.-1885. RINGSTRASSE – KRUŽNA ULICA (PRSTEN) S 4-REDNIM DRVOREDOM NA MJESTU SREDNJOVJEKOVNORENESANSNIH UTVRĐENJA, ŠIRINA 57 M, DULJINA 3,5 KM JAVNE ZGRADE: SVEUČILIŠTE, GRADSKA VIJEĆNICA, PARLAMENT, DVORSKO KAZALIŠTE, NOVI CARSKI DVOR, MUZEJI, OPERA, CRKVE PERIVOJI I PERIOVJNI TRGOVI: STADTPARK, VOLKSGARTEN, BURGGARTEN, MARIATHERESIENPLATZ, RATHAUSPARK

LAXENBURG
LJETNA CARSKA REZIDENCIJA JUŽNO OD BEČA LOVAČKI RENESANSNO-BAROKNI DVORAC S PERIVOJEM PEJSAŽNO-ROMANTIČARSKA OBNOVA POČETKOM 19. STOLJEĆA UZOR ZA PERIVOJ MAKSIMIR

SAD U 19. STOLJEĆU
SUSTAVI GRADSKIH PERIVOJA – DOPRINOS AMERIČKE PEJSAŽNE ARHITEKTURE 19. STOLJEĆA THOMAS JEFFERSON (1743.-1826.) – DRUGI AMERIČKI PREDSJEDNIK, OSNOVAO ZAKLADU ZA PEJSAŽNU UMJETNOST ARH. PIERRE CHARLES L'ENFANT (1754.-1825.) - AUTOR PLANA WASHINGTONA; UTJECAJ: FRANCUSKI BAROKNI PERIVOJI I URBANIZAM 18. STOLJEĆA FREDERICK LAW OLMSTED (1822.-1903.) AUTOR BROJNIH PERIVOJA AMERIČKIH GRADOVA ZAJEDNO S ARHITEKTOM CALVERTOM WAUXOM - CENTRAL PARK, NEW YORK, 1857. – PRVI VELIKI JAVNI PERIVOJ U AMERICI - PROSPECT PARK, NEW YORK, 1866. - RIVERSIDE ESTATE, CHICAGO, 1869. - PARKWAY, BOSTON, 1886.

17

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

NAJVAŽNIJI JAVNI GRADSKI PERIVOJI U HRVATSKOJ
ZAGREB
- MAKSIMIR - PERIVOJNA/LENUCIJEVA POTKOVA - RIBNJAK

OSIJEK

- GRADSKI VRT - PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA (PUKOVNIJSKI VRT) - ŠETALIŠTE PETRAV PRERADOVIĆA (SAKUNTALA)

VARAŽDIN SPLIT

- ŠETALIŠTE VATROSLAVA JAGIĆA (GRADSKO ŠETALIŠTE) - STROSSMAYEROV PERIVOJ (ĐARDIN) - MARJAN

ZADAR

- GRADSKI PERIVOJ (PERIVOJ KRALJICE JELENE MEDIJEVKE) - PERIVOJ BLAŽEKOVIĆ (PERIVOJ VLADIMIRA NAZORA)

RIJEKA

- GRADSKI PERIVOJ (PERIVOJ MLAKA) - PERIVOJ NIKOLE HOSTA (NADVOJVODIN PERIVOJ)

KARLOVAC ŠIBENIK

- ŠETALIŠTE MARIJE VALERIJE - VRBANIĆEV PERIVOJ - GRADSKI PERIVOJ (ĐARDIN)

OPATIJA

- PERIVOJ ANGIOLINA - PERIVOJ SV. JAKOVA - OBALNO ŠETALIŠTE FRANJE JOSIPA I.

LJEČILIŠNI PERIVOJI U HRVATSKOJ
STUBIČKE TOPLICE VARAŽDINSKE TOPLICE DARUVAR – JULIJEVE PERIVOJ LIPIK

18

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

MAKSIMIR
18.-19. STOLJEĆE VRIJEDNOSTI MAKSIMIRA U KONTEKSTU EUROPSKE PERIVOJNE UMJETNOSTI
NAJVEĆI I NAJVRJEDNIJI PERIVOJ U HRVATSKOJ RANO POJAVLJIVANJE – JEDAN OD PRVIH JAVNIH PERIVOJA U EUROPI VELIKA POVRŠINA UMJETNIČKA VRIJEDNOST

RAZLOZI ZA OSNIVANJE MAKSIMIRA
NA POMOĆ POTREBNIMA, KOJI SE NISU ODALI NERADU, MIRNIM GRAĐANIMA KAO POTICAJ ZA KORISNIJE I ISTODOBNO UGODNIJE OBRAĐIVANJE ZEMLJE, NA URES METROPOLE, A ISTO TAKO ZA DIKU DOMOVINE I DUŠAMA UMORNIM OD JAVNIH POSLOVA I ZBILJE ŽIVOTNE, DA SE OSVJEŽE NEDUŽNIM NASLADAMA PRIRODE … ... 1847. (tekst kojega je biskup Haulik dao uklesati na obelisku u perivoju, koji obrazlaže razloge podizanja)

MAKSIMIR I JAVNI PERIVOJI U EUROPI
1630. 1755. 1766. 1787. 1806. 1812. 1843. 1843. 1852. 1857. 1863. 1863. 1867. 1870. HYDE PARK (LONDON), 1660.-85. / OTVOREN JAVNOSTI AUGARTEN (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI PRATER (BEČ) / OTVOREN JAVNOSTI BAROKNI MAKSIMIR ENGLISCHER GARTEN (MÜNCHEN) REGENT'S PARK (LONDON) BIRKENHEAD PARK (ENGLESKA) ROMANTIČARSKI MAKSIMIR BOIS DE BOULOGNE (PARIZ) – ROMANTIČARSKA OBNOVA CENTRAL PARK (NEW YORK) STADTPARK (BEČ) PARC DES BUTTES-CHAUMONT (PARIZ) SEFTON PARK (LIVERPOOL) PARC MONTSOURIS (PARIZ)

POVRŠINA MAKSIMIRA
400 HEKTARA (ZAGREB – 1845. GODINE OKO 15.000 STANOVNIKA) PRIBLIŽNO POLOVICA BULONJSKE ŠUME U PARIZU PRIBLIŽNO DVOSTRUKA POVRŠINA REGENT’S PARKA U LONDONU

AUTORI MAKSIMIRA – POTVRDA UMJETNIČKE VRIJEDNOSTI
BISKUP JURAJ HAULIK – AUTORSKA ZASLUGA ZA OSMIŠLJAVANJE ROMANTIČARSKOGA MAKSIMIRA AUTORSKA GRUPA – PREOBLIKOVANJE KRALJEVSKOG PERIVOJA LAXENBURG JUŽNO OD BEČA MICHAEL RIEDEL (GLAVNI VODITELJ RADOVA) FRANZ SCHÜCHT LEOPLOD PHILIPP FRANJO SERAFIN KÖRBLER (VRTLAR) JOSEPH KÄSCHMANN (KIPAR) ANTUN DOMINIK FERNKORN (KIPAR)

19

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

RAZVOJNE ETAPE I KREATORI MAKSIMIRA
BAROKNI MAKSIMIR (1787.-1794.) BISKUP MAKSIMILIJAN VRHOVAC - ZAČETNIK MAKSIMIRA MAKSIMIR – MAKSIMILIJANOV MIR – NAZIV PERIVOJA U ČAST VRHOVCA ROMANTIČARSKI MAKSIMIR (1838.-1847.) BISKUP JURAJ HAULIK - ZASLUŽAN ZA ZAVRŠETAK MAKSIMIRA JURJAVES – RANIJI NAZIV PERIVOJA U ČAST HAULIKA

UZORI ZA MAKSIMIR
PERIVOJ PRINCA PÜCKLERA - MUSKAU (PRUSKA) PERIVOJ KRALJEVSKOGA LJETNOG DVORCA – LAXENBURG (AUSTRIJA)

SEDAM PERIVOJNIH VIDIKA
PAVILJON VIDIKOVAC - SREDIŠNJA TOČKA PERIVOJNE KOMPOZICIJE IVAN ZASCHE, GRAFIKE U ALBUMU PARK JURJAVES, BEČ, 1853. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. ULAZNA BAROKNA ALEJA POGLED NA PAVILJON KIŠOBRAN/PARAPLUIE, DANAS MOGILA POGLED NA ŠVICARSKU DOLINU I ŠVICARSKU KUĆU POGLED NA DOLINU DALIJA S OBELISKOM POGLED NA HAULIKOV LJETNIKOVAC – IZ LJETNIKOVCA NA VIDIKOVAC POGLED NA DOLINU SA SKULPTUROM ŽETELICE POGLED NA JEZERA I SAVSKU DOLINU

MAKSIMIRSKI PAVILJONI
JEKA - LATERNE TEMPEL KIŠOBRAN – PARAPLUIE - NA NJEGOVU MJESTU 1925. IZGRAĐENA MOGILA HRAM PRIRODE - BELLEVUE, NATUR TEMPEL NARODNI HRAM - VOLKS TEMPEL - NA NJEGOVU MJESTU IZGRAĐENA KAPELA SV. JURJA GLORIET MAURSKI PAVILJON

GRAĐEVINE U PERIVOJU
VIDIKOVAC - KIOSK VRATARSKA KUĆA - PORTIRNICA ŠVICARSKA/TIROLSKA KUĆA KAPELA SV. JURJA BISKUPSKI LJETNIKOVAC MIRNA KOLIBA - TIHI SAN BREZOVA KOLIBA / RIBARSKA KUĆA

MAKSIMIRSKE SKULPTURE
NAPULJSKI RIBAR ŽETELICA - VRTLARICA GRUPA DJEČAKA KIP SV. JURJA OBELISK

20

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

MAKSIMIRSKI VRTOVI I GAJEVI
RUŽIČNJAK - ROZARIJ VRT BISKUPSKOGA LJETNIKOVCA VRT HORTENZIJA VRT ZA PČELE ZVJERINJAK - JELENJI GAJ DOLINA DALIJA ŠVICARSKA DOLINA SLAVUJEV GAJ DRUIDSKI GAJ

IZ PREDGOVORA ALBUMA PARK JURJAVES, BEČ, 1853.
"... SADA NAILAZIMO NA LJUPKE TRATINE, SADA NA SJENOVITE ŠUMSKE STAZE, SADA DOLAZIMO U SVJEŽE DOLINE I KLANCE, SAD SE STERU PRED NAMA DALEKE RAVNICE, A DA I NE SLUTIMO BLIZINU PLANINE ..."

21

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

KINESKA PERIVOJNA TRADICIJA
10. STOLJEĆE PRIJE KRISTA - 19. STOLJEĆE ODNOS ČOVJEKA I PRIRODE
ČOVJEK ISTOKA IDE USUSRET PRIRODI – ŽELI UČITI OD NJE, PRILAGODITI JOJ SE, STOPITI SE S NJOM, POSTATI DIO PRIRODE ČOVJEK ZAPADA STVARA U PRIRODI SVOJU ANTROPOCENTRIČNU ZAMISAO SVIJETA – PRILAGODITI I PODREDITI PRIRODU SEBI I SVOJIM POTREBAMA

KINESKI I JAPANSKI PERIVOJ
UTEMELJENI SU NA FILOZOFIJI DA JE ČOVJEK DIO PRIRODE I DA SE NE MIJENJA KAO NI PRIRODA KADA DOSTIGNE KLIMAKS (OPTIMALAN STUPANJ PRIRODNOG RAZVOJA BILJNOGA SVIJETA) PRIKAZUJU PRIRODU U MALOM PROSTORU – NE REALISTIČKIM OPONAŠANJEM, SIMBOLIČAN NAČIN (APSTRAKCIJOM KROZ UMJETNIČKU SENZIBILNOST) VEĆ NA

KINESKI PERIVOJ
TEMELJI SE NA KINESKOJ FILOZOFIJI - KONFUCIONIZMU I TAOIZMU VEZAN UZ SLIKARSTVO, PJESNIŠTVO, LITERATURU, SKULPTURU I ARHITEKTURU RAZUMIJEVANJE IZMEĐU ČOVJEKA I PRIRODE - POLAZIŠTE KINESKOGA RAZMIŠLJANJA I FILOZOFIJE POISTOVJEĆIVANJE VRTA/PERIVOJA I KRAJOLIKA - IDEOGRAM MU = VRT = KRAJOLIK

KINESKA FILOZOFIJA
ZAOKUPLJENA METAFIZIČKIM (NADPRIRODNIM) SILAMA TAOISTIČKA KONCEPCIJA - TAO = PUT / NAČIN DOLASKA DO SAVRŠENSTVA / SPOZNAJE

SVI LJUDI MORAJU ŽIVJETI, RADITI I UMRIJETI PO ZAKONIMA PRIRODE
JIN-JANG KONCEPCIJA TEMELJI SE NA JEDINSTVU SUPROTNOSTI

CILJ JE POSTIĆI SKLAD SUPROTNOSTI

IZVORI PEJSAŽNOGA DIZAJNA
SLIKARSTVO VJEROVANJE U BESMRTNOST (BESMRTNICI ŽIVE U VISOKIM PLANINAMA) OSJEĆAJ ZA PRIRODNU ESTETIKU SPOSOBNOST OCJENJIVANJA PRIRODE (U STAROJ KINI NAJVEĆA SPOSOBNOST ČOVJEKA)

POVIJESNI RAZVOJ KINESKOG PERIVOJA
PRVI PERIVOJ U KINI - VRIJEME DINASTIJE ZOU (11. ST.-771. G. PR.K.) RAZVOJ KINESKOGA PERIVOJA POSUĐIVANJE PRIRODE (DO 350. G.PR.K.) REPRODUCIRANJE PRIRODE (350. G.PR.K. – 350. G.) POKORAVANJE PRIRODI (350.-750. G.) ASIMILACIJA S PRIRODOM (700.-1100. G.) REFLEKTIRANJE PRIRODE (1150.-1350. G.) INTERPRETACIJA PRIRODE I SAMOGA SEBE (OD 14. ST.)

22

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

VRSTE PERIVOJA U STAROJ KINI
CARSKI PERIVOJI PERIVOJI HRAMOVA PRIVATNI PERIVOJI – INTELEKTUALNI/UČENJAČKI PERIVOJI

PRIVATNI INTELEKTUALNI/UČENJAČKI PERIVOJI
OD 14. ST. - BIJEG OD STVARNOSTI; PROSTOR ISKAZIVANJA EMOCIJA I FILOZOFSKIH IDEJA MJESTO ZA POBOLJŠANJE SAMOGA SEBE SUZHOU (SHANGHAI)

SONG DINASTIJA (907.-1279.)

YUAN DINASTIJA (1279.-1368.) LAVLJA ŠPILJA - SHIZILIN MING DINASTIJA (1368.-1644.)

PAVILJON UZBURKANIH VALOVA - CANGLANGTING RIBAR - WANGSHI

QUING DINASTIJA (1644.-1912.)

VRT SKROMNOG ADMINISTRATORA - ZHUOZHENG YUAN VRT UMJETNOSTI I OBRTA - YIPU VRT ZA OSTATAK ŽIVOTA - LIU YUAN VRT BRAČNOGA PARA - OU YUAN VRT SREĆE I ZADOVOLJSTVA - YI YUAN

OBILJEŽJA KINESKOGA PERIVOJA
PERIVOJ JE NEMOGUĆE SAGLEDATI JEDNIM POGLEDOM - LABIRINT / IZLOŽBA SLIKA KRETANJE U PERIVOJU - “CIK-CAK” KRETANJE, KRIVUDAVE/IZLOMLJENE ŠETNICE, ULAZI I IZLAZI – NE VIDI SE POČETAK NI KRAJ VELIČINA PERIVOJA - VELIČINA NIJE PRESUDNA ZA VRSNOĆU I LJEPOTU - «LIJEP VRT NE MORA BITI VEĆI OD MAČJE KOŽE» ILUZIJA VELIKOG PROSTORA - SKRIVA SE POČETAK I KRAJ ILUZIJA BESKONAČNOGA PROSTORA - POSUĐIVANJE POGLEDA, ZRCALJENJE OKVIR SLIKE – LINK WINDOW - OTVOR ZA “VEZU”, SCENOGRAFSKI PRIZOR KRUŽNI I KVADRATIČNI OTVORI - UPORIŠTE U KOZMOLOGIJI STARE KINE; KRUG - SIMBOL NEBA, KVADRAT - SIMBOL ČOVJEKOVA USTROJSTVA NA ZEMLJI UGOĐAJ PROSTORA - PERIVOJ NAMIJENJEN MEDITACIJI, RAZGOVORU I ČITANJU, NIJE PRESUDAN TLOCRTNI IZGLED ELEMENTI KINESKOGA PERIVOJA – STIJENE, GRAĐEVINE, VODA, BILJKE STIJENE- OSNOVA KINESKOGA PERIVOJA - POISTOVJEĆIVANJE S PRIRODOM, VRIJEDNOST KOMPOZICIJE STIJENE OVISI O MEĐUSOBNOM ISPREPLETANJU POSEBNI OBLICI STIJENA - OSJEĆAJ LEBDENJA GRAĐEVINE/ZGRADE U PERIVOJU NADKRIVENE ŠETNICE MOSTOVI I PAVILJONI U PERIVOJU VODA U PERIVOJU -VIZUALNO POVEĆANJE PROSTORA / UGOĐAJ / MIRIS / ZVUK BILJKE - RAZNOLIKOST BILJNIH VRSTA, MIRIS, ZVUK - ŠUŠTANJE LIŠĆA, UDARCI KAPLJICA KIŠE KUĆA = PERIVOJ, PERIVOJ = KUĆA - ISPREPLETANJE VANJSKOG I UNUTARNJEG PROSTORA PROMJENA - SVJETLO-SJENA / JUTRO-PODNE-VEČER / CIK-CAK MOST / VRLUDAVO KRETANJE / PROMJENE GODIŠNJIH DOBA HODNE PLOHE – RAZNOLIKOST; OBLUTAK, KOMADIĆI KAMENA, PRIRODNE BOJE NATPISI U PERIVOJU - NEMA IH U JAPANSKOM PERIVOJU

23

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

JAPANSKA PERIVOJNA TRADICIJA
(8.)14.-19. STOLJEĆE JAPANSKI PERIVOJ – RAZVIO SE IZ KINESKE I INDIJSKE FILOZOFIJE
KYOTO - GLAVNI GRAD JAPANA 784.-1869. NAJSTARIJI I NAJVRJEDNIJI JAPANSKI VRTOVI I PERIVOJI U KYOTU

IZVORI JAPANSKOGA VRTA/PERIVOJA
BUDIZAM DOLAZI IZ KINE U 6. ST. PERIVOJ INSPIRIRAN KRAJOLIKOM GLAVNI MOTIV: JEZERO S OTOKOM - JEZERO = MORE, OTOK = SVETO BRDO ZEN BUDIZAM DOLAZI IZ INDIJE U 12. ST., VRHUNAC 16.-18. ST. INTELEKTOM SE ŽELI DOSTIĆI BESKRAJNOST KROZ MEDITACIJU I KONTEMPLACIJU KRAJOLIKA IZRAŽAJNI OBLICI: CRNO-BIJELE SLIKE, CVJETNE KOMPOZICIJE, CEREMONIJA ČAJA

KOMPOZICIJSKA I ARHITEKTONSKA OBILJEŽJA JAPANSKOGA PERIVOJA
SIMBOLIČAN PRIKAZ KRAJOLIKA / ODABRANOG PRIZORA IZ KRAJOLIKA PRAVILA ESTETIKE – STILOVI VRTA OD 17. STOLJEĆA ASIMETRIČNOST TLOCRTA OTOK I JEZERO - JEZERO U OBLIKU ŽDRALA, OTOK U OBLIKU KORNJAČE - DVA TRADICIJSKA SIMBOLA DUGOVJEČNOGA ŽIVOTA TEME IZVIRU IZ PRIRODNOGA KRAJOLIKA - PREVLADAVA JEDAN MOTIV: BRDA, BRJEŽULJCI, VODOTOCI, STIJENE, DOLINE POSUĐENI KRAJOLIK DOJAM STAROSTI NEDJELJIVOST KUĆE I VRTA/PERIVOJA - KUĆA SE PRILAGOĐAVA KOMPOZICIJI VRTA/PERIVOJA KOMPOZICIJA KUĆE JE GEOMETRIJSKA, A VRTA/PERIVOJA ORGANSKA TRIJEM – OKVIR SLIKE, PROSTOR ZA GLEDANJE VRTA I MEDITIRANJE KAMEN, STIJENA, OBLUTAK, PIJESAK – SIMBOLI PRIRODE; PIJESAK SVJETLE BOJE ZA ZEN VRTOVE VODA – PRIRODNI OBLICI / ZRCALJENJE U VODI - JEZERO, POTOK, VODOPAD BILJKE – DRVEĆE, GRMLJE / CVIJEĆE / TOPIARIJ ŠETNICE I HODNE PLOHE ZGRADE, PAVILJONI, OGRADE – DRVO, BAMBUS MOSTOVI KAMENE SVJETILJKE / LANTERNE - TACHI-GATA (SVJETILJKA NA STALKU), IKEKOMI-GATA (SVJETILJKA BEZ STALKA), OKIDORA (POKRETNE SVJETILJKE) TSUKUBAI - FONTANA-ČESMA-VRELO – KAMENA POSUDA I TEKUĆA VODA S PRATEĆOM OPREMOM PRANJE RUKU I USTA NA ULAZU U PERIVOJ ILI NA ULAZU U PROSTOR ZA CEREMONIJU ČAJA

PRAVILA ESTETIKE JAPANSKOGA PERIVOJA/VRTA – STILOVI OD 17. STOLJEĆA
SHIN - KLASIČAN PREUZIMANJE SVIH ELEMENATA KRAJOLIKA GYO - POLUKLASIČAN SO - FANTASTIČAN
PREUZIMA NEKE DETALJE KRAJOLIKA, KOMPOZICIJA JE MANJE STROGA PREUZIMA IZUZETKE IZ KRAJOLIKA, SLOBODNA KOMPOZICIJA S MALO ELEMENATA

24

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

BILJKA – DRVEĆE, GRMLJE, CVIJEĆE
TREBA STVORITI DOJAM PRIRODE U MALOM PROSTORU PATULJASTE VRSTE I ONE KOJE SPORO RASTU ČEŠĆE CRNOGORIČNE I ZIMZELENE BILJKE OD LISTOPADNIH LISTOPADNE BILJKE - ZBOG CVIJETA U PROLJEĆE ILI BOJE LISTA U JESEN – TREŠNJA, CRVENI JAVOR BAMBUS CVIJEĆE - AZALEJA, LOTUS, IRIS, HORTENZIJA, ...

VRSTE VRTOVA/PERIVOJA
VRTOVI UZ KUĆU VRTOVI KONTEMPLACIJE PERIVOJI ZA CEREMONIJU ČAJA

VRT UZ KUĆU
PROŠIRENJE INTERIJERA, MALENA POVRŠINA SAGLEDIV S JEDNOGA MJESTA - PROZORA ILI TRIJEMA MEDITACIJA

VRT KONTEMPLACIJE – ZEN VRT
RAZVIO SE IZ ZEN BUDIZMA U VRT SE NE ULAZI VEĆ SE PROMATRA S TRIJEMA RYOAN-JI, SAMOSTAN DAIJU-IN, KYOTO, 1488.-1499. AUTOR: SLIKAR SOAMI 24 X 9 METARA

PERIVOJ ZA CEREMONIJU ČAJA
“VRLUDAVI” PEJSAŽNI PERIVOJ RAZVIO SE IZ ZEN BUDIZMA IZVORNO PROSTOR ZA RELIGIJSKI OBRED

CARSKA PALAČA KATSURA, KYOTO
PERIVOJ ZA CEREMONIJU ČAJA, POVRŠINA 4 HEKTARA AUTOR: SLIKAR KOBORI ENSHU, 1620. GLAVNI MOTIV: JEZERO I OTOK - DVA TRADICIJSKA SIMBOLA DUGOVJEČNOGA ŽIVOTA - JEZERO U OBLIKU ŽDRALA (1/6 POVRŠINE PERIVOJA) / OTOK U OBLIKU KORNJAČE PUT OD 1760 KAMENOVA POVEZUJE RAZLIČITE PAVILJONE I POJEDINE VRTOVE: CARSKA PALAČA, PLUTAJUĆI PAVILJON, PAVILJON ZA ČEKANJE, PAVILJON ZA CEREMONIJU ČAJA, HRAM, VRT-SJENICA …

UTJECAJI KINESKIH I JAPANSKIH PERIVOJA NA PERIVOJNU UMJETNOST EUROPE
TOPIARIJ - UMIJEĆE ŠIŠANJA BILJA RIMLJANI PREUZELI IZ KINE NATPISI U DUBROVAČKOM RENESANSNOM PERIVOJU – MARKO POLO DONIO IZ KINE / 13.-14. ST. UTJECAJ KINESKIH PERIVOJA NA RAZVOJ PEJSAŽNOG PERIVOJA U ENGLESKOJ / 18. ST. UNOŠENJE KINESKOG I JAPANSKOG DRVEĆA I GRMLJA U EUROPSKE PERIVOJE – EGZOTIČNE BILJNE VRSTE / 18. I 19. ST. (TUJA, GINKO, HORTENZIJA, LONICERA, PITOSPORA, AZALEJA, ... - UTJECAJ JAPANSKOG PERIVOJA NA PERIVOJNO OBLIKOVANJE U DOBA MODERNE (20. STOLJEĆE) - LA VILLETTE – KINESKI I JAPANSKI UTJECAJI: NADKRIVENE ŠETNICE, BAMBUS, ... -

25

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA SECESIJSKI VRTOVI
KRAJ 19. STOLJEĆA / POČETAK 20. STOLJEĆA

SECESIJA
POKRET U UMJETNOSTI NA PRIJELOMU 19. I 20. STOLJEĆA BEČ / MÜNCHEN / BERLIN JEDINSTVO UMJETNOSTI STILIZIRANA BILJNA DEKORACIJA

SEZESSION JUGENDSTIL STILE LIBERTY / STILE FLOREALE MODERN STYLE / ART NOUVEAU STYLE NOUILLE / STYLE GUIMARD MODERNISIMO

UTEMELJITELJI BEČKE GRUPE SEZESSION / SECESIJA – 1897.
OTTO WAGNER – ARHITEKT, UTEMELJITELJ BEČKE ARHITEKTONSKE ŠKOLE JOSEF HOFFMANN – ARHITEKT, AUTOR KUĆE STOCKLET U BRUXELLESU JOSEF MARIA OLBRICH – ARHITEKT, AUTOR ZGRADE SEZESSION U BEČU GUSTAV KLIMT – SLIKAR

SECESIJSKI VRTOVI I PERIVOJI
JOSEPH AUGUST LUX, 1909.: UMJETNOST VRTOVA JE NAJOČITIJA I NAJRADOSNIJA NEGACIJA PRIRODNE PRIRODE

SECESIJSKI VRT OBITELJSKE VILE/KUĆE
JEDINSTVO KUĆE I VRTA PROŠIRENJE INTERIJERA ARHITEKTONSKA ZAMISAO VRTA SECESIJSKI VRT GRAĐANSKE OBITELJSKE KUĆE FUNKCIONALNA PODJELA: ULAZNI PREDVRT (1), STAMBENI VRT (2), KUHINJSKI VRT (3) I/ILI VOĆNJAK (4)

JAVNI GRADSKI PERIVOJI
NEOSTVARENI PROJEKTI OTTO WAGNER, KARLSPLATZ, BEČ, 1909. OTTO WAGNER, IDEALNI PLAN ZA XXII. BEZIRK, BEČ, 1910./11.

PARQUE GUËLL, BARCELONA
AUTOR: ANTONÍ GAUDÍ, 1900.-1914. IZVORNA ZAMISAO: PERIVOJ VRTNOGA GRADA

26

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA RANA MODERNA
1920-TE – 1940-TE GODINE

RANA MODERNA
IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA IZLOŽBA UMJETNOSTI / ESPOSITION DES ARTS DECORATIFS, PARIZ - 1925. - DRVEĆE OD BETONA, AUTOR: ARH. ROBERT MALLET-STEVENS (1886.-1945.)

- VRT VODE I SVJETLA, AUTOR: GABRIEL GUEVREKIAN, VILLA NOAILLES, HYERES, FRANCUSKA, 1927.

LE CORBUSIER & F.L.WRIGHT – ARHITEKTONSKI ORIJENTIRI RANE MODERNE STOCKHOLMSKA ŠKOLA PEJSAŽNE ARHITEKTURE – 1930-TE GODINE

IZVORI I UZORI ZA MODERNI POKRET U ARHITEKTURI
NAPUŠTANJE POVIJESNIH STILOVA SOCIJALNA ULOGA ARHITEKTURE TEHNOLOŠKE I INŽENJERSKE INOVACIJE 19. STOLJEĆA: ZNANSTVENA OTKRIĆA NOVI MATERIJALI U ARHITEKTURI NAPREDAK U INDUSTRIJSKOM NAČINU PROIZVODNJE NOVA PROMETNA SREDSTVA

FUNKCIONALNOST, ZNANSTVENA RACIONALNOST, INŽENJERSKA LOGIKA

LE CORBUSIER & FRANK LLOYD WRIGHT
PRIRODNI ILI NOVOSTVORENI PEJSAŽ U FUNKCIJI PERIVOJA LE CORBUSIER: VILA SAVOYA, POISSY, FRANCUSKA, 1927.-1931. FRANK LLOYD WRIGHT: KUĆA NA SLAPOVIMA, SAD, 1936.-1937.

STOCKHOLMSKA PEJSAŽNA ŠKOLA
1930. SVJETSKA IZLOŽBA U STOCKHOLMU PERIVOJI PREPOZNATI KAO VAŽAN ČINITELJ URBANISTIČKOG PLANIRANJA 1936. OSNIVANJE GRADSKOG ODJELA ZA PERIVOJE OSWALD ALMQUIST 1936.–1938. / HOLGER BLOM 1938.-1971. PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI STOCKHOLMSKE ŠKOLE: ESTETIKA PROIZLAZI IZ PRIRODNOG OKOLIŠA KAKVOG NALAZIMO U OKOLINI PERIVOJI SE SHVAĆAJU KAO PRIRODA – PRIRODNA ILI STVORENA SOCIJALNA ULOGA PEJSAŽNE ARHITEKTURE PERIVOJI POSTAJU NEIZOSTAVNI SADRŽAJ NOVIH DIJELOVA GRADA FUNKCIONALNOST/PRAKTIČNOST PERIVOJA IMA PREDNOST NAD ESTETIKOM

PEJSAŽNI PROGRAM STOCKHOLMSKE ŠKOLE
HOLGER BLOM, 1938. PERIVOJI SU PREKID U KONTINUIRANOM IZGRAĐENOM TKIVU GRADA. DONOSE ZRAK I SVJETLO. ODREĐUJU GRANICE IZMEĐU RAZLIČITIH DIJELOVA GRADA. DAJU PREPOZNATLJIVOST SVAKOJ GRADSKOJ ČETVRTI. PERIVOJI NUDE GRAĐANIMA SVIH UZRASTA MOGUĆNOST REKREACIJE, ŠETNJE, ODMORA, ŠPORTA I IGRE. PERIVOJI SU MJESTA OKUPLJANJA, KONCERATA NA OTVORENOM, ZABAVA, PLESA, ...

27

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA KASNA MODERNA
1950-TE – 1970-TE GODINE

MODERNA DRUGE POLOVICE 20. STOLJEĆA
1950-TE 1960-TE 1970-TE 1980-TE 1990-TE SOCIJALNA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE EKOLOŠKA ULOGA PERIVOJNE ARHITEKTURE VRAĆANJE GRADA PJEŠACIMA BARCELONSKI / PARIŠKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE PERIVOJI KAO ELEMENT URBANOG MARKETINGA I NATJECANJA

OBILJEŽJA PERIVOJNE ARHITEKTURE MODERNISTIČKOG DOBA
URBANISTIČKO-PROSTORNA OBILJEŽJA PEJSAŽNO PLANIRANJE NA RAZINI GRADA – UMJETNO STVOREN OKOLIŠ – GRAD KAO PERIVOJ INTEGRACIJA ZGRADA I PERIVOJA/PEJSAŽA – STANOVANJE U PEJSAŽNIM GAJEVIMA MOGUĆNOSTI ZA REKREACIJU I RELAKSACIJU – ŠPORTSKO-REKREACIJSKI PARKOVI SOCIJALNI, PSIHOLOŠKI I EKOLOŠKI UČINCI – NEGIRANJE PERIVOJA KAO UKRASA GRADA SUNČEVO SVJETLO I POGLEDI KOMPOZICIJSKA OBILJEŽJA – PEJSAŽNI PRISTUP NEGIRANJE POVIJESNIH STILOVA PEJSAŽNOG OBLIKOVANJA – OPONAŠANJE PRIRODE IZBJEGAVANJE OSNE KOMPOZICIJE I MONUMENTALNOSTI – OBLIKOVANA SPONTANOST PEJSAŽNA KOMPOZICIJA – IZBJEGAVA SE GEOMETRIJSKI UZORAK KONCEPTUALNA JEDNOSTAVNOST – MANJE JE VIŠE / LESS IS MORE MONOKROMNI UGOĐAJ - IZUZEĆE CVIJEĆA UPORABA BILJAKA ZBOG BOTANIČKIH SVOJSTAVA – BILJKE KAO SKULPTURE FUNKCIJA I UTILITARNOST – PERIVOJI SU PROSTOR ZA KORIŠTENJE A NE ZA GLEDANJE DIZAJNERSKI PRISTUP MODERNA UMJETNOST – ISHODIŠTE PERIVOJNOG DIZAJNA INTERPRETACIJA PRIRODE - METAFORA I INTUICIJA – LAWRENCE HALPRIN SLIKARSKI PRINCIPI OBLIKOVANJA – PERIVOJ KAO SLIKA – ROBERTO BURLE MARX

PEJSAŽNO PLANIRANJE NA RAZINI GRADA
MODERNISTIČKI GRAD - UMJETNO STVOREN OKOLIŠ – GRAD KAO PERIVOJ
LE CORBUSIER, LA VILLE CONTEMPORAINE, 1922.:

“MODERNO DRUŠTVO NAPUSTILO JE SVOJ PRIRODNI OKOLIŠ. U UMJETNO STVORENOM OKOLIŠU JEDAN OD ZADATAKA JEST I STVARANJE PRIRODNIH UVJETA ZA ŽIVOT. PEJSAŽNI PROSTORI NE PROMATRAJU SE KAO UKRAS GRADA VEĆ KAO VAŽAN PSIHOLOŠKI, SOCIJALNI I EKOLOŠKI/SANITARNI ČINITELJ PLANIRANJA GRADA” UNWIN, 1922.: “DEVETNAESTO STOLJEĆE JE OD GRADOVA STVORILO ŠUME OD KAMENA I OPEKE. DVADESETO ĆE STOLJEĆE MORATI GRAD PROMATRATI KAO PERIVOJ”

INTEGRACIJA ZGRADA I PERIVOJA/PEJSAŽA
STANOVANJE U PEJSAŽNIM GAJEVIMA POSTAVLJANJE ZGRADA U SLOBODNI PEJSAŽ – TAMO GDJE ON NE POSTOJI TREBA GA UMJETNO STVORITI TAKO DA IZGLEDA KAO PRIRODNI. LE CORBUSIER, LA VILLE RADIEUSE, 1931.

28

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

MOGUĆNOSTI ZA REKREACIJU I RELAKSACIJU
ŠPORTSKO-REKREACIJSKI PARKOVI BOS PARK - MODERNISTIČKI PROTOTIP ŠPORTSKO-REKREACIJSKOGA PARKA AMSTERDAM, 1934., AUTOR: ARH. VAN EESTERN

SOCIJALNI, PSIHOLOŠKI I EKOLOŠKI UČINCI
NEGIRANJE PERIVOJA KAO UKRASA GRADA EKOLOŠKI PRISTUP MODERNISTIČKE GRADSKE ZELENE POVRŠINE - MANJE JE VIŠE ILI ZELENE PUSTINJE? GRADSKE ZELENE POVRŠINE - KVANTITATIVNI KRITERIJ - KVADRATNI METRI “ZELENILA” PO STANOVNIKU GRADA

MODERNA UMJETNOST – ISHODIŠTE PERIVOJNOG DIZAJNA
NAČELA MODERNOG POKRETA – KOJI JE REVOLUCIONIRAO IZGLED I PRIRODU SLIKARSTVA, KIPARSTVA I ARHITEKTURE – PRIMJENJIVA SU I U PERIVOJNOJ ARHITEKTURI RACIONALNI PRINCIPI FUNKCIONALNOSTI, JEDNOSTAVNOSTI I APSTRAKTNA PROSTORNIH ODNOSA – PRIMJENJUJU SE I NA PROJEKTIRANJE PERIVOJA PIET MONDRIAN PAUL KLEE: PERIVOJ GEOMETRIJA

ROBERTO BURLE MARX (1909.-1998.)
SLIKAR, KIPAR, DIZAJNER TEKSTILA I NAKITA, SCENOGRAF, PEJSAŽNI ARHITEKT SLIKARSKI PRINCIPI OBLIKOVANJA – PERIVOJ KAO SLIKA PERIVOJ KAO UMJETNIČKO DJELO – MANJE JE DOVOLJNO PERIVOJI - PROSTOR VIZUALNOG DOŽIVLJAJA / PROSTOR UGOĐAJA
ARHITEKTONSKI FAKULTET, RIO DE JANEIRO, 1960. BOTANIČKI VRT, BRAZILIJA VILA BURTON IBIRAPUERA PARQUE, SAO PAOLO SAFRA BANKA, SAO PAOLO PLAZA SALGADO FILHO, RIO DE JANEIRO PARQUE DEL ESTA, CARACAS, VENEZUELA AVENIDA ATLANTICA - COPACABANA, RIO DE JANEIRO, 1970.

ODABRANI PRIMJERI:

LAWRENCE HALPRIN (1916.-2009.)
INTERPRETACIJA PRIRODE - METAFORA I INTUICIJA METAFORA KAO INTERPRETACIJA PRIRODE VODA KAO OSNOVNA TEMA PERIVOJNE ARHITEKTURE TEMELJ PERIVOJNOGA DIZAJNA NE TREBA BITI PRIRODA, VEĆ ČOVJEK SA SVOJIM OSJETILIMA – NE OPONAŠANJE PRIRODE, NEGO ČOVJEKOVA INTUICIJA
PLAZA AUDITORIUM, PORTLAND, OREGON, 1960. LOVEJOY PLAZA, PORTLAND, OREGON, 1961.

ODABRANI PRIMJERI:

29

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PERIVOJNA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA POSTMODERNA I DEKONSTRUKTIVIZAM
1980-TE – 1990-TE GODINE

POSTMODERNA I DEKONSTRUKTIVIZAM
1980-TE GODINE KRITIKA EKOLOŠKOG KONCEPTA PEJSAŽNE ARHITEKTURE PONOVNO ROĐENJE PERIVOJA KAO DIZAJNIRANOG PROSTORA BARCELONSKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE PARIŠKI MODEL PERIVOJNE ARHITEKTURE – LA VILLETTE, CITROËN, BERCY NJEMAČKI MODEL PEJSAŽNE ARHITEKTURE – IBA EMSHER LANDSCAPE PARK 1990-TE GODINE PERIVOJI KAO ČIMBENIK URBANOG MARKETINGA I URBANOG NATJECANJA

EKOLOŠKI PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI
IZVORI IDEJA VRTNOGA GRADA HISTORICISTIČKA VRTLARSKA TRADICIJA URBANIZAM MODERNE METODE EKOLOŠKI I BIOLOŠKI KRITERIJI IZOSTAJANJE DIZAJNA: “DIZAJN JE POSLJEDICA EKOLOGIJE” DOKAZIVANJE DA JE PEJSAŽNA ARHITEKTURA ZNANOST REZULTAT IZOSTANAK PROJEKTIRANJA OZELENJAVANJE: EKOLOŠKO ZELENILO - M2/STANOVNIKU

UMJETNIČKI PRISTUP PEJSAŽNOJ ARHITEKTURI
IZVOR VIŠETISUĆLJETNA TRADICIJA PERIVOJNE UMJETNOSTI: PERIVOJ = UMJETNIČKO DJELO METODE TRAGANJE ZA IDENTITETOM TRAŽENJE SIMBOLIKE I DIZAJNA SHVAĆANJE PERIVOJA KAO UMJETNOSTI REZULTAT PONOVNO ROĐENJE VRTA/PERIVOJA ZANIMANJE ZA PERIVOJNO OBLIKOVANJE POVRATAK PROJEKTIRANJA U PERIVOJNU ARHITEKTURU – ARHITEKTI, SLIKARI, DIZAJNERI

PETER WALKER – 1980-IH GODINA
VIZUALNA/DIZAJNERSKA PREPOZNATLJIVOST PERIVOJNE ARHITEKTURE “PERIVOJNA ARHITEKTURA MORA BITI VIDLJIVA U PROSTORU, A TO PODRAZUMIJEVA VIZUALNO ISTRAŽIVANJE ... “PERIVOJ MOŽETE UČINITI FUNKCIONALNIM I LJUDI ĆE GA KORISTITI, ALI GA NE ĆE VIDJETI … CILJ JE UČINITI PERIVOJ VIDLJIVIM …”

30

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

MARTA SCHWARTZ – 1980-IH GODINA
“INSTANT” PERIVOJI - SPLICE GARDEN, WHITEHEAD INSTITUTE, CAMBRIDGE, BOSTON POP-ART I NOVI VAL U PERIVOJNOJ ARHITEKTURI “OGRANIČENI SMO ONIM ŠTO SMATRAMO PERIVOJNOM ARHITEKTUROM. PEJSAŽNI ARHITEKTI UMRTVILI SU PROFESIJU ZBOG POMANJKANJA IMAGINACIJE I HRABROSTI.”

PARIZ – VELIKI GRADSKI PROJEKTI – 1980-TE GODINE
PROGRAM OBNOVE GRADSKIH ČETVRTI 1983. - FRANCOIS MITTERAND, JACQUES CHIRAC, BERNARD ROCHER STVARANJE NOVIH GRADSKIH ČETVRTI
POBOLJŠANJE STAMBENIH UVJETA U POSTOJEĆIM ČETVRTIMA UREĐENJE POSTOJEĆIH I KREIRANJE NOVIH JAVNIH PROSTORA UREĐENJE POSTOJEĆIH I KREIRANJE NOVIH PERIVOJA OPREMANJE STAMBENIH ČETVRTI JAVNIM SADRŽAJIMA POBOLJŠANJE PROMETNE POVEZANOSTI I UNAPRJEĐENJE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA UVOĐENJE LOKALNIH JEDINICA GRADSKE ADMINISTRACIJE I JAVNIH SLUŽBI

PARC LA VILLETTE, PARC CITROEN, PARC BERCY

PARC DE LA VILLETTE, PARIZ
KRONOLOGIJA NASTAJANJA: 1958. 1964.-1970. 1970. 1976. 1978. 1980. 1983. 1985. 1987. PROJEKT ZA “MODERNIZACIJU” STARIH KLAONICA PRIPREMNI RADOVI ZA URBANU PREOBRAZBU OBUSTAVA RADOVA MEĐUNARODNI NATJEČAJ ZA PREUREĐENJE PODRUČJA LA VILLETTE PRIHVAĆANJE NOVOG PROGRAMA ZA LA VILLETTE: MUZEJ ZNANOSTI, TEHNOLOGIJE I INDUSTRIJE; GRADSKI PERIVOJ; “GRAD” GLAZBE PROJEKT PREUREĐENJA STARIH SKLADIŠTA U MUZEJ NATJEČAJ ZA PARC LA VILLETTE (B.TSCHUMI) NATJEČAJ ZA “GRAD” GLAZBE (C. DE PORTZAMPARC) OTVORENJE PERIVOJA

PARC DE LA VILLETTE, PARIZ
MEĐUNARODNI ARHITEKTONSKI NATJEČAJ: PRVI PUTA JE PROJEKTANT VELIKOGA GRADSKOG PERIVOJA DOBIVEN MEĐUNARODNIM NATJEČAJEM JEDAN OD NAJVEĆIH PERIVOJA PARIZA - 33 HA, 55 HA S MUZEJOM I CENTROM ZA ZNANOST 472 NATJECATELJA IZ 37 ZEMALJA 1. NAGRADA: BERNARD TSCHUMI (ARHITEKT), SAD

PARC DE LA VILLETTE – KULTURNO-TEHNOLOŠKI PERIVOJ
TEMATSKI VRTOVI A. VRT OGLEDALA B. VRT VJETROVA (DJEČJE IGRALIŠTE) C. VRT MAGLE D. VRT SJENICA (ODRINA) E. VRT BAMBUSA F. VRT SPOKOJA G. VRT DJEČJEGA DRUŽENJA H. VRT DJEČJE AKROBACIJE I. VRT OTOKA J. VRT ZMAJA

31

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

PARC DE LA VILLETTE – KULTURNO-TEHNOLOŠKI PERIVOJ
PROGRAM KULTURNIH I ZABAVNIH SADRŽAJA 1. GRAD ZNANOSTI I INDUSTRIJE 2. KUĆA “LA VILLETTE” (INFORMACIJE I IZLOŽBA) 3. PROJEKCIJE 4. PROJEKCIJE (PANORAMSKO PLATNO) 5. “PONEY” KLUB 6. “ZENITH” KONCERTNA DVORANA 7. MEĐUNARODNO KAZALIŠTE 8. IZLOŽBENI PROSTOR 9. VELIKA DVORANA 10. “PARIS-VILLETTE” KAZALIŠTE 11. GRAD GLAZBE (KONCERTNA DVORANA, MUZEJ GLAZBE, KONZERVATORIJ) 12. KRUŽNA LIVADA 13. TROKUTASTA LIVADA 14. ULAZNI TRG 15. GLAZBENI PAVILJON 16. TRG FONTANE S LAVOVIMA 17. BRANA 18. PRISTAN 19. NADKRIVENA ŠETNICA 20. ALEJA

PARC DE LA VILLETTE - PERIVOJ ZA 21. STOLJEĆE
PLAN TOČAKA - LA FOLIES PLAN LINIJA – ŠETNICE: NADKRIVENE, PODIGNUTE, NA TERENU PLAN POVRŠINA

PARC ANDRÉ CITROËN, PARIZ, 1985.-1992.
ARHITEKTI: PATRICK BERGER, LAURENCE FEVEILE, JANINE GALIANO PEJSAŽNI ARHITEKTI: GILLES CLEMENT, JEAN-FRANCOIS JODRY, ALAIN PROVOST POVRŠINA = 13 HA 1. JARDIN BLANC / 2. JARDIN NOIR / 3. STAKLENICI / 4. PERISTIL S FONTANAMA / 5. DVORIŠTE / 6. PERISTIL S BILJKAMA / 7. TEMATSKI VRTOVI / 8. PARTERRE / 9. KANAL I ŠPILJA / 10. DIJAGONALA / 11. VRT MAHOVINE / 12. VODENA BARIJERA / 13. VRT PREOBRAZBI / 14. PORTE DU TERME / 15. VRT POKRETA / 16. VRT STIJENA / 17. VIADUKT

BARCELONSKI MODEL OBNOVE JAVNIH PROSTORA 1980-1990-IH GODINA
URBANA OBNOVA BARCELONE POČINJE NAKON DIKTATURE GENERALA FRANCA 1979. ORIOL BOHIGAS IMENOVAN GRADSKIM VIJEĆNIKOM ZA URBANIZAM CILJ: POKAZATI GRAĐANIMA POBOLJŠANJA U UPRAVLJANJU GRADOM, REVITALIZIRATI POJEDINE ČETVRTI, PRIVUĆI INVESTICIJE - “AKTIVNA GRADSKA POLITIKA” - ULAGANJE U OBNOVU JAVNIH PROSTORA PROGRAM: SVAKA GRADSKA ČETVRT TREBA DOBITI SVOJU “DNEVNU SOBU” 1980-TE 1992. OD 1992.

URBAN DESIGN OFFICES ZA POJEDINE GRADSKE ČETVRTI

NEKOLIKO UREDA KOJI SU KOORDINIRALI IZVEDBU PROSTORA ZA OLIMPIJKE IGRE GRADSKI UREDI KOORDINIRAJU IZVEDBU, PROJEKTIRANJEM SE BAVE PRIVATNI ARHITEKTONSKI/URBANISTIČKI UREDI

32

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

BARCELONSKI MODEL - VRSTE JAVNIH PROSTORA
“KAMENE SOBE” DNEVNA SOBA ZA DIO GRADA, ZA SASTANKE I SLUČAJNE SUSRETE - TRG S “NAMJEŠTAJEM” ŠLJUNČANI TRGOVI NAGLASAK NA PROSTORIMA ZA ODMOR I DJEČJU IGRU URBANE OAZE NOVI PERIVOJI RASPRŠENI PO GRADU - UVIJEK SADRŽE VODU I PROSTOR ZA IGRU DJECE ŠETALIŠTA / PROMENADE MJESTA ZA ODMOR I PREDAH U SREDINI VELIKIH AVENIJA I BULEVARA PJEŠAČKE ULICE ISKLJUČIVO PJEŠAČKI PROSTORI ODABRANI PRIMJERI PARC DE JOAN MIRO, 1985. PARC DE L’ESPANYA INDUSTRIAL, 1985. PARC DEL CLOT, 1988. PARC DE L’ESTACIO DEL NORD, 1992. PLAZA HARRY WALKER, 1999.

IBA EMSCHER LANDSCHAFT PARK, NJEMAČKA, 1989.-1999.
SAVEZNA DRŽAVA SJEVERNA RAJNA-WESTFALIA RUDARSKO-INDUSTRIJSKO PODRUČJE RUHR U NJEMAČKOJ 1960-TE - POČETAK ZATVARANJA RUDNIKA I POČETAK PADA GOSPODARSTVA 1961. - NJEMAČKI KANCELAR WILLY BRANDT: "NEBO IZNAD RUHRA MORA PONOVNO POSTATI PLAVO" IBA = DRŽAVNI PROGRAM ZA GOSPODARSKU, URBANU, ARHITEKTONSKU, SOCIJALNU I KULTURALNU REORGANIZACIJU RUHRSKE REGIJE, ALI I PRIVATNA TVRTKA S OGRANIČENIM DJELOVANJEM, 35 MILIJUNA DM KAPITALA I 30 ZAPOSLENIH(OGRANIČENOG TRAJANJA NA 10 GODINA: "TO GET THINGS GOING AND THEN LEAVE THE STAGE") - PRETVORBA IZ INDUSTRIJSKOG U USLUŽNO GOSPODARSTVO - PODRUČJE OBUHVAĆA 17 GRADOVA U RUHRSKOJ REGIJI - 10 GODINA (1989.-1999.) - 100 POJEDINAČNIH PROJEKATA - 5 MILIJARDI DM (PRIVATNI I JAVNI NOVAC) - PREKO 60 MEĐUNARODNIH NATJEČAJA - OKO 4000 LJUDI UKLJUČENIH U PROJEKT ZA RAZLIKU OD FRANCUSKIH DRŽAVNIH PROJEKATA OVDJE JE VRLO MALI UDJEL DRŽAVNOG NOVCA

IBA EMSCHER LANDSCHAFT PARK
CILJEVI – URBANA I SOCIJALNA OBNOVA - REKONSTRUIRATI KRAJOLIK OŠTEĆEN INTENZIVNOM INDUSTRIJALIZACIJOM DA BI SE STVORILE NOVE MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ REGIJE EMSCHER – PRENAMJENA PODRUČJA U PEJSAŽNE POVRŠINE - OČUVANJE PREOSTALOG NEIZGRAĐENOG PROSTORA - METODOLOGIJA: ZAHVATI NA ODABRANE TOČKE KOJE ONDA POSTAJU ŽARIŠTA NOVOG RAZVOJA (POPUT AKUPUNKTURE) - NE SAMO FIZIČKA PROMJENA KRAJOLIKA, VEĆ POTICANJE STRUKTURALNIH PROMJENA ŠIREG PODRUČJA REGIJE - KONTINUIRANI KRAJOLIK/PARK NAČINJEN LJUDSKOM RUKOM - 75 X 15 KM PEJSAŽNI PARK, KONURBACIJA OD 5 MILIJUNA STANOVNIKA - POVEZIVANJE RAZMRVLJENIH NEIZGRAĐENIH PROSTORA - SVE UJEDINJENO PUTOVIMA I BICIKLISTIČKIM STAZAMA, UZ OSIGURANJE OZNAKA, PARKIRALIŠTA I SL. - REGIONALNI I LOKALNI POJEDINAČNI DUGOROČNI PROJEKTI - 16 GOSPODARSKIH LOKACIJA NA UKUPNOJ POVRŠINI OD 500 HA - "RAD U PARKU"

33

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

LITERATURA ZA ISPIT

OBVEZNA LITERATURA ZA ISPIT 1. PERIVOJNA ARHITEKTURA - PREDAVANJA KOLEGIJA, digitalna skriptarnica Šumarskoga fakulteta 2. POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA, 2010. 3. Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana; Obad Šćitaroci, Mladen (2004.) GRADSKI PERIVOJI HRVATSKE U 19. STOLJEĆU – JAVNA PERIVOJNA ARHITEKTURA HRVATSKIH GRADOVA U EUROPSKOM KONTEKSTU, Zagreb: «Šćitaroci» i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 95397121-3-0 4. Obad Šćitaroci, Mladen (1997.) VRTOVI, PERIVOJI I PARKOVI, Tehnička enciklopedija, sv. 13, str. 566-577, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža DOPUNSKA LITERATURA ZA ISPIT 5. Jellicoe, Geoffrey and Susan (1987.) THE LANDSCAPE OF MAN, London: Thames and Hudson 6. Knežević, Snješka (1996.) Zagrebačka zelena potkova, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 953-060-524-2 7. Maruševski, Olga. Jurković, Sonja (1992.) MAKSIMIR, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 86-0300523-0 8. Obad Šćitaroci, Mladen (1991., 1993., 2005.) DVORCI I PERIVOJI HRVATSKOGA ZAGORJA, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 953-0-60525-0 9. Obad Šćitaroci, Mladen (1992.) HRVATSKA PARKOVNA BAŠTINA - ZAŠTITA I OBNOVA, Zagreb: Školska knjiga, ISBN 86-03-00085-9 10. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (1998.) DVORCI I PERIVOJI U SLAVONIJI – OD ZAGREBA DO ILOKA, Zagreb: «Šćitaroci», ISBN 953-97121-0-6 11. Obad Šćitaroci, Mladen; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana (2003.) VRBANIĆEV PERIVOJ U KARLOVCU – STUDIJA ZAŠTITE I OBNOVE PERIVOJA, Zagreb: «Šćitaroci» i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ISBN 953-97121-2-2 12. Ogrin, Dušan (1993.) THE WORLD HERITAGE OF GARDENS, London: Thames and Hudson (slovenski prijevod: SVETOVNA DEDIŠČINA VRTNE UMETNOSTI, Ljubljana: EWO Ltd.) 13. ČASOPISI (izbor): TOPOS, LANDSCAPE ARCHITECTURE, GARTEN+LANDSCHAFT 14. INTERNET (izbor): * Virtual Landscape Gallery: 1100 european parks and gardens - www.vilar.com * European Landscape Architecture News - www.elanews.com * René Pechere Virtual Library, Multimedia Garden Library - www.bvrp.net * GA-LA-NET: Das Fachforum für Landschaftsarchitektur und Garten-und Landschaftsbau, www.ga-la-net.de * Project for Public Spaces - www.pps.org

Navedena literatura nalazi se u Studijskom arhivu Arhitektonskog fakulteta, Kačićeva 26, 5. kat, te u knjižnici Šumarskoga fakulteta
(E-mail: studijski.arhiv@arhitekt.hr, radno vrijeme: 11:00-16:00 sati, tel. 4639-107)

34

PROF.DR.SC. MLADEN OBAD ŠĆITAROCI POVIJEST PERIVOJNE ARHITEKTURE - SAŽETCI PREDAVANJA – 2010./2011.

TLOCRTI PERIVOJA KOJE TREBA ZNATI NARISATI NA PISANOM I USMENOM ISPITU

VRTOVI I PERIVOJI ANTIKE I SREDNJEGA VIJEKA Edenski vrt, Chahar bagh / Peristilni vrt rimske kuće / Hadrijanova vila / Klaustarski vrt / Shema srednjovjekovnoga vrta ISLAMSKI PERIVOJI Taj-Mahal / Shalamar bagh / Alhambra – dvorište mirte, dvorište lavova / Generalife – dvorište kanala, dvorište čempresa RENESANSNI PERIVOJI Botanički vrt u Padovi / Cortile di Belvedere / Villa Madama / Palazzo Farnese / Villa Lante / Villa D'Este / Villa Aldobrandini / Giardino di Boboli / Trsteno / Sorkočevićev ljetnikovac Rijeka Dubrovačka BAROJNI PERIVOJI Vaux-le-Vicomte / Versailles / Bulonjska šuma ENGLESKI PEJSAŽNI PERIVOJI 18. STOLJEĆA Rousham / Stourhead / Petworth JAVNI GRADSKI PERIVOJI 19. STOLJEĆA Regent's Park / Sefton Park / Avenue des Champs Elysées / Ringstrasse / Maksimir / Lenucijeva perivojna potkova KINESKI I JAPANSKI PERIVOJI Zhuo Zheng Yuan / Ryoan-ji / Katsura PERIVOJI 20. STOLJEĆA Secesijski vrt-perivoj / Güell Park / Boss Park / Roberto Burle Marx - primjer po izboru / La Villette / Parc André Citroën

35