You are on page 1of 162

Naslov originala Pierre Montet

Membre de L'Institut

LA VIE QUOTIDIENNE EN EGYPTE AU TEMPS DES RAMSES

PIERRE MONTET

*
© Librairie 1946. Hacbette,

EGIPAT u doba Ramzesa

Sa francuskog preveo ŽELJKO KLAIĆ

naprij

UVOD

Stari su Egipćani imali daleko veće zahtjeve za bogove i pokojnike nego za sebe same. Kad su podizali nov »dvo-rac milijuna godina« ili zapadno od Tebe gradili svoje »domove vječnosti«, odlazili su u daleke krajeve da uz velike troškove i napore nabave kamen, kovine i kvalitetno drvo. Ništa im nije bilo dovoljno lijepo i dovoljno trajno. A sami su živjeli u kućama od nepečene opeke, u kojima su slikarijama dočaravali kamen i kovinu. Hramovi i grobnice odoljeli su, dakle, zubu vremena bolje nego gradovi, tako da u našim zbirkama imamo mnogo više sarkofaga, stela, kraljevskih i božjih kipova nego predmeta izrađenih za svakodnevnu upotrebu, više obrednih dokumenata i mrtvačkih knjiga nego memoara i romana. Je li u takvim okolnostima moguće opisati svakodnevni život faraonovih podanika, a da se pri tom ne zadržimo samo na površnim zapažanjima ili djetinjastim ocjenama 1 grčkih i rimskih povjesničara? Današnji čovjek gotovo da zamišlja kako su se stari Egipćani rađali već uvijeni u trake. Kad je prevodio prve staroegipatske ljubavne pjesme, Gaston Mas-pero je napisao da malo tko može zamisliti drvenoga Egipćanina kako zaljubljen do ušiju kleči pred svojom odabranicom. U stvari, život uz obale Nila bio je tako ugodan da su Egipćani bili puni i prepuni zahvalnosti prema bogovima, gospodarima sviju stvari. I zato su svim silama nastojali čak i u grobu uživati u blagodatima ovoga svijeta.
1

Na primjer Juvenal, Satira XV, Herodot, II, 35.

Vjerovati su da će to postići uresivši stijene grobnica reljefima i slikama koji prikazuju osobu što počiva u sarkofagu kako provodi život na svome imanju sa ženom i djecom, bliskim rođacima, slugama i čitavom vojskom obrtnika i poljodjelaca. 2 Obilazi svoj posjed pješice ili u čamcu. Udobno zavaljen u naslonjaču može uživati pro-matrajući sve što mu se odvija pred očima. Može se i sam prihvatiti posla, ukrcati se u čamac, gađati hitalom, tj. bumerangom, ptice koje se gnijezde u cvatnim krunama papirusa, loviti ostima ribe dugačke gotovo poput čovjeka, vrebati na divlje patke i davati znak lovcima, strijeljati orikse i gazele. Svi koji su mu bliski nastoje prisustvovati njegovoj toaleti. Maniker mu njeguje ruke, pediker noge, ekonom mu podnosi izvještaj, a strogi stražari dovode preda nj neposlušne sluge. Glazbenici i plesačice spremaju se da mu ugode uhu i oku. U vrućim podnevnim satima rado će se sa suprugom pozabaviti igrama koje podsjećaju na naš šah ili na »čovječe, ne ljuti se«. Da bi potpuno udovoljio naručiočevim željama, umjetnik nije smio izostaviti nijedno zanimanje. Stanovnici močvarnih područja bavili su se u prvom redu lovom i ribolovom. Od papirusa su dobivali ne samo građu za kolibe, nego i za lake čamce, kojima je bilo tako lako goniti kroz močvarno bilje krokodila i vodenoga konja, privlačiti se gušticima u kojima su ptice imale svoje carstvo i obilaziti područja bogata ribom. Prije polaska lovci su provjeravali čamce, što je bila prigoda da odmjere snagu i spretnost. Ovjenčavši se cvijećem i oboružavši se dugačkim čakijama, prevaljivali su jedan drugoga u vodu psujući se u šali. Pošto su se izmireni vratili u selo, popravljali su oruđe i krpali mreže, konzervirali ribu i uzgajali živad. Ratar je sijao i orao, čupao lan, žeo i vezao snopove, koje su u selo zatim nosili magarci. Snopove je slagao po tlu da ih gaze volovi, magarci, a po potrebi i ovce. Zatim je odvajao zrnje od slame. Dok su jedni slagali stogove, drugi su mjerili žito i nosili ga u ambare. Tek što su ti poslovi dogotovljeni, već je sazrelo grožđe. Trebalo je poći u berbu, tiještiti grozdove, puniti i pečatiti ogromne amfore.

Kroz cijelu godinu mlinari su drobili i mljeli žito, snabdijevajući brašnom pivare i pekare. Obrtnici su obrađivali ilovaču, kamen, drvo i kovine. Kako je drva bilo malo, ratarske, vinogradarske, pivarske, pekarske i kuharske potrepštine pravile su se od pečene gline. Bolje posuđe klesalo se od kamena. Upotrebljavao se ponajviše granit, škriljevac, alabastar i razni kršnici. Mali pehari pravili su se od kristalnih stijena. Stari su Egipćani veoma voljeli nakit. Iz zlatarskih radionica izlazile su ogrlice, narukvice, prstenje, dijademi, naprsnici i amajlije. Ti lijepi mali predmeti držali su se u kovčežićima. Mlade su ih ukućanke vadile iz skrovišta i kitile se u osobitim prilikama. Kipari su u alabastru, granitu, ebanovini ili drvu bagrema klesali i rezbarili lik gospodara kako stoji ili sjedi sam ili u krugu obitelji. Stolar je pravio ormare i škrinje, krevete, naslonjače i razne štapove. Tesari su rezali drvo, gradili barke, teglenice i brodove kojima se moglo putovati čitavim Egiptom, sabirati ljetinu i odlaziti na hodočašće u Abid, Pe ili Dep. Kao što kaže brodolomac kojega je more izbacilo na Otok dobre zmije, nije bilo čega nije bilo. Na tim slikarijama nedostaju jedino detalji koji bi ukazivali na zanimanje kojim se pokojnik osobno bavio za života. Radilo se o vojniku od zanata, o dvoraninu, brijaču, liječniku, graditelju ili prvome ministru, uvijek ćemo naići na iste prizore. Samo, negdje ih ima više, a negdje manje. Hijeroglifski natpisi oko njih ili u prazninama između likova opisuju poslove gotovo identičnim terminima i reproduciraju iste razgovore, iste riječi i iste pjesme. Tekstovi i slike proistječu iz zajedničkog izvora. Postojao je, dakle, jedinstven repertoar koji su primjenjivali majstori zaduženi za ukrašavanje grobnica. Svaki je iz njega uzimao i po vlastitom ukusu raspoređivao ono što mu je odgovaralo. Po svemu sudeći, taj je repertoar bio ustaljen već u počecima IV. dinastije. Kroz čitavu Staru državu obogaćivali su ga maštoviti i duhoviti umjetnici. Neki je namjernik, na primjer, ulučio priliku kada nema gazde i muze mu kravu. Spretan je majmun uhvatio slugu koji je upravo pružio ruku prema košarici punoj smokava. Ženka vodenog konja svakoga časa treba da se okoti; krokodil strpljivo čeka da se mladunče pojavi i da ga proguta u jednom zalogaju. Neki dječarac daje ocu komadić užeta ne duži od pedlja da priveže čamac uz obalu. Mogli bismo tako nabrajati unedogled. Umjetnicima je ipak uvijek na umu bio krajnj i cilj, to jest da prikažu život i rad na velikom imanju.

6

7

Sve više mjesta dobivaju i pogrebne svečanosti. svoj kip visok trinaest lakata. Ono što je učinio ostvarilo se s privolom i nerijetko uz pomoć samoga boga. Prvi je korak učinjen. Prizorima iz staroga repertoara pridodaju se otad događaji značajni za vrijeme u kojemu je dotična ličnost živjela. jer se u toku čitavoga tisućljeća ipak mnogo toga promijenilo. El-Beršehu. nedaleko od njegova prebivališta. Sada se prikazivao kao u slikovnici. postolja i dovratnici puni su osoba i hijeroglifa. izabrao izuzetan pothvat. Bila je to samo uobičajena epizoda posmrtnoga kulta. kada su faraoni već bili prenijeli prijestolnicu u Tebu. jer su sve plohe iskorištene za klesanje natpisa i likova. Zbog njih nije bilo potrebno podići na noge sve sposobno stanovništvo čitave oblasti. nalozima i pjesmama. isto kao i unutrašnji i vanjski zidovi. Dovodili su pred Njegovo Veličanstvo strane dostojanstvenike. također ga je primijenio. no ovi su u naravnoj veličini i namijenjeni su samoj grobnici. uskim i stjenovitim putom vukle na stotine što starih. Podsjećanje na slavne trenutke nečije vladavine predstavljalo je. no nešto preudešeni u skladu s novim ukusom. No. kojima dotle nema ni traga. Kraljevski lov i izlasci boga usred zadivljene gomile upotpunit će tu zbirku slika. Libiju i Nubiju. Umjetnik koji je početkom ptolemejskog razdoblja ukrasio veličajni spomenik u obliku hrama gdje počiva dostojanstvenik iz drevnoga grada osmoro bogova Petoziris. Ratnici uvježbavaju bojne vještine i podsjedaju utvrde. Nekoliko stoljeća kasnije. još je uvijek u upotrebi. izrekama. svećenik Tota i drugih božanstava. Vidimo im pojedine faze. te su kao dokaz poštenih namjera na dar donijeli gazelu i divokozu koje su uhvatili u pustinji. Sirijce ili Crnce. Prvi ministar poput Rekhmarea. samu sahranu. Kada je dovršeni kip mogao izaći iz radionice. onima iz kasnoga doba. koji bi trebalo da bude dokazom njegova bogatstva i visokog položaja na kraljevom dvoru. 8 9 . u grobnicama Stare države nalazimo još takvih prizora prijevoza kipo-va. Glavne grede. Tebi i Asuanu. ratni pohodi na Siriju. u starija vremena hram je osim u vjerske svrhe podizan i kao spomenik u slavu faraonovu. ili koji su dolazili moliti za životni dah. No. Doduše. Zatim povijesne scene. odakle se pobjednik vrača noseći plijen i goneći pred sobom zarobljenike koji će postati robovi hrama. kao što su pravljenje posmrtnoga namještaja. da bi zadivio posjetioce svoje grobnice. pobožni osjećaji. U najiskićenijim hramovima. Namjesnik Zečeve oblasti nije imao prilike primati poslanike iz tako dalekih krajeva. Ubirali su poreze. Hramovi su velike kamene knjige. koji su željeli biti »u vodama faraonovim«.Taj repertoar nije nikada bio iznevjeren. Ponajprije su tu prizori iz starinskog repertoara. što mladih ljudi u četiri reda. No. Osobito se vodi računa o tome da se istakne što je sve faraon poduzeo da uljepša svetište i da ugodi bogovima. ili kraljevski sin iz Kuša poput Huja imali su udjela u značajnim događajima. za života knez petorice. Meiru. koje su utoliko zanimljivije što su protumačene popratnim tekstovima. Krećane. borbe i pustinja zauzimaju mnogo više mjesta nego prije. dijelili pravdu. također počinju nadahnjivati mnogobrojne slike. Napokon. bio je privezan na saonice. Nekada se pokojnikov životopis klesao u pismenima na zidove grobnice. Ta se scena u Khnumhotepovoj grobnici nalazi između prizora lova i mimohoda stada3. Do hrama su ga teškim. Tutihotep je. koji bi mogao ispuniti kakvo prostrano skladište. i način da se ukaže štovanje bogovima. Beduini iz Arabije stupili su pred namjesnika Oriksova noma da bi u zamjenu za neki zeleni prašak dobili žita. pa svrstavanje žalobne povorke. dakle. prelazak preko Nila. ti grobovi ne predstavljaju vječito i jednolično ponavljanje dekorativnih motiva koji su zamišljeni i dovedeni do savršenstva još u vrijeme gradnje piramida. narikače i posljednji oproštaj. te da se ovjekovječe ekspedicije u zemlju tamjana. nadzirali radove i obučavali vojsku. natjecanja. dok su ih sa strane povicima i pljeskom bodrili čitavi špaliri radoznalaca 4. U Novoj državi ukrasne teme u grobnicama uglednika mogu se svrstati u tri grupe. On je naručio od kipara koji su imali radionice u blizini rudnika alabastra kod Hat-nuba. Osnovne njego-ve motive nalazimo u grobnicama Stare države u Beni-Hasanu. Zato su prizori iz faraonova života isprepleteni s vjerskim motivima. prvi Amonov prorok poput Menkheperrea. slike i tekstovi odnose se isključivo na bogoštovlje. stupovi. U Beni-Hasanu igre. Faraon je sin božji.

. No. gradnje Labirinta. luksorski pilon. kao i ptolemejsko razdoblje.e. 3 vol. vjera i tehnika nisu ostajali ukočeni jednom za svagda. mnogo su toga podigli u samoj Tebi. Međutim. raznovrsnih predmeta. Tanis. kolebali smo se između doba velikih piramida. XIX. Tada su prvi put na Horovo prijestolje zasjeli ljudi iz Delte. Svako je od tih razdoblja privlačno na svoj način. koje nam se činilo da najbolje odgovara postavljenom zadatku. običaji. Pošto smo eliminirali dva međudoba.e. i njegovih nasljednika gradu sa stotinu vrata. U njima smo otkrili i mnogo drugih. što je već i samo po sebi dostatno. Vojske mu odnose sjajne pobjede. Nakon ozbiljne krize novi su mu gospodari donijeli za stanovito vrijeme vjerski mir. koliko građevina prošireno ili podignuto sve od Nubije pa do Pi-Ramzesa! 11 10 . Uostalom. Međutim.Opisivanje svakodnevnog života u starom Egiptu spada. godine pr. Montet. iako na žalost ne poznajemo sve njegove vidove. 5 vremena.e. nije rijetkost da su neke ruke s pijetetom u grobnicu položile predmete koje je pokojnik nosio ili rabio u životu. Njegove se zapovijedi nisu mijenjale. Nil koji donosi život na njegove obale strog je gospodar. Stari su Egipćani pod tim podrazumijevali da je napokon jedna obitelj sa mnogo potomaka prekinula borbe oko nasljeđa i da je donijela sa sobom stanovite promjene. Mnogo Egipćana živi u inozemstvu. Ramsesi su bili veliki graditelji. I dalje mjesece u godini označuju nazivima koji su ušli u upotrebu tek mnogo kasnije. slavnih Tutmozisovih i Amenhotepovih Carter. sarkofage i kultne predmete. koje više i ne spada isključivo u djelokrug egiptologa. jer je ubio vlastitog brata. slike. pr. Autori ponekad neke nejasnoće u starim tekstovima pokušavaju razjasniti pomoću navoda iz Diodora i Plutarha. dinastije i XX. kipove. Ta su dva stoljeća obilježena sjajnim vladavinama Setija I. To je doba dosta kratko. Stvari su se u faraonskom Egiptu možda mijenjale sporije nego u drugim civilizacijama. kao i obiteljske uspomene. Egipat već za sobom ima dugačku prošlost. Hiksi su bili razorili sve pred sobom. Ramasej i Medinet Habu s ostalim građevinama predstavljaju doprinos Ramsesa I. The tomb o f Tut-Ankh-Amun. Sudjeluje u životu drugih naroda više nego ikada dotad.n. pogl. a još je više stranaca nastanjeno u Egiptu.n.n. Da i sami ne bismo upali u takvu zamku. Podzemna dvorana u Karnaku. izabrali smo napokon vrijeme Setija i Ramsesa. U njoj se javlja već gotovo sve ono veliko i originalno što je stvorio Egipat. prijelaznog razdoblja sunčane ploče sa zrakama što se završavaju rukama. obnovom rađanja. ako već ne i iz Jambliha. I u novijim djelima nalazimo tekstove iz raznih razdoblja bez ikakva kronološkog reda. čiji su preci već preko četiri stotine godina služili boga Seta. koju ne može zanijekati nijedan egiptolog. i Ramsesa III. institucije. Na taj se način uvriježilo mišljenje da se Egipat nije nimalo mijenjao kroz čitavu svoju dugotrajnu povijest. dugotrajnu dekadenciju koja je uslijedila nakon rata Nečistih i saitski preporod. Spomenici nam nisu sačuvati samo reljefe. novom obnovom rađanja. valjalo nam je ponajprije izabrati pogodno razdoblje. koji će se pomutiti tek negdje prije 1100. u pothvate koji se mogu osvariti. Naravno. Doduše. Ramsesa II. Tebanski kraljevi nisu priveli kraju obnovu porušenih spomenika. bilo bi nam draže da se umjesto Tutankhamonovog ili Psusenesovog posmrtnog namještaja 5 sačuvalo pokućstvo iz neke Ramsesove palače. stele. Završava se god 1100. Pariz. 1942. VII. mrtvačeve su potrebe u svemu slijedile potrebe živih. London. ili su odrastali u nomima Srednjeg Egipta između Koptosa i Fajuma. Počinje 1320. za vrijeme kojega se Egipat zaista suviše posvećivao balzamiranju svetih životinja i prepisivanju starodrevnih tekstova. Jasno je da ne možemo bez čvrstih kriterija crpiti iz dokumentacije koja se proteže na više od tri tisuće godina. Dotad su gospodari obiju zemalja bili Memfišani ili Tebanci. dakle. pr. no nakon vjerskog raskola valjalo je i te kako prionuti da se nastavi njihov rad. dinastije. Koliko li je gradova osnovano. koga je bio zao glas. 1923—1933. koja joj je prirodan nastavak. Nisu zanemarili nijedan djelić ogromnoga kraljevstva. Stara država predstavlja mladost Egipta. U praksi se često zanemaruje ova istina. kojom se Egipat zauvijek oprostio od Ramsesovih potomaka i njihova boga6.

sl. nego je nanijelo i prilično štete tražeći vrijedne antikvitete. a širok trista i pedeset metara. Kroz bedem 1 Plan u Petrie. imamo pravo vjerovati da su se barem u tome Egipćani ramesidske epohe ponašali poput svojih predaka i potomaka. popisa radova i poslenika. Služili smo se. i 14. ugovora. 12 . jedan za bogate. Stariji od ta dva grada je Hotep-Sanusrit.Ti spomenici. Kahun and Gurob. jer mjesno stanovništvo ne samo što je nastavilo iskorištavati ostatke građevina. Hram se nalazi izvan zidina.n. 14. Možemo opisati u stvari samo dva grada. međutim. Posjedujemo osim toga i veoma mnogo papirusa iz 13. zapisnika i iznad svega političku opuruku Ramsesa III. a osobito onih upravo iz toga doba. Drugi je Akhetaton. dakle. romana. da se nismo poslužili i starijim ili kasnijim dokumentima. rasprava. svim izvorima svaki put kada smo smatrali da pri tome sliku o svakodnevnom životu u Egiptu Ramsesova doba nećemo prošarati patvorenim bojama. Opirući se tendenciji prema kojoj mnoga djela gledaju na stari Egipat kao na jedinstven blok triju tisućuljeća i primjenjuju ono što je utvrđeno za sa-mo jedno doba na čitavu faraonsku civilizaciju. uzimajući iz njih kamene blokove. sagrađen je tako da na malom prostoru može živjeti mnogo stanovnika1. te grobnice kraljeva i kraljica. dug četiristo. kada su se znanstvenici koje je doveo Napoleon Bonaparte počeli baviti ozbiljnijim istra-živanjima. Bili su osnovani po kraljevskom nalogu i nedugo zatim isto tako naglo napušteni. To su izvori koje smo neprestano imali pod rukom pri pisanju ove knjige. koji je u Fajumu osnovao Sanusrit II. pronašli su i nešto sačuvanijih ruševina. Neće biti zgorega da pogledamo pobliže ta dva naselja prije nego pokušamo opisati ramesidske gradove. jer su staroegipatski gradovi i palače bili građeni od nepečene opeke. Illahun. Mnogo je toga uništeno i u novije doba. nismo gu-bili iz vida činjenicu da su ipak mnogi običaji. pošto je ovaj raskinuo s bogom Amonom.e. Sanusritov utvrđeni grad. sabranih pisama. prijestolnica Amenhotepa II. To ne znači. Širok bedem dijeli naselje na dva dijela. Tome se ne treba čuditi. mnoge in-stitucije i mnoga vjerovanja bili u starom Egiptu čvrsto ukorijenjeni. stoljeća pr. a bio je nastanjen jedva jedno stoljeće. Amenhotepovi nasljednici stolovali su u njemu do dana kada je Tutankhamon preselio dvor u Tebu. Kada se neki klasični autor slaže s kakvim memfiskim reljefom. Međutim. pružaju nam obilatu dokumentaciju. drugi za siromašne. PRVO POGLAVLJE NASELJA I — GRADOVI Faraonski su gradovi danas tek pješčani brežuljci puni glinenih krhotina i sitnih ostataka. koje poznajemo zato što im je vijek bio kratak.

Jedan takav vrt prikazao je na zidu Dvorane ljetopisa Tutmozis III. ovitak 3 14 15 . neopisiva zbrka. Robichon i Varille. koje neki prevode kao »harem«. umjesto da kao u Hotep-Sanusritu budu smještene u posebnoj gradskoj četvrti. obloženim broncom i ukrašenim zlatnim inkrustacijama. naprotiv. i sirotinjske potleušice.4 Između dvaju bedema. 112. koju su Grci nazivali gradom sa stotinu vrata. od kojih je svaki okružen kućama i trgovinama unutar zidina koji omeđuju prostor često dug četristo. Ramses III. kakva je bila ogromna većina . uzduž aleje sfinga i na obali rijeke. Amonova su stada pasla po perivojima. zvao se još Onkh-taui. trgovine i skladišta. Preko puta Karnaka i Luksora. koje su arheolozi pripisali pojedinim članovima vladarske obitelji. zvao se od Amenhotepa dalje Amonov Opet. oko kojega se nalaze hram. 30. koje vode na obalu. kao i četvrta gornjoegipatska župa (nom). koju su u Memfisu štovali kao gospu od sikomore. a širok trista metara. Slično je bilo i s Tebom. iskopao ribnjak i posadio drveće. prvi ministri i visoki službenici nisu daleko zaostajali u sličnim nastojanjima. tako da im pročelje gleda na ulicu. je sadio stabla gdje god je stigao. Ogroman skup spomenika. nanizale su se državne građevine i palače. no u početku su označivali ili kraljevski dvor i pripadne zgrade. povezivala ga je aleja obrubljena sfingama. Ove su građevine otprilike pedeset puta veće od sirotinjskih nastambi. Na primjer. na groblje i u kamenolom alabastra. »stalna je ljepota« kralja ili boga. upravna zgrada i trgovine. pa možda s pravom zaključujemo da se kroz njih danju i noću slobodno ulazilo i izlazilo. Wr. Stambene zgrade i ulice zauzimaju čitav prostor. »život obiju zemalja«. Kraljice. II. Topographical bibliography. Najprije se zvala Iat. 5 Opći plan Karnaka. Svi se ti nazivi mogu odnositi na cijelo naselje. skutrile među tim sjajnim zdanjima. Akhenatonova je rezidencija bila raskošan grad. pa i veći.prolazi ulica široka devet metara. 5 Topographical bibliography. Harkhuf. U središnjoj četvrti smješten je službeni dvor. razvio se grad po imenu Tjame. iako su stari Egipćani oduvijek voljeli zelenilo. kao. kroz koje su vodila monumentalna kamena vrata s krilima od libanonske jelovine. Ali. 98. Što se tiče mirnodopskih vremena. pripovijeda kako je sagradio kuću. U slučaju opasnosti vrata su se zatvarala. Svaki je vladar želio imati vlastiti dvor. vjerojatno su se skromnije kuće. Grad je bio napušten tako naglo da nije bilo vremena da se izmijeni ono što su sagradili njegovi prvotni stanovnici. kojoj je bila središtem. Hot-kaptah. Na privatnim posjedima i na gradskom zemljištu osta vljeni su široki prostori za sadnju drveća i uređenje vrtova. Kuće se oslanjaju jedna o drugu začeljem. »dvorac dvostrukog Ptaha« i Nehet. koji ga je bio zasadio biljem i drvećem uvezenim iz Sirije.. 31. II. Bogatašku četvrt presijecaju prostrane ulice koje vode do dvora i do palača visokih činovnika. polukružnom prostoru između Nila i planine. kojih danas više nema. Naprotiv. u ovome gradu nije bilo predviđeno ništa za šetnju ili za užitak oku. »sikomora«. južnim Opetom. ne spominje zatvaranje vrata. En Egypte. Kako se grad neprestano povećavao pod vladavinom triju dinastija. a neki kao »svetište« ili »dvorac«. kraljevići. koji je zapravo niz golemih spomenika. ili hram boginje Hator. Men--Nefer. 2 Smješten je na širokom. Sobe su im i hodnici neobično tijesni. U gradovima s dugom prošlošću. koji se u današnje vrijeme zove po selu Karnaku. ili hram zaštitnika grada Ptaha. 3 Sa hramom u Luksoru. istraživač koji je za svoga malog vladara doveo iz Nubije patuljastoga plesača. Široka glavna ulica vodi paralelno s rijekom sa kraja na kraj grada i presijeca druge ulice. nijedan tekst koji poznajemo. Radnici sa groblja i iz kamenoloma smješteni su zasebno u selo okruženo zidom. koju pod pravim kutom sijeku mnogobrojne uličice. vladala je. od kojega su Grci napravili Memfis. Dobar dio prostora između hrama i zidina zauzimale su stambene zgrade. Oči su se mogle odmarati na zelenilu vrtova i voćnjaka. a neka otmjena žena koja je živjela u Sanusritovo vrijeme govori na svome nadgrobnom spomeniku kako je veoma voljela drveće. U ulicama se smjenjuju skromne kuće s raskošnim palačama. Za Nove države uobičajilo se ime Opet. Piankhi pripovi-jeda da su se pred njim zatvarala vrata gradova. na zapadnoj obali Nila. Oba su Opeta bila obzidana bedemima od nepečene cigle. Atl. II. 4 2.

Sviđala mu se njezina ugodna klima. ni po spomenicima. u Medinet-Habuu. terasasti hram kraljice Hatšepsut. Pošto su ih pokorili Hiksi i zanemarili vladari XVIII. kolijevka njegove porodice. Međutim. Unutar je pak vladala vedra mješavina arhitektonskih divota.6 Posjetilac je čamcem stizao do dvostrukog stubišta. naime. naravno. Tako je izgledao Ramasej. iza kojih se nalazila građevina s otvorom tek toliko širokim da propusti jedna kola. redovi robova noseći zavežljaje na glavama ili na ramenima. dižući graju i prašinu. Palača i harem nalazili su se podalje. Nekada su ukrašavali pročelje veličanstvenoga hrama. Libijaca. obnovili su ih. izlažući pogledima izvana jedino vrhove obeliska. Sastojala su se od dviju pobočnih kula na razmaku od šest metara. Ta je oblast bila. Kroz ovaj su vodila utvrđena vrata. dok su đaci i šegrti odlazili po svoj obrok znanja i batina. zatim. zatim je pored dviju stražarnica prolazio kroz vrata u dosta niskom kamenom zidu s nazubljenim kruništem. vojnici. Sve što je u Egiptu bilo najot-mjenije. Spomenik Ramsesu III. još dalje prema sjeveru. uz. Ovdje je kipar prikazao Ramsesa kako miluje bradu Ijepuškaste Egipćanke. spomenik Setiju I. dok ga poslužuju najbliži miljenici. koji su se.7 Gradovi u Delti nisu zaostajali za onima u Gornjem Egiptu ni po sjaju. pune mnogobrojnog stanovništva i golemih količina trgo-vačke robe. iza kojega se dizao velik bedem od sirovih opeka. 7 Vidi npr. Kolosi su odoljeli razornom utjecaju vremena. Mora da se namjernik osjećao dosta nelagodno među tim zidinama. slična sirijskome migdolu (utvrđenoj kuli). neuglednih zdanja. u kojemu je cvala prastara. U vjetrovitoj nizini uz obalu tanitskog rukavca nalazio se stari svećenički grad sa svetištem boga Seta. unutrašnja dvorišta i zgrade. pjesma i glazba. Wr. Drugdje su isto tako kolosalni kipovi doživjeli sudbinu tih ostataka. Većina tih obzidanih naselja stradala je od zuba vremena i od ljudske bezobzirnosti. Hiksima je služio kao prijestolnica. povorku prikazanu u hramovima Medinet Habua i Abida (Medinet Habu. koji je zatvarao hram. stupova i divovskih kipova. 184—190). zidari i obrtnici. sjajne pratnje. posjetilac se našao u prostranom dvorištu omeđenom na kraju trećim zidom. no nisu podignuti da se koče na osami. Vanjski im je izgled bio krajnje neprivlačan. Kako su izgledali ti zatvoreni gradovi u vrijeme svoga postanka osobito se dobro može naslutiti u MedinetHabuu. to je bilo tek sklonište u slučaju pobune. raspoređivali po radionicama. Nad vratima su obično boravili samo stražari. jurili su s vremena na vrijeme kroz aleje i dvorišta. kraljevići i kraljevne. Tako je izgledao dvorac Ramsesa. dinastije. vodena prostranstva i vinogradi iz kojih se dobivalo vino slađe od meda. Crnaca i Nubijaca. jedini još predstavljaju. pozlaćenih palača i sivih. Ti zemljani bedemi široki su u podnožju oko petnaest. Arapa. Atl. Takvo je bilo i dvadeset ili trideset kraljevskih gradova na lijevoj obali. proširili i uljepšali Ramsesovići. Memnonovi kolosi nalaze se usred žitnih polja. je volio boraviti u istočnoj Delti. nedaleko od hrama. Stalno stanovništvo gradića u kojemu je stolovao faraon kada bi sa svojim ženama i mnogobrojnom služinčadi boravio na lijevoj obali sastojalo se od svećenstva i mnoštva ostalih žitelja. trgovinama. Prošavši kroz vrata. Zvao se Hatuarit. monumentalne ostatke. Sa tri strane ovih zidina natisnule su se jedna uz drugu uzduž središnje ulice tijesne nastambe. dugačko je sa svake strane po petsto metara. Ruševine što ih otkriju kratkotrajna arheološka iskapanja veoma brzo nestanu pod usjevima. Gotovo su potpuno zaklanjali unutrašnjost. stajama i klaonicama. vladara Ona u Amonovoj oblasti. Istake su počivale na glavama vječitih egipatskih dušmana. zelene livade. U prostorijama na katu likovi su bili daleko prijazniji. nešto sjevernije. koji su sa svih strana okruživale građevine od sirove opeke. U kraljevskim odajama odjekivali su smijeh. II.Obziđe što ga je podigao Amenhotep III. Ramasej i. izvorna umjetnička škola. 17 . palaču i harem. Ramses II. dok se sve ostalo oko njih svelo na nekoliko jadnih ostataka. kroz utvrđena vrata prolazila su još samo stada. Kad je svečanost utihnula. Bareljefi na zidovima veličali su faraonovu moć. a visoki i preko dvadeset metara.

veli pisar Pabasa. bilo unutar njih. Posvuda je obnovio raslinje i drveće. uredio šetališta kroz prirodu. Ove nove četvrti uskoro su dobile svoje hramove okružene obziđem od opeke. U dvorištima hrama cvijeće je isticalo ljepotu kipova. Herodot je zapisao da je hram u Bubasti. kako bi urodio ljevanicama i žrtvama u piću. poput 18 svete životinje podizali su u gradu. Mnogi su se Egipćani nastanili u blizini Sunca: »Velika je radost živjeti ovdje. Roba pristigla iz Sirije. od kojih su se neki mogli nadmetati s memfiskim. Ispruženi lavovi bdjeli su pred ulazima.« Kao i u drugim velikim gradovima. Bez obzira na udaljenost i na poteškoće. U Tanisu i u Atribi grobovi su veoma maleni. je u prvome redu nastojao održavati i proširivati vrtove i nasade drveća: »Oplemeniti cijelu zemlju. Mali ne zaostaju za velikima . Uskoro se oko kraljevske prijestolnice razvio golem grad. Ispred pilona nizale su se dijade i trijade. Osim potomaka Jakobovih sinova stanovali su tu i drugi nomadi kojima je bilo dopu-šteno da žive u Egiptu i koji ga više nisu željeli napustiti. Dotad zapušteni Horov hram zaslužio je da nadmaši sve ostale. lapis lazulija i tirkiza. . Bio je zanemaren od vremena bogova. izlišno je i reći. među Egipćane umiješali su se Libijci i Crnci. ostalo je malo toga da urade. No prije. na koji korak od hrama. Ogoljelost ogromnih ciglenih zidina ublažavalo je zelenilo. stoljeću pr. 19 . Napokon se u njemu smjestio Ramses. Amora i Naharine. s otoka i iz Punta nagomilavala se u skladištima. Dadoh ga na brigu vrtlarima da ga njeguju. Kroz četvora vrata u njemu na sve četiri strane svijeta vodile su ceste i kanali.0 U rezidenciji svoga slavnog pretka napravio je ogromne perivoje. Svi mu podjednako mogu podnijeti molbe. bojna kola i brodske posade smjestile su se u logoru nedaleko od palače. Crni granitni lavovi s ljudskim licem strahotna izraza i sfinge od ružičastoga granita gledali su jedno u drugo uzduž aleja popločanih bazaltnim blokovima. zarobljenici dovedeni iz Kanaana. Uz obale nilskih rukavaca građani su se osvježavali u hladovini razbujalih krošanja. stablima i biljkama. Nema sumnje da je u 12.Pošto je Ahmose ove potjerao. n. grad je još samo životario. e. »izbacivši svu nečistoću koja se nakupljala otkad je svijeta i vijeka«. p utnik u mnogim egipatskim gradovima mogao steći podjednako ugodan utisak. Omogućiti ljudima da počivaju u hladu njihovom«1.11 U Onu je kralj dao očistiti sveta jezera uz hram. i podu-zeo opsežne radove koji su toj oblasti trebali vratiti život d blagostanje. Udahnuh nov život svetome gaju toga hrama. govorio je. nasljednicima Ramsesa II. za savršeno isklesane nadgrobne spomenike i za obeliske. bio jedan od najprivlačnijih u čitavom Egiptu. a svetu cestu obrubio cvjetnjacima žarkih boja. Pješadijske jedinice i čete strijelaca. Stavih ga na njegovo pravo mjesto. Posvuda se šarenilo cvijeće. .«12 Tako se spajalo ugodno s korisnim. odmah pošto je odao posljednju poštu svome ocu. bez obzira na rang osobe kojoj pripadaju. zasadio vinograde i maslinike. pun stambenih zgrada i dućana. a drevni grad pretvoriti u neprispodobivu kraljevsku rezidenciju8. zasjenjujući tebanske. Učinih da ozelene papirusi kao u močvarama Akhbita (gdje je Hor proveo djetinjstvo). uspravni ili posjednuti kolosi. te maslinik koji je davao »najbolje egipatsko ulje da potakne plamen u tvome svetom dvoru«. iz Asuana su dopremljeni neuobičajeno veliki kameni blokovi za gradnju veličanstvenog svetišta. bilo izvan zidina. pa čak i poslije eksodusa. Ramses III. sve je vrvjelo i od Azijaca. Na tako ograničenom prostoru nije moglo biti govora o podizanju grandioznih spomenika kao u Memfisu. U pogledu izgradnje. U palači je sve blistalo od zlata. okružen visokim drvećem. čiji su potomci ponekad s vremenom postajali slobodni ratari i obrtnici. koje je bilo ogoljelo. »Udahnuh nov život svetome gaju što se nalazi unutar njegovih zidova. Hram i ostala zdanja bili su kao i u Tebi okruženi velikim zidom od cigala. Zasadio je voćnjake da bogu Tumu može ponuditi vina i drugih pića. Sjenovite ceste presijecale su izvanredno obrađena polja.

16 Kako mu je uho velikoga kralja bilo priklonjeno.15 Najmanjem zdencu. Ne možemo utvrditi ni iz kojeg razdoblja potječe. Kairo.17 Međutim. Otkriveni su na privatnim posjedima. čisto i udobno naselje. ometajući vjerske obrede i stražarsku službu. Neki uglednik po imenu Panemerit dao je sagraditi kuću u prednjem dvorištu hrama uza sam pilon. protjerivala bi 20 21 . 15. nagovorio je Njegovo Veličanstvo da protjera te nepoželjnike. bilo je jedno-stavnije vrstom đerma izvući vodu u bazen. Zatim su podizali nastambe u perivojima i voćnjacima. Sudeći prema povijesnim potvrdama. stanovnici su često napuštali nepogodne četvrti i sklanjali se u okrilje visokih bedema. 35. Dendera. koje dokazuje da se faraonska uprava brinula za dobr obit i zdravlje stanovništva. op. Vjerujem da su se činjenice koje smo naveli služeći se kasnim dokumentima ponavljale mnogo puta u toku vremena. pa i za ljude bilo je potrebno mnogo vode. 140. naselili stranci. I. Tako je za put grada Hatribe podignuto povoljno smješteno. U nj se silazilo ravnim stubištem sa dvadeset i tri natkrite stube. U nemirna vremena oni koje je zahvatio strah provaljivali su unutar zidina i nisu se odatle više htjeli micati. Vrač po imenu Džedhor. U Tanisu smo osobno ustanovili da su i sam hram bile zauzele nas-tambe.Za životinje. kvareći ljepotu onoga što su zamislili Chassinat. a ima pet metra u promjeru. Egipat je zemlja čvrsto ustaljenih običaja. Kada bi vlast postala stroža. bunari su postojali još u Novoj državi. kao i u gradskim četvrtima. Naseljavali su se na prostor ispred hrama. 114. 14 Pendlebury.14 Unutar zidina Pi-Ramsesa postojala su najmanje četiri zdenca. U nj vodi natkriveno stubište sa četrdeset i četiri stube i s odmorištem u sredini. Liječnik Udž-horresne. Naišli smo im na ostatke u dvorištima i na bedemima. U većini obzidanih gradova postojala je kamenita cisterna. Željeli smo ipak barem upozoriti na njezino postojanje.18 Panemerit je živio mnogo poslije liječnika iz Saisa ili vrača iz Hatribe. ali tome se dalo lako doskočiti. Dosad nije bilo moguće slijediti čitavu tu kanalizaciju i otkriti odakle polazi i kamo vodi. Le temple du scribe royal Amenhotep. kao ni to da li je dovodila pitku vodu ili odvodila otpadnu. kako bi mu kipovi mogli imati koristi od vjerskih obreda. zaštitnice grada Saisa. 13 1936. što ćemo još imati prilike pokazati. fils de Hapou. biljke. Osim u takvim prilikama.13 Do razine vode moglo se u svako godišnje doba spustiti stepenicama. Bilo bi vrlo mučno ići po vodu na kanal izvan zidi-na. Najveći se nalaza južno od hrama. koji je kamenim žlijebom bio povezan s drugim bazenom u samome hramu. Najveća se sastoji od posuda bez dna. možda i zato da bi u datom slučaju mogli lakše pljačkati. koje su utaknute jedna u drugu i čvrsto zacementirane. Zato je pošao putem uvjeravanja i uspio skloniti naseljenike da napuste svoje stanište i da se presele na pogodno mjesto koje im je on predložio. Iskoristivši nepažnju ili slabost vlasti. smještenom zapadno od hrama. ustanovio je s bolom u duši da su se u hram boginje Neit. sl. da im potleušice sravni sa zemljom i da izbaci njihovo smeće. prvi graditelji. tek nešto malo vlažno u doba visokog vodostaja. čak i onda kad je kanal kao u Medinet-Habuu ili u Pi-Ramsesu dopirao do samih gradskih vrata. cit. kako bi se kao i prije opet mogle održavati svetkovine i obredne povorke. Ovo je bilo u stvari močvarno zemljište. koji je živio i radio u doba Kambisove vladavine.. koji je živio u Hatribi. Obzidani su kamenom i napravljeni veoma umješno. No. Kraljevsko ili božansko boravište imalo je veliku privlačnu snagu. nije imao takvih veza kao liječnik iz Saisa. promjer je tri metra i deset centimetara. U samome zdencu moglo se polukružnim stubama sići još niže i napuniti posude i za najnižega vodostaja. pa čak i po bedemima. ustanovio je sa svoje strane da su neki obični smrtnici sagradili nastambe od sirove opeke na grobovima svetih sokola. Robichon i Varille. na koje se u samome zdencu nadovezivalo spiralno stepenište sa dvanaestak stuba. U istočnom dijelu grada otkrili smo dosta duboko ukopanih kanalizacijskih cijevi od pečene gline. Trebalo je naprosto srušiti kuće uljeza i tim materijalom zatrpati močvare.

a Uadžit nad sjevernom stranom. U sjajnoj pratnji pregledava konjušnice. a za posljednjih Ramsesa bilo je i daleko gorih stvari. kosa i nakit prikazani su im veoma pomno. Bio je kvadrat sa stranicama od po četrdeset metara. Kraljevi boravci u njemu po svoj prilici nisu bili dugi. odnosno suknjicu. Odjeveni su u bogatu odjeću s barbarskim ukrasima. među kojima su bile prijestolna dvorana. poučen iskustvom. Snaga. koje je bilo lako nadgledati. Na donjem dijelu kruništa lebdio je krilati sunčani krug. Memfis. S. 22 Nije nedopušteno pretpostaviti da su kraljeve i kraljičine odaje bile ukrašene i umilnijim prizorima. Između Ona i Bubaste. Zdravlje. Kraljevski stan nije zauzimao sobito velik prostor. poprilično nejasni. jer je. Ramses III.PiRamses jedva su čekali da ga prime.19 Kada je faraon iščekivao svoju zaručnicu. Balkon je bio povezan s kraljevskim odajama. glasnik. urejima. i po ostacima reljefa koje su ne tako davno otkrili američki arheolozi. 21 Pročelje joj je gledalo na prednje dvorište hrama. Njezine ostatke otkrili su i proučili arheolozi Orijentalističkog instituta iz Chicaga. Tu se ukazivao vladar kada je narodu bilo dopušteno da se sakupi u dvorištu na Amonovu svetkovinu. vezir i paša. hladovitome selu punom palmi. sudeći barem po emajliranim pločicama pronađenim prije više od trideset godina. ne nalikujući više na egipatskog boga. koje su se sastojale od više soba i kupaonica. kćerku hetitskoga kralja. na mjestu koje Arapi zovu Tel el Jahudieh. 20 U svome gradu. On. jer je Ramses III. Sirijcima oko vrata vise medaljoni. koja je usred zime na putu do njega prošla Malu Aziju i Siriju. a fizionomije. poduzeo je gradnju sasvim 22 Ann. U Delti je mogao birati boravišta kako mu se sviđalo. a gornji svetim kobrama. XI (1910). je imao palaču koju je nazvao svojom kućom radosti. sa sunčanom pločom na glavi.. U središtu pročelja nalazio se balkon s kojega je Njegovo Veličanstvo otpozdravljalo narodu. E. U čast egipatskog vladara i njegove azijske supruge spojena su dva egipatska i dva azijatska božanstva. Srednji dio bio je iskićen ornamentima u obliku palminih grana. II — PALAČE Suvremenici su se veoma divili kraljevskoj palači u Pi--Ramsesu. naime. Navukavši bojnu vježbama svojih najboljih vojnika. koja su nosila imena živih ljudi. Astarta nad istočnom. Setek nad južnom. međutim. Ove su se u sredini sastojale od nekoliko prostorija sa stupovljem. kraljevska spavaonica i kupaonica. Set prihvatio Baalovu frizuru i pregaču. život. smještenom zapadno od Tebe. bio veoma oprezan. RamsesMiamun. taj je dvorac bio krcat svime što srce može poželjeti. Unutrašnja dekoracija prijestolne dvorane mora da je bila dosta jednostavna. Njihovi su opisi. jer je mogao stanovati i na drugoj obali. Kralj je posvud prikazan u uspravnom stavu s likom sfinge i hijeroglifima koji nižu njegova imena. kamo joj je pošao u susret. Tu je dodjeljivao odlikovanja. dao je u svojoj otmjenoj udvornosti podići u pustinji između Egipta i Fenikije utvrđen dvorac. Libijci su tetovirani. Svaka njegova strana bila je stavljena pod zaštitu jednoga božanstva: Amon je bdio nad zapadnom. U Delti poznajemo druga kraljevska obitavališta. Montu u obje zemlje. 49—63. Nomadi Šasu zatakli su u kosu češalj da im ne pada na čelo. služili su kao bog. na kojima je počivalo trostruko krunište. Ispred toga bogato ukrašenog balkona uzdizala su se četiri vitka stupića u obliku stabljike papirusa. Taj središnji dio bio je predvorjem odvojen od kraljičinih odaja. Crnci nose naušnice. Pred njim stoje vezani neprijatelji Egipta. Na njima Ramses kijačom ubija neprijatelja. Dolazilo se i odlazilo dugačkim ravnim hodnicima. dvadeset i pet kilometara južno od Pi-Ramsesa. Ostaci jedne palače pronađeni su u Kantiru.vladavine Merenptaha i Seti-Nekhta. Reljefi koji su je urešavali izlažući se Oku između stupova peristila veoma su uspješno slavili kraljevu moć i snagu. 22 23 . A. Četiri kipa. Iskapanja nisu dala nikakvih zadovoljavajućih podataka s tim u vezi. Ne zna se točno ni gdje je stajala. Čar Egipta i Sunce kraljeva. Iako se nalazio veoma daleko.

U istočnom su obično nanizane kuhinja. Gospodarove odaje. moramo u mislima prebaciti u Akhenatonovu rezidenciju. Ona u krilu drži djetešce. koja je samo nešto malo starija od spomenutih. Tako je u Bubasti izgledao dvorac u koji je podmukla Tbubui namamila svoga ljubavnika. U njoj podne ploče u dvoranama sa stupovljem predstavljaju ribnjak pun riba. U jednom uglu pronađena je kamena podna ploča obzidana vrstom ograde od cigala. U Medinet-Habuu vidjeli smo kralja u društvu ljupkih miljenica. ptice. koje mora da su služile kao ormari za rublje i odjeću. podovi. Ovaj se poslije kupanja zavalio na sjedalo da ga sluga dobro istrlja. a Nefertiti na jastučiću. koju podupiru visoki. u naslonjaču.novoga zdanja. pekarnica i služinske nastambe od opeke. Apujeva je kuća nalikovala na pravi mali hram. Na ovome počiva lagan krov s istaknutom strehom na sve četiri strane. Po ševaru skakuće telad i diže s legla jata divljih pataka. kupaonice i zahodi zauzimaju ostatak zdanja. stropovi. morale 24 25 . Glavice i kruništa stupova urešeni su inkrustacijama.24 Netko je. i XX. preko koje je sluga mogao vodom polijevati kupača. Akhenaton. rekao da je ovako nježan prizor jedinstven u čitavoj staroegipatskoj umjetnosti. U jednom se nalaze ambari u obliku košnice. živahno obojeni zidovi. Arhitrav je podupirao krunište s uklesanim palminim granama.26 O vanjskom izgledu tih dviju kuća možemo suditi zahvaljujući slikarijama koje su Apuj i Neferhotep dali izraditi u svojim grobnicama. obrastao trskom i papirusima. Oko stupovlja obvili su se loza i slak. Sjeverno dvorište zakriljuje konjušnice i štenare. prostorije za oblačenje. Ukoliko želimo upoznati unutrašnji raspored. I njihove su gradske ih ladanjske rezidencije. sjaj nakita i odjeće upotpunjavali su cjelovit dojam savršene otmjenosti. životinje koje skakuću ili jurcaju dio su uobičajenog likovnog repertoara. Ispred pročelja uzdizao se trijem sa stupovljem u obliku stabljika papirusa. dinastije i dalje bile podjednako raskošne. Bogatstvo pokućstva. Naime. najstarija kraljevna grli mlađu sestru. zauzimajući narijetko površinu od čitavoga hektara. zapravo jednostavni otvori u zidovima. valja nam posjetiti iskopine u El Amarni. Ulazna su vrata bila obzidana klesanim kamenovima. Usuđujemo se tvrditi da su palače faraona iz XIX. po kojemu plutaju lopoči. stupovi i kruništa pružali su užitak oku i zadovoljstvo duhu. vitki stupovi. Iza ovih dvorana nalaze se rušnice. te smočnice u kojima su se pohranjivale namirnice i osvježujuća pića. 23 Vrijeme je toliko upropastilo palače raznih Setija i Ramsesa da se. Ulazni trijem vodi najprije u predvorje. a odavde u primaću dvoranu.25 Kuća u kojoj je faraon Aj primio i nagradio Neferhotepovu suprugu ima terasu sa stupovljem. dakle. bile poput kraljevskih ili božanskih okružene debelim i visokim dok su ostala vrata. III — KUĆE Značajne ličnosti nastojale su oponašati sjaj i udobnost kraljevskih obitavališta. Sluge su. gdje su pronađene emajlirane pločice slične onima otkrivenim u Medinet-Habuu. gdje se iznad ciglenih kesona ispunjenih pijeskom nalazi kameno sjedalo s okruglim otvorom. doduše malo pretjerano. kako bismo mogli steći kakvutakvu predodžbu o faraonskom dvoru iz vremena Nove države. a nadlijeću ga ptice močvarice. gdje su pronađene škrinje od opeke. a nadvratnik im je bio isto tako ukrašen palminim granama. Kralj i kraljica sjede jedno prema drugome. papirusi.27 Svaku iole udobniju kuću okružuje nekoliko dvorišta. Zidovi kupaonice opločeni su klesanim kamenom. Kao i u Akhenatonovo doba. Zidove su prekrile slikarije s prizorima iz obiteljskog života. ribnjaci. gdje krovište počiva na stupovima. Još dvije male kraljevne igraju se na tlu. tvoreći peristil oko cijele kuće. vodila prema gospodarskim zgradama i vrtovima. Iza kupaonice je zahod s okrečenim zidovima.

31 Kuće u kojima žive pripadnici srednjih slojeva imaju obično po nekoliko katova. 30 Wr. Pokraj stuba koje se spuštaju do vode gotovo uvijek na raspolaganju ukućanima stoji čamac. Atl. na kojima počiva strop.. no Egipćani su običavali prekriti slikarijama sve raspoložive plohe. sakupio nešto ploča sa slikama plesačica i brodova. I. pa čak i osam malih. dok su okomiti spojevi bili ispunjeni jednostavno ilovačom. 222. među kojima se kupaju patke. Fr. ibid. mis. vrbu i još neka stabla koja nisu identificirana. U Tanisu smo pronašli prozorski okvir od kamena. KenAmun. putovanja u sveti Ozirisov grad i drugim sličnim slikama. Ovdje jedna prostorija služi za gospodarovu toaletu. Na svakom koraku nalazile su se daščare u kojima su se u velikim žarama prekrivenim lišćem hladila osvježujuća pića uz stolove i police na kojima su sluge umješno poslagale najbiranija jela staroegipatske kuhinje. Atl. I. ikoje ukućane štite od žege i prašine. noseći zavežljaj na glavi i žare pune 26 27 . Ravne vrtne aleje sijeku se pod pravim kutom i dijele zelene površine na kvadratne ili pravokutne parcele. kuhinju d spavaću sobu. bez ikakva uresa. a obsađene su drvoredima i cvjetnjacima i zasjenjene vinovom lozom. koja se zvala kukavičja palma. lepezu i muharnik. Muškarci pokreću tkalački stan. Bliže jednome uglu nalaze se vrata s dovratnicima i nadvratnikom od kamena. fres28 29 vrata. pa nam se čini vjerojatnim da su sobe po kućama nalikovale na prostorije u tebanskim grobnicama. tamarisk. Prostorije u prizemlju služile su većinom rukotvorcima. 152. Atl. Svaki kat ima dva do četiri. smokvu. sluge mu donose vrč. Druga služinčad neprestano prolazi stubištem i hodnicima. Također u Tanisu pronašli smo u jednom kvadratnom prozoru dvije šupljikavo isklesane kartuše s imenom faraona Merenptaha. Kenamonov. 153. 30 Pod krošnjama je često sa mnogo ukusa bila sagrađena sjenica od lakog materijala. U Tanisu sam u jednoj kući iz kasnoga razdoblja. Jedne stube vode na krov. Amenemhebov. sve u svemu osamnaest vrsta. Sebekhotepov. u kojima je na stropu naslikana vinova loza. tisu. Ovaj je obično kvadratna ili pravokutna oblika i obzidan opekama. kvadratnih prozora zastrtih storama. Teško je zamisliti perivoj bez ribnjaka.. kokosovu palmu. U njoj su gospodari blagovali preko ljeta. Wr. visoko postavljenim prozorima i stupovima s glavicom u obliku lotosa.. Po površini plutaju lopoči. 3. Na kraju tih nastambi nalaze se prostrane i udobne intendantske kuće. Na drugom katu strop je tako nizak da se ukućani nisu ni morali propeti na prste kako bi ga dodirnuli. Egipćani su vrtovima poklanjali mnogo pažnje. 66. čičimak. kao da su napravljeni od greda ili obloženi daskama. kojoj su zidovi iznutra obmazani gipsom. a ponekad i ambare na samome krovu. I. koji ponekad mora dijeliti sa stokom. Zato je gotov zid bio vodoravno isprugan dugačkim bijelim linijama. Davies. U prizemlju svjetlo dopire samo kroz Ibid. mogranj. datulu. bagrem. ibid. Mora da je takav običaj veoma star. I. Pročelje im je golo. Gospodari borave na katu. pustinjsku datulu. gdje smo ustanovili da su zidari žbuku nanosili samo na vodoravne redove cigala. dumpalmu. Vrt Min-nekhta. Kao stora mogla je služiti i rupičasto isklesana kamena ploča.29 Rekhmare je također u svome obzidanom vrtu uzgajao sve vrste drveća i biljaka poznate u ono doba. Takav je slučaj na primjer u Tebi s kućom stanovitoga Tutinefera. Po podu su posjedali pisari da mu čitaju pisma i zapisuju naloge. IV. Anna je u svome perivoju gajio gotovo sve vrste drveća koje su rasle u dolini Nila. sikomoru. Dok on sijedi u naslonjaču. u dosta prostranoj sobi s malim. XVIII... 1046-1047. kojemu je svaka stranica dugačka jedva jedan lakat. 278. umivaonik. u kojoj jedan stup podupire strop. U susjednoj se prostoriji melje žito i mijesi kruh. Njihove su kućice uglavnom podijeljene na po četiri prostorije: predsoblje. Na zidovima se više ništa ne razabire. 47.. Žene predu. Cijela je obitelj natisnuta u taj tijesni prostor.Kroz jedna služinska vrata mogli su ući u primaće odaje. 28 Pitka voda crpi se obično iz kamenoga bunara. 60. I.. Na nekim tebanskim slikarijama zidovi su ispresijecani vodoravnim prugama. Urk. avokado. 31 Rekhmareov vrt: Wr. Objašnjenje nam se ukazalo u Tanisu. a zido vi ispunjeni prizorima lova. I. Vrata su vjerojatno ukrašena emajliranim pločicama ili rezbarijama u samome drvu. srednju sobu.

terpentinske smole i drugih egzotičnih ili domaćih sastojina. 246. cit. natronom. poput Tuti-hotepa. koju poznajemo zahvaljujući grobu br. U jednoj grobnici u Abu-Roašu pokraj Kaira. 254. Ispred druge. Na njih su vodile stepenice ili ljestve. 243. oružjem i raznim potrepštinama. Kod Nakhtija ulazna vrata zasjenjuju palma i sikomora. recepti 840. Ako se pred zmijinju rupu stavi malo natrona ih osušena riba tilapia nilotica. Medicinski papirus Ebers sačuvao nam je nekoliko korisnih naputaka. dokazuju želju da se kuća održava u redu i čistoći. drugi u Louvreu. za koje se vjeruje da su neka vrsta produšnica za zračenje. Poleti. miševi im neće prići. nije bilo nadohvat baš svakome. kao i u bogataškim stano-vima. Moglo je biti izumljeno samo u zemlji gdje su kiše česte i gdje ima mnogo drvene građe. 247. zmija i ptica kradljivica. gušterica. jer je valjalo pomiješati tamjana. 97—98. op.. Neki su.32 U kući nekoga Mahua život na katovima odvija se po istom rasporedu. Čak ni u Tebi stambene zgrade nisu bile tako međusobno stiješnjene. 33 Takvo. Međutim. razmrvljenim na ugljenu. Glodavci neće uništavati žito ako se u ambaru zapali iz met gazele ili ako se zidovi i pod poprskaju nekom otopinom. Vugina mast izvrsna je protiv muha. 33 rastu tri mogranja u glinenim loncima s raznobojnim ukrasnim inkrustacijama i dvije palme. a ikra protiv buha. Ebers. bilo u malom unutrašnjem dvorištu. već složeno krovište začuđuje kad se radi o tako drevnim vremenima.34 Čak su i pripadnici skromnijih staleža svim silama nastojali da urede ugodna i udobna obitavališta. da figure iz Abu-Roaša predstavljaju tip kuća kakve u Egiptu nisu bile uobičajene. ili je omazati proizvodom zvanim bebit. Drugi su uzduž rubova postavili pleter da djeca ne bi pala ili da se zaklone od indiskretnih pogleda kada su spavali pod vedrim nebom. Stranice su im bile optočene 34 35 Jedan se primjerak nalazi u Kairu. pronašao sam dvije bjelokosne figure za igru koje predstavljaju kuće s kosim krovom što se sastoji od dva trokuta i dva trapeza. Metropolitan Museum studies. Taj recept. . kako bi na hitan poziv mogao skočiti na oružje i pojuriti u potjeru za razbojnicima. kukaca. sigurno je sredstvo obrane od jastreba kokošara. Nebamon i Nakhti su na krovu podigli trokutaste nastavke. u starom Egiptu nisu bile nepoznate ni kuće sa šiljastim krovom. zmija neće izlaziti iz rupe. Ta prirodna želja nagnala je vlasti da poduzmu mjere za odvod otpadnih voda i odvoz smeća i kućnih otpadaka. 852. Poduzimali su sve kako bi se obranili od mnogobrojnih narušitelja kućnoga mira. Kod Nebamona dvije palme kao da rastu iz samoga krova. gotovo dvije tisuće godina prije Ramsesa. . Međutim. o tome ne možemo reći ništa pobliže. U Egiptu malo obilnije kiši jedino u priobalnim područjima. 32 Davies. Na prvom katu nalazi se blagovaonica. vjerojatno je tu provodio noć. Ako se na vreće i bale stavi mačje masti. a prostor nije bio tako dragocjen da bi bilo nemoguće zasaditi poneko drvo. may 1929. IV — POKUĆSTVO U primaćim sobama palača. na njih smjestili am-bare. No. 35 Kako da se iz kuće istjeraju kukci? Treba je oprati otopinom prirodne sode. Postojale su sasvim jednostavne stolice slične četvrtastom sanduku sa jedva pedalj visokim naslonom. 28 Davies. Nemamo nikakvih dokaza da se u doba Ramsesa tako gradilo u bilo kojem području zemlje. ali i tamo su sve do u naše doba kuće pokrivene ravnim terasama. pokućstvo se sastojalo u prvom redu od raznovrsnih sjedala. ispeci ga i pojedi«. 242.vode obješene o obramnice. 29 . Pap. Dimljenje je vrlo korisno za raskuživanje rušnice. I. Drugi kat ispunjen je štitovima. Evo pouzdana načina kako da se jastreb odvrati od kokošarenja. The town house in ancient Egypt. sl. U zemlju se zabode bagremova grana i kaže se: »Jastreb je krao po gradu i selu. miševa. 233—255. Žare su nagomilane u prizemlju. Visoka uska kuća prikazana u grobnici br. 23 u Tebi stoji između dvaju redova stabala. Kako je Mahu bio načelnik policije. kao i prethodni. Vjerojatno je. pošto se na nju stavi kolač. u nedostatku dokumenata. koja potječe iz vremena faraona Dena. pa čak i nešto sjemenja luka. bilo ispred pročelja. Izgovoriti te riječi nad bagremovom granom. što im nimalo ne smeta da obilato rode datulama. Krovovi su u pravilu ravni. dakle.

ali je maleno. ptičje ili ženske glave ukrašuju rub naslonjača ispred naslona za ruke. 37 Freske iz palače u Akhetatonu. zadovoljavali su se grnčarijom. radije su upotrebljavali zlatne ili srebrne posude. za žare i vrčeve.36 Izrađivale su se dvije vrste stoličica bez naslona.E.A. vrčeva. V. ponekad crveni krečnik.39 Pripremali su tople napitke od bilja u sudovima sa cjedilom pričvršćenim iznutra ispred kljuna. VII. sjedah su na jastučiće na podu ili jednostavno na hasure. kakva su se uz veliku cijenu dobavljala iz Punta ili s Gornjega Nila plešu svirajući u daire. Kraljica stavlja mužu oko vrata ogrlicu. sjediti veći broj ljudi. Obično posuđe bilo je glineno. Kamen je služio za pravljenje cilindričnih ili jajolikih vaza. IV. Nasloni njihovih sjedala bili su sa obje strane ukrašeni kiparskim motivima urezbarenim u drvu. 9. Za kralja i kraljicu ni to nije bilo dovoljno. 25. Mnogo elegantniji i daleko udobniji bili su naslonjači s urezbarenim ažurima. V. Tekućine su se pretakale pomoću plićih ili dubljih posuda zaobljena dna sa drškom i kljunom. ili su ih pravili u obliku lađa ili životinja. ili samo po dvoje. a luksusno kameno.40 Oni kojima je tako skupocjeno posuđe bilo nedostupno. srebra ili bakra s inkrustiranim dragim kamenjem. Izrađivali su pehare za potrebe bogoslužja. Od nekog vremena lončari su počeli izrađivati fino glineno posuđe. Kralj u liku grifona ili sfinge. I prečke su na krajevima bile izrezbarene kao životinjske glave. cit. J. Ako je osim blagovaonice postojala i posebna primaća soba. kao i najmlađi. granit za veliko posuđe i kremen za manje čaše. S. 43. 15—16. čaša. Takvoga pokućstva ima mnogo. stolovi i police za košare s voćem. zdjelica. Groteskna stvorenja. kao i iz Tutankhamonove grobnice. 5. krčaga. Od kamena u upotrebi je bio plavi ili crni škriljevac. Na podu su bile prostrte hasure. tanjura. alabastar. 14. Tyt.. jušnika i raznih posuda sa stalkom. nikako ne bi pristao da se uputi nekamo s vojskom ako njegov posilni oficir ne bi ponio trolitreni zlatni pehar s ručkom i njegovu čašu.. Lavlje. op. Međutim. koji pod-sjećaju na naše čajnike. ovijajući se oko hijeroglifa kojemu je značenje sloga. oni koji su došli posljednji. U grobnicama iz Nove države nađeno ga je u velikim količinama. ili pomoću čaša pričvršćenih o dugačku zakrivljenu dršku poput mjerice današnjih mljekara. T. Th. Poznati lonac na tronošcu iz riznice u Bubasti bio je očito namijenjen držanju mlijeka. 30 31 . noge s vrhom u obliku ptičje glave ukrštavale su se kao slovo X. pod okriljem svete kobre ureja. utisnutim u kožu ili izrađenim od zlata.. ibid. 7. koji su stajali na četiri lavlje noge i imali visok naslon za leđa i dva naslona za ruke. Kod otmjenijih. Kad je prisutnih bilo više nego stolica. Skupocjenost materijala i kakvoća izrade nadoknađivali su jednostavnost samoga predmeta. ibid. Vrući se napitak mogao točiti i kroz cjedilo postavljeno iznad čaše ili šalice. Neki tipovi širokih posuda i pehara obrubljeni sitnim ovalnim ornamentima bili su kao stvoreni za kreme i kolače. str.ljušturastim ornamentima uokvirenim ukrasnim letvicama.. koje su oslikavali raznim geometrijskim ili cvjetnim ukrasima i živahnim prizorima kakve vidimo ugravirane na metalne sudove. u ovoj su stajale stolice i stolčići za uzvanike. Ramses III. Starim Egipčanima nikada nije palo na um da naprave velike stolove oko kojih može 36 Izvrsno očuvana lijepa sjedala izvađena su iz Jujina i Tujuova groba. lešinara ili sokola pandžama trga na komade nekog Azijca ili Crnca. Jednostavnije su imale okomite noge. 37 Jastučići su se stavljali iza leđa ili pod noge osoba što su sjedile u naslonjačima. Između nogu izrastaju iz postolja simbolične biljke Sjevera i Juga. U najdrevnija vremena upotrebljavala su se dva tipa posuđa. a posvuda je ležalo nebrojeno mnogo jastučića. 41.. Maštovitiji izrađivači takva posuđa klesali su na njemu ornamente pomoću kojih se posuda mogla nositi. U hramovima i grobnica-ma postoje mnoge njihove slike. Primjeri: Mem.. Jeli su svaki zasebno. I. pticu kako proždire ribu ili životinje što su se nadale bijegu. Iz kraljičinih ruku kralj prima cvijet od kojega se rađa ljubav. Pendlebury. kljunastih zdjela.38 Egipćani nisu nikada prestali izrađivati lijepo kameno posuđe. za plitice s mesom i povrćem.

Svitke je povezao u snopove. Kraljević Kenamon. pa su slične počeli izrađivati i egipatski zlatari. Pisari su papirus rasprostrli naprosto preko koljena. od kojih su neke optočene zlatom. Pretpostavljam da su svi ti predmeti bili namijenjeni vladarskim palačama i da su se mnogi od njih nalazili u primaćim dvoranama. 42 Montet. Postoje vrlo jednostavni kreveti koji se sastoje od rešetkastog ležaja s drvenim okvirom. Statue od ebanovine. široki pehari. mogli su se odlagati muzički instrumenti i sandučići s igračkama. te ih pravi kuhar nije trebao. držeći papirus u lijevoj ruci. 3 Egipat . Većinu tih dragocjenosti pohranjivah su hramovi. Uredski namještaj sastojao se od posebnih ormara u koje su se spremali rukopisi. U spavaćoj sobi najvažniji komad pokućstva svakako je postelja. U Tutankhamonovu grobu sačuvala su se tri raskošna kreveta sa stranicama uobličenim u likove cijelih životinja. U kuhinjski namještaj spadali su stolovi na četiri noge i raznolike glinene posude debelih stijenki. posvuda stoje razni kovčezi. imao je između ostaloga zadatak da kralju prinosi novogodišnje poklone. 42 Za pisanje nije bio potreban stol. Nekoliko drvenih polica i ormara bilo je znak boljega imovnog stanja. krava. Metalne grijalice na dugom stalku. na postolju ili u ormaru počivaju sfinge ljudskoga lica ili sokolove glave. zatim ih stavio u kožne torbe. zavezao i zapečatio. pomade i miomirisi u kutijice od opsidijana i bjelokosti. amfore i potpuno neupotrebljivi stolići s jednom nogom. pokućstvo se svodilo na hasure i nešto glinenog posuđa. u kojima se cijela obitelj tiskala na dvadeset i manje kvadratnih metara. stizali mnogi isključivo ukrasni predmeti od kovine i dragoga kamenja. ogledala. U spavaonici su se nalazili još i drveni ormari ukrašeni inkrustacijama. zadužen za najviše službe. Ostali namještaj bliži je tradicionalnom ukusu. sl. čini mi se. potrepštine su strpali u neku vrstu krute vreće ravna dna sa zatvaračima na zapor i remenom za nošenje.S počecima Nove države. U najsiromašnijim kućama. pantera ili nilskih konja. 13 i str. svitci pergamenta i papirusa. Peći su bile pravljene od vatrostalne gline. no faraon je neke osobito lijepe primjerke zadržavao za sebe. Toaletni pribor. 41 Osobito upada u oči komad pokućstva na kojemu raste čitava šuma dumpalmi i sirijskih palmica među lopočima i ivančicama. Vie privee. Ove su često izrezbarene u oblik lavovskih ili bikovskih nogu. na kojima je bila nagomilana cjelokupna zbiljska ih imaginarna flora i fauna. pisar ga je smotao. s otoka. u kojima se držalo rublje i odjeća. djeci i djevojkama. iz Sirije i iz Nubije. predstavljaju kralja i kraljicu s raznim atributima. kao i pisarske 32 Kad je neki papirus bio ispi-san. Ponekad su mogli pisati i stojeći. Po stablima se penju majmuni i beru izdanke. samo u hramovima. Kad su morali izaći poslom. 145. Narod je također počeo cijeniti te egzotične predmete. u Egipat su iz inozemstva. koze i gazele leže na stolu. postavljenim na četiri noge. a ove natisnuo u ormar. češljevi i ukosnice spremali su se u kutije i kovčežiće raznih veličina i oblika. U odajama namijenjenim članovima obitelji. na kakvima su se prljile guske upotrebljavale su se. a kozmetičke potrepštine. U svojoj je grobnici dao naslikati potpunu zbirku tih poklona izrađenih u kraljevskim radionicama.

akhit. Pariz. poplavu. Svake godine početkom lipnja zemlju pogađa suša. 41 b 6. renput. Dakle. 2 U času kada je vodostaj trebalo da naraste. Harris. Zatim je dolazilo vrijeme žetve. Bojali su se da vadeći kamen iz kamenoloma ranjavaju boga. Bacali su se zajedno s njima možda i kipići. kao Nil u visini katarakta. seljaci su se počeli razilaziti po njivama orući i sijući. Poslije godišnjeg doba poplave slijedilo je doba izlaska. zajedno su i moćni i slabi. U Egiptu žetva ovisi o poplavi. a zatim doba ubiranja. snažan«. kao i mnogo pečata. da mu odrubljuju glavu žanjući klasje. a nakon nje vozidba. četiri ili pet mjeseci preostajalo im je manje-više samo da još navodnjavaju. Predstavljali su ga kao dobro uhranjena čovjeka s ovješenim sisama i s trbuhom nabranim od sala. Moret. u trenutku kada Nil počinje bujati dolazi uvijek istoga datuma do pojave u koju su se mogli pouzdati tvorci kalendara. koje se zvalo Kebehu. Svatko je pozvan da dođe s priborom. ribama. Zatim se Nil. Nitko ne zaostaje za susjedom. staroegipatskim jezikom zvana Sopdit. Zvali su ga ocem bogova. Ponekad je bila presilovita. 37 b 1. i sa sandalama na 34 vodenim biljem. patkama. Za čitavoga svog vladanja u Onu i u toku tri godine u Memfisu uveo je ili obnovio Hapijeve knjige u kojima su zavedene ogromne količine živeža i drugih proizvoda. I. lapis lazulija. 3* 35 2 3 . Četiri mjeseca nakon prvih predznaka visokog vodostaja opet se potpuno povukao u korito. nego vrijeme potrebno da se proizvede jedna žetva. 54 a 2. perit. da ga tuku mlateći žito. »godišnji prirod«. a Nil ostaje gotovo bez vode. Taj se znak nalazi i u srodnim riječima: renpy. Ljude je zahvaćala strava. Riječ renpit sa značenjem »godina« pisala se hijeroglifom koji predstavlja mladicu s pupoljkom. koji se bio razlio po cijeloj nizini. Od pamtivijeka poplava nikada nije izostala. Međutim. Pap. fajanse i drugih materijala. od tirkiza. La mise a mort du dieu en Egypte. a Nilove su se knjige bacale u jezero uz hram Ra-Harakhtea u Onu.«1 Egipćani su u svojoj pobožnosti vrlo rano uvrstili Nil. Premda je poplava nadolazila u veoma pravilnim raz-macima. bakra ili olova. Tako je činio i Ramses III. Zvijezda Sirijus. »biti svjež. ali uvijek blagotvorna. kada je vodostaj dosegao najvišu razinu. strukovima cvijeća i snopovima žita. Stav starih Egipćana prema naklonosti prirode bio je mješavina zahvalnosti i straha. To četveromjesečno razdoblje predstavljalo je prvo godišnje doba. šemu. Ruke su mu udjeljivale znamenje života ili držale stol krcat žrtvenim darovima. vršidba i ostali poslovi. koji pridržava pojas. počinjao krotko povlačiti. Međutim. Hapijeve supruge. naušnica i kipiće Repite. Mnogi su gradovi nosili njegovo ime. u red božanstava. Nakon toga. stanovnike nilskih obala to neiznevjereno iskustvo nije potpuno lišavalo bojazni: »Kada te zaklinjemo da nam daš godišnje vode. 1927. da ga guše polažući sjemenje u zemlju. srebra. Velikaška djeca nisu okićena i ne čuje se pjesma u noći. 56 a 12. 13. 10. tekući između dvije pustinje i pretvarajući gradove i naselja u otoke i otočiće a ceste u nasipe.3 To se ponavljalo i dva mjeseca kasnije. Hapi. Valjalo mu je prinositi podjednako bogate žrtve kao i ostalim božanstvima. Umjetnici su pravili na tisuće malih Hapija od zlata. Nitko ne nosi ruho.DRUGO POGLAVLJE VRIJEME I — GODIŠNJA DOBA Za Egipćane godinu nije određivala putanja Zemlje oko Sunca. takvi su se darovi prinosili bogu u mnogim hramovima. prije nego se tlo opet skrutne. Čim se zemlja pojavila iz vode. ponekad preslaba. teško bi bilo ustanoviti početak godine samo promatrajući rast vodostaja. tri godišnja doba kao kod Židova i Grka. Pustinja prijeti da će progutati nizinu.

piše neki pisar. vrativši Novu Godinu na blagdan II — SVETKOVINE I PRAZNICI Prvi dan u godini nije se svetkovala samo boginja Sopdit. 18. treći i četvrti mjesec akhita. Nazivi izvedeni prema mjesečnim blagdanima bili su u upotrebi tek u saitskom razdoblju. smatrali jednom božičinom pojavnošću. neke su ljekarije djelotvorne i u akhitu i u šemuu i u peritu. renpit gab. I. Egipćani su ubrzo povezali te dvije pojave. jedne u peritu. 278 (drugi ugovor Hapu-Džefaija). i njegova sina. 10 . 17. 12 Siut. a drugi samo u prvom i drugom. od hrome godine!«7 Ratari.5 U jednoj ljubavnoj pjesmi dragan svoju ljubljenu uspoređuje s lijepom zvijezdom koja zablista na samom početku savršene godine. u kojoj zima nastupa umjesto ljeta. Zvijezdu su. a druge u šemuu. istraživači. lovci. Možemo pretpostaviti da se u vremena unutrašnjih nemira prijestupni dan zanemarivao. što kvari boju dragulja. što se vjerojatno i činilo kada je Egipat imao sreću da njime vladaju kraljevi poput Setija I. Hearst. 36 U tome su išli čak dotle da su propisivali da se jedan lij ek ima uzimati u trećem i četvrtom mjesecu perita. perita ili šemua. svećenici. a šemu doba žetve i ljetne žege. jednom riječju svi kojima su djelatnosti ovisile o prirodi. Kraljević Kenamom dao je u svojoj grobnici naslikati sjajne poklone koje je njegovim Pap. Zato su faraona njegovi podanici i nazivali osvježenjem u šemuu. Medicinski papirus u Berlinu. a toplim mjestom na suncu u peritu. XVII.11 Najjednostavnije je bilo da se svake četvrte godine doda jedan dan. renpit nefert. dao uklesati u vanjski zid svoga hrama u Medinet-Habuu naznačuje da se svetkovina boginje Sopdit. koja se slavila u povodu pojave zvijezde. Pet preostalih dana do broja 365 dodavalo se na kraju četvrtoga mjeseca šemua. 11. Ta podudarnost bila je zabilježena u knjigama Kuće života. drugim riječima tokom cijele godine. toj vrsti riznice u kojoj su se čuvale tradicije i znanja sve tamo od Stare države pa do kasnoga razdoblja. naime. Ebers. 11.10 Radi jednostavnosti ta su tri godišnja doba vremenski ujednačena i uklopljena u dvanaest mjeseci od po trideset dana. 4—5. Kako su Egipćani uspijevali održavati ustaljen kalendar u kojemu Nova Godina nije svake četvrte godine kasnila za po jedan dan? Strabon veli malo neobično da su dodavali jedan dan u stanovitim razmacima kada su dijelovi dana što su preostajali svake godine dosegli dužinu čitavoga dana. Pap. 2. poklapala sa proslavom Nove Godine. nego je to bio dan općega slavlja. 61. S druge strane. ribari. 11 Strabon. 12. liječnici.8 Rudari koji su odlazili kopati tirkiz na Sinaju znali su da ne valja čekati da nastupe mjeseci šemua. 2.12 Mislim da pod tim treba shvatiti da je osoblje hrama prinosilo bogu žrtvene darove koje su prethodnih dana donosili seljani. drugi. postojala je i hroma. U hramu Upuajta ukućani su toga dana prinosili darove svome gospodaru. ravnali su se po savršenoj godini. 9 Liječnici i veterinari znali su da se neke bolesti i neugodnosti javljaju periodički. 46.koja se nije mogla vidjeti stanovito vrijeme. Dan kada se zvijezda prvi put javlja bio je prvi dan u godini. Tada je kalendar bivao poremećen. u kojoj bog Šu više ne izlazi. u kojoj akhit označuje isključivo ona četiri mjeseca kada se Nil razlijeva izvan korita. u kojoj se mjeseci nižu ustaljenim redoslijedom. netočna godina. pojavljuje se nakratko na istočnom obzorju upravo prije izlaska sunca. a u kojoj mjeseci više nisu na svome mjestu. 4 Kalendar što ga je Ramses III. koji su se već u Ramsesovo doba označivali redom što su ga zauzimali u godišnjem dobu: prvi. perit vrijeme sjetve koja pada u razdoblje svježijih klimatskih uvjeta. jer su u to nepovoljno godišnje doba planine usijane od sunca. a samu božicu zaštitnicom godine. Nadolazak vode pripisali su Izidinim suzama.6 Naime. No narod nije želio takvu godinu: »Očuvaj me. 10. koji su većinu svetkovina imali održavati u strogo određeno vrijeme. sve dok ga po savjetu mudraca iz Kuće života neki faraon ne bi opet doveo u sklad s prirodom.

dan trećeg mje-seca istoga godišnjeg doba. Trećega dana drugog mjeseca perita Set i njegovi pristalice usprotivili su se Šuovoj plovidbi. Natrljavši se mirisnim uljem i odjenuvši praznično ruho. Hor i Set prekinuli su svoj strahoviti sukob. Svetkovinu zvanu tekhi. bio je obljetnica Setova rođenja i nesretan dan. opasne i nesretne. i u svakom gradu postojala je Obaveza da se barem jednom u godini svetkuje bog zaštitnik i gospodar. Egipćanin se još nije mogao bezbrižno prepustiti užicima ili poduzeti nešto korisno. U cijeloj se zemlji slavio prvi dan prvoga mjeseca doba sjetve. 39 . Bogove je obuzela radost. Kako su egipatski bogovi bili veliki putnici i vrlo gostoljubivi. Kažu da se za tih svetkovina popilo više vina nego kroz čitavu godinu.«14 Ne bi bilo razumno tražiti od onih koji su se pomno uredili. koja je podignuta u Hatorinu hramu u 38 svakih deset dana. 13 Je li to dovoljno da zaključimo kako su početkom godine svi Egipćani razmjenjivali darove? Čitava je godina bila puna blagdana. jedu i galame više nego obično. ruhom za cijelu godinu i sandalama za obje noge za svaki dan. malo je tko želio propustiti. osobito u akhitu. bogovi su počeli dvoboj mlateći jedan drugoga po slabinama. no sigurno je da je ogromna masa ljudi pozdravljala svetu Amonovu lađu i ispraćala je s obale na njezinu putu uzvodno do Južnoga Opeta. pa čak i odustajući od svake aktivnosti. ne započinjući bilo kakav posao. prema vrsti dana. dotjerah i najeli više nego obično da pođu na posao. istoga mjeseca. bitka bila proširila na sve nebesnike. Ne bih tvrdio da su svi praznikovali čitav mjesec. kao što je zaštitnica Imita. boginja Uadžit. Memfiski Ptah posjedovao je svetište i unutar zidina Karnaka. da je prvi dan svake dekade bio nešto poput nedjelje. nego naprosto koban. kao i 13. Čini se. majka Horova a sestra Setova. kao i 12. jer se. Horu je u posjed pripao čitav Egipat. To su bila tri sretna dana. gdje im je bilo dopušteno da piju. Plesalo se i pjevalo sve do dolaska na cilj. jer je padao na godišnjicu velike bitke između Hora i Seta. Sretan je bio i prvi dan drugog mjeseca perita. Svijetu je vraćen mir. Hor se ovjenčao bije-lim. III — SRETNI I NESRETNI DANI Ispunivši dužnosti prema bogovima i pridržavši se nedjeljnog odmora. Ponašanje pojedinaca upravljalo se. stanovnici nisu smjeli zanemariti ni božanstva svojih prijatelja.nastojanjem faraon primao za Novu Godinu. što znači »pijanstvo«. prema događajima koji su ih obilježih u vremena kada su bogovi obitavali na zemlji. kada je pogled boginje pošasti Sekhmet postajao ubitačan. kada je Ra snažnim rukama odigao nebo. No. VIII. Velika svetkovina grada Opeta trajala je u to godišnje doba gotovo čitav mjesec dana. jer je u ribnjak dviju istina u hramu umjesto veličanstva Tuma stupio Tot. Seta je dopalo pustinjsko prostranstvo. Na steli iz god. osim toga. U svakom nomu. U prvom mjesecu akhita 26. žene sa čegrtaljkama. a muškarci sa frulama. a Set crvenim vijencem. Pred smirenim i pomirenim božanstvima. Set je ubrzo nastavio svoja zlodjela. morao slaviti makar i kod kuće. u svakom iole važnijem hramu stolovalo je odjednom više božanstava. Kraljevi su ga sve do noći provodili ne radeći ništa. nije sulicom prisilila da napuste taj nezgrapni lik. Da bi prisustvovali svečanostima u Bubasti. Egipćani su razdragano napuštali svoje poslove i ukrcavali se u čamce. Dani su se dijelili na tri kategorije: dobre. pa čak zanemarujući i vlastitu toaletu. To je bio opasan dan. imala svoje mjesto i u Tanisu. naime. petodne-vnog razdoblja što se dodavalo do broja 365. Neke su svetkovine bile tako važne da ih je vjernik. Uzevši na sebe ljudski lik. Potkraj trećega mjeseca doba poplave. šaleći se uzgred s poznanicima. kada se nije radilo u poljima. to jest u svakoj župi ili oblasti. odlazili su da prinesu žrtvene darove u hram. ukoliko dotični bog nije imao svetišta u obližnjem hramu. zatim su se pretvorili u nilske konje i u tom obličju proveli tri dana i tri noći sve dok ih Izida. dan bio je ne samo nepovoljan. Treći dan epagomena. dakle . Kao što su bili dužni slaviti lokalnog boga.

kako da se okupa a da ga ne ščepa krokodil ili kako da naiđe na bika a da ne ostane na mjestu mrtav. kao što ni nama ne smeta činjenica da šest izjutra ih osam uvečer izgledaju ovako zimi a onako ljeti. »sat«. a koji put opet čitavoga dana. okrut nog i bezočnog boga Seta. kao i nekih drugih dana. jer putanja sunca preko dvanaest područja unutrašnjega svijeta spada u uobičajenu dekoraciju grobova. Dovoljno je bilo da izgovori neku prigodnu formulu. koje je dane što ih je prvo ubrajalo u nepovoljne smatralo sretnima. ili. da dodirne amajliju. Za ravnodnevice dan i noć trajali su podjednak broj sati. da pođe u hram i da prinese neki mah žrtveni prilog. Jedna vrsta svećenika zvala se unuyt. Horu i Amonu mrsku uspomenu. Ovo nas navodi da se zapitamo jesu li Egipćani uopće željeli znati koliko je kada sati i čime su se pri tome mogli služiti. IV — SATI Kao što su godinu dijelili na dvanaest mjeseci. čovjek nije smio pristupiti ženi. koju prevodimo kao »trenutak«. Vjerojatno je na kraju kalendara mogao naći upute kako da se snađe i kako da spava sa ženom bez opasnosti. na čitavom istoku Delte. Egipat je bio pun proročišta. što je Egipćaninu koji je svakako morao izaći ili poći na put. ili da je imao povjerenja samo u svoje. kao i poneki fragment još dvaju. Edfou. izraz izveden od riječi unut. tvrdi da je brojio sve sate potrebne za državne poslove. u središnjem jedanaestom nomu i u Gornjem Egiptu. a dvanaesti »koji vidi Raovu ljepotu«. Njihov popis nalazimo u grobnicama. šesti najviši. Nazive što smo ih naveli upotrebljavali su uglavnom samo svećenici i Učenjaci. Ostalo vrijeme Egipćani su znali da sunce kasni ili rani. jesti ribu odnosno bilo što iz vode. Svaki je sat imao posebno ime. Jedan službenik faraona Pepija I. Riječ at. zatim kada je bilo opasno slušati vedre pjesme ili izgovoriti ime svadljivoga. još bolje. Kako je stari Egipćanin znao što mu je raditi. Čini se da sat nisu dijelili na manje vremenske odsječke. zaklati kozu. a što mora pod svaku cijenu izbjegavati? Svakako zahvaljujući tradiciji. III. kao da su se morali smjenjivati iz sata u sat u danonoćnoj službi. Postojali su dani kada se nije smjela u kući zapaliti vatra. Prvi sat u danu zvao se svijetli. ali u Papremisu16. a dvanaesti »Ra se sjedinjuje sa životom«.Za nepovoljnih dana bilo je uputno uopće ne izlaziti iz kuće. vjerujem da bismo im u uvodu mogli pročitati na kojem se autoritetu temelje upute i zabrane. međutim. Obični su se ljudi snalazili označujući sate brojevima. ali su mu. 17 Netko će možda pomisliti da se trajanje tako nazvanih sati mijenjalo svakoga dana. U kući onoga tko prije noći toga dana izgovori to ime. ponekad noću. ali nije bilo tako. vladat će vječita svađa. 214. Pretpostavimo. poći na put. Sati 41 . To im nije sme talo. ne odnosi se ni na kakvo strogo određeno trajanje. vola ili patku itd. što bi ipak mogao činiti. Prvi sat noći bio je »propast Raovih dušmana«. od pomoći bili posebni kalendari povoljnih i nepovoljnih dana. Nema sumnje da su često bili među sobom proturječni. odnosno obaviti neki posao na dan kada kalendar savjetuje suprotno omogućivalo da upita za mišljenje neko drugo poročište. ukoliko nije htio da se izloži nekoj zarazi. Moglo je biti zabranjeno kupati se ili ploviti čamcem. te je njihova obljetnica nužno označivala sretan dan. da se naš Egipćanin nije imao prilike obratiti nekom 40 drugom proročištu. Sačuvali su se dosta veliki dijelovi jednoga takvog kalendara. ako bi ga izdalo pamćenje ili ako nije bio sasvim siguran. Setovi postupci ostavili su na mjestima odanim Ozirisu. Devetnaestoga dana prvog mjeseca perita. kao što je brojio 17 Sati dana: Chassinat. ponekad u zalazak sunca. jednom riječju svagdje gdje se častio Set. u Nubitu i Oksirinku. Kalendari povoljnih i nepovoljnih dana vjerojatno su dolazili iz hramova gdje se proricalo. ta su se ista djela smatrala podvizima. 229. Egipćani su i dan i noć dijelili na po dvanaest sati.15 Kada bismo imali barem jedan potpuni kalendar te vrste.

vrijedile su za bilo koje razdoblje. jer jednome bjeguncu sigurno nije padalo na um da se optereti makar i najmanje nezgrapnom spravom za mjerenje vremena25. Možda je prostodušno zamišljao da bilo tko može raspolagati onakvim spravama kakve je vidio u palači. u to su doba takve sprave zaista postojale. no nema spomena u koliko sati. nedostaju čak i takve približne oznake sata. zatim posveta i. Kralj Neferkare savjetuje u pismu istraživaču Harkhufu. stoku i sve što se isporučivalo na ime poreza 18. U muzejima možemo vidjeti predmete s takvom namjenom. dan prvoga mjeseca ljeta na blagdan boga Raa. Dokumenti koji govore da se neki nevažan ili značajan događaj zbio u toliko i toliko sati predstavljaju zaista rijedak izuzetak. upotrebljavale su se stožaste posude visoke otprilike lakat. ljudi su se ovakvim napravama slabo služili. Unutrašnje stijenke podijeljene su sa dvanaest okomitih crta na podjednake plohe sa simbolima života. Ovih je bilo dvije vrste. koji su sasvim umjesni. u papirusu Abbott. Rupica za istjecanje vode nalazila se između njegovih nogu. Kada isti ljetopisac počinje izvještaj o boju. gdje se sunce takoreći nikada ne krije iza oblaka. na 21. stigao na obalu jezera Kina u Siriji i podigao logor. koji su se morah postaviti točno u smjeru zvijezde Sjevernjače. Možda je malo pretjerano zaključiti na temelju ovih tekstova da su sprave za mjerenje sati bile veoma raširene.20 Kada se nisu mogle promatrati zvijezde. s rupicom na dnu 21. Opisujući Sinuhitov bijeg. kako su te rupice jednake. daje nam na znanje da joj se dijete rodilo u četiri sata ujutro. Motrilac se služio unaprijed sastavlje-nom tablicom za razdoblje od samo dva tjedna. ispod njih zodijakalni znakovi. Tekla je sedma ura dana kada je Tutmozis III. a na drugima se očitavao njezin smjer22. da ovoga okruži bistrim ljudima koje treba brojiti svakoga sata19. no radi se o supruzi svećenika23. iz koje je mogao pročitati koja se poznata zvijezda mora prvoga sata nalaziti iznad označivačeva tjemena. Bilo kako bilo. iste takve ili slične izraze nalazimo i u izvještaju o boju kod Kadeša. Mlada žena. »u vrijeme večernjeg obroka«. koji je na dvor vodio patuljastoga plesača. Kada je pisao Harkhufu. No. Za to su bile potrebne dvije osobe. koja drugoga sata iznad njegova lijevog oka. ali kroničar ne veli da li je to vrijeme očitao na sunčanom satu24. Pomoću jednih mjerila se dužina sjene. figura pavijana. Na prikazima prvoga ministra kako prima utjerivače poreza i poglavare pojedinih službi. sasvim pri dnu u maloj udubini. autor se zadovoljava približnim izrazima kao: »kad je zemlju obasjao dan«. o kojoj čitamo dirljiv natpis na jednom nadgrobnom spomeniku u Britanskom muzeju. motrilac i označivač. uzduž kojih su utisnute plitke rupice na otprilike podjednakim razmacima. Danju i noću mogla je služiti i klepsidra. no u zemlji kakva je Egipat. ili »u predvečerje«. kaže jednostavno da je godine XXIII. Vanjske stijenke takvih posuda često su ukrašene astronomskim likovima i natpisima u vodoravnim redovima: na vrhu su božanstva dvanaest mjeseci. Često se kaže da faraon ima sjednicu Savjeta. Diodor tvrdi da je kralj 43 . Da je podne već poodmaklo moglo se zaključiti i samo promatranjem sunca. pa makar i otprilike. svete životinje boga Tota. Njegovo Veličanstvo ustalo iz postelje u ranu zoru. Nefer kare je bio još dijete. bolje je bilo služiti se sunčanim satovima. koji bilježi tok jedne sudske istrage i u zapisnicima sa saslušanja. ili kako kralju dovodi strane poslanike. dinastije pa do kasnoga razdoblja. zaštitnika učenjaka i pisara. a koja iznad desnog. No. Njihova zapremina i promjer rupice bili su izračunati tako da sva voda isteče iz posude točno za dvanaest sati. trajanja i postojanosti. koje potječu sve tamo od XVIII.namirnice. Noću su se sati mogli određivati promatrajući zvijezde i uz pomoć ravnala s usjekom i dvaju trokuta s olovnim viskom. Međutim. Svaka je crta morala u načelu služiti samo 42 za jedan mjesec.

no ovi su u duši mrzili Setijevce. Oko njih se sve do stropa uvijaju vijenci prirodnog i umjetnog cvijeća. third series. kao spomen na ono što je bezočni bog bio učinio svome nećaku Horu33. Jedan etiopski vladar — no. 44 45 . 5. koji je štitio od nesreća u kući. a drugu slijeva. Sardani. a kako već vlada Južnim. Noge kreveta imaju ponekad obličje boga Besa. U muževoj se sobi kao i u ženinoj namještaj sastojao od kreveta. no u snu mu se pojavi Ptah i naloži da ne ide. Njihovi su se protivnici morali dakle pomiriti sa sudbinom. 70. barem u imućnijim slojevima. Zamoli bogove svoga doba da mu podare sina. 295. 1935. Doduše. Setijevci su razmjenjivali izraze uvažavanja s Amonovim i Horovim svećenicima i vjernicima. Likijci. 2339. Muža. 28 J. Govorili su da im je u krvi naprasitost. ili pak doji dijete. 2. Kad umre. II. Bio jednom jedan kralj koji nije imao muškoga djeteta i zbog toga se veoma žalostio. simbol Sjevera31. Toaletne potrepštine i klupica nalaze se ispod kreveta. Les ostraca figures de Deir el Medineh.. koji mu naredi da ga oslobodi pijeska pod kojim se guši i obeće mu kao nagradu 26 27 bogato kraljevstvo29. 2344. II. Pap. toga iskeženoga božanstva podrijetlom iz južnih predjela. Naravno. 61.strogo raspoređeno na poslove. II. Jedino su predstavljene žene i mala djeca. 2342. U snu vidje boga. Hieratic papyri in the British Museum. Kada je jedanput kraljević Tutmozis pošao u lov. Histoire. Odjeća i toaletni pribor stajali su u škrinjama. na njima ne vidimo. prozirnoj haljini leži na krevetu. 2347. koji su se smatrali egipatskom elitom. faraon je pozivao tumače. 8. jednu sebi zdesna. 444. spavali u zasebnim sobama. Klepsidre i sunčane ure nisu služile ni građanima ni vojnicima. Vandier d'Abbadie. ujedinit će time u svojoj kruni lešinara. Maspero. I. i kobru. nego da pošalje čete u područja što ih je zauzeo neprijatelj30. III. 294. drskost i zločin. Pete godine Merenptaha Tirseni. zaspao je umoran u sjeni sfinge. 500. Prvi dio sadrži snove Horovih sljedbenika. 29 30 Diodor. Stari su Egipćani mnogo pažnje posvećivali snovima. 1. London. 433. uvijek ostaje pučanin. jer će uskoro osvojiti Sjeverni Egipat. 2337. Taj je tekst podijeljen na dva dijela. Kada san nije bio sasvim jasan. Spadale su u opremu hramova. Kraljeviću to nije trebalo dvaput reći. Krovnu gredu podbočuju stupici u obliku papirusove stab ljike. čak i kada se zaista radi o nekome koga »poznaje kralj«. nego će ostati u pustinji Maspero. gdje su se po njima ravnali svećenici u V — NOĆ Supružnici su. stolčića i klupice. simbol Juga. međutim. Tumači su razaznali da mu predstoji sjajna budućnost. no njegovi sretni podanici kao da se nisu mnogo žurili. Kralj je htio krenuti na njih. Ahejci i Libijci nasrnu s golemim mnoštvom na Deltu. a prvi od svih sam faraon. Žena u lakoj. knj. Harris. pod Ramsesima nije se moglo zanijekati da su Setijevci veoma brojni i vrlo utjecajni. a zmije nestadoše. Obični ljudi koji nisu imali svoga službenog tumača snova. Histoire. 62. To možda i nije netočno. mogli su se poslužiti spisom poput onoga na papirusu Chester Beatty III iz ramesidskog razdoblja32. Probudi se. Etiopija je bila drugi Egipat — vidje u snu dvije zmije. 32 Gardiner. Bio je to samo san. autor »Predodređenog kraljevića« bi se izrazio drugačije da je faraon inače običavao spavati sa svojom ženom. ili sjedi uređujući se uz pomoć služavke. Josip je imao uspjeha protumačivši san o debelim i mršavim kravama i o klasju. jer je kraljevska loza vukla podrijetlo neposredno od boga Seta i jer su osnivači dinastije bili njegovi svećenici. On provede noć sa ženom i ona zatrudnje27. 31 Urk. pobožnosti i odmor26. Setijevac. Noću je pošten svijet spavao. Na glinenim pločicama nalazimo dosta prizora iz ženskih odaja28. Krevet je osnovni dio namještaja. U određivanju doba dana pouzdavali su se u krčanje u želucu i u visinu sunca. te da ne razlikuju muško od ženskog. a ovi odluče da mu molbu uslišaju. neće postati stanovnik Zapada. sl. I u najozbiljnijim okolnostima faraon je vodio računa o svojim snovima. IV. a oni drugi nisu suviše hajali za sat. na primjer od padova.

Ako sanjaš da miluješ svoju ženu na suncu. U Herodotovo vrijeme Egipat je imao sedam proročišta. Jesti magareće meso znači neko povećanje. Tucaš li kamenje. a ružan nesreću. vjerojatno bismo imali još nekoliko posebnih dijelova. U takvom slučaju valja samo zazvati Izidu. morao očajavati. bit ćeš lišen plodova rada svojih ruku. Ponekad se tumač snalazi igrajući se riječima. U velikoj većini slučajeva tumač se služi analogijom. Teško bi bilo razjasniti zašto ljubav pokojnoga oca štiti onoga koji je usnio Azijca. Inače bi ih svatko umio objasniti i sanjarica ne bi ničemu služila. a ne neumitna najava neke neizbježne nesreće. Ako bude s nekim većim od sebe. Pa ipak. otpušteni su ti grijesi. Biti peljar na brodu nije samo po sebi ništa neugodno. Mršave krave i prazni klasovi bili su tek opomena koju je valjalo uzeti u obzir. Sanjati da ti čupaju nokte. I sam kraljević Amenhotep rado se zabavljao kormilarenjem. Naprotiv. Ako u snu ima lice leoparda. Nešto će ga obradovati. dakle. Kad čovjek u snu dobije komad bijeloga kruha. a da ti ispadaju zubi. unatoč dosta brojnim oštećenjima papirusa. prema tome. ostat ćeš bez neke drage osobe. Da je rukopis potpuno sačuvan. Sanjati svete stvari obično je dosta zloguk znak. Međutim. Ako gledaš u bunar. bog te uzvisuje. znači da je božanska moć naklonjena protivniku. posjedujemo samo početak toga drugog dijela. No. nemaju svi snovi tako jednostavno tumačenje. jer u egipatskom jeziku riječi magarac i velik zvuče jednako. Paliti bogu u čast smolu samo je po sebi hvalevrijedno. bog će ćuti tvoje molbe. A loše je sanjati 46 jastreb grabežljivac i što čak postoji izre ka koja štiti od njegovih nasrtaja. to je dobar znak. Primaš li hranu iz hrama. od kojih je svako imalo posebne proročke postupke34. Čovjek koji bi usnio nešto uznemirujuće nije. to je loš znak. a zatim dodati nešto tamjana. jedino na temelju snova Horovih sljedbenika znati o čemu su sanjah stari Egipćani i kako su tumačili svoje snove. pobijedit će. Lijep san znači dobrobit. koja će dohrliti i odvratiti zle nakane Nutina sina Seta. jer će bog vidjeti tvoju bijedu. Evo nekoliko slučajeva u kojima snovi imaju neočekivano značenje. Treba uzeti hljepčiće i malo zelene trave te ih ovlažiti pivom. ali ako gledaš s balkona. Penješ li se uz jarbol. zasebno u drugom dijelu. međutim. Njegov ga duh zaštitnik čini većim. i to je dobro. nije dobro kada čovjek sanja da pije toplo pivo. Možemo. . bit ćeš bačen u tamnicu. jer je to znak da će ostati bez imetka. no činiti to u snu. Sanjati ubod trnom znači laž. Dobivenom mješavinom valja obmazati lice i ružni se snovi neće obistiniti.kao plijen grabljivicama. takav san najavljuje gubitak sudskoga spora. bog ti šalje život. Uroniš li u Nil. znači da je bog slijep za tebe. Snovi Setijevaca obrađeni su.

poruke me njene u život vraćaju. Svi ljekari suvišni će biti. ali ja ne smijem otići k njemu. Naprijed. Čežnja me sasvim obuzela. Dojke joj se ističu na grudima. 30. I. Zagrljaj njezin odvraća od mene hudu boljeticu. Urk. Susjedi će doći da me vide. Ali. Da bi privukao pozornost ljepotice. ljubavne pjesme sačuvane na papirusima u Londonu i Torinu svjedoče da su mladići i djevojke imali veliku slobodu. Njezin mi posjet vraća zdravlje. Rat se nastavio. Pogled mi njezin vraća mladost u tijelo. Chants d'amour. Sestra je moja blagotvornija od svih lijekova. odluči da postupi ovako: »Leći ću i činiti ću se kao da me bolest muči. živio je sa starijim kao sluga i noćio u staji. Mudrac Ptahhotep savjetuje učenicima da učine i jedno i drugo za vremena1. Ni svećenici neće postići ništa. zavjetovah ti se boginjom Zlato za ženu. 1 2 3 Neki je mladić zamijetio jednu ljepoticu: »Vrana je njena kosa. crvenije od jaspisa crvenoga.-M. Dođu li k meni čuveni liječnici. Die Liebespoesie der alten Aegypten.« 6 Djevojka ne ostaje neosjetljiva na lik lijepa mladića. Harris. Moja će im bolest tajnom ostati. Vidite. Zagreb. Devaud). 9. 500. 48 4 Egipat 49 . Muller. No. maksima 21. Raduju se otac moj i majka. 257. Etudes egyptiennes. rujnije od zrelih danila. Mlađi brat. pa bio on velik ili malen. IV. ona sama bolest moju zna. Ježića u Antologiji svjetske lirike.«8 Nada se da će mladić shvatiti i da će učiniti prvi korak: »Kad bi barem poslao poruku majci mojoj! Brate. Dođi. jer je kraljica svoje štićenice obdarivala dobrim mirazom3. crnja od noći. da ti vidim krasotu.. S njima će i moja draga doći.«5* No. * Prijevod S. »Moj je brat glasom svojim unio nemir u moje srce. Maspero. pun raskošnog pokućstva ili tek s hasurom umjesto svakoga drugog namještaja. Osnovati dom i oženiti se bili su istoznačni izrazi. onda drugom. Bolja od svih knjiga. Tijelo mi više ne zna za sebe. nije dugo uživao u sreći domaćeg ognjišta. 2—3. Valja pretpostaviti da su u većini slučajeva o ženidbi odlučivali roditelji ili pretpostavljeni. Kad je ugledam. Svi te muškarci uglas pozdravljaju. 8.« 7 No. Rumene su u nje usne. I onda padne zaista bolestan. eto. II. ona misli i na budućnost i računa na majku: »On živi u susjedstvu majčine kuće. op. 11. tamnija od trnjina. koji nije imao ničega. na životu me drži ono što učinih. dive ti se. a riječ daje snagu. 26. Ahmose je od rane mladosti vodio mukotrpan mornarski život i spavao u visaljci kao stari borac. str. Međutim. 1965. Faraonovi novačitelji nisu zaboravili da je Ahmose hrabar i poručili su mu da se rat ne može voditi bez njega2. prev. c 100. Ime je njezino jedini moj oslonac. ljekarije mi njihove neće donijeti smirenje. Prije nego što se istakao u opsadi Hauarita.. kao u poznatoj pjesmi Andrea Cheniera: »Sedam je dana već kako ne vidjeh sestre svoje. IV. W. lukavstvo mu me uspijeva. 4 Ptah-hotep (izd. 5 Pap. brate moj!«9 Louvre. Iskoristio je prekid neprijateljstava i vratio se kući u Nekhabit da osnuje dom i da se oženi.«4 I već se zaljubio. mišići su moji obamrli. nije navratila već sedam dana. Urk. Nije se imao na što žaliti. dobro se osjećam. a kada je ostao udovac. Dobra bi bila moja majka da to učini za mene. Jedan kraljičin službenik pripovijeda da ga je vladarica oženila jednom od svojih pratilja. Stariji brat iz priče imao je ženu i kuću. 31.TREĆE POGLAVLJE OBITELJ I — ŽENIDBA Tko god je bio glava obitelji imao je svoj dom.

sami su krivi. plemić. No. no odlučne riječi još nisu pale. Isprva Grci. dinastije. U ljubavnim pjesmama mladić draganu zove »svojom sestrom«. Poslije vjenčanja mladi će suprug i dalje ženu zvati sonit. prihvati ga za zeta i obasu ga darovima14. Međutim. Davies. sasluša njegovu priču i. da je brak ujaka i nećakinje bio Ibid.. str. on odnese pobjedu. ali je sigurno trajao kroz čitavo vrijeme Nove države. jer mu se otac tobože preoženio. Kralj se na to rasrdi i zakle se da neće dati kćer egipatskom prebjegu. Slavim nebesku božicu. odobravajući izbor svoje djece. prigrli mladića. IV. a mene je radost obuzela. Ljubav je njegova očarala sve namjernike na putu. a ne usnama kao što su radili Grci i kao što su sami činili u kasnom razdoblju) pred pri-jateljima njegovim. Obožavam boginju Hator i pozdravljam svoju gospu. Ako se naočigled i opiru. te se pred njim upotrebljavaju riječi son. 36. a ne himit15. Prijestolonasljednik je došao u jedan grad u Naharini. bilo je faraona koji su se oženili sestrom. Srce moje likuje od sreće što me je vidio moj 'brat'. s druge strane. Predstavi se kao sin egipatskog 50 oficira i reče da je morao napustiti očinski dom. Naravno. ali je postojao zakon po kojemu je faraonu bilo dopušteno da čini što ga je volja17. Dosad nije utvrđeno da je ikoji Egipćanin. ako iskrsnu neke prepreke.«11 U međuvremenu zaljubljena se djevojka povjerava drveću i pticama u bašti. Sud je. Roditelji pristaju. Namjenjuje mi jednu gospu. Faraon je namjeravao udati kćer Ahuri za jednoga pješadijskog vojskovođu. 197. Taj Egipćanin. koga je tek letimice opazila. umrijet će istoga časa. gozbi i ljubavi: »Obožavam Nubit. Čini se. pjesama. a sina Nenoferkaptaha oženiti za kćer nekoga drugog oficira. muzike. Lijepo primi mladoga stranca. Daj bože da mi tvoja majka spozna srce i da nam dođe u pohode! 0 Nubit. međutim. 5. čine to samo radi forme. a maćeha ga mrzi i zagorčuje mu život. 5 —7. dakle. Mem. krući. gdje su se mladići njegova uzrasta spremali za nadmetanje u penjanju. i zato se radujem. 37. Obraćam joj se a ona čuje moju molbu. nadahni je. Otac morade ustuknuti pred takvom prijetnjom.. slavim Njezino Veličanstvo. likujem i rastem!«10 Zaljubljeni se par sastao i razumio. Naime. pa čak i kćerkom. Neferhotep. Tyt. Ako se ne uda za njega. Događa mi se nešto veliko. Takvoga zakona nije bilo. zaštitnicu radosti. »supruga«. »suprug«. Ukoliko se. Doduše. no dao ih je jedno drugome čim je primijetio da se mladić i djevojka vole13. V. 203. a za njima i mnogi suvremeni povjesničari. a djevojka mladića »bratom«. mogli smo već primijetiti da ne žive pod istim krovom i da mladićevi roditelji nisu i djevojčini. Takav se običaj ukorijenio potkraj XVIII. građanin ili pučanin. Ne znamo točno kada je nestao. tvrdili su da su u starom Egiptu brakovi između braće i sestara bili pravilo16. Djevojku razdiru strah i nada: »Prolazila sam pokraj kuće njegove i spazila otvorene dveri. ganuo joj je srce. no možemo ponoviti s tim u vezi ono što su suci odgovorili Kambisu kad ih je pitao da li postoji zakon koji dopušta nekome da se oženi vlastitom sestrom. Hrlim bratu svome da ga pomirišem (stari su se Egipćani ljubili nosom. kraljevna je mislila drugačije. Ne bi valjalo zaboraviti da izrazi koji označuju srodstvo u staroegipat15 14 4* 51 . uzeo za ženu sestru rođenu od istoga oca i iste majke. 'brata' uzvišene naravi! Gledao me je kako prolazim. stvari ne odvijaju onako brzo kako bi mladi par želio. koja je obitavala u dvorcu smještenu na vrhu strme planine. hay i himit u iskonskom značenju: »brat«.»Brat« je sa svoje strane spreman da se odazove ljubav-noj ponudi i sam zaziva tu boginju »Zlato«. okružen braćom i sestrama. Kraljević im se pridruži. Došla mi je osobno u pohode. Brat je moj stajao uz majku. videći se već u mislima kako kao supruga šeće ruku pod ruku sa svojim odabranikom12. Savršenog li dragana bez premca. sveudilj ne znajući da pred njim stoji glavom faraonov sin ali očaran njegovim božanskim likom. tamošnji je kralj odlučio da će ruku svoje kćeri dati smionome penjaču koji prvi stigne do prozora ljepotice.

Kad oženjen čovjek pođe na hodočašće u Abid. uvijek sa sobom vodi i ženu. drugi može doživotno uživati sve. Kraljica sjedi faraonu u krilu. II — ŽENA Slike i kipovi predstavljaju nam staroegipatsku obitelj u simpatičnom svjetlu. mladi je par po svoj prilici morao stupiti pred nekog činovnika koji im je uzeo imena i registrirao zasnivanje bračne zajednice. Kad su pisari i svećenici izvršili svoju dužnost i kad su se mladenci smjestili u domu. koja je ostala bez oca. Prije nego što su mladi supružnici bili prepušteni sami sebi. Otac i majka drže se za ruke ili oko struka. miljenica boginje Hator. zaštitnica grada Kuse. pretpostavljamo dakle da su mladenci. supruga pisara svetih knjiga Nesiamona.A. pošao da u dvorcu između Egipta i Fenikije dočeka kćer kralja Khatusila. I ovdje će mi biti dopuštena jedna pret postavka. Vjerojatno je mladoženja išao u susret svatovi ma. Zamišljam da svadbena povorka nije bila ništa manje slikovita i bučna od procesija koje su u hramove nosile žrtvene darove. I. Nakon smrti jednoga supružnika. sjedinjeni za vječnost. prinosili žrtvu i primali blagoslov. uzvanicima je još preostalo samo da se raziđu. Faraon je naredio da mi se donese bogat miraz u srebru i zlatu. kao što je Ramses II. Čini nam se da religija nije mogla ostati po strani kod tako važnog životnog koraka kakav je stupanje u brak. pošto se ovaj najprije službeno podijelio sa ženom i sestrom21. privijaju se uz roditelje22. 21 Linage.F. kada se klanja Rau pri izlasku na istočnom obzorju i Harakhteu pri zalazu na zapadu. koja je usred zime prošla dio Male Azije i čitavu Siriju da bi postala kraljevska supruga.«19 Dakle. odlazili u hram lokalnoga boga. a žena trećinu zajedničkog imutka. svatovi su slavili pijući i jedući koliko su dopuštale mogućnosti ili taština jedne i druge obitelji. pastiru Amonovih stada. Kralj i kraljica obasipaju djecu poljupcima.O. U tekstovima i na likovnim spomenicima veoma je rijetko riječ o braku. od ophoda stranaca koji su molili da budu u vodama faraonovim i od sprovoda. njezinom se imenu pridodavalo ime muža: Mu-temuja. S usponom XIX. Jedna pločica iz Tebe određuje da u bračnu zajednicu muž donosi dvije trećine. Ova je u miraz dobila 52 brijačeve imovine. dinastije staroegipatska umjetnost ponovno je zadobila nekadašnju strogost i suzdržanost. i pjevačica Amonova. Za Akhenatonove vladavine običaj je bio da umjetnici prikazuju izljeve nježnosti kraljevskoga para. Supružnici veoma često odlaze zajedno u hram. gospodarica doma. kao što je trebalo da su bili vezani za života. u Bull. koje su Egipćani shvaćali manje-više kao neki vid promjene boravišta. 233. 599. 53 . Sada govori mlada žena: »Odveli su me kao nevjestu u Nenoferkaptahov dom. koji mi uručiše ukućani kraljevskoga doma.dopušten. Sasvim malena djeca. bez obzira na dob. Makar ne raspolažemo dokumentiranim potvrdama. Kada je udata žena morala izaći pred sud. koju temeljim na činjenici da su Egipćani voljeli obiteljske gozbe. kojemu je bio izraz ili posljedica. ali smije slobodno raspolagati samo dijelom koji je sam donio u brak20. možda u pratnji rodbine. XXXVIII. obred vjenčanja sastojao se uglavnom od preseljenja nevjeste i njezina miraza u mladoženjinu kuću. Tako i Neferhotepu.. ali na grobnim slikarijama muž i žena i dalje se nalaze jedno uz drugo. Kada je faraon iz romana o Setna--Khamoisu odlučio da vjenča svoje dvoje djece. Djeca uzvraćaju nježnost milujući očev ili majčin podbradak. Tako je neki brijač jednome robu ustupio svoju radnju i dao mu za ženu svoju nećakinju. Taj je običaj nestao s krivovjerstvom. reče: »Odvedite još noćas Ahuri Nenoferkaptahovoj kući! Odnesite s njom i svakovrsne lijepe darove!« Tako je i učinjeno. jer na grobnici jednog Amenemhata lik kćeri njegove sestre Baket-Amon sjedi uza svog ujaka kao da mu je supruga18. S Obzirom na birokratski duh starih Egipćana. pomaže supruga.

njegova bivša supruga nagovori umiljavanjem svoga vladara i gospodara da žrtvuje bika. Žena koju je bog bio izabrao. ugledah svjetlost dana. Zemlja se upravo pojavila iz vode. plemići. No. ni to joj nije bilo 54 U drevna vremena žena nekoga meštra ceremonija varala je muža s jednim mladićem. hirovitu. trećega mjeseca ljeta.Literatura ne daje lijepu sliku o staroegipatskoj ženi. 148. koji se stalno mora obraćati za pomoć pisarima i vračima. ugleda ga njegova snaha. — Više volim svoj vlastiti lonac nego sličan tuđi«. koketnu. Postavši faraonovom milosnicom. mnogi su staroegipatski vladari bili odvažni u ratu. obasipajući ga darovima. koja je u sebi imala vode od svakoga boga. nježan. najprije na svoju nesreću sve povjeri bratu. a onda i da poubija svoju djecu28. Pozva svoga čarobnjaka. dat ću ti drugi. netko se dosjeti da mu za zabavu dvadesetak djevojaka. Bitau uskrsne i pretvori se u bika. Jednoga dana. te vide u njoj oličenje grešnosti i prevrtljivosti 23. Bila je taman dobra za oranje.. koji je za uzvrat nagradi dobranim batinama 27. Bitau se vrati kući da ga donese. koja je bila službenica božja. Zahtijevala je od ljubavnika najprije da razbaštini. 38. Takvi su. provedimo koji trenutak ležeći zajedno. Molila sam zajedno s velikim svećenikom 26 27 Ibid. Petubastijeva sina. reče joj kralj. Ova ga već od početka nije slušala. a mnoge su opet Egipćanke bile uzorne supruge i nježne majke. Za zlu ženu bijaše igrarija da uvjeri Anupua kako je njegov brat pokušao da je zavede i da sebi pripiše riječi prijekora uzoritoga mladića. vesla po ribnjaku u kraljevskom perivoju. lažljivu. a zatim ga i izdade. samo s mrežicama u kosi.« Bitau postade kao pantera s juga: »Ti si mi kao majka. Božansko Devetorstvo vidje Bitaua sasvim samog u Dolini jele. S druge strane. kao što vidimo. Druga priča govori o otmjenoj gospi Tabubit. Takva je bila i mlada žena o kojoj pripovijeda nadgrobna stela u Britanskom muzeju: »Mudraci. Tužno bje svećenikovo srce. No. muškarac je vjeran. 43. 40. 28 Ibid. a tvoj muž kao otac. a nijednoga sina. Još dok je bio običan sluga u svoga brata. jednoga se dana razljuti na služavku i otjera je. međutim. koji veoma originalnim postupkom. Bitau je bio spoznao žensku iskvarenost. te ga je pustila da prosjači pred njezinim vratima i tek poslije mnogo vremena otkrila svome sinčiću da mu je taj prosjak zapravo otac29. Godine XXIII. Supruga jednoga Raova svećenika također je varala svoga. naime. četvrtoga mjeseca poplave deveti dan. bik se pretvori u avokado. kraljevići. vješti u up-ravljanju državnim poslovima. Jedna veslačica izgubi tirkizni nakit i prestade veslati: »Nastavi. odan i razuman. otac me udade za velikoga svećenika Pšerenptaha. svi vi koji ulazite u ovu grobnicu. Muž joj je bio nagle ćudi i ne osobito razuman. smiluje mu se i dade mu na dar neprispodobivu ljepoticu. imenom Ruddidit. kada se kralj Snefrui smrtno dosađivao.. jer sam triput zanijevši od njega na svijet donijela tri kćeri. a ni meni preko usana neće nikada prijeći tako nečasna riječ«! I zatim ode.. Ova je. U egipatskim pričama. ženi se ne pridaju osobite vrline. Napravit ću ti lijepu odjeću. ljudi. ostavivši je poniženu i žednu osvete. sve znala i u namjeri da o tome obavijesti mjerodavne. odgovori ljepotica. Pisci i moralisti prikazuju je kao lakomislenu. osvetljivu i prirodno nevjernu. a ne uličarka. koji je na taj način tobože Egiptu želio dati tri pobožna i dobra kralja 26. a kako im je uzmanjkalo sjemenja. Zbilo se to u vrijeme sjetve. Ah. bilo joj je malo stalo do bivšega dragana. Jedna druga otmjena dama opazila je lijepoga mladića po imenu Istina i podala mu se. nemoj nikada ponoviti takvo što. svećenici. Pošto je zadovoljila časovit hir. Ali. bili zakoni te književne vrste. 55 . Faraon joj na to popusti. iste nam te priče predstavljaju čak i faraona kao ograničena i mušičava čovjeka. rodivši troje nezakonite djece. Braća pođu u polje. 169. Kad je silazio s ambara noseći s lakoćom golem teret. stavivši jednu polovicu vode na drugu. Zadivi mu se i zaželje ga: »Dođi. U stvari. nesposobnu da sačuva tajnu. za vlada-vine Ptolemeja XIII. poslušajte tko počiva u njoj! Godine IX. pronađe dragulj24. Ibid. Ispričavala se da je otac toj djeci sam bog Ra.

ubio ženu i bacio je psima32. nisam prihvaćao nje-gove savjete u vezi s tobom. Kad je stariji brat. . zamolih u faraona dopust i pođoh na mjesto gdje boraviš (na tvoj grob) i plakah sa svojim ljudima dugo nad tobom. Provedoh vrijeme 56 Kada se vratih u Memfis. . Kada pođoh s faraonom na jug. u prvi sat dana. na veliku žalost svoga muža. ni njoj slične. taj neutješni udovac jasno daje na znanje da bi na njegovu mjestu mnogi učinili drugačije. Zatim uznapredovah u službi. Moj suprug. da bi. Pokopao me na prekrasan način i položio u grobnicu. 31 Leidenski papirus. . sjeo je tugujući za mlađim bratom. nego govorah: 'činim po želji tvoga srca!' Znaš. koja je varala i izrabljivala muža. Anupu. Zdravlja. Miomirise. Ne ražalostih ti srce. pomalo kasno shvatio što se zapravo dogodilo. no ne napustih te. Života. pristadoh uz obalu (umrijeh). kolače i odjeću nisam slao u neku drugu kuću. jer te nisam želio rastužiti. nije povlačila nikakvu kaznu. Godine VI. Znaj da nisam pošao nijednoj sestri s kojom dijelim dom. U vezi s ovom dirljivom pričom zanimljivo je pročitati na jednom papirusu iz leidenskog muzeja žalopojku kojom se neki udovac obraća preminuloj supruzi: »Uzeh te za ženu dok još bijah mladićem. 37.milostivoga Ptahova sina Imhotepa. donijevši svakojake lijepe stvari da ih stave preda te. Život. da bi uživali u slobodama i da na kraju. ni nju.«30 Pokorivši se očevoj volji i pokoravajući se sve do groba muževim željama. Takav je bio zakon: »Čuvaj se žene. Ako te saplete u svoju mrežu. dovinuvši se do visokih položaja. poslah ih da se pred tobom prostru po tlu. Na kraju romana. no znamo da su Hatore prorekle da će poginuti od noža33. nesretna je Ta-Imhotep umrla u cvijetu mladosti. koji nije žalio novaca da joj priredi dostojan pogreb. Kada si oboljela od svoje bolesti. Jednome je pogrebnom propisu cilj bio da u grobnici okupi bliski rod. red je da se malo raznježi nad samim sobom. nego govorah: 'Ovdje mi je žena!'. zatim je ušao u kuću. barem koliko znamo. . Snage. Ne ulazim nikada u drugi dom. Bijah s tobom. Egyptian Letters to 57 . Bitau tuži svoju suprugu velikim sucima Njegova Veličanstva. zvanog Petubasti. Sve do današnjega dana svoga života ne zatajih ti nijednu svoju dobit. trećega mjeseca ljeta peti dan. to je zločin koji povlači smrtnu kaznu čim se otkrije. otjerali suprugu skromna podrijetla. prenio me je u grobnicu. postavši udovcima. ne napustih te nego govorah: 'Neka to bude s tobom!' Ako bi tkogod dolazio da mi govori o tebi. to jest. ne slijedi je. . Kad je čovjek tako plemenit i tako strpljiv. drugoga mjeseca zime šesti dan.«31 Taj uzoriti suprug. na blagdan žrtvenih darova koji se prinose na žrtvenik uzvišenoga boga Imhotepa. bila je spaljena. za vladavine kraljice Kleopatre. Suprug je imao pravo da u kuću dovodi suložnice. na što čovjeka poput mene ništa ne primorava. . kojom su se oženili dok su još bili činovnici. I svi se obradovaše. veliki svećenik Pšerenptah. . Kao nagradu (za bogu ugodna svećenikova djela) zanijeh i rodih sina godine VI. Popratio me svim obredima koje zaslužuju savršena stvorenja. Ne posjedujemo tekst presude. kada dobih zadaću da obučim časnike faraonove vojske i ljudstvo. koja izlazi potajno. Zdravlje. poslah po vojnoga liječnika. Supruga Ubainera. Snagu. jer on uvijek uslišava one koji mu se mole. Tako mi dosad protekoše tri godine dana. Priče nam kazuju da je nevjernicu čekala smrtna kazna. čak ako ga i nije izvršila dokraja. . Evo što učinih kada bijah mlad i kada obavljah sve visoke službe za faraona. ne bi pune tri godine venuli u tuzi i suzama. a pepeo joj je bio bačen u Nil34. evo kako se ponijeh prema tebi. Žena kojoj je suprug daleko šalje ti poruke i mami te svaki dan kad nema svjedoka. Priklonio je uho našim molbama. Nikada ne bijah zatečen kako te izvrgavam preziru kao seljak koji ulazi u tuđ dom. Sethe and Gardiner. koji udjeljuje sinove onima koji ih nemaju. koji je poduzeo sve što je bilo potrebno i koji je učinio sve što si mu rekla da valja činiti.« 35 Muževa nevjera. savjetuje pisar Ani.

58 59 . U ranom su djetinjstvu hodala unaokolo bez odjeće i obuće. a brat sestru. Dječačići se vježbaju u bacanju bumeranga i harpuna. Sam Ramses II. Donose stolice. ipak je prevladavala opća želja da se dobije sin. Jedan drugi pljačkaš također Strabon. nego i prilikom obavljanja državničkih poslova. 40 41 42 Bull. »Za dva mjeseca vratit ćeš se u domaju. sirovim korijenjem i kašama42. a djevojčice češalj i pojas.U njemu čitamo da se obitelj sastoji od oca. Vrijeđanje je podlijegalo kazni. Dobro je učinio. a ovi odlučiše da ga uslišaju. sv. F. Diodor. obilazeći imanje dolazi na mjesto odakle može vidjeti žeteoce ili kako se odvija posao na gumnima. Mus. Kada su ostajali na dvoru. tko razgleda skulpturalne skupine na stelama u Abidu. Strabon u čudu zapaža da Egipćani mnogo drže do sebi svojstvenog običaja. »Bio jednom. 5. još bio slatko djetešce. Za zaštitu se vlasti bio obratio ženin otac38. Egipćani su voljeli djecu. u vezi je s plodnošću tla i s povoljnom klimom.« Očevo ime trebalo je da živi dalje u sinu. Hapi-Džefaijeve upute sinu na početku natpisa o ugovorima (Siut. U zemlji gdje je batina igrala tako značajnu ulogu muž je imao pravo tući ženu. a na nju ga podsjećaju stotine natpisa. počinje pripovijest o prijestolonasljedniku. Kao što je rekao Diodor. Obitelj se okuplja oko njega. 10052. Zna se i za neke slučajeve poligamije. U nježnom ganuću roditelji su grlili djecu i obasipali ih poljupcima. A. Kad je Amenhotep II. Br. Akhenatona i kraljicu Nefertit u izlascima su uvijek pratile kraljevne. prijatelja. Već znamo što je o tome mislio veliki Ptahov svećenik Pšerenptah. Sluge mu odmah prostiru hasuru. Pastirski su ga sinovi pratili u polje. mali se propinjao na prste i prinosio mu ustima vrč s pićem. Sva su se hranila jednostavno stabljikama papirusa. predskazuje dobra zmija brodolomcu iz priče39. po kojemu odgajaju u podjednakim uvjetima svu djecu koja im se rode 41. jedan kralj koji nije imao muškoga djeteta. nastojeći biti od neke koristi. 272). pogl. od kojih su dvije još bile na životu kada je bio izveden na sud. 180 i dalje. kakav je bio Ti. ili ako je došao trenutak da se u papirusovim gušticima slavi lijepa božica Hator. ortaka. dječaci noseći samo kakvu ogrlicu. O. no ovi su zaista rijetki. 43 Vidi npr. 2.. XLI. 4. njegova će radost biti nepotpuna ne budu li uza nj žena i djeca. majke. ne samo u časovima odmora. da sahrani oca i da se brine za održavanje njegova posljednjeg počivališta43. 146. Sinova je dužnost. Djeca hvataju očev štap. Zamoli bogove svoje zemlje da mu dadu sina. i sasvim su se dobro slagale37. Nastojale su uspuzati u kraljevo i kraljičino krilo i milovati im podbradak. Amarni ili Tebi. osobe koja se označuje neprotumačenim izrazom int-knt. djece. Starije su prisustvovale dodjeli odlikovanja. što im sasvim lijepo polazi za rukom. Ako se Tiju prohtije da se ukrca u čamac i da pođe s ribarima. Ovakva plodnost obitelji. Zbog toga se veoma žalostio u srcu. ispunit ćeš krilo svoje djecom i poživjet ćeš bolje uz domaće ognjište«. sasvim oprečna starogrčkim pri likama. II. miljenica i slugu36. žena. 269. gospa od Imana i 36 37 Sikomore. no ne bi trebalo smetnuti s uma da je Maruf bila III — DJECA Pisar Ani preporučuje svojim čitaocima da se žene rano i da izrode mnogo djece. čime se njegov otac veoma ponosio40. I. 80. 31. XVII.. Kada je stari ožednio. Jedan se čovjek morao pred sucima obavezati na to da više neće vrijeđati suprugu. opet su bile s njima. I. 1. inače je mogao dobiti stotinu batina i ostati bez imetka koji je stekao s njom u braku. posvuda će vidjeti mnoštvo djece. neobično se dičio sa svojih sto šezdeset i nešto sinova i kćeri. XV. Iako je svako dijete bilo dobrodošlo. Jedan razbojnik koji je sudjelovao u pljački grobova imao je četiri žene. Tko posjeti grobnice u Memfisu. grobova Coffin texts. Obrtnički su se sinovi vrzmali po gradilištu. već se bavio vježbanjem snage. djeca nisu roditelje takoreći ništa koštala. ili ako zaželi da se ogleda u lovu na ptice što se gnijezde u visokim cvastima. ali pod uvjetom da to pravo ne zlorabi. Krupni zemljoposjednik. Taj je savjet bio izlišan.

jer mu se valja pribojavati zmije47. mora se čuvati krokodila. Tko je rođen 23. Faraonova kći je u trenutku kada je pronašla djetešce u košari ovome odmah dala ime koje se kasnije pročulo. bude dopušteno da čini ono što mu srce nalaže. a tko je rođen 27. tko je rođen 4. sve dok nije odrastao i izjavio da je sav oprez uzaludan. Neka mu. »maleni«. Medicinski papirus Ebers iznosi nekoliko slučajeva. računali su da će novorođenčetovu saznati zahvaljujući plejadi od sedam boginja. Ljudi koji su poznavali svoju vjeru znali su da je Ozirisa. Povjesničar Manet izvodi svoje ime od tebanskog božanstva Mantua. boga Seta Set. Ahmozis. život jadnoga kraljevića odvijao se pod teretom te prijetnje. umrijet će. umrijet će. prema kalendaru povoljnih i nepovoljnih dana. Tako se može zaključiti o ugledu što su ga pojedina božan-stva uživala kroz povijest. jer je to značilo umrijeti prirodnom smrću od starosti. a Amona Amen. Bez imena se nije moglo. Orbiney. od ljubavi ili od pijanstva. doživeti. 8—9. Naprotiv. Nakhti. kaže Herodot. što su Grci transkribirali kao Sesostris. Khum-hotepi ili Ptah-hotepi. i 6. Ako veli »mbi«. dana prvoga mjeseca perita doživjet će najdublju starost od svih članova obitelji i živjeti dulje nego otac. kao i u naše vrijeme. a ovu su dobro poznavali putnici po Siriji. šta će svaki čovek. Katkad tvore čitave rečenice: Džed-Ptah-iuf-ankh znači »Ptah veli da će živjeti«. koje su zvali Hatore. Od stupanja na prijesto Ramsesa I. a Siamon boga Amona. sin je boginje Usert. nastojeći mu pronaći etimologiju. ili pak od psa. Seri. koji se rodio određenog dana. Već u antici. Ime može označavati da je bog zadovoljan. Opće imenice. Kumčad boga Hora zvala su se Hor.Kako su Egipćani svim silama nastojali spoznati budućnost. »jaki«. Bilo je isto tako vrlo dobro roditi se na 9. dalje. rekle su za djevojčicu koju su bogovi bili namijenili Bitauu". 60 Ako okrene lice prema tlu. dan toga mjeseca nisu nagovještavali ništa dobro. 4. kako će umreti i kakav će ko biti. mnogi su zamišljali da bi to ime trebalo da podsjeća na okolnosti u kojima je dijete pronađeno. jer se vladarska obitelj dičila da vuče pod-rijetlo izravno od Ozirisova ubojice. Za sina kojega je faraon tako dugo priželjkivao odredile su ovako: »Umrijet će od krokodila. jer ionako ne može izbjeći sudbini. Šedu. »Umrijet će od noža«. Mutnedžem znači da je boginja Mut blaga.« 45 Budući da nisu rekle u kojoj će ga dobi snaći zla kob. dan drugoga mjeseca akhita. Ako dijete izgovori »hii«. Tui. Zaštinica Biblosa postala je pod Novom državom kuma mnogim Egipćankama. i sličnima. 44 Pap. nije ništa bolje sreće. Vjerujući da je pronašla siroče. »Set u (Raovom) čamcu«. jer stari Egipćani nisu imali prezimena. ili od zmije. jer je to značilo umrijeti kao veoma poštovana ličnost. Abi. IX. Dječji krik koji podsjeća na škripu jele. Sanusert. 5. to jest da ga štiti ili da mu je otac. nastavka koji nalazimo u imenima Tutmozis. Ako zacvili kao jela. a još bolje na 29. pridjevi i participi često su se pretvarali u osobna imena: Džau. Taniit. Većina roditelja voljela je da im djetetu kumuje koji bog. pa sve do rata Nečistih dosta je ljudi nosilo ime Set-nekhti ili Set-em-uja. »štap«.«46* Naime. Oni koji se rode tih dana umrijet će od groznice. dakle. »Egipćani su. progutala čudotvorna jela. roditelji su se žurili da djetetu nadjenu ime. pošto je dospio na obalu Biblosa. Mojsije (Moše) ne znači »spašeni iz vode«. To je bio povoljan dan. To. umrijet će 48. Ne znamo jesu li Hatore proricale baš svakome. Nakon rata Set će 61 . Na prvi pogled i najbeznačajnije okolnosti mogle su imati ozbiljnih posljedica. odakle brojni Amon-hotepi. živjet će. Bez obzira na takva znamenja. Staroegipatska su imena ponekad vrlo kratka: Ti. »mijeh«. no svaki je otac obitelji umio sastaviti horoskop za svoje di-jete. To je jednostavno transkripcija staroegipatskog oblika mozis. da stoji ispred (djeteta) — Amonemhat —. dan. kraljevna je preuzela ulogu roditelja i nadjenula mu ime. »mačka«. pronašli kojem je bogu koji mesec i koji dan posvećen. Ove su nevidljive božice pristupale novorođenom djetetu i bez priziva odlučivale kakva ga smrt čeka. nije mogao biti dobar predznak.

Amenhotepov miljenik počeo je običavati da 62 dokaz o tome da je vlast vodila brigu o urednom vođenju ličnih podataka. koja ga je obično nosila na grudima u nekoj vrsti bisaga obješenih oko vrata. Ti si joj bio velik teret. Kad si se poslije njenih mjeseci rodio na svijet.«50 Kuća života. dinastijom poznajemo priličan broj Džeserkare-senba. . Bilo je tako mnogo Amenhotepa. u kojoj su astronomi.«55 Stari vojnik nije mogao djevojčici posvetiti baš mnogo vremena. Taj bog. golo dijete. Veteran iz oslobodilačkih ratova Ahmose iz Nekhabita pripovijeda: »Doživjeh duboku starost živeći među bliskima kralju. A zatim su se za vladavine dviju slijedećih dinastija namnožili Ramses-nekhti. Pod XVIII. Uvaženi namjesnik dodao je tako svojim naslovima i titulu odgojitelja kraljevskog sina 54. kod kojih se prijavljivalo rođenje. Jedan Senmutov kip ima oblik kocke. Međutim. iza kojega slijede očevo i majčino ime te zanimanje. Posjećivao ju je i sjedao joj u krilo kao kad je bio maleno dijete53. Tako plemeniti ciljevi nisu se kosili sa skromnijim djelatnostima. Vidimo da je izbor bio golem. kojemu dugujemo jedan od najljepših staroegipatskih hramova. Dojenče je živjelo uz majku. U Kući života radili su uz učenjake i obični pisari. U sudbenim dokumentima optuženi i svjedoci nazivaju se imenom. Male su kraljeviće obično odgajale osobe ostarjele u kraljevoj službi. pri civilnim vlastima svakako su postojale i matičarske službe. Setna Khamois nije imao muškoga djeteta. iako su roditelji imali na raspolaganju mnogobrojna imena za svoju djecu. Ime mu je Merab i zapisano je u knjige Kuće života. i koji je podigao obelisk u Karnaku. Pisar Ani odaje počast majčinskoj predanosti Egipćanki: »Vrati majci sve što je učinila za tebe. Paheri. Mareb. uputnije je možda poslušati Maspera. Amenhotep. . jer znamo za još jednoga njezinog odgojitelja. mislioci i povjesničari pohranjivali svoje spoznaje i gdje su radili na obogaćivanju toga blaga. a tri su godine njene dojke bila tvoja usta. koji kaže da su roditelji djecu donosili u Kuću života da bi im se tamo sastavio horoskop i da bi saznali što im je poduzeti kako bi što dulje odvraćali od njih zlu kob. Ali. U snu joj se javi bog i dade joj savjet koji ona odmah posluša i zatrudnje. uvijek je ostao zahvalan svojoj dadilji. miljenik kralja Amenhotepa III. da su čak i Amenhotepi zvani Huj bili prilično brojni. vjenčanje ili smrt. još je samo trebalo da ga daju upisati u službene knjige. kojemu je uvojak kose prekrio desni obraz. koji je nitko drugi nego faraon Amenhotep II. Roditelji su se mogli povoditi za nekom izvanjskom okolnošću ili za snom. To je kraljević Uadžmozis. nosio je nadimak Huj.« 52 Kraljica. nosila te je oko vrata. glavnoga graditelja Senmuta. koji su registrirali rođenja. Ja odgojili njezinu veliku kćer. Kada su roditelji djetetu dali ime. velika kraljica Makare udijelila mi je nove časti. a možda i neke druge žene. Kenamonova je majka vršila službu velike dadilje. Muž je pak usnio da sinu treba da nadjene ime Senoziris49. onaj u Deir el Bahariju. Kako ovakva pretpostavka nije potvrđena. knez Tjenija i upravitelj Nekhabita. »Rodih ovo dijete što je pred tobom. o kojoj ćemo još imati prilike govoriti. brakove i smrti. potpuno 63 . bilo je ipak dosta imenjaka. Božanska supruga. Ahurin i Nenoferkaptahov sin. Kipari su snažno i prostodušno prikazali njihovu uzajamnu privrženost. Veliki se umjetnik veoma dobro slagao s djevojčicom. nije bio obično dijete. Njegova žena provede noć u Ptahovu hramu.njegovo zaštitništvo poželjno. Tvoj joj se izmet nije nimalo gadio. Bilo kako bilo. nisu se toliko mučile. Daj joj obilje kruha i nosi je kako je ona nosila tebe. bila je neka vrsta staroegipatske akademije. kraljevsku kćer Neferure dok još bijaše djetešce na sisi. kaže kraljevna Ahuri. tako da su joj ruke bile slobodne51. žena Nenoferkaptahova. koja je othranila boga. naslikan je u svojoj grobnici kako u krilu drži sasvim maleno. Menkheperre-senba i Nimarenekhta.

64 5 Egipat 65 .

Bitau izjavljuje da ga više ne želi služiti. brisao mu je noge56 i obuvao mu sandale. međutim. trošio je sad imetak očinske kuće. namjesnik Siuta. a kada bi se ovaj zaustavio. barem što se tiče Nove države. Kod felaha i kod obrtnika dijete je ostajalo kod kuće. Otkako su nestali.ispisane hijeroglifima. Ne samo da se s njima postupalo veoma strogo. učilo čuvati stoku ili rukovati oruđem. Spomenute službe obavljah su. riječ u vezi s posudom. pa zatim šemsu. Šemsu je pratio gospodara prilikom izlazaka. No. stavljao mu u ruke velik štap i s vremena na vrijeme čistio mrvice metlicom. djeci ostajao u trajnoj uspomeni. Možemo. ukoliko ih je poslužila sreća. Doduše. ako se ne varam. bilo iz ljubavi prema slobodi. Mogli su napustiti gospodara. sutradan stigne do zidina u Tjekuu. no s pravom možemo pretpostaviti da bi Bitau napustio službu i da među njima nije postojala krvna veza. Oficir pođe u tvrđavu i dozna da su bjegunci prešli zid sjeverno od utvrde Seti-Merenptaha. a djevojčice haljinicu. posvađala se sa sluškinjom i dala je išibati. Istina je da ju je najprije kaznio brat. Ruddidit. iz koje izranjaju jedino odgoji teljeva glava i ispred nje dječja glavica kraljevne. Ova se riječ piše složenim znakom sastavljenim od dugačkoga zakrivljenog štapa. uživati u tome da i sami budu služeni. nije sve robove poslužila takva sreća. No. Nekoliko staroegipatskih izraza odgovara otprilike našemu pojmu sluga: slušač. naime državna dobra kojima je upravljao. U ovom slučaju sluga i gospodar su braća. a zatim i krokodil kao sredstvo božje osvete. Porastavši dovoljno da više ne mogu umjesto odjeće nositi naprosto ogrlicu. gospodar je još lakše mogao otjerati slugu.«57 Dva su radnika jednoga lijepoga dana pobjegla iz Ramsesove palače. Naravno. Gospodar je tek tada mogao primiti nadglednike i saslušati njihove izvještaje. Za njima je poslan zapovjednik straže Ka-kem-ur iz Tjekua. možda su toga dana djeca upravo prvi put polazila u školu. U Neferhotepovoj grobnici neki pisar proziva robove pred gospodarom. koji ih je dao izbatinati. nego ih se i progonilo ako su pobjegli. tako da je njihova služba bila veoma važna. Pošto mu je stariji brat nanio tolike nepravde. Ova ju je napustila bez daljih objašnjenja. Ovo šaljem da obavijestim gospodara. smatrati pravim robovima. Tako je morao odustati od progona i čitava je stvar stavljena ad acta58. prihvatiti se nekog zanata. 63 . odmatao je hasuru i prostirao je po tlu. Ubaui su bili služitelji za 62 stolom. nema nikoga tko bi orao. Anupu će odsad morati voditi brigu o stoci sasvim sam. Faraonovi peharnici sudjelovah su u radu svih važnih istražnih komisija. Tamo su ih bili vidjeli kako bježe na jug. dobro razlikovali. osobe zvane hemu ili behu možemo. Drugi je šemsu nosio u ruci gospodareve sandale dok je ovaj hodao. IV — SLUGE I ROBOVI Među osobama kojima je okružena važna ličnost nije uvijek jednostavno lučiti one koji mu pomažu u obavljanju službenih dužnosti i one koji spadaju u ličnu ili obiteljsku poslugu. koji je slušao naloge. Iz imetka očinske kuće plaćao je osobe uposlene na održavanju posmrtnoga kulta. peharnik. bilo zbog batina. kojom se i piše. ustvrditi da je sluge njihov posloda vac plaćao i izdržavao vlastitim sredstvima. ubau. slobodni sluge. Kad se zaustavljao. Ti su odjevni predmeti simbolično predstavljali prestanak ranog djetinjstva. žena koja je rodila tri kralja. Jedan pisar piše svome pretpostavljenome da su »dva čovjeka pobjegla od nadglednika konjušnica Neferhotepa. smotane hasure ili pokrivača i metlice. no kaznu je zaslužila zato što je namjeravala kralju otkriti Ruddiditinu tajnu i zato što je napustila mjesto. Pošavši iz Pi-Ramsesa. dječaci su dobivali pregačicu i pojas. Priroda njihova posla stavljala ih je u položaj da čuju povjerljive razgovore ili da u pravom trenutku gospodara podsjete na neku pojedinost. te je dan kada su ih dobili. kako bi nastavilo očevo zanimanje. to jest svoj vlastiti. dakle. posmrtni kult je samo nastavak života. Stari dvorani kao Uni ili Ptah-Šepses nisu zaboravili da su prvi put opasali pojas u vrijeme toga i toga vladara. Egipćani su ih. a sad sredstva vladarske kuće. S druge strane. steći imetak i. Hapi-Džefai.

ukoliko im gospodar nije kanaanska ili nubijska imena zamijenio egipatskim. dopavši zarobljeništva u pobjedonosnim pohodima na Nubiju. te ih je osuđivao na dvostruke i trostruke batine.« 62 Jedan nedavno objelodanjeni kairski papirus daje nekoliko naznaka o tome kako se kupovao rob. Odvažni Ahmose sakupio je na taj način u toku duge službe devetnaestoro robova. upravo su mnogi robovi bili optuženi za takva zlodjela. Sve u svemu. samo jednim okom 65. izdao u najam na dva-tri dana usluge svoje sirijske robinje. izdužene njuške. Pastirski psi i psi čuvari obično su bili dugonogi i dugorepi hrtovi. Ni pastirski pas nije napuštao svoga gazdu. Gospodar je roba mogao iznajmiti ili prodati.. zašiljenih ušiju. 4. One robove koji imaju domaća imena možda je Ahmose stekao u pohodu na Deltu. IV. slobodno je ulazio u kuću. Snalažljivi V — KUĆNE ŽIVOTINJE Pas. 60 43. nego raznim predmetima kojima je vrijednost određena odgovarajućom težinom srebra. 140—146. deset žena i devetoricu muškaraca. dosta velikih. Prizor bi se mogao nazvati »Povratak bjegunaca« 59.. ali ne srebrom ili zlatom. 64 Urk. istočnu pustinju ili na Siriju. obješenih.dovučen rob svezanih ruku. Lawsuit arising from the purchase of slaves. Sudac ispituje njegovu ženu: »Odakle vam robovi koji su bili s njim?« Ova odgovara: »Nisam vidjela novac kojim ih je kupio. 61 Gardiner. Sud ih nije nimalo štedio. Kada je država počela suzbijati pljačku grobnica. Five theban tombs. koji je živio u Staroj državi. Four papyri of the 18th dynasty from Kahun. ni srednje veliki psi čuvari uspravnih Gardiner. I. Rijetko je koji čovjek. Ne kaže se kakve je poslove ova morala obaviti. a oko vrata mu je također konopac. Faraon ili njegov glasnik davali su ih onome tko ih je zarobio kad se radilo o pojedinačnom podvigu. Većinom. uostalom. koji mu je glasom i pokretima naređivao da okupi ili povede stado66. mogao reći da sve od djetinjstva nije dobio batina u prisutnosti pretpostavljenih64. Jedan je stanovnik Tebe osumnjičen da je sudjelovao u pljački grobova. robovi su bih stranoga podrijetla. Položena je prisega pred svjedocima i zavedena u službene knjige. koji većinom nose strana imena: Pa-Medžaju. XXI (1935). Bio je na putu kada je bio s njima. E. Neferhotep. nije li taj sretni smrtnik u potaji i bez svjedoka također ponekad okusio batinu. J. iako ne i uvijek. A. poput stanovitoga Nedžem-aba. možemo smatrati da nije bilo znatnije razlike između slobodnih osoba iz najnižih slojeva i onih koje zovemo robovima. U Novoj državi više se ne vide nekadašnji afrički hrtovi sa trubastim repom. a cijena plaćena. Libiju. 59 onoga koji je platio njezinu cijenu i koji joj je odmah nadjenuo egipatsko ime63. spavajući kao što spavaju psi. Neki je čovjek. Dvojica drugih su upravo išibana. ali batine su ispaštali i pastiri. Gospodar je tukao robove. službenici i nepokorni porezni obveznici. Istarummi ili Hedit-Kuš. vodeći računa o preprekama koje su onemogućivale pripadniku sitnoga puka da se izdigne iznad svoga položaja. u želji da kupi nešto odjeće. ili su ih raspodjeljivali među ratnike kad se radilo o masovnom zarobljivanju. Pa-Amu. Već smo naveli dokument prema kojemu bivši rob dobiva slobodu od svoga gospodara. 65 Davies. čovjekov pratilac i pomoćnik u lovu. ali ponekad i uspravnih. Dogovor bje sklopljen. Robinja je tako postala vlasništvo Davies. nasljeđuje ga u brijačkom obrtu i uzima za ženu njegovu nećakinju. 75. Urk. no najamnina što ju je gospodar tražio bila je prilično visoka61. 11.. ali to prešućuje. Lijegao je lijepo na gospodarevu stolicu. ali nisu bolje prolazili ni slobodnjaci. te se oružnik sprema da im opet veže ruke. 63 66 5* 34 . Trgovac imenom Raja ponudi kupcu na prodaju mladu sirijsku robinjicu. Tko zna. kako se zbilo s biblijskim Josipom60. jer je odjednom počeo živjeti na velikoj nozi.

Loret je u grobnici Tutmozisa III. Namjesnici Menat-Khufua još drže uza se grbavce i patuljke. nije bilo. Drugo pasje groblje nalazilo se u Siutu. Jedan drugi kućni ljubimac. koji nam se čini oštrim čuvarkućom. Taj ukras sam po sebi nije neugodan. Hrtovi su se obično držali na lancu. te je pronađena stela s uklesanim njegovim likom i imenom. To se psu nije dopalo. pa se okrenuo da prosvjeduje. 2035. a više zato što je razveseljavao faraona za života i što se vjerovalo da će tako nastaviti i u Ozirisovu carstvu. ščepavši i pritegnuvši pseću uzicu. Catalogue des ostraca figures de Deir el Medineh. no kada je tkogod 68 69 J. Amon je stvorio sva bića.ušiju. što znači »gazda«. Dao je pred svojom grobnicom podići danas izgubljeni spomenik koji opisuje sudski izvještaj o krađama u kraljevskim grobnicama. Toliko se ponosio njima da ih je dao sva četiri predstaviti na steli koja se može vidjeti u kairskom muzeju. 4. 70 Ibid. 2040. a kako je odvažnija od psa. Najcjenjeniji patuljci dobavljali su se izdaleka. Pas Bahika. čini se. no vrtlara to ne uzbuđuje suviše. dinastijom jedan se pas zove Neb. možda i ne samo rezanjem. Dok se ovi bešumno šuljaju između papirusa i dok još nisu ni bacili bumerang. stražara i patuljaka postojalo i pasje grobište. 2004. što na berberskom znači »antilopa«. kao i pseća mumija postavljena na ulaz u Psusenesovu grobnicu. i nešto manje s nilskom guskom. Tako kod Montu-hir-khopešefa 67 upravo radi jedan. no u Novoj državi više ih ne vidimo ni u pratnji kraljeva. Fr. uzgajala se i jedna malena pasmina zvana ketket. Kralj Antef nazvao je svoja četiri psa berberskim imenima. no valja primjetiti da njihovi umjetnici nisu nikad prikazali čovjeka kako miluje psa ili kako se s njim igra. pa je red da sva stvorenja žive. 123. 71 Wr. Zabavljao je sve oko sebe grimasama i pokretima. Five theban tombs. Međutim. Takvoga jednog ketketa dobio je na dar prijestolonasljednik. Atl. čitavo stoljeće prije. Skriva se po ševarima i pljačka ptičja gnijezda. V. odakle potječe pas od vapnenca u Louvreu. Držeći u gubici divlju patku. Kada sazre voće. Takvo se što nije dogodilo od vremena Asesijeve vladavine. prisvajao je pravo da nadzire pse. za koje je nalazio saučesnike u patuljcima i grbavcima. a Hapi svoje blagotvorne vode nuđa svemu što je živo. Pokopan je uz gospodara. mačka se već bacila na plijen i šćepala odjed-nom dvije žrtve. Lovci joj nimalo ne smetaju.. I. često će skočiti gospodaru u krilo i oštriti pandže na lijepim lanenim haljinama74. koju zna ponekad dobrano izdevetati71. Egipćani svojim psima nisu odbijali posmrtne ili božan ske počasti. pronašao mumificiranog pavijana. majmun se penje na drveće 70. postala je stalan gost ljudskih domova. Vjerojatno pojede više datula i smokava nego što ih ubere za druge. Prihvaća da joj stave ogrlicu. kojih je u to doba bilo u službi svake znatnije kuće. 2037. poput cibetke i ostalih sitnih mesoždera koji žive na račun krilatoga svijeta72. U Abidu je na groblju žena.. a još manje jazavčari koji su bili veoma omiljeni za Stare države. srdito je odbio patuljastoga psića. Rado sjedi pod gazdinom stolicom. Takve intimnosti. 2003. U jednoj od najraskošnijih grobnica što okružuje Khefrenovu piramidu 68 počiva patuljak Senb. U nedostatku patuljaka i grbavaca najbolji su mu drugovi i povremene žrtve u igri djeca ukućana i crnčići69. Majmun se dosta dobro slaže sa psom i mačkom. Har-khuf je zadužio svoga vladara time što mu je sa jednog zadatka na jugu doveo patuljka koji je plesao kao bog. mis. kao i psinama. ni u službi pojedinaca. Osim hrtova. Već od Stare države slobodno se kretao po kući. Prije Nove države mačka kao da ne smije stupiti u kuću. Ne izgubivši nezavisan značaj i lovački nagon. no kako je bio tražio pravoga psa. I psi su nosili imena. Vandier d'Abbadie. Pod I. 2038. 35 . koji je bio tamo manje kao predstavnik boga pisma. Egipat je tako plodan.. uspjela je uhvatiti i par vuga 73. V. 67 Davies. 547. iako im se dopuštalo i da se slobodno kreću. Majmun je možda dospio dalje na putu do čovjekova srca. Majmunima se najviše sviđa gospodarov naslonjač68. majmun. usprkos zvoncetu što mu visi oko vrata. majmun je i dalje veo ma omiljen. stajao je na njemu među kraljevim nogama.

dopuštali su joj da slobodno šeće dvorištima i vrtovima. Umjesto da je sa srodnim pticam a drže u ograđenom prostoru. Poveli su i mačku. znala je praviti i prilične štete. čak i pod cijenu da zaradi po koji ugriz njezina kljuna.. XIV. onu koju smo vidjeli kako oštri nokte na gospodarevoj haljini. Možda je u pravom trenutku znala pokazati osobine budnoga čuvara. nastoji iz petnih žila da se oslobodi uzice 75. aeg. Jednoga je dana Apuj pošao u čamcu pačjega oblika u lov na vodene ptice u društvu supruge i jednoga sluge. na berlinskom crepiću 21443 La religion des Egyptiens. Međutim. 76 Archives du Museum d'Histoire naturelle de Lyon. odmah sjetio da dade donijeti jednu takvu gusku. 77 Crepić 2201 iz Deir el Medineha. Zabavljala ih je njezina proždrljivost. dobro se slaže s ostalim domaćim životinjama. Ispruživši kandže. 8). s majmunom isto tako dobro kao i s guskom. S obzirom na svoj neovisan značaj. ratobornost i promuklo gakanje 81. a ostatak godine trčkarala je za ratarima. U vrijeme toploga razdoblja uništavala je datule. Među peradi Egipćani su vrlo rano pripitomili nilsku gusku. Zato se Khonfu. Ova je s mačkom dijelila povlašteni prostor ispod gospodareve stolice. Egipćani su veoma dobro znali da je mačka zakleti ne prijatelj miševa77. smon koju prirodoslovci zovu chenalopex80. 102 (Pap. 36 . Njihov je mir upravo upečatljiv. kada je želio iskušati vještinu nekoga čarobnjaka koji se hvalio da može opet namjestiti odrubljenu glavu. Dlaka joj se kostriješi.priveže uz nogu stolice i stavi joj pliticu mlijeka izvan dohvata. No. 11) mačka se igra s majmunom. Poput svojih divljih predaka. koji su je zvali zločestom pticom. 75 na obale Nila. 3. Da bi je vezao uz kuću na bolji način nego što je uzica. 21. ali je ipak nisu hvatah u zamku i žrtvovali božjem stolu. 5. hvatajući sjemenje još i prije nego što je palo na tlo. no gospodari je u određenom trenutku umiju dozvati i povesti natrag kući79. no ne smijemo smetnuti s uma da u ovom slučaju predstavljaju moćnoga boga Amona i njegovu prisjednicu boginju Mut. Inače.. (Erman. u zimskim mjesecima plodove dum-palme. V. mnogo su joj toga praštali. stari Egipćani. grob 217 u Tebi. ona shvaća da ovaj s njom zbija neslanu šalu. Na jednome malenome spomeniku mirno se gledaju mačak i guska. toga se rado prihvaćao majmun. životinja upada u gnijezda. koju je ova pojela podvukavši se pod njegovu stolicu78. pa čak i da ulazi u kuću. 81 Bibl. Oboje su sposobni da se umješno posluže pandžama i kljunom. sl. te ništa ne ukazuje na to da bi u slučaju da se zavade mačak izašao kao pobjednik76. 552. gazda joj je dao lijepu ribu. VII. guska tu povlasticu nije zlorabila i često je odlazila uživati Fr. Lansing. mis. A kad je ipak zavrijedila kaznu.

kakvu je kralj Biblosa Abišemu primio na poklon od Amenemhata III. sl. Byblos et Pošto bi se oprali. pedikeru i manikeru. I. Atl. Možemo.. zvanu bed. Osim toga. skidao je protekle godine s tijela. 66. muškarci su odlazili brijaču. Lucas. Brijač mu je potkresivao bradu i šišao kosu. Nazivom suabu. Upotrebljavao je valovitu britvu s kukom. hesmenyt. 165. visoki službenici i namjesnici također su ustajali na ceremonijalan način. ujutro prili-kom ustajanja. A. Pedikeri i manikeri su mu počeli uređivati noge i ruke. brojevima i popisima obavljenih ili zakazanih poslova. 497. 293—295. koji su se obično stavljali na stolić sa hranom. u kojoj su bile poslagane manikerske i pedikerske škare. zatim prije i poslije glavnih obroka. a naziv za krčag za polijevanje. a u vrećicama zavezanim uzicama zeleni prašak (malahit) i crni prah (galen) za isticanje ljepote očiju7. ali ne više drvnom masnoćom. Kozmetičkih je proizvoda bilo nebrojeno mnogo. Farina. a žene frizeru. 2 Sinuhit B. nego prvorazrednim tamjanom. Obrijao se i počešljao. cit. U tom su trenutku bivali uvođeni drugi specijalisti. čini se da potječe od riječi ša.. Naziv za umivaonik.. recepti 453—463. vjetra. mnogo zgodniju od one kakva je bila u upotrebi još u Srednjoj državi. Nakon takva uređivanja. 10—11. alabastrenim ili opsidijanskim vrčićima. Pribor za pranje sastojao se od umivaonika i krčaga s kljunom. Da bi za velikih vrućina uklonio neugodne tjelesne mirise. Perači rublja naslikani su ponekad: Wr. »čist«. Natrljao se. »pijesak«. 66. od riječi hesmen. 21. Slično Odiseju kod Feačana. 2. faktitivom pridjeva uab. a u umivaonik nešto pijesk a. 7—9. Ancient egyptian materials and Pap. kao i za njegu pjega i bubuljica na licu. 1 Herodot. Prvi ministri. 65. kao i o odjeći i stanu1. takvim su se postupkom osjetljive oči štitile od upale zbog odbljeska. F. kakva je na primjer valjarska glina4. šanty. Postojali su preparati za osvježenje i poljepšavanje puti. a koja je imala oblik stolarskog dlijeta. prašine ili kukaca. pomiješanih s neutvrđenim sjemenjem i nekim miomirisima. ili barem osvježene frizure.. Drugi proizvodi nanosili su se na mjesta gdje se spajaju dijelovi tijela. Vodi za ispiranje i dezinfekciju usta dodavali su neku sol. Starim se Egipćanima veoma sviđao izdužen oblik oka. tekst objavio Varille. Oko glavara skupljali su se tom prilikom molitelji i braća. Kraljevo ustajanje iz kreveta značilo je pravi dvorski događaj. Da bi se koži vratila prirodna napetost. II. izd. La pittura egiziana. op.. 1930. i odjenuo laneno ruho3. 6 Quibell. koji su donosili mirisna ulja i masti u zapečaćenim kristalnim. koji se možda čuvao u posudici od opsidijana ili od zlata. čovjek je bio čist i uredan.upotrebljavao se na primjer alabastrov 5 Na primjer vezir Ptah-Mose. The tomb of Hesy. Najvišim ličnostima bila je velika čast da mu prisustvuju. stela 88 u Lyonu. 79—84. te su nastojali da im ne promakne 5. rukovodstvo. I. Montet. kliješta i strugalice 6. natron. označivali su skrutnutu masu koja je sadržavala neku pjenušavu supstancu za odmašćivanje. Bull. Pisari su sjedali podigavši pisaljku da zapišu njegove naredbe ili razvijali dugačke listove papirusa s imenima. Ebers. Britve je držao u kožnatim koricama s ručkom. pretpostaviti da su Egipćani u vodu u krčagu stavljali prirodnu sodu. »natron«. čovjek se nekoliko dana zaredom mogao trljati mašću pripremljenom od terpentinske smole (sonte) i tamjana (anti). O. prema tome. najveći mu je užitak bio da se riješi šarene vunene odjeće kakvu je nosio kod Beduina2. Egipćani su se prali nekoliko puta dnevno. Kad se pomilovani Sinuhit vratio u Egipat. 57.. a ove u elegantnoj kutiji od ebanovine. 37 72 . 7 Jequier. 291—292. recepti 464—465. 37. 3 Ibid.ČETVRTO POGLAVLJE KUĆNI POSLOVI I — ČISTOĆA Egipćani su bili veoma čisti i brinuli se o svome tijelu. Melanges Loret. četvrtasto potkresane brade i podšišane.

na prst metnuti prsten.. Nedostatak mu je bio u tome što se morao spravljati veoma dugo. Valja nabaviti nekoliko mahuna biljke fenugraecum (arapske helbe). Pomoću toga dragocjenog ulja postiže se savršena put. koji ju je istrigao glatko poput oblutka10. neugodni znaci starosti i svako crvenilo koje nagrđuje lice9. prema tome. muškarac je imao na sebi samo laku jutarnju odjeću. Ebers. a čelo položivši na koljena. čak i pri izlasku. Atl. Ako ustane. Ebers. Na ruke će navući jedan ili više pari narukvica. Hearst. mogla bi joj se raspasti još II — ODJEĆA Dok su ga sluge uređivale. 10 Wr. 74 38 . Taj je proizvod bio usješno primijenjen bezbroj puta. Supruga sitnog zemljoposjednika Anupua skromnija je i sama se bavi svojom frizurom dok su joj muž i šurjak u polju. Ne voli da je netko smeta. a potom se samelje. koji se obično znao smjestiti među drveće pod vedrim nebom. bio veoma skup. Loret. primati poslovne prijatelje i otići da obavi kakav posao u nekom uredu. 87. 4—11. ukljanjanju sjedina iz kose i obrva. I. 10. Iz ruku. na površini će se pojaviti uljevit sloj. Ostavi se da se ispari voda. Mnogo brige posvećivalo se vlasištu. Da ljepotica ne bi izgubila strpljenje. Egipćani su umjeli uklanjati i suvišne dlake i malje. Melanges Maspero. moći će zadržati jutarnju pregaču. ih su ih vješali o štap. recepti 157—158. brbljali su ili drijemali sjedeći. »Za tvoj Ka«. poput muževe. Dugim i spretnim prstima pravi niz malenih pletenica. recepti 705. Opere se i osuši. U neke druge proizvode ulazilo je magareće mlijeko. a na noge obuti sandale13. a ne s nogu. Pap. 853—877. što se nije mogao dobiti u velikim količinama i što je. spomenut na kraju neke kirurške rasprave. Ljepotica je sjela u udoban naslonjač s naslonima za ruke. Pap. 4. Seljaci su. U ruci drži okruglo ogledalo od uglačanoga srebra sa drškom od ebanovine ili zlata u obliku stabljike papirusa. nosili sandale u ruci. recepti 714—720. veli gospodarici dok ova prinosi čašu ustima. dakle. Uni je poduzeo stanovite mjere kako bi spriječio da vojnici u skitnji ne otimaju sandale iz ruku prolaznika 14. 1. iako je miljeničina kosa dosta krat-ko podšišana. Znalo se da je ricinusovo ulje veoma blagotvorno u tu svrhu. nosi ambiciozan naziv »Kako starca pretvoriti u mladića«. Pour transformer un vieillard en jeune homme. 10. naš je Egipćanin bio potpuno dotjeran i mogao je poći u obilazak imanja. recepti 144—148. sluga joj donosi čašu i sipa u nju sadržaj male bočice. Toaleta imućne dame predstavljala je. 3—16. Benedite. bio je bosonog i gologlav. na primjer od opsidijana. Hearst. Preostaje samo da se pokupi i pročisti to ulje. kratku pregaču i malo ili nikakvoga nakita. 44. Obuvali su ih tek kada bi stigli tamo kamo su 11 Kairo Kat. važan događaj. Jedan osobito učeni preparat. a oko vrata objesiti ogrlicu sa pet do šest redova zrnaca nategnutih između dvije kopče u obliku sokolove glave. a žene su raspolagale receptom pomoću kojega su mogle izazvati opadanje kose u svojih suparnica8. Ponekad su po dvojica sjedila na istoj stoličici. 86. Siromašniji ljudi odlazili su brijaču. sprečavanju ćelavosti i poticanju rasta kose. 15. I. Mušterija koja je došla na red sjela bi na tronožac i povjerila glavu brijaču. pjege. 3. Frizerka za to vrijeme nije ostala besposlena. 67. kada je trebalo da obave neki posao.prašak. otvore se i odvoje zrna. Objets de toilette: Erman-Ranke. sodni prah i mješavina meda i soli sa sjevera. Taj će posao potrajati dosta dugo. Čekajući da dođu na red. Pramen koji još nije došao na red pridržava bjelokosna ukosnica. kraljeve miljenice11. 9 V. Pap. Njime se liječe ćelavost. Kada se tako dobiveni prašak razmuti u vodi i zagrije. Zatim se od tih zrna i jednake količine smrvljenih mahuna napravi smjesa. Kada se osuše. Ukoliko je tome dodao još privjesak od nefrita ili karneola na dugačkoj vrpci. Jedan nam reljef pokazuje kako je to izgledalo kod neke 8 Pap. No. Mogao je također pregaču zamijeniti nabušenom suknjom. Kada toaleta bude gotova. glavu pokrivši rukama. i da se ulije u posudicu od tvrda kamena.

dvolančanog naprsnika. 1. 2 i dalje. Neferhotep. te se otvarala ispod struka i padala do gležanja. 617. 26. 8. Svečanu je odjeću nadopunjavala još velika kovrčava vlasulja. 1. naravno. 647. Počesto. poput plemenitih gospa. 1931. XI. 1. Oko takve haljine vezala se kao širok pojas marama od iste tkanine. kitili su se keramičkim i brončanim nakitom. 15. 36. Iz medicinskih papirusa saznajemo da su stare Egipćane veoma često boljele noge16. te sandale na nogama18. pogotovo kada su gospodari primali goste. narukvica i grivni. narukvice i naušnice. 17 Davies. Ovaj je na potiljku vezan dvjema vrpcama s krajevima u obliku žira. 112. Vandier. lapis lazulija ili zlata. 16 Pap. Ta je osnovna dužnost svakako bila zanemarena u godinama koje pret-hode padu Ramsesa. Tyt„ IV. Na vrhu složene frizure nekim se čudom održavao u ravnoteži nekakav stožac. savjetovao faraonu. pojas. III — HRANA Stari Egipćani. međutim. Uz zlatan potplat išli su. no pravile su se i od kože.pošli. 18 Davies. kada je vladala glad. 6. IV. 5. 25. Hearst. Toj neupadljivoj odjeći mnogi su Egipćani pretpostavljali nabranu lanenu haljinu. ogrlicu. koja je bila uska u gornjem dijelu. Znali su da preslaba ili prejaka poplava donosi slabu žetvu. protumačivši san o kravama i žitu. prozirna bijela haljina slična muškoj. 78. 19 Davies. La 77 femme dans l'Egypte ancienne. 81. 37. kao i sjajan nakit. kao što je Josip. dugačku providnu haljinu. kojoj su preostali krajevi sprijeda tvorili nešto poput trokutaste pregačice. I muškarci su na glavi često imali nešto slično19. pa čak i od zlata. Pap. 15 U Psusenesovoj grobnici pronađena su dva para zlatnih san-dala: Montet. No i skromni su pučani voljeli ukrase i nakit. recepti 173— 205.. Medinet-Habu. 25. isp. koje je često teško razlikovati od djece. 4 i dalje. Mem. 1. Kairo. koje su bez ikakva ukrasa ravno padale od prsiju do gležnjeva 17. 52. Rukavi ukrašeni resicama nisu pokrivali podlakticu. preko koje se nosila nabrana. koji je prolazio između palca i velikoga nožnog prsta. 37. V. sandale su se ipak češće nosile na nogama. uvijek su se pribojavali gladi. a ostavljala slobodnu desnu. Vlasti su imale dužnost da. a širila se prema dolje. Mora da su prilično žuljali. 39 . Neke su bile krute. V. a osobito pod Ramsesima. Druge su bile grivne od masivnog zlata.« 20 U to je vrijeme upravo bjesnio rat Nečistih. ili pak zlatne. U kosi je blistao dijadem od tirkiza. Odjeću kakvu smo opisali nosili su samo oni koji nisu ništa radili. T. 9. pogotovo ako je dotični takve sandale nazuvao samo u rijetkim prilikama 15. Jedna žena na saslušanju u vezi sa zlatom što je pronađeno u nje. koji su tvorili nešto poput stremena i vezali se iznad pete. ili nizovi biserja. 41. Neferhotep. hodale su po kući sasvim nage. 9. napravljene od dviju cizeliranih zlatnih pločica spojenih šarkicama. no pretpostavlja se da se sastojao od mirisne pomade. Ratari i obrtnici su se kao nekada zadovoljavali ravno krojenom pregačom. i zlatni remenčići. ravne ili usukane trake. Dosta kratki rukavi također su bili širi prema krajevima. nego samo poneki ukras. finim rukama i zapešćima punim narukvica. 5. U Novoj državi. i smiono izlagale pogledima svoje vitko i gipko tijelo. 36. Odjeća otmjene dame nije se bitno razlikovala od muževe. Mus. tako da je pogled mogao uživati u dugim. kaže: »Zaradili smo ga na ječmu u godini hijena. 648. 7—8. recepti 616. El Amarna. Plele su se od papirusa. neukrašenim i nevezenim pojasom. Glazbenice od zanata nosile su. Ove su bile veoma raznolike. koji su poznavali vrijednost svoje zemlje i nisu prezali od posla. bez žirastih ukrasa kakvi su visjeli na azijatskim pregačama. Kovrčava vlasulja padala je na ramena i niz leđa. Na prednjem kraju bio je pričvršćen remenčić. Ne znamo što ga je sačinjavalo. IV.. IV. 12. Radno stanovništvo oblačilo se mnogo praktičnije. stvore znatne zalihe za slučaj nestašice hrane. 10052. S. Tanis. U nedostatku zlata. 620. spajajući se na ristu s ostalim remenčićima. koja je lijepo uokvirivala lice. Tyt. Ebers.. Th. široka izreza oko vrata. 50. Sastojala se od veoma tanke košulje. 75. Služavke. koju su pripasivali kao dlan širokim. 50. Mem. Vezala se na lijevoj dojci. 156. Neki su nosili haljine s naramenicama. 7. 20 Pap. Br. nisu na sebi imale nikakvu odjeću. koji se obično sastojao od ogrlica.

Spominju se katkad i tegleća goveda iz Sirije ili goveda iz zemlje Kuš24. Vol je okićen nojevim perima zataknutim među rogove i dvostrukim trakama. U dodatnom je popisu uz 20. Pogledamo li reljefe po hramovima ili slikarije u grobnicama.« 21 Ni u samome se Egiptu ne bi bio bolje hranio. Ramses III. međutim. Slika nosi tumačenje: »Žrtvovanje vola čistih usta na čistome panju hrama Ramsesa-Miamuna. ili govedo qite (qite je jedna mala jedinica za mjerenje težine). ulja. mesa.602 goveda navedeno i 367 oriksa. koji mu je proveo uže kroz nozdrve i omotao ga oko donje usne. poklonio bogovima. 40 Nijedan dokument. palačama i imanjima. visoko govedo. Povorku pred hramom dočekuje svećenik. nikada ga nisam vidio na slikama koje uz klanje prikazuju i prizore gozbe. gotovo podjednako često spominju se prehrambeni proizvodi kao i plemenite kovine. Naziv iua odnosi se na veliko. da i ne spominjem ono što mi donošahu moji lovni psi. Naziv undžu odnosi se na mnogo manje i u pravilu bezrogo ili kratkorogo govedo. U velikom papirusu Harris. Nije bilo čega nije bilo. Ovi su u pustinji lovili antilope i gazele. lubenica i samoniklih dinja.«22 Vratimo se. kao što se vidi na 78 se pokorava goniču. meda. »Kolači mi bijahu svakidanja hrana. robeći i paleći. kao sjećanje na vremena kada su Egipćani živjeli više od lova nego od stočarstva. Na slikama je uvijek prilično mršavo. koji se pomalo čudno zove oriksvol iz Ramsesove staje. 81 gazelu i jednoga bubala. raznoga povrća. po hramovima. Stari su Egipćani oduvijek jeli mnogo mesa. U prizorima klanja ponekad je umjesto goveda prikazan oriks. znalo je strahovito narasti i postići ogromnu težinu. Neki izrazi što označuju tovna goveda teško se mogu protumačiti. Odatle se može zaključiti da pustinjske životinje nisu bile značajne za prehranu. No. odjeća i miomirisi. koji nabraja što je sve Ramses III. Zbog tih je nedaća narod počeo žaliti za vla davinom Hiksa. te nebrojena stada. U mnogim su grobnicama stijene oslikane prizorima iz klaonica i redovima životinja namijenjenih potrošnji. donosila se odluka da se zakolje. ne . pečene peradi i divljači što se hvataše i pripremaše za mene. Počnimo od mesa. to jest otprilike sve što je inače proizvodilo svako bolje egipatsko gospodarstvo. ubijajući. a kada se od pretilosti već jedva kretalo. između ta dva krvava razdoblja Egipćani su živjeli uglavnom veoma lagodno. prekrasnog poriluka. pretpostavljam. a osobito su ih nastojali hvatati žive. pa riba i ptica. koje. Najviše se trošila govedina. Takvi su bili i na putovanjima. raznoraznoga voća. pokušavajući ih zatim pripitomiti u vrtovima. ječma i prosa. No. za svaki obrok imađah vina. kao na primjer govedo marvina usta. Zahvaljujući posebnom tovu. da opišemo bogatstvo prehrambenih proizvoda. kozoroga i gazela 25. Seljaci su prodavali živež samo za suho zlato. posvud ćemo vidjeti veliku množinu žrtvenih priloga i ljude kako donose namirnice ili vode stoku. nego da se smatralo kako je bogovima ugodno ako im se na žrtvu prinese poneki oriks ili gazela. odaslao je lovce u pustinju da mu nalove orikse. Ali. više vina nego vode. vrstu antilopa sabljastih rogova. Za svoga vladanja poklonio je velikom Amonovom hramu 64 oriksa. nije bilo pitomo kao iua i nije se dalo toviti. i onaj je brodolomac dobro prošao na svome crvenomorskom otoku: »Nađoh smokava i grožđa. najljepše od svih u staji. U Staroj državi i pustinjska je divljač davala značajan doprinos prehrani Egipćana.Razbojnici su harah posvuda. a podvrgavali su ih još jednoj provjeri i nakon klanja. U vrijeme Ram-sesa takav je lov bio gotovo posve napušten. U abidskoj povorci upada u oči lijep oriks ravnih rogova. Pod Setijem. Sinuhit nalazi u sirijskom kraju Iaa smokava i grožđa. barem koliko ja znam. vladalo je pravo izobilje. Sve to dokazuje da su Egipćani veoma voljeli svoje trbuh. međutim. prilično rogato i brzo afr ičko govedo. u Egipat. krastavaca. Govedo zvano herypsa bilo je. a nega na rogato. a osobito pod velikim Ramsesima.« Pregledatelji su prihvaćali samo zdrave primjerke. koji prema govedu upravlja upaljenu kadionicu.

Habu. čvrsto je držeći i pritiskajući rogove o tlo. jer su ovi bili nepristojni i rado jeli ribu. Jedan je zgrabio uže i povukao uhvaćenu nogu u vis.« Pijetao i kokoš još nisu bili poznati. Ali. pijatelju. iako je možda sam Piankhi bio krut u Med. druškane! Brže. Navodi se 57. Pomoćnik je podiže i vuče k sebi i po potrebi gura. 150—153). što je kralju bilo nepodnošljivo. 54 (Piankhi. no ostala se živad uzgajala i trošila veoma mnogo. Ona se skuplja u posebnu posudu. Četiri ili pet momaka navalilo je odlučno na žrtvu i svršilo s njom na način koji se stoljećima nije mijenjao. ako se usporedi s onim što se dade popisati na prizorima uzgoja domaćih životinja ili lova po zidovima grobnica Stare i Nove države.« Pokatkad mesar govori sam sa sobom. ždralova 160. Glavni mesar pušta žrtvi krv. požuri. osim Nemarota. Tada se može pristupiti razuđivanju. Zatim mesar pažljivo podiže i prazni crijeva. odgovara službenik. koji nije jeo ribe. koja se sva zgrčila.410. Sve to ukazuje na to da. U nekim nomima i u nekim gradovima u stanovitim razdobljima bilo je zabranjeno jesti tu i tu ribu. Najhrabriji joj sjeda na šiju. Posao se odvija uz poklike i naloge: »Požuri. 152.ali tih se životinja moglo naći čak i po gornjoegipatskim selima. a dolazio je red na mesare26.250 peradi. pristupa svećenik i sipa na ranu sadržaj svoga vrča. nešto duži od ruke.240. hvata je za rogove i vuče glavu unazad. stoji i broj od 126. Svi se drugi navaljuju na nju. nego su se uzga-jivači usredotočili na manji broj onih koje su smatrah najpogodnijima za držanje27. nastojeći odložiti smrtni čas. te brus što sa strane visi na pregači. ova ne može biti ni od kakve koristi savladanoj životinji. pored 3. 6 Egipat 81 . Odrezana noga čitava se daje nosačima. Razlikovale su se tri vrste ždrala. 160. golubovi i patke pupčanice dijelile su se na petnaestak vrsta. Kako želiš. 28 Urk. dok joj je grlo okrenuto nagore.810 golubova. Pap.700 i 1. Uvođenjem goveda u klaonicu pastiri su obavili svoj posao. zaobljena vrha kako ne bi zaderao kožu. Za početak su joj prednju lijevu nogu uhvatili u omču. nije bilo ribe. vezuju joj obje stražnje noge za onu već sputanu omčom. Guske. Od iznutrice najobljubljenije su bile jetra i slezena. Snažan joj momak hvata i iskreće glavu. pošto je osvojio Egipat. Treći joj pokušava podići stražnju nogu. koje vjerojatno nisu sve nestale u vrijeme Ramsesa. I. dolazak meštra ceremonija ili već i samo njegovo ime tjeraju na još veći mar: »Diži se. III. Veliki Harrisov papirus nabraja ih na stotine tisuća. Životinja počinje gubiti ravnotežu. prignuvši se da je bolje vidi. a broj prepelica parit penje se do velikih brojeva 21. Harris. aiu i ga. patke. 148. izrezi taj red rebara pije nego meštar dođe raditi za stolom! Drži pečenicu! Metni je na stolčić!« Dotični odgovara strpljivo: »Kako ti veliš. i hrptenica..« — »Čista je«. kako bi olakšao posao mesaru.820 gusaka ro i 1. 20 b. Na Piankhijevoj steli čitamo da taj Etiopljanin.534 gusaka terp.020 vodenih ptica uhvaćenih živih u močvarama. »velikih štapova« 1. 6. Čim je golema životinja pala na tlo. a među njih su spadale i gospođice udža. koje se odvija ne-vjerojatnom brzinom. možda zato što je živio u gradu teologa Šmunu28. Razrezuju se i odsijecaju i 41 dio. i taj je spisak relativno skučen. nije želio za svoj stol primiti plemiće s Juga i iz Delte. 25. kako u Novoj državi tako i u prastara vremena. U pokojnikovu jelovniku. Mesar mu pod nos stavlja svoju krvlju oblivenu ruku i kaže: »Vidi ovu krv. Drugi joj se objesio o rep. Ako se prizor odvija u klaonici nekoga hrama. Zna se dogoditi da je svećenik ujedno i službenik sanitarne inspekcije. dok mesari dalje odvajaju glavu i razrezuju trbuh da bi ogulili kožu i izvadili srce.029 četveronožaca. Jedino mesarsko oruđe je čvrsto ukoričeni nož.060. života ti! Jesi li već gotov s tom nogom! Jesi li gotov sa srcem!« Kada se radi u hramu. koji rasijeca tetive i uvlači nož u zglobove. jer ga je napustio pomoćnik: »Teško meni što sve ovo moram uraditi sam. Nosilica ima 4. 27 53 b. Međutim. a drugi kraj užeta prebacili joj preko leđa. U jednoj darovnici. Najprije će biti odvojena prednja desna noga koja je ostala slobodna kada je govedo prevaljeno na tlo. dža. Ostala joj je slobodna još samo jedna noga.

pozvala vrtlara i upitala ga kojim se povrćem nahranio Set. osim možda na stanovitim mjestima i na stanovite dane. 82 6* 42 . u pripovijesti o Khufuu i čarobnjacima. datula i divljih egipatskih smokava. Papirus Harris navodi među namirnicama što su raspodjeljivane po hramovima Tebe. koje su poneki smatrali vezicama šparoga. dajući lijepih plodova. i sljedovanja boba33. br. te se otad brižljivo uzgajaju. breskva. Maslinovo ulje služilo je za rasvjetu. Židovi su na putu u Obećanu zemlju žalili za krastavcima. iako su jestive. Bila je posvećena bogu Minu. U vrijeme Hiksa udomaćili su se nar. sirovu. lubenicama. Stari su Egipćani. dok im žrtve repom stružu tlo. 20 b. običan puk nije čak ni u hramovima prezao od ribe. da se nečega odrekne32. I. a i onaj ga je brodolomnik brao na svome otoku gdje je bilo svega. Herodot tvrdi da su graditelji Keopsove piramide pojeli rotkvica. Prije nego što su upoznali 32 33 Pap. Češnjak se osobito cijenio. limune i banane. Set je slovio kao pohotljivac. Provukavši im kroz škrge motku. boba i slanutka. V. »godišnji proizvodi«. badem i trešnja pojavile su se na žrtvenim stolovima tek u rimsko doba. zvanoj (Qebehsenuf. u Egiptu datule nisu osobito dobre. krastavci i dinje često se pojavljuju na žrtvenim stolovima. 7—8. koje su tako velike da ih moraju nositi po dvojica29. čak i veći od Mina. pa zatim i nekih drugih riba. Ona i Memfisa znatne količine ribe: 441. no taj podatak sigurno nije bio uklesan na divovskoj građevini kako je vjerovao Herodot. U kalendaru iz Medinet-Habua povrće se naziva općenito renput. taj bog uvijek ukrućenoga uda nije bio jedini ljubitelj salate. Za razliku od današnjih. Svećenici u Onu i u Memfisu dobivali su pod Ramsesom III. II. nauljenu i posoljenu34. Ramses III. koji su bili poznati od najstarijih vremena. Lubenice. 65 c. identificirao je V. Od takve jedne ribe mogla se dosita najesti čitava obitelj. Salata se uzga-jala u vrtovima u blizini kuća i obilato se zalijevala. Zato su je i veoma mnogo jeli. a žene čini plodnima. smokava. čini mi se. koje su manje i lošije od pravih. 29 Klasični su autori tvrdili da je vjera zabranjivala upotrebu graha i slanutka. kojemu se spomenik često uzdizao pokraj gredica salate. Međutim. no to ne znači da se nije upotrebljavalo i u kuhinji. Stanovnici Delte i obala jezera Fajuma bili su ribari od zanata. 2. lukom i češnjakom. naime. Set opet došao u vrt i najeo se salate. maslina i jabuka. La flore pharaonique. odgovori joj sluga. pokraj vezica papirusovih stabljika. No. a ja ću ti dati lijepoga luka (hadžu). kakve su riba bu. preko ljeta mogli su se u svako vrijeme nasititi grožđa. u grobnicama je pronađeno dosta graha. misli Diodor. služe uglavnom u ljekarničke svrhe. Datule palme dum. luka i češnjaka u vrijednosti 1. primijetili da salata muškarcima podiže ljubavni žar. osim salate. Autor Horova i Setova sukoba pripovijeda kako je Izida otišla u Setov vrt. No. 152. stari Egipćani nisu poznavali naranče. podigli su ih na ramena i idu hitrim korakom. Istina je da slanutak podsjeća na glavu sokola. 128—129. No. osobito na onakvu kakva se nalazi na trećoj kanopi. 33. Egipćani su salatu vjerojatno jeli kao što je danas jedu Arapi. izbjegavajući.600 talenata srebra. koji je došao noseći kruh: »Ostavi mi ga. Herodot. Možda je to istina. U svakom slučaju.000 cijelih riba. 38. u prvom redu cipala i mrmora. Osim u kraju oko Tebe. Lijepa zelena glavica salate nije nikakva rijetkost na žrtvenim stolovima. ili šep. »Nije jeo sa mnom nikakvog povrća. »odvratna«. Kruška. Rasprostrto je po stolovima ili složeno u vezice. Harris. Granitna skupina ikoju je Mariette otkrio u Tanisu predstavlja dvojicu kosmatih i bradatih muškaraca kako složno koračajući nose stol s kojega vise prekrasni cipli.« Poriluk (iaqet) se spominje u medicinskom papirusu Ebers.« Sutradan je. Posebno se spominju luk i poriluk. Loret. kao i svakoga dana. 12-21 a I. »žalost«. khizan. u tebanskim grobnicama pronađene su vezice češnjaka. neke neprivlačne vrste. Diodor.pogledu čistog i nečistog. kako bi čovjeka naučila. I. kojih je u Egiptu bilo u izobilju 31. ga je dijelio hramovima u velikim količinama. Hijeroglifski znak za češnjak. Kokosovu palmu uzgajali su kao veliku rijetkost samo pojedini sretnici. Neki trgovac još u Staroj državi kaže kupcu. Loret na velikom papirusu Harris i u koptskoj verziji Biblije30. to nije mogao biti razlog da se ne jede.

Mlijeko je bilo prava poslastica. a sebi pripremiti objed. a da se pri tome otvor ne začepi potpuno. u prvom redu moringu. bak. kakvi su vrhnje. spominje se u ugovorima iz Siuta kao cijenjena roba. V. odnosno po dva na dan. I. 38 Davies. 146. 34. Možda nije preostajalo ništa drugo nego da se od kakvoga čuvarnog susjeda zamoli malo žeravice. 1040—1041). Kuhari su poput svih onih kojima je za posao nužna peć. Predmet se sastojao od štapića zašiljenog na jednom. Loret. Harris. Skupljači meda udruživali su se s ljudima koji su išli skupljati terpentinsku smolu po vadima. 281. 286 325- 43 . nadgledajući jelo. među koja bi naslagali nešto drva i ugljena. No. kojemu je značenje »sladak«. U egipatskim domaćinstvima koja nisu dobivala svoj dio u službenim raspodjelama vjerojatno je bilo poteškoća ka-da je valjalo zapaliti vatru. i izdanke drugih vodenih biljaka. I toga je bilo malo. kako bi se mlijeko zaštitilo od muha. Takvo je ognjište svakako slabo vuklo zrak. stalno morao raspirivati vatru mahalicom38. Atl. predstavlja plod rogača. Egipćani su za potpaljivanje vatre imah ono što su nazivali »drvom za oganj«. 1. IV. to jest. Na svome crveno-morskom otoku onaj je brodolomac nekim čudom pronašao i jedan takav predmet te zapalio vatru. koje su se zatvarale strukom slame ili trave. 58—9. br. kojih su u grobnicama pronađeni puni lonci35. Med je držao u IV — KUHINJA Kuhinjski pribor bio je dosta priprost. raspolagali jedino drvenim ugljenom i drvom. 46. čičimak i mimuzop. 84 35 36 i čistio se pepeo. Pića i jela zaslađivala su se medom i zrnima rogača36. 255. Gorivo je bilo raspoređeno po ploči s rupama. pa je mogao bogovima prinijeti žrtvu paljenicu. uklanjao ih je golim rukama. Drveni ugljen. To je bilo posebno zanimanje. 28. Wr. maslac i sir. no slikari nisu nikada nacrtali štednjak s dimnjakom. Stavili bi lonac na tri kamena. keramičara i brončara. lončara. Ko ličine ugljena što se spominju u kalendaru iz Medinet-Habua i u papirusu Harris veoma su skromne. Pčelar se bez bojazni približavao pčelama.maslinu. Dobavljao se s juga. koje odgovara ovakvom opisu. Na donjem dijelu imali su vratašca. Ugljen se dobavljao u vrećama ili koševima. Postojala su i metalna kuhala u obliku plitke kutije bez dna. I. Ništa ne govori da se nije upotrebljavala i u druge svrhe. Postojao je navodno i nekakav otvor za dim. kao što se danas negdje žvače šećerna trska. Sačinjavali su ga u prvom redu prenosivi glineni štednjaci cilindričnog oblika. Sol se dodavala nekim lijekovima i nekim dijetalnim jelima. Ne treba pri tome zaboraviti da su mnogi nazivi biljaka ostali neidentificirani. Voćkama možemo dodati još i pustinjsku datulu. Siromašni slojevi ponekad su žvakali srčiku papirusovih stabljika. Ken-Amun. a zaobljenog na drugom kraju i neke vrste drvene čaše. Kuhari su mogli raditi i bez štednjaka.. Zato je kuhar. Neke riječi označuju mlječne proizvode. Da bi izvadio saće. Tako značajan hram kakav je onaj u Karnaku dobivao ga je svega šezdeset mjesečno. Faraon im je dodjeljivao oružanu pratnju. Držalo se u glinenim posudama jajastog oblika. Egipćani su uzgajali neko drugo drveće koje daje ulje.. Medinet-Habu. te da ne možemo sasvim iscrpno nabrojiti sve staroegipatsko voće i povrće. Na čitav taj uređaj dolazio je dublji ili plići dvouhi lonac promjera nešto većeg od samog štednjaka. 286. Kao košnice služile su glinene žare. visoki otprilike metar. I. Kamenog ugljena nema ni u Egiptu ni u susjednim zemljama. Egipćani su po med i vosak divljih pčela odlazili duboko u pustinju. Vezir Rekhmare u isto vrijeme prikuplja rogačeve sjemenke i med (Urk. 146. Pap. La flore pharaonique. U Psusenesovoj grobnici pronašao sam malo kuhalo iz doba Ramsesa II. pčele su se uzgajale i po vrtovima. budući da je shematski prikazano u jednom hijeroglifu koji spada u najstarija pismena. kako bi ih zaštitio od opasnosti kojima su se izla-gali udaljujući se od nilske nizine. Unutar štednjaka gorivo se stavljalo na rešetku ili na prečkice. no prijevod im nije sasvim pouzdan. Drvo za oganj bilo je poznato od najdrevnijih vremena. džabet. Hijeroglifski znak nodžem. kroz koja je strujao zrak Diodor.

vrčevi i žare. očito zato da budu nasoljene i osuše-ne. Staroegipatski jezik poznavao je dva glagola koji se odnose na kuhanje jela: psy i ašer. jedu kuvane ih pečene. no ne znamo da h se kuhano meso služilo u koma-dima. 20. 12. niske stolove za kojima se radilo čučeći i stalke za vješanje mesa i živadi. voće. 13. prema tome. Evo što je u vezi s ribom i živadi primijetio Herodot: »Ribe jedu ili sirove. kuhala. Stari Egipćani nisu nam ostavili nijednu »kuharicu«. Gazda i njegova žena promatraju posao sa zanimanjem. odnosno za probiranje povrća. koševe i korpice za nošenje robe. Vodene su se ptice slale u hramove ili žive. 39 vode. mrmore i druge ribe donose se u koševi ma i istresaju na tlo. Riječ ašer znači po svoj prilici »peći na žaru«. no ne vidimo je li to varjača ili velika vilica. Kako veli popratni natpis. čak i ne začepivši nos. sut. Najvjerojatnije se radi o nekoj vrsti paprikaša. 12. Nije im bilo nepoznato da su maslac ili vrhnje (smy). Ciple. A od ptica jedu prepelice. pomoćnik miješa sadržaj lonca nekim predmetom s dugačkom drškom. pripremajući ih za sušenje. kao na primjer med. koje ne smatraju za svete. 2. na temelju čega možemo pretpostaviti da se kuhaju u juhi. doslovce »meso«. kao i po sastojcima koji su im se dodavali. ili se sjeckalo i zajedno s povrćem i začinima oblikovalo u okruglice ili kosane odreske. U Rekhmareovoj kuhinji lonac postavljen na štednjak preplitak je za kuhanje mesne juhe. Tako se u prvome redu pekla živad. II. * Prijevod Milana Arsenića. jer se i jedan komad mesa u registru zove ašer. 20. 14. zdjele. zaliha goriva i drva za oganj. u kuhinjske potrepštine spadali su i glineni lonci. 77. Jedan čovjek sjedi na drvenoj stoličici i pori ih nožem. ih samo nasoljene solju od morske Pap. Velike količine rasporene ribe slale su se u hramove. Ebers. mast ili maslac. iot. pa stolove sa tri ih četiri noge za rezanje mesa i ribe. Kuhar je operušao i očistio gusku ili patku. 3. Ali sve ostale ribe i ptice. jer će poslužiti za spravljanje butarge 41. zavežljaje. kao i hrptenica. i to sirove. Bogatiji ljudi držali su zalihe žita ili pokraj kuće ili na krovu. što znači da ih je valjalo pojesti odmah. vjerojatno prevesti kao »kuhati«. da i ne spominjemo ćupove. isto kao i takozvane cijele ribe.«40* Slikovni i tekstovni dokumenti uglavnom potvrđuju ovo zapažanje. odrezao joj glavu. Možemo ga. vreće. Ponekad se pokraj mjesta gdje se suši riba pore i vodene ptice. također su se po svoj prilici pekle na ražnju. a to su ječam.34. bot. samo posoljene. Brašno se dobivalo od triju žitarica. patke i neke male ptice. što mora da se odnosi na neki postupak konzerviranja o kome ne znamo ništa podrobnije. pir. što vjerojatno znači svježe ribe. Komadi mesa vire preko rubova. Prvi se upotrebljavao u vezi s mlijekom i mesom. Pisana pečenka. te su mogle stajati stanovito vri-jeme42. no o njihovoj umješnosti u tom pogledu stanovitu predodžbu pružaju liječnički papirusi.Osim štednjaka. Ikra cipala stavlja se na stranu. 10. Nije se samo živad pekla na taj način. u trenutku kada kuhar dodaje masnoću. V — PEKARSTVO I SLASTIČARSTVO U registru iz Stare države možemo nabrojiti petnaest riječi koje označuju kruh i kolače. Pap. po stupnju pečenosti. i pšenica. osušene na suncu. vrškove krila i noge. kao i guščja i teleća mast veoma pogodni za spravljanje jela39. 12. Hramovi su primali i lonce napunjene ribom sa drvom. 13. Druge možemo tu i tamo pokupiti po ostalim tekstovima. odnosno cijele. kojoj na-ziv znači doslovno »birano meso«. Matica srpska. Svako je domaćinstvo moglo mljeti svoje brašno i peći 40 Herodot. 6. jer se ove mogu razlikovati po kakvoći brašna. Nije moguće odrediti o kakvom se mesu radi. U nekim slučajevima stavlja se na ognjište dubok lonac. ili pak rasporene i osušene. natakao je na ražanj i rukom držao iznad niskoga kuhala. po obliku. »pečenje na žaru«. Nemoguće nam je odrediti o kakvim se sve vrstama kruha ili kolača radi. Hearst. Novi Sad 44 87 . jaja. u kojima nalazimo neke recepte protiv probavnih smetnji i bolesti.

Zrnje se stavljalo u gornji dio valova. Istovremeno se mijesilo posebno tijesto. Na slikama vidimo kako pekari rade uz mlinare. stavlja ih na ploču s okruglim rupama i puni upravo umiješenim tijestom s kvascem. odjednom moglo peći po nekoliko kruhova 45. na brodu. pa se 43 Wr. no ostajalo je u njima tek toliko da se zapeče kora. Pognuvši se. Davies. Tako spremljeni ćupovi mogli su krenuti na put. sve dok nije postignuta željena finoća. držalo se veoma kratko. namijenjene stoci. zvano uadžit. Tako se radilo u hramovima. 242—254. »svježe«. Razdrobljena zrna preuzimale su prosijačice. 356. Atl.. Sprava za meljavu sastojala se od dvodijelnoga valova i velikog kamena. Staroegipatsko pivo varilo se od ječma ili pšenice i datula. Nasuli su malo zrnja u kamene stupe.vlastiti kruh. Mahalicom podstiče vatru. stavljale na stranu mekinje. Egipćani su oduvijek umjeli peći tanke pogačice u vrelom pijesku. koje su Nubijci varili na otprilike isti način. Preminulome faraonu podanici su obećavali hljebove koji se neće polomiti i pivo koje se neće ukiseliti. Nato ga svi počnu grditi da je nilski konj i da jede više od kraljevog roba44. u polju. Zatim se ovo sijalo nekoliko puta. Montet. Jedan visoki službenik kraljevskog dvora. Pilo se posvuda. i odnose u košarama sretnicima koji će jesti kruha. kojih je doduše uvijek bilo. keramičkih ih metalnih čaša. T. jedna žena raspoređuje po peći stožaste kalupe tako da im plamen dobro opali unutrašnjost. Zatim ih poklapa i čeka. Osim toga. no moguće je da su postojali i samostalni mlinari i pekari. po krčmama. Kada su hljepčići pečeni. kojega je dugo vremena bio lišen. a onda sve to miješah i cijedili. Otkako je Egipat imao sreću da njime vlada jedna obitelj iz Delte. Les fouilles de Tell el Amarna. meljačica je teški kamen valjala preko zrnja i tjerala brašno u donji dio valova. Kalupi su se slagali u piramidu oko ognjišta kao u pekarnici. Davies. U Novoj državi radilo se po istom postupku. Gorko pivo. 89 . Montet. Takav način pripremanja kruha bio je uobičajen sve tamo od Stare države. U trenutku kada majka dlanovima rastanjuje tijesto. Prilikom služenja. pivo se točilo u vrčeve od jedne do dvije litre. Preostalo je još da se ulije u ćupove i dobro začepi tanjurićima uz pomoć malo gipsa. I. Stožasti žrvanj još nije bio u upotrebi. Ken-Amun. Onda se hljepčići broje. 58. koje se sipalo u vrele kalupe.. dolazi joj dijete sa zdjelicom u ruci. istresa ih iz kalupa. Kada je pomilovani Sinuhit plovio od Horovih putova u Ititaui. II. a posao je pratila pjesma: »Dali svi bogovi ove zemlje snagu i zdravlje našem gospodaru!« Pripremalo se samo onoliko brašna koliko je bilo potrebno za kruh toga dana. postali su brojniji nego ikada. Bio je dugotrajan i zahtijevao velik broj radnika. 44 Th. kao što još čine Beduini. a ponekad čak i među njima. štiteći oči slobodnom rukom. ako ih se već nije plaćalo. Ne gubeći vrijeme. Nedugo zatim tekućina je počela fermentirati. Vie privee. S. košara i čitavoga niza glinenih ćupova i zdjela. samo nešto većih. svojim vlastitim i teglenicama što mu ih je na raspolaganje 45 46 45 Pendlebury. To znači da se i pivo onih što su ostali na životu često znalo pokvariti. Trgovina vinom cvala je na sve strane. Prvi posao obavljah su muškarci. 38. Five theban tombs. Ozirisova dara. Pribor se sastojao od posude sličnih pekarskim kalupima. no već je postojala pećnica. VI — PIĆA Egipatsko nacionalno piće bilo je pivo 46. kod kuće. Očišćeno žito preuzimalo je osoblje u kojemu je bilo više žena nego muškaraca43. zadužen za opskrbu. jer se u starom Egiptu sve brojilo. ljubitelji plemenite kapljice od vinove loze. Kada su kalupi dobro zagrijani. koje je valjalo i hraniti. 11. 139. 180. Moli je da mu dade kolač. došao je do sporednih zgrada Pi-Ramsesa sa tri broda. Zatim su ga teškim tučkovima dugim dva lakta drobila dvojica-trojica snažnih momaka. Pivari su polupečene hljebove mrvili u velike zdjele i miješali sa slatkom tekućinom dobivenom od datula. ponovno se privikavao na egipatski način života pijući pivo. a ostatak davale meljaru. Najprije su se pravih hljebovi. Vie privee 231—236. jer je gladno. koji su radili uglavnom za sitan puk. Pilo se iz kamenih. Sredina je morala ostati sirova.

VII. La pittura egiziana.. Kraljica majka prinosi nešto ustima. kao što su radili stari Grci. živad. I. II. a da treći. Ne znam jesu li Egipćani obmazivali unutrašnje stijenke ćupova smolom. Često pretakanje je. Gotovo svi vinogradi nalazili su se u Delti. 25. postoje u našim muzejima. III. naime. a sitan puk samo prilikom blagdana i hodočašća. mogla je biti služena užina. Učenici su se opijali jednim i drugim. Ocu je zajutrak bio služen čim je završio toaletu. razbijenih vinskih ćupova. po svoj prilici. Čitamo tako: »dobro vino od osmoga puta«. jer i takvi predmeti.O. Faraon zubima trga smotanu plećku. žlicu i vilicu. barem je nešto sigurno. ili »slatko vino«. da je u stanovitom trenutku svaka osoba dobivala ne samo tanjur. službenici hramova. a kraljica pile. Ukrcao je 21 osobu. 20365). Bez obzira na to o kakvom se piću u stvari radi. 41—42. Valja reći također da su se ispod stolića s jelima često nalazili krčag i umivaonik za pranje ruku52. Newberry. komada mesa od 47 48 49 buta i kolača (šens). 8. ili uokrug poredane kriške stožastoga kruha. Ne treba smetnuti s uma da je Egipat topla zemlja i da je trgovina na malo bila slabo razvijena. te kruh i kolači. povrće i sezonsko voće. To dokazuje da su se stari Egipćani pri jelu ipak pretežno služili prstima. 46 91 . a prikazuje Akhenatona s obitelji 51. jela s prilogom i umacima. oni koji su priređivali gozbu. 50 nekog drugog. uglavljena u metalnu cjevčicu. Čini mi se da se jedna prilično loše sačuvana slikarija iz Beni-Hasana odnosi upravo na ovakav postupak49. Na jednoj tebanskoj slikariji 50 služavka donosi gospodarici čašu. U Louvreu se nalazi prekrasna zbirka drvenih žlica sa veoma ukusno i maštovito ukrašenim drškama. koje možda nikada i nisu bile u upotrebi. LVIII. S. Sklon sam pretpostaviti da je slatko vino mošt. 50 51 Bibl.stavio Usirmareov tisućljetni dvorac. te drugih. povrće i voće.. Egipćani su jeli sjedeći sami ili po dvoje za malim stolićima na kojima su bila naslagana jela: meso. 9. Bull. kaše. to jest veleposjednici. Reljef iz Horemhebove grobnice (Berlin. Sastojao se od kruha i piva. Nije sigurno da su čak i bogatiji Egipćani jeli meso za svaki obrok. ni šalica. U Ramasej u je nađeno mnogo. Iznad grobnice Osorkona II. šedeh se često spominje uz vino. ili »vino od trećega puta«. Može se pretpostaviti da je jedno od tih pića bio sok od mogranja. Govedo su mogli zaklati samo oni koji su bili sigurni da će ga pojesti u tri-četiri dana. Pokraj ovih osoba nalaze se stolovi puni jela. meso. za koje nije jasno što su sadržavale 47. ni zdjelice. nakon koje je opet slijedio rad. mada ih se nije sačuvalo osobito mnogo. ukuhano voće. IX. El Amarna. poslastice i kreme. kao i nebrojene košare grožđa i mogranja. III. Djeca su sjedila na jastučićima ili pak naprosto na hasuri. na kojima je tintom ispisano hijeratskim pismom dosta zanimljivih naznaka. koji su imali brojnu poslugu. T. Znam za samo jedan reljef koji prikazuje ljude okupljene za obrok. dakle. a ova u ruci još drži ogledalo. ni čaša. AZ. To je utoliko čudnije što se u arheološkim zbirkama nalazi mnogo najrazličitijeg posuđa.A. prvenstveno u vezi s podrijetlom pića48. 6. odnosno zabava. no nema ni tanjura. Obitelj nije doručkovala zajednički.500 zapečaćenih ćupova vina. No. Mislim. Za dva glavna obroka služilo se. Ne raspolažemo dokumentima na temelju kojih bismo mogli podrobno opisati kako se jelo kod kuće. zvanog pa-ur. odnosno osmi put znači treće. i to uglavnom u njezinoj istočnoj oblasti. iz kojega su se mogle jesti juhe. a drugom rukom pruža komadić maloj kraljevni koja sjedi uz nju na jastučiću. živad. odnosno osmo pretakanje.. Beni-Hasan. Mislim da VII — OBROCI Nabrojili smo uglavnom sve čime su se staroegipatske obitelji prehranjivale u toku godine. sličnoga kuglofu. Majka je također jela dok joj je služavka uređivala kosu ili odmah nakon toga. 6. a drugo neki liker pro-izveden od vina. pronašao sam žlicu kojoj izdubljeni dio drži ruka. Farina. a sve se zalijevalo pivom. 52 Th. naravno. nego i nož za rezanje. 17. Davies. Drugi je kuhanje. Poslije podne. 1. U blizini stoji stolić s košarom i dva vrča. jedan od postupaka da se spriječi kvarenje vina. aeg. izazivajući srdžbu starih pisara. Nalazi se u grobnici u El Amarni.F. 4—6. 50 ćupova pića zvanog šedeh. oko četiri-pet sati.

koje je znao vrlo dobro iskoristiti. pošto mu posluže. naravno. Na već poznati način zaklano je i raskomadano goveče. To su sasvim obične svjetiljke. pa je službenik hrama koji ih je imao preko sebe dobivao priličan novac da ih. osim svećenika i stražara u noćnoj službi. . a onda legao u postelju i. veoma uživali kad bi na ručku ili večeri okupili veći broj rođaka ili prijatelja. na hodočašća. pripovijeda da se poslije večere Erman-Ranke. Odlazio je u lov po pustinji. Anupu je odmah naslutio neko zlo. Kuća je oprana. alabastreno posuđe i osli kani glineni sudovi. IV. ubrzo zaspao57. VII i IX. Druge svjetiljke imaju oblik ljiljana. 56 Davies. Takve su svjetiljke svijetlile pokojnicima u osami. zabavljao sat vremena. ugovori V. pa se mogao zapaliti. Uvečer mora da se nije dugo bdjelo. Egipćani su. Na temelju takvih slika i nekih odlomaka kod moralista i pripovjedača možemo opisati domjenak u boljoj kući. Egipćani su ustajali u cik zore i lijegali rano. K. prethodila strka po skladištima. doduše. Očekivao ga je rasvijetljen dom. Iznoseći kako je tekao državni udar koji mu je otkrio ljudsku nezahvalnost. ustupi svećeniku Hapi-Džefaijeva kipa. No. a vrtni puteljci pometeni i očišćeni do posljednjega listića. s vodoravnim prstenom kroz koji je prolazio stijenj54. kojima su se služili grobari prilikom kopanja raka. A. vino i likeri. U ovima je gorjelo ih ricinusovo ili maslinovo ulje. VIII. a prilikom pet prijestupnih dana u godini prinosili su mu na dar pet naprava stožastog oblika pričvršćenih na držak. Aegypten. ugodnih je zabava nalazio i mnogo bliže. J. Ulazeći u neosvijetljenu kuću. tako da podsjećaju na stablo. 117: »Neka se zapali svjetiljka da ti po noći gori sve dok 53 (mesyt). Jedino još da stignu uzvanici. Vratari su već na mjestu. Voće je naslagano u piramide u zdjelama i korpicama. kada se već spustila noć. str. onako umoran. pričajući oko dimljive svjetiljke. 10. . Komadi mesa raspoređeni su prema kakvoći. I. IX — GOZBE Uza sve poslove. Ovo nekoliko podataka ne pruža nam osobitu sliku o rasvjeti domova. čak je i običan seljak imao navečer svjetlo u kući. Pokojniku su rođaci željeli da mu svjetiljka ne utrne sve do svanuća. no te su gozbe slika i prilika onih koje je domaćin groba priređivao kada je bio na ovome svijetu. Na ražnju su ispečene guske. dinastije pronašao sam lijepu kamenu svjetiljku u obliku čuna od papirusa. Sve se čuva od muha i prašine. Iz ormara su izvađene zlatne i srebrne čaše. Tako su činili svećenici kad im je u pohode dolazio faraon. pjevači i plesači obaju spolova. domaćini su stajali pred ulaznim vratima i goste uvodili kroz vrt. Gornji je dio bio navošten. U grobnicama dosta često nalazimo prikaz gozbi priređenih u posljednjim prebivalištima. Les enseignements d'Amenehat I a son fils Sanou-asrit I. pirjano meso i umaci. pa ćemo se najprije malo posvetiti njima. Gozbi je. 54 Kemi.. 9— 14.VIII — VEČER U jesen i zimu poljodjelac se vraćao s njiva tek pred noć. u kuhinji i po cijeloj kući. lamp. između ostaloga. u predvečerje blagdana uaga. u vječnim domovima. bogat Egipćanin imao je dosta slobodnog vremena. X. u šetnju. koje su se palile u hramovima uoči Nove Godine. koji je želio rasvijetliti kameni lik svoga poslodavca 55. Stari su Egipćani pravili također i svijeće. u lov i ribolov u močvare i u krčmu. Spravljene su pečenke. I samoga kućedomaćina. plitke posudice sa zaostalim komadićima pocrnjelog stijenja od uzice. Uzvanici su. 92 47 . kada se vraćao iz 57 Maspero. U jednoj grobnici iz vremena I. 55 Siut. U Louvreu postoje okrugle. faraon Amenemhat I. Naručeni su svirači. 218. U muzejima se ne čuva mnogo staroegipatskih rasvjetnih naprava. . Bile su skupocjene. U vrčevima su već spremni pivo. sjene. Ako su očekivah znatne ličnosti. Znači da su poslije večernjeg obroka Egipćani ostajali budni još satdva. isp.. E. Za kratkih dana obrtnici i školarci nastavljali su raditi uz svjetiljke 53. oribana i ulaštena. Voda se hladi u poroznim ćupovima. A peculiar form of N. a zatim je domovima ovladala tišina. Urk. no nema dokaza da su služile i živima56. koji mora da je bio natopljen masnoćom.

Raskošne stolice ponuđene su i uvaženijim gostima. Wr. Trenutak zatim svi muškarci i sve žene imaju u ruci lotosov cvijet. Devaud. 62 Ptah-hotep. Drugi se moraju zadovoljiti stoličicama s ukrštenim. ili »kruh i pivo«.. da te mogu zagrliti!« 59 Evo što je domaćin poželio nekom dvoraninu: »Molim se 94 Života. Ima tu svega što mož zadovoljiti i 60 61 Bibl aeg. Atl. Zdravlja. Zjenice ti gledaju nadaleko. svakoga dana. 18. 7. Stupaš pred Devetorstvo bogova i vraćaš se ovjenčan pobjedom!«58 Domaćini su mogli odgovoriti na nekoliko načina. Molim se da ti Pra-Harakhte. Služavke su uvijek mlade i zgodne. upućuje mladiće. preostalo je još samo da se smjeste. U skromnijim kućama sjeda se jednostavno na hasure. Crtači. izd. djelo vlastitih ti ruku. Spuštaš se u jelovu čamcu urešenom od pramca do krme. Milozvučna pjesma odjekuje oko tebe. Ukoliko želi. Mem. zdravlja. Moralist Ptah-hotep. Snage. Mirisar ti širi mirise smole. 277. Egipćani su bili nenadmašni u dijeljenju komplimenata. srebra. Staje su ti pune teladi. 1.. To nije bilo bezizuzetno pravilo. 288. dok dušmani tvoji padaju. Tada su goste dočekivala djeca i služinčad. S. Prelje tvoje krasno napreduju. pa i zrele muškarce. 21. nove su uzde koje potežeš. 9. Domaćini su sjeli na sjedala visokih naslona. da kao gosti u prijateljskoj kući ne svrću oči previše na žensku stranu62. Usne su ti zdrave. 15. Postojan si. IV. III. 6. neophodan za svako bolje primanje. 7. Kao što su bili sposobni u svoju vlastitu hvalu na nadgrobnim spomenicima namijenjenim potomstvu iscrpsti sve bogatstvo rječnika. I. Tyt.«60. 6—7. Domaćini. Usta su ti puna piva i vina. Čini mi se da stožac što nose navrh glave služavkama nimalo ne smeta u poslu. snage. tirkiza i lapis lazulija. Moglo se dogoditi da domaćini ostanu u primaćoj sobi. da te uzmognem vidjeti raspoložena. pa čak i s ravnim nogama. 1. mlade ukućanke i služavke također nose na glavi taj dodatak. Odijevaš se u lan. Glavni vrtlar dolazi s vijencima. VII. Stigla je lađa tvoja iz Sirije puna najvrsnije robe. Što se govorka (loše) o tebi nije istina. Kad su iscrpljene sve dobre želje i komplimenti. T. i uzvanici su se domaćinu koji ih je častio morali obraćati otprilike istim riječima koje nalazimo na jednom ramesidskom papirusu: »Milost Amonova budi u tvome srcu! Dao ti bog sretnu starost! Da život provedeš u veselju i da se prodičiš. bračni parova nisu bili razdvojeni. ukrašena inkrustacijama od zlata. Ponajčešće na tijelu imaju samo pojas i ogrlicu. služavke spretnim rukama popravljaju ogrlicu gostu koji se pravi kao da mu smetaju.kraljevske palače s dokazima vladareve naklonosti. 4—6. kad su se svi izgrlili. dobro došli«. uzvanik se može smjestiti kraj svoje žene. kao i svi bogovi i boginje svijeta blaženih podare zdravlje i dug život. Set i Neftida. kruha. Paheri. mesa i kolača. Kada su muškarci i žene sjedili zajedno. ili pak zazvati bogove da blagoslove gosta: »U ime života. Vino otpečaćeno. Stižeš u prekrasni dvorac. Neferhotep. Na njega se odnosi riječ pohvale koje smo maloprije naveli: »Mirisar ti širi mirise«. Sluge i sluškinje počinju gostima dijeliti cvijeće i miomirise. poput faraona u dvorani za audijencije. koji služavke oblikuju od mirisne pomade što je grabe iz širokog pehara. maksima 18. vina i pečenja na žaru. Napokon nastupa trenutak da se iznese ono što su kuhari i slastičari pripremili za primanje. Th. III. 48 . a predstojnik ribara svoj ulov. 5. Upregao si sirijske ždrijepce. koji su čak i na grobnim slikarijama rado prika zivali zabavne i groteskne prizore. Ovi su pak mogli biti od koristi da suzbiju vonj piva. dočekivali su svi ukućani okupljeni pred glavnim vratima. 91. promrmljati pomalo zaštitničkim tonom »dobro došli. 8. Djevojke najviše vole sjediti na lijepo izrađenim kožnatim jastučićima. Goveda su razuđena. a na kosi bjelkasti stožac. Nema sretnog dana bez miomirisa. Kočijašiš zapregom. Prizori gozbe česti su u tebanskim grobnicama: 10. Nadzornik oaza donosi ti prepelice. Muškarci su posjedali s jedne. koji dobro zna o čemu govori. 15. Praveći ga.. Putove ti krče Crnci trčeći ispred tebe. a žene s druge strane 61. I. nikada nisu naslikah kako je nekom nespretnjakoviću mirisni stožac pao sa glave. Prozirne haljine ne kriju ništa od njihovih draži. Milostiv budi Amonrasonter. u ruci ti je bič sa zlatnim drškom. Davies. a udovi krepki.

pratili su često glas i udaranje ritma dlanovima. sa obje strane ravna kutija sa šest do osam rupa i vratom ukrašenim trakama. u kome se tako lijepo združuju božja milost i domaćinova gostoljubivost. sopila i harfa pojavile su se već u doba gradnje piramida. Prave se prenosive harfe. nalaže domaćinima da pogoste uzvanike koliko im to mogućnosti dopuštaju. nego i glazbe. govori drugi. Loret. 7 Egipat 97 . no upotrebljavali su se ponajviše na pučkim i vjerskim proslavama. Frula. a Tum zalazio. a harfa ili bilo koji od tih instrumenata. a žene zanositi.« Sretan je dan. 1913. no sve što je rođeno jednom će se vratiti na svoje mjesto. Egipćani su oduvijek voljeli muziku. kada se pomišlja na ljepotu Amonovu. Nadošle vode ispuniše prokope. pričvršćenom na gornjem kraju ih ugrađenom u podnožak. kao i sva tri. Lutnja je dugoljasta. Th. nego ove sada međusobno tvore oštar ugao. da se ljiljanovim vijencima okite ramena tvoja i grlo sestre ti premile što sjedi uza te. kao i monumentalne harfe koje su prave umjetnine izrezbarene cvjetnim i geometrijskim ornamentima. no svima je bilo jasno da na ovome svijetu tek zakratko uživamo u njihovim darovima. Svećeniče. Naužijmo se. I.. Dvojnice se više ne sastoje od dviju paralelnih. mogle pratiti i plješčući dlanovima. ušli su glazbenici s instrumentima. Još dok su se prisutni raspoređivali za stolove. 1—34. Ptah to učini vlastitim rukama da mu srce natopi. jer stari Ptah-hotep. uzvišeni božanski oče prečistih ruku! 63 Podacima iz bilj. a mlada pokoljenja zauzimaju njihova mjesta. ovoga lijepog dana. koje su sladokusci dočekivali s neskrivenom radošću. dakle. Gerold. na staroegipatskom menat. Voljeli su je već i prije nego što su izumjeli prva glazbala. Krotalon. 145. u L'Encyclopedie de la musique Lavignaca. Defovi su okrugli ili četvrtasti. V. El Amarna. sa krotalonom i sistrumom. Služile su se nove poslastice. Time će ugoditi bogu i steći dobar glas. Note sur les instruments de musique de l'Egypte ancienne. Kombinirale su se u duo ili trio. Kada su se gosti nasitili. Atl. Neferhotepov harfist podsjeća na jednoj gozbi na tu istinu: »Tjelesa odlaze na drugi svijet od božjega pamtivjeka. bila zaštitnica ne samo pirovanja. Glazbenici stranog izgleda ponekad sviraju u veliku kitaru s nožicom. Davies. Ponekad se zabavljačima znala pridružiti i poneka akrobatkinja. Tako je bilo i s drugim udaraljkama. muževi će ploditi. Pariz. djelomično pod utjecajem susjednih naroda. 5 i V. nosnice će udisati. sastojao se od dvije 49 Krotalon odgovara današnjim kastanjetama. kada su pratili svoj glas jedino udarajući dlanom o dlan. Zvučno im tijelo dobiva dvostruko veći obujam.najizbirljivijega sladokusca. »Savršenost je njegova sva srca zatravila. Pjevači su po potrebi improvizirali stihove u čast domaćinove gostoprimljivosti i u slavu bogova. Neferhotepe. glazbeni se instrumenti sve više razvijaju. Zaboravi brige i podaj se nasladama sve dok ne dođe dan kada valja pristati uz obalu prijateljice tišine. urešene pozlaćenom drvenom glavom. U Novoj državi. Pjevačice su se. pa zatim srednje harfe sa stalkom. Sve dok Ra bude zorom izlazio. preko kojega su napete četiri žice. savjetujući doduše gostima da budu suzdr-žani u gledanju i pričanju. Zemlja upija ljubav njegovu. 61 dodati: Wr. Harfe postaju veće. rasula bi kosu po podu63. Pripadnici nomadskog plemena Amu stupili su u Me-nat-Khufuu pred namjesnika Oriksove oblasti svirajući u kitaru. spojenih trstika. pravedniče. Neka ti dan bude ispunjen radošću. osim toga. Često veoma elegantne prenosive kitare imaju samo pet žica. Presavivši se nauznak. a imaju i više struna. sretan nam učini ovaj dan! Daj da ti se k nosnicama prinesu najugodniji miomirisi i ulja mirisna. Zato je potrebno da se užitku u jelu i piću pridoda i nešto ugodno uhu. Sve je to bilo popraćeno i plesom. Divno je kada kliktaj pohvale uzleti put nebesa!« Bilo je uputno zahvaljivati bo žanstvima. . glazbi i plesu. neka pred licem tvojim pjevači pjevaju i harfisti sviraju. Tko je ikada vidio španjolske plesače lako može zamisliti što su Egipćani umjeli izvoditi krotalonima i sistrumima. iako je boginja Hator. domjenak se nastavljao uživanjem u pjesmi. Iz Azije je donesena kitara. kojoj su posvećeni. .

pij i napij se. 17. pokretima otklanjaju zamišljenu ponudu. »Bogovi koji nekad bijahu i koji počivahu u piramidama. II. koji su po svemu sudeći u ovom slučaju bili dobro obaviješteni.« Susjeda za stolom jedva čeka svoj red i kaže: »Pij. kako je činio imućni Trimalhion66. Spomeni se dana kada ćeš poći u zemlju gdje su svi ljudi izmiješani. ni da potaknu sudionike gozbe da se podaju užicima. Stričevi. Slijedi srce i sreću svoju dok ti je života na zemlji. 7* 50 . veli jedan od njih nudeći pun vrč. Iz nje nema povratka. Govoreći kao očevidac. koje su najvjerojatnije služile u tu svrhu. a ne kostura. Čuh Imhotepove i Hardidifove riječi koje se opijevaju u pjesmama nebrojenim. drugi se pak zdušno brinu za uzvanice. i to mumificiranog mrtvaca. Sve bolje i bolje. Paherijevi roditelji sjede sučelice na lijepim stolicama. Kod Paherija nalazimo se u Nekhabitu neposredno nakon oslobodilačkog rata. »Za tvoj ka. ujaci. Ispuni nam dan srećom i veseljem. jer kad umreš.« Ova je. . I sami su poput onoga koji nije postojao nikada u vijeku božjem. dugih otprilike jedan lakat. a još manje srebrn kostur. Povodi se za srcem svojim sve dok si na svijetu ovome. . Uz nogu Paherijeve stolice privezan je majmun. sve dok budeš svijetom koračao. . Stavi tamjana na glavu.«64 Drugi harfist pjeva o uzaludnosti nastojanja da se pobijedi smrt. mjesta im sa zemljom sravnjena. Evo kako. Domaćin je svakom uzvaniku pokazivao figuru govoreći: »Pogledaj ovoga. Nitko još nije u nju ponio svoja dobra. ali to ne znači da su zanemareni. rekla sluzi: »Daj mi osamnaest mjerica vina. kako bi danas netko možda pomislio. a onda pij i uživaj. Domaćin i domaćica sjede jedno uz drugo. koji grabi smokve iz košarice i slasno ih jede. Podari kruha onome tko je bez imanja da za vječna vremena stekneš dobar glas. uzvanici su se rado povodili za savjetima raspjevanoga harfista. Sretan ti bio ovaj dan! Slušaj što ti veli prijateljica. . Eto. tako se pije!« Malo podalje. dvije gošće koje su poslužitelji zaboravili. Okol je njihov ra zoren. Tvoji su pak zidi čvrsti. 78. Namaži se najboljim božanskim uljima. na primjer. Duša se tvoja odmara pod njima i napaja se vodom njihovom. ni stanovnici Tebe nisu se odviše pridržavali Manerosa. Lanom se ogrni. . U doba Ramsesa Egipat je već drevna zemlja i svatko je mogao vlastitim očima vidjeti što je ostalo od piramida. Slijedi svoje srce nepokolebljivo. Nitko ne dolazi hvaliti dobrotu i slaviti raskoš njihovu. neću ga (vrč vina) ostaviti. Lukijan. Ti se provincijalci zabavljaju pomalo neotesano. Nije rijetkost zamijetiti u prizorima gozbe ponekog uzvanika kojemu je 66 Herodot. noseći pehare s oblim rubnim ukrasima. Uostalom. Lukijan kaže da su gozbi prisustvovali pravi pravcati mrtvaci. Ne muči srca svoga dok te ne zadesi dan kada se bog kojemu srce više ne kuca oglušuje na molbe onih što ga preklinju .Dočuh što se sve dogodilo (tvojim precima). Proslava nekoga sretnog dana često se znala izroditi u obiteljsku pijanku. . Posluga se nalazi u pozadini. . Plutarh. bratučedi i prijatelji smjestili su se na hasure. Posadio si sikomore uz obalu ribnjaka. Vidi. U jednoj privatnoj kući u Tanisu pronašao sam nekoliko savršeno sačuvanih figura 98 mumije. ili da je dao da se među njima kreće kakva mala mumija. bit ćeš i ti ovakav. opit ću se koliko mi se sviđa!« Drugi nutka isto tako usrdno: »Nemoj se ustezati. što prema Plutarhu znači umjerenost u svemu. izgleda prijem što su ga priredili Paheri i njegova supruga67. ne stidi se! Daj da čaša dođe i do mene. Prema starogrčkim autorima. «65 U poznija vremena riječi više nisu bile dovoljne da istak-nu opreku između sumornosti svijeta mrtvih i radosti života. No. no ništa ne potvrđuje da je Neferhotep doista pozvao mrtvace da sjednu među goste.« Tako su radili sakupivši se na pijanku. naime. Njihovi su (bedemi) razoreni. Izida i Oziris. Mjesta njihovih više nema. kao da ih nikada ni bilo nije. . Među njima se vrzmaju poslužitelji. mumije i mani pokopani u piramidama od kojih su sagrađeni dvorci nemaju više svoja mjesta! Što se zbilo s njima? . Gle. sudeći barem prema Herodotovim i Plutarhovim tvrdnjama. na bogataškim se gozbama poslije jela izlagala u lijesu izrezbarena i obojena figura mrtvaca.

Drugačiji opis igre 51 obaranja kozlića daje. ljuljati na njegovim leđima. Oni iz reda sokole predvodnika: »Imaš jaču ruku nego on. na primjer. Igrači su se običavali smjestiti na stoličice položivši noge na jastučić. Supružnici često igraju jedno protiv drugoga. Igrači su imali tri lava. Ne znamo kakva su bila pravila igre. položivši ispružene ruke na ramena svojih susjeda. Kažnjenik je 71 Maspero. Skupina dječaka podijeli se. pa se utrkuju na koljenima. Pioni su valjčići zaobljena gornjeg kraja. raširivši prste i stavivši lijevu petu na prste desne noge. Petoziris poslije ručka igra sa svojim prijateljima. Čini se da su potezi zavisili o kocki. X — IGRE Gozbe se nisu priređivale svakoga dana. Neferhotep. uživajući u pecanju. položit će ga na ležaj. Bude li potrebno. Dvije grobnice iz I. čekajući trenutak da se pođe osvježiti u pivnicu. Contes populaires. Atl. zaplevši se rukama i nogama. Jedne imaju oblik kuće sastavljene od tri zgrade šiljata krova. Vie privee. a da ne znamo pravo zašto. Dama se igrala na četvrtastoj ploči. I. tri lavice. nemoguće je tvrditi da je bila napuštena. ukrštenih nogu ili uhvativši se rukama za stopala. obgrlivši ga oko vrata. Wr. Tako tvore prepreku. Prije bi čovjek očekivao ime ubojice Ozirisovog. ili onoga koji bi varao. te bijele i crvene kuglice. 68 šahovskom kralju i kuli.. Zgrabi ga. no bilo bi suviše jednostavno da naprosto trče. jedni su se hvatali u neku vrstu kule. kojoj je glava bila u sredini. draškane!« Igra obaranja kozlića neka je vrsta preskakanja prepona 72. Igrači iz prepreke nastoje. osvježivati se rashlađenim pićem i udisati sjeverni povjetarac. Kada je bilo dosta dječaka. sve su to spremali u kutiju od ebanovine. Poslije Stare države više ne nalazimo potvrda za tu igru70.. Stari su Egipćani veoma voljeli društvene igre. Ne puštaj! Momčad je jača od tebe. Atl. 368. Ocu pomaže kći. Ponekad se igra znala i zlo završiti. Teško je povjerovati da su razne igre što su ih izmislili dosjetljivi preci napuštene radi samo dviju. nastojeći jedan drugoga oboriti na tlo. a dva će se dječarca. Zatim se predvodnici dviju grupa sukobljuju ukopavši se nogom uz nogu i hvataju se za ruke. Takva meta nosi. spustiti će se na sve četiri. ili su se čamcem vozili po ribnjaku. Ako je među njima neki veći momčić. inače veoma uglednog božanstva. ime boga Sešemua. Wr. podijeljenoj na trideset ili trideset i tri polja. u kojima su pronađene najljepše serije lavova i lavica od bjelokosti. izd. koju drugi igrači moraju preskočiti a da ne budu uhvaćeni. Zabavljaju se i bacajući sulice u cilj nacrtan na tlu. pridržavaju glavu bolesnika ili bolesnice. I djeca su se zabavljala igrama koje nisu bile skupe. Crne i bijele figure podsjećaju pomalo na naše šahovske pione. 372. Ovaj ne smije izvoditi nikakve varke. Ibid. Supruzi su rado igrali dame. na dvije momčadi. Svaki dječak obuhvaća oko pasa suigrača ispred sebe. 18. jedan 101 .neumjerenost u piću zavrtjela glavom i okrenula utrobu 68. a ne o umješnosti kao u današnjoj dami. prisjećajući se vlastitog djetinjstva. Dva dječaka sjednu na zemlju jedan prema drugome. Čak su i neprijatelj i mogli neke nesporazume izgladiti igrom71. da uhvate skakačevu nogu i da »obore kozlića«. Susjede. što se igrala na stoliću s urezbarenim ili inkrustiranim likom sklupčane zmije. Drugi su morali skočiti na kulu tako da ih ne uhvati čuvar. puno jaču. domaćin i domaćica voljeli su sjediti u vrtu ispod lagane sjenice. Kad je igra bila završena. U starija vremena bilo je više raznovrsnih igara nego kas-nije. naravno. 2. Kad su bili sami. Nespretnog dječaka. Najomiljelija je bila igra zmije mehen. I rvanje je imalo svojih pobornika. Na usta mu navro neugodan mlaz. veoma zanimljive figure od slono-vače. Druge su slične današnjem Davies. 392 (Bruxelles E 2877). sa glavicom na vrhu. Neki Tebanac pije pivo igrajući damu 69. a svoj skok najavljuje: »Drži se dobro! Dolazim!« Draga se djeca utrkuju. sadržavale su i druge. a tijelo podijeljeno na odsječke. čekali su udarci šakama ili nogama. koje kao da ta nezgoda nije osobito zgranula. 179. dinastije. ispruže noge i ruke. 72 Montet. I. Međutim. Tragova će biti brzo uklonjeni i pijanka će se nastaviti. zaštitnika vinske preše. 142 (SetnaKhamois et les momies). 4.

Četiri druge djevojčice uprle bi se nogama o noge prvih dviju i uhvatile se za ispružene ruke. upropašćuju skakavci. Pretpostavljam da su poslije večere pjesma. Cesto su žonglirale. okretale su se. gdje je mršava žetva zahtijevala mukotrpan rad. Manje su. Plesati je morala znati svaka djevojčica. kitara. Krvnici su ga kažnjavali štapovima s izrezbarenom rukom na kraju. Žena bačena u tamnicu i sinovi odvedeni kao taoci upotpunjuju mu zlu kob. Jedino egipatski poljodjelci imaju male troškove i ne moraju mnogo radi-ti«2. Kad bismo posjedovali završetak priče.ponekad bio vezan poput pravoga zločinca. a ne samo ona koja je željela postati plesačicom od zanata. osim ako nečiji pad ne bi prekinuo igru. zvan papirus Westcar. Bilo je i veoma zanimljivih plesnih figura. dakle. Kao i pripovijesti. I to ne bez razloga. veli Herodot. Dvije velike dje vojčice stale bi leđima o leđa i ispružile ruke nalijevo i nadesno. Diodor ide i dalje od svoga predšasnika pišući: »Uglavnom. Njihova. Pri njemu se ljudi troše isto tako brzo kao i oruđe. a posao poljodjelca najgori od svih. No. Međutim. bili su suprotnog mišljenja. nije prikazan kao nesretnik. pobudio zasluženu pažnju na visokom mjestu. obmanjuju prirodni elementi. glazba i ples razgaljivali oku-pljenu obitelj. zaštitnicu užitaka. Taj je slučaj. U ženskim odajama gotovo se uvijek nalazilo harfi. Seljak iz slane oaze. zajahavši na ramena većih. jedna drugoj dobacivale loptu. u drugih naroda ratarstvo zahtijeva velike troškove i mnogo rada. Kaže da će od njihove prodaje ženi i djeci kupiti ukusnih kolača. Kad zasije njive. Na dati znak čitav se taj vrtuljak stao okretati. a ruke produljivale ogledalom ili izrezbarenim štapovima koje bi posudile od dječaka iz susjedstva. međutim. međutim. 18. lutnji i defova73. Jedan papirus iz Berlinskog muzeja. Djevojčice su se više zabavljale igrama umješnosti. nama nejasna pjesma zaziva boginju Hator. prikazuje kako Keopsa razonođuju a zatim i živo zanimaju čarobnjačke priče koje mu redom pripovijedaju njegovi sinovi. Čovjeka sa sela muče i tuku gospodari i poreznici. . No. potkradaju susjedi i objegli vojnici. Grci. opisujući najmanje tri kruga. 73 PETO POGLAVLJE ŽIVOT NA SELU I — SELJACI Za pisara je svaki manualni posao nedostojan. koji su dolazili iz škrte zemlje. Među Egipćanima koji su pohađali škole bilo je podosta pristalica povratka na zemlju. Okitivši se tako. najobljubljenija im je razonoda bila ples. seljak još samo mirno čeka vrijeme žetve. ukrutivši se u tijelu i nagnuvši se nauznak. Možemo. 52 Davies. Bili su to luđaci kojima je pisar predočio maloprije spomenutu crnu sliku o životu na selu. glodavci i drugi čovjekovi dušmani 1. neki zao čovjek vidje malu karavanu i otme mu magarca i tovar. s pravom misliti da je u takvoj kraljevskoj razonodi mogao uživati i svatko tko je samo poželio. Dug je popis vrijednih proizvoda koje je natovario na magarca da ih odnese na prodaju u Nennisut. skakutale i savijale okružene kolom prijateljica koje pjevaju i plješću. Znale su se i porvati. VII. El Amarna. Na pletenice su pričvršćivale (kugle.

pa je na temelju njih mogla biti sastavljena provizorna karta egipatskih vinogorja. Dokaz je tom to što se upotrebljavaju i danas. donosili ih pomoću obramnica i praznili u jarak iz kojega se natapao čitav vrt. iz Sina u okolici Peluzija. U Apujevu vrtu istovremeno rade četiri đerma. oruđe i sjeme. tako i trgovinu vinom. To je jedini vrtlarski posao o kojemu znamo nešto više. pa čak još i u Srednjoj državi. Ne znamo kada je uveden u dolinu Nila. koliko za proizvodnju vina. Može dobro poslužiti i okresano stablo ako je izraslo na pogodnome mjestu. koga će dočekati sa pripremljenim krčagom i umivaonikom. Ima kada da pospremi kuću. Đeram mora da im se učinio blagotvornim izumom4. Zalijevanje je iziskivalo mnogo truda. Dugo vremena. vrtlari su odlazili na ribnjak napuniti okrugle glinene ćupove koji su im služili za zalijevanje. II — NAVODNJAVANJE VRTOVA Opisujući nastambe. kotača s vedricama. stoku. To je bio dugočasan i težak posao3. između Imita i Sina. Oduvijek su bila poznata dna iz Imitske bare (meh) sjeverno od Fakusa. Čovjek povlači konopac da bi napunio sud i da bi ga zatim podigao do visine jarka. nedaleko od Petozirisove grobnice u Antinoji. te u hramu u Tanisu otkriveni su lijepi bunari širokog promjera. Kako su bili podrijetlom iz Avarisa. Stariji brat iz druge poznate priče ni u kom slučaju nije siromašak. oranice. Vrtlarov pas budno prati putovanje vedara vode. Još i prije nego je registar sastavljen. U nekropoli Totovih svećenika u Hermopolisu.bismo vidjeli kako se za seljaka zauzelo kraljevsko pravosuđe. u Kantiru i u tebanskim grobnicama potječu iz doba vladavine Ramsesa II. Povrtnjak je bio podijeljen na gredice razdvojene malim jarcima koji su se sjekli pod pravim kutom. O tanji se kraj objesi pomoću užeta dugog pet-šest lakata platneni ili glineni sud. on se sam izražava ovako: »Zasadih ti vinograde u oazama sjevera i juga. no manje u pogledu stolnoga grožđa. iz Ribnjaka (ham). nanizanih uza zid ili sa obje strane središnje aleje. Loza što se uzvila uza stupove ili grede tvorila je svod s kojega su usred ljeta visjeli lijepi grozdovi plavih boba što su ih kusali stanovnici grada. jer ga 53 nikada ne vidimo na slikama koje prikazuju poljske poslove. Prvi je vjerojatno bio iskopan da primi dolap. da i ne spominjem koliko ih ima u južnim krajevima. pa su razvili kako vinogradarstvo. o njemu nema spomena u faraonskim dokumentima. Žena mu živi poput dame i ostaje u kući dok joj muž i šurjak rade u polju i pomno se dotjeruje. koje se čuvalo u ćupovima osobita oblika. Isprazni ga i opet spušta u vodu. proizvod vinograda Seba--Hor-Khenti-peta prevozio se u zapečaćenim ćupovima do rezidencije tinitskih faraona. Za deblji kraj motke pričvrsti se povelik kamen. Navrh stupa priveže se oduža motka tako da se može kretati i obrtati na sve strane. zaštićenim jastučićima od pletena pruća i koje se spominje u registru. U Delti se 105 . U gradu ili na selu svaki je posjednik želio imati bašču i u njoj uzgajati voće i povrće. zamijetili smo da su stari Egipćani veoma voljeli vrtove. Posjeduje kuću. no ne može biti stariji od Petozirisove III — BERBA U svakom je vrtu raslo barem nekoliko čokota vinove loze. Ramsesi su bili veliki vinopije. skuha večeru i upali svjetiljku prije nego se vrati muž. Negdje uz rub vode zabode se u zemlju okomit stup otprilike dvostruko viši od čovjeka. Što se tiče Ramsesa III. Čini se da su ga Egipćani iz Nove države primjenjivali samo za navodnjavanje vrtova. da faraonska geografija nije bila tek u povojima5. U Delti je vinogradarstvo bilo daleko razvijenije. koji je sa svojom škripom sastavni dio današnjega egipatskog sela. Većina krhotina vinskih ćupova pronađenih u Ramaseju. Što se tiče dolapa. te vino iz Abeša. Učinak tih priprostih sprava sasvim je zadovoljavao potrebe.

Vlasnik vinograda nastojao je ponekad da osobno nadzire berbu i tiještenje. krupne grozdove plavih zrna.«6 Od obrađivanja vinograda i života vinogradara poznajemo samo berbu7. gazitelji su mogli i sami pjevati plešući u kaci. Egipćani nisu znali praviti bačve. sa rupama na jednakoj visini. U krajevima gdje se loza gajila na veliko bilo je uputnije koševe prevoziti od vinograda do klijeti čamcem. Čokoti su puni grozdova. Zatim su motke provlačili kroz posebne omče na vreći i tako ih okretali. mogao je poslužiti za pravljenje savršeno nepropusnih kaca. Zatim se vraćaju u vinograd. Trpaju ih u koševe pazeći da ih ne zdrobe. dvije rašljaste motke. Zašti tnica Imita blagoslovila je lozu tvoju. u koje su uvlačili krajeve vreće za cijeđenje. Radnici bi odmah primijetili da je prisutan i improvizirali pjesme u njegovu čast. Drvo moramo isključiti. sve kako se grozdovi ne bi prerano zgnječili i kako bi se sačuvao dragocjeni sok. a zatim presipalo u ćupove ravna dna. U njima je mnogo soka. Osmi je sat u danu. zdrobljeno se grožđe trpalo u čvrstu vreću sa dvije motke na krajevima. Vino se. u kojima je nastupalo vrenje. u Novoj državi ovu dvojicu pomoćnika više ne 106 vidimo. 9 54 . napij se. a sada je na ćupove upisivao oznake. dva glazbenika sjede na sagovima i pjevaju prateći se drvenim krotalonima. Pij. gradnja čamaca bila isto tako teška.vinogradare robove iz tuđinskih zemalja i iskopah jezera puna lopoča. Takav postupak nije bio osobito zgodan. ako vlasnik nije vodio osobitu brigu o eleganciji. Nebeska je rosa popala po grozdovima. Kod Mere. Gips. a prinose se licu tvome u pobjedničkoj Tebi. Kad je gaženje dalo sve što je moglo. čvrsto pobijenih u zemlju. koji su se zapušivali gipsom. ugodi srcu svome. glina i fajansa ne bi mogli poslužiti u tu svrhu. godinu. ili. dakle. Kad bi se samo malo pomakli. dva ili tri otvora pri dnu kace. prvoga ministra kralja Pepija I. dok vinogradari pred tobom grožđe gaze. a zatim sve to unosio u knjige. Na dvjema suprotnim stranama postavljena su dva stupića. sok je curio po tlu. Tyt. više nego drugih godina. vjerojatno zato što dno nije ravno. skupljalo u kablove široka otvora. da vidiš vinograde u kojima ti srce uživa. Ot kidaju prstima. jer su koševi rupičasti. Mem. sve u svemu. Tako zgodan običaj vjerojatno se nije izgubio ni kasnije. Ponekad su kace položene na postolje visoko dva-tri lakta i ukrašene bareljefima. kao na primjer granit ih škriljevac. koji se sastojao od dviju okomitih greda. i pjevajući odnose koševe na glavi do kace u koju sipaju grožđe.« »Vinogradari kidaju grožđe. U Novoj državi vinogradari su se služili nekom vrstom tijeska. objesivši ih o motku. pa prema tome nisu umjeli izrađivati ni drvene kace. Osobito velike i teške ćupove nosila su po dva čovjeka. nigdje se za prijenos grožđa ne služe teglećom marvom. Brojio je koševe kako su ih donosili berači. Mislim da su kace bile kamene. Kada se donese dovoljna količina grožđa. Uostalom. Ne znamo od čega su bile napravljene. koji je sprečavao da se pomaknu ili je pravodobno premještao vinski kabao. Neizbježni je pisar pisustvovao svim tim poslovima. vinograd i vinogradarovo ime. Kace su bile okrugle i plitke. Čitava snaga bila je sada korisno upotrijebljena. gospodaru. Žurno ih izgazimo i ponesimo domu gospodara našega. Pa ipak. Berači su se razmiljeli ispod brajdi. 12.« Lijepa slika u Pujemreovoj grobnici. a više se nije gubila nijedna kap9. Nosili su se na ramenima. Sok otječe u poveću posudu kroz jedan. djeca im pomažu. Zbit će ti se ono što ti se srcu ushtjelo. berači ulaze u kacu i držeći se za te konopce. Spušta se noć. onaj koji u zagrljaj prima. šiljate putne ćupove s ručkama i uskim grljkom. Koliko znam. podupirući prečku s koje visi pet-šest konopaca. kao kod Petozirisa: »Dođi. bez noža. II. iako je. Poslije vrenja pretakalo se u odugačke. što beračima daje poleta i potiče ih da složno plešu po grožđu8. živahno gaze grozdove. Četiri bi čovjeka podigla vreću nad kabao i izažimala je okrečući motke svaku na suprotnu stranu. lakih za održavanje. Zbog toga se između njih četvorice uvijek nalazio i pomoćnik. Piće i vino iz njih su kao voda što se crpi. jer ti želi sreću. no tvrd kamen koji se dade lijepo uglačati.

Čak se ni u kasnijem razdoblju nije bitno izmijenio. no umjesto da se kreće ispred nje hodajući natraške. Na velikim slikarijama s prizorima oranja. U vrijeme Ramsesa plug je još uvijek priprosto oruđe. Čim krave krenu. na kojemu nema ni korova ni kamenja. Dvije okomite ručice povezane prečagom nastavljene su na nadjel. Zemlja je izašla iz vode. Njegov drug samo vodi zapregu. visoku lakat i otprilike isto toliko široku. Vidimo da su orači i sijači radili usporedo. za koji je vezan konopcem. zaključujemo da taj posao nije zahtijevao od njih posebnu snagu. Bilo je. dosta krava i za potrebe potrošača mlijeka i za oranje. Pobožne su ruke pred nju na stolić postavile hljebčiće. neka nam i slijedeće godine da obilje grožđa. najprije su sijali. o koji je pričvršćen kovan ili možda i drven raonik. kakvo su izumjeli prvobitni orači. moleći ga da im se opet smiluje. a pokraj stolića dva kaleža. a tek zatim orali da sjeme zagrnu zemljom. Ta je zmija gla-vom boginja Renutet. valjalo je dobro isko-ristiti vrijeme dok se razmekšana zemlja još dade lako obraditi. nikada volovi. savija se u pasu. Polja ječma i pšenice nizala su se od močvara Delte sve do katarakta. S obzirom na to da su malene. dakle. samo jedna ruka počiva na plugu. pri kojima su vukli sarkofage. Pri polasku držanje mu je uspravno. Kad je sutradan svanulo. odnosno. Najzamorniji posao obavljao je čovjek koji je držao ručice pluga. te se zbog toga nije odustajalo od takve njihove primjene. Gredelj se nalazi među ručicama i dopire do nadjela. Obično su bila po dva orača. Jedino se pod tim uvjetom nije trebalo pristupati prethodnoj obradi tla. Volovi su se čuvali za pogrebe. a stigavši na njivu objesio ju je oko vrata pomoću dovoljno dugačkog užeta da rukom može vaditi zrnje koje razbacuje po njivi. Na glavi joj može biti sunčani krug među rogovima. IV — ORANJE I SJETVA U doba Ramsesa poljoprivreda i dalje počiva na uzgaja-nju žitarica. bare u drugom planu ukazuju na to da nisu ni čekali da se Nil sasvim povuče. Njezina glavna svetkovina padala je početkom godišnjega doba šemu. Za oranje služe krave. kakav nose Izida ili boginja Hator. 2. Vinogradari su je svetkovali pred kraj tiještenja. stupa po strani u istom smjeru. kada je započinjala i žetva. II. a drugom pucketa bičem. no čim se Nil povukao u korito. odjeća. Stariji brat kaže mlađemu: »Pođimo spremiti zapregu za oranje. koja se stavlja na vrat paru teglećih životinja koje vuku plug i veže im se za rogove. kako se radi u evropskim zemljama. grožđe i podrumi. Ti ćeš poći u polje sa sjemenjem da počnemo orati sutra zorom. Staroegipatski seljaci bili su u prvom redu ratari. Kravama se oralo zato što su bile dovoljne za taj posao. Tako se postupalo već u doba Stare države: Montet. Premalen je da bi 12 13 Orbiney. 108 pođoše njih dvojica u polje ponijevši sjeme i počeše orati 12.« 10 Stari Egipćani nisu bili nezahvalni. Katkad je taj drug gol dječak s pramenom kose na desnom obrazu. glavicu salate i rukovet lopoča. nisu imali mnogo posla. 55 . To što su pri tom davale manje mli jeka bilo je tek privremeno. a ne da izoru brazde 13. Mlađi brat poslušno pođe da obavi sve pripreme o kojima je govorio stariji. U takav je trenutak autor pripovijesti o dva brata smjestio početak radnje.« Tako reče on. Vie privee. o kojoj su ovisile i žitnice. a sklonila se u kakav elegantni naos. spremna za napad. 183 i dalje. za razliku od načina na koji se radi u našim zemljama. nego su dalekovidno iskorištavali naklonost boga što su je zaslužili pobožnošću. Na drugom kraju gredelja pričvršćena je poprečna greda. zaštitnica berbe i žetve. Dok je Egipat kroz četiri mjeseca godišnjega doba akhit bio poplavljen. Iz sela ju je donio na ramenu. Jedva je dostatan da malo prorahli veoma mekano tlo. Zna se da krave koje služe za vuču ne daju mnogo mlijeka. objema rukama hvata ručice i svom se težinom upire u plug. ili joj je miliji papirusov guštik. Vukli su i goleme kamene blokove. koji nosi košaricu.»Prinesimo ljevanicu božanstvu Ša (zaštitniku loze). Ponekad se pokraj kace može uočiti zmija raširene šije. Sijač je sjemenjem napunio košaru sa dvije ručke.

Bitau se mora žurno vratiti kući. Ponekad sije oračeva žena. Zaoravanje sjemenja pobuđivalo je u Egipćana sumorne. 3. evo nas. dok su ih drugi opravdavali 20. Dva brata iz priče potrošila su zalihu sjemena. Wr. Ako ih ostave na njivi. veli jedan radnik. Sia 56 Dajmo im da jedu. To je drveće davalo sirovinu za izrađivanje ratarskog oruđa. Malo zatim. te je ratar noć provodio popravljajući ga. Četiri se čovjeka uprežu u plug umjesto krava. čim bi stigao. Iz nama nepoznatih razloga u Novoj državi radije su se upotrebljavala krda svinja. ali neće više biti kože na njoj. uz deblo postavio košaru s hra-nom i velik porozni ćup svježe vode.. 19 Herodot. Već prema vrsti tla. Orači tovare na leđa svoje plugove. nekada je. ti prvi. Knez će zastati da nas gleda. mali moj! Divna je godina kad ne naiđe nikakva nepogoda. Nebo je baš onakvo kakvo želimo. Pronaći će je u pra-šini. zapovijedaj kravama. posijavši sjeme. Ne boj se za njivu. Tišina!« Drugi mu odgovara: »Požuri se. Pastiri koji stižu na oranicu vodeći stada počinju pjevati žalopojku i nastavljaju je sve dok ovce gaze klasje razbacano po gumnu: Petosiris. 20 I. Oglodat će je vukovi. Gonič je pritrčao. Nama dostupni faraonski dokumenti na temelju kojih sam opisao poslove što su se obavljali u godišnjem dobu perit sadržavaju tek nešto tragova tih obreda. koji je. Gotovo je slomila gredelj i za sobom povukla i drugu kravu. avokado.«17 Plug nije bio jedino oruđe kojim se zagrtalo sjeme. pa je postojao strah da će se zemlja sasušiti ako se bude čekalo još koji dan. kakva je u tom poslu vidio Herodot19. ili bolje reći grobne misli. Podsjećao je na veliko slovo A nejednakih krakova. Tješe se u teškom poslu pjevajući: »Radimo mi. II. Na primjer. Na posao za našega kneza!« Knez Paheri upravo je došao da vidi kako odmiče posao. Silazi s kola dok konjušar pridržava uzde i smiruje konje. Pijuk nije bio ništa manje priprost od pluga. 14. krava se o nešto spotakla i pala. nije sigurno da će ih opet naći. za kojim se onda kretalo cijelo stado. Atl. čičimak i balanit prošaravali su zelenim pjegama crnilo uzoranih njiva. U njihovu se hladu mogao odmoriti ratar.rukovao bičem ili batinom. Sastojao se od drška. Bibl aeg. Čitava će je tri dana tražiti. VII. 104 (Pap. Široka sikomora. Lansing). U tu su svrhu goveda i magarci bili preteški. 18 Paheri. drvene letve i prečage. Drugdje zna doći do neugodnosti kakve je predvidio onaj pisar koji nije volio zemljoradnju. koju je navraćao pomilo-vati s vremena na vrijeme. kao i danas. Marva dobro vuče. Ti dugi radni dani ne prolaze uvijek bez nezgoda. o grane sikomore objesio mješinu. ratari razmjenjuju misli: »Svježe je. samo hitro. odgovara šaleći se: »Dobra ti je ova. tu monotoniju razbijalo podosta drveća. mogao se upotrebljavati i pijuk ili bat. koji bi mogao poput svojih drugova biti bivši ratni zarobljenik zadovoljan sudbinom.« Kod Paherija nije bilo dosta krava za sve plugove. Jedan ga je orač spazio i upozoruje svoje drugove: »Požuri se. Grci su zamijetili da su ovi u doba sjetve održavali obrede srodne onima koji popraćuju pogrebe i dane korote. pusti da ih pregazi neko stado. Kao što kaže pisar: »Neće je (ormu) naći na mjestu. U starija vremena taj se posao prepuštao ovcama. Pastir bi uzeo u ruku malo hrane i nudio je ovnu predvodniku. Pijuk se troši još brže od pluga. tamaris. Bolja ti je od svega!«15 Uvečer poljodjelci isprežu marvu i osvježuju je blagim riječima i hranom: »Hu (riječitost) je u volovima. De 16 17 111 . Iako je egipatski krajolik jednoličan.«16 Stoka se sakuplja u stado i tjera prema selu. Neki su takve običaje smatrali neumjerenima. Oslobodi nas ne trateći vrijeme!«18 Na poljima koja su bila dugo pod vodom nije bio potreban ni taj trud. 13. Zapovijeda životinjama jedino povicima. nego je bilo dovoljno da se. zaprega će opet poći kao da ništa nije ni bilo14. Lijepa je!« Gonič. inače semit. Gusta je trava pod telićima. Kada dođe čas da marva malo predahne. prijatelju. Pomisao na to nije pobuđivala dobro raspoloženje: »Moram uraditi više od gospodarova posla. oslobodio jadnu životinju konopaca i pridigao je.

gdje su mu ribe pojele spolne organe. pa i mnogo više. i sve to nogama. V — ŽETVA Kad je žito počelo žutjeti. Poneki nosi ipak i sandale. Naime. kanali. košulju kratkih rukava utegnutu pojasom iznad pregače. Obukao je svečano ruho. gdje je zapadni?21 A. službenika i oružnika. * Prijevod Silvija Grubišića. jer čak ni u Delti nema toliko kiše da se zemlja ne bi morala navodnjavati. Montet. svitke papirusa. 10-11. pločice. Zagreb 1968. Gospodar se već nalazi s mjernicima. vreće i sanduke. Prema tome. 1927. zemljoradnici su prilikom sjetve i vršidbe spominjali boga koji je smrtnicima podario korisne biljke i kojega su tako poistovećivali s njima da su često prikazivali kako iz njegova mrtva tijela raste žito i drveće. i natapa je dažd nebeski. o njima se brine mnoga čeljad. koji je posjedovao najbolje obradivo tlo u zemlji. Iz san-duka vade hljepčiće. Na noge je nazuo sandale. kopali su se novi. Pomoćnici su se zadovoljili samo pregačom. hasure. Moret je prvi izrazio sumnju u to da ta pjesmica nije ništa drugo doli tek pošalica kojom ratar žali pastira što mora gacati po blatu. Mnogi hodaju bosonogi. štap i žezlo. znajući da može računati na nekoliko sati mira. teško da bi ubrao kakvih plodova. Ponovljeni za-kon. 11. uzeo vlasulju. 33—35. Osobito bi se u Gornjem Egiptu polja veoma brzo sasuši-la. posijavši sjeme. noseći sjedala. Herodot prostodušno smatra da je poslije oranja i sjetve ratar mogao skrštenih ruku čekati žetvu. ispreže konje. Stvarnost. budući da na jednoj tebanskoj slici vidimo kako radnici nogama mijese glinu za proizvodnju grnčarije. Taj pastir sa zapada nije nitko drugi nego praiskonski utopljenik Oziris. Dohvatili su svoje potrepštine. Navodnjavanje je dakle bilo neizbježno. Zatim se voda đermima ili. seljak je sa zebnjom gledao kako su mu se po njivama razmiljeli njegovi prirodni dušmani. 191. Vie privee. vreće i torbe odakle će izvaditi 57 Egipat 112 113 . Sam upravlja kolima. koji su ponajprije dolazili promjeriti zemljište 23. 11. Vjerojatnijim se čini da su splavničari koji su ravnali ustavama na jezeru Meris ove otvarali kada je ratarima bila potrebna voda. kojega je Set raskomadao i bacio u Nil. a možemo sasvim točno znati što je sve seljak morao dati predstavnicima riznice ili upraviteljima hra ma takvoga boga kakav je bio Amon. a još manje na osušenome gumnu gdje je nagomilano klasje. Iznikavši tko zna odakle. mjernika. čvrsto uhvativši uzde. Tada su se punili 21 Montet. Zemljoposjednik ili njegov predstavnik pošao je od kuće veoma rano. da je činio tako. Kočijaš se smjestio u hladu i zaspao. Zemlja u koju idete da je zaposjednete zemlja je bregova i dolova. sve što će biti potrebno mjeračima pri poslu. 22 Petoknjižje. razna jela.Pastir je u vodi med ribama razgovora sa somom s mrmorom se pozdravlja Zapade! gdje je pastir. poput ječma u Ozirisovim vrtovima kada je bio prepušten samome sebi. Sluge ga slijede pješice. gdje si. Kod Menne su i mjernici na pregače obukli košulje kratkih rukava i nabranu suknju. veže ih uz drvo. ogrlicu. La mise a mort du dieu en Egypte. a žitarice uvele. ribe ne žive u blatu. Brojna kola već stoje u hladu pod drvećem. no pisani i slikovni dokumenti ne upućuju na postojanje takve naprave. a listove zaštitio od bodljikave trave nazuvcima s oputama. 10—11. Ovi su se redom otvarali i zatvarali. No. gradili su se nasipi. pa čak i pribor za pranje. gospodari ili predstavnici gospodara praćeni jatom pisara. Pariz. Petoknjižje. donosi im vodu i krmivo.«22* Na temelju toga odlomka neki su zaključili da se voda dizala do razine njiva nekom spravom na nožni pogon. sa mnogo više napora. Biblija. Na to Mojsije podsjeća svoj narod. vedricama nalijevala u jarke. Drugi sklapaju policu za tri porozna ćupa s vodom. Zatim su vaganom mjerili žito. morao svoj usjev svojom nogom natapati kao što se natapa povrtnjak. ukazujući mu na prednosti koje ga očekuju u Kanaanu: »Jer zemlja u koju ideš da je zaposjedneš nije kao zemlja egipatska iz koje ste izašli.

vlasnici su samo prisustvovali žetvi. U pravilu. koji su najprije počinjali na jugu. E. Na podnevnom suncu žeteoci su zastajali s vremena na vrijeme. I. Jedan se žetelac ustobočio pred njim udarajući dlanom o dlan. a zatim još jednu. Za žeteocima su išle žene i sakupljale klasove u košare. natpis 52. Tako čini i Menna. ili osobne sluge gospodareve. koji je najbogatije i najgramžljivije steroegipatsko božanstvo. dok mu se nadohvat ruke nalazi svakovrsna okrepa. jer je ovan sveta Amonova životinja. beša. Malo je vjerojatno da je slama naprosto ostavljana na polju. Nebo radi za naša srca. u Delti je žetva tek počinjala. Pozivajući za svjedoka velikoga boga koji je na nebesima. ne ispustivši pri tome srp. koja počinje ovako: »Pođoh na put!« Nadglednikova je strogost. uhvatio lijevom rukom dobru rukovet. dok drugi odmataju i napinju konop. uže je omotano oko komada drva. odrezao je nešto ispod kla-sa i položio na zemlju. strukove konopa i kolčiće duge tri lakta. Bilo je krivo pretpostaviti da taj posao privlači samo neposredno zainteresirane. sjedeći na stolici s ukrštenim nožic ama u hladu sikomore. nekolicina ljudi ostala je pod drvećem i glave spustila na koljena. IV. 114 8* 58 . Petosiris. Zemljoradnici su oko žetve i vršidbe imali nekoliko tjedana posla. koje su zatim nosile na rub njive. stavljah srp pod pazuho i praznih po koji vrč: »Daj mnogo za seljaka. pa što? Slaba nam korist od tvojih ruku! Jesi li složio bar jedan snop? Ne zaustavljaj se da piješ današnji dan prije nego odvališ posao!« Dok se žeteoci muče i kinje. utvrđuje da se međaš nalazi točno na svome mjestu. nisu nastojali rezati vlati što bliže tlu. Stavlja na nj že-zlo slično amblemu tebanskog noma. Kod Paherija nema svirača. Atl. 14. Poneka je žena nosila i zdjelicu u koju je sakupljala po tlu rasuto zrnje. dok je u hladu sikomore već pripremljen obilatiji obrok. veli jedan. na koji je nataknuta ovnujska glava. jer je u grobnici Tija. Tko zastajkuje suviše često zaslužit će nadglednikovu opomenu: »Sunce žeže. koja je dobro ležala u ruci.. Čovjek bi pomislio da je samo započinjao posao i da ga je zatim vrlo brzo prepuštao pravim žeteocima. no o tome ne znamo ništa pouzdano. br. Bibl. Montet. 4 i J. A. samo im je trebalo krenuti malo sjevernije. Mjernici bi se brzo zamorili kad im jedna uslužna djevojka ne bi donosila da štogod prigrizu. no gdje svatko sam mora obrađivati svoj vrt25. koja potječe iz Stare države. Posao je otpočinjao u ranu zoru i primicao se kraju tek uvečer. Ponekad na slikama vidimo i samoga 24 vlasnika kako žanje i sakuplja klasje. Pri tom nije čak ni svukao lijepu bijelu haljinu sa sitnim naborima. Žeteoci su klasove želi srpom na kratkoj dršci. jedan glazbenik sa sviralom dugom dva lakta slijedio red žetalaca. 19. Većinom 25 26 27 Wr. To nam je stari poznanik. a na kraju se sužavalo u šiljak. No. koji je od te obaveze oslobodio ljudstvo svoga tisućuljetnog hrama u Adibu24. 193 i dalje.. Sječivo je bilo uz držak dosta široko. radoznalci. Volimo ovaj posao.. Mjesno stanovništvo nije uvijek moglo biti dovoljno. pa da nađu polja spremna za žetvu. Žetelac se jedva malo pognuo. XIII. 202. U blizini onih koji rade natisnula se gomila radoznalaca i savjetodavaca. gdje ničega ne manjka. Za državna dobra i imanja glavnih bogova upošljavali su se putujući radnici. koje nadlijeću već oteščalo klasje. Vie privee. no žeteoci sami improviziraju pjevani dijalog: »Lijepa li dana! Izađi iz zemlje. od Ikojega se vari pivo 27). onome tko žanje ječam« (ječam. Kad je već žito u Gornjem i Srednjem Egiptu bilo požnjeveno. koji čekaju da ovaj završi nadgledanje? Vidimo također i glazbenika kako je sjeo na vreću i puše u dvojnice. Glavni mjernik pronalazi jedan međaš.« Oni koji paljetkuju ne čekaju da čitava njiva bude požnjevena. Djeca mašu rukama kako bi poplašila prepelice. Postojanje takvih poljoprivrednih radnika koji su išli na tlaku iz kraja u kraj potvrđuje jedna naredba Setija I. meni daj vode da ugasim žeđ.« 26 U starija vremena žeteoci su imali i većih prohtjeva: »Piva. U stvari slikar je prikazao prizor iz budućega života na njivama Ialua. ostavljajući na mjestu tako potkresane vlati. Kad su tamo bili gotovi. dakle.pisaljke. Tko su ovi? Radnici koji su izmakli nadzoru. bila više prividna nego stvarna. te pjeva pjesmu o volovima. Diže se sjeverac. nego pabirče ostavljeno klasje ili prose za malen dodatak. Kad se radi na imanju boga Amona. aeg.

Kad je vreća bila tako popunjena da u nju više nije stala ni jedna jedina rukovet 116 kroz omče su provlačili motku dugu četiri do pet lakata. Teško onom seljaku koji je prikrio dio lje-tine kao i onome koji. Za dalje čišćenje u upotrebi je oruđe nalik na ispolac.«29 I u Gornjem su Egiptu u upotrebi bili magarci 30. Seljaci nam prepuštaju plodove svoga rada!« Druga skupina izjavljuje da je plaća. doduše. zahvatiti poplava: »Hitro. Potrudiš li se i žanješ za taj jedan snop. 32 Pošto su volovi odvedeni. jer kaže: »Motka mi klizi s ramena. Trunje lakše od zrna ostaje na površini. Nosači su imali mrežaste vreće drvenog okvira sa po dvije omče za nošenje. hitro! Pružite korak. obasjat će nas zrake sunca i pozlatiti nam trud. gazite za sebe! Slama vam je hrana. Ovaj kao da nastoji malo usporiti. Samo čilo! Svježina je!« S vremena na vrijeme poneki vol sagne ogromnu glavu i zahvati ustima što nađe. Wr. 3. 59 . Magarci odnose teret. nije u stanju ljudima od zakona predati sve ono što su ovi 31 Paheri. dok drugome motka tare rame. čak ako je i pošten. te ga je moguće većim dijelom odstraniti metlom. Snopovi se stavljaju u bisage spletene od uža. Zbog toga te mogu otjerati. zrna su gospodarova.31 Tek što su prošla ta dvojica nosača. i travom s livada kada dođe akhit. U memfiskom kraju prenosi se na magarcima. žito se vilama već djelomično moglo odvojiti od slame. Jedna žena pruža ruku uz riječi: »Daj mi samo jednu pregršt. pune ih zrnjem i propinju se na nožne prste dižući ruku što više mogu. nastupa trenutak za pisare. Kad je zrnje očišćeno. slaba. prosipaju klasje po tlu. Jedan se od njih bakće s vrećom. ljudi neprestano vilama rastresuju klasje. O. Kada su žeteoci kod Petozirisa radili za račun gospodara. no nitko mu to ne zamjera. nastupa nov par. no ljetinu su ponajčešće dopremali ljudi. a za njima idu goniči. pred njima nestašno skakuću i jurcaju na sve strane magarčići. govorili su: »Ja sam dobar ratar koji svome gospodaru nosi žito i puni mu snagom ruku svojih ambare za nerodne godine. Dva su čovjeka motku upravo podigla na ramena i sada nose vreću prema gumnu pjevajući. jer će se prvi nagovještaji poplave pojaviti tek za dobra dva mjeseca. malo slame ili zrnja. Kad su obje polovice pune.« A kada bude njihov red: »Neka je dvostruko sretan onaj kome tako rodi ovaj dan u polju. Stigla sam tek predvečer. čopor magaraca stiže u kasu uzvitlavši oblak prašine. Radnici se laćaju ispolaca.« U veoma davna vremena vladao je običaj da se žeteocima na kraju žetve prepusti onoliko ječma ili pira koliko su mogli požnjeti u jednom danu. ljetina se skuplja i odvozi onako kako napreduju žeteoci.«28 Iz straha od kradljivaca i da pticama ne bude prepušten prevelik dio. koji dolaze sa svojim potrepštinama. Platit ćemo bogu Šuu za ječam ribom!« Neko salijetalo pravi se kao da se brine da će nosače. i učvršćivali je čvorom. Kada je sloj žita dovoljno debeo. na njih se naslaguje još snopova. kako li me žulja!« Stigavši na dobro utabano gumno. Pod vodstvom goniča. I.. Atl. Analogni prikazi. na gumno stupaju volovi i ljudi oboružani bičevima ili vilama. koji se vežu konopcima. kao da žele pisaru dokazati kako im sudbina nije ništa lošija od njegove: »Sunce bije u leđa. šale se ili ih grde vitlajući batinom: »Donio sam četiri ćupa piva!« »A ja sam s magarcima prenio 202 vreće dok li ti sjedio. govedar podvikuje volovima: »Gazite. srce moje. Nemoj biti zao danas kao jučer!« Tako umoljeni žetelac odvraća pomalo grubo: »Bježi odavde s tim što si nakupila u ruku. Zbog vrućine i prašine taj je posao veoma mukotrpan. Taj se običaj održao i u faraon-sko doba.su to žene i djeca. Možda je upravo zato da se taj posao ne bi duljio unedogled preovladao običaj da se klasje odreže prilično visoko i da se slama ostavlja. ali da ju je ipak vrijedno uzeti: »Za snopić dnevno ja tek radim. Dok volovi gaze u mjestu. No. i za mjerače koji su ponijeli mjerice. jer voda nadolazi. ako se ne požure. Već nadire u snopove!« Svakako pretjeruje. zatim polako prosipaju žito tako da vjetar odnosi pljevu33.

Mem. Pomoću ljestava penju se do prozora. Zatim je rukovet okrenuo odozgo nadolje. 193. Kasnije će oni kojima ustreba žita prazniti silos kroz vratašca pri dnu. Za-greb 1968. pjevale su se žalopojke božanskom pastiru. perad. s kojom će se nastaviti ciklus poljoprivrednih poslova. ali i bogovima valja prinijeti njihov dio. Međutim. 5. Blackmann. Išli su plačući noseći sjeme sjetveno: vraćat će se s pjesmom noseći snoplje svoje. Tješio se pomišlju da u njegovoj domovini batina ne štedi mnogo ljudi i da se spušta i na leđa mnogo nježnija od njegovih. op. sve ću ih izgrebenati!« Ruddiditina služavka. Muškarci snopove nose na ramenima. zemljoposjednici su morali bogi-nji zmiji Renutet. No. 35 Mem. Gauthier. Lokalna su božanstva vjerojatno svagdje primala takve darove. nego i u ljekarničke svrhe. Ove je vezivao po sredini vezicom koju je pravio na licu mjesta od nekoliko žrtvovanih vlati. To su građevine u obliku glave šećera. valjalo je jedan dio ostaviti i za sjeme. Uostalom. I sam je kralj prinosio snop žita Minu. obikao. 19. ratar je odvajao jednu rukovet. Čupanje lana prikazano je i u grobovima Srednje 36 37 60 119 . pazeći da ne slomi stabljike. u sredini zadebljanog oblika 35. jedne u ovom. kat. 442 (Leiden. kako bi otresao zemlju i ujednačio vlati s donje strane. jedan tekst doslovno kaže da se postupalo upravo tako. a druge u onom smjeru. Da bi iščupao lan. Bacit će ga na zemlju i izbatinati. Tyt. ti mukotrpni poslovi odvijaju se u veselju. Ubrzo se pokajala. Tyt. prinijeti daleko znatnije darove: snopove žita. Dovikuju mu: »Požuri. Felah je na njih. a očekuju ga možda i gore nevolje. Psalmodistove riječi mogu se primijeniti i na stare Egipćane: »Oni koji siju u suzama. VI — LAN Lan je bio visok i gust. Na obojenim slikama u Apujevoj i u Petozirisovoj grobnici vlati lana završavaju se plavom točkom. br. 225. Wr. V. starče. ljudi s polja već hrle ovamo!« A starac odvraća: »Doneseš li mi ih i 1. Ubrane strukove slagao je po tlu. krastavce.. gdje su se u nebo ustremili silosi. str. pošla je svome bratu upravo u trenutku kada je ovaj bio zaokupljen takvim poslom i ispričala mu tajne svoje gospodarice. lubenice. No. Među njima raste i različak37. ne samo radi slijedeće sjetve. 64 i Miss Winifred S. prev. Čupao se obično u cvatu. Dok se vijalo žito. koju zovu aruseh. Stvarnost. obuhvaćao je objema rukama. Sretni vlasnici magaraca pune bisage i zdušno upozoravaju goniča da pazi da se teret ne raspe.«34* Kada se zrnje zaoravalo u zemlju. i iščekivali s uzdanjem novu poplavu.. kroz koji redom prazne mjerice. Les fetes de dieu Min. i to dosta visoko. veoma brižljivo obmazane iznutra i bijelo okrečene izvana. Poneki udarac batinom lako se zaboravlja.. prolaze ispred pisara i ulaze u dvorište ograđeno visokim zidom. * Prijevod Filiberta Gasa. žanju u pjesmi. Radnici napuštaju gumno noseći mjerice pune žita. 30. što pričaš toliko. Atl.109. svi su zahvaljivali bogovima. radnici na tom poslu stavljali su se pod okrilje čudnog idola. posvemašnim gospodarima. U Siutu je svaki napoličar lokalnome bogu Upuajtu prinosio na žrtvu prve plodove ljetine. Psalam 126. nesumnjivo na poticaj nekoga zloduha. hljebove i razno voće. Nije sasvim isključeno da je i taj polumjesečasti idol bio neka vrsta »nevjeste«. jaja i kruh. Sve u svemu. pred očima okupljenoga naroda u toku svetkovine što se slavila u prvom Psalam 126. Prinose joj na dar pehar. U naše dane seljaci iz El Fajuma u doba vršidbe navrh kuće stavljaju ili vješaju o vrata nekakvu lutku sačinjenu od klasja. uostalom. tako da je dobivao snopiće sa cvjetovima s obiju strana. 34 mjesecu godišnjega doba šemu36. Znamo da su vlakna ljepša i otpornija kada se lan čupa prije nego što sazri. bogu plodnosti. Na odredištu nosači nalaze čovjeka koji već mlati svoj snopić lana o ukošenu dasku. koju smo već sreli kako je štuju vinogradari. a djeca na glavi. Biblija.predvidjeli promjeravajući njive. I. Sada je dopušteno veselje. jer je mladić u ruci imao baš ono što mu je bilo potrebno da kazni takvu brbljavost38. 346. nevjesta. u zao čas. polumjesečastog. I. Od najvišega do najnižega. 50).

Govedo i magarac pokazali su se sposobnim za prenošenje tereta. 20 41 121 . a u prvom redu božanstvo skakavaca. lovci se naglo pokažu i počnu mahati maramama da pticama utjeraju strah u kosti. jer uništavaju kukce. Ove odustaju od leta i padaju u mrežu. svinje. Pažnju privlači njihova odjeća. sam je Amon dobio na dar 21. guske i patke45. Obuli su sandale da im strnjike ne izbodu noge.. Živi od onoga što čine goveda. Mnogima se od njih noge 61 žele prepelica41. br. no kako se faraonovo srce nije smekšalo. Kad ih se dovoljno nakupilo. On se ne da naučiti oranju. koze.«44 Većina stočara i peradara držala se. Pijetao i kokoš pojavili su se tek kasnije. brzo pripitomili. nastojao hvatati zdrave ptice. Ovdje govorimo samo o poljoprivrednom uzgoju domaćih životinja. Ovčju vunu cijenili su Beduini. sjeverni je vjetar donio ob-lake skakavaca. koje su poznate i omiljele još od najdrevnijih vremena. a to su vuga. kozoroge. I. nego i za žive osobe. prišuljala bi se djeca i oborila kolčeve. magarca. koje su na krajevima pridržavali kolci. 18540). jer su pšenica i strvno žito bili pošteđeni budući da dospijevaju kasnije. munje i tuča obarali su se na polja po cijelom Egiptu. ovce. koji su uništili sve što je tuča poštedjela. u doba Ramsesa III. Protiv takvih nedaća seljak je mogao zazvati samo svoje bogove. No.700 prepelica42. u Egipat su u golemim jatima stizale i prepelice. VIII — STOČARSTVO I PERADARSTVO Egipćani su u početku dosta dugo tražili koje su životinje najpogodnije za pripitomljavanje. Čovjek i pas združili su se u lovu. kao i na ljude i životinje. Lovac je. 42 Pap. bubale. pravih čovjekovih prijatelja: konja. Kad jato prepelica nadleti požnjevenu oranicu. raz-novrsne antilope. naravno. Jedna slika što se čuva u Berlinskom muzeju predstavlja šestoricu lovaca sa mrežom sitnih oka. dok su je se Egipćani žacali upotrijebiti ne samo za mrtvace. Nisu bile mrske ni bogovima. Umjetnici ih prikazuju kako lepršaju oko voćaka. ženu. Ovih inače korisnih ptica. Toliko su bile umorne da ih je bilo sasvim lako oboriti. Mora da je ratarska obitelj veoma cijenila te ptice. Jednome su učeniku upućene ovakve riječi: »Gori si od pustinjskog bubala koji živi stalno u trku. Još u Srednjoj državi namjesnik Oriksova noma uzgajao je u svojim stajama nekoliko primjeraka vrste po kojoj se i zvala njegova oblast. Osim tih životinja. susrut39. Mreža je zatvorila drvo i zarobila njegove pernate goste. Sve što je bilo zeleno na drveću potpuno je iščezlo. mogao se uspješno braniti protiv dviju vrsta štetočina koje su harale vrtovima u proljeće i jesen. To je bila sedma rana. a oko tijela omotali bijele marame. U Novoj državi takvih pokušaja više nije bilo. I drugim se životinjama. Devu su poznavali samo stanovnici istočnog dijela Delte. Osim toga. razapetom na četvrtast okvir. goveda. Ovci su pretpostavili kozu. orikse. Lovci su se uvukli u taj lagani zatvor i brali ptice poput voća. Na primjer. Ne umije gaziti žito na gumnu kako je red. Egipćani su lovili i uzgajali u vrtovima gazele. Atl. Harris. jelene. pa čak i odvratne hijene43. I. dakle. Wr. Lovci su ih uspijevali hvatati razapevši oko krošanja velike mreže. budući da veoma rado jedu i plodove. 33 (Berlin.40 U doba svoje selidbe. i modra kreja. kao i svinju. služili su se i zamkama na oprugu. no ne spada među njih.VII — ŠTETOČINE I NEPOGODE Znamo već da su ljetini prijetile razne opasnosti. Te mreže nisu sprečavale ptice da posjedaju po drvetu. poklanjala pomna i katkad ganutljiva pažnja. valja se čuvati. naravno. Kad se ječam uklasao a lan procvjetao. koje su. no uglavnom po hramovima i u vjerske svrhe. To je otprilike šestina ukupnog broja raznih ptica koje je taj bog dobio na dar u to vrijeme. trpajući ih u krletke.

Oriks je dar koji bog uvijek rado prima. u blizini trske i papirusa valja se pribojavati krokodila. Prolazak kroz močvaru uvijek je predstavljao opasnost. Pijesak ste gazili. često oćelavjeli i obradatjeli. III. Noseći teške tovare. Tyt. I.« 51 Kod Petozirisa govedar nadijeva svojim kravama pjesnička imena. toveći se i dajući mu mnogo teladi. U jednom grobu u El-Beršehu sačuvana je pjesmica nekog pastira. pogl. U jednoj grobnici u Meiru nesmiljeni ih je slikar prikazao bez ikakva uljepšavanja49. pastiri su većinom jadničci ispijeni teškim radom. a Ramses šalje lovce u pustinju da hvataju žive orikse (Pap. 28). Naravno. Spadao je u malen broj povlaštenih koji su sjedali u kola kada su bili pozvani na dvor. skrb rastući. bio je u državi vrlo uvažena ličnost 47. U njima spavaju i govedari. 264 (Anna). nadstojnicima roga i mnogim pastirima za njima.. glavne prigode u kojima govedar može pokazati svoju vještinu i predanost jesu parenje blaga. Osim gonjenja stada. a ponekad stravično mršavi. tek u doba Ramsesa. 52 Lefebvre. Lijepa. IV. Atl. s nadstojnicima goveda. Tako živi i Bitau. Život im nije bio jednoličan. Jasna. 8. Histoire. Staja za goveda obično je smještena u blizini gospodarova stana i žitnice u istom okolu. 53 Mem. naprotiv. 2159. Na pašnjacima konji nisu pasli zajedno s ostalom stokom. 47 Th. tekstovi 46. neprestano joj je nešto govorio. U tim skromnim nastambama od blata. I. Dobar postupak protiv krađa bilo je obilježavanje goveda. kao da su otjelovljenja boginje Hator. no kasniji dokumenti o njoj šute. I. Ako krokodil ugrabi tele. jao njemu. Ako ne uspije. Hrana su vam biljke vlasaste. uredili su kutak u kojem spravljaju večeru i drže namirnice. košara i sanduka na dva dijela i objesili ih o obramnicu. 9). koja posjeduje sve te epitete52. Uhvaćenoj životinji sapinju noge i povaljuju je kao da je žele zaklati. Krivca će poleći na zemlju i izbatinati53. te je unatoč danku što su ga morali plaćati azijski narodi bio malo rasprostranjen46. 12 (Pujemre). kraljevski sin iz Kuša. 18. Pastiri iz drevnih vremena znali su koje riječi treba izgovoriti pa da se dušmanin pretvori u bezopasnu biljku ili da oslijepi 50. Newberry. Krave i telad skupljeni su na pašnjaku. El Bersheh. Tako se radilo osobito na Amonovim gospodarstvima. 50 51 62 123 . Inače. Zato ga pastir zna zgrabiti za sve četiri. tome prisustvuje neizbježni pisar sa Montet. je nastojao da unaprijedi egipatsko stočarstvo: »Učinih za tebe (Amona) stada na jugu i na sjeveru. ponekad trbušasti. Koliko znamo. ako neka pošast desetkuje stado. natovariti na leđa i odlučno zagaziti u vodu. isprezali su konje. Pametni i mirni volovi stupaju naprijed u lijepome redu. Vlasnici konja nisu se baš odvaživali na to da ih uzjašu. koji je prošao kroz mnoge krajeve: »Podbadali ste goveda po mnogim stazama. Kada su odlazili u šetnju ili u obilazak imanja. razdijelili su tovar od ćupova. Mati ih slijedi razrogačenih očiju od straha. idu ispred ili iza stada. Huj je posjedovao posebnu staju za goveda i posebnu konjušnicu. sjedali im na leđa i nestajali u galopu. Ako je voda duboka. II. 48. crnim izvana i iznutra.Konj je bio doveden u Egipat dosta kasno. Petosiris. no Bitau je kršan momak. Kad je pastir volio svoju stoku. I. 48 Crepić Deir el Medineh. nema raspravljanja. oteljivanje i borbe bikova. bili poduzetniji. kao i na posjedima drugih velikih bogova i kraljevskim imanjima. Harris. ako lopov ukrade vola. Wr. 7. nerijetko i pravi bogalji.. Sada travom hodite. Poznavao je mjesta gdje raste trava koja joj se sviđa i vodio je tamo. staroegipatski umjetnici prikazali su jahača svega dva-tri put48. Da bi im bilo lakše. Druge je krave ne ostavljaju samu. S. Stoka je to osjećala i uzvraćala im 46 Ramses III. Rekao bih da se ta vještina s vremenom nije izgubila. Žene ga rado gledaju. Tamo kuda čovjek i odrasle životinje sigurno gaze može se utopiti maleno tele. Doduše. a govedari ih jedno po jedno hvataju lasom. no Huj. T. okruženi ostalim pastirima. nose ga o štapu na ramenu. Kad imaju samo jedan zavežljaj. pisarima. kako bi čuvali stoku od lopova i timarili je odmah ujutro. s volovima i peradi i sitnom stokom na stotine tisuća. Beduini su. Siti ste. Katkad bi pastiru učinila i stanovitu malu uslugu. Harris. Zadovoljni u tijelu. Vie privee. Zlatna. Maspero. Drugi za to vrijeme usijavaju željezni žig i zatim ga utiskuju na desnu plećku.« (Pap.. Kada u ratu borna kola više nisu mogla voziti.

Ni jarci ne gube vrijeme. T. Otac i mati hrabro se bore protiv napadača dok mladunčad očajno pišti i lepeće još golim krilašcima. koje su se prodavale susjedima s kopna. uz obale rastu trska. IX — STANOVNICI MOČVARA Močvare prekrivaju velik dio nilske nizine. da sakupi svoje stado. Prema sjeveru. Ulazimo u dvorište ukrašeno stelom i kipovima boginje Renutet. Nilski će ga konj zgrabiti svojim ogromnim čeljustima. koji ponosno nosi štap sličan tebanskom žezlu. neprijatelji pernatih stanovnika. ostavlja za sobom na rubu obrađenih zemljišta velike bare. no nikakav Teokrit ih Vergilije nije opjevao ljubavi pastira i kozara na obalama Nila. uspuzuju se uz stabljike sve do gnijezda. na sjeveru je narod zaista živio od močvare. 31. Od užadi i stabljika gradili su 57 Th. I. Wr. kao i bare što su zaostale nakon poplave. 54 ogromni lates i jedva nešto manji kromis. papirus i drugo vodeno bilje. Takav joj se položaj toliko sviđa. koji su u Novoj državi ostali gotovo isti kao u Staroj. Ali. S. ili trskom. jer je drvosječa već stigao. Kad se rijeka svake godine povuče u korito. pehu. Taj jezik. Međutim. ljudi su ih slagali u snopove i. Staroegipatski naziv Delte. Batensoda pliva nauznak. Neprijatelj uzaludno nastoji da ga ugrize za nogu. jasno. 63 125 . u međuvremenu ne vrati mužjak. Atl. povremeno klecajući. No. Kada koze navale na šumicu namijenjenu sječi. čekajući trenutak da se domogne slasnog zalogaja. S druge je strane ograđen prostor s barom u sredini. Od papirusovih vlakana plela su se užad razne debljine. ali koze se i ne misle predati. u kojoj vidimo i vagu za žito. te tahaka. Okretne ribe provlače se među stabljikama. Već je odjeknula njegova sjekira. hasure. polaganim ih korakom. stolice i krletke. I. Wr. označuje istovremeno i močvaru obraslu papirusom. sve zelenilo nestane u tren oka55. čak i budući pisari. Papirusovo je ševarje ponekad tako gusto da kroz njega ne prodire ni najmanji sunčev trak. u kojima će voda ostati sve do kraja godišnjeg doba šemu. Dječaci su vrlo brzo učili vješto baratati bumerangom i harpunom. a kao protuteža na drugoj strani visi jare. tu je kozar. koju je priroda stvorila.svojim potrepštinama. nosili u selo. Zidovi su im bili sasvim tanki. Za pojas je zadjeo frulu. O obramnicu je objesio poveliku vreću. no pukotine je bilo veoma lako ponovno zatvoriti. ovdje su se kuće gradile od papirusa i obmazivale blatom. Jedna ženka leži na jajima. inače bogat sinonimima za sve što se nalazi u prirodi. u nastupu duhovitosti. Tada će nastati nemilosrdna bitka. Nepomični ćuk čeka da se spusti noć. mrmore. da su joj se leđa posvjetlala a trbuh potamnio. Umjesto zidanica. Kozlići poskakuju unaokolo. sekhet. uhvaćenu živu. močvare koje nastavaju ptice. Moraju se požuriti. Primjećuju se osobito cipli. u kojoj krokodil neće dobro proći. 433 (Br. U njoj se kupaju ili joj uz rubove šeću guske i patke. somovi. cijelo pogl. III. Žene i djevojke pozdravljale su njihovu vještinu i radosno odnosile kući poneku lijepu pticu. Ženka nilskoga konja pronašla je miran kutak da okoti mlado. Po njima plutaju lopoči. Živad se uzgajala u posebnim peradarnicima. a ševari papirusa gušći. Atl. posjedovao je i druge izraze koji su označivali močvare obrasle lopočima.. Iz nje je dobivao ponajprije sirovinu za gradnju nastambi i za obavljanje zanata. iun. pognuti pod teretom. a visoko tako da ptice što se gnijezde u krošnjastima cvastima ne strahuju ni od čega. mehit. dok im sluga donosi obrok zrnja56. gubi ravnotežu i ubrzo će biti zgažen57. Zatim su ih rasprostirali po tlu i najprije birali stabljike od kojih se mogu praviti kolibe. Podmuklo je vreba krokodil. Natrgavši dovoljno papirusovih stabljika. ukoliko se. 183 Montet. ša. Vie privee. U starom Egiptu gotovo se svatko s vremena na vrijeme bavio ribarstvom i lovom po močvarama. Vješti letači izvode zračne akrobacije. kao što piše Maspero. močvare su bile prostranije. a pastiri s dubokim poštovanjem ljube tlo ispred ovih predstavnika vlasti54. S jedne strane nalazi se suša puna ćupova i zavežljaja. Blato je često otpadalo. To je bila omiljela zabava u slobodnim časovima. I. cibetka i divlja mačka. Močvare su bile pravi raj za lovce i ribare. No.

Mrežom se moglo u jedan mah uhvatiti mnogo živih ptica. Apuj se smjestio u raskošnu barku u obliku divovske patke. U plitkoj močvari postavljaju se jednostavne vrše u obliku boce. Siguran u uspjeh. no lovci ga umlaćuju harpunima62. zatvarajući pod sobom ptice što su se spustile na baru. 2. Kada harpun pogodi cilj. koji nalaze ulaz. i potražio pogodno mjesto. Davies. 61 Wr. 354. Lov bumerangom bio je prije razbibriga bogataša nego posao lađara. Uskoro će početi pljuštati prijetnje. Tyt. spušta mrežu u vodu i čeka. a kamenim utezima na drugoj strani. Lovci tada brzo hvataju plovke i povlače konop da smanje razmak. uhvatio sam vugu!« Ali. I. na kojima se suši raskoljena riba. Mem. Mem.. odmiču trstike. Vie privee. svaki ulazi u čamac. a zatim i udarci. mora je izvući brzo. Oduševljeni dječačić kaže ocu: »Kneže. 23—41. koji ga je promatrao iz prikrajka i koji je u stanju isprazniti vršu prije njega. tako da je čitavu prekriju kada se sklope. 15. Mamac privlači ciple. gdje je bacao udicu. Ribar je mora ščepati u letu 60. Borbi prethodi međusobno često bezočno psovanje. Za ribolov mrežom potegačom potrebno je desetak ljudi.. o koje su pričvršćene mreže. neka divlja mačka ih je sama ulovila odjednom čak tri63. ali kuka ostaje u životinji koja je nagnala u bijeg. zadovoljava običnim papirusnim čamcima. ponijevši nešto hrane i pića. 51. Pobijeđeni i pobjednici vraćaju se izmireni u selo da nastave obavljati svoj posao. na jednom kraju izrezbaren u zmijsku glavu. ribar se jedino pribojava susjeda. Među konopima nategnute su uzice. Tyt. Mem. kojim upravlja dugom. ali i dvodijelne vrše. Neka ptica grabljivica sjela je navrh jarbola59. 19. kojemu se rep povlači tlom kada ga dva ribara nose obješena o veslo. koji staroegipatski satiričar proglašava najmukotrpnijim58. bez kojih se ne bi moglo ribariti ni loviti. Postojalo je mnogo vrsta ribolova. Za hvatanje ogromnoga latesa. valja iskušati pribor. 60 Wr. najmanje dva čamca i ogromna četvrtasta mreža s plovcima na jednoj. 294. najpogodnija je sprava har-pun 61. međutim. Ken-Amun. Atl. Sprava i žrtva padaju na mjesto polaska. Ribar se zaustavlja na mjestu bogatom ribom. ali više ne umiju izaći. Montet. jer je sinodont vižljasta riba puna snage. Lovac baca bumerang. 250 (Horemheb). Kada preostane samo jedan takmac. 117. U tu se svrhu na ravnome terenu birala četvrtasta ili ovalna barica ne duža od ne-koliko metara. Sa obje strane bare postavljala se po jedna pravokutna mreža. ribar ga pažljivo izvlači i umlaćuje maljem. 64 127 . pa iskače 58 iz mreže vraćajući se u slobodu. Dobro je kada mogu ponijeti sobom nilsku gusku koja je dresirana da posluži kao vabac. I. drvena se drška slomi. Tyt. račvastom čakijom. Radi toga su lovci s lijeve i desne bare u tlo zabili po dva kolčića. no ribarski bi se harpun slomio kao igračka na golemoj životinji. Takav je lov bio skupni sport. U tu je svrhu valjalo imati čvrsto oružje što se sastojalo od željezne kuke nasađene na drveno koplje i vezane konopcem o niz plovaka. II. 77. No prije nego što se pođe na divljač. igra je završena. Nilski se konj ustremljuje na njih. 40. njegova žena i djeca. Reklo bi se da će se zabava loše završiti. Hitro ih prihvaćaju lovčevi pratioci. 18. 183. I. Većina se lovaca. 65 (Pujemre). 30 i 35 (Apuj). 24. 343. Harpun je služio i za lov na nilskoga konja. ali ne i naglo.. II. Mem. kesastom mrežom. jer će inače izvaditi praznu mrežu. Valjalo je iznaći način kako da se dvije mreže zajedno naglo spuste. Jedan poveći klarias zagrizao je u mamac. Vanjske uglove jedne povezali su uz debeo kolac Montet... V. 70. Ribari koji odlaze na duži lov ukrcali su se u drvenu barku s jarbolom. Uskoro vrša postaje pravi akvarij. Takva se mreža napinje u jezeru i u nju se nagoni riba. no svakome je cilj samo da prevali protivnika u vodu i da mu prevrne čamac. 73. Ovjenčavši se poljskim cvijećem i objesivši oko vrata lopoč. Tyt. Tada nastupa ključni trenutak. otkriva čudovišne čeljusti. koje su u stanju smrviti i čun. Baratanje račilom. zahtijeva veliko strpljenje i sigurnu ruku. Vie privee. Članovi kraljevske obitelji i osobe visokog položaja rado su sudjelovali u njemu kao predvodnici ili vrebači.elegantne i praktične čamce. Atl. Pojedini ribar sjeo je u čamac. Zatim se pažljivo povlači prema obali. Kada je ribe same od sebe izaberu za privremeno boravište.

nešto podalje u osi bare, a vanjske uglove druge za konopac, koji je mogao biti dug dvadeset i više metara. Kad je sve bilo tako pripremljeno, jedan se motrilac sakrio iza zaklona s rupicama za gledanje. Dresirane su se ptice šetale uz rub vode. Nije prošlo mnogo vremena, a već su im se pridružile mnoge divlje patke. Tri ili četiri lovca već su zgrabila konopac. Dovoljno su udaljeni od bare da ne mogu prestrašiti ptice, koje bi odletjele i na najmanji šušanj. Motrilac podi-že ruku ili razvija maramu. Na taj znak lovci složno i sna-žno povlačeći konopac pokreću zamku. Dvije se mreže podižu, prevaljuju na jato ptica i zarobljuju ga. Najsnažnije ptice uzalud nastoje stresti mrežu bacakajući se na sve strane. Ne dajući im vremena da u tome uspiju, lovci, koji su povukavši konopac popadali nauznak, brzo se dižu i pritrčavaju im s krletkama. Kada su krletke pune, a pod mrežama je ostalo još ptica, ukrštaju im krila i sapliću u perje, što je dovoljno dok se ne vrate u selo64. Takvi su postupci zahtijevali mnogo vještine, strpljivo-sti, a nerijetko i smionosti, no sve bi to lovcima bilo uzaludno, kad ne bi stajali pod okriljem božanstva koje su zvali Sekhet, »Livada«. Ta je boginja imala lik seljanke odjevene u pripijenu haljinu. Duga joj je kosa padala na ramena. Sama je pak mreža dar posebnog božanstva, boga »Mreže«, sina »Livadina«. Poslovi što smo ih opisali posvećeni su boginji »Livadi«. Njoj pripadaju ribe i ptice, no ona nije škrta i rado ih udjeljuje lovcima i ribarima, koji su joj prijatelji i ortaci65.

X — PUSTINJSKI LOV Lov u pustinji bio je zabava plemića i Vladara, ali i zanat. S jedne strane, gotovo da i ne postoji oslikana grobnica u kojoj njezin stanovnik nije prikazan kako nepogrešivim strelicama pogađa antilope i gazele, sakupljene u krdo na ograđenom prostoru kao u zoološkom vrtu. S druge strane, kada strijelci koji održavaju red u pustinji i nadstojnici zlatonosne planine pokraj Koptosa dolaze
64 Montet, Vie privee, 42; Mem. Tyt., V, 30; Wr. Atl, I, 184, 24, 344; Mem. Tyt., I, 22—23; Mem. Tyt, II, 15; Wr. Atl, I,

izvijestiti o izvršenim zadacima velikoga Amonovog svećenika Menkheperresenba, prati ih i poglavar lovaca, koji mu donosi prekrasan plijen: nojevo perje i jaja, žive nojeve i gazele, te odstrijeljene životinje66. Ramses III. je osnovao odrede strijelaca i lovaca od zanata, kojima je zadatak bio da, prateći sakupljače meda i smole, dovedu i orikse za dar kau boga Ra prilikom njegovih svetkovina, jer je žrtva u pustinjskim životinjama i usred povijesnog doba bogovima ostala najdraža, kao u ona vremena kada je čovjek živio prije svega od lova67. Svi lovci, profesionalci i amateri, nastojali su da ne progone do u beskraj divljač kojoj je priroda podarila hitre noge, u strahu da ne zalutaju i da i sami ne postanu plijenom hijenama i pticama grabljivicama. Kako su poznavali navike životinja i njihova pojilišta, pronalazili su način da ih u što većem broju natjeraju na pripremljen pros-tor, gdje ih mogu nahvatati i odstrijeliti koliko žele. Obično su izabirali neku udolinu, u kojoj je nešto malo vlage odr-žavalo kakvo-takvo zelenilo među strminama koje su onemogućivale bijeg nadesno ili nalijevo. Pomoću kolaca napinjali su dvije mrežaste brane u razdaljini koju im je nalagalo iskustvo, no koju je danas po slikama teško točno odrediti. Mreža nije imala otvora i kroz nju bijeg nije bio moguć. Sa suprotne strane nalazio se prolaz za divljač i lovce. Između mreža postavljeno je nešto vode i hrane 68. Uskoro se taj okol ispunio. Divljač se prepustila životnim radostima kao da joj časovi nisu odbrojeni. Divlja goveda jurcaju ovamo i onamo. Nojevi plešu pozdravljajući izlazak sunca. Jedna gazela doji mladunče. Divlji je magarac ispružio vrat i drijema. Neki je zec sjeo na humčić i njuška vjetar69. Nekada su lovci išli pješice. Gospodar je stupao goloruk. Pratnja je nosila namirnice, lukove, strijele, kaveze, užad i koševe. Jedan je sluga na uzici vodio hrtove i hijene uvježbane za lov. Otkad se udomaćila upotreba kola, gospodar se vozio na njima kao u ratu, oboružan lukom i strijelama. Šemsui su slijedili pješice, noseći na
Th. T. S., V, 9. Pap. Harris, I, 28, 3—4. 68 Th. T. S., II, 6—7; Th. T. S., I, 9; Wr. Atl, I, 53; Mem. Tyt., II, 7; Davies, Five theban tombs, 12, 22, 40. 69 Davies, Ken-Amun, 48.
66 67

128

65

Egipat

129

obramnicama ćupove, pune mješine, košare, vreće i konope. Kada mala četa stiže na odredište, vođa silazi s kola, uzevši svoje oružje. Sluga pridržava na uzici čopor hrtova 70. Već se odavno odustalo od pripitomljenih hijena, koje su lovci u Staroj državi umjeli dresirati. Kiša strelica i upad krvožednih pasa prenerazuju divljač. Jadne životinje uzalud traže neki izlaz. Strmine i mreža zadržavaju ih na mjestu pokolja. Već su pogođeni jeleni i divlja goveda. Jedan se noj kljunom brani od psa koji ga je spopao. Bređa ženka okotila se u skoku. Krvoločni je hrt jednim ugrizom zaklao novorođeno mladunče. Jedan se oriks baca u očajničkom skoku, ali pada ravno pred dušmaninove ralje. Drugi je hrt oborio gazelu i kolje je. Sudeći po slikariji iz grobnice nekog Usira, čini se da su u okol postavljene i zamke, no slika je nedovoljno sačuvana, pa ne možemo prosuditi kakve su. Međutim, sigurno je da su takve stupice postojale. Da je lovac raspolagao samo strijelama i psima, nije jasno kako bi mogao uhvatiti toliko mnogo žive divljači, koliko su polovili spomenuti Usir i neki Amenemhat 71. Vraćajući se kući, lovci vode sa sobom, sputavši im noge, kozoroge, gazele, oriksa i noja, koji su u stanju hodati. Jedan je pomoćnik na leđa natovario mladunče antilope. Drugi za uši nose zečeve, koji se čine zaista mrtvima. Hijena obješena za sve četiri o motku također je sigurno mrtva, jer joj glava mlohavo visi. Ovi lovci nisu gubili vrijeme, no drugi, prezirući zaradu ili težeći za opasnostima, progone antilope kolima brzim poput munje. Tako čini i neumorni kraljević Amenhotep. Stanoviti Usirhat zna se na kolima uputiti duboko u pustinju, sam kočijašeći i strijeljajući iz luka. Pro-goni krdo antilopa, koje na bijegu slijede psi, jedna hijena i vuk, a vratit će se sa mnogim plijenom72.

ŠESTO POGLAVLJE

ZANIMANJA, OBRTI, UMJETNOST

Staroegipatski narod nisu sačinjavali samo poljodjelci, pisari i svećenici. Da je bilo tako, ne bi bilo piramida, ni hramova, ni podzemnih grobnica. Kraljevna Khnumit ne bi u vranu kosu stavljala dijadem, koji kao da su napravile čarobne vile. Izvaditi iz kamenoloma granitni stup dug preko trideset metara, dopremiti ga od Asuana do Tebe, isklesati ga u obelisk, uklesati po njemu besprijekorne hijeroglife i uspraviti ga napokon na postolje bilo je umijeće koje su stari Egipćani znali izvesti u roku od sedam mjese-ci, i to po nekoliko puta za svake vladavine kroz čitavu Novu državu. Pa ipak, pisari su te nenadmašive umjetnike smatrali daleko manjevrijednim od sebe samih. Poku-šajmo, međutim, saznati barem nešto o tome kako su radili i živjeli. I — KAMENARI U obje pustinje što se protežu uzduž nilske nizine Egi-pat posjeduje izvanredno stijenje, koje je graditeljima, kiparima i draguljarima pružalo obilje materijala kako za divovska tako i za minijaturna djela. Vapnenca je bilo posvuda između Memfisa i Iunita, na jug od Tebe. Najbolji i najbjelji vadio se iz kamenoloma Rojau nedaleko od izvora Heluana. Veoma je dobar i vapnenac iz Tebanske gore. Kvarcit rumen poput cedrova drva, mery, dobivao se iz Crvene planine u Hatorinoj 66

Vojni bjegunac Sinuhit uspio je umaći iz Egipta umiješavši se među radnike koji su iz svoga sela pošli na rad u kamenolom. Pod Ramsesom II. u njemu se radilo više nego ikada. Jednoga je dana tu pronađen ogroman blok, duži od granitnog obeliska, kakav još nije bio viđen od vremena bogova, i to pred očima faraonovim, koji je upravo bio stigao u pustinju Ona, na podružna područja Raove Oblasti. Svi su bili uvjereni da ga je svojim sjajem stvorilo samo Njegovo Veličanstvo. Ono naredi da ga obrade najsposobniji klesari. Za točno godinu dana kameni je blok dobio oblik divovskog kipa, koji dobi ime Bog Ramses. Glavni je klesar bio nagrađen zlatom i srebrom. Svi koji su sudjelovali u tom poslu zaslužili su osobitu vladarevu milost. Njegovo Veličanstvo nadziralo ih je glavom svaki dan. Zato su radili s velikim zalaganjem. Pokraj prvoga kamenoloma otkriven je još jedan. Iz njega su izvađeni blokovi za kolose Ptahova hrama u Memfisu, te za Ptahov i Amonov hram u Ramsesu1. U tri južna noma bilo je nalazišta dobrog pješčenjaka, iako se nije mogao mjeriti s onim iz Crvene planine. U oblasti Asuana ima mnogo gra-nita. Nedaleko od grada, kao i na otocima Abu, Satit i Senmut vadile su se tri vrste granita, ružičasta, siva i crna. Jedan obelisk, sarkofag i ozirisovski kolos još svjedoče o maru starih kamenolomaca. Posvuda se mogu vidjeti počeci radova. Područje granita proteže se prilično daleko na jug. Pošavši od mjesta zvanog Idahet prema zapadu, nakon tri dana hoda stizalo se do nalazišta diorita, koje je bilo napušteno u Srednjoj državi. Ta je oblast bila tako krševita, a vađenje kamena iziskivalo toliko žrtava, da ni Ramsesi, koji nisu baš mnogo štedjeli ratne zarobljenike, nisu pokušali obnoviti iskorištavanje toga kamenoloma2. U Srednjem Egiptu mogli su sa manje napora vaditi izvrstan kamen, alabastar u Hatnubu, svega nekoliko sati od napuštene Akhenatonove prijestolnice, a nešto južnije, u doli-ni Rohanu, na tri dana od Koptosa, crni škriljasti pješčenjak bekhen, koji 67

i druge taložne stijene. U gotovo svim tim drevnim kamenolomima nalaze se razni natpisi, no jedino se klesani natpisi u dolini Rohanu ne ograničuju samo na popis imena i titula, nego obiluju i slikovitim detaljima3. Kamen se nije vadio neprekidno i redovito. Kada je faraonu bio potreban kamen bekhen, poslao je ekspediciju, koja je značila velik događaj za njegovu vladavinu, jer su u njoj sudjelovale tisuće ljudi. Nadilazeći sve svoje predšasnike, Ramses IV. je otposlao ogromnu ekspediciju, za koju je sakupio 9.368 ljudi. Kralj ju je pripremio veoma brižljivo, potraživši savjeta u knjigama Kuće života i oda-slavši prethodno izvidničku ekspediciju. Glavni štab ekspedicije brojio je trinaest znatnih ličnosti, među kojima se nalazio i Amonov prvosvećenik u pratnji svojih vinotoča. Zatim je tu bilo 20 vojnih pisara. Ovi su bili zaslužni stručnjaci, koji su morali rješavati građevinska pitanja, kao što je podizanje obeliska, uspravljanje kolosa visokog trideset lakata ili izgradnja rampe od sirove opeke, kao i administrativna pitanja, organizirajući na primjer ekspediciju u Siriju. Nadglednika staja, konjušara i kočijaša bilo je 91 na broju, redarstvenih starješina 50, isto koliko i raznovrsnih činovnika. Zamjećujemo ne bez čuđenja i prisutnost 200 predvodnika ribarskih posada, što se vjerojatno može objasniti time da godišnje doba šemu, kada je ekspedicija pošla, nije bilo pogodno za ribolov. Većinu ekspedicije sačinjavalo je 5.000 vojnika, 2.000 ljudi iz hramova i 800 stranih pomoćnika (Aperu). Među ljudstvo ekspedicije spadalo je i 900 činovnika državne uprave, no ovi su je slijedili na stanovitom razmaku. Ovu je, rekli bismo, vojsku pratilo podosta kola s volujskom zapregom. Stručni radnici: jedan predstojnik umjetnika, trojica kamenorezaokih poslovođa, 130 kamenorezaca i klesara, 2 crtača i 4 gravera predstavljali su tek malen dio ukupnog ljudstva. Naime, većina je ljudi radila na prevlačenju kamenih blokova pomoću saonica ili na prijevozu živežnih namirnica. Vođe ekspedicije imali su

133

najčistiji dragulj u toj planini koju je 68 135 . da se podignu spomenici boga savršenoga. velikog u slavi i uzvišenog u ljubavi. položit će čelo na tlo. 223. gospodara pustinje na ovoj svetoj gori. ti kulučari. natpisi 231—237. nisu ni imali na što da se žale4. 222. bez kojih pothvat ne bi uspio. kip ili skulpturalna skupina. nasljednika Horova u obje zemlje njegove. što je odiskona prva postavljena u zemlju izlazećeg sunca. gospodar Koptosa i Ipua. čisto mjesto njegovih užitaka u pustinjama zemlje bogova. poklopac. . Zatim se smjestiše. I tada na njemu na svijet donese mlado.. To su stari Egipćani svojim slikovitim načinom izražavanja zvali pretvoriti pustinju u obrađen kraj. Taj se izum pokazao izvanredno uspješnim.. prerezaše joj grlo. Kada oni koji su u Tomeriju i Rekhiti koji su u Egiptu. 240. Jedan predstojnik radova došao je zato na genijalnu zamisao da uzduž padine brda sagradi silazni put za lagano klizanje blokova. s vojskom od deset tisuća ljudi da pođe južno od Uabuta i da mu donese krasan kamen. upute dostojne molitve i žrtve zahvalnice. 10. Drugi su se morah uspinjati uza strme padine i odvaljivati blokove. 12. . Kraljevi vojnici koji to vidješe. kraljujući na uzvišenom prijestolju što stoji nad svim prijestoljima. Nikome nije padalo na um da iz žive stijene vadi blokove unaprijed zadane veličine. glavara radova koji ispunja srce kraljevo.« Kaže: »Moje je Veličanstvo odaslalo kneza vezira.planine bekhena. budu za ovo čuli. Poduzete su mjere da ga ne zagade gazele i da ga ne pronađu nomadi: »Već su vojnici prethodnih vladara tumarali oko njegovih rubova. među kojima je najdičniji bio Min. veseli se nebrojenim obljetnicama kraljevanja svojega!«6 Kad je odgovarajući kameni blok bio pronađen. Egipćani koji su se odvažili u pustinju vrebali su i najmanji događaj i pridavali mu čudesan značaj. neokrnjen spušten do puta. Takvo što se još nije bilo dogodilo. a stazu u kanal. od kojih se mogao napraviti sarkofag. Istinu govoreći. Zjene joj promatrahu one koji je nastojahu uhvatiti. natpis 19. pred njih stupi gazela. ne podigne dostojan spomenik. božje gnijezdo gdje se bani bog. živio nam na prijestolju zasad i zauvijek. 5 svoga Nebtauirea. pa su se od njih mogli pokupiti samo još komadi. božansku majku Minovu. Amenemhata. vladar juga i sjevera Nebtauire. da mu Ka bude zadovoljan i da hvaljen bude bog u srcu.«7 Po nalogu Njegova Veličanstva »ova je stela podignuta u čast Mina. veliku čarobnicu za Horovo kraljevstvo dviju obala. prinesoše žrtvu paljenicu i siđoše u miru. nijedno ljudsko lice ne naiđe na nj. oca njegova. Tko je došao prvi. Dok su radnici tumarali planinom bekhena u potrazi za već gotovim poklopcem za sarkofag kralja Nebtauirea. uzeo je blokove koji su ležali uz put. Otvori ga tek Njegovo Veličanstvo . neka živi vječno kao Ra. Priznat će savršenost Njegova Veličanstva zasad i zauvijek. obdarilo sina 4 Ibid. Tako je valjalo postupiti utoliko više što se odmah poslije čuda s gazelom dogodilo još jedno. ali ga nijedno oko ne spazi. 219 i 87. Metode rada bile su veoma priproste. Horu i Izidi. To je samo veličanstvo višnjega boga. božansko boravište Horovim životom nadahnuto. u prvome redu Minu. Trebalo je desetak stoljeća da se netko toga dosjeti5. da ga obraduje. koju im je sasvim očito poslao bog: »Bređa gazela pojavi se na putu i upre oči u ljude što bijahu pred njom. Kako su bili veoma vješti u prepoznavanju božanskoga znamenja. pa je dosjetljivi inženjer za svoj račun tako spustio deset kipova visokih po pet lakata. Usred doline otkriven je zdenac velik deset lakata i vrhom ispunjen vodom. vodstvo ekspedicije nije moglo dati znak za polazak prije nego se bogovima planine bekhena. Ovi su se često u padu znali razbiti. Ibid. kakve li radosti za uzvrat kada su mogli dati uklesati na stelu podatak da ni jedan jedini magarac nije pao. koji je podigao Izidu. život mu vječni budi. na sjeveru i na jugu. gospodara nad pustinjom. I. natovaren na saonice i tako bio spreman za prijevoz. koji su se hranili kruhom i napajali pivom kao u Egiptu samo na blagdane. da nitko nije bio žedan na putu i da se nitko nije ni na trenutak obeshrabrio. no ne okrete se prije no što stiže do mjesta na svetoj gori gdje ležaše poklopac sarkofaga. Ljudi su među već odvaljenim stijenama birali blokove željenih dimenzija. gospodara radosti. No.

stavili se na raspolaganje Amonovim neprijateljima i. Lucas. R. Natpis u hramu u Radesiehu: Golenischeff.. Došao ga je otvoriti glavom Seti i tom je 11 izd. da mu donese iz pustinje oca njegova Mina predmet njegovih želja. Tom su se oblašću kretali nadglednici zlatonosnih koptoskih planina. Sasvim je vjerojatno da su i otkriće pješčenjačkog bloka pripisali dobročinstvu boginje Hator. a živima kamenje raznih veličina. Pustinja je prostrana. Klesari se latiše posla i uskoro se podno planine uzdigao malen hram. a debeo dva lakta. koji su u hramu i među koje je spadao i sam faraon.. kad je bilo potrebno. 1934. ekspedicija se uputila natrag u Egipat. Nova će se pokoljenja dičiti mnome i poduzetnošću mojom. str. gospodara obiju zemalja. te koptoski oružnici. dug osam lakata. 69 137 . po nalogu kralja. te spalila terpentinske smole u čast dobrostivoga boga. 63.« To je. kad su pod posljednjim Ramsesom dočuli da građanski rat razdire Egipat. uputi se pustinjom tražeći mjesto pogodno za kopanje bunara. Predstojnik kraljevskih radova dobi nalog da ga sagradi.. Ancient egyptian materials and Industries. donosio je dvostruk plod. pružajući pokojnicima vječno prebivalište. Obišavši kanale što dovode vodu od Edfua. Uostalom. dok je proučavao neka pitanja u vezi s pustinjskim brdima. Rado se priklanjajući liniji manjeg otpora. Poslao mi je izvor-vodu na planini. nisu se libili da načnu samu stijenu i da kopaju u njoj galerije 9. kralj Seti poželje da vidi rudnike odakle se doprema zlato11. bio tek početak. Priroda je dobro uredila stvari. Njegovo Veličanstvo zastade na putu da se posavjetuje sa svojim srcem. nakon što je prinijela na žrtvu dosta goveda i antilopa. Osobito su značajna tri nalazišta. silno vodonosni kao dva jaza kod Abua. Put što bje strašan od vremena bogova ugodan je za moga kraljevanja. kao i u papirusu Harris. natpis 192. Hvalit će bogu kroz moje ime u vremenima budućim. širok četiri. Recueil de tra-vaux. često se spominje zlato iz Koptosa10. a ovaj je mogao služiti i kao kamen kušnik.« Kad je Njegovo Veličanstvo izgovorilo u srcu ove riječi. Egipćani su tu jednostavnu metodu primjenjivali svagdje gdje im je bilo moguće. ali znamo i za podosta Egipćana koji su se bavili tim zanatom. 2. Druga zlatonosna nalazišta ležala su u oblastima manje pogodnim od planine bekhena. 4. Ozirisu. međutim. Svetom devetorstvu. okupivši oko izvora na raskrsnici nekoliko pustinjskih putova podjednako udaljenih od Nila i od mora rudnike i 8 9 kamenolome. Pothvat je potpuno uspio. razišavši se čitavom II — RUDARI Zlata je u izobilju bilo posvuda u pustinji između Nila i Crvenog mora. nema grada bez hrama. zaduženi za sigurnost ljudi što su kroz pustinju prenosili plemenitu kovinu.«8 Napokon. Bio je posvećen velikom broju božanstava. Što da učinim za nj? Pobrinut ću se da mu život učinim snošljivim. br. ne zaostajući besprijekornošću figura i natpisa za drugim građevinama iz toga razdoblja. No. U tekstovima. kojega su se prihvaćali da izdubu podzemne grobnice u Tebanskoj gori. Horu.Gornjeg Egipta. pa je faraon mogao dati da se napiše: »Bog je uslišao molbe moje. aeg. koji su davali veoma cijenjeni kiparski kamen. noseći taj tako hvaljeni ka men. Jednoga dana. Reče: »Teško li je koračati bezvodnim stazama! Kako da ideš kada ti je grlo suho? Čime da ugasiš žeđ? Zemlja je daleko. Amonu. Mnogi radnici u kamenolomima i klesari bili su ratni zarobljenici i kažnjenici. Lon-don. zečeve i gazele.« No. svi su polomili lance. Ibid. Rau. Bog mu usmjeri korak i dovede ga do onoga što je željelo. jer ja se vidovito okrećem putniku. IV. Žedan čovjek na humcima pati. U stvari. Zdenčari dobiše nalog da u gori iskopaju bunar za okrepu umornome i osvježenje žegom izmučenome. lovci koji su hva tali nojeve. XIII. koptosko zlato vadilo se iz planine bekhena. dvadeset i dva dana pošto je stigla. Kralj je u stvari namjeravao osnovati pravi grad sa slavnim imenom »Menmatre. 75 i dalje i Bibl. Mukotrpan posao.

obnovili radove i ovaj put imali uspjeha. zlato više nije moglo dobavljati zbog nedostataka vode. jer vi ste gospodari. F. ima 12 Prema jednoj steli Ramsesa II. ali bez ikakva uspjeha. ako se budu držali Setijevih odredaba. Provedoh život za vas i posvetih vam sve snage. 99—114. Drugi poumiru na putu od žeđi s magarcima koji idu pred njima. nađenoj u Kubanu. podari mu vječnost. Ni Ramsesov otac. La stele de Kouban. u Studies presented 13 14 to Griffith. 320.« Iz tih se krajeva. Jer sam dobrohotan. Sretan onaj koji se pokorava riječi božjoj. Prema Diodoru. Rudari više nisu umirali na putu. Hram i njegove rudnike štitio je odred stražara. Vladat će pustinjom i Zemljom Luka. kralj Menmatre koji je tako dobro uspio istočno od Edfua. ni dotamo ni nazad. »koje je put bogova«. IX. mrvili i ispirali. davši iskopati bunar i sagraditi hram. Nekadašnji kraljevi. uputio ovakvu molitvu: »Klanjam vam se. Cjelokupno zla-to vađeno iz planine prolazilo je najprije kroza nj. Harakhte i Ptah Tatenen. mafaket15. . zahvalni su rudari neprestano zaklinjali bogove za kralja. Dajte da moji spomenici traju za mene i da moje ime traje na njima. uzvišeni bozi. život struji u nama. dakle. V. Drugi tragači za zlatom. Ancient egyptian materials and industries. uz pomoć svih vla dara ToDžusera koji su mu na usluzi. umnogostru či za njega trajanje. 11—13. koji nije mogao iznevjeriti ljubljenoga sina. 1922. a pod Ramsesima su cvali bolje nego ikada. Buduće kraljeve.prilikom bogovima. Kemijskim postupkom prah je pretvaran u vrlo čisto zlato. U stvari. III. Zbog njega je zlatni put kao vid sokolov. Voda koja je u Duatu ovaj se put pokorila faraonu i navrla u bunar. prije nego je odlazilo obogatiti kraljevsku riznicu. Ll. I dobar prema vama. kaže jedan izvještaj kraljevskoga sina iz Kuša. kraljevima ili podanicima. mnogo zlata. Ali. Taj neuspjeh nije obeshrabrio inženjere koji su u početku vladavine Ramsesa II. Loret. u zlatnom egipatskom nakitu ima većinom dosta primjesa srebra. Prolazimo njome i dobro nam je. govorilo se. Kemi. no posao im je i dalje ostao očajno težak. I. La turquoise chez les anciens Egyptiens. br. Nitko nije imao pravo da za bilo kakav posao novači radnike koji ispiru zlato za račun hrama. pokušavali su kopati bunare. Nedostupan nam put postade dobrim drumom. Govorili su od usta do usta: »Amone. a Beduini. Neka bude volja vaša. uspije ih se vratiti tek polovica. Bože koji si u izvoru. nije bio ništa sretnije ruke u tim krajevima. Vode nije nedostajalo. koji su u prošlosti često znali napadati rudare Diodor. Nahranit će one koji su na zemlji. jer mu se zamisli ne izjalovljuju. sve dok prah ne bi postao čist i sjajan. kojega moramo navesti jer nemamo starijih tekstova 13. slijedeći zlatonosnu žilu. Kipići pronađeni u Hornekhtovom sarkofagu u Tanisu (Kemi. Kairo. Izida žene. op. sešmet16. »Upravljat će zemljom u spokoju. Poduzeo je bušenje bunara dubokog 120 lakata.« Sa svoje strane. . 70 139 .. jer je našem hodu otvorio stazu koja bijaše zagrađena pred našim licima. 325. jao svima. Nemaju dovoljno vode u mješinama. Newberry. a zatim su je razbi-jali metalnim klinovima. izvršio djelo bez premca. i druge spojeve bakra. Kada ipak pođe nekoliko ispirača zlata. 16 Lucas. koji se ogluše o moje riječi. koji ste sazdali nebo i zemlju po svojoj zamisli. Trajan će im biti Ka. Oziris će progoniti njih. pomagat će Amon. Odlomljene komade iznosili su iz okna. cit. kao što je malahit. 94—102) očito su napravljeni od veoma nečistog zlata. Kada stupamo na nju.« Položaj rudara koje je kralj slao u Nubiju bio je još ne-zavidniji12. Sada u muzeju u Grenobleu: Tresson. no zbog vode put je dotamo strahovito težak. rudari su stijenu zagrijavali da bi je učinili lomljivom. Bdi-jem nad svime što vam je drago. koji su obrađivali draguljari. koji su obilazili tim krajem. svojim precima. ni da dirne u zlato.« Rudnici su potpali pod vlasništvo hrama. 15 Lucas. Ovi su se rudnici počeli iskorištavati u doba staroga kralja Sanekhta. sigurni da uz njih stoji otac bogova Hapi. Na Sinaju su Egipćani nalazili dragocjeni tirkiz. a da se voda nije pojavila. 108 km juž-no od Asuana. »U zemlji Ikaita (istočno od drugoga katarakta). bakra i drugih nečistoća14. no morao ga je napustiti usred radova. a Hor djecu njihovu. podat ćeš mu od svoje besmrtnosti. tražeći dobro svoje u vama. 348. koji je. koji me držite u milosti za vječnost i koji održavate ime moje za vijeke vjekova. kao ni strijelci i stražari nisu smjeli unositi promjene u ono što je odredio faraon.

izbjegavši žege koje kvare boju tirkiza. možemo lako pomisliti da su na istom prostoru istodobno radili svi zanatlije: klesari kamenoresci.«17 Tako je zahvaljujući poduzetnosti stručnjaka i izdržljivosti radnika.i prijevoznike.« »U šemuu.«18 Ništa ne govori protiv pomisli da su radionice možda bile nanizane u jednoj ulici. Nećete se pokajati. inženjer se dao na posao potkraj zime. tirkiza i lapis lazulija. Boja (tirkiza) bijaše savršena. što nije bilo povoljno vrijeme za rad u rudniku. kao i u popratne natpise. objašnjavajući njegovu djelatnost. upravitelja Amonova imanja: »Provodi nadzor nad radionicom. Svi su njegovi ljudi stigli bez ikakvih gubitaka. itd. predavali jedan drugome isti predmet. sve dok nije bio sasvim gotov. tako da se obrtnici koji tegobno rade pod njegovim budnim okom doimaju poput patuljaka. Sretno vam budi. . nisu mu dopustili da klone duhom. udešava sve poslove. Međutim. a očima bje svečanost (pri pogledu na njih). o kojima će biti riječ u posebnom 140 III — RAD U RADIONICAMA Pouzdamo li se u zaista b rojne slike iz grobnica Nove države koje predstavljaju rad u radionicama. pokućstva i oružja izrezbareni i optočeni zlatom i dragim kamenjem. Uspjet ćete bolje i od mene. draguljari. ovaj je stručnjak stigao na odredište trećega mjeseca godišnjega doba perit. možda je to tako samo zbog određenih razloga shkarske kompozicije. ali im u ovo nepovoljno vrijeme šemua boja nije dobra. Te tako raznorodne poslove nadgleda glavni poslovođa. Kod već spomenutoga Duauneheha upravo završavaju monolitna vrata. uzdajte se. te su trebale zavladati upravo u trenutku naj-opsežnijih radova. te da ih je upravitelj redom nadgledao. Ili je. Sav sretan zaključuje: »Iskopao sam drago kamenje. naslikan u divovskim razmjerima. kakve nam iznosi jedan inženjer iz vremena XII. dakle. te uzdanje u nebesnicu Hator. poduzima sve radove koji ovise o upravitelju. jedan te isti majstor umio uraditi sve sam. drvorezbari. No. Već sutradan po dolasku posavjetovao se s najiskusnijim predradnicima. dodaje Horurre. u boginju Hator. Uspješniji sam bio od bilo koga tko je dolazio prije mene. radeći rame uz rame. Radeći bez predaha. da su neki dijelovi kola. izvršio i više no što mi je bilo naloženo. . nisu više bile daleko. . oružari. ili su pak razni obrtnici. ali nas u ovo doba zabrinjava njegova boja. koja se sastoje od dva dovratka i nadboja s vijencem. Uokviruje ga hijeroglifska legenda. zahvaljujući također i trgovcima. lončari. no valja primijetiti s druge strane da su drevni. želja da izvrši kraljev nalog. Već prvi iskopi riješili su ga svake brige. Uzmimo kao primjer legendu stanovitoga Duauneheha. ažuriranu fasadu neke građevine i monolitni 71 . a boja (dragoga kamena) je mutna. Oduvijek slušamo: dragulji se u rudniku u ovo godišnje doba lako pronalaze. i kakve su proizlazile iz same naravi stvari. između ostaloga. koja je. dakle. a da su u kamene posude nerijetko utisnuti ornamenti od zlata. međutim. Pustinjska su brda usijana. Velike vrućine još nisu bile nastupile. pustinja gori od žege. zaštitnica tirkiza i rudara.« U stvari. kao u bazarima Kaira ili Damaska. priveo je posao kraju prvoga mjeseca šemua. rudari su se i dalje izlagali nedaćama. IV — KAMENORESCI Kamenoresci su voljeli raditi sami. otvara kuću zlata i kuću srebra. Dragulji su bili čak ljepši nego u pravo godišnje doba. izrađivači metalnog posuđa. . koji su jednodušno izjavili: »U planini se nalazi dovoljno tirkiza za čitavu vječnost. zlatari. bili su umireni ili onemogućeni. Dobivši zadatak da istraži rudnike. No. dinastije po imenu Horurre. pa čak i kameni kipovi često urešeni inkrustacijama. Sigurno nisam mogao poželjeti bolje. Uzdajte se. stolari i kolari.

Njih će vući teglioci podijeljeni u četiri odreda na ljude sa zapada pokrajine. Vojnici su načinil i špalir. na one s istoka. Newberry. Slikar nanosi boju pomoću kičice koju namače u zdjelicu. upravo se izrađuju kraljevski kolos što sjedi na četvrtastom stolcu niska naslona. Odgovornost za prijevoz snose upravitelj radova oko kipa i njegov pomoćnik. no njezina namjena nije potpuno jasno objašnjena. koje sačinjavaju dvije debele. U Rekhmareovoj radionici. Na obalama su uređena odmorišta. okupio odjednom sve poslenike koji su inače radili jedan za drugim. Vidjet ćemo sličnu metodu rada i prilikom izra-de drugih predmeta. uspravni kolos koji se oslonio o stup. Drugi nosači donose nekakvu gredu. kao što se pred božjim kipovima radi u hramovima. Završen u rekordnom vremenu. kao što su se popeli na pokretne drvene skele s kojih mogu klesati lice i frizuru kolosa. privezana su četiri veoma duga užeta. El Bersheh. Vodonoše stoje u blizini kipa i polijevaju tlo da bude klizavije. spojene poprečnim pragovima i dobro stegnute konopima. Građevina je dobila ime po običnom smrtniku.pisaljke i palete.« 72 143 . Autor te slike mora da je. Kanalom što teče usporedo s cestom povorku prate brodice. Kako je alabastar osjetljiv kamen. Dolazilo je do trenutaka kada je gladilica udarila u dlijeto ili u dubač. Pitanje je ipak da li su se ti tako raznorodni poslovi doista mogli obavljati istovremeno. Kip je 19 20 Wr. koja po svemu sudeći služi za vuču. pošto ovaj moj grob bje završen radovima za vječnost. a kip napravljen i dopremljen u velikom sjaju zahvaljujući upravo nevjerojatnoj faraonovoj milosti. Tada bi odjeknuo krik. Uzduž puta sakupila se masa ljudi. koje mogu podnijeti težinu od pet-šest tona. kipar koji je dotjerivao neke detalje na licu i graver zauzet hijeroglifima na stupu i podnožju nisu jedan drugome smetali. dakle. to jest onima koji umiju zadobiti pažnju te vojske teglilaca i osokoliti je besjedom koja se završava neodoljivim poklikom haya. Kip se pomiče s mjesta i klizi putom s kojega su radnici očistili kamenje zbog kojega je inače bio tako tegoban. Za saonice. I. namjesnici koji su upravljali za vječnost u ovome gradu. toj apoteozi prisustvuje osobno i sam junak dana. hrana i piće dat će nov polet. Tutihotep. Egipćanima vjerojatno nije smetalo da se jednog te istog posla prihvate s raznih krajeva. ili o ljubavi što je bog poklanja faraonu. sfinga i žrtveni stol. Atl. 16—16. no glačanje se moglo obaviti tek pošto su kipar i graver završili svoj posao. Prijevoz kipa u hram bio je povod za pravo slavlje. Stigavši u stolici--nosiljci u pratnji sinova. a ovaj bi odgovorio šalom. nekolicine vojnika i slugu koji nose pernate lepeze i hasure. Jednu alabastrenu statuu visoku 13 lakata valjalo je iz radionice smještene u predgrađu uz cestu što vodi prema kamenolomima alabastra dopremiti do građevine koja se zvala po velikašu koji ju je dao sagraditi »ljubav Tuti-hotepa vječna je u Unitu«20. Drugi trljaju granit gladilicom. Dva se čovjeka ne boje što će povećati težinu kipa. Onaj tko je bio uvjeren da je u prednosti opsovao bi uljeza. koji daju naloge ljudima vještima govoru. 5. Onima koji rade. gdje sam podigao svetišta na rijeci. Konačno je dan znak za polazak. na vojne pješake i napokon na ljude iz hrama. da pred očima zadivljenoga naroda posvjedoči o milosti kojom je kralj obdario svoga podanika. I. na jednome kraju odignute grede. nisu se dosjetili ovoga što sam ja učinio i što ću učiniti za sebe. Crtač trščanom pisaljkom ispisuje hijeroglife na leđni stup. ovijajući ga dimnim oblacima terpentinske smole. njegov je transport značio i pobjedu tehnike i organizacije. Doduše.. sva mjesta koja bi mogla biti oštećena uslijed trenja konopaca pažljivo su obložena jastučićima. ili pak na žrtvenome stolu. Čini mu se da njegova oblast nikada još nije vidjela tako veličajan prizor: »Kneževi koji su radili prije. kao i onima koji samo viču i gledaju. Kipari su se smjestili na sfinginim šapama ili leđima. najprije smješten na čvrste saonice. pa mu se prvi smjestio u krilu i upravio svoju kadionicu prema alabastrenome licu. i ispisuju hijeroglife koji će kasnije biti uklesani i obojeni plavo ili zeleno. Slikar je pak dolazio tek na kraju. koja također potpada pod Amonov posjed19. Brodari i putnici kliču zajedno s gomilom. kip je bio spreman za otpremu u hram ili u palaču. Kada je kip imao kolosalne razmjere i kada je put do hrama bio loš. Drugi prosipa vodu iz krčaga kap po kap. željnih da uživaju u prizoru. Privedoh kraju djelo svoje za vječnost. Jedni barataju tučkom i dlijetom. zauvijek.

V. U radionicama se zlato vagalo prije nego što je davano u ruke obrađivačima23. Odluke u ko-rist Amonovu ugravirane su u velike zlatne. provjerio da li se jezičac poklopio s okomicom. Majstor ga je okretao među dlanovima. Mem. Vage su. što je već i te kako mnogo. Tumov hram u Onu posjedovao je zlatnu vagu kakva nije postojala od vremena bogova. Utezi su imali oblik pokleklih volova. II.. Nije bilo hrama koji nije imao riznicu. o kojoj su na po tri uzice visjele dvije jednake plitice. pehari i plitice. kao i prilikom prevoženja kraljevskih statua. Poneki bi put i pogriješio. pa nakit iz Siptahove grobnice. sačinjavaju za doba Ramsesa nesumnjivo manje bogatu i manje raznoliku zbirku od bajoslovnoga Tutankhamonova i Psusenesova blaga. probušio bi stijenku s kraja na kraj. jer će se mnogima više svidjeti na primjer lijepa amfora. uvivši se u tijelu. Pravilno bi izrezao oštećeni dio i zakrpao ga odgovarajućim komadićem kamena. Svrdlajući tako. a žrtveni stolovi i vrčevi srebrni. 11. srebro. koje ukazuju na više majstorstva nego ukusa. amfore. Ove je usred terpentinskog dima pratila čitava gomila znatiželjnika. za nakit s pregratcima pločice i trake. a cijevi 23 Th. jer mu je takva povorka pre-vezla čak tri kipa odjednom21. V — ZLATARI. na kojemu je bilo metalno ležište. Šipke azijskog srebra su se brojile. Žito se mjerilo mjericama. poklonio bogovima. KAMENOREZBARI Proizvodnja kamenog posuđa. lapis lazuli i tirkiz. kao i nakit iz Serapeja. cvala je i dalje u doba Ramsesa. Obradom metala bavio se velik broj umjetnika.. Ovima su za izradu lančića bile potrebne žice. Davies. Statua od pravoga lapisa i od tirkiza bilo je 13. naušnice i narukvice. srebrne i bakrene ploče. Muškarci su nosili papirusov štitasti cvat. 21 22 koji se čuva u Louvreu. zaštitnice Tebe. 8. škriljevcu i breči re-zali su se vrčevi. Raskoš uzvišenoga doma i svete barke upravo je neopisiva. predstavljena u Pujemreovom 22 grobu. Tyt. zdjele. kada su mogli bučiti i piti do mile volje. tresle su sistrumima i čegrtale krotalonima. 144 73 Egipat 145 . koja je dospjela do visokog stupnja savršenstva još pod I. bakar. no pogledajno papirus Harris. DRAGULJARI. 23. Mjeritelj bi rukom umirio plitice i. Najkarakterističnije je svrdlo s drvenim drškom na vrhu presvučenim kožom. služile jedino u tu svrhu. no nitko im nije mjerio težinu. barem na ovome svijetu. bilo je dovoljno postaviti polugu sa svim potrebnim u ležište i ustanoviti jesu li plitice u ravnoteži. Sjedeći na stalku. Kovina je dolazila u vidu prstena. koji je uzimao odvagano zlato i davao ga majstorima. a na drugome za vaganje duša pred Ozirisom i bogovima Amentita. Kada je trebalo što izvagati. žrtveni pehari. dinastijom. S. a sve-ćenice boginje Hator. Izvadivši iz pernice pisaljku i pločicu. često urešene ljudskim ili životinjskim likovima. pridržavajući kamen koljenima. Stari Egipćani voljeli su te prigode za masovan rad. koji nabraja što je Ramses III. T. dok je zlatnih i drugih bilo tek polovica toga broja. Nabrajaju se kipovi Nila od dvadeset i tri različite ma-terije. 38—40. Oruđe je bilo sasvim jednostavno. mudri pavijan od žežena zlata predsjedavao je vaganji-ma. no ta se nezgoda dala lako popraviti. Da bismo stvorili približnu sliku o djelatnostima kovinara. Plesačice i akrobati izvodili su nebrojene majstorije. Ken-Amun. Statue su pozlaćene. i od poluge s jezičcem u sredini. koja za čitav ukras ima tek kratak hijeroglifski natpis. Riznica u Bubasti i njezine zlatne i srebrne posude. U Tutankhamonovoj grobnici sačuvale su se takve posude. za vaze i pehare velike ploče. dodajmo tome i sve ono što su kraljevi i odličnici imali kod kuće i na sebi. Vaga se sastojala od stalka s vrhom izrezbarenim u oblik glave boginje istine Maat.Prizor što smo upravo opisali odvio se u Srednjoj državi. galameći i gesti-kulirajući. i kada se svatko vraćao kući zadovoljan provedenim danom. Svaki se čas navodi čisto zlato. III.568. Neki Kenamon imao je još veću povlasticu. Do sličnih je dolazilo svaki put kada bi faraon dopustio običnome smrtniku da dade dopremiti svoj kip u hram. no bio je daleko manje izuzetan nego što misli namjesnik Zečeve pokrajine. U alabastru. pisar je zapisivao ishod mjerenja u prisutnosti nadstojnika hram skih zanatlija.

služila je u iste svrhe kao i makljica ili blanja. Sastavivši predmet. a zatim nagazio na mijeh i popustio uže te tako zatvorio otvor i potisnuo zrak kroz cijev. Pošto je predmet bio zgotovljen. Radnik je stajao na dva takva mijeha. borovicu i druge. pilar ga je jednom rukom držao uspravno na tlu. rogač. Rastaljenu kovinu sipali su u kalupe poredane po stolu. Na kraju je dolazilo poliranje. koje je raspirivalo pušući ustima kroz cijev. Cijevi su uglavljene u mijehove na tlu. Da bi se dobile sve te raznovrsne forme. kovinu je valjalo najprije otopiti i staviti je zato u posudi za taljenje na ognjište. koji je. Stari su Egipćani zlato i srebro topili na otvorenom plamenu. koja se dopremala s juga. pričvrstio ga je uz kolac poboden u zemlju. VI — OBRADA DRVA Stolari su upotrebljavali bagrem. Kovanjem je metal postajao tvrd. a pilio drugom.za narukvice. čas drugi mijeh. što je dovodilo do pucanja drveta. Stolarska klupa još nije postojala. gazio je naizmjence čas jedan. odvo-jivši ih štapom o koji su objesili težak uteg. posuda je bila izložena na policu. dva čovjeka koja se nisu bojala ni vatre ni dima. posljednje dotjerivanje obavljali su opet bradvom. Metalne su se niti tanjile napravom za vučenje žica. Majstor koji je želio napraviti zlatni ili srebrni pehar sjeo bi za nakovalo čvrsto pobodeno u zemlju i vještim klepanjem dao metalnoj ploči željeni oblik. Kada se kovina rastalila. osim toga. no posao im je bio veoma težak. savršeno ugraviranim u posudu veoma čistih linija. Tako je postupao i radeći bradvom. Tome su stari majstori umjeli doskočiti tako da su odozgo povezali dasku i kolac. Pola tuceta ljudi stajalo je u krugu oko ognjišta i podjarivalo vatru pušući u dugu cijev s glinenim naglavkom sa sasvim malenim otvorom. koji su služili uglavnom za pričvršćivanje kovnih pločica na drvo. Dekorativno umijeće 146 motivima oko nekoga prizora iz svakodnevnog ili vjerskog života. Na taj su način dva čovjeka manje tegobno obavljala prijašnji posao čak šestorice25. Pokreti pile mogli su prouzročiti vibracije. te razne šipke24. koja se sastojala od metalnog dlijeta nasađenog na pedalj. Tim veoma jednostavnim postupcima dobivale su se otprilike sve forme potrebne zlatarima. neutvrđene vrste drva. uzimala su posudu uz pomoć metalnih račava. služio i za zabijanje. Kada trupac nije bio suviš e velik. odnosno lakat dug držak. šipke i ploče. valjalo se pobrinuti za ukrašavanje. Tesari su sjekirama s dugačkim toporištima djeljali grede. Tim su priprostim oruđem ko-vali žice. koja je potkraj dana bila puna najraznovrsnijih predmeta. ili se u nastupu suzdržanosti zadovoljiti kratkim hijeroglifskim natpisom. borovinu i jelovinu aš. sirijska drva. Radnik bi komad kovine uhvatio kliještima i prinio je ognjištu. zaticima i ljepilom nego metalnim čavlima. Ta je starinska metoda bila poboljšana u počecima Nove države. na kojima se užetom otvarao ili zatvarao otvor na suprotnome kraju. makar bio i vrlo čist. koji su se služili velikim kamenom kao nakovnjem i nešto manjim kao čekićem. Debla su ručnim pilama rezali na daske i ostalu građu. Ponekad je dovršeni komad pokućstva ili sanduk dolazio u ruke slikaru. Šalili su se međusobno. Držeći u svakoj ruci po jedno uže. Utori su se urezivali dlijetom i maljem. Odigavši nogu s mijeha. koji se pobrinuo za 10* 74 . Iz ovih su zatim vadili ohlađene kocke i davali ih radnicima. Još je samo preostajalo da ih se razreže i složi. Poslije konačnog dotjerivanja i posljednjeg čišćenja. pa ebanovinu. Komade drvene građe stolari su sastavljali radije čivijama. potegao je uže da zrak može ući kroz otvor. Okrugle rupe bušile su se svrdlom što se okretalo pomoću luka. Kad je netko htio komad drveta prepiliti po duljini. te drvo koje je nalikovalo na kvarcit iz Crvene planine mer. Ponovno grijanje vraćalo mu je kovnost. a pri tom se služio i nogama. Bradva.

zatim štapova i raznovrsnih žezla za faraona. a zatim stavljali u neku vrstu priprostoga škripa od račvastog drveta zabodenog u zemlju. Majstori koji završavaju ta dva naosa pravi su akrobati.Amenhotepa I. Prvi buši neku rupu. koji je u stvari bio posebna grana drvodjeljstva28. Na suprotnoj strani slikar u šali maže bojom lice svoga kolege. i ne spominjući ih sve. Nadglednik prolazi pored njega. Razabiremo amblem boginje Hator. U starom Egiptu. da je izgubio ravnotežu. ali im je koš znao biti okovan metalnim pločama. Poziva ga na red. u drugim pak drvo saviti u elegantne i trajne oblike. Drvodjelci su savijali grane tako da su ih zagrijavali prije nego što bi ih ogulili. ispiljenih od dasaka odgovarajuće debljine. no drugi. Dolje.. 29 30 Th. Visoka su otprilike kao dva čovjeka. visoke vjerske. u nastojanju da odmakne što dalje od predstavnika vlasti. Na krovu su ona dvojica već hitro prihvatila alat. jer mu je pažnju privukao zabušant što se izvalio i spava uz nedovršen posao. Njegov je glas toliko prestrašio jednoga majstora koji se rukama objesio o gornju etažu. Drugi naos ima tri etaže. Dijelovi kola su mnogobrojni. Wr. VII — KOŽARSTVO Razvijena prerada kože postojala je već u Staroj državi. Stupići u obliku papirusove stabljike podupiru nadboj ukrašen likom svete kobre. kojemu samo to treba. Naplatak se sastojao od više lučnih komada. Jedan je našao uporište za nogu na vijencima što okružuju glavicu stupa. a slobodnom rukom barataju maljicom. U nekim je slučajevima valjalo dobiti savršeno ravna kopljišta. T. kojemu su krakovi bili veoma čvrsto međusobno privezani. Na prvome se nalazi podij do kojega vodi pet stuba. Vie privee.. Drugi se hitro vere hvatajući se za stupiće. Utaknuvši zagrijanu granu u procjep. svjedoče o tome dokle je moglo doprijeti ornamentalno bogatstvo i kako se radilo27. Na drugom naosu majstore je zatekao nenadani dolazak nadglednika. Izidine i Ozirisove fetiše. V. ljudi su više voljeli 75 U Novoj državi razvio se nov zanat. ureja. kako se oslonila o svoj amulet. a drugi na samoj glavici. 12. strijela i kopalja. 227. I. Montet.. kolarski. Kožarski poduzetnik Uta iz tih vremena proizvodio je sandale. Oni koji rezbare hijeroglife na dva velika stupa ne moraju se popeti iznad tla. 23. U Menkheperresonbovoj radionici jedan majstor isprobava luk. Krov ima uobičajen ispupčeni oblik. Svaki taj dio leži na stupićima. kraljevske kartuše. S. te glazbenih instrumenata29. Tyt. Na pročelju Hor i Set obvijaju kralja simboličnim biljkama Sjevera i Juga.. te stol i ogledalo. 11—12. boga Besa kako svira u def i boginju Toeris. S. T. 149 . Donja je etaža prazna. 307. uspuzali su se s oruđem uza stupove. Kola su pravljena gotovo isključivo od drveta. drugi glača drvo. kao i danas. jedan radnik što sjedi na najvišoj stepenici kao da nije suviše voljan da se lati oruđa. listove pergamenta za uporabu službenicima koji su s programom u ruci upravljali odvijanjem vjerskih i građanskih ceremonija i korice za 28 Th. poput pokućstva. ali ga ne vidi. oni koji rade na nadboju. III. Drugi jedan vid drvodjeljske specijalizacije bila je proizvodnja lukova. majstor ju je savijao u željeni oblik pomoću motke30. te ih jedna pjesma nabraja pedeset. da bi se u nju smjestio krevet s uzglavljem i ljestvicama. Kotači im nikada nisu imah metalne obruče. Najteže je bilo napraviti savršeno okrugle točkove. 10. Mem. vojne i upravne dostojanstvenike. Pročelje ostalih dviju etaža izrezbareno je ornamentima s ažurima. 311—314. II. Štapovi. okrunjene sokolove. Obojica se jednom rukom drže za urej. dok drugi odmjeruje strelice i provjerava da li su sasvim ravne. žezla i glazbala također su mogli biti ukrašeni. Ovi su imali po četiri ili pet žbica. dok treći drmusa pospanca. Atl. V.

Postavlja se sada pitanje jesu li ti vrijedni majstori. Savladano je i umijeće utiskivanja ornamenata u kožu. puštali su da se napola osuši. vjerojatno upravo zato što i nisu ničemu služile. Osim toga. Kiparstvo je izvanredno zastupljeno kraljevskim statuama. a zatim je namakali u posudi s uljem. minerale i prehrambene proizvode koje mu sakupljaju poreznici35. Ponekad im je drška pačja glava okrenuta prema unutra. Zaista lijepa izložba. proizvodile su se kacige. Namještaj se sastoji uglavnom od škrinja. Obilazeći Amonov hram. na kojima su izlagane sve izrađevine egipatskoga rukotvorstva. Uz kamene posude. druškani. dobiva na uvid proizvode svojih radionica i prima poslovođe. te su se tobolci i štitovi ukrašavali raznim motivima. lukove. Od kućnih potrepština spomenut ćemo ogledala. makar i najsposobnijim majstorima. korice za lukove. U hramu u Karnaku otkriven je sličan. oriksa i kozoroga. ili zato što po njoj pliva pače. Učinimo po 151 . Takvi su se predmeti izrađivali i dalje. po kojima se veru čitave obitelji majmuna. Oružari i kolari poslali su kola sa svim priborom. Uostalom. sjekire i kacige. koji konačno odlu-čuje mogu li zauzeti mjesto u božanskom ili kraljevskom skladištu. tobolci za strijele i kožni štitovi ojačani čavlima. postojale su i opće izložbe. veoma bogat katalog svega što je vladar posvetio Amonu34. Pregledava ta čuda domišljatosti i tehnike kao što gleda košare žrtvenih priloga. Međutim. Osim toga. drugi Amonov prorok i glavni ravnatelj radova u Amonovom hramu. dobivali zasluženu nagradu. među kojima su mnogi bili odistinski umjetnici. VIII — POLOŽAJ UMJETNIKA I OBRTNIKA U svim se radionicama izrađeni predmeti izlažu na stolovima i policama na uvid poslovođi. redaju se trbušaste amfore na uskom stalku. za koje je teško reći čemu su služile. no sam Pujemre nema nijedne riječi pohvale. Mnogo se cijene rebrasto optočene žare i pehari sa stalkom. kovnim rubovima i pločica ma. Nadglednik se umjetnicima obraća kao najobičnijim radnicima: » Prihvatite se posla. Rekhmare nas kao vrhovni ravnatelj podsjeća na to da je on svakoga pojedinog čovjeka uputio u posao. u kojima su uređene umjetne 76 obliku ptica. te okrunjenim ili neokrunjenim sfingama s ljudskom ili sokolovom glavom. naslonjača i stoličica. zato što sadržaj posude izaziva njezinu pohlepu. Zlatari su izložili višestruke ogrlice s kopčama iz kojih izrastaju biljke u cvatu. orme. poredanim u naos što se uzdiže na barci starinskog oblika. uzorke. ovi mu govore: »Svako se srce raduje ovome što ti se događa«. Majstori iz kraljevskih ili Amonovih radionica zbilja su zaslužili priznanje svoga svjetovnog ili neb eskog gospodara. pojavljuje se sve više pokućstva samo za ukras načičkanoga odozgo palmama punim voća. sjedećem ili čučećem stavu. suncobrane s drškama od ebanovine ukrašene zlatom i dugokljune ptičje glave nasađene na ogromne vratove. Izvadivši je iz ulja. Tako je koža postala gipka. mačeve. bičeve. tobolce. ne pada mu na um da nas upozna s onima koji su se najviše istakli u poslu. mada tom prilikom nabraja sve svoje titule i dužnosti. a onda je tukli batom da je ulje što bolje prožme. pokrovce. no. da je izgovorio ijednu pohvalu. U Kenamonovoj grobnici predstavljena je neka vrsta ilustriranoga kataloga svih predmeta što ih je kralj dobio kao no-vogodišnje poklone33. Još su zanimljiviji ogromni pehari koji služe kao podnožje čitavoj sirijskoj tvrđavi s braniteljima ili građevini uz koju se nastoje uzverati pantere da bi se domogle lijepe ptice što joj se ustobočila na krovu. koje podsjećaju na drevna vremena. dobrim dijelom preuzetim iz sirijskoga dekorativnog repertoara. no kojima je pridodana elegancija kakvu nisu nikada imali u zemlji odakle su potekli32.rukopise. štitove. a animalistička umjetnost figurama gazela. Egipćani su znali jedino za štavljenje masnoćom. žičane košulje. bodeže. orma. Kada Pujemre. nepromočiva i otporna na truljenje. Najprije su kožu razvlačili na kožarskom stolu. likovima muškaraca i žena u stojećem. Ni po čemu ne možemo zaključiti da je našao i jednu jedinu lijepu riječ.

Sagradio sam lončarsku radionicu za izradu posuda u kojima ćete hladiti vodu za sparnih dana šemua. Naš umjetnik zatim hvali svoju tehniku: »Uostalom. stav bacača bodve. jest da prihode kakvoga golemog posjeda s mnogobrojnim radnicima odredi za izdržavanje majstora u radionicama poput ove u Onu. . Međutim. Poboljšavam vaš položaj da kažem kako radite s ljubavlju za mene. Stela što ju je dao isklesati jedan umjetnik iz Srednje države pokazuje ponajprije koli ko je visoko mišljenje imao sam o sebi: »Poznajem tajnu riječi božje i svete obrede. uzdignutu mišicu suličara i pognuti stav trkača. ničega ne nedostaje . Radi vas lađe plove s juga na sjever. 1939. Francuski kralj Louis XIV. . vezira ili proroka. godine VII. Date su vam obilate zalihe u nadi da ćete poživjeti i završiti poslove. Znam sve što se odnosi na te stvari. ja sam majstor svoga zanata. . soli i graha bez predaha. bunovan izgled tek probuđenoga. Ramses. sandalama. 1154. no. da su sretni što rade za širokogrudna vladara.« 36 Majstori su radili za slavu Amona. držanje žene. .volji ovome ugledniku i izradimo lijepo spomenike za njegova gospodara na dobru oca njegova Amona. mesom i kolačima da ih jedete. . Prsti su mu kao u krokodila. dijelio je rente i časti. Za vas sam skladišta ispunio svakojakom robom. doduše vješto. je prigodom obilaska kamenoloma u Crvenoj planini i nalaženja kolosalnoga kamenog bloka dao u jednome hramu u Onu podići veliku stelu na kojoj se hvasta svojom brižljivošću prema svima koji su sudjelovali u izradi sfinga i stojećih. sjedećih ili klečečih kipova kojima je snabdjevao svetišta čitavoga Egipta: »Poslušajte što vam govorim. dvoranima ili velikim svećenicima. još bismo više cijenili najslavnijega faraona da je među tolikim dobrim majstorima istakao ponekog pravog umjetnika i da mu je izrazio svoje zadovoljstvo obavljenim poslom u toku nekih od onih prizora podjele priznanja. a u kojima se ova podjeljuje uvijek samo visokim službenicima. E. Feničani su u tom pogledu ipak pravili mnoge pogreške. Učinih sve to govoreći: 'Sve dok živite. znanjem i umijećem daleko iznad ostalih. i što je doista činio Ramses. čije će ime živjeti na njima za sve vjekove što dolaze. kojega krijepe vaše zdravice. mitologiju i sve kraljevske atribute. Stela iz god. Satira o zanimanjima. što nije bila beznačajna sposobnost. 77 153 . Poznajem stav kipa (muškarca). stvaram i unapređujem pokoljenja. položaj . Pisar je možda s pravom rekao: »Nisam vidio kipara kao izaslanika. a imena majstora koji su bili za nj najzaslužniji ostala su za po-tomstvo nepoznanica. Ovo su dobra koja posjedujete.. A. Svatko je od vas plaćen na mjesec. pšenice. . u Pap. S. piva. Ja. tijestom. Vidim Raa u pojavnosti njegovoj. Lađe plove za vas sa sjevera na jug. Postavio sam razne službenike da vas hrane kada zavladaju gladne godine. koje su sasvim sigurno zgražavale egipatsku javnost. da svakoga dana imate dobru obuću da nitko od vas ne probdije noć strahujući od bijede. paragraf 111. Ja sam tajnoznanac. Ramsesa II: Ann. Pred vama je hrana i piće. no želi i da mu se majstori dobro hrane i dobro oblače.. IV. no rukovodstvo je bilo anonimno. za egipatskim modelima. vozeći ječma.«38 Pa ipak možemo tu i tamo pronaći dokaze o tome koliko su bili cijenjeni najsposobniji umjetnici. Pa ipak. VIII. Upoznao sam cijelu magiju i ništa mi u njoj nije ostalo sakriveno. da se odijevate cijelu godinu. .«39 Umjetnik mora da je dobro poznavao liturgiju. svoga vladanja Ramses II. svim ste srcem prilježni poslu za mene!'«37 36 37 Urk. Vonja gore od riblje ikre. Nikome nije padalo na pamet da je velik kipar dar bogova. Povodeći se. mig njegova oka pomoćniku. vidio sam kovača u poslu pred usijanim ognjištem. ni topioničara kao poklisara. Faraon želi prodičiti svoje ime na spomenicima podignutim za vječnost. Žitnice su tu da vas ni jedan jedini dan ne ostavim bez živeža. odredio druge da kao vrtlari bdiju (nad svime što vam pripada). naredio žiteljima močvara da vam donose ribe i divljači. Ono što je mogao učiniti faraon. Stvarnost se podudara s mojim riječima. hrama. odjećom i miomirisima da ih svakoga desetog dana utrljate u glavu.

Svaki je grad okružen zidom širokim petnaestak i visokim dvadesetak metara. Jedino su vrata od kamena. nisu bili nezahvalni prema onima koji su tako dobro radili njima u slavu. a ne samo onaj tko ih je posjedovao. Napustivši donekle suviše dotjeran stil kojim je izvršavao narudžbu. jednom riječju — publika. i Ramsesa IV. po imenu Setau. taj pisar vještih prstiju i domišljat u svakome poslu. Crepić 21447 u Berlinu. jer na njoj možemo ispred imena umjetnikova pročitati kneževske i pisarske titule. Među tom četvoricom su crtač Ahmose i jedan kipar. ustvrditi da kraljevi. U grobnici jednoga od brojnih Amenemhata u Tebi postoji slika koja je možda jedinstvena među egipatskim likovnim djelima40. ta nam je kopija veoma dragocjena. čiju originalnost i sposobnost ova-ko hvali: »Izradio je natpise vlastitim prstima kada je došao iskititi Setauov grob. ali ne i suviše težak posao. duga mu kosa pada na ramena. i kojemu je zadaća bila da oslika veliku 78 upravo boji kipove Amenhotepa I. isp. Kada bog odredi. mesom. povjerio je pod Ramsesom IX. Iako nije tako dobra kao original. Nagradio sam i umjetnike i kamenoresce!«41 Prvi prorok Nekhabita. peradi. LIV. dakle. . Ta slika nije prošla nezapaženo. kao i zidane ograde. Ta gozba na slici priređena je kao velika nagrada umjetnicima koji su dekorirali grobnicu. Potkraj ramesidskog doba vidimo jednog slikara ikoji se uzdigao do IX — ZIDARSTVO I SITNI OBRTI Prelazimo sada na zanimanja koja su bila ili najteža. Ciglari su nilski mulj miješali s pijeskom i sitno isjeckanom slamom. poduzeo gradnju svoga omiljenoga grada Ramsesa. dao je okupiti djecu Izraelovu. Plaćali su ih i nagrađivali već prema običajima i mogućnostima svoga vremena. pićima i miomirisima. Da bi se dobila dobra mješavina. u AZ. i njegove majke43. a u drugoj paletu. 128—131. ili najskromnija. sin se moj laća posla i uspijeva. čije se ime nije sačuvalo. Vidjeli djela njegovih ruku pod poslovođinim nadzorom u svakovrsnome dragom kamenju. Neki ju je učenik preslikao na odlomljenom komadu krečnjaka. Kao pisar svetih knjiga. koji su Egipćani zvali Pi-Ramses. knezovi i svećenici. Amenemhat glasom i pokretom nudi četvorici ljudi što su pred njim posjedali na hassure da se posluže bogatim prinosima koji su im nadohvat ruke. čini se da su bili bogate i uvažene ličnosti. koji nam je dospio u ruke 44. u jednoj ruci drži kist. 43 44 155 . kakvi su Džehutimose ili Huja. Nema učitelja da mu dade predložak. 78. isp. pa su ih obavljali uglavnom zarobljeni ili slobodni stranci. povrćem i voćem. Staroegipatski se zidar bavi gotovo isključivo pravljenjem i slaganjem sirovih opeka. . hljebovima. Kairo. Umjetnici mora da su u njoj uživali koliko i sam Amenemhat pri pogledu na bogatstva prikazana u njegovome grobu. Robichon i Varille. Nadahnuće mu je u srcu. Le temple du scribe royal Amenhotep fils de Hapou. « Nadamo se da su te sposobnosti cijenili i drugi. koja se vidi odozdo. .«42 Možemo. te nisu nikada nikome donijela kneževski naslov. koji je djelovao u doba Ramsesa III. Umjetnici iz vremena Akhenatona. sve je to Grobnica 359 u Tebi. To je bio doduše neugodan. Jedan umjetnik. počiva na desnoj. Već se u doba pi-ramida majordom po imenu Meni hvalio da je bogato nagradio ljude koji su sudjelovali u gradnji i dekoraciji njegove grobnice: »Nijedan čovjek koji je ovo radio neće nikada požaliti. Merire nije tek (običan) prepisivač. dok je čitav zid podignut od cigala. AZ. pa sve od zlata i srebra do slonovače i ebanovine . XLII. .Nitko se u tome ne ističe poput mene i moga sina prvenca. ukrašavanje svoga groba istaknutome umjetniku Merireu. Upravne zgrade i stambene kuće također su građene više od cigle nego od kamena. Kada je Ramses II. odredio im nadglednike i prisilio ih nesmiljenom strogošću da prave opeke45. prikazao se kako potpuno prirodno sjedi na nekom postolju prekriživši bose noge tako da lijeva.

valjalo vlažiti, dugo gaziti i s vremena na vrijeme promiješati trnokopom. Zatim je radnik tim blatom dobro napunio kalup, odstranio suvišak drvenom lopaticom, a onda naglo skinuo kalup, pazeći da ne ošteti ciglu. Ostavio bi je da se suši osam dana, nakon čega je bila uporabiva. Izrađivači cigala radili su po mogućnosti u blizini kakve vode. Vodonoše su ih opskrbljivale vodom, dok su drugi odlazili na požnjevene njive da načupaju strnjike od koje se pravila sjeckana slama. Kada je faraon naložio sinovima Izraelovim da sami pođu po slamu a da pri tome broj cigala što su ih morali svakodnevno isporučiti ostane isti, to je značilo prilično pogoršanje njihova položaja, no žalopojke su samo mogle na njihova leđa svaliti batine nadglednika. Cigle su se prenosile na po dvije pod-jednake daske obješene o obramnicu. Riječ iqdu označuje dva na prvi pogled različita zanata, zidarski i lončarski. No, prvi je nosio pridjevak iqdu inebu, »zidar zidova«, a drugi iqdu nadžesit, »zidar na malo«.46 Oba su se zanata služila istom sirovinom, nilskim muljem, ali pravi razlog leži u samome staroegipatskom jeziku. Korijen qed znači »okrugao«. Prvobitne su nastambe bile okrugle poput lonaca. I bile su u stvari veliki lonci. Lončar je glinu mijesio nogama. Stavljao je zatim masu na svoj stol, običan drveni krug koji se okretao na okomitoj osi. Glina je pod spretnim prstima dobivala oblik trbušasta lonca, zdjele, vrča, čaše, plitice, ili velike žare uska dna, u kakvima se držalo vino, ili velike žare sa zaobljenim dnom što podsjeća na vreću47. Kada je lončarski stol dao sve što se od njega moglo očekivati, majstor je oblikovanje dovršavao prstima. Zatim je posude stavljao u peć, vrstu okrugloga kamina, otprilike dvaput višeg od čovjeka i širokog dva lakta, ukoliko se, naime, možemo pouzdati u slikovne dokumente, no valja pri tom ponoviti da su staroegipatski likovni umjetnici malo vodili računa o relativnim dimenzijama predmeta i bića. U Novoj državi više nije bilo dovoljno to što se proizvode lonci, doduše dotjerana oblika, ali jednobojni. Lončar već umije na vrčevima i žarama slikati razne ukrasne motive, preuzimajući ih od gravera ili oslanjajući se na vlastitu maštu, frizove 79

vinove loze, raslinje, pticu štakaru što guta ribu, bika u trku itd. 48 Skroman je kupac umjesto skupoga kovnoga, mogao nabaviti ništa manje lijepo grnčarsko posuđe. Brijač je išao od četvrti do četvrti. Tek što se smjestio u hladovini na raskršću, već su nagrnule mušterije49. Čekanje na red moglo je potrajati prilično dugo. Ponekad ga je skraćivao kakav pjevač ili pripovjedač. Zadjevice su također kratile vrijeme. Upravo su time zabavljena dvojica što jedan drugome okrenuti leđima sjede na istoj stoličici, ali je ne dijele ravnopravno. Dok se prvi udobno raširio, njegov suparnik sjedi na samome rubu i mogao bi svakoga časa pasti ako ga ovaj samo malo gurne. Ne pokazujući osobito zanimanje za tu razmiricu, druge mušterije dre muckaju, oslonivši se bradom o koljena i zabivši glavu među ukrštene ruke. Mušterije će redom sjedati na tronožac, mirno položivši ruke u krilo i prepustivši glavu brijaču, koji će ostrici kosu i bradu. U dubokoj zdjeli na stalku nalazi se sapu-nica. Britva je nešto kraća od pedlja, nepravilna je oblika i ima zapornicu. Brijači bogatih uglednika posjedovali su čitav izbor štipaljki, škara i britava, koje su nosili u kož-natim torbama i slagali u elegantne kovčežiće od ebanovine. Radili su kod kuće. Na nebesničkom dvoru također je postojao bog brijač. Međutim, pučki je brijač bio prije predmetom sažaljenja nego zavisti50. X — GAZDE I RADNICI Amonov veliki svećenik Rome-Roj zaslužuje da bude naveden kao primjer dobra egipatskog gospodara: »O, svećenici, pisari doma Amonova, dični službenici božjih žrtava, pekari, pivari i slastičari, koji ćete ući u ovu radionicu što je u kući Amonovoj, izgovorite ime moje svaki dan i prisjetite se mene, slavite me zbog dobrih djela, jer bijah častan stvor.
48 49

Th. T. S., III, 1. Wr. Atl., I, 44. 50 Montet, u Kemi, IV, 178—189; satira o

157

Nađoh ovo zdanje u ruševinama, zidovi mu se raspadahu, a drvenina truljaše, oplata što bijaše drvena otpadaše kao i boja s klesanih likova. Ja ga obnovih da bude veće nego ikada, dogradih i proširili. Oplate učinih od kamena pješčenjaka, vrata postavih od građe jelove. Pretvorih ga u udobnu radionicu za pekare i pivare koji su u njemu. Poduzeli radove bolje od prijašnjih, za smještaj slugu boga mojega Amonrasontera.« 51 Drugi jedan Amonov veliki svećenik, imenom Bakenkhonsu, čini se da zaslužuje istu pohvalu: »Bijah poput dobra oca svojim potčinjenima, podučavah djecu njihovu, pružah ruku pomoćnicu nesretnima, potpomagali potrebnima i činjah stvari korisne u hramu njegovu kao upravnik radova u Tebi za. . . Ramsesa II.«52 Nadajmo se da potčinjeni, kada bi im se bilo postavilo pitanje, ne bi porekli ovu dvojicu. Uobičajena etika zabranjivala je da se radnici tjeraju da rade više nego što nalaže razum 53. Međutim, istina je, s druge strane, da se radni narod mnogo puta imao na što potužiti. Katkad su se te žalbe pretvarale gotovo u pobunu. Radnici su dobivali mjesečno sljedovanje živeža i odjeće, bilo odjednom, bilo u dva, pa i u četiri obroka. Nesmotreni su uvijek, vjerojatno i ne trošeći neumjereno, uspijevali dokrajčiti zalihe prije nove raspodjele: »Skapavamo od gladi, a još je osamnaest dana do slijedećeg mjeseca.« 54 Radnici su se okupili na trgu pred spomenikom: »Nećemo se vratiti na posao, recite to svojim glavarima koji su tamo.« Jedan službenik izvješćuje o nastaloj situaciji: »Pođosmo ih saslušati, i rekoše nam istinite stvari.« Izgladnjeli ljudi hrle prema žitnicama. No, još se ne usuđuju provaliti vrata. Jedan se ovako obraća masi: »Došli smo natjerani glađu i primorani žeđu, nemamo više sukna, nemamo ulja, nemamo ribe, nemamo više povrća. Dojavite faraonu gospodaru našemu, dojavite kralju da nam dade hrane!« Glasnik tu predstavku prenosi visokim činovnicima, no 80

nj i spremni su da izjave kako je sve ipak uglavnom u redu. Drugi se, međutim, ne žele razići ako se odmah ne pristupi raspodjeli sljedovanja. Pozvali su pisara-računovođu i kazuju mu: »Vidi žito koje si uprimio i odredi dio za ljude iz grobnice.« »Poslasmo, dakle, po Pe-Montu-nebiata i dobismo sljedovanje žita svaki dan!« Opasnost od štrajka je otklonjena. Položaj radnika nije bio, dakle, suviše bijedan kada su se njihovi gospodari pobrinuli da im kao Bakenkhonsu ili Rome-Roj sagrade pristojne, zračne i udobne nastambe i radionice, kada su redovito dobivali hranu i odjeću, i kada je poneko dodatno sljedovanje moglo primiriti strahovanje nedovoljno čuvarnih. Praznici i blagdani bili su dosta brojni. Može se vrlo lako pretpostaviti da su najozbiljniji i najumješniji radnici postajali nadglednici i predradnici, da su mogli uštedjeti nešto novaca i provesti ostatak života kao sitni posjednici ili samostalni majstori. Kada su, u trenutku sukoba Amona i Seta, nastupila nemirna vremena, radnici su nedaće osjetili na svojoj koži prije svih ostalih i XI — TRGOVINA I NOVAC Na državnim dobrima i na posjedima velikih bogova postojalo je veoma točno računovodstvo o namirnicama i proizvodima koji su svaki dan ulazili, kao i o tome što je osoblje trošilo. Bio je to zatvoren krug. Skladišta i spremnice bili su puni i prepuni zaliha, no ta je roba bila namijenjena tek malome dijelu stanovništva. Kada su bile namirene sve potrebe te zajednice, višak je mogao biti dos-tavljen trgovini. Velika su imanja izravno razmjenjivala svoje proizvode. Ili su se pak proizvodi jednoga posjeda prodavali trgovcima, koji su ih stavljali u promet na svoj rizik. Pored velikih kolektivnih dobara, postojali su i veliki, srednji i mali inokosni posjednici, stočari ili ratari, voćari i povrćari, koji su morali za sebe nabavljati odjeću, pokućstvo, nakit i luksusnu robu, i koji su to mogli činiti jedino prodajući višak ljetine ili stoke. Bilo je također slobodnih obrtnika, vlasnika zanatskih radionica, koji su živjeli od onoga što su

159

prođu. Kupci, prodavači i trgovci okupljali su se po tržnicama. Seljak iz priče natovario je na magarca sve lijepe plodove slane oaze. Da ga putem nisu orobili i da je s tovarom uspio stići u prijazni grad Nen-nisut, izložio bi na prodaju prirodnu sodu natron, ptice močvarice i sušenu ribu, te bi ih razmijenio za slatkiše, sukno i odjeću. Njegova je nedaća bila tek izuzetak. U obična vremena, kada je redarstvo budno stražarilo, na trg se stizalo bez neprilika. U Khaemhatovoj grobnici55 umjetnik je prikazao trgovce kako, izloživši svoje zamotke i košare, stoje ili sjede gestikulirajući i vičući. Ti trgovci imaju osobit izgled. Glava im je ogromna, a kosa duga i razbarušena. Kupci koji im prilaze noseći torbe na leđima također gestikuliraju, a rječnik mora da im nije ništa siromašniji ni uzdržaniji od trgovačkoga. Dolazak neke strane lađe, koja je stigla s gornjega Nila ili pak iz Sirije, privukao je, osim radoznalaca koji se zabavljaju promatranjem stranaca u šarenim nošnjama i njihove robe, i mnoge trgovce. Sklepali su dućančiće i prodaju živežne namirnice Feničanima, a ovi u zamjenu daju izrezbarene rogove ili slonovaču s nataknutim likom ljudske glave56. Razmjena proizvoda tekla je lako zahvaljujući dosta rano ustaljenom običaju da se vrijednost namirnica ili rukotvorina određuje jedinicom zvanom šat. U jednom dokumentu iz vremena IV. dinastije cijena neke kuće određena je u šatima51. Na jednom papirusu iz XVIII. dinastije na isti se način vrednuju robinja i usluge robinje za određeno vrijeme58. Međutim, ta je jedinica bila potpuno apstraktna. Službenim krugovima nikada nije palo na um da dadu kovati metalne kružiće strogo određene težine i da ih punciraju, no trgovci i kupci znali su koja težina zlata, srebra ili bakra odgovara jednom šatu. Nisu, dakle, umjeli razmjenjivati robu za novac, ali je svatko tko je htio prodati kuću i tko se s kupcem složio u pogledu
55 56

egyptienne; Revue archeologique, 1895, 286—292 isl. 14—15;

Wr. Atl., I, 200. Daressy, Une flotille phenicienne, d'apres une peinture

Montet,

Reliques de l'art syrien, 12. 57 Urk., I, 157; Sottas, Etude critique sur un acte de vente immobiliere au temps des pyramides, Pariz, 1913. 58 Gardiner, Four papyri of the 18th dynasty from Kahun,

160

njezine vrijednosti u šatima dobivao za nju žita ili stoke u istoj vrijednosti. Takav je slučaj bio jednostavan. Ukoliko su se razmjenjivala grla stoke ili predmeti nejednake vrijednosti, valjalo je razliku izračunati u šatima i naći robu koju prodavač može ponuditi, a kupac prihvatiti. To, naravno, nije išlo bez cjenkanja. Čini se da je šat u doba Ramsesa već bio zastario, jer nije bitno olakšavao trgovi-nu. U velikom papirusu Harris nigdje se ne spominje, mada se u njemu veoma točno u debenima od 90 grama i qitima od 9 grama bilježe zlato, srebro, bakar i drago kamenje, ali im se ni na koji način ne naznačuje vrijednost. U tom dokumentu, kao uostalom i u kalendaru iz Medinet--Habua, nabrajaju se vagani žita, korpe voća, vreće i koševi različitih veličina za ostale proizvode. Životinje i drva nabrajaju se po vrstama. Kada nam iskazuju broj goveda, bivola oriksa, bubala i gazela, zbrajaju ih i izražavaju kao ukupan broj grla, a isti je slučaj i s peradi, no nema spomena o bilo kakvom određivanju vrijednosti. U suprotnom im bi se vrijednost izrazila u odgovarajućoj težini zlata, srebra ili bakra. Cijena vola kreće se od trideset do sto i trideset debena bakra. Vreća pira (boti) košta jedan deben bakra59. No, u većini slučajeva kupac nije u stanju dati bakar, a još manje srebro ili zlato. Takvo plaćanje u kovinama uvedeno je tek pod posljednjim Ramsesima, kada su zbog pljačke hramova i grobnica u optjecaj došle znatne količine tih triju kovina, koje su stoljećima bile zakopane u hipogejima ili uskladištene u hramovima. Neki je lopov dao deben srebra i pet qita zlata za kupnju zemljišta; za dva debena srebra jedan je drugi dobio dva vola. Rob Dega dobio je kao plaću dva debena srebra i šezdeset debena bakra. Pet ćupova meda koštalo je pet qita srebra, a jedan vol pet qita zlata60. Prije toga razdoblja anarhije, u nedostatku kovine kupci su plaćali robom koju je prodavač htio uzeti, a kojoj se vrijednost određivala težinom zlata, srebra ili bakra. Pisar Penanukit prodao je vola koji je bio procijenjen na sto i trideset debena bakra i dobio lanenu košulju 11 Egipat 16

petsto svitaka papirusa. Pošavši ugovoriti kupnju drvene građe sa kraljem Biblosa Zekerbaalom. nepostojanje pravoga novca otežavalo je kupoprodaju. Čini se po svemu da su i Egipćanin i Sirijac svaki sa svoje strane robu procijenili u težini zlata i srebra. V D i str. a zatim ih je predao Amonovom izaslaniku. nešto gore. a u slijedećoj pošiljci još pet kraljevskih tkanina. no najprije mu je priredio neugodnu scenu. međutim. Seljak iz slane oaze koji je pošao u Nen-nisut pješačio je za magarcima s tovarima robe. prešao Deltu sa zapada na istok krivudavom putanjom da bi stigao do Gorkih jezera. Sunu. Siromašniji ljudi putovali su isključivo pješice. to ne zanima ni bibloskoga kralja. kao na primjer tkanine. u uvjerenju da mu je život u opasnosti. kao i između glavnih gradova i prijestolnice tekao je neprekidno. sandale. Dogodilo mu se. Oprema im je bila sasvim lagana: štap. pregača i sandale1. u Aziji i u Nubiju. kao i beskrajno cjenkanje koje je prethodilo zaključivanju kupovine između bibloskoga kralja i egipatskog kupca. često su ga znali opljačkati Pap. Ni sama država nije raspolagala drugačijim načinom plaćanja. vreća leće i pet košara sušene ribe63. Vojnici su znali biti strah i trepet put-nika. trideset košara sušene ribe. Dao je da mu se iz Tanisa pošalju zlatni krčazi i zdjele. te prispio u dolinu drveta aš pokraj Biblosa2. Pi-Ramses i Memfis vrvjeli su u svako doba od putnika koji su odlazili u rudnike i kamenolome. Na bratov poziv. Mogao je. petsto volujskih koža. Bilo kako bilo. do oaza. Kupivši od nekoga trgovca robinju za cijenu od četrdeset i jednog debena srebra. Gradovi kao Koptos. Unamun je odmah dobio sedam trupaca. Kojoj je težini zlata ili srebra odgovarala vrijednost te robe povijest ne kaže.dvije košulje vrijedne po deset debena61. jedno odijelo i oružje. Promet između sela i glavnih gradova noma. Sinuhit nije imao ničega više kada je. a kao zalog morao je ostaviti svoj brod. te da su dobili podjednake vrijednosti. Chester Beatty. stari su Egipćani mnogo putovali. doduše. Sile. deset kraljevskih lanenih tkanina. te brončane i bakrene rukotvorine koje će za nju prikupiti razne osobe62. Kada bi naišli na nenaoružana čovjeka sa vrećom brašna na ramenu i lijepim sandalama u ruci. jedna Tebanka nabraja pred činovnicima predmete koje. te su se vraćali krcati dragocjenom inozemnom robom. Po svemu sudeći. I. pet srebrnih vrčeva. Time možemo objasniti izražajnu mimiku prodavača iz Khaemha-tove grobnice. zajahati jednoga. Naložio je da se obori i dovuče do obale stanovit broj stabala. 61 62 SEDMO POGLAVLJE PUTOVANJA I — UNUTRAŠNJI PROMET Suprotno uvriježenome mišljenju. Gardiner. A lawsuit arising from the purchase of two 11* 163 . Anupu je pošao iz svoga sela noseći štap. koja je živjela na osamljenome mjestu i nije joj bilo prvi put da poduzima takvo što. jer ga je neka protuha. 43. Na velikim vjerskim proštenjima okupljali su se hodočasnici iz čitavoga Egipta. izloživši se poput La Fontaineova mlinara zabadanjima prolaznika. daje osobno. orobila u tren oka. petsto i dvadeset vreća leće.

taj most povezuje dvije vojne građevine. Mora da se sastojao od stupova. Kola i konji nisu se smatrali osobitim luksusom. no mjere što su ih poduzimali neki upravnici jasno ukazuju na postojanje razbojnika i na opasnosti putovanja. 8 1—15. Bilo ih je koliko i kanala. Ovi nose sve što će gospodaru biti potrebno kada se uželi odmoriti i malo osvježiti. doduše. koja je. 11 Th. Rado mu vjerujemo. I. za gonjenje stoke i za tegljenje čamaca. III. valjalo ih je plaćati. Na svome bijegu Sinuhit je na obali naišao na čun bez kormila i njime prešao rijeku. 10 Bibl. zlatan ti je bič u ruci. Mnogi su Egipćani znali plivati. te od ulara na koji se nadovezuju vođice. VII. bila dosta pompozna ali spora. Horonemheb kada je proslavljao pobjedu. Ceste su bile brojne. 7 83 . a druga na afričkoj Obali 5. Tako je postupio. 9 V. Spadali su u red onih stvari koje je čovjek mogao poželjeti svojim prijateljima. Kola su bila od koristi za posjet kraljevom ili vezirovom dvoru. Nove su tvoje uzde. Naravno. Pred tobom trče Cmci kamo im naložiš. a i sam nastojao posjedovati: »Kočijašiš zapregom. lovci na vodene ptice i ribari strahovito su se bojali te nemani. VI. 3—6 (Hor-Set).ostaviti gola na putu. S. Nasipi su služili za pješački saobraćaj. Upregao si sirijske ždrijepce. Podignut na jezeru obraslom ševarjem i nastanjenom krokodilima. Kada je trebalo prijeći kanal ili plitku močvaru. skupa i ne odviše udobna. Amenhotepsi-se upravlja zapregom stojeći sam. Kanali i ceste održavali su se istovremeno.« No. Važnim je ličnostima padalo u dužnost da onima koji nemaju čamca osiguraju prelazak preko vode. Kralj je većinom putovao kolima kao i ostali. Međutim. od kojih je jedan prebačen konju oko sredine vrata. Najtipičnije prometno sredstvo u starom Egiptu bila je lađa.. Bogovi što su se povukli na središnji otok naredili su skelaru. stoka i ljudi se nisu bojali zagaziti u vodu. Vie privee. za obilazak i nadgledanje imanja. u njima se nije moglo udobno putovati na veće udaljenosti. no postoji barem jedan prikaz mosta na reljefu koji predstavlja povratak Setija I. Montet. Ako je vjerovati satiri o zanimanjima. Orma im se sastoji u prvome redu od dva velika kožna remena. Slijedi ga bez većega napora četa šemsua. Neki je skelar bio jednom optužen 164 za saučesništvo u pljački grobnica i izveden pred sud 7. Kameni ili drveni mostovi preko kanala također nikada nisu bili osobito brojni. U Tebi i drugim velikim gradovima skelarenje je bilo poseban zanat. Za kratka putovanja bogataši su se dugo vremena služili stolicom za nošenje. te ga je brodom i doveo na dvor. Jaružanje je davalo dovoljno zemlje za popravak pukotina na nasutoj cesti. da ne preveze Izidu8. od kojih se jedna nalazi na azijskoj. na širo-kom Nilu nikada nije bilo mosta.. do to ipak nije mogao uraditi baš svatko6. T. Jedan nomarh Siuta hvali se da je za njegova namjesništva putnik koga bi zatekla noć mo-gao mirno leći i zaspati na putu pokraj svojih koza i namirnica. s po-bjedničkog pohoda na Palestinu. bogu Antiju. XIII. Muz. kao što su morali davati kruha gladnima i odjeće obnaženima.«10 Drugi Amonov prorok Amenhotepsise pošao je tako da se malo provoza 11. Pap Chester Beatty. Pred njim idu seizi. Stanovnici Tentire u Gornjem Egiptu skakali su u Nil i preplivavali ga ne strahujući od krokodila.. kao ni na rukavcima delte. U njegova elegantna i čvrsta kola ukrašena duborezima upregnuta su dva konja. str. ili barem hraniti9. Nosači su pjevali u ritmu koraka: »Draža nam je puna. Strahopoštovanje što su ga ulijevali njegovi oružnici služilo je ovome kao okrilje 4. nego da je prazna. Kada je Papirus 10052 iz Br. pošavši po proroka koji je živio u Dedi-Snefruu. na primjer. Kraljevski sin Dedef-hor uputio se brodom iz Memfisa i prošao pokraj Khentkhetita na putu prema sjeveru. unosnih greda i mosnica. bez kočijaša. Ne poznajemo nijednu staroegipatsku riječ sa značenjem »most«. Uni je poduzeo mjere da suzbije tu napast 3. što ga vjerojatno poprilično smeta. aeg. a drugi mu prolazi ispod tijela. 37. 379—380. U Novoj državi faraon se penjao u stolicu za nošenje jedino prilikom određenih ceremonija. te za odlazak u lov. Nemaju ni žvala ni naočnjaka. sl. jer se prilikom kopanja kanala od iskopa uvijek mogao podići nasip koji voda nije prekrivala u doba poplave.

a u njezinu se produžetku nalazi boks za konje. Bogati su Tebanci imali posjede u Delti. Na jedinom jarbolu uglavljenom usred brodice pomoću mnogobrojnih konopaca bilo je razapeto ogromno jedro. reče njegov prijatelj čarobnjak: »Stvorit ću četiri lakta vode u Kanalu dviju riba. Posada joj se sastojala samo od dvojice lađara. valjalo je razviti ono je-dino četvrtasto jedro. Pred kabinom ne nalazio stolić s jelima. Pramčani je dio služio kao klaonica i kuhinja. ipak je i za niskoga vodostaja mogao putovati čamcem. no u Kanalu dviju riba nije bilo vode. Umjesto krmenoga kormila u osi broda. Sa krova kabine zapovjednik veslača je s vremena na vrijeme milovao ramena zabušanata. Amon je posjedovao dobra. Čini se da su zemljišni posjedi bili prilično rasparcelirani. Tegljač je imao jarbol učvršćen kablovima za pramac i krmu. Veslača je bilo deset do dvanaest. Kada je trebalo ići niz maticu ili preploviti veliku vodenu površinu. Kapetan je stajao na pramcu i dugačkom motkom ispitivao dno. 13 Th. negdje u drugome nomu Delte. kao i bogati inokosni zemljoposjednici raspolagali su za sabiranje plodina i za izvoz i uvoz pravim flotilama čamaca plitka dna. Kormilu. i to ne sasvim otraga. Putnici bi se ukrcali u barke starinskog tipa sa visoko uzvinutom krmom i pramcem. Kada je znatniji Egipćanin polazio na hodočašće u Abid. Na krmenom i na pramčanom dijelu nalaze se još po jedna manja kabina.. često je znao okupiti čitavu malu flotu12. dok je drugi rukovao dvama kormilima od obojenog drveta. ukrašenim glavom boginje Hator. Kada se plovilo uz struju. kojim se rukovalo mnogobrojnim užetima. Postojale su teglenice za prijevoz velikih kamenih blokova iz kamenoloma. U sredini mu se nalazila velika kabina oslikanih stijenki. često šire nego više. Smjestili bi se na sjedala u kabini sličnoj naosu kao da su u svojoj vrtnoj sjenici. koji nije imao čarobnjaka u svojoj službi. Lađe namijenjene plovidbi Nilom uzvodno do Nubije bile su prave ploveće kuće. a nije bilo vjetra. Jedan se brinuo za uže i podešavao mu duljinu. kako bi putnici mogli uživati u svježe pripravljenom piću. a često i više. koji je utemeljio Seti. T. gdje su ga pratioci kadili miomirisima. 84 . Vrijeme plovidbe kratio je uživajući u dobrim jelima što su se spravljala pod njegovim budnim okom. Kormilar ga je pokretao jednom rukom. razapeto između dva križa. nije se moglo bez veslanja. Ta leđa nije imala ni vesala ni jedara. uostalom. ukrašena krovnim vijencem. XI—XII. kojoj ni pramac ni krma nisu gazili vodu13. Kormilo se oslanjalo na malen jarbol i bilo uglavljeno u urez na stražnjoj strani. Jedan kip Tutmozisa III. valjalo se raspitati o njihovu stanju.pomilovani Sinuhit u pograničnom uporištu kod Horovih putova dobio propusnicu. K njima je još spadao i krmar. Veslači bi 166 koji nisu bili plovni u svako godišnje doba. sl. gospodara Sakhebua. Kralj Khufu poželje jednoga dana da pođe u hram boga Raa. no ne znamo točno pomoću kakvih uređaja. Tada se znalo da cilj putovanja nije svjetovnoga značaja. s jednom ili sa dvije kabine u sredini14. oči su bile od nesumnjive koristi. Ta velika kolektivna dobra. ali je staroegipat-ski jezik posjedovao mnogo riječi za brod. upravo je bio brodom savladao čitav put od Sueske prevlake do rezidencije u Iti-taniju južno od Memfisa. Slikovni dokumenti pružaju. Dahabija kraljevskoga sina iz Kuša dugačka je barka u obliku polumjeseca. Nalazio se smješten u naosu. gospe udaljenih zemalja i zaštitnice putnika. a pričvršćena su uz odebeo stup i uz sam trup broda. pa čak i gradove ne samo po čitavome Egiptu. Tamo se razuđivao vol i varilo pivo. U Nubiji je imao posjede i hram u Abidu. vidimo po jedno na desnome i lijevom boku. nego i u Nubiji i Siriji. Na lopatici kormila nerijetko su bila naslikana dva oka. bio je za vrijeme prijevoza predmetom brige zaista dostojne kralja. obeliska i kamenih kolosa. Putnici borave u velikoj središnjoj ka bini. Ništa zato. nedostatnu predodžbu o broju i vrstama plovila koja su krstarila uzduž Nila. Jezero Moeris bilo je iskopano i uređeno upravo zato da ne uzmanjka vode ni za poljodjelstvo ni za plovidbu. a teglio ju je poseban čamac. koje mora izbjegavati prepreke.« Uni. IV. S. također polumjesečasta oblika.

Teglenicu je vukao tegljač15. Teglenice bez kabine bile su namijenjene prvenstveno za prijevoz stoke. Brodice sa središnjom kabinom služile su za dopre-mu žitarica. Kada brod pristane uz obalu, prebacuje se na nj mostić s poprečnim gredama u pravilnom razmaku. No-sači su se poredali u kolonu po jedan i polaze prazniti svo-je koševe. Pjevaju da bi uskladili korak i olakšali mukotrpan posao: »Zar ćemo čitavoga dana tovariti ječam i boti? Još je dan. Ambari su puni. U njima su hrpe za usta njihova. Lađe su krcate toliko da se ječam presipa. Tje-raju nas da stupamo brže. Ta, zar su srca naša gvozdena?«16 Kada su teglenice stigle na odredište, radnici su opet o njih zakvačili mostiće. Stoka i roba su iskrcane na obalu. Dolaze trgovci, postavljaju stolove i police, potpaljuju peć, a lađari jedu i piju slaveći
II — PUSTINJSKA PUTOVANJA

Pustinja je Egipćanima ulijevala strahopoštovanje. Još i u historijsko doba nisu zaborav ljali da su njihovi preci krstarili pustinjom prije nego su se skrasili u dolini Nila. Jedan njihov veliki bog, Min, kojemu su se glavna svetišta nalazila u Ipuu i Koptosu, vladao je čitavim područjem između doline i Crvenoga mora. Omiljelo mu je prebivalište bila »sveta praiskonska planina, prva postavljena na zemlju Akhetiua (Akhit je područje izvan zemalja koje su poznavali stari Egipćani), božanski dvorac nadahnut Horovim životom, božje gnijezdo gdje se bani taj bog, sveto mjesto užitaka njegovih, planina kraljica svih gora zemlje bogova.«17 Na putnika koji se neoprezno zaputio u to sveto područje vrebale su svakojake opasnosti, glad, žeđ i neželjeni susreti. Lavovi, koji su nekada zalazili do nilske doline i napadali goveda, već su bili istrijebljeni, ali se još valjalo pribojavati vuka, pantere i leoparda. Jednoga se dana Horemheb našao oči u oči s pogolemom hijenom. Na sreću, ratnik je vidio i gorih stvari. Nije bio goloruk. Ispruživši lijevu ruku prema zvijeri i stežući u desnici 168

ravno u oči dok je nije prisilio da se okrene i povuče 18. U oblasti istočno od Heliopolisa bilo je nebrojeno mnogo zmija pritajenih u pijesku. Bilo je putnika koji su vidjeli neobična stvorenja, orlolavove s ljudskom glavom na leđima, krilate pantere, geparde vrata dužega nego u žirafe, hrtove četvrtastih ušiju i repa ukrućena poput strijele 19. Putnik je mogao naletjeti i na beduinska plemena, poput onoga koje se jednoga dana pojavilo pred vladarom Menat-Khufua. U njemu je bilo ratnika naoružanih bumeranzima, lukovima i sulicama, te žena i djece, a predvodili su ih šeik i žrec, koji je svirao kitaru 20. Bilo je to miroljubivo pleme. Željelo je samo da u zamjenu za zelen i crn prašak od kojih su se pravile pomade i melemi dobije nešto žita. Ali, bilo je Beduina koji su mislili samo na pljačku. Radi sigurnosti pustinjskih putnika bi-le su uređene male bogomolje. U jednoj takvoj bogomolji uz stazu što vodi od Heliopolisa do Crvenoga mora nedavno je otkrivena skupna skulptura Ramsesa III. i neke boginje s uklesanim natpisima uzetim uglavnom iz starinskog repertoara u kojemu se mnogo govori o Horovim ženama 21. Ako su umjeli, namjernici su čitali takve natpise. Možda im je bilo dovoljno da ih samo pogledaju i dodirnu. Nastavljali su zatim putovanje, sigurni da su se stavili pod zaštitu bogova, kakvu uživa i sam faraon. Bilo da se nije umio odmah staviti pod okrilje bogova, bilo da nije bio sretne ruke u izboru vodiča, događalo se da se mnogi putnik izgubi u pustinji. »Gospodar moj, ka-že neki Antef, kojemu je pod Amenemhatom I. palo u dužnost da pođe u kamenolome bekhena, poslao me je u Rohanu da donesem prekrasni kamen kakav još nitko nikada ne donije od vremena bogova. Ne bijaše nijednoga lovca koji bi znao gdje se nalazi i kako dospjeti do nj. Osam dana krstarih pustinjom, a ne saznadoh mu mjesto. Pros-trijeh se na tlo pred Minom, pred velikom čarobnicom Mut i svim pustinjskim božanstvima. Okadih ih smolom. Sutradan se zemlja ozari i svanu
Wr. Atl., 121; Fr. mis., V, str. 277 i sl. 19 III. Newberry, Beni-Hasan, I, sl. XXX, II, sl. IV. 20 Wr. Atl., II, sl. VI. 21 Ann. S. A. E., XXXIX, str. 57.
18

85

novi dan, a mi se nađosmo na toj planini gornjega Rohanua.« 22 Dodaje još da mu je četa u tim lutanjima ostala na okupu i da nije morala oplakivati nijednoga mrtvaca. No, imao je mnogo sreće. Taj je inženjer na vlastitoj koži spoznao kakav je život u pustinji. Bilo je, međutim, Egipćana koji su u pustinji provodili čitav svoj vijek, istražujući joj bogatstva i prilaze, a vjerojatno i zato što im se sviđao lutalački život. Stanoviti Sankh, koji je bio vojni zapovjednik za pustinju, intendant za Egipat i zapovjednik harpunara za rijeku, upravljao je ekspedicijama, snabdjevši ih tolikim zalihama mješina, odjeće, kruha, piva i svježega povrća da se činilo kako je dolinu Rohanu pretvorio u zelenu ravnicu, a planinu bekhena u izvorište vode. Taj šezdesetogodišnjak, otac obitelji, u kojoj je kao u Jakobovoj bilo sedamdesetero djece, još je uvijek krstario pustinjom od Taana u Menat-Khufuu sve do Velikog Zelenog loveći uz put pti-ce i sisavce 23. Takvim neumornim istraživačima dugujemo karte poput one koja se nalazi u torinskom muzeju i koje se s pravom smatraju najstarijim zemljovidima na svijetu. Te su karte sastavljene u oblasti takozvanih koptoskih kamenoloma i rudnika zlata. Zaravni su obojene jasno crveno, a planine smeđe. Stope zacrtane po putovima označuju smjer. Tvrđava pokazuje ruševinu gdje je faraon Seti dao podići stelu24. Govorili smo o trudu što su ga uložili Seti i njegov sin da bi pronašli vodu u tome žednom području. Ramses III. s ponosom podsjeća na to da je u ajanskoj pustinji dao iskopati veliku cisternu, koju je obzidao bedemom čvrstim poput planine od mjedi. . . Ulazna su vrata bila jelova, a zasuni i brave brončani25. U nekim vadima istočne pustinje raslo je skupocjeno crnogorično drvo koje je davalo terpentinsku smolu, sonte, što se palila u hramovima, palačama i kućama. No, tamjan, po koji je valjalo ići u zemlju Punt, više se sviđao bogovima. Kada je onaj brodolomac spoznao da zmija što vlada otokom na koji ga je bacila oluja nije tako zloćudna kao što izgleda, obećao joj je terpentinske smole.
22

Nasmijavši se njegovoj naivnosti, zmija mu odgovori: »Nemaš mnogo tamjana, iako si se domogao terpentina. Ali, ja sam vladarica Punta!«26 Tamjana nije uvijek bilo dovoljno, pa je umjesto njega terpentinska smola izgarajući na žaru kadionice ugodno mirisala bogovima, pa i smrtnicima. Nije ju bilo naodmet paliti prilikom klanja u dvorištu hramova, a po kućama su je ljudi upotrebljavali da raskuže prostorije, da potamane gamad i kukce, kao i za toaletu. Crnogorični gajevi osobito su privlačili pčele. U te šumarke odlazile su, dakle, dvije vrste skupljača. Jedni su dolazili da nakupe smole i povade sadnice za vrtove hramova, a drugi da pribave divlji med, koji se mnogo trošio. Ramses III. je ustanovio posebne odrede oružnika i strijelaca za pratnju takvih karavana. Zahvaljujući njemu, u negostoljubivoj se pustinji putnik osjećao spokojan kao u Tome-riju, voljenoj zemlji27. III — PUTOVANJA U BIBLOS Egipćani su more, iom, zamišljali kao požudno božanstvo. Kad je bog Iom opazio ljepoticu što su je bogovi dali za ženu Bitauu, navalio je na obalu da bi je se dokopao. Međutim, kao što nisu htjeli ustuknuti pred opasnostima pustinje, usuđivali su se suprotstaviti i tome strašnom bogu. Njihovi su pomorci bili stari znanci sirijske obale. U vrijeme dok su bogovi još živjeli na zemlji, Ozirisov lijes što ga je Set bacio u Nil otplutao je niz tanitski rukavac. More ga je odnijelo do Biblosa, gdje ga je progutalo stablo. Tada je na čudotvorno mjesto pošla Izida. Smjestivši se pokraj izvora, pričekala je da na vodu dođu kraljičine sluškinje, a onda im očešljala kosu i zapahnula ih miomirisom što se širio iz nje. Za uzvrat za toliku dobrotu, bibloška je kraljica boginji poklonila sveto drvo u kojemu se nalazilo tijelo njezina supruga. Tako lijepo uspostavljeni odnosi potrajali su i dalje.
86

23 24

Reprodukcija u Bibliotheque egyptologique, X, str. 183 —230; isp. Gardiner, u The Cairo scientific journal, VIII, str. 41. 25 Pap. Harris, I, sl. 77—7—8.

Ham., 199. Ham., I.

170

je riječ kebenit, izvedenica od staroegipatskog naziva za Biblos, Keben, jedina označivala brodove za plovidbu morem. Egipćani su se tukli s Azijcima gdje bi ih god sretali, na Sinaju, u Palestini, na Karmelu i u gornjem Retenuu, ali je u Siriji postojalo jedno mjesto, jedno jedino, gdje su uvijek bili dobrodošli. Bio je to Biblos. No, i tu su jednoga dana Egipćani bili dočekani na nož, ali ti krvnici nisu bili giblitski pomorci i trgovci; radilo se, naime, o unajmljenim pustinjskim Arapima, vječitim i podmuklim neprijateljima Egipćana28. Egipćani su s vremenom proširili svoju utjecajnu zonu. Izaslanici Srednje države odlazili su u Bejrut, Katuu i Ugarit, ostavljajući kao uspomenu na svoj boravak kipove i sfinge. No, Biblos je i dalje čuvao povlašteno mjesto. Njegov se kralj ponosio naslovom egipatskoga kneza i svojom egipatskom kulturom. Dao je sebi sagraditi grobnicu po ugledu na faraonske i ukrasio je po egipatskom uzoru, pa čak i dragocjenostima koje je dobio iz Ititanija. Ne znamo jesu li za upada Hiksa u toj nesreći Gibliti iznevjerili svoje prijatelje. U svakom slučaju, pomorska su putovanja bila prekinuta, a pobožni su ljudi zdvajali ne znajući odakle da pribave jelovinu aš, od koje su se pravili svećenički lijesovi i dobivala smola za balzamiranje. Pr ekid trgovinskih odnosa imao je i drugih nepovoljnih posljedica, jer su svete barke, jarboli za zastave pred hramovima, koji su za po nekoliko lakata nadvisivali krovne vijence pilona, i pokućstvo također bili pravljeni od jelovine. No, nakon tih nesretnih vremena uslijedili su bolji dani. Čim se Egipat vratio u posjed svojih teritorija, vratio se i u Biblos. Tutmozis III. nije propu stio da se na pobjedničkim pohodima zaustavi u njemu, te je od svoga saveznika dobio više drvene građe i brodova nego što su stari faraoni ikada zatražili. Kasnije, kada je Sirija spletkarila s egipatskim dušmanima, Ribaddi je ostao vjeran Amenhotepu III. i njegovu nasljedniku. Ramses II. dao je klesati stele uz obale Pasje rijeke između Bejruta i Biblosa. U dolini Aš, kamo je pripovjedač iz njegova vremena smjestio Bitauove doživljaje, podigao je grad i dao mu 87

bibloski kralj zvao Ahiram. Poput svih svojih podanika, znao je govoriti i pisati egipatski, a za vlastiti se jezik služio alfabetskim pismom, koje je izumljeno možda u samome Biblosu pojednostavljenjem hijeratskog pisma29. Ratoborni faraoni XVIII. dinastije isticali su činjenicu da njihovi glasnici krstare Sirijom bez neprilika. U Biblosu su ovi sigurno bili vrlo rado viđeni, no nešto kasnije, pod posljednjim Ramsesima i početku XXI. dinastije, stvari su se stubokom promijenile. Kralj Zekerbaal, daleki potomak onoga Melkandra koji je tako lijepo primio Izidu, nije se libio da egipatskom izaslaniku pokaže grobove nekolicine Khaemhatovih glasnika, koji su umrli u Biblosu nakon dugogodišnjeg sužanjstva30. Unamun je imao više sreće, te je uz mnogo strpljenja uspio napustiti luku s tovarom drva, no spas je dugovao božanskoj zaštiti Amona-Putnika, kojega je na svu sreću bio ponio u prtljazi. Valja, međutim, priznati da je Unamunov slučaj bio izuzetan. Dobivši od Amonova prvosvećenika zadatak da donese drvenu građu za sveti brod Amonusirhat, koji je za visokog vodostaja plovio Nilom između Karnaka i Luksora uz klicanje nebrojenoga puka, najprije je stigao u Tanis, na dvor Smendesa i njegove žene Tentamone, koji su već vladali zemljom, iako još nisu bili priznati za kralja i kraljicu. Tamo su mu opremili lađu kojom je zapovijedao Mengabuti, te je dva tjedna kasnije uplovio u veliko sirijsko more. Usidrio se pred sakalskim gradom Dorom i, dok je krcao na brod nešto namirnica, deset škrinja kruha, jednu žaru vina i jednu goveđu plećku, pobjegne mu jedan mornar, odnijevši sa sobom blago, pet debena zlata i trideset jedan deben srebra. Sav izvan sebe, Unamun siđe s broda i pođe obavijestiti kralja te zemlje Badila: »Dobro si mi ih loše, odgovori mu Sakal, no da ti pravo kažem, ništa ne znam o tome. Ako je lopov što je sišao u tvoju lađu i ukrao ti blago stanovnik moje zemlje, dat ću ti odštetu iz svoje riznice dok ne bude uhvaćen, ali ako lopov koji te je okrao pripada tebi, ako je član tvoje posade, ostani koji dan ovdje dok ga ne pronađem.« Odgovor
29

Montet, Byblos et l'Egypte, 236—237, 295—305;

173

svakako pošten, no prošlo je osam dana, a on lopova i blaga još ni traga ni glasa. Unamun uspije dobiti kao zalog trideset debena srebra i odjedri u Biblos na lađi koju je bio našao u Tiru. Kralj Zekerbaal nije ga htio primiti punih dvadeset i devet dana. Odluči se da ga pusti preda se tek pošto je tebanski bog Amon ušao u nekoga mladića iz njegove pratnje i naredio mu: »Daj dovesti boga. Dovedi gore glasnika koji je s njim. Pošalji ga. Pusti ga da otplovi.« Sutradan se Unamun popeo do palače; našao je kralja kako sjedi na prijestolju, leđima okrenut prema balkonu pod kojim huče valovi velikoga sirijskog mora. Susret nije bio osobito srdačan. Činjenice nisu išle u prilog Unamunu. Umjesto da doplovi kao službeni izaslanik u brodu koji je opremio Smendes i da preda akreditivna pisma, iskrcao se bez ikakvih papira sa broda na koji se bio slučajno namjerio. Unamun uspije dokazati da je došao po drvo za svetu Amonrasonterovu lađu. Kralj mu odvrati: »Jednom su moji podanici već obavili takav zadatak, jer je faraon, Život, Zdravlje, Snaga, poslao iz Egipta šest lađa krcatih robom za prodaju u mojim skladištima. Da li mi ti donosiš što me ide?« Izvještaj o tom razgovoru teče dalje ovako: »Dao je da se donese računska knjiga njegovih otaca i da se čita preda mnom. U njoj bje zabilježeno ukupno tisuću debena srebra. Reče mi: 'Da je vladar egipatski moj gospodar, a ja da sam mu službenik, ne bi naredio da se pošalje zlato i srebro s porukom: »Izvrši porudžbu Amonovu«, a da mi pri tom ne pošalje blagoslove, kao što je činio mome ocu. Ja nisam tvoj sluga, niti služim onome tko te je poslao'... « Unamun odgovori veličajući moć Amonrasontera, gospodara života i zdravlja. »Gospodaru, reče zatim kralju, tvoji su oci cijeloga vijeka služili Amonu. O tvojoj riječi ovisi hoću li ugoditi Amonu, a ako ga poslužiš, živjet ćeš u zdravlju i veselju. Bit ćeš dobročinitelj čitave svoje zemlje. Podanici tvoji željet će ti Amonrasonterovu milost.« Nakon takve razmjene misli, Zekerbaal je na brod dao utovariti po jedan vrh pramca i 88

trista ljudi i isto toliko volova, te im stavio na čelo predvodnike. Ovi si pošli obarati drveće, a kada je prošla zima, dovukli su ga na obalu. Čini se da je Unamun još samo trebao otploviti sa drvenom građom. No, Zekerbaal je smatrao da nije dovoljno plaćen. Odrješiti ga je Unamun naveo da dade na jednoj steli uklesati ovaj natpis: »Amonrasonter mi posla glasnika svojega, Amona--Putnika, Život, Zdravlje, Snagu, s Unamunom, smrtnim izaslanikom, po drvo za svetu lađu Amonrasonterovu. Nasjekoh drva i utovarih. Otposlah brodove i posade svoje s njima. Uputih ih na obale egipatske da mi Amon udijeli pedeset ljeta života povrh onoga što mi usud moj dodijeli. Budi volja njegova!« »Kasnije, doda raspoloženi Unamun, kada neki drugi Egipćanin bude pročitao tvoje ime na steli, dobit ćeš vode iz Amentita i od svih bogova koji su ovdje!« Tako je, priznade pokorno Giblit, a Unamun mu obeća da će mu prvi Amonov prorok, kada pročita podro ban izvještaj o svemu, poslati nešto darova. Većina suvremenih stručnjaka zaključuje na temelju ove pripovijesti da je u doba Smendesa Egipat bio slab i prezren. Međutim, čak i kada je bio na vrhuncu moći, faraon nije nikada bibloskoga kralja smatrao pobijeđenim robom koji mu mora dostavljati drvo. Egipatski je izaslanik uvijek dolazio noseći zlata, srebra i svakovrsne robe. Bibloski ih je kralj primao i isporučivao mu drvenu građu. Nakon toga su se jedan drugome zahvaljivali i razmjenjivali blagoslov. Faraon je uz to obično znao poslati i poneki ne odviše skupocjen dar, par amajlija ili svoj kip. Osjetivši se polaskan, bibloski je kralj rado primao taj kip. Zatim bi na njega dao na feničanskom jeziku uklesati molitvu boginji Biblosa da produži vijek faraonove vladavine. Tako je to trajalo od vremena bogova. Isplovivši iz bibloske luke, Unamun je jedva izbjegao zasjedu Sakala, ali je pao u ruke Cipranima, koji su ga željeli ubiti. Kako je pri kraju papirus poderan, ne znamo kako se izvukao iz te nove opasnosti, ali je jasno da se izvukao. Pomorski su se narodi pročuli u vrijeme vladavine Ramsesa II. Od toga doba predstavljali su novu opasnost za egipatske moreplovce, no prekomorska se trgovina ipak nije prekinula. O tome nam formalno svjedoči Ramses III: »Učinih ti (Amone) lađe, barke i brodove oboružane lukovima i opremljene

175

sagrađeni ili u Biblosu pa preko libanonskih trgovaca prodani Egipćanima. koji su pridržavala četiri konopa. koji se može smatrati najistočnijim nilskim rukavcem. i izlazi na Veliko Zeleno. I. to jest brodovi giblitskoga tipa. Posada je imala mnogo članova. nakita. Krajeve trupa povezivalo je debelo uže napeto preko četiri sohe. koji su. Bila je to zemlja tamjana. Brodovlje polazi uz kraljev pozdrav i uplovljuje u kanale. pisari i vojnici.zapovjednike mnogočlanih posada da iz zemlje Feničana i s kraja svijeta opskrbljuju skladišta tvoja u nepobjedivoj Tebi. za neko vrijeme odustalo od te plovidbe. 176 Da bi svoje boravište u Delti povezao s Crvenim morem. Na pramcu i na krmi uzdizale su se promatračnice. mornari su se laćali vesala. Prvi potječe iz vremena Sahurea. 8. a ntija. je uz velike troškove obnovio kanal između dva mora. Bili su to redom iskusni pomorci. Obnovila ju je kraljica Hatšepsut. ma kakvi barbari bili. Preplovivši Gorka jezera. jer. Njegove su brodove branile i izaslanike štitile mnogobrojne čete dobro uvježbanih i naoružanih stražara. Harris. ali su za visokog vodostaja njime mogle prolaziti staroegipatske galije plitkoga gaza. Brodovi su polazili iz Biblosa. IV — PUTOVANJA PO CRVENOM MORU Cilj plovidbe Crvenim morem bile su zemlja Punt na somalskoj obali dalje od Bab el Mandeba i arapska obala preko puta. »ikoji su vidjeli nebo.33 31 32 Pap. Uzmimo. Uz krmu je na svakom boku bilo po jedno kormilo. Imali su dugačak trup sa pramčanim kljunom.«31 Valja naglasiti da se faraon nije oslanjao jedino na Amona. a drugi iz doba kraljice Hatšepsut35. pokušali su osujetiti takvu plovidbu. Na jednoj ili drugoj obali Božje zemlje promatrač je opazio i najavio egipatske lađe. U tom razdoblju od tisuću godina tip im se nije gotovo nimalo promijenio. između Ljestava jelovine i Ljestava tamjana32. Čini se da se poslije vladavine Pepija II. koje su zadivljenim putnicima veličale kraljevu slavu i smionost njegovih pothvata34. kao i granitne stele na povišenim postoljima. koji su oprezniji od divljih zvijeri i umiju predvidjeti oluju prije nego se digne«. Beduini. a krma im je bila uzdignuta i savijena u luk s ogromnim cvatnim štitom na vrhu. zatim kanalom do vada Tumilat. bilo u egipatskim brodogradilištima od građe uvezene iz Sirije i po bibloskom uzoru. ljudi iz pješčara. Kralj. plovili uz tanitski rukavac Nila sve do Bubaste. i Ramses III. čim je vjetar prestao nadimati jedro. zrcala i oružja. To su kebeniti. mimoilazi Pitum. da su brodovi što su prispjeli iz Sirije iskrcali putnike 1 robu na gat Pi-Ramsesa. Ramses II. te da se spre-maju da preuzmu one što se upućuju prema Puntu. Amenhotep II. VII. kojemu se ostaci otkriveni prilikom kopanja današnjega Sueskog kanala. poduzeo je na njih nekoliko kaznenih pohoda. dakle. Drame d'Avaris. Na brodovima su uvijek i predstavnici Njegova Veličanstva. U Staroj državi već su bili ustanovili plovni put između Biblosa na sirijskoj obali i somalskog primorja. Pepi I. a na njemu razapeto široko. a održavali su je poslije nje Tutmozis III. gdje Hebreji u znoju lica svoga prave cigle. Blizu središta trupa bio je zataknut jedini jarbol. Ramses II. a nastavila se u Srednjoj državi i trajala i pod okupacijom Hiksa. Uzduž njega nanizali su se gradovi Pi-Ramses. sl. Tovarni je prostor pun vrijednih egipatskih proizvoda. no napadi su i nadalje bili učestali. Bubasta i Pitam. Montet. galije su izlazile u Sueski zaljev i nastavljale polaganu plovidbu sve do zemlje Punt. 26—28. suhozemnim putem prevozili robu i sprovodili putnike iz Sirije u Arabiju. Dobra zmija koju poznajemo iz Priče o brodolomcu tvrdi da je vladarica Punta i gospodarica tamjana. kraljica i odličnici izašli su iz brvnara podignutih na stupovlju 89 Egipat 177 . onih koje stanovnici Punta najviše cijene. O njihovu izgledu zaključujemo na temelju dvaju izvora. koji su vidjeli zemlju. Horonemheb. stizali do egipatske obale. Taj vad nije bio plovan kroz cijelu godinu. Egipćani su putovali u Punt sve tamo od vremena bogova. pravokutno jedro.

drveće za zeleni tamjan. zrna tamjana. dinastije. Jednom zapovjeđu Njegovo Veličanstvo izdavaše milijun naloga. Kraljica je veoma čudna osoba. ili su se strpjeli da tek po povratku na brod zabilježe dojmove s ekspedicije? U svakom slučaju. terpentin. išao iz Egipta u Punt i natrag. Pošto se zaputih Velikim Zelenim. Nikakvo čudo što je na povratku sretnim pomorcima u pristaništu Apitesuta priređen veličanstven doček. Takvo što još nikada ne dospje u dvore kraljevske. sigurno je da su ih naslikali veoma uvjerljivo i da su s pedantnom vjernošću prenijeli na papirus sve što je zanimljivo. Magarci nošahu ćupove. Nema za Njegovo Veličanstvo udaljenoga prijestolja. Iskopah dvanaest zdenaca u vadima i dva u Idahetu. Nije. Njezina joj je kći po tome gotovo uz bok. priređeno za prijevoz s korijenjem i zemljom na njemu. Sretni su što su ih pohodili Egipćani i veoma dobro znaju što ovi žele. trgovački i politički: »Pođoh iz Koptosa. Zdravlja. piva. panterska krzna i druge proizvode. jedan je istraživač iz vremena XI. učinih što mi Njegovo Veličanstvo bje zapovjedilo i donijeh mu svu robu koju nađoh na objema obalama Božje zemlje (Tonutira). slonovaču. Malo zatim već se podiže velik šator i izmjenjuju se pozdravi. a zbog toga se isplatilo poduzimati ova opasna i iscrpljujuća putovanja. imenom Henu. prave se kao da su iznenađeni i pitaju ih: »Zbog čega ste došli dovde u zemlji nepoznatoj od ljudi? Jeste li sišli s neba? Jeste li brodili morem ili putovali kopnom? Plodna je Božja zemlja kojom gazite. Vojnici u mojoj pratnji potjecahu s juga. iako je još mlada. Razlika je jedino u tome što je prava. robovi i njihove žene. Jesu li na licu mjesta kriomice skicirah na komadiću papirusa likove svojih domaćina. obraćaju se zelenim stablima kao svetim bićima: »Budi sretno s nama. iz oblasti Uabuta između Gebeleina i Šabita. U toj su razmjeni veoma dobro prošli. tako da je pravo čudo što se uopće može kretati. Oko vrata nose okrugao medaljon kakav je u modi kod Sirijaca. dva krčaga vode i dvadeset hljepčića svaki dan. I stigoh do Velikog Zelenog. tamo gdje se stječu vode. Egipćani domaćim vladarima nude kruha. Putovanje mu je. imalo dvostruk cilj. a glava okrugla. tri vrste miomirisa (tišepsis. Snage. tamjanovo drveće koje si bilo u Tonutiru. pa čak i prije kraljice Hatšepsut. Napravih još jedan u Iahetebu. Donijeh mu prekrasan kamen za kipare po svetištima.široka. Domoroci sa strahopoštovanjem obožavaju Amonrea. Evo sada spiska onoga što će Egipćani utovariti u brodove. bjelokost. odmjenjivaše ga drugi. dok je egipatska umjetna. ali nisu dopremale drvo. dakle. zlatna ruda iz Amadua. hrpe tamjanova zrnja. 178 12* 90 . ljudi iz grada i sa sela zajedno putovahu iza mene. na Amonovu posjedu gdje će ti biti mjesto. dvije vrste majmuna. Stazu učinih rijekom. U prethodnici bijahu izvidnici da odbiju kraljeve dušmane. a čas plovio brodom. Davah svakome čovjeku mješinu. pripovjeda on. štap. khasyt i ihmet). Pođoh s vojskom od tri tisuće ljudi. no u krajnjoj liniji karavane što su dolazile s Gornjega Nila također su donosile ebanovinu.« Punćani su pitali posjetioce jesu li stigli kopnom ili mo-rem. panterska krzna s juga. Sinovi pustinje sačinjavahu tjelesnu stražu. Njegov ga je gospodar bio poslao da od pustinjskih šeika kupi svježega tamjana. a crvenu zemlju travnjakom. Makare (kraljica) će te uzgajati u vrtu svome uz obje strane hrama. Sve je to bilo prilično dragocjeno. mesa. Prije Ramsesa. kako bi učinio najbolji francuski vrtlar. Morao je uzgred pobuditi i strahopoštovanje prema faraonu. voća i svih đakonija koje postoje u Tomeriju. crni melem. No. Zapravo je gomila drhtava mesa. putujući čas kopnom. vina. putem koji je prokroilo Njegovo Veličanstvo. Naime. po deset lakata širok i dugačak. kao što otac njezin naredi. Bradu pletu poput bogova nilske doline i faraona. Kralj Tomerija je sam Ra. Vratih se preko Uaga i Rohanua. selo i njegove žitelji. Tu su sva lijepa stabla. Čitav ured Njegova Veličanstva bijaše meni podvrgnut i održavaše vezu s tekličima. dakle. kralja i kraljicu. Sagradili ovaj brod. Lučki radnici. praiskonskoga boga koji putuje tuđinskim krajevima. Prinesoh za nj na žrtvu mnogo bivola. ebanovina. sretni što se mogu staviti u kraljevu službu. Egipatski crtači gutaju očima taj za njih tako novi svijet. od Egipta do Punta moglo se putovati na oba načina. Živimo od daha koji nam udahnjuje!« U skladu s nalogom dvora Života. Svi kraljevski službenici. Opremili ga svime potrebnim. volova i sitne stoke. Kada se jedan bijaše umorio. ribe i ljuskare. a nadasve trideset i jedno drvo za tamjan. duga trideset i široka dvadeset lakata. hrtovi.

a da nitko nije preživio da poput pjesnika brodolomca ispriča: »Zadesi nas oluja kada bijasmo na Velikome Zelenom i prije no što se domogosmo kopna. Djeca njihovih glavara pozdravljahu lice moje ljubeći zemlju i padajući ničice preda mnom. Odluka da jedni putuju kopnom a drugi morem svakako je donesena zato da se uvećaju izgledi da roba iz Punta stigne na odredište. 331. U svakom slučaju.. zaključuje faraon. Moguće je da je Ramses III. 114. koji mora da je Perzijski zaljev. Egipćani. Naš brod u tren Natpis Tutmozisa III u Gabel Barkalu. naziv kojim su stari Egipćani podrazumijevali Eufrat38. U međuvremenu su se sinovi tonutirskih poglavica sa svojom robom iskrcali u području Berenike ili u Koseiru. te snabdjevači. Geogr. koji je vodio ravno na istok. Vodiči su mu bili sinovi pustinje. Academie des Inscriptions. LXIX. Tada su se stvari odvile kao i u doba kraljice Hatšepsut. održavajući stalnu vezu s prije-stolnicom. str.«36 Radi se. Osoblje su sačinjavali pomorci i strijelci sa zapovjednicima. Dadoh ih Devetorstvu svih bogova ove zemlje da se jutrom obvesele vladari njihovi. XVI. od sjevera na jug. ne samo za prehranu momčadi. uspio dovući jelovu građu iz Libanona do Eufrata. pod Ramsesom III. brodovi kojim su plovili izaslanici Ramsesa III. Strabon. III. Stigli su zdravi i čitavi do Koptoske gore. voda zemlje Kede u Naharini. kao što se vidi. osobito suhi tamjan. Kopajući putem cisterne. Prispio je u zemlju Punt. Prema staroegipatskom ljetopiscu. R.« Iako se izričito ne kaže. prije nego su bez ikakvih nezgoda. obrnuto od Nila. mogli ukrcati na babilonske lađe i tako nastaviti put. uputio na jugoistok. Mukedi se obično prevodi kao »obratna voda«. 1933. nego iz Mu-kedija. Neku dasku istrgoh. isp. Ekspedicija se vratila Crvenim morem do Sueskog zaljeva i uplovila Pitumskim kanalom u dolinu Nila. Egipćani su stupili u dodir s domorocima i uručili im faraonove poklone. Vjetar se podiže. jer je Rimljanin Elije Gal u doba Augustove vladavine tek krajnjim naporom uspio ponoviti njegov pot-hvat37. morali su se spustiti niz Eufrat i oploviti golemi Arapski poluotok. može se pretpostaviti da je karavana stigla u Koptos i Tebu istodobno kada i putnici koji su produžili morem. su ekspedicije u Punt također putovale kopnom i morem. umjesto da udari uobičajenim putem. kao što je nekada činio 36 37 Ham. odvijaše mimohod blaga i divota. o dosta zamašnom pothvatu. nego da pripremi pošiljku kamena namijenjenu kiparskim radionicama. Dict. »Preda mnom se. u samome se Koptosu ukrcali na riječne lađe i konačno slavodobitno prispjeli u Tebu. Obrazovali su karavanu i rasporedili tovar na magarce i ljude.. obišao obje obale Božje ze-mlje i nakupovao tamjana i drugih proizvoda tih krajeva. te se. stigavši na Eufrat. ne da se odmori. i to zahvaljujući strahopoštovanju što ga je ulijevalo faraonovo ime. Koliko li je lađa potonulo zajedno s ljudima i teretom. stigli u zemlju Punt.39 i da je sagradio brodovlje na obali te rijeke. Na povratku se s broda iskrcao u Koseiru. Donese val osam lakata visok. sagradio lađu. U stvari. 33). nego i za trgovinsku razmjenu. Koristeći se stečenim iskustvom. jer je Mu-kedi. koji su se voljeli poigravati riječima. Brodovlje im je brojilo više velikih lađa i mnogo pratećih čamaca. Henu je prešao pustinju sa tri tisuće ljudi. Podvostruči mu se silina. izbio je na obalu na mjestu gdje će se kasnije nalaziti lučica Berenike. Možda je s kraljem Babilona utanačio sporazum prema kojemu su se njegovi vojnici i službenici. C. 39 91 181 . odakle se zaputio dolinom Rohanu. jer su Egipćani uočili da Eufrat teče. Tu se zaustavio. AZ. Tamo je. jer su opasnosti što su vrebale na moru bile veoma velike. kako navodi. Tovari su se sastojali od ogromnih količina namirnica i svakovrsne robe. Taj se izraz nalazi samo u Papirusu Harris I i na jednoj steli Tutmozisa I (Gauthier.Takvo što još ne učini nijedan kraljev podanik od vremena bogova. pisali su naziv zemlje Kede kao 38 Tutmozis III. Taj ih je kralj opremio ne štedeći sredstva. 22. Zatim su na brodove i čamce ukrcani proizvodi Tonutira i sve one čudesne divote iz njihovih planina. 24 —39. Henu je zaista dobro obavio svoj zadatak i zavrijedio da mu se ime spominje među drevnim istraživačima. vjerojatno od materijala dovezenog preko mora iz Libanona. brodovlje nije pošlo iz Crvenoga mora.

Ancient egyptian materials and industries. Stela u Louvreu na kojoj su ispripovijedani ovi događaji po svemu ima značaj službenog dokumenta42. 43 Poput Udžahoresnea. moleći ga za savezništvo. gdje su se putnici iskrcali da bi stigli do prijestolnice kralja zemlje Bakhtan. Smatramo da to nije dovoljan razlog da se taj dokument svrsta u kasnije razdoblje i da se čitava priča uzima kao izmišljotina. stupi preda nj osobno kralj Bakhtana. povratak boga u Egipat. Sjećanje na Sesostrisove ekspedicije u Eritrejsko more živjelo je još u doba Aleksandra Velikog 44. te je nov izaslanik morao na dugačak put od Bakhtana do Egipta. IV. 1 —2). Egipćani su oduvijek obrađivali plavi dragulj lapis lazuli. V. Ondje je bog proboravio tri godine i devet mjeseci. Contes populaires. prvoga vladara Nove države koji se oženio stranom kraljevnom. 5. Sve zajedno. koji upravlja sudbinama. no koji nije identificiran. a koji mora da je. što se ne čini nevjerojatnim kad se pomisli da je flotila prošla uzduž čitavoga Crvenog mora. 4. Naime. Sasvim je vjerojatno da je Ramses želio izravno saobraćati sa zemljom odakle je Egipat tolika 42 Stela nabavljao bakhtanskog kneza kamen u cijelosti je prevedena stoljeća dragi koji su tako u Maspero.oka potonu. Fouilles 40 Khonsua. veoma povoljno smješteno naselje na kanalu što povezuje Tigar i Eufrat. nakon tri godine i devet mjeseci miro vanja. išla duž obale Ihtiofaga i pošla uz Ind sve do stanovitoga mjesta. Faraon pošalje u zemlju Bakhtan svoga ponajboljeg liječnika. voljeli draguljari i kupci. to jest Baktrije. Sippar. Faraon oboje prihvati i vrati se s kraljevnom u Tebu. poduzimali su Egipćani još smionija i još dalja. I. a kad je bio primljen. a imenom se toga grada. iz Baktrije. Drevni su vladari mnogo pisali jedan drugome. pet putovanja između Tebe i Bakhtana. dok su dvije kartuše iste kao kod Ramsesa II. Ovaj je pošao velikom lađom u pratnji pet brodica i stigao u Bakhtan poslije godinu dana i pet mjeseci plovidbe. Zatim je kralj. Jedne godine. Kako liječ-nik nije uspio. Bog se vratio kući godine XXXIII. Od onih što plovljahu na njemu nitko već živ ne ostade!« Bilo je to veliko putovanje. te napokon. Nešto vremena nakon toga izaslanik kralja Bakhtana dođe moliti za audijenciju. 44 Arrien. 1933. nizvodno Indom. izd. ali kraljevna nikako da ozdravi. pošto je ovoga preporučila Kuća života. pomalo preko volje. XVI. Skorašnji prijevod i fotografija stele nalazi se u Tresson. 41 Lapis lazuli iz Tefrera navodi se već u doba Srednje države u natpisu putnika imenom Kheti (J. str. no pod Ramsesom II. U starom je Egiptu bilo svima poznato da se lapis uvozi iz Tefrera. 347. U tom razdoblju odvilo se prvo izaslanikovo putovanje i njegov povratak s egipatskim liječnikom. Egipćani nisu odlazili po lapis lazuli u zemlju odakle je potjecao. Iozbor je pao na boga Lucas. 92 183 . koga je Kambis pozvao k sebi (Posener. kako mora da je putovao Nearh. ako se ne varam. koji na tome mjestu teku veoma blizu jedan drugome. 4. Prvi izaslanik iz Bakhtana došao je u Tebu godine XV. E. pa uz obalu. oplovila Arabiju.. ali možda i mnogo lakše. Počinje kraljevskom titulaturom. sve do Eufratova ušća. sl. obavijesti faraona da je princezina sestra teško bolesna. 55. uostalom. drugo putovanje i povratak s bogom. o kojima su klasični autori još slušali pripovijedati. i ponudi mu svoju kćer i lijepih darova. 2. u Revue biblique. kada je faraon u Naharini primao poklonstva stranih vladara. preostajalo je još samo da se u Bakhtan pošalje neko božanstvo. saiskog liječnika. Strabon. a egipatski su liječnici bili veoma traženi u inozemstvu43.. L'Inde. Diodor. Bilo im je jednostavnije da ga kupuju u nekom gradu koji su nazivali Tefrer41. kojega nije bilo u afričkoj pustinji 40. A. nazivao neki kamen što je dolazio s istoga mjesta. Sav lapis lazuli do kojega su dolazili starovjeki narodi potjecao je iz samo jedne zemlje. u kojoj su tri prva imena preuzeta iz protokola Tutmeza IV. koja je saobraćala sa Sirijom i Egiptom kopnenim putovima. IX) i u jednom popisu dragoga kamenja (Chassinat-Palinque. dopustio da se vrati u Egipat sa mnogobrojnim poklonima i uz snažnu pratnju vojnika i konja. Premiere Domination perse en Egypte.

jer je svatko želio zapovijedati. Napunio sam vam žitnice hrpama ječma i pira. Prinosio sam na žrtvu mnoge prekrasne stvari. vladaru prijestolja obiju zemalja. . Imena su vaša na njima za vječnost uklesana. Popunio sam ga mnogim i premnogim stvarima.«1 Nakon ovoga uvoda Ramses nabraja što je sve učinio u glavnim egipatskim hramovima. Unaprijedili svetišta vaša koja prije propadahu. Stoka se plodila. Zdravlje. . velikome Ptahu. Za mene ste učinili savršenost na ovome svijetu.OSMO POGLAVLJE FARAON I — OSNOVNA KRALJEVSKA DUŽNOST Upravljanje životom društvene zajednice bilo je u starom Egiptu podvrgnuto pomalo neobičnim pravilima. Narod je gladovao. gospodario tuđin. Poslušajmo ispovijednu molitvu Ramsesa III: »Slava vam i dika. posrebrenih i pobakrenih posuda. posvemašnjim gospodarima. Zdravlje. tamjan. obnavljajući namještaj i svete barke. Veseli se i pomlađuje kad vas vidi uzvišene na nebu i silne na zemlji. srebro i bakar. Ne dajem srcu mira u traženju svega što je korisno i probitačno vašim svetištima. bogovi i 93 milijuna (godina). Uveo sam za vas nove žrtve božanske. Snaga na cijeloj želji. faraonova dužnost da bogovima. gospodaru obiju zemalja u Onu. popravljanjem ruševnoga. Tumu. stoku i brodove. a zemljom je već. lapis lazuliju i tirkizu. Obavljam zadaću u miru i spokoju. Sa svih strana svijeta dospijevali su zlato. zemlja je živjela u miru i blagostanju. Nisam odvodio ljude i desetare koji se nalaze u božjim hramovima otkad je kraljeva da ih podižu i nisam ih novačio za vojsku i brodovlje. Lišavajući i sebe i Egipat u korist bogova. bjelokost. ovjenčavajući oltare i žrtvene stolove. svetišta i gradove. Sastavio sam naredbe da se ostave na zemlji na znanje i ravnanje kraljevima koji će doći iza mene. podižući obeliske. Sagradio sam vam skladišta za svetkovine i hranom ih napunio. Radio sam za vas u vašim zlatnim kućama u zlatu. Pi-Ramsesu ih u Tebi zaokupljeno bogovima ugodnim poslovima. Velikim darovnicama što se pišu u svim pisarnicama dodjeljujem im čeljad. Kada su bogovi dali da vladar Život. čije se srce raduje kad vidi savršenost vašu kojom podarujete sreću Tomeriju. Već je nadugačko i naširoko izložio donacije koje je dodijelio Amonu. Popunio sam vam osoblje i odredio vam mnoštvo ljudi. nije činio ništa novo. Snaga bude biće njihova kova. Onu. kada dajete zraka zatvorenim nosnicama. Egipat je propadao. Nije prošlo mnogo vremena. Nil više nije navodnjavao tlo. Čuvao sam blago vaše. Ramses III. miomirisi i drago kamenje. povrh onih koje već postojahu. sve se mijenjalo kada glavni preduvjet nije bio ispunjen. sramote li. No. Iz Sirije i iz Kuša više ništa nije dolazilo. Ja sam sin vaš kojega ste rukama stvorili. Uobičajena formula što je čitamo na početku velikog broja službenih stela kazuje da se Njegovo Veličanstvo nalazilo u Memfisu. gradnjom novih svetišta. Podigao sam vam palače. oranice. dakle. Prva je. Brat je nasrtao na brata. Postavili ste me da budem kralj Život. Za gotovo sve faraone moglo se reći ono što možemo pročitati na Amadinoj steli: 185 . i njihovim zastupnicima. Teglenice im Nilom krstare. Iz obilne poplave nicali su ječam i pir. uz oca svojega Raa. Nije više bilo vlasti. Više se nisu prinosili žrtveni darovi u hramovima bogova koji su odvratili pogled od onih što su im se iznevjerili. ukrašujući ih kipovima. plemenito drvo. srebru. upućuje izraze zahvalnosti. učvršćivanjem bedema. nadilazeći darežljivošću sve ono što su uradili faraoni prije njega. koji je južno od njegova zida. Napravio sam vam na milijune pozlaćenih.

Izabralo je vojnike. i sve je propadalo. Njegovo je Veličanstvo odredilo da se hram ponovno izgradi. nadgledati izvršenje svojih zapovijedi i po završetku radova lično otvoriti hram i posvetiti ga bogovima5. dvije dobre stvari odjednom. Zidovi su bili od opeka. kralj još nije sve učinio. da obnove sve što je u nekropoli bilo propalo. kaže zanoseći se iluzijom koja je svim Egipćanima bila tako prirasla srcu. sagradivši nova i opremivši ih najskupocjenijim stvarima. rubljem od bijela lana. Dalo ga je načiniti od lijepoga bijelog pješčenjaka. pozvao sam vas zbog nečega što mi je zaokupilo misli. bila je isto tako općenito slavljena.«4 Obdarivši bogove. Minova svetkovina. Kralj nastavi u tome tonu i zaključi: »Lijepo je podići spomenik do spomenika. preko kraljevskog pečatara dvorane. Kameni međaši božjega posjeda nisu bili čvrsto ukopani. obnovivši stara svetišta. Menkheperre je zatekao hram tebanskoga Ptaha u stanju nedoličnom tako velikog boga. dakle. slikare i sve moguće rukotvorce da izgrade svetinju njegova oca. a šarke na njima od azijskog bakra.« A kralj Menmatre. dostojanstvenike. svim zlatnim i srebrnim posudama. Ili rame uz rame sa svetim bikom Apisom. pa ih je svaki čas netko vadio. . nije se pobrinuo za spomenik onoga koji ga je začeo. . Probitačno je činiti dobro. Imenovalo je svećenike sa strogo određenim nadležnostima. Usirmare se zatim pozva na sve što je učinio za njega i za njegov hram: »Sve će biti dobro za tebe dok budem postojao. ili. tako dugo dok Ramses-Miamun. a mjestimično kao ruševina. koji je bio poduzeo zamašne radove u gradu Anhura i Unnefera. klesare. Ogradni je zid bio učvršćen za vječnost.« Kraljev prijedlog izazove oduševljenje u okupljenih savjetnika. ratare i stada koji joj pripadaju. Stoljeće i pol prije njega. koje se održavahu u svetištu njegovu . takav bje onaj tko ga je začeo. poklonima i povrćem kada Moje Veličanstvo siđe s gora retenuskih. živadi. Darovnicom je jednom za svagda odredilo njive. »Ništa takvo još ne bješe urađeno prije Moga Veličanstva. toliko i prema svome smrtnom ocu Menmatreu SetiMerenptahu. zidare. koja je padala početkom godišnjeg doba šemua.osjeti želju da se ponese kao smjeran sin. Morao je uložiti i osobnog truda. posvećivao naos ognjem. nadglednike radova i čuvare Kuće knji-ga. kipare. te im održi ovaj govor: »Počujte. Zato rekoh samome sebi: 'Obnoviti ono što se srušilo donosi sreću. Nova su vrata bila od jelovine. Radovi na njima ostali su nedovršeni od vremena njihovih gospodara do danas. svakovrsnim dragim kamenjem. sin Raov. jednoga proroka . miomirisima božanskih tvari da mu se ugađa na svetkovinama novih godišnjh doba. Njegovo Veličanstvo naredi da se posao povjeri graditeljima. Obraćajući se neposredno ocu. . Takav je sin. Pošto ih je saslušalo. grad je mjestimično izgledao kao gradilište. vojskovođe. 188 Iz riječi velikoga Ramsesa valja zadržati tek jednu stvar. Ramses sazove. govedima. smolom. Ispunih mu hram svim blagodatima. bude živio. Za velike opetske (tebanske) svetkovine kralj se morao pojaviti na svetoj lađi dugoj preko sto lakata. Imao je određenu ulogu u nekim velikim vjerskim svečanostima. veslo i trokut.' Dat ću da se za sva vremena kaže: 'Njegov je sin ovjekovječio ime njegovo'«. koliko prema svojim božanskim očevima. optrčavao zidove noseći po jednu posudu u svakoj ruci. Za nje je kralj morao 189 . vinima. neka mu je život dan kao Ra. drugom prigodom. no pošto su ovi prekinuti. Zato me srce navodi da uradim nešto korisno za Merenptaha. koju su tegljači vukli od Karnaka do Luksora. Vidio sam kako stoji gradnja grobnica u Abidu. podigoh ga i učinih većim nego što je bio. Očistih uzvišeni njegov dom i opremih ga zlatom iz planinskih krajeva. Dvanaest puta toljagom udarao o hramska vrata. . Kad je sin zauzeo mjesto oca svojega. Nije u pravu kada svojim prethodnicima predbacuje nemar. stupovi i vrata od drveta. Pri ovome je razbacivao oko sebe zrna besina.

186 187 .

te da je onima koji bi mogli izazvati nerede u interesu da sve ostane kako jest. nego je morala biti znak položaja onoga koji je nosi. nije izbjegavao obaveze što ih je svaki faraon imao prema bogovima. Kralj se nikada javno ne pokazuje gologlav. osim nevjernika koji su hulili boga. Nitko u njima nije ubijen. Piankhi je želio pokazati Egipćanima da nije ništa manje pobožan od njih i da podjednako. Ne dižite se na Šuovo prijestolje. Uostalom. raskrilio vrata i proveo nekoliko trenutaka pred svojim ocem i Raovom i Tumovom barkom. sam je otpratio boga6. ušao u hram i prinio svome ocu Ptahu Risanbufu obilnu žrtvu. kako bi što lakše mogao ukrašavati glavu. Na taj je. Drame d'Avaris. Piankhi. pruža sliku istine i pali zrnca terpentinske smole u kadionici. Faraon je svuda bio kod kuće. Najjednostavnije što je nosio na njoj bila je okrugla vlasulja s dijademom koji se veže na zatiljku. Kada ulazim ja. Obavivši sve pripreme da može dostojno ući u svetinju. Visoki službenik po imenu Ptah-mozis ukazuje na to da je svaki dan vrlo rano ustajao kako bi gospodaru mogao poželjeti dobro jutro11. sve to što iznosi činili su već prije njega Ramsesi. očistio ga je solju i kadom. 9 10 Montet. I vratit ću se u miru.pošao osvojiti Egipat. pedikera i manikera u prisutnosti članova obitelji i službenika. pošao u Ptahov hram. Faraonova odjeća ne samo da je bila sjajnija od odjeće knezova. koju su obožavali njihov rodni grad i okolica9. međutim. 27— 8 28.. vino i mlijeko. i on ulazi. popeo se stubama na veliku terasu da vidi Raa u piramidalnoj kuli. ne sprečava da gotovo odmah imenuje službenoga velikog svećenika. 103—105. III. ako ne čak i više. Kralj svakako nije mogao zahtijevati manje. pod uvjetom da je radni narod zadovoljan svojom sudbinom i nesklon pobuni. Slični obredi čekali su ga malo zatim i u Onu. Piankhi. odlazili bi u hram da se poklone bogovima. Urk. najprije je u svojoj zamlji Nepati proslavio Novu godinu. kojemu je vladar njegove dobi. . Pogledajte južne župe. doduše. II — KRALJEVSKA TOALETA Kraljevo buđenje odvijalo se sasvim sigurno kao pose-bna ceremonija. izašavši. kojemu se naduta šija propinje posred faraonova čela. i njegov sin bili su pri-je nego što su zasjeli na prijesto veliki Setovi svećenici i obavljali razne dužnosti u Piankhi. no u Ptah-hotepovoj grobnici postoji prizor na kojemu se neki dostojanstvenik prepušta brizi brijača. očistio se u odaji za čišćenje. Urk. Stigavši u Tebu u času velike Amonove plovidbe. da nijedno dijete ne zaplače. III. Svećenici su pali ničice pred Njegovim Veličanstvom i zaželjeli mu dug život i mnogo sreće 8. Kad bi zastali na prolazu kroz neki grad. ni Ramses II.« 7 Kada je zauzeo grad. No. obavio sve obrede što se zahtijevaju od kralja. Svagdje je na zidovima mogao vidjeti sliku faraona kako bogovima prinosi na žrtvu vodu. 85—86. Ramses I. Histoire des grands pretres d'Amon de 188 189 . Osobno je skinuo zasun. 25—26. nanio na njih nešto ilovače i u ovu utisnuo svoj kraljevski pečat. Kosa mu je kratko ošišana. veoma rado prepustio sitničave poslove oko obavljanja te visoke dužnosti10. Kad izlazim.. Stanovnicima Memfisa poručio je: »Ne zatvarajte se. 108—110. tako sklon užicima. a krajevi mu padaju otraga niz vrat. poput svojih predšasnika i nasljednika. pošto mu se poklonio veliki svećenik i pošto je saslušao molitvu koja otklanja kraljeve neprijatelje. ostavivši oblast Bijeloga zida nedirnutu. skupi način kupovao mir u zemlji. Urk. Zatim je. Prinijet ću žrtvu Ptahu i božanstvima Bijeloga zida. Oko dijadema ovija se zlatni urej. poštuje drevne običaje. u početku svoje vladavine kiti naslovom Amonova vrhovnog svećenika. zatvorio vrata. Poklonit ću se Sokaru u njegovu čudesnom lijesu. Moji su koraci nezaustavljivi. 6 7 kultu svetoga ovna u Mendesu i boginje-zmije Uadžit. III. lovu i ratu. 38—40. 14. To ga. . Lefebvre. Od toga su se trenutka bitke i obredi smjenjivali do konačne pobjede. i on izlazi. a čak i u najintimnijem krugu uvijek nešto nosi na glavi. Sam se Ramses II. Skrušit ću se pred onim koji je južno od zida. namjesnika i vojskovođa.. Nisam vidio nijednu sliku s prikazom kraljeva ustajanja iz postelje. No.

Krune i šljem nosio je na goloj glavi. ali raspolaže i bogatim izborom sandala od kovine. O donju stranu obješeni su ureji okrunjeni sunčanim krugovima ili 190 se pak nalaze s lijeve i s desne strane prednjice. također urešen urejem i dvjema vrpcama na potiljku. koji se na zatiljku zatvaraju plosnatom kopčom. koji se sastojao od gornjoegipatske krune urešene postrance savitljivim perima i postavljene na dva ovnujska roga između kojih blista zlatan sunčani krug i na kojima. prilikom kojih je bio gotovo potpuno nepomičan. Takve su ogrlice relativno novije. Pravio se od marame koja se zatezala preko čela i iznad ušiju. a na ovu se nastavlja nešto poput veoma efektnog zlatnog runa sastavljenog od lančića i cvjetića. te priklonio uhu poučnim pripovijestima. Na ceremonijama je nosio i umjetnu bradu po uzoru na pletenu bradu kakvu su voljeli stanovnici Punta. Kralj ima raznovrsnih ogrlica. Jednostavnu odjeću upotpunjuju mu dragulji i nakit. Faraonovo ponašanje vjerojatno nije bilo uvijek tako uzorito kako 12 Likovi kralja u svečanoj odjeći nalaze se u Karnaku. Morao je uvijek biti trezven i u svemu se ravnati po zakonima. na šetnju i provod. Kao da mu to nije bilo dovoljno. unutar kojega su napeti biserni nizovi. kralj je još oko vrata dvostrukim lancem vješao i naprsnik u obliku pročelja hrama i navlačio najmanje tri para grivni. počivaju zmije ureji i same okrunjene sunčanim pločama. Osnovni odjevni predmet faraona kao i svakoga starog Egipćanina iz svih slojeva jest pregača. Kralj je inače običavao brijati brkove i bradu. tvrdi da se čitav faraonov javni i lični život odvijao prema strogim pravilima. a treći na gležnjeve13. Kraljevska glava mogla se pokriti i već unaprijed složenim nemsom. Marama je bila bijela sa crvenim prugama. koji se hvali da je podrobno ispitao činjenice zapisane u ljetopisima egipatskih svećenika. ili joj je metalan bio sam okvir. Takva je ogrlica ponekad znala biti teška i nekoliko kilograma. odnosno Božje zemlje. kože i pletenoga pruća12. laganu i prozirnu halju kratkih rukava. ili at ef. Na sve je to znao odjenuti dugu. Abidu i u svim hramovima. Nems je bio dosta širok da pokrije okruglu vlasulju. Neke su nizovi zlatnih pločica. tuljasta kapa sa loptastim šiljkom. Kako je to bio davno uvriježeni običaj. pa se smatrao zadovoljnim svojom sudbinom14. drugi oko zapešća. u koju je lijepim uokvirenim hijeroglifima ugravirano njegovo ime. koje su se vezicama pričvršćivale na potiljku. kruta pera. jedan ispod ramena. Katkad o pojasu sprijeda visi prednjica u obliku izdužena trapeza. osim toga. 191 . Pošto se okupao i zaodjeo u znake kraljevskoga dostojanstva. što je bilo osobito potrebno kada su preko nemsa bile postavljene kruna Sjevera i kruna Juga. Faraon rado stavlja na glavu. utegIII — KRALJ NA POSLU Diodor. 123—124. Pridržavala ga je zlatna vrpca. Druga je slična stupi uzdignute i krute stražnje strane. vrijeme mu je bilo raspoređeno na audijencije i sudovanje. Otpozadi je pričvršćen bikovski rep. nije mu padalo teško. Dvostruka kruna je kombinacija ovih dviju. Zrnca u posljednjem nizu imala su kapljasti oblik. padala niz obraze na grudi i straga oblikovala nešto poput kese kojoj je šiljasto dno sezalo do polovice leđa. četvrtasto potkresana bradica. no katkad je znao pustiti da mu raste kratka. no kraljevska je pregača plisirana. bez obzira kakve vrste ovo bilo. prinio je žrtvu. saslušao prvosvećenikovu molitvu i nauk.Krunu Juga i Sjevera nosi na ceremonijama kao dvostruku krunu. osobito za vojne parade i rat. Na nems su se mogla staviti i dva visoka. Ta je brada bila dvjema vezicama pričvršćena uz pokrivalo glave. Utegnuta je širokim remenom s metalnom kopčom. Prednjica je čitava mogla biti od kovine. bisera ili kuglica. Druge su bile okrugle ili ovalne. za dno koje je pričvršćena spiralna vrpca od kovine. Faraon se ne usteže da hoda bos. Vidi osobito Medinet-Habu. Jasno je da je takve ukrase na glavi faraon nosio samo na ceremonijama. nazvane tako jer je nekolicina velikih egipatskih bogova potjecala iz nje. Prva je u stvari visoka. plavi šljem veoma profinjena oblika. Luksoru. Klasična se ogrlica sastojala od nekoliko nizova kuglica napetih između dvije kopče u obliku sokolove glave.

Tajnici su im čitali poruke i obavještavali ih o svim događajima. sazivali vijeće. proroka i velikaša iz svoje najuže pratnje. ali nam u vezi s njima nije sve potpuno jasno. da) ih Moje Veličanstvo upita za mišljenje o tome kraju.« Stražari dovukoše dotične pred lice dragoga boga kao kakve krivce. vezivalo uz obalu. ali vremenski raspored koji nam ovaj daje mora da je odgovarao istini. Formula »Njegovu je Veličanstvu doprlo do uha. padajući ničice pred dobrim bogom nebrojeno puta i uzvisujući mu duše do nebesa. pa čak ni dvorski savjetnici. Želeći podići spomenik svojim precima. učinit će sve što budeš rekao prema zamislima što se pred nama razrađuju. « nalazi se na početku mnogih tekstova na službenim stelama. Granitna će stela ovjekovječiti uspjeh pothvata18. Ramsesi nisu mogli zaboraviti sukob koji je suprotstavio monarhiju i svećenstvo najbogatijega i najambicioznijeg egipatskog boga. Izbor Amonova velikog svećenika bio je od veoma velike važnosti. izabrao je izvan redova Amonova svećenstva jednu osobu. no brinu ga neke tehničke pojedinosti. Ogriješili bi se 192 neposredno i pokažu svoje znanje. obavio je neke konzultacije sa samim bogom. sve dok nije bilo izrečeno Nebunefovo ime: »Budi mu pouzdan sluga. Prije nego što je donio konačnu odluku. a onda im bje izloženo pitanje. Zato. Dostojanstvo je Ramsesa II. jer nitko. zaključe: »Ako zamoliš oca svoga Hapija.« Audijencija je završena. a zatim. Kada su te slavopojke završile. Stavivši na glavu dijadem sa dva pera. To ga je pitanje bilo toliko zaokupilo da je lično pošao da se na licu mjesta uvjeri u patnje ljudi koji su lišeni vode radili po nesnosnoj vrućini 16.rado vjeruje Diodor. Poljubiše tlo pred njim. Kralj ga je vjerojatno uočio prilikom obilaska radova što ih je njegov otac bio poduzeo u tome svetom kraju. je najprije pomoću knjiga iz Kuće života proučio kako se može doći do planine bekhena. sjede na zlatni tron i reče kraljevskom pečataru. koji je stajao pred njim: »Pozovi dostojanstvenike koji su ispred (dvorane. jer se činjenice koje su nam poznate dobro uklapaju u nj. Vidjeli smo kako se Seti pobrinuo da vodom opskrbi tragače za zlatom. koji ono što zamisli uvečer ostvaruje čim zora zarudi. Ponajčešće je Njegovo Veličanstvo dočulo o pothvatima svojih neprijatelja. koja uostalom i nije bila tko god. zaokupljen djelatnostima ugodnim božanstvima toga kraja. je u početku svoje vladavine čak samoga sebe postavio za njegova vrhovnog svećenika. Kralj Psametih II. te se morao zadovoljiti time da u svojoj palači prouči mogućnosti pronalaženja vode u strašnoj pustinji Ikaita. Faraoni su im kazivali u pero odgovore i. jer te svi tvoji pređi bogovi vole više od bilo kojega kralja koji vladaše poslije Raa. a zatim je osobno prokrstario svetom gorom17. odgovore zdušno hvaleći neuporedivoga kralja. vojskovođa. o njemu. u faraonovu nadležnost. Amon ovima nije bio zadovoljan i nije pokazivao znake odobravanja. kaže kralj u zaključku. Imenovanje visokih službenika i dostojanstvenika spadalo je. koji su istraživali oblast istočno od Edfua. po potrebi. naravno. nije mogao bez straha podići oči na uzvišeno lice faraonovo. Rat i mir ovise. Iznijet ću to pitanje pred njih. Sada je na stručnjacima da prionu na posao i da o svemu redovito izvješćuju faraona. dakle. kao i dvorani koje je Ramses sazvao nekoliko mjeseci prije toga da im objavi kako je odlučio da dovrši hram u Abidu. bogovima i božicama Egipta. oca bogova. jer se radilo o Anhurovu velikom svećeniku u tinitskoj oblasti. Odlučivši nakon kratkog vremena da na tu dužnost imenuje nekoga drugoga. kralj je novopostavljenom 13 Egipat 193 . da dovede vodu na planinu. jer tebe traži. . . podsjetivši na neuspjeh davnašnjih i skorijih pokušaja. Ramses II. kada stiže izvještaj o tome da se Crnac Kuar digao na oružje protiv Egipta15. Slava za ono što se ima poduzeti pripada u cijelosti vladaru. Pred božjim je licem nabrojio imena dvorjanika. Ramses IV. Mnogi su kraljevi sigurno veoma savjesno obavljali svoje dužnosti. upravo je boravio u Tanisu.« Na te riječi dvorani i članovi Vijeća tridesetorice počeše kovati u zvijezde dobrotu Njegova Veličanstva.

postavši kućevlasnikom i dobivši pravo da se odsad hrani najprobranijim stvarima V — KRALJEVSKE NAGRADE Neki je dvoranin opisao faraona kao onoga »koji povećava imanja. čije je vidljivo tijelo sunce i koji živi vječno«. neka se Gospodarica zvijezda sjedini s tobom!« Pošto izgovoriše dosta dugačak hvalospjev. boginja je veselja. koji zna davati. Sinuhit se prostro po tlu. Pustolov je stigao do pograničnog uporišta Horovi putovi.« Kad su ga podigli na noge. Z. uzmi Hatorine urese. Tako se to uobičajilo. a kraljevska se djeca slože s kraljevom primjedbom: »Kralju. Contes populaires. Duša me je napuštala. Kočijaši su razgovarali međusobno ili sa stražarima. Napustio je svoje prijatelje Beduine podijelivši im darove što su stigli sa dvora i povjerio se vojnicima koji će ga brodom odvesti do kraljeve palače u Ititaniju.« Netko. 195 . IV — PRAVO POMILOVANJA Sinuhitovi Zapisi nude nam jedini poznati primjer da je faraon pomilovao nekoga zločinca. no obično se čekalo da se na dvor pozove nekoliko osoba koje su zavrijedile odlikovanja. Dvor je već bio obaviješten. Nedugo zatim na red su došli i civili. koji je postupio nepromišljeno. Zaštićuje svoje pristaše. Ovi bi tada obukli najljepše ruho. Ti si život. kralju. Boginja zaštitnica sistruma i krotalona. gospodaru. postade blaži i dopusti mu da govori. koji mu se isprva obra-tio veoma oštro. 79—103. božanskog oca i Taju. Pri izlasku iz kuće pratio ih je do kola pljesak slugu i susjeda poredanih u špalir. izd... On je bog i kralj bogova. Proživjevši toliko dugo među Azijcima. i to ne samo pomilovan. postao im je sličan. autor nam nadugačko i naširoko objašnjava kako se to dogodilo. Snaga časti Aja. obdaruje ih tisućama stvari. nego i obogaćen. koja se zove i Zlatna ili Gospodarica zvijezda.«22 Kada su se napokon svi okupili. 21 U toku oslobodilačkih ratova i zauzeća Sirije.štap od pozlaćena srebra. faraon mora da je odlikovao zlatom mnoge hrabre ratnike. Faraon Ž. Takvo posredništvo vjerojatno je bilo uobičajeno u sličnim prilikama. Poznaje onoga tko njega poznaje. plesa i pirovanja. Gledaj prozor. Čitavim je Egiptom proglašeno da su Amonova dobra povjerena njegovim rukama19. No. neka Tvoje Veličanstvo uradi što smatra najboljim. te ih pružiše kralju: »Neka ti ruke budu na lijepim ovim glazbalima. te završi svoju kratku besjedu ovim riječima: »Tu sam pred tobom. Spoznah život i spoznah smrt. tko nije čuo odgovor pita opet: »Koga se to slavi? — Krasnoga li govora! Faraon Život. Dok su se ova pripremala. Težina njegova grijeha obuzela mu je duh: »Bijah poput čovjeka uhvaćena u tami. kralj. Dvorani kojima je dužnost bila da posjetioce uvode u dvoranu sa stupovima pokazali su mu put i evo ga gdje se našao licem u lice s vladarom na velikom prijestolju usred pozlaćene dvorane. Kraljev ska su se djeca natisnula među tjelesnu stražu. Kralju nije bilo dovoljno da Sinuhitu samo oprosti kaznu i da mu dopusti da se vrati u domovinu. On je Ra. Napokon je Sinuhit izašao iz palače. Ponekad je nagrada mogla biti uručena pojedinačno. Vidjet ćemo počasti koje je zaslužio božanski otac Aj.« Kralj naredi da se uvedu kraljevska djeca. Sinuhit nije zlorabio dopuštenje. Pred palačom su se sva kola zaustavila u perivoju. 4. mali? — To je slavlje u čast božanskog oca Aja i Taje. zamoliše ga da oprosti Sinuhitu. Nagrađuje one koji mu služe. pa to odista i nije više on. Udovi mi drhtahu.. Postadoše ljudi od zlata. Kraljica se tome glasno začudi. S. nije se mogao suzdržati a da kraljici ne primijeti kako mu se čini da se Sinuhit veoma promijenio. Srce mi više ne bijaše u grudima.« Nato doniješe krotalone i dvije vrste sistruma kojima se daje ritam. Svaki je hvalio svoga gazdu i počasti koje ga očekuju: »Radi koga je priređena ova svečanost. Neka Zlatna dade život nosnicama tvojim. faraon je izašao na balkon za 20 194 13* Maspero. Zdravlje. U ovom je slučaju posredovala u korist odluke o pomilovanju zabludjeloga podanika.

ovaj se u pratnji oficira upućuje prema izlazu. Prema potrebi. koja se penje uza stupove istoga stila kakvi su oni na kući. 6. Odlikovavši već Neferhotepa. dok na njima počiva višeslojni vijenac za zaobljenim krovom. uzdigavši ruke pred svim tim blagom. te će u kući slavlje potrajati još dugo23. Po završetku audijencije Merit-Re polazi kući pješice. pisara i ravnatelja Amonovih stada. Pisari sve to revno zapisuju. Glazbenica unajmljena za tu zgodu pije i ne prestaje potresati sistrum. u kojoj možemo uočiti sviračicu sistruma u pratnji dviju nagih djevojčica. Ponekad mu dodjeljuje unapređenje: »Ti si moj veliki sluga. iza kojega se nalazi dvorana sa stupovima. I. u Atonovu hramu. plešu i sviraju harfe. 9—13. zidovima. možda muž.. III. Na izlasku iz palače odlikovanoga dočekuju prijatelji. koji su vješti drvorezbari pretvorili u pravu umjetninu. Kralj odgovara pohvalom njegovih zasluga. Izvana se može nazreti niz kraljevskih odaja s raskošnim naslonjačima i škrinjama. Tamo ga dočekuje supruga. Dotični pozdravlja faraona. 196 197 . Ostavši na nogama. umješnost i odanost.. Njegovi podređeni nose darovane đakonije. IV. koja se povećava na svakom koraku. sluge i podređeni. 496. Čovjek kojega dočekuje zove se Horemheb. Jedna žena plješće. Neferhotep. 14—18. i koji je kao već važan vojni zapovjednik spasio neke Beduine od drugih nomada. te glasno izražavaju svoju radost. V. a možda kraljev oficir zadužen da je otprati. kojega je maloprije odlikovao Akhenaton. mis. Ističe njegovu vjernost.« Zatim mu dobacuje zlatne kupe i ogrlice. Fr. Te dragocjenosti u letu hvataju oficiri.. koji će i sam postati kralj. Ljudi spokojno razgovaraju. bilo zato što je dotična osoba i suviše važna ličnost da bi joj faraon jednostavno dobacio dvije-tri ogrlice s balkona. na balkonu sa stupovljem ispred velikog prozora na pročelju. S. odlučio je da uruči priznanje i njegovoj supruzi Merit-Re. Ogrlice odmah stavljaju oko vrata odlikovanome. gospodara svoga. Spazio ih je stražar i prijeti im batinama. zavežljaje i košare. Druga ljubi tlo. Davies. Obukavši pristalu providnu haljinu i zatakavši u kosu miomirisni stožac. Iza toga para obrazovala se povorka. košare i tanjuri. Faraon se uspinje stepenicama uokvirenim sfingama sa sokolovim glavama i sjeda u neviđeno sjajan naslonjač. I. Louvre C 213. Toj intimnoj ceremoniji prisustvuje tek malen broj svjedoka. Ceremonija predaje priznanja nije bila samo muška povlastica. Najdragocjeniji pokloni zatvoreni su u kovčežiću24. uzdižu se četiri stupa u obliku stabljike papirusa. Rođaci i prijatelji također su se već vratili. 134). U ostalim dijelovima palače služinčad hrli za svojim poslom kao i obično. Sada on dodjeljuje nagrade. Na podnožju ukrašenom reljefima i likovima Sirijaca. bit će doneseni i novi. Kraljevske ogrlice i dalje joj vise oko vrata. slušao si sve naredbe u vezi sa svim zadaćama koje si ispunio na moje zadovoljstvo. Z. Vrt što okružuje to jednostavno obitavalište zasađen je uzduž aleja vinovom lozom. bilo zato što je prisutno općinstvo veoma brojno. U dvorištu suncobranari. Silno obradovan i pretovaren uzdarjima. odozgo dodolje puni rezbarija. Stavljam te na taj položaj i velim: Jest ćeš kruh faraona Ž. 17—2 D. Žene pjevaju. grobnica 106 u Tebi (Porter et Moss. VI. Druge žene sviraju u daire uz pjesmu i ples. 6. Prizor se odvija u kraljevoj ladanjskoj kući. Stigli su buketi cvijeća. lepezonoše i oficiri postrojavaju one koji će biti odlikovani i jednoga po jednoga privode balkonu. Zarobio je 24 Davies.prikazivanje narodu. Pokloni su poredani na stolovima koji će biti dogurani do kralja. Neferhotep. izriče hvalospjev kralju. Božanski otac Aj. Merit-Re prilazi pročelju i objema rukama hvata ogrlicu koju joj je kralj dobacio s balkona.. 30. Zatim se sretnik penje u kola i vraća kući s bučnom pratnjom. 16—17. Uručivanje nagrada ponekad se odvija na otvorenom. u kojima se nalazi dovoljno svega da se pristojnom gozbom proslavi tako svečan dan. U takvom je slučaju usred velikog dvorišta podignut baldahin od lake građe. kockastoj zidanici s malim prozorima na postranim 23 Ceremonije dodjele odlikovanja često su naslikane u grobnica-ma Nove države: Davies. El Amarna. Hod joj je plemenit. Libijaca i Crnaca koji klečeći pružaju ruke na molitvu ili leže pod nogama faraona preobraženog u orlolava. U podnožju zida poslagane su posude. Dvoje se djece uspjelo uvući u vrt i razrogačenih očiju promatra svečanost. i sam je postao faraon. ali samo rukom. 4—6. ruku pod ruku s nekim muškarcem za koga ne znamo tko je. Sluge nose vrčeve.

Radi se o Libijcima. Okićen ogrlicama i držeći ravno lepezu na dugačkoj dršci. Ruke su im u Okovima.čitavo pleme zavojevača i došao u prijestolnicu vodeći sa sobom zarobljenike i one koje je pustio na slobodu i koji su došli ponizno moliti da smiju prijeći egipatski teritorij sa svojim stadima. Libijce. Od ovih robova. moleći da budu u faraonovim vodama. ali je faraonov glas na istoku dopro do zemalja za koje Tutmozisi i Amenhotepi nisu nikada ni čuli. Ramse-si su često primali Nubijce. prilazeći mu pognuti. namirnice za gozbu i dvadeset arura obradive zemlje. Žene nisu svezane. Naime. osobito kada su prijestolju pristupali istodobno izaslanici sa sve četiri strane svijeta. Izaslanici su se poredali uokrug. do Medije. Stasiti. kojega je Ramses IX. koji će nomadima staviti do znanja da je faraon spreman da im odobri boravak. bradati i kosmati muškarci izrazitih crta grče lice od bola. Horemheb osobno zagovara no-made. kao što su oduvijek činili. Crnce. ceremonija prikladna za ispoljavanje raskoši i kraljeva samoljublja. Faraon poslanike za uzvrat obdaruje kraljevskim dahom. čak i više od dodjele odlikovanja. čaše s ručkom i pehare za cvijeće. Horemheb je zaslužio nagradu. Punćane. još su zanimljiviji konji koje na ularu drži egipatski oficir. donose na pladnjevima sve nove i nove. No. suncobranari i pisari. koji su donosili ritone. duge kovrčave kose. No. Baktrije i obala Inda. veliča njegovu moć i obja-šnjava mu čitav slučaj. Zapavši u pravi delirij. Zatim se okreće prema tumaču. Horemhebovi podređeni pokazuju na dugačak red zarobljenika. to jest ljevkaste posude u obliku roga. a Ramses II. prostirući se po tlu. Pokloni su veoma bogati: deset debena zlata. Amonovi veliki svećenici. po kratko podšišanoj kosi na čelu i po velikom uvojku koji im pokriva polovicu lica. Vojskovođa Horemheb. ovlasti što ih je faraon prisiljen ustupiti još su vrednije. Sjenicu su okružili tjelesni čuvari. razdvojeni jedino policama s poklonima. a kralj nosi plavu kacigu i stoji na 25 hasuri. Jedan vojnik vodi za ruku neku majku u haljini s volanima. IV. Pošto je primio počasti. Pisari popisuju poklone. koji će poći na rad u ciglane ili u kamenolome. dok mu oficiri oko vrata vješaju ogrlicu za ogrlicom i dok drugi. Prema reljefu iz Horemhebove grobnice u Leidenu 198 199 . Druga neka žena kao da želi zapodjenuti razgovor s vojnikom koji stupa pred njom. gdje kralj i veliki svećenik stoje sučelice jedan drugome. Svećenik je gologlav. Zahvaljuju veoma izražajnom mimikom. sumnjičav. dvadeset srebra. 21—24). nisu im više dolazili ljudi sa Krete odjeveni u šarene suknje. a zatim ih šalju u skladište obližnjega hrama27. Koračaju dostojanstveno. pružajući ruke prema nebu i prema faraonu. koji bi bez njegove pomoći ostali bez stoke i svega ostalog. valjaju se po prašini25. koja na ramenu nosi veće. a u vrsti bisaga manje dijete. prema kojima je Akhenaton bio neumoljiv. Primanje je održano u raskošnoj sjenici. Perzije. I jedni i drugi će prisustvovati svečanoj dodjeli odlikovanja. jer je tom prilikom predao Amenhotepu neograničenu vlast nad ogromnim i prebogatim Amonovim posjedima. koje među Sirijcima odjevenim u haljine dugačkih rukava i ogrnutim širokim šalovima raspoznajemo po peru što su ga zatakli navrh glave. primio kao sebi ravnoga i na kraju mu se gotovo predao u ruke. Sirijce i poslanike iz Naharine. Ovi su tako postali država u državi. odjeven u najsvečanije ruho. Za takve je ceremonije za kralja obično podignuta sjenica usred trga. obraća se faraonu. To se isto ne bi moglo reći i za velikoga Amonovog svećenika Amenhotepa. a ponekad i vrednijim poklonima od onih koje su sami donijeli. VI — PRIMANJE STRANIH POSLANIKA Primanje stranih poslanika bilo je. no umjetnik koji je u Karnaku naslikao taj prizor prikazao ih je obojicu u istoj veličini. strpljivim su nastojanjima malopomalo povratili utjecajnost kakvu su bili stekli u vremena kraljice Hatšepsut i kraljeva imenom Tutmozis26. stavivši ispred sebe dragocjenosti koje su donijeli na dar. on je sebe rado smatrao zlatnom planinom za (Beschrei-bung der aegyptischen Sammlung. podiže ruke u znak poštovanja. Ta su poslanstva prestala.

koji je također strijelama probijao metalne ploče. ljudi su bili potpuno iscrpljeni. no koji su isto tako po potrebi bili sposobni u svako doba očijukati s njegovim suparnicima. Nijedan čovjek nije mogao zategnuti njegov luk. niti se o tome čulo pripovijedati. koji osim njega nijedan čovjek ne bi mogao napeti. kao i njegove drugove. Stela pronađena u Montuovom hramu u Ermentu. nakon pola atura plovidbe. Pjesma iz Kadeša i mnogi drugi tekstovi veličaju kraljevu fizičku snagu. Prije nego je Njegovo Veličanstvo privezalo lađu uz pristan. 1939. Vladari su se već od ranoga djetinjstva pripremali za ratovanje. zgrabi četiri strijele odjednom i pođe naprijed strijeljajući u mete poput Montua u punoj opremi. Kada se Njegovo Veličanstvo pojavi sa zapregom poput Montua na vrhuncu moći. to jest Ramsesa II.«31 Evo. kako je provodio mladost kraljević koji je rođenjem bio predodređen da zasjedne na Horov tron: »Primicao se osamnaestoj godini u punoj tjelesnoj snazi. ni od poglavica iz Retenua. zapovijedajući posadom od dvjesta ljudi. a koji neznalica.« U stvari. da strelicom pogodi brončanu metu. ni od šeika stranih zemalja. ili na bokovima broda. 53. Udovi su im padali od umora.« 28 29 Jednom riječju. te im je valjalo uložiti mnogo napora u borbi sa strujom ili prilikom promjene pravca. Osobito je mnogo vježbao tri discipline: veslanje. no ako želimo podrobnije upoznati tjelesni odgoj malih kraljevića. dohvati luk. I. i tako olak-šano upravljanje kormilom neosporno je iziskivalo mnogo snage i izdržljivosti. koji je. kada su bila dva kormila. oriente 200 201 . Njegovo je Veličanstvo izdržalo upravljajući veslom od dvadeset lakata. Nijednom od njih nije bilo dopušteno da jede prije nego što pretrči sto i osamdeset stadija. Stigavši do cilja. Strelice s druge strane izlažahu van. Nije mogao odbiti pomoć vladarima koji su željeli putem bračnih veza ili kako drugačije istupiti s njim u savez. no to ni u kom slučaju ne umanjuje njegov uspijeh. kraljević Akheperure samo je ponovio podvig svoga oca Menkheperrea. Naučio je jahati. srčanoga ratnika. a da je ona probije i padne na zemlju. U mnogobrojnoj vojsci nije mu bilo ravna. bio ljudina izuzetne snage. Zatim je ciljao iduću metu. streljaštvo i jahanje. kormilarilo je čitava tri atura bez predaha.« Izabravši dakle najbolji luk. Diodor. njegovu izdržljivost. »Čvrste su mu bile ruke i bio je neumoran dok je rukovao veslom ili kormilario na krmi kraljevske svoje lađe. moramo se poslužiti tekstom s jedne stele Tutmozisa III29.« Doduše. na razmaku od po dvadeset lakata. tako da su njegovi suvremenici govorili: »On je kralj tako snažne mišice da njegov luk ne može napeti nitko od vojnika. Dobar strijelac mora se razumjeti u lukove: »Napeo je trista čvrstih lukova da usporedi kako su napravljeni i da razabere koji je napravio majstor. postupio je ovako: »Uđe u sjeverno svoje strelište i vidje da su postavljene četiri mete od azijske bronce debele kao dlan. Ljudi se radovahu videći da tako radi. Tako su se svi razvili u prave atlete 28. Sesoozisa. dakle. prema izjavama liječnika koji su mu proučili mumiju. a još nam više podataka pruža jedna stela njegova sina i nasljednika Amenhotepa II30. ne smijemo smetnuti s uma da je kormilarenje postalo mnogo lakše otkako je kormilo bilo pričvršćeno uz mali jarbol na krmenome dijelu i uglavljeno u usjek na sredini krme. Da je Akheprure Ex lux. 9. Takvo što još nitko nije uspio.svaku zemlju. No. bio je kompletan sportaš. Na bojnome polju nije mu bilo premca. osim snažnoga i moćnoga kralja kojemu je Amon podario nesavladivost. Nitko ga nije mogao sustići u trku. VII — KRALJEVSKA RAZONODA: SPORT Svaki je faraon zaokupljen u prvome redu ratnim poslovima. Nasuprot njima. hitrinu i neustrašivost. U Staroj državi kormilari su objema rukama držali slobodna vesla koja su služila kao kormilo. otac je privikavao na neprestano vježbanje i tjelesne napore. Savladao je Montuove vještine. Bezrazložno bi bilo pretpostaviti da se kraljević vratio starome načinu kormilarenja.

pa čak i konje općenito. III. gdje rijeka teče između dvije litice. Njegov mi je Ka svjedokom da ne činim ništa bez znanja njegova. većinom u oblasti zapadno od Memfisa. Ne budi ti zapovijeđeno!'« Pod okriljem Rešefa i Astarte. koja nam je sačuvala spomen na njegove podvige. 64—69. nedaleko od velikih piramida. Na sreću. Konjušari skaču na svoja mjesta. Amenhotepovu sinu Tutmozisu bilo je stalo da ih ponovi. a zatim je odlazio u lov na pustinjske zvijeri. Gospodar ga je zbog toga obdario zlatom i pohvalama. Zar ne znaš da božanska sjena bdije nada mnom? Ja se ne ogriješih o boga. mogao bi nepobjedivom mišicom i lukom bez premca kazniti pljačkaše svoga doma i prosce svoje žene. Vidio je ambare bez krmiva i izgladnjele konje. koje mu se ukaza u snu i naredi da ga očisti od pijeska koji ga guši. Sjeme je njegovo u meni. mada je vladao tek dijelom Srednjega Egipta. Kraljević nije mogao a da ne izvrši taj nalog i da potomstvu ne ispripovijedi tako čudesan san34. Kraljević Nemarot. Osvojivši grad. Učinio je od njih nenadmašne atove. Urk. Trube najavljuju kraljev dolazak. Sažali se na njih i naljuti na to što je zaslijepljenost njegova neprijatelja dovela tako plemenite životinje u očajno stanje: »Kao što živim i volim Raa. Obukavši svečanu odjeću. imao je u svojoj prijestolnici Šmunuu veliku konjušnicu. Amonemhebov samoprijegor prešutio je u službenom izviješću koje je dao uklesati 202 203 . Amenhotep naredi da se na tome mjestu uredi odmorište sa stelom od bijela kamena.«32 Ramses III. Nikakva ih trka nije mogla oznojiti. mogao preko Eufrata ili južno od katarakta odmjeriti snagu s divljim životinjama koje se više nisu sretale u dvjema pustinjama uzduž egipatskog Nila. Pravi je ratnik volio svoje konje.« Najveći se slon. Kraljević Amenhotep je već u najranijem djetinjstvu. Tako su u dolini Eufrata. te da tako zasluži Gebovo prijestolje. ne bismo znali kako su se spremali za kraljevski poziv. umio vladati svojim tijelom. na mjestu zvanom Nij. Volio je konje i ponosio se time. uistinu je teško mojemu srcu što si izgladnio ove konje. Jednoga je dana zaspao među šapama čudovišta. teže nego zbog svih zala koje si u zloći svojoj počinio. Rodih se iz utrobe njegove. Od začetka živim po njemu. 109—110. neumorne tako dugo dok im je držao uzde. poznavao je sve vrste dresure. koji je. tih božanstava kraja odakle potječu konji. Svaki uzima uzde po jednoga para konja. Volio je gađati u metu pokraj velike sfinge. U vrijeme opsade patili su svi. Da ti mladići nisu bili tako pobožni. kad god je htio. Borba se zametnula u vodi. mnogo prije nego se mogao upustiti u montuovske pothvate. Gađanje u brončane mete i lov na antilope u pustinji nedaleko od piramida pod okriljem Harakhtea bile su prin čevske razonode.morao kao Odisej doći kući prerušen u prosjaka. i ljudi i konji. Kad je urej na njegovu čelu zablistao. »Još nijedan kralj od vremena bogova ne učini takvo što.. Budući da ih je volio. nalazio upravo pred Njegovim Veličanstvom. 21—22. stigao je okružen suncobranarima i lepezonošama u pratnji posilnih oficira u veliku dvorsku konjušnicu. Ovaj čudovištu odsiječe surlu. Uzbudljiviji sportovi očekivali su faraona. mladi je 32 33 kraljević prionuo na posao. uza nj je bio i stari mu ratni drug Amonemheb. Glas o tome doprije do ušiju njegova oca. Strašnoga Menkheperrea ono što je čuo o svome prvorođenome sinu ispuni srećom i ponosom. obuči ih. Mladić je odlazio na duge izlete s konjima. Reče ljudima iz svoje pratnje: »Neka mu se dade najljepša zaprega iz konjušnice Njegova Veličanstva koja je u (oblasti Bijeloga) zida i recite mu: 'Brini se za njih. se nije oslanjao na oficire pri provjeranju jesu li njegovi konji dobro timareni i jesu li spremni za ratni pohod. jednom se rukom oslanjajući o štap a drugom držeći bič. Međutim. On mi nalaže što da radim. izvježbaj i očvrsni. kralj Menkheperre i njegova pratnja naišli na krdo od sto i dvadeset slonova. bez ikakve sumnje po božjoj volji. više od sebe samoga. Kralj pregledava jednoga za drugim33. VIII — KRALJEVSKI LOV Piankhi. Medinet-habu. kao što nosnice moje cvjetaju u životu. Piankhi je došao da obiđe konjušnicu.

. kraljevska četa progoni stado divljih goveda. Memfisu ili Tebi čekale mnoge ugode. sreća je bila potpuna. Loveći u blizini močvare obrasle trskom i visokom travom. mačevima i štitovima. da se za njih postave ljudi. LXIX. majke oca mojega. čija su grobnica i spomenik zatrpani pod pijeskom Tebe i Tinija. 204 205 . Drugi se valja pod konjskim kopitima. Rekoh to pred tobom. sav načičkan zabodenim strelicama. dostojanstvenost njegova govora i poštivanje što ga iskazuje svojoj 37 Pjesma o Kadešu. Ništa nisam iskrivio. iako kaže: »Iznio sam stvari kako su se odigrale. opisao taj nezaboravni lov35. pokojnicima koji traže vode i pune žrtvene stolove za svaku svetkovinu neba i zemlje. no kralj se već okrenuo i podigao koplje. vjeran suprug i odan sin. AZ. Vozi se na bornim kolima. Kuentz. bivole i antilope36. goni konje upropanj sve dok ih ne sustigne. 116. Treći iskače iz ševara iza kola. upućuje u pustinju. riče i traži zaklon u trstiku. kraljica upita: »Odakle ti te misli? Zbog čega to govoriš? Što ti je ušlo u srce?« Kralj joj odgovori: »Sjetih se majke svoje majke. Odlazile s njim u hram. uzvišene žene kraljeve. ni u čemu nisam slagao. nije posve sigurno da su se tako vladali i ostali faraoni. Akhenatonu je u njegovoj palači u Akhetatonu bilo tako lijepo da ju je jedva kada i napuštao. lov na antilope zaista izgleda kao razonoda. da joj se iskopa ribnjak. koji su se. u lovu na lavove. Inscri-bed Monuments from Gebel Barkal. Na bojnim kolima kralj se sam. 890. zasadi drveće i uspostavi kruh. kojoj je tekst objavio Reissner. Kraljica je osobno baratala čajnikom i cjedilom da mu pripravi biljni čaj. da je u događajima učestvovao neki vojnik nižega čina od Amonemheba. dinastije kralj je živio daleko manje u obiteljskom krugu. međutim. 36 Medinet-Habu. Međutim. On ne nastoji poput tebanskih građana ili lovaca od zanata da nagna gazele u opkoljen prostor. kralj Ahmose naišao je na predobru i preljupku kraljevsku kćer Ahmose-Nefertari. poslije opet nametnuli. 35. Treći se očajničkim skokom. IX — KRALJ INTIMNO Kada se vraćao s dugačka puta ili dolazio s izleta u pustinju. sulicama. meštri ceremonija i razni ljudi vični svome poslu. tko bi nam o tome bilo što rekao? Poznati nam tekstovi ne govore o tome jesu li Seta i Ramses lovili slonove uz obale Eufrata i nosoroge između trećega i četvrtog katarakta. no reljefi iz Medinet-Habua prikazuju Ramsesa III. vojnici su se razvili u strijelce. Kralj je opremljen kao da polazi u rat. 35 Prema steli iz Napate. U početku XVIII. kralja su u njegovim palačama u Pi-Ramsesu 37. U usporedbi sa ovako uzbudljivim hajkama. Kao nježan otac. pao je nauznak u guštik i lamata nogama. 338—339. Oboružani kao za rat lukovima. No. Iznenadivši se pomalo. Jedan bik. odrede njive i da ih se obdari stadima. da se dodijele svećenici za dvojnika. jer je možda očekivala nešto udvorniji razgovor.« Ne bismo saznali istinu da Amonemheb nije i sam. Pripremale mu slatkiše i osvježujuće napitke. Kada je svoju djecu došla posjetiti kraljica majka.«39 Kraljeva pobožnost. nego kada u daljini ugleda krdo divljih magaraca ili antilopa. Došavši da otpočine na ležaljci. 0 čemu će povesti razgovor? O dobru koje mogu učiniti onima koji su tamo.na stelu u Napati. htio baciti u vodu. no na kolima ih sustiže kralj i sam naoružan kao za ratni pohod trokutastim lukom i kopljem. doduše veoma ukratko. Ispod konjskih trbuha ranjeni lav izvrnut na leđa nastoji pandžama istrgnuti strijelu što mu se zabila u prsa. Akhenaton se podigao protiv mnogih običaja i predrasuda iz prethodnog razdoblja. tik spomenika Mojemu Veličanstvu. izd. Urk. Pomagale su kralju prilikom primanja stranih izaslanika. pravoglasne majke kraljevske Teti-Šeri. bez ikakve pratnje. 117. 24—39 i Amenemha-tovu natpisu. Ručak i večera također su se odvijali u krugu obitelji38. jer je Moje Veličanstvo zamislilo da joj podigne piramidu i dvorac u Todžusiru. te ni ovoga napadača neće mimoići smrtni udarac. dobro se osjećao jedino u društvu kraljice i kraljevni. ali je pao iscrpljen na koljena. One su ga pratile na šetnjama. Drugi je lav pogođen dvjema strelicama i kopljem. ukrutivši rep i isplazivši jezik. IV. Izbezumljene su životinje prisiljene da bježe pravocrtno.

nastojali ga skinuti s vlasti i izmijeniti prirodan tok nasljednosti. koji se zvao poput njega. Stavio ga je pod zaštitu četvero božanstava. jer ne posjedujemo dovoljno dokumenata. Ramses odluči da između Egipta i Fenikije sagradi dvorac. je povjerio jednome sveznancu. Ukratko. Kad je dočuo za nekog mudraca i čudotvorca.. Karavana je pošla za zimskih mjeseci. dvoje azijskih. Kako je tako mnogobrojna obitelj uspijevala živjeti u slozi ne možemo znati. Ann. svoje bojazni i želju da ugleda bogove. aeg. Kralju se klicalo svaki dan. Toplo je sunce grijalo kraljevnu cijelim putem od njezine prijestolnice u srcu Male Azije pa sve do Egipta. voljeli promjene. Učinilo mu se da je u osobi predstojnika kraljevskih pastira Pen-hui-bina našao čovjeka od povjerenja i dobavi mu na njegov zahtjev jednu knjigu kralja Usirmarea Miamana. dolazilo bi do okršaja. koji ga je nastojao u svemu oponašati. to nije bilo sve. Mnogi tekstovi u kojima je riječ o Pi-Ramsesu.ženi svakako zaslužuje pozornost. no ipak je volio žensko društvo. Svi su bili ovjenčani cvijećem. Kraljevi su uživali u društvu svojih ratničkih i lovačkih drugova. VII. Pod Ramsesom II. Odjednom osvanu ljetni dan. kojemu ime znači slijepi sluga. Rado je poigrao dame s obnaženim ljepoticama. Snefru je naredio da mu na dvor dođe neki mudrac koji je poznavao prošlost i znao predskazati budućnost. Montet. prijestolnici što ju je podigao na ruševinama Avarisa u istočnom dijelu Delte. no ne možemo se oteti utisku da bi kraljica možda više voljela razgovarati o drugačijim stvarima. i dvoje egipatskih. 42 Th. vladarem Hetita. X — HAREMSKE SPLETKE Koliko god da se faraon smatrao bogom i zakonitim Amonovim sinom. 12. no bog Sutekh. raj na zemlji40. kao i ljudi na glasu zbog mudrosti. neprijateljstva nisu prestajala. Snage44. Snabdje 206 egipatski vojnici prvi put bratime41. isp. a ove su trebale naći ljude i pobuniti ih protiv vladara43. Tu se dobro jelo. Spomenimo samo jedan primjer kraljeve udvornosti prema ženskom rodu. pošalje ih Ramsesu. Kad bi god neka egipatska četa naišla na hetitske odrede. Sutekha i Astarte. jedna njegova žena imenom Taja snovala je kako da mjesto ostarjeloga kralja zauzme njezin sin. no s jednom razlikom. Života. Amenhotep III. gospodara. učini na njegovu molbu dotad neviđeno čudo. Splela se s majrodomom Pabakiamunom. E. a još bolje pilo. koji nije mogao odbiti Ramsesu. kuju u zvijezde draži i radosti života na dvoru. odaslao je jednoga od svojih sinova da mu ga dovede. Khufu je zvao redom svoje sinove da mu pričaju priče. Ovaj se prihvati da bude veza između onih žena u hramu koje su bile odane Taji i njihovih matera i sestara. Ramsesi su. Međutim. 41 Prema svadbenoj steli Ramsesa II. XXV i Bibl. Drame d'Avaris. Deveria. naprotiv. onako kako ga mi zamišljamo. Mnogo kasnije. nisu pokušali da mu oduzmu tu slavu. 134—135. Ramses II. Vino je bilo slatko kao med. Amona i zmije Uadžit. pet je različitih žena nosilo naziv uzvišene kraljevske supruge. Bio je upravo sklopio mir s Khatusilom. Khatusil zato poduzme velik korak. ipak nije manjkalo bezbožnika koji su mu spletkama radili o glavi. svome dalekom potomku. kojega pravnički papirus što se čuva u Torinu krivo zove Pentur42. barem koliko mi znamo. zadovoljio se sa tri supruge i sa dvadesetak djece. No. koji nazove Ramses-velik-upobjedama. S. A. Zdravlja. Krivovjerni je kralj živio uzornim obiteljskim životom. je bio manji čistunac. no njegovo sto šezdeset i dvoje djece dokazuje da se nije zadovoljavao samo službenim suprugama. velikog boga. U Akhetatonu je život također tekao od svečanosti do svečanosti. Le papyrus judiciaire de Turin et les papyrus 207 .. Lišivši se svega blaga i pridodavši mu svoju kćer miljenicu. Sam Ramses III. Potkraj vladavine Ramsesa III. Taj broj i nije tako velik za faraona koji je vladao šezdeset sedam godina. koje su mu donosile cvijeće. Nasljednici Ramsesa II. napitke i slatkiše.

jedan lepezonoša. a pokopana je ne prošavši uobičajene postupke balzamiranja. ne zadugo. Mozak joj nije izvađen. 1914. tako da oslabe ili da smetnu s uma svoje dužnosti. Unutrašnji su organi također netaknuti. ali prvome se može zamjeriti to da ne postoje dokazi o tome da su stari Egipćani osuđenicima ikada prepuštali da sami izvrše kaznu nad XI — KRALJEVSKE MISLI Duga vladavina i poneka nezgoda poput ove koju smo upravo ispripovjedili mogli su faraonu uliti želju da potomstvu prenese svoja iskustva o ljudima. objavljivali pouke u kojima 14 Egipat 209 . U urotu su bili umiješani razni službenici i žene. dugačak dokument što ga je kazivao u pero pot-kraj života sačuvao se do današnjih dana gotovo netaknut50. Der historische Abschnitt der Lehre fur Konig osobito u vrijeme Srednje države. Neki drugi oficir navodi se kao Mesed-su-Re (Mrzi ga Ra) 45. Momies royales.« To može značiti da su nesretnici bili ostavljeni u sudnici oči u oči sa svojom grižnjom savjesti i s nožem nadohvat ruke. Što se tiče mene. međutim. koji stojim pod zaštitom i okriljem vječnosti. Znali su što im je činiti. no sada više nisu bili dostojna takvih imena. Pen-hui-bin počne sastavljati zapise i praviti voštane figurice. kao i oni koji su za urotu znali a nisu je prijavili. preporučuje im da budu nemilosrdni: »Neka sve ono što su učinili padne na njihove glave. brat neke žene iz harema koja je pisala previše pisama. da su glavni krivci i njihovi jataci pohapšeni. Prije te drame ova su se dvojica sasvim sigurno zvala »Dobro je u Tebi« i »Voli ga Ra«. koji su trebali čudesno utjecati na faraona i njegove pristalice.«48 Možda se nekome takvo objašnjenje može učiniti suviše romaneskno. u kojemu su zasjedala dva rizničara. Nekoliko vladara. osobito Amonov u Opetu. Histoire. Mnogo je osoba znalo za urotu. ja stojim uz istinske vladare koji su pred licem Amonrasonterovim i Ozirisovim. Užasno zgrčene crte lica ukazuju gotovo sasvim pouzdano na to da se je jadnik ugušio pošto je bio živ zakopan. kojemu je početak nepotpuno sačuvan. Gaston Maspero predlaže mnogo dramatičnije objašnjenje.Dobivši knjigu. Kao prva kazna. ni Ramsesa II. »Teško da je koje lice ikada pružilo vjerniju sliku strahovito bolne i grozne agonije.«46 U izboru članova suda kralj nije bio sretne ruke. no ovaj put ljudi na mjestu. Da bi izvijestio o konačnoj kazni tih veleizdajnika. Les enseignements d'Amenemhat I" a son fils Sanouasrit I". na temelju proučavanja 208 iskopane u Deir el Bahariju. Maspero. Kairo. Dvojica od njih i jedan oficir tjelesne straže pokvarili su sliku o svojoj neporočnosti kad su saznali da su neke žene pobjegle. Znamo. 782. navodi se u zapisniku pod imenom Bin-m-Jat (Zlo je u Tebi). kojega nimalo nije zamorilo to što je toliko godina igrao ulogu boga među ljudima. pa su mnogi i progovorili. Tako je kralj Horonemheb kažnjavao službenike i policijske načelnike koji su zloupotrebljavali svoj položaj. Tumov u Raovu Iunu. No. 480 . No. ostavilo je iza sebe stanovite naputke49. 48 49 Merikare Munchen. Faraon je sucima od zanata pretpostavio osobe iz svoje osobne pratnje. četiri peharnika i jedan glasnik. koji je u Amentit ušao u zreloj dobi. pisar je upotrijebio neobičan izraz: »Stavili su ih na njihovo mjesto i umrli su sami od sebe. Bog Ra im nije dopustio da uspiju. kao na primjer Merikare ili Sehotepibre. poznate pod nazivom mumija bezimenoga kneza. Iako ne znamo na koji način. Scharff. To je mumija dobro građenoga i neozlijeđenog muškarca između dvadeset pet i trideset godina. zapovjednik strijelaca u Kušu. Kralj je svjestan da je dobro postupao. II. U govoru prije rasprave. Upotrijebio je sve najbolje u zemlji da proširi i uljepša hramove bogova. Jedan urotnik. Maspero. Uskoro su ih pronašli. 1936. Što se tiče Ramsesa III. Sazvan je sud. odrezani su im nos i uši 47. i otišli k njima na sumnjivo mjesto. osujetio im je pothvat. No. Velikaši su također. nisu pronađeni nikakvi osobni spisi Setija.

da mu uzvisuju i veličaju ljepotu kao što jutrom obožavaju Raa? Kao da sluti da su sretni dani faraonskog Egipta odbrojeni. . Ptahu i svim bogovima i boginjama Velikog devetorstva. u Duatu. koji su se osjećali kao kod kuće na čitavom potezu Delte između zapadnog Nila i Sahare. Snagom zemalja. . Payt i Henmyt. Sagradio je čitave flote. Štitih ga od silnika. Odvrati od njega zlo. da će se na Tomeri sručiti nesreće koje je on svojom umješnošću i srčanošću znao izbjeći? U drevna je vremena Khufu na taj način bio upozoren da će njegova dinastija usahnuti za tri pokoljenja. Sam sam u Devetorstvu bogova koji ti stoje uz bok. Nadahni srca bogova i boginja ljubavlju prema njemu. a Payte nježnošću i divljenjem . bjelokosti i libanonske jelovine. bakra. da ga obožavaju. okrunjenog za vladara obiju zemalja i Tatenena. svijet leži pod njegovim sandalama i svi ljube tlo pred njim. Čuvav je red i mir. Ti si štit koji ga zakriljuje iz dana u dan. I. Pomorskim je narodima za mnoga vremena izbio iz glave da dolaze napa-dati egipatsku obalu. 79. Uzdigni mač njegov i buzdovan nad Azijce. snabdio ih stadima i posjedima. i vi i djela vaša. jer ti mu glavu ovjenčavaš krunom. Harris. od kojih su posljednje godine trebale biti veoma nesretne. Istrgoh čovjeka iz bijede. Neće se odvratiti od tvojih djela.Ptahov u Memfisu i hramove njihovih prisjednika. gospodaru bogova. Neka mu cijeli Tomeri kliče u zanosu. Dodijelio im je mnogobrojno i sposobno osoblje. zlata. Bijaste mi dragi srcu. razbio je u paramparčad i unovačio za svoje kasarne. Daj da dvjesta godina potraje vladavina moja i da se učvrsti za sina koji mi je na ovome svijetu. Dio sam Velikog devetorstva nebeskih bogova na zemlji. kralj se obraća bogovima moleći ih za naklonost prema svome sinu. Daj da bude duža od vlasti bilo kojega kralja. . tirkiza. odaslao nebrojene ekspedicije na sve strane da dobave tamjana. Budi vam dano da pročitate moje naloge i riječi. Nije zanemario ni smrtnike. Je li neki od mudraca. No. Za svake svetkovine slao je u njihova svetišta hrane i pića. Neka zemlje i pustinje dršću pred njim. Podaj mu milijun godina kraljevanja . Bit će kralj na tvoju zapovijed. Dovedi mu pred prijestolje vladare koji još ne dočuše za Egipat. većim od sviju ljudi. Ugađah bozima i smrtnicima. Privedoh kraju ovozemaljsko kraljevanje svoje kao gospodar obiju zemalja. «52 Sličnim gorljivim molbama kralja se obraća zatim Tumu. hoće li se Egipćani pridržavati savjeta onoga koji se sada stopio s bogovima što su ga stvorili. Posljednji reci dokumenta predstavljaju posljednji poziv bogovima i ljudima na naklonost prema ljubljenome sinu. ne zaboravivši pri tome ni manje važna božanstva. 210 14* . Ulij mu mladost u udove i podari ga djecom svaki dan. sjeti se svega dobra što ti učinih. ti si ga okrunio kraljem Životom. Za moga kraljevanja zemlja bijaše sita i sretna. kojih je u Egiptu bilo tako mnogo. Daj da Nil buja snažno u tvoje vrijeme. da kraljevanje njegovo nikada ne spozna gladi. neka mu darove donose . pleše i potcikuje pred krasnim licem njegovim. ljudi i žena. . oče moj i gospodaru. Ti si ga proglasio faraonom još u mladosti njegovoj. hoće li zahtijevati da ga se svi uvijek drže. nagovijestio Ramsesu III. Egipat je postao bašta. terpentina.«51 Iako se potpuno pouzdaje u bogove. zbog ploda svoje krvi. oca svojega. Dadoh mu uzduha. . Ništa ne prigrabih za sebe od onoga što bijaše javno dobro. Što pretkažeš ispunjava se neumitno. Zdravljem. kojega je začeo sam Amonov sin Ra. kralj je ipak zbog nečega zabrinut: zbog svoga sina. . nesreću i propast. neka pužu u strahu pred njim kao da je Baal. Što kažeš postaje čudesna stvarnost. Počivam sada u grobnici poput Raa. Bijaste mi podložnici pod mojim nogama. . . . »Brinuh se za blagostanje čitave zemlje i puka njezina. 1—5. ebanovine. Srce mi ispuni veseljem. u Tumovu obitavalištu. Neka širi granice kako ushtjedne. neka se pjeva. . Svakako. Rekhyt. Učini sina moga kraljem 51 Pap. Libijce. Ramsesovu je dinastiju očekivalo još samo oko sedamdeset godina postojanja. Amonu kaže: »Poslušaj mi molbe. Nitko mu nije remetio spokojstvo.

Poslije svake pobjede uslijedila bi podjela plijena. Budući pješadijski oficir bio je unovačen već u kolijevci. Ruho su mu ugrabili tatovi. poput Ahmosea iz Nekhabita. koji skladišta ispuni lapisom. Nubiju i Libiju uspjeli vratiti u domovinu i poživjeti u pristojnoj mirovini. Morao je proći tako okrutne vježbe da su mu uskoro glava i tijelo bili puni rana koje nisu zarastale. kraljevski izaslanik u svim stranim zemljama. Naravno. a pogotovo bojna kola s gizdavom zapregom. koji radošću ispuni srce kraljevo preko svih tuđinskih zemalja i otoka Velikog Zelenog. a još mora kupiti i kola. a koš pet. Dobiva za kaznu sto udaraca2. kada 212 pokaže u gradu. sam je dao dvojicu od petorice posilnih. Mladim je zanesenjacima valjalo predočiti sve nevolje vojničkog života. koji su im. Pije bočatu vodu i spava budan. Dokazuje u prvom redu činjenicu da pisari nisu voljeli vojnike. bogougodnome. Sve ga boli. No. Nosio je 213 . sličan je crvotočnome drvu.DEVETO POGLAVLJE VOJSKA I RAT I — DOBRE I LOSE STRANE VOJNIČKOG POZIVA Pisari su vojničko zvanje smatrali daleko manje vrijednim od svojega. Na to je utrošio malo nasljedstvo što su mu ostavili otac i mati. tukli su ga kao pergament. koji su se poslije mnogih pohoda na Siriju. na primjer. a junak bi u svome gradu dobio zemljišta i još robova obaju spolova između zarobljenih kraljevih neprijatelja. kraljevskom pisaru Tutiju. Kada nastupi čas povratka u Egipat. Kad je napokon bio osposobljen za ratni pohod. kojega izdržava gospodar obiju zemalja. namjesniku dalekih oblasti. vraćali milo za drago. Ponajprije. Ahmose je. u vidu ogrlica i pehara sličnih Tutijevu peharu. život mu je postao prava mora: »Dođi da ti pričam o njegovim pohodima na Siriju i marševima preko planina. Svi su mu kralješci u križima iskrivljeni. te u nekoliko navrata stekao zlato za hrabrost. Zaprega mu se prevrnula u jarak upravo u času kada zapovjednici vrše smotru.«3 Drugi jedan vojnik od zanata. na kojemu stoje ugravirani hijeroglifi: »Poklon kralja Menkheperrea plemenitome knezu. ponekad znali mač i luk. nisu čuvali odviše gorke uspomene na aktivnu službu: »Ime valjanoga borca. Među stilskim vježbama što su nam ostale iz ramesidskih vremena vidno mjesto zauzimaju upravo takvi opisi. dobio devet-naestoro robova i robinja.«1 Oficir na bornim kolima pošteđen je tih tegoba. po imenu Didu. neće nikada odumrijeti na ovome svijetu. zastavnik straže Njegova Veličanstva. Vode ga na magarcu. Oboren je na zemlju i ranjen. Ponovno upada u zadjevice. Ako je htio otpočinuti. Čim bi porastao dva lakta. pretpostaviti pisaljci i pločici. Tijelo mu je kao uzeto. božanskom ocu i miljeniku božjem. Rudo stoji tri debena srebra. ali su njihovi učenici. sličan je ptici uhvaćenoj u zamku. zabliješteni izvanjskim sjajem. U čitavome mu tijelu nema više ni kapi snage. Ime onoga tko se istakao u borbi razglasio bi kraljevski glasnik. srebrom i zlatom. koji je bio redom zapovjednik postinjskih područja zapadno od Tebe. Kruh i vodu nosi na ramenima kao magarac samar.« Vojničko se zvanje moglo sasvim lijepo isplatiti. Isluženi vojnici. Izaziva prolaznike koji mu se ne dive. Kada naiđe na dušmanina. kaže Abanin sin. nadzorniku vojnome. zapovjednik broda Meri-Amon i napokon šef policije. bio je zatvoren u kasarnu. vjerojatno. Osuđen je na batine i položen na tlo. ili dobiti kakvu sinekuru na dvoru. a posilni mu je pobjegao. također je u mnogim prilikama primio zlato kao priznanje. takav prikaz nije potpuno iskren.

Možemo pretpostaviti da sav taj živež nije bio namijenjen samome Nebamonu. Zatim mu jedan oficir. Poslije svečane predaje. nalazio se poput gore spomenutoga Didua na ratnom brodu Meri-Amon. Ovi naslovi i imanja podijeljeni su mu uz pravu vojnu paradu. kapetan medžajua Teri i poručnik Mana. 215 . a dva su mu posilna na raspolaganju držala još jednu stoličicu. kormilom i jedriljem. bez ikakve pomoći osim Amonove: »Kakvi li kukavci bijaste. S. Horemheba i Amenemheba. pečatili ćupove vina i žigosali goveda 8. kraljev lepezonoša. IV. 7 Urk. Zato Ramses II. U njegovoj nazočnosti pisari su donosili i bilježili namirnice. T. na kojima su vjerojatno ispisana imena. No ipak. zemljišta i robovi koji kraljevski činovnici ne smiju prisilno otuđiti. Predvođeni pretpostavljenima. Dodijeljen mu je i počasni naslov amakha. Pa ipak. Kako ga nije htio staviti sasvim izvan službe. vidi osobito sl. Činili su sve što je ovisilo o njima da im vojnici budu zadovoljni svojom sudbinom. Atl. Uostalom. kao da vode priličnu brigu o vojničkoj hrani. Wr. Klanja se zastavi. dobio je odlikovanje u obliku narukvice od pozlaćena srebra5. govedina. Drugi zastavnik. Znajući za njegove zasluge. nema nijednoga među vama kome ne učinih dobra na domu mojemu. u kojoj se možda nalazi prijepis kraljevog rješenja o Nebamonovu postavljenju. III. Nebamon je imao i dužnost da nadzire obuku i zbrinjavanje regruta. koji je nosio zvučno ime Neb-Kemi (Gospodar Egipta). Kad je Nebamon bio zastavnik. stada. III. Ne uzdigoh li se kao gospodar? Ne bijaste li siromasi? Podigoh i vas uz pomoć svoga Ka. Pisari revno bilježe ljude i sljedovanja7. vino. okruglica i mesa. Ceremoniji uručenja nagrada svome bivšem zapovjedniku prisustvovala je s brodom čitava posada. kolači. tako ogorčeno predbacuje svojim četama što su ga ostavile samoga usred neprijatelja. košare pune pogača. Viši oficiri. na temelju tih slika možemo zaključiti ponešto i o sudbini ostalih vojnika. njegov suvremenik. Th. koji nisu imali od čega sebi podići veliku grobnicu i ukrasiti je prizorima iz svoga vojničkog života. Zatim ih vješaju oko vrata. Nebanon predaje zastavu koju je nosio kad je bio ratni drug gospodara obiju zemlja u pohodima na tuđinske zemlje Juga i Sjevera. torbu. 24—29. poput Tjanunija. povrće i sve što krijepi i jača. ljudi dolaze u uzornom redu noseći svaki svoju torbu. brojevi i znakovi 214 Nebamona. Sretnik je to obavljao sjedeći. padaju pred njim na koljena i laktove. 21. Njegovo Veličanstvo odluči da mu osigura časnu starost u lijepoj dvokatnici s unutrašnjim dvorištem zasjenjenim palminom krošnjom. Ulaze na jedna vrata i u dvorištu nalaze ćupove. I. kralj ga je imenovao načelnikom policije zapadno od grada. Postariji muškarci odjeveni u bijelo sjede iza košara. mnogo manje znamo o nižim oficirima i običnim vojnicima. Th. 91. Postavši zapovjednikom medžajua. S. Takvi se ljudi vjerojatno nisu mogli požaliti na svoga vladara.. tako da su im ruke slobodne. što je znamenje policajaca koji djeluju zapadno od Tebe. 186. koji je dočekao starost služeći faraona hrabro i odano. strijelci ga pozdravljaju lukovima u ispruženoj desnici. Međutim. T. nego vojsci pod njegovim zapovjedništvom. jer je Nebamon morao prehranjivati regrute..oko vrata iznad naprsnika zlatne pčele i lik lava u hodu 4. predaje nov stijeg s likom gazele koja na leđima nosi nojevo pero. željeli da im je vojska dobro uhranjena i opremljena. sandale i štapove. Pružaju mu čitav niz Četvrtastih i polukružnih barjačića. 31—33. 90).. Dva oficira. poput svojih predšasnika. To su vjerojatno pekari i kuhari. kao i palicu u obliku stabljike papirusa nešto duže od ruke. Uz nju idu sluge. i marširaju stisnutih pesnica6. Ramsesi su. ne izloživši se nijednom u toku dugotrajne karijere ni kazni ni ukoru. Oficiri su sjeli na stoličice s nogama u obliku slova x. kraljevski pisari i regrutni pisari. Još je bolje prošao zastavnik Nebamon. njegov je stijeg predstavljao lađu sa središnjom kabinom. medžajui se spremaju za mimohod ispred svoga novog zapovjednika. Na jelovniku se nalaze kruh. Vojnici su se postrojili u zbijen četverored. 8 280. Postavih sina na 6 Nebamonovu karijeru i odlikovanja poznajemo na temelju tek-stova i slikarija iz njegove grobnice u Tebi (br. borci moji na kolima! Ne mogu se ponositi vama.

«9 Ramses II. ali i u borbama prsa u prsa. Atl. Harris.posjed oca njegova. sačinjavaju isključivo Sardani14. . koja ga čeka pred izlazom iz dvora i prati u hram. je mogao pomišljati da je možda bio suviše popustljiv prema vojsci. Bio sam im zaštita i okrilje. Uz njih življahu žene i djeca njihova. Dadoh vam i drugo što vam prije bijaše oduzeto. je postupao na isti način. koji su se s obitelji nastanili u gradu po svome izboru i provodili lagodan život: »U moje vrijeme dopustih da se vojnici i borci na kolima nastane kako žele. I. Ovi stranci. od koščatih Libijaca i od semita kukasta nosa. Na vježbi stupaju složnim velikim koracima. kao od stijene odvaljeni momci. u kojoj nose štap. O leđa i o nožne listove vješaju panterove repove. a kosa im pada dosta nisko niz vrat. Uskoro im je palo na um da joj pridodaju i zarobljenike.. ramena su im široka. Ovi su stasiti. Kuentz. U njegovoj tjelesnoj straži. I. 14 Reljef iz hrama Ramsesa II u Abidu. 172—185. Vojnici bijahu siti.. a ratničko je II — VOJNA SLUŽBA Kada su tebanski kraljevi poveli oslobodilački rat protiv Hiksa. Libijaca i Crnaca nego Egipćana13. ono što Herodot govori o egipatskoj vojsci u Psametihovo doba odgovaralo je istini i u vremenima Ramsesa. 216 Pjesma o Kadešu. Egipćani su visoki i vitki. Ostavljah vas da živite u gradovima vašim. Zahvaljujući vojnim pobjedama nad Libijcima i pomorskim narodima. Zahvaljujući izrazitom promatračkom daru. Davies.. možemo nabrojiti više Sirijaca. Kalasirijci i Hermotibijci. Nekoliko godina pošto je zasjeo na prijestolje. u njihovoj su vojsci bili isključivo Egipćani. a na njih poziva i svoj dvor16. 39. vitki. II. ali im put nije crna. 22. Kuentz. Faraon se rado zabavlja promatrajući takve borbe i ostala natjecanja najuvježbanijih vojnika. Pod Horonemhebom u egipatskoj se vojsci pojavljuju Hetiti. 16 Wr. a pod Setijem prekomorski narodi.«10 Sve u svemu. Oprostih vam namete. imaju zdepaste udove. koje je dao žigosati kao stoku. Srca im bijahu uspokojena. Kneževi drže lepeze. Oružje i lukovi ležahu složeni u spremištima. Sardani i Kakaki (plaćenici libijskog podrijetla) spavahu po gradovima svojim izvaljeni na leđa. mešau. se domogao mnogobrojnih ratnih zarobljenika. kao što će učiniti Davidov neprijatelj. Akhenatonu su ti tuđinci čak i draži od domaćih. Ne osvrtahu se u strahu. Ispod pojasa popriličan im se trbuh čini još ogromnijiim. Nijedan gospodar ne učini za svoje vojnike ono što Moje Veličanstvo učini za vas. pjani i puni veselja. ni pred sirijskim dušmanom. 217 . ispunjah mu je . 112. izd. Vjerojatno potječu iz južnih krajeva. Vojna se obuka sastoji u marševima. reklo bi se da je faraon protiv saveza koji mu je prijetio novačio i Evropljane. Vojnici nisu učili nikakav drugi zanat. 236. tent-heteri. 76. III. staroegipatski crtači veoma su dobro umjeli uhvatiti karakteristične crte po kojima su se Egipćani pravilna lica i čista profila razlikovali od crnaca plosnate glave. a trbuh ravan. II. 78. Tko god imađaše želju nekakvu. Vojnici su postali nešto poput rentijera. . La 13 de Što slijedi temelji se na Medinet-Habu. međutim. no Ramses III. ispruživši desnu ruku. Sudeći prema jednoj zidnoj slikariji u abidskom hramu. označiti svojim imenom. I. 13. sl. da ne vršite dužnosti vojne. Wr. 15 Pap. regrutirati i podvrći egipatskoj vojnoj disciplini15. Atl. Harris... 12 bataille Qadech. Tjelesnu stražu Ramsesa II. nalazimo i odred momaka koji se izgledom prilično razlikuju od domaćih vojnika 12. Ramses III. U puku pod zapovjedništvom 9 10 Tjanunija. Atl. kao što je Ramses razlikovao pješake. zgaženi se neprijatelj nije usuđivao ni pojaviti. Wr. i borce na kolima. Privjesak ovješen o kosu pokriva im obraz. Pap. Pokazah im put u gradove njihove govoreći: 'Naći ću ih ipak uvijek u boju i kada kucne čas pohoda'. Strani uglednici izmiješali su se s njima. kraljevskog pisara iz doba Tutmozisa I. Nije više trebalo da strepe pred nubijskim ratnikom. 31. Otklonili svako zlo od zemlje. El Amarna. pa i borce na kolima. I tada su postojale dvije vrste ratnika.

faraon Život. dok su im brada i obrazi zaštićeni širokim remenom spojenim s čeonim povezom. Egipćanin je podigao sa tla svoga libijskog protivnika. a ovaj mu je ugrizao ru-ku. protiv Libijaca i pomorskih naroda. osobito na one koji se tiču Setijevih podviga u Palestini i pothvata Ramsesa III. podigao ga u vis i sad će ga položiti na tlo uz riječi: »Ha! Podigoh te. dobrim gospodarom našim!« Rvač je obuhvatio Crnca oko pasa. Jednoglasno pozdravljaju faraona: »Ti si kao Montu. u stara vremena ratna je sreća bila isto tako nestalna kao i danas. Hetit i Libijac zaodjeli su se prazničnom odjećom. Slavodobitni povratak. srca. »Srca. Snaga uz mene je.« Borci se već nalaze u areni. vojni pohod možemo predstaviti kao dramu u četiri čina: 1. iako to baš nije pravično: »Pazi. također Egipćanin. Znamo da su Egipćani imali i gorkih poraza. IV — ZBOR I RASPODJELA ORUŽJA Prije nego bi zemlju poveo u rat. Crnac je položen na ramena i koljena. ogleda s nekim Crncem. Jedan se borac naklonio kralju. Izazivaju jedan drugoga: »Drž' se dobro. Protivnici se uzajamno obdaruju nesmiljenim udarcima palice. Pod Ramsesima stvari su se veoma često odvijale upravo tako. ohrabruje sunarodnjaka. Najprije se sukobljuju dva čovjeka oboružana palicama i odjevena u vojnu pregaču s ogromnom trokutastom prednjicom s vrhom nadolje. — 3. na desnu su navukli kožnu rukavicu. Možemo se pitati kako je dvor prihvaćao pobjedu nekog stranca. Po širokoj marami omotanoj oko tijela možemo prepoznati Sirijce. po svoj prilici pobjednik iz prethodne borbe. Njihov ukočeni izraz lica ne najavljuje ništa dobro. 219 . pobjednik nad tuđinima! Veliki puk Ursimarê-je-vođa donese sve zemlje!« 218 Egipatsko je samoljublje bilo zadovoljeno. Ozlijeđeni viče: »Čuvaj se. Zdravlje. Zatim otpočinje borba. dobri naš gospodar. Velika bitka na brisanom prostoru. i XX. Opsada i zauzeće grada. Snagom. Pođimo za njom u nezaustavljivim pohodima. junače«! Drugi je podigao ruke u nebo. — 2. Pred kraj XVIII.izbjeglica Hadad. dinastijom egipatska je vojska imala dosta prilika da se istakne. III — VOJSKA U RATU Pod XIX. Međutim. kojega podržava sam faraon? Na red dolazi borba dvojice Egipćana. a protiv tebe!« Da li da pomislimo da će faraon prekinuti borbu i kazniti nepoštenog borca. štiteći lice lijevom rukom. ili jednostavno da taj nedopušteni zahvat neće spriječiti pobjedu Egipćanina. iako o njima govore veoma nerado. Na kraju treba da se jedan Egipćanin. Zdravljem. slavno za egipatsku vojnu silu. Zdravlje. Lijevi je zgrabio i odigao protivnikovu nogu i vojničkim jez ikom najavljuje da će ga oboriti na tlo pred faraona. — 4. ni nagrade koje su očekivale slavodobitnike.« Nakon tih paličara slijede rvači. faraon je običavao sazvati svoje savjetnike. doba kojim se bavimo bilo je. Vjerojatno se predao. Vjerojatno prilično loše. koji je bio pošao u Egipat na poziv faraonove udovice 17. pokazat ću ti ja kako tuče junačka mišica. koji ga sokoli ovim riječima. Tako je učinio i Kamoze. sve u svemu. crnčino! Raznijet ću te u paramparčad pred faraonom!« Treći krug. Snaga. a u kosu je zatakao nojevo pero. jer se pobjednik uspravio i uzdigavši ruke usklikuje slavodobitno: »Amon bog zelenila. kad bi ovaj nekim slučajem nadjačao domaćeg protivnika. Na lijevoj im je podlaktici poseban štitnik. Amon ti je podložio ove strance što stupahu na vas u zloći svojoj. Oslonimo li se na službena izviješća i reljefe. Raspodjela oružja i polazak vojske. Crnac nosi velike naušnice. Međutim. S druge strane. znaš da si pred faraonom Životom. čak i kad je odlučio da radi samo po svome. No. Sudac. vrhovnome vojnom zapovjedniku. dinastije vojnici hetitskoga kralja Subbiluliumme potukli su i gonili Egipćane kroz čitavu Siriju da se osvete za ubojstvo svoga vladara. tvorac reljefa s ovim prizorom iz vojničkog života ne prikazuje nam izričito reakcije gledateljstva. Sirijče (sic!) što me grizeš ustima! Faraon Život. dobro je ocrtao strane dostojanstvenike koji iz drugoga reda gledališta promatraju predstavu.

III. koje poznajemo iz prizora bitaka s bornim kolima Tutmozisa IV. pobijedilo je kraljevo mišljenje i pala je odluka da se povede rat 18. Glavnina vojske sastavljena od Egipćana. Loret. Danas već znamo i za stanovit broj drugih. 94. F.. počet-kom vladavine Ramsesa II. na njima su čeoni štitnik i dvije vrpce s kićankama na kraju. jedva nešto malo iznad tla. XXX. Na jednoj strani vidimo šljemove što pokrivaju glavu i šiju. smatram vjerojatnim da je takva objava rata ipak postojala. optužbe. pancirne košulje kratkih rukava koje štite čitav trup i srpolike sablje dugačkoga drška s jabukom na kraju. Raov korpus. preambulom. dolaze praznoruki u kolonama po jedan. Dobivaju oružje i odlaze. prijeteće poruke. 19 Prema steli Setija I. Oblik im je isti. parom zašiljenih rogova i dugačkom vrpcom pričvršćenom o vrh. da srčanošću oca moga Amona budu pobijeđene odmetnute zemlje koje ne žele poznati Egipat!« Obukao je svečanu odjeću i navukao sandale. Kacige koje Ramses III. Taj ugovor dugo se smatrao najstarijim mirovnim sporazumom na svijetu. kojega u to doba rado zovu Sutekh. n. I. pogotovo s obzirom na to što ćemo vidjeti da su u toku samoga sukoba zaraćene strane često razmjenjivale poruke. nalaze naslikane u njegovoj grobnici. Kada se činilo da je rat neizbježan. Egipćani su usvojili oružje svojih vjekovnih neprijatelja Sirijaca. zvan »Mnogo-brojne mišice« i Sutekhov korpus ili »Snažni lukovi«19. faraon se dao na pripremanje pješadije. dok mnogobrojni pisari bilježe imena i izdanu opremu. Vladari drevnoga Istoka rado su vodili prepisku. Libijaca i južnjaka. Sardani su sačinjavali poseban odio vojske. uostalom. Četvrti. Tekstovi iz Setijevih vremena navode Amonov korpus. koje je zarobilo Njegovo Veličanstvo. Slali su jedan drugome zagonetke. najazijatskiji od svih egipatskih božanstava. Melanges V. Pločice Carnavon u J.i sve nome Gornjega Egipta dalje od četrnaestoga. Montet. obavijesti o rođenju. 95—110. Uspjeli su ih pobijediti tek tim njihovim vlastitim oružjem. kraljevski pisar i nekolicina viših oficira. Vojska je postrojena prema rodovima. zahtjeve. nosi sličnu kacigu. iz povorki stranih prinositelja žrtvenih darova i iz izvornih sirijskih spomenika21. moglo bi se pretpostaviti da je vojnički šljem zapravo božanska kaciga prilagođena za praktičnu upotrebu. pronađenoj u Beisanu. Bull. nalazi trokutast cvijet. bila je podijeljena na nekoliko korpusa. koliko znamo. neka se izloži oružje. Strašljivi savjetnici. stoljeća pr. 18 Drame d'Avaris. ikoje su Egipćani zvali khopeš — »ruka«. odjeveni samo u haljetke s trouglastom prednjicom. veoma su nalik na šljemove sirijskih ratnika. međutim. daje svojim ljudima i koje se. Međutim. i koji su upravo namjeravali protegnuti svoju vlast i dalje. no ne treba smetnuti s uma da se Sutekh povodi za azijskom modom i da je sličan Baalu kao da mu je brat. Zatim i sam uzima riječ: »Neka se iznese oružje. No. Kako je Sutekh ratnički bog. Smjestivši se na estradi s balkonom i oslonivši se laktom o jastučić. ali zasad ne posjedujemo nijedan dokument kojim bi jedna sila objavljivala rat drugoj. koje vise s perjanice. Ramses III. e. Vojnici. E. Jedan ugovor sa svim formalnostima. Kralj joj je osobno prisustvovao20. na drugoj pak trokutaste lukove. bili navikli. Bog Set. prima pozdrave i sluša govore svojih oficira. 221 . poznat pod nazivom »Neustrašivi lukovi«. XXI. Ne znamo je li kakav glasnik Hiksima prenio faraonovu namjeru ili su je okupatori shvatili tek kad su vidjeli Tebance pod oružjem kako nadiru na sjever. konjice i Sardana. te nametnuti kult svoga božanstva Setekha i na još nezavisne dijelove Egipta. smrti i spletkama ovih ili onih. kojoj se na kraju. uresivši je sunčanim krugom na čeonoj strani. kojim je zapovijedao sam faraon. A. brojnim članovima i zaključkom utvrđuje prekid neprijateljstava između Hetita i Egipćana god. radije bi voljeli čekati. tobolci.. dovelo ih s pobjedničkih pohoda. Sirijaca. 220 Podjela oružja i opreme obavljala se veoma svečano. vladavine Ramsesa III. Oko 13. u bojazni da još ne pogoršaju ne baš sjajno stanje na koje su. Ptahov korpus pojavljuje se. Oko njega stoje kraljevski sin. A. O. Egipćani su samo umjesto konjskoga repa stavili vrpce s kićankama. naoružalo i podučilo u ratovanju.

kao na primjer palmino lišće. Sam kralj ga je usvojio. posada je u takvom slučaju lako mogla iskočiti na vrijeme. Egipćani su uvidjeli da su veoma opasno oružje. Sirijci iz prizora s bornim kolima Tutmozisa III. ne odgovara u potpunosti svojoj svrsi. Ostatak konjskoga tijela je nesputan. Navrh glave konj ima krunu u obliku avana. Prvenstvo ipak pripada Sirijcima. Egipćani su se povodili za njihovim primjerom. bilo sirijskim bilo egipatskim. Ukrasi koje najčešće susrećemo na kolima. Prvi ima bič. op. Dno kola nalazi se otprilike lakat i pol iznad tla. Doduše. Egipćani su se dosta kolebali. Borna kola.. koji su možda mnogo lakši za serijsku izradu. nešto uži. kao i za konja i konjsku opremu vuku podrijetlo od semitskih riječi. zaštitnika konja. okićenu umjetnim cvijećem ili nojevim perima.Azijski su se ratnici već odavna služili trokutastim lukom. i Amenhotep II. 1. Takva su se vozila veoma lako mogla prevrnuti na stjenovitim putovima Sirije.. Wr. jer je to oružje u stvari i bilo 25 Medinet-Habu. uza svu tu raskoš i eleganciju. koja u ratovima toga doba igraju značajnu ulogu. a za njim su se onda poveli svi. prostreljivali brončane ploče. dosta labav kolan i čvršće pritegnuti pršnjak. Međutim. ukoliko je bila na oprezu. U naočnjake je ugraviran lik Sutekha. okrugli štit. sebi dopustiti25.. to jest maksimalnom učinku i upravljivosti konjske zaprege. Orma je također urešena zlatnim krugovima i kovnim ukrasima. ne vidi se ni jedno ni drugo. većinom nose takve Oklopne košulje. dokazano je da se radi o oružju s dugom azijskom tradicijom22. dinastije Oba se protivnika služe i konjima i kolima. borna kola faraona i kneževa. 16. također potječu iz Azije. Kamozeova ih povijest ne spominje. 31. U Srednjoj državi svaki je bibloski kralj davao da mu se u grobnicu stavi paradni primjerak takve sablje. Na dokumentima iz Srednje države. 18. Takvim su lukom Tutmozis III. 62. koji je i sam nerijetko luksusno izrađen. Borac raspolaže lukom. Egipćani su također preuzeli od Sirijaca 24. koji su se u faraonovoj vojsci raspoznavali po kruni od perja. ali početkom XVIII. Atl. Zlatni diskovi bljeskaju se na kožnim dijelovima opreme. sučeljene živ-tinje i spiralni prepleti. koji sačinjavaju poširok grebenski remen. Ta košulja nije štitila podle vojnike Retenua od faraonovih strelica. jer njihovim slikarima prilikom prikazivanja ratnih prizora uopće nije padalo na pamet da bi se egipatska kola ikada mogla prevrnuti. 24 Montet. oglavinom i naočnjacima u sastavak s rozetom. 222 223 . Bio je to kožnati haljetak obšiven kovnim pločicama. kakvi su bili dok su se borili protiv faraona. lepršajući na vjetru. jer staroegipatski naziv za kola i za njihove dijelove. Kad bi se kola raspala.. 37—38. strijelom i desetkom sulica u tobolcu i koricama pričvršćenim o koš. Pomalo posvuda vise vrpce. Te »kukaste ruke« donio je iz Sirije Tutmozis III. Što se tiče srpaste sablje. jer su kola otraga bila otvorena. U pogledu naočnjaka ukrašenih likom božanstva Setekh. ibid. Pancirna košulja također je nastala u Siriji 23.. Današnjem hamu odgovara trodijelni ovratnjak. Wr. Zadržali su pregaču. Tako su činili Sirijci. takvi su ostali i kada ih je faraon uključio u sastav svoje vojske. barem tako ja pretpostavljam. Najprije su upotrebljavali dvostruko savijen luk. Što se tiče Sardana. no Egipćani su ipak uočili njezine prednosti. Oprema na glavi sastoji se od remena nosnika i dvaju obraznih kaiševa spojenih zajedno s čeonikom. Poneki umjesto nje imaju dva široka remena ukrštena na grudima. Isto je tako i s Filistejcima. 25. Međutim. Sirijski su ih ratnici bili donijeli velikom Amonovom svećeniku Menkheperresenbu. bez ikakvih opruga. opremljena su sa toliko raskoši koliko vladari Retenua ne bi mogli 22 23 Ibid. II. II. 34—36. ni kada su izumjeli kola. mač trouglasta sječiva i šljem u obliku obrnute zdjele s ukrasnim sunčanim krugom i polumjesecom na vrhu. Na žvale se nastavljaju podbradnjaci i uzde. Postavljeno je izravno na osovinu. Ne zna se točno kada su Sirijci upoznali konje. Sada je čitava egipatska vojska naoružana trokutastim lukovima. konjušar i borac. no stariji tip pri tome nije potpuno izašao iz upotrebe. Posadu bornih kola sačinjavala su dva čovjeka. Atl. vozač i ratnik bi obično ispregnuli konje i pojahali ih. cit. »suhim zlatom okovana«. Sirijci su se pak pod egipatskim oružjem osjećali kao svoji na svome. kojemu su u Staroj državi pretpostavili jednostavno zakrivljeni.

Za manje od dana hoda vojska je pored studenoga brzaka mimoilazila već oronule stele podignute u početku vladavine Ramsesa II. gdje je tlo postajalo strmo i stjenovito. Ljudi su svrstani u sedam do osam kolona po jedan. koji cijeloj vojsci jamči zaštitu velikoga tebanskog boga. Medinet-Habu. 40. do Bir-Sabeje i Hebrona. obratio joj je pažnju na taj običaj. Napokon je ugodan povjetarac počeo osvježivati umorne vojnike. odnosno zakon. nego po uhodanim pravilima. Pristiže i glavnina vojske. Prošavši kroz nekoliko ribarskih. stizala je do druge rijeke. koja svojim ravnim. stizalo se nakon neduga hoda do svetoga grada Kapnija. Zatim su vrtovi Tira i Sidona pružali trenutke prijatnog odmora. Najavite napad već izdaleka. što nas može navesti na pomisao da je bio u upotrebi samo u vojnoj službi unutar zemlje. Visoravni je naglo dolazio kraj i vojska je silazila u zelenu dolinu. 34. koja se s obale činila tako daleka. Iza tih kola slijedi još jedan odred oficira. Wr. Povorka ljudi i kola razvukla se putem. Prolazila je šumama i uspinjala se sve više da dopre do pustinje. već kako kada. Atl. Snježna planina. vladao je običaj da mu zakaže dan i mjesto sukoba. koje je neki slikar iz Setijevih vremena prikazao na jednom zidu u Karnaku. Nije bilo zgorega zaustaviti se u tome mjestu i zamoliti za zaštitu mjesnu boginju. kojima upravlja sam Ramses. U ravnici Bejruta vojska je nailazila na izobilje. Kada je Etiopljanin Piankhi poslao vojsku na sjever da napadne Egipćane. pričekajte dok mu se vojska okupi. za vidjela. ili do Gaze na 26 27 morskoj obali. Golema je pustinja. Mnogi su nosili i bumerange. Poslije glazbe dolazi četa oficira u posebnoj službi kraljeve osobe. Egipćani iz iskustva znaju da će vojska dugo morati živjeti samo od onoga što je ponijela. 224 . iako se može vidjeti na slikama s temama o novačenju i proslavama. obrađenu poput VI — BITKA Neprijatelj se mogao zadovoljiti da vodi obrambeni rat. Ukoliko se osjećao dovoljno snažnim da se napadaču suprotstavi na otvorenom prostoru. Vojska se okupila u ravnicama Delte. nije sada izgledala viša od piramida kad ih čovjek promatra iz Memfisa. uvijek spremni da Egipćanima prodaju drvo ili da im iznajme brodove. u kojemu su živjeli gramžljivi i prepredeni trgovci. u čuvenome nalogu: »Ne nasrćite noću. 43. Opet će se jednom rasporediti za marš i čilim korakom prijeći preko mosta kod Silea ponad krokodilskog jezera. Konačno se iza dvojice suncobranara koji idu pješice pojavljuje i kraljeva kola. dopirala je. II. Bubanj je već bio poznat. dine i palmici sve do Mageda. U tom se trenutku valjalo zaputiti u gore. Tada je vojska more ostavljala za sobom. Idući tako od zdenca do zdenca. 15 Egipat 225 44. no nastavljajući duž obale. Odatle se već iza zelenih obronaka obraslih borovima i jelama naziru snijegom pokriveni planinski vrhunci. veoma slične prvoj. Crnci su ostajali vjerni dvostruko savijenom luku. pješadija svih kategorija. kola i ljudi iz intendanture. Prvi polazi jedan pješadijski puk26. te da poštuje neprijateljeve uvjete. koja je kao sestra nalikovala na iunitsku i memfi-sku boginju Hator.njihovo. Uz konje hoda lav bez ikakve uzice. Zatim stupa limena glazba. zvanoga »Hupana«. Nizali su se žali. zatim prva borna kola. vukući magarce natovarene zavežljajima i ćupovima ili kočijašeći kolima sa po šest volova. V — RASPORED U MARŠU Egipat je spreman za bitke. Palestina je siromašna zemlja. Stiže do prvoga zdenca. zaklonjen iz utvrda. drvarskih i ratarskih sela. no nisam ga primijetio na ratnim prizorima. nedaleko od jednoga migdola i građevine nazvane Lavljim spomenikom27. na kojima je zataknut znak s likom ovna okrunjenog sunčanim krugom. bakrenim i srebrnim instrumentima dugim tek lakat može izvoditi samo malen broj ne odviše zvučnih nota. Ako vam dušmanin kaže da su mu vojnici ili konjanici iz nekoga drugog grada zakasnili. kakvim su se njihovi preci služili stoljećima. koje napreduju usporedo. Njezine su vode svake godine bile crvene od krvi jednoga boga. Poneki su znali zadržati medaljon i pregaču ukrašenu žirastim roj tama. 17—31.

Oprezni oficiri zamoliše gospodara da ih ovaj put posluša i da ne napreduje dalje dok i zalaznica ne napusti pogibeljno mjesto. koje mrzi Ra. 8 (Piankhi. Vladar Kadeša poslao je faraonu izaslanika s prijedlogom za dan i mjesto bitke. a ne prepredenost. Neprijatelji su se bili razvili između Toanakha i Mageda. dinastije u poukama svome sinu Merikareu opisao ovako: »Što se tiče podloga Amua. Stranim vladarima koje vodi da mu pomognu. iznenađenja. Savjetnici su i dalje sumnjičavi. po kojemu su se bitke vodile tek pošto su bile najavljene i pošto su im nerijetko bili zakazani vrijeme i mjesto«30. 31 Knjiga mrtvih.'« Na te se riječi svi složiše. kojim se cijela vojska može sa sjevera primaći Magedu. prisjećajući se običaja svojih predaka. dakle. 219—223. 9—12). Dokaz da su se Egipćani pridržavali tih viteških pravila i mnogo prije Piankhija nalazimo u činjenici što je ratnički bog Set ponekad nosio nadimak »objavitelj bitaka« 31. upregni najbolje ate iz svoje konjušnice... Tko želi. Ali. Ova Piankhijeva naredba nije uvijek bila valjano shvaćena 29. 20.spreman. odgodite napad zbog njih. čovjek za čovjekom. a ovaj je trebalo da otpočne sutradan ujutro. kako su rekli. Dušmani. XXI. i taj se oprez pokazao neosnovanim. Prethodnica će već voditi bitku. »Recite mi. Vojska s kraljem na čelu uđe u uzanu dolinu i sasvim je ispuni. Vojskom koju su imali pred sobom zapovijedao je milanski kralj. Drame d'Avaris. no u njoj je bio i velik broj Amua. noćne prepade.« Unes je jedan Setov J. ne krijući ni svoju silu ni namjere. E. Montaigne pripovijeda kako su. konj za konjem. Analogne primjere vidi u Montet. 30 Essais. no Menkheperre smatra nedostojnim sebe i božanstava što ga vole i štite da otkloni prijedlog koji je u skladu s običajima. zahtijevao hrabrost. Od Egipćana do starih Rimljana običaji se nisu bitno izmijenili. rečenica 25. koji je. O tome još bolje svjedoči izviješće o boju kod Mageda. poput igrača koji u početku partije raspolažu jednakim brojem piona. utvrdivši se u 28 29 Urk. sukobio s jednim azijskim savezom32. pomislit će: 'Njegovo je Veličanstvo izabralo drugi put i udaljuje se od nas. Faraon odbije taj razložiti prijedlog uz riječi: »Tako dugo dok živim. Rekoše Njegovu Veličanstvu: »Slijedit ćemo Tvoje Veličanstvo kamo god bude pošlo. izd. doda kralj. Libijcima i vjernim borcima njegovim najavite bitku unaprijed govoreći: 'Zapovjednice. jer nas se boji. Njegovo Veličanstvo pozove na vijećanje svoje dične ratnike i izvijesti ih da je podli vladar Kadeša. str. vječitih i podmuklih neprijatelja. stupat će za Mojim Veličanstvom.. koja se negdje Oko podneva mogla rasporediti za bitku južno od Mageda i mirno obaviti pripreme za boj. Njime će Egipćani morati stupati u koloni po jedan. bila poštivana. objavitelju bitaka (serkheru). Savjetnici su ipak i dalje upozoravali faraona na oprez. »O. 226 Magedu. sasvim je u skladu sa zakonima vođenja rata kojega su se pridržavali. Tko od vas želi poći putem koji predlažete. Protivnici su se morali sučeliti bez ikakve varke. pošto je Lucije Marcije izveo jedno ratno lukavstvo. Put što iz Jahema vodi u Magedo naglo se sužava.. što mislite o tome?« Savjetnici nazreše u tome neku klopku. Egipatska je vojska stigla do grada Jahema 16. ne nastojeći ni na koji način omesti pokrete egipatske vojske. Događaji potvrđuju da je imao pravo. ili su ga barem preporučivali starovjeki i srednjovjekovni ratnici. rasporedi se za boj. Sluge će stupati za gospodarom svojim. dana prvog mjeseca šemua. okupio oko sebe vladare zemalja koje su se nekada nalazile u egipatskim vodama sve od Naharine i da je rekao: »Potući ću se s Njegovim Veličanstvom ovdje u Magedu«. Uhodana su pravila. gdje se Tutmozis III. Bog će dati pobjedu boljemu. tobožnje bjegove i nenadane okrete u napad. 215. III. Spoznat ćeš da nas šalje sam Amon bog'«28. koje je stari vladar iz XI. osudili takav postupak kao protivan starinskom stilu. Zahvaljujući Montaigneu shvaćamo što je etiopski vrhovni zapovjednik podrazumijevao pod »uhodanim pravilima«. 29. dok me ljubi Ra i štiti Amon. Ako su mu saveznici ostali u nekom gradu. dok zalaznica još neće ni izaći iz Alune. I. dok nosnice moje udišu dugovječnost. Moje će Veličanstvo poći ravnim putem iz Alune. neka mu bude.on ne može 227 15* . Bolje bi bilo poći zaobilaznim putem.« U svjetlu Piankhijevih uputa položaj što ga je trebalo razmotriti ratno vijeće izgleda jasan. »starci u Senatu. U stvari. koji dolaziš iz Unesa. 125 B. kako li se već zoveš. Firmin-Didot. Taj podatak dugujem Jeanu Yoyotteu. A. te povesti bitku podjednakim snagama.

Bilo ih je toliko da su se doimali kao jata skakavaca. a vodi bojeve od vremena bogova. koji je bio pregazio rijeku. Nitko i ne pomišlja na pogibao35. Keškeša. zatim naglo nestajali. tih Beduina koji su bili strah i trepet karavana na putu između Sirije i Egipta. za koje su bili preslabi. Vladar Hetita ujedinio je protiv Egipta sve sjeverne zemlje dalje od morske Obale. Previše se boji faraona Života. ritaju se i trče unaokolo. i u slučaju kada su Egipćani stajali pred sebe dostojnim neprijateljem. jer je hetitski vođa u oblasti Alepa. jedne šape privezane uz kariku. 1116 A u Ermitažu. Raspakirane su grijalice. Konji su ispregnuti i nahranjeni. U sredini su podignuti velik šator za faraona i tri manja. dok nova kola s volujskim zapregama ulaze u okol. Vjekovnim faraonovim neprijateljima. pridružili su se i narodi iz Male Azije. Vojska je usred ravnice podigla četvrtast tabor. nastojeći se priključiti ostalima. te neki evropski narodi. Amui su izbjegavali otvorene sukobe. Slaže se oružje. i kakve podatke donosite Njegovu Veličanstvu? — Nalaze se tamo gdje je podli vladar Hetita. 33 faraon. a za njim je stupao Amonov korpus. a oko njih bezbroj još manjih. Hetitski vladar bio se potpuno istrošio da bi ih naveo da se bore zajedno s njim. dođoše pred Njegovo Veličanstvo i izjaviše da se većina njihove braće želi odmetnuti od hetitskog kralja i staviti se u faraonovu službu: »Gdje su vam braća. Što slijedi.« Naravno. Snage da bi sišao na jug. koji se valjaju po prašini. Raov je korpus tek prelazio rijeku gazom kod šabtuna. koji sjedi na zlatnom prijestolju. Najbolje su im oružje bile tajnovitost i iznenadnost. ni kao pobijeđeni. odgovoriše Beduini. nalazio se sa svojom pratnjom na čelu. postavljaju vage. Faraonov se lav. Batina je nenadomjestivo sredstvo za razvezivanje jezika. upita ih Pap. postavljenom za njega na drveno povišenje. Pod komandom podoficira ljudi zaduženi za čistoću metu tlo prskajući prašinu vodom. kao i ratara u blizini Sueske prevlake. Prekrili su sve planine i doline. na zapadnoj obali Oronta. Viši oficiri smjestili su se u drvene barake s krovom što počiva na stupu i s vratima kao na pravoj kući. Ilija. jedan je konj zario gubicu u jasle. Zarobljenici odaju sve što se od njih zahtijeva: »Pripadamo hetitskom kralju. Nedaleko od baraka. odaslao nas je da uhodimo mjesto gdje se nalazi 228 229 . II. Posljednji je bio Sutekhov korpus. Drame 34 d'Avaris. La bataille de Qadech. Sve su im snage bile prikrivene sjeveroistočno od Kadeša. 91—98. poput nekoga tko se sprema na podmukao čin 33. vode magarce ili nose zavežljaje na obramnicama. Ramses. egipatska je patrola uhvatila dvojicu vojnika hetitskoga kralja i dovela ih pred kralja. temelji se na Pjesmi. Egipćani su mislili da se neprijatelj još nalazi u oblasti Alepa. sa svojom vojskom pošao u susret Hetitima34. otkako je čuo da se faraon zaputio na sjever. Zdravlja. Te su uhode došle po nalogu hetitskog kralja da prikupe podatke o Egipćanima i da ih uljuljaju u spokoj lažnim obavještenjima. 29.« Dobro poznajući svoje šume i planine. Karkeša i Likije. Wr. Drugi se motaju tamo-amo. no dijelilo ga je još nekoliko dana marša. Dardanije. Ptahov korpus je u logoru u Irnamu čekao da se gaz oslobodi. Međutim. ogradivši ga štitovima i drugim predmetima štitasta oblika. Tako je faraon odlučio da se ulogori sjeverno od Kadeša. na sjever od Tunipa. izvalio da prodrijema na suncu. Čarkali su s egipatskom vojskom. lagali su.. Ne objavljuje dan bitke. Neki stajski momak umiruje dva uzjogunjena ždrijepca. koji su dolazili iz čitave Sirije sve do Eufrata. te su napredovali ništa ne sluteći dolinom rijeke Oronta. jer im njihovi obavještajci nisu javili da su ih bilo gdje opazili. Konjušar se pak smjestio u kola i spava kao zaklan. Kairo. Atl. Dok se kralj nalazio u Šabtunu. Moglo ih je stajati strašnoga poraza kod Kadeša kada je Ramses II.mjestu. ne izlazeći ni kao pobjenik. stoličice i hasure. a osobito na Biltenu iz Kadeša: Kuentz. dvojica Šasua. Skinuti su i samari s magaraca. poput Mizijaca. stolovi. iznenađenje je moglo odigrati i te kako značajnu ulogu. noge su mu nemirne. Neki vojnik pije. 1928. Unutra već na policama stoje zdjele i ćupovi za rashlađivanje pića. Montet. No.

sada kada je bitka već dobivena zahvaljujući faraonovoj snazi i srčanosti. Pokriva se štitom slijeva. a to ne znaju ni moji zapovjednici stranaca ni oficiri iz zemlje faraona koji su s njima! A sada čujem da dolaze!« Savjetnici priznaju da je bilo stanovitih propusta: »Nije dobro. Plemići i posade bornih kola hvale snagu njegovih mišica: »Sjajni borče smionoga srca. . kod Staroga Kadeša. Spasi nas. ali dok je Njegovo Veličanstvo vijećalo. « Vojnici skrušeno kuju u zvijezde neustrašivost svoga gospodara. Neka mi je svjedokom Ka oca mojega Amona. Neprijatelj je već počeo zarobljivati i dijelove pratnje Njegova Veličanstva. no neću nagraditi nijednoga od vas. Podsjećaše na Baala u naponu snage. kao i još po nečemu. Faraonov poziv odjekne sve do Tebe. više se neće osoviti na noge. vladari i knezovi Irtua. Dohvati bojnu opremu. Usred te strašne pogibelji. Slomio si leđa Hetitima zauvijek!« Faraon odgovara novim prijekorima: » . dični vladaru. slično Baalu na vrhuncu moći. Karkemiša. Nema uza nj ni kneza. Više neće naći ruke svoje da se posluže njima. Silan mu se strah uvuče u kosti.moru pijeska. Srce im je sišlo u pete. . Alepa i vlastita mu braća uzmiču za njim. Navali na njih pet puta zaredom. nije osobito strašna. Ti si sin Amonov. on ti vodi ruku. podli hetitski kralj približio se već sa vojskom i sa svim saveznicima. Nitko nije došao da zatim te podvige razglasi cijelom zemljom egipatskom . Podli hetitski 230 i bornim kolima sa po tri borca gledao podvige Njegova Veličanstva nagnuo je u bijeg dršćući od strave. Tuđini koji me vidješe prodičit će ime moje po najudaljenijim zemljama koje me još ne poznaju. veliki zaštitniče Egipta u boju. Obara dvije tisuće i petsto dušmanskih kola zajedno s konjima. dogodilo da se doista razljutio na svoju vojsku. Dično je ime onoga tko se hrabro borio. . ni oficira.« Ta grdnja. koji nije bio branjen. Čovjek se od pamtivijeka cijeni po junačkoj mišici svojoj. ni konjušara. ispunio tolikim robovima tisućuljetne palače svoje i odaslao tolike lađe krcate skupocjenostima. Alune. Zatim popali kadeško polje da ne ostane ni uspomena na mjesto koje je gazila tolika vojna sila. Kada je vojska shvatila da je razočarala vojskovođu. spasio si vojsku svoju i kola. Vojnici njegovi. Napustiše nas vojnici i posade bornih kola. vapeći zgromljeni faraonovom neustra šivošću: »Spasavaj se tko može!« Njegovo ih Veličanstvo gonjaše poput orlolava. Sputao si zemlju hetitsku junačkom desnicom. konjušara Mennu spopade drhtavica. osvojila je tri ogorčeno branjena 231 . Faraon im s gorčinom predbacuje: »Nitko od vas nije bio ovdje. što autor pjesme nije smatrao da nam je vrijedno opisati. to jest Piankhiju. dok je kralj želio zarobiti ili potpuno uništiti neprijatelja. . ni vodiča. Tko puzi. Reče Njegovu Veličanstvu: »Dobri moj gospodaru. Vojska je tek proigrala priliku da zasluži priznanja. . Ramses odapinje strijele nadesno. Mese. međutim.« Faraona hvata bijes: »Sakriveni su. Srce ga ostavi. Rasporedili su se i spremili za boj oko Staroga Kadeša. . Snazi. Jednom se drugom kralju. Likije. Kako ćeš nas izbaviti? Daj da ostanemo neokaljani. ali nije Ramses uzalud sagradio tolike spomenike i podigao tolike obeliske ocu svome. Grabe plijen umjesto da stanu na borbeni položaj. Vojnici su ga napustili. Zdravlju. Zdravlja.« Vladar naredi veziru da pospješi dolazak jedinica što su zaostale južno od Šabtuna i da ih dovede do mjesta gdje se nalazi Njegovo Veličanstvo. Navuče na se oklop. Kada vidje da je velik broj kola opkolilo njegova gospodara. S njim je sada saveznik vredniji od milijun boraca. Ono ne poznaje straha. potpuno smo sami usred dušmana. Dardanije. posade na kolima. Kerkeša. dakle. iako se ova hrabro borila. . svi saveznici. Prešao je preko gaza južno od Kadeša. Njegovo se Veličanstvo diže poput oca svoga Montua. jer me napustite dok bijah sam samcat usred neprijatelja. Stižu napokon i vojnici. veliku su grešku počinili strani zapovjednici i oficiri faraona Života. Nijedan se čovjek nije podigao da mi pruži ruku pomoćnicu dok sam se tukao. Natjerala je Tefnakhta da se s jadnim ostacima svojih četa povuče prema sjeveru. Ne umiju više ni gađati. Snage kad nisu umjeli reći na kojem se mjestu nalazi podli hetitski kralj u dnevnim izvještajima faraonu Životu. ni mač potezati. Zatečeni njegovom pojavom. Faraon ih tjera u vodu kao krokodile. Usirmarê!« Njegovo Veličanstvo osokoli svoga druga po oružju. egipatski vojnici i kola nagnali su u bezglav bijeg. .

Na grudima mu se ukrštaju dva poširoka remena. njihov se početni uspjeh pretvorio u poraz.svoga broda. . kralj osobno učestvuje u borbama. Ibid. faraon je na j edvite jade izbjegao katastrofalan poraz. ovi rekoše uglas: »Dobar je. Podignuti suncobrani prave mu hlad. Velikaši i vojvode pristupaju vladaru da mu čestitaju. . Na glavi mu je vojnički šljem. no odmah se zatim ispraviše: »Ne vidimo ništa loše u miru kada ga ti sklopiš. U međuvremenu hetitski je kralj poslao izaslanika da uzvisuje ime faraonovo poput Raovoga: »Ti si Sutekh glavom. 72. nego nosi zlatan krčag i čašu. opet sasu grdnje na vojnike: »Zar čekate moje glasnike da navalite na dušmanina? Zar vam treba cijela godina dana da posijete strah od imena mojega po Delti?« Svi se vojnici počeše busati u grudi gorko se kajući36. kakve smo primijetili prilikom polaska iz Egipta. Oficir koji stoji iza kralja ne sudjeluje u borbi. Nemoj plijeniti svojih dobara. dok se obavljaju pripreme za beskrajno 39 40 41 Medinet-Habu. Drže dugačke mačeve poput svijeća i pružaju lijevu ruku dlanom nadolje40. KonjuŠar mu je proboden kopljem pao s kola. tvoj ti ih je uzvišeni otac dao da se tvoja vlast protegne na sve nas. uveo je vojsku u srce neprijateljske zemlje. 32. Kralj je sišao s kola da može nesmetanije odapinjaiti strijele. Na taljigama s punim kotačima pričvršćenim pomoću klinova. Dopusti nam da dođemo do daha!«37 Njegovo je Veličanstvo hitno sazvalo vojvode i velikaše te ih obavijestilo o poruci hetitskoga kralja. Oficiri mu nose luk. Zastave su poredane ispred estrade. Leže pod tvojim nogama. sin Kapurov. pomorski su narodi navalili u nebrojenim hordama morem i svim putovima što vode u Egipat 41. podigavši ruku s ispruženim kažiprstom. junače u boju. Kad je pobjeda izvojevana. sam Baal. Neće za tobom ostati tko da te naslijedi. Svoj je spas mogao zahvaliti odvažnosti kraljevske garde. izvanredno dobar mir. moćni vladaru. Boj je bio strašan na moru i na kopnu. a o ramenu visi otvoreni tobolac za strijele. kralj se popeo na podij da obuhvati pogledom čitavo bojno polje. Tko će te pozdraviti kada se razljutiš?«38 Faraon je rado priklonio uši takvim riječima. nije imao ništa protiv toga 232 povlačenje tako goleme egipatske vojske. Loše obaviješten o hetitskom položaju. Moguće je također da su. Zar je pravo da se vrši krvoproliće nad tvojim slugama? . sluge se brinu o toaletnom priboru. . Uzde je pričvrstio za pojas da može ciljati iz luka. koje su vukli bivoli. Zemlja Kemi i zemlja Kati odsad su u tvojoj službi. vidi da je izgubljen. U stvari. 37. . Pra. Zato se okrenuo prema faraonu i. pak. Potjerao je zapregu u galopu. Poubijao si ih na milijune. 233 . A ipak si tako postupio jučer. Dugačke lađe s pramčanim ukrasima u obliku lavlje ili ptičje glave i uzvinutih krma gotovo su tonule pod teretom ukrcanih ratnika. Ibid. prodrijevši u faraonov logor. vladaru i gospodaru naš!« To im je izašlo neposredno iz srca. Za kraljevim kolima slijede ostala borna kola sa po dvojicom boraca. priznaje poraz. jer jasno proizlazi da je prijekore uputio isključivo Egipćanima. Drugi su vojni pothvati imali određeniji ishod. Poput svojih predaka. Bijesno poput pantere. lepezama i torbama u kojima se nalazi čista odjeća i sve potrepštine za održavanje urednosti u predasima bitke. U redovima egipatske vojske Filistejci čine čuda protiv Libijaca. Libijski vojskovođa Mešešer. Njegovi se vojnici predaju u čitavim odredima. Ne oklijevajući ni časa.. Konji su mu pobijeni. . koju su većinom sačinjavali Sardani. Ikojemu su se nazrijevali nazubljeni bedemi iza rukavca rijeke Oronta. U vrijeme Ramsesa III. Egipatska se vojska mirno povukla prema jugu ne zauzevši Kadeš. Hetiti još jedino mislili na pljačku. Korice na boku bornih kola pune su sulica. odnio nad Libijcima 39.. vozili su žene i djecu. koje je u stvari bilo molba za primirje: »Tvoj ti se smjerni sluga obraća i priznaje da si Raov sin. na objema rukama nosi narukvice i grivne oko mišica. zemlju Hetita žeže strah od tebe!« Izaslanik je donio i pismo. Uza nj je cijela njegova pratnja. Zbog takve gramzljivosti. Njihov kralj. tobolac i sulice. nemajući izvidnice ni pobočnice. Predao ti je sve zemlje ujedno. 18—20. na primjer velika pobjeda što ju je Ramses III. .

neobično dobre volje zbog izvojevane pobjede. no poraženi su se bili predali sudbini 42. VII — OPSADNO RATOVANJE Rat se veoma često pretvarao u opsadu. Oni koji su već u zaklonu naginju se preko zida i pružaju ruke ne bi li podigli ponekog zakasnjelog sunarodnjaka. Prije povlačenja Egipćani će po ratnom običaju posjeći sve ko-risno drveće43. sličnoj onoj kakvu su Egipćani zvali akh. da možemo s oca na sina disati tvojom snagom. Svezani zarobljenici dovođeni su pred faraona. Označeni žigom. Uz putove raste grmlje puno cvijeća.. koji će ih pohraniti u riznicama svojih hramova. Egipćani krunište zasipaju strelicama i potiskuju pred sobom bjegunce. Bio je. 44 234 Montet.«45 Vojskovođe su počele izlaziti jedan za drugim. 42. Svećenik spaljuje smolu na grijalici s drškom. barem u tome trenutku. bilo komotnije da se drugi bore za njih. a u ovima se nalaze mnoga vrata i prozori. i lijevu ruku podigao u znak molitve: »Podaj nam životni dah. Ovi se predmeti veoma sviđaju faraonu i velikim svećenicima. Nije rijetkost da grad štite dva. Samo u gradu Magedu Tutmozis III. je zarobio pozlaćena kola vladara Kadeša i Mogeda.popisivanje i procjenu pobjede. Vojsku pak zanima ostali plijen. stoka i oružje. u kojoj je malopomalo nestalo domorodaca. Sve je to potom stavljeno na hrpu zajedno s oružjem pokupljenim na mjestu kreševa u blizini estrade. Zapovjednik Amara upravio je kadionicu prema Ramsesu III. amfore ukrašene reljefnim likovima životinja i razne dragulje. a ako je neprijatelj bio Libijac. Tlo ispred same tvrđave obično je obrađeno. U šumu su tjerali i svoja stada bivola. Na najvišoj kuli vije se zastava44. drugo nego da prekinu otpor i da nastoje darovima ublažiti okrutnost pobjednika. bilo da neprijatelj nije imao hrabrosti da se otvoreno sukobi s egipatskom vojskom. a ova opet trećoj. Ponekad jedna kula služi kao podnožje drugoj. glave okrenute prema repu životinje. pozivajući u pomoć gradske bogove i uzdižući ruku kao Mojsije prije bitke s Amalečanima. Kad je već došlo do toga. svaki borac koji je ubio neprijatelja odrezao mu je ruku. Obronci su pokriveni vinogradima i smokvicima. 42 43 Ibid. Čekali su u malim skupinama i dizali se jedan za drugim. 235 . Sposobni muškarci žigosani su usijanim željezom. Jarak pun vode i visoka ograda bili su im prva obrambena linija. Branioci odapinju strijele. Egipćani su se primakli podnožju zidina. Medinet-Habu. braniocima nije preostalo. Drugi nose vaze umjetnog cvijeća. Sva su obrambena sredstva uzaludna. Drugi mirno čekaju s isukanim mačevima. manje se bojeći medvjeđih zuba nego egipatskih strijela. 5—10. Cvijet ratnika borio se na kolima. S vremena na vrijeme naginje se preko kruništa i sokoli borce na donjem katu. Tlo oko tvrđave puno je leševa. Njihove su zapovjednike čekale drugačije ceremonije. te osam stotina devedeset i dvoja borna kola njihovih boraca. razbijaju vrata sjekirama i uspravljaju ljestve. jer je. Obližnja šuma pružala je okrilje bjeguncima i onima koji nisu stigli da se sklone iza zidova prije nego se zatvore vrata. ukoliko im je bilo stalo do života. Zatim je svoj trofej dao na uvid kraljevom činovniku. Kao u Ahmoseovo vrijeme. 95. bilo da mu je u bitci na otvorenom preostalo dovoljno boraca za obranu utvrda. Vojnici su jeli i pili svakoga dana kao običan egipatski puk samo na blagdane. vino. naime. Jedni pužu na laktovima i koljenima. žito. pa čak i tri usporedna bedema. a čitava vojska pisara brižljivo je razvrstavala i popisivala svaki trofej. Tutmozis je te vojvode izdaleka poslao kućama na magarećim leđima. Sirijske utvrde sastoje se od visokih kula sa širokom platformom zupčastoga kruništa i od dugačkih zidova što se protežu u skladu s konfiguracijom tla. Denanajci i Filistejci trebalo je da povećaju faraonovu vojsku. Sirijski gradovi bili su bogati konjima. bacaju koplja i kamenje. Još malo i prva je obrambena linija skršena. Istina je da su ti knezovi osnovali pravi savez protiv Egipta. Les reliques de l'art syrien. Ove su podizane na kakvoj uzvisini ili na strmoj gori. Imali su saveznike čak i s Eufrata. onda spolni ud. Vojnici naoružani do zuba stajali su spremni da reagiraju i na najmanji znak nepokornosti. Branioci padaju na položaju.

a drugi okrećući dlan prema krvniku. kaže Ramses III. nagradi junake i kazni odmetnike kao primjer čitavome svijetu. Veselje počinje čim je vojska stupila na egipatsko tlo. Libijci su postali tako opasni da je faraonovo srce ostalo bešćutno: »Sjedili su. Vojska se vraća otprilike u istom rasporedu u kojemu je i pošla. zatukao osmoricu na pramcu svoga broda. Šestorica su obješena pred zidinama hrama u Tebi. Egipćani su prionuli uz eksploataciju šuma. Bijahu U Egiptu. goveda na milijune. Zatim su na serijski građene brodove ukrcavani libanonski uglednici i dragocjeni proizvodi Božje zemlje46. stari libijski kralj Kapuro pisao je faraonu moleći ga za milost prema svome sinu. Egipćani su podsjeli duar. Najviše su cijenili jelu aš. te neutvrđeno drvo zvano uan.«51 I u posljednjem času poraženi pokazuju pokornost. Ali. Sve što obasjavaju sunčane zrake upoznalo je njegove uspjehe. Povukao je granice 236 Tako su odredili otac njegov Amon-Ra i svi bogovi pređi njegovi. No. koji se spremaju na plodonosnu pljačku. i s užetom oko vrata. IX — TRIJUMFALNI POVRATAK Faraon je protegao svoju moć do krajnjih granica svijeta. možda klekovinu. Domoroci su zaogrnuti u pantersko krzno i oboružani štitom i velikim nožem. koji se spremaju da stranice svojih knjiga primitka ispune imenima i brojkama. šiljatiju od žitnoga osja i uspravniju od koplja. u korist Egipćana. Amenhotep II. . Sirijci su stabla odvlačili pomoću volova do obale. Ispred faraonovih kola stupaju ugledni zarobljenici s rukama u okovima. Skupivši se ispred mosta kod Silea. Za Egipćane iz vremena XIX. VIII — RAT U NUBIJI Vojni pohod na južne zemlje podsjeća na vojnički izlet. Osporavaju im je Hetiti. Međutim. I Seti će uspješno primorati libanonske emire da za njega obaraju svoje jele47. proroci pružaju kitice cvijeća50. panterskih koža. Borba je neravnopravna i završava se. Još mu je jedino preostalo da se vrati u ljubljenu domaju Tomeri i da blagonaklono primi odobravanje naroda i smjerno štovanje svećenika. koji je pao živ u ruke Egipćanima. »da se upamte pobjede Njegova Veličanstva za sada i za vijeke vjekova u svim krajevima i u svim gorama crnačke zemlje. jer su južnjaci veoma marljivi i izrađuju barbarsko. ali raskošno pokućstvo od zlata. za jarbole sa zastavicama što su ih podizali pred pilonima hramova. U vojsku 237 . Pod Tutmozisom III. slonovskih kljova. . Okupile su i ostalu djecu i potražile sklonište među palmama. hrpimice pred atovima mojim kao živad. a još dvojica u Napati. i nudeći na žrtvu sebe umjesto njega52. eba-novine i bjelokosti. Dognah ostatke nji-hove kao mnogobrojan plijen bodući ih ostanima. rogačevinu sesnedžem. Od vremena bogova Egipćani su dolazili u Biblos po drvenu građu za božanske lađe. Najvećem broju zarobljenika ruke su vezane na leđima ili iznad glave49. zatim crvenu cedrovinu mer. ja ih uništih i poklah jednim udarcem. te za mnoge vjerske i svjetovne potrebe. žene njihove i djecu na mirijade. primorah da napuste egipatske međe. u svojoj političkoj oporuci. ih je. U kolibama imaju velike zalihe nojevoga perja. Nekolicina najuglednijih zarobljenika mora biti ubijena u velikom slavlju. osvojivši sve gradove zapadne obale od Hatkaptaha do Karbana. ogromne količine robe i dalje se svake godine upućuju u Egipat. vojnici su se razišli šumama i sjekli drveće. Nakon pobjede Ramsesa III.Obronci Libanona bili su obrasli šumama. uzalud. Žene nose nejačad u košu na leđima. naravno. Libijci podižući kažiprst. da bogovima posveti najljepši dio plijena. u Egiptu. a i sami se Sirijci već umješnije brane. domogli se gradova cijele pokrajine i goveda za mnoge godine. Doprli su do cijeloga pribrežja velike rijeke. ponekad u obliku pantere. . dinastije Sirija nije više kolonija za eksploataciju. rogova i miomirisa48. slično Heraklu. Zagospodarivši Sirijom.

Žigosao sam ih kao robove svojim imenom. otac njegov. Harris I.Postavih im zapovjednike strijelaca i plemenske glavare. majordomi. Zarobljenici priznaju poraz. Tu su pehari i amfore. koji je posjedovao ogromna bogatstva. Drugi sloj sačinjavaju faraonovi predstavnici u inozemstvu. 77. kraljevski vjesnici u zemlji. vukući za sobom zarobljenike vezanih ruku i sapetoga vrata. glasnici. čuvar pečata pomorske kuće i nadstojnici kanala. Amorićani i Hetiti. Pred božanskim likovima izloženo je blago doneseno iz zemlje Hetita. glavni pisar vrhovnog suda i porezni pisari.«53 Kada su neprijatelji određeni za žrtvu bili smaknuti. Već su pod I. božanska majka kraljeva i kraljevska djeca. kakve su opsjednuti Sirijci nudili pobjednicima prilikom predaje grada. veliki vojvode. stele ili grobnice posjeduje barem jednu titulu. Amui. U Staroj su državi titule i funkcije dovoljno brojne da ispune čitavu knjigu. pisari kraljevske knjižnice. Oduzima dah nosnicama. To su Crnci. duhovi. Namjesnici noma nastojali su u svojim rezidencijama živjeti poput faraona u prijestolnici i urediti dom po uzoru na kraljevski dvor. Libijci. u hramovima se odvijala još jedna svečanost. kralj. Faraon podsjeća na to da mu je pobjedu nad dušmanskim narodima podario Amon. Bogu kakav je bio Amon. Sirijci. na samome vrhu nalaze se bogovi i božice. Suzbija svako negodovanje i svaku psovku na ustima. kakve su u mirnodopska vremena donosili izaslanici iz Retenua. Stručnih službi ima na stotine. predstojnici bijele kuće. u toku koje se odlučivalo o sudbini zarobljenika dok se plijen posvećivao bogovima. kraljevski pisari. 53 54 DESETO POGLAVLJE PISARI I SUCI I — UPRAVA Egipat je od samih početaka imao mudru upravu. Svaka ličnost koju poznajemo preko spomenika. Poneki su u stanju navesti nekoliko desetaka svojih funkcija. Amara i Naharine kao ratnu odštetu ili kao zalog za faraonovu blagonaklonost. . kraljevski sinovi. dinastijom kraljevi službenici utiskivali uz pomoć valjkastog pečata svoje ime i titule na čepove žara. Montet. među kojima je na prvome mjestu vezir. suncobranari i lepezonoše. Zatim dolaze velikodostojnici. poklanjajući njihovim hramovima dio zarobljenika i blaga54. Iz ramesidskog razdoblja datira jedan priručnik egipatske hijerarhije 1. Prema njemu. Svaki je od ovih visokih činovnika raspolagao brojnim personalom. i svi oni koji imaju sreću da žive u neposrednoj blizini sunca. dakle. 22—26. Vraća. 239 Pap. kraljevska supruga. Faraon je kao oganj što se širi kada nema vode. Napokon stiže i sam faraon. zlatne i srebrne kupe i čaše s inkrustacijama od dragoga kamenja. u pokrajinama i u gradovima. Religues. bogovima uzda-rje.

IV. prelazile automatski na službenikova sina.. kao i ovisno o moći svoga zaštitinika. Kao i u svim zemljama. U školu se polazilo zarana. cit. staroegipatska administracija pokazivala je stalnu tendenciju rasta. osim toga. pogl. većinu svojih funkcija i titula prenio je na sina Setija. 7 Lefebvre. 4 Za svoga brata isposlovao je mjesto pastira toga malog stada.. Kad ga je kralj Horonemheb pozvao u Tebu da upravlja radovima na opetskom hramu. Valjalo bi nabrojiti i cijeli jedan svijet ravnatelja. Škola se većinom nalazila u Sklopu hrama. op.. Ove službe ne samo da su svojim vršiocima bile zajamčene doživotno. 1931. Četvrti bi prorok bio najnesretniji čovjek na svijetu kada ne bi prilikom svakog izlaska boga bio okružen čitavim malim dvorom. Ni sin njegov neće zauzeti njegovo mjesto. Histoire des grands pretres d'Amon Karnak. kažnjen u djeci. Tome se nitko nije protivio. Budući Amonov prvosvećenik Bakenkhonsu pohađao je dvanaest godina pisarsku školu. također. 3 Gauthier. koji je bio istaknut svećenik i gajio ambicije u njegovu pogledu. nego su trebale ostati u obitelji. pisare. dinastije Paramses domogao se u toku dugotrajne karijere velikog broja važnih civilnih dužnosti. prelazeći s oca na sina. veliki čuvar rizničkog pečata i pisar božanskog pečata Amonova doma. nadstojnike stada. IV. koji je bio u kraljevskoj pratnji kada se faraon nalazio u planinama Retenua. recite . 210—212. kućnog nadstojnika. Bog Min. s nasljednika na nasljednika 5. u Kimi. a za sina službu nositelja posuda za mlijeko. Mali školarac nosio je sa sobom košaricu s kruhom i vrčić piva što mu ih je majka 5 de Urk. . 2 Lefebvre. u Tanisu. vjerskih naslova i vojnih funkcija u istočnoj Oblasti Delte. Le personnel du dieu Min. dvije egipatske pasmine i jednoga bika. Svi očevi obitelji priželjkivali su takvo što. u Deir el Medinehu i u drugim svetištima pronađeni su crepići i papirusi koje su ispisali đaci. Bakenkhonsu je imao tek pet godina kad su ga poslali u školu. predstojnika i pisara koji su izvršavali sve poslove i sve obnove po odlukama članova visokog svećenstva. koji je i sam već bio u zrelim godinama 4. 6 240 Vidi stelu iz god. Bibl. koje su zahtijevale znatne sposobnosti. službenička su djeca ulazila u upravu tek pošto bi završila školu i postizala činove ovisno o marljivosti i darovitosti. uz mnogobrojno svećenstvo. Neferperit.« Zakon je predviđao da se neposlušnom službeniku oduzme namještenje. U jednoj poruci koja se obraća posjetiocima grobnica čitamo ovo: »2elite li namiriti svoje namještenje djeci svojoj. 1020—1021. 127—8. Unutar zidina Ramaseja. koja se nalazila u hramu Gospodarice neba 7. iako ne tako općenito uvažavan kao Amon. poslao je u Egipat četiri krave feničke pasmine. no njegov otac.bilo je za upravu nad njim potrebno strogo hijerarhizirano tijelo2. Odredba Nauri. da bude oštro kažnjen i da bude. Skladištare i računovođe3. No. Kairo. tako da spadnu na fizički ili služinski rad 6. Najvažniji među tim službenicima bili su riznički upravitelji i pisari. 400. dan kada su dječačići prestajali hodati sasvim goli i veizvali prvi pojas nije bio jako daleko od dana kad su prvi put polazili u školu. Prvi prorok ima uza se majordoma. je obogaćivao bogove od prvoga do posljednjeg dana svoje tridesetjednogodišnje vladavine. peharnika. 16 Egipat 241 . U svakom slučaju. Naime. « Onome tko bi se u grobnici ponio neprikladno prijetila je teška kazna: »Neće ga biti. rublja i prijevoza. . II. Ramses III. IV. komornika. Drugi prorok također ima pod sobom osobne službenike. namijenjene dvorcu milijuna godina. Znamo već da je budući oficir još kao malen dječak bivao oduzet roditeljima. gospodar Ipua i Koptosa. posjeduje brojno upravno osoblje. no druge škole nisu bile internatskog tipa. na temelju tih tekstova ne bi valjalo naprečac zaključiti da su odgovorne službe. aeg. zapovjednika brodovlja i mnoge sluge. Svako povećanje njihovih posjeda povlačilo je za II — PODMLAĐIVANJE I OBRAZOVANJE ČINOVNIŠTVA Osnivač XIX. možda ga je dao u nauk prije nego neko obično dijete.

pjesničku ili poučnu zbirku. Pripremio bi crnu i crvenu tintu. Uni je najprije bio policajac i sudac. Konja krotimo. . mogli bismo izračunati koliko je staroegipatskom đaku trebalo dana da prouči i nauči napamet neko klasično djelo. zemljopis i osnovna tehnička umijeća. nastojeći ga uhvatiti u neznanju. crtati male likove i prepisivati sve duže i duže odlomke. Histoire. računa da će neprilježnoga đaka izvesti na pobjedonosni put koji vodi do najviših funkcija pozivajući se na njegovu nadobudnost i razum. VII (Maspero. dakle. ne odviše skupog materijala. Vježbali su pisati pojedine hijeroglifske ili kurzivne znakove. ili hini da vjeruje. povijest. Ali. To su im bile bilježnice. U svemu tome sadržan je. i da luduješ za plesom. Kada bi bile dovoljno brojne i potpune. U Tebi su pisali jednostavno na komadima grubo isklesanoga kamenja. Kada je potrošio dosta tog. No.. Sokola puštamo da leti. Dječak ima uši na leđima. Teturaš i udaraš o zidove. nisu bili podjednako marljivi učenici. Za vježbanje su dobivali lijepo uglačane vapnenačke pločice s ucrtanim linijama ili kockicama. bit ćeš kažnjen. raspravljaj s pametnijim od sebe . dug koliko i stranica uzorka. Škanjca uzimamo iz gnijezda. Nemoj zapostavljati pisanje. II. imao je dovoljno vremena da se porječka i potuče sa svojim malim drugovima. međutim. Kad bi samo znao da je vino propast! 16* 243 . ali i kažnjavajući ga energično ako zatreba. čitav niz pitanja u vezi s geografijom Sirije. kaže drugi jedan učitelj. Majmuna možemo naučiti da pleše. zatim je pošao u daleke krajeve tražiti kamenje. bit će ti korisne.primala svakog jutra8. Koliko je vojničko sljedovanje na pohodu? Koliko opeka treba za gradnju prilazne kosine takvih i takvih dimenzija? Koliko je ljudi potrebno za dopremu obeliska? Kako se uspravlja kolos? Kako valja organizirati vojnu ekspediciju? I. . Ljudi bježe od tebe. Ne zaboravi da je pametan razgovor poučan. Za ukrasne crteže služio se zelenom. Učitelji se često ljute zbog njihove lijenosti: »Piši vlastitom rukom. Okreni srce mojim riječima. nego čitavo neko djelo. Tko želi uspjeti mora vježbati svakoga dana . 8 Moralistički papirus Bulak. 503). budući da se i životinje krote i dresiraju. vjerskih priča i malo crtanja. Jesu li postojali ispiti i svjedodžbe? Na potvrdan odgovor navode nas pitanja što ih pisar Hori postavlja svom kolegi. . kako u učenikovu srcu učenje nema drugog neprijatelja do lijenosti i tvrdoglavosti. nov papirus ne više samo po koji odlomak. Vonj piva prati te na svakom koraku. Obrazovanje nije obuhvaćalo samo učenje gramatike i pisanje. sasvim naravno. neumorno ponavlja pisar Amenmose. Papirus je bio preskup da bi ga mogli upotrebljavati školarci. 242 poslije je gradio brodove. upoznavanje klasičnih tekstova.. na kraju. Podsjećaš me na svetište bez božanstva. Staroegipatski činovnici obavljali su raznovrsne službe i začuđujućom lakoćom prelazili s posla na posao. ili pak uzorke slova. kao na primjer himnu Nilu ili Amenemhatove upute10. da učenici savladaju poznavanje zakona i propisa. Nedavno objelodanjena staroegipatska priča opisuje nam dječačića koji je nadarenošću nadilazio i starije kolege. Obilaziš krčme. Koristit će ti. . postao je načelnik generalštaba. pa se tako na nekima nalaze i datumi. Preskočiš li samo jedan dan. izabrao iz pernice odgovarajuće pisaljke i počeo prepisivati zadanu pripovijest. Trebalo je. plavom. Sluša samo onoga tko mu daje batina. No. rukovodio jaružanjem kanala. Idući u školu i vraćajući se iz nje kući. Sjeo bi prekriživši noge i razvio dio novoga smotka. a običan tekst crnom tintom. mladi su Egipćani imali i pogubnijih sklonosti: »čujem da zanemaruješ pisanje. a kada je izbio rat. uznapredovali je učenik smio napokon prepisati na lijep. Ovi su mu. na kuću bez kruha. Naslove i početke poglavlja ispisivao je crvenom. ništa manje mrzovoljan ali upućeniji od Amenmosea. Ti budući pisari. svaki je pisar istovremeno bio i crtač i slikar. rekli bismo. Otvori srce mojim riječima. Na pločice su bilježili i lekcije. pronašli slabu točku i jednoga mu dana postavili ovakvo pitanje: »Čiji si ti sin? Zar ti nemaš oca?« Pošto nije ništa odgovorio.«12 Taj pedagog vjeruje. čitav jedan nastavni program11. neprestano su mu se rugali i mučili ga batinama uz riječi: »Čiji si ti sin? Nemaš tate kod kuće!«9 Dječak je najprije učio čitati i pisati. žu tom i bijelom tintom.

Nastojeći stati na kraj nepravednosti i kazniti laž. Hramove je ispunio kipovima i dao sebi napraviti sjajnu grobnicu. cit.. bivši kraljevski pisar i ravnatelj žitnica. nego gdje su nalazili i plesačice. Uho moje uvijek bijaše otvoreno onome tko kazivaše istinu. Tot ga je lišio svake krivice19. »Činih. no branio je slabe od moćnih. . potkradajući i državu i faraona. . pa i onih najnižih u hijerarhiji. Naravno. stari vojnik. ne gaji iluzije. ali ne budi ni odveć krut. Kad je došao u veliku sudnicu. sišao u grobnicu pošto je pravično proživio svoj zemaljski vijek. štitio udovicu bez rodbine. 17 18 Urk. Nasitih onoga tko ne imađaše ničega. ali tebi nije stalo do uspjeha. moralisti su pozivali predstavnike vlasti da budu umjereni i blagi: »Ne žmiri kada sakupljaš porez. 127 i dalje. Horonemheb je donio ukaz protiv podmićivanja. kaže prvi ministar Ptahimose. 19 Ann. po imenu Rekhmare. Tamo su se upoznavale draži strane muzike. izdržavah onoga tko ostade bez igdje ičega. Ne istrgoh dijete iz naručja majčina. pomagali nesretnicima. Sve to ostavlja veoma povoljan utisak. S. Međutim. . Odstranih svakog nepravičnika.« 18 Tako je i Khaemhat.« Ni Horonemheb. Pred sudom bogova i boginja. pa radilo se i o samim Amonovim pjevačicama. uzalud se pokušavši održati na teturavim nogama.Kad bi zaboravio na čašu! Da. nego poput oca . XL. Međutim.« 13 Bilo je i gorih slučajeva.« 15 Neki su činovnici na steli u grobnici ili na kipu podignutom u hramu pred očima bogova isticali da su se doista vladali po takvim uputama. pribavio lijes onome tko bijaše bez imetka. upozorava sina da bude oprezan sa sucima: »Znaš da su nesmiljeni kada sude siromahu. pažljivo je upravljao kraljevskim posjedima. koje su. stari vladar koji je dobro upoznao ljude. . barem koliko se njemu samome može vjerovati: »Bijah otac podređenima svojim. bogovi što u njoj suduju utvrdili su da su sva njegova djela u ravnoteži na vagi dobra i zla. Zna se da su u nemirnim godinama nakon vjerskog prevrata pisari. Pjevalo se i govorilo stihove uz pratnju daira i harfa. . IV. Kad je dolazilo do sudskih sporova. 245 .. Njihov je posjet i prečesto značio batinanje i zapljenu ionako skromne imovine.«16 Drugi jedan vezir. oni kojima je dužnost bila da štite poreznog obveznika primali su novac da oslobode zlikovca i osude nevinoga ako je ovaj bio presiromašan da ih potkupi. sve dok se ne bi u jadnome stanju opet našli na ulici i. podučavah im djecu. 244 sinovima dodjeljivao namještenja njihovih očeva 17. Ne bijah strašilo slugama svojim. poreznici i svi sitni moćnici bezočno tlačili maloga čovjeka. Nađeš li u knjigama velik zaostatak u siromaha. Posjetioci su se odavali i drugim užicima.. 605. 1044—1046. bile uglavnom lake žene. namjesnik u doba međuvlađa između Akhenatona i Ramsesa I. Ostavit ćeš dva. A. Lefebvre. obrtnici i felasi silno su se bojali ljudi od zakona. Podređeni velikog Amonova svećenika Bakenhonsua nisu imali razloga da se požale na svoga pretpostavljenoga. podijeli ga na tri dijela. Nijednoga sina ne liših mjesta oca njegova. Svaki sudac kome je dokazano da je zlorabio svoj položaj bio je osuđen na rezanje nosa i deportiran u neku vrstu koncentracionog logora kod Silea na Sueskoj pre-vlaci20. Lakoća kojom je u starom Egiptu muškarac mogao u kuću dovesti priležnicu i unajmiti ili kupiti robinju u stanovitoj je mjeri sprečavala razvoj javnih kuća. E. profesionalne pjevačice i glazbenice. Štitio sam siroče koje mi se utjecaše. Priredio sam pogreb onome tko ne imađaše nasljednika. neka ostane samo jedan. III — DOBRI I LOŠI SUCI I UPRAVNICI Stanovništvo. Nijedna optužba nije bila podignuta protiv njega . Dadoh kruha gladnome. . zakrilio udovicu. op. ono što hvale ljudi i čime su bogovi zadovoljni. svalili u blatni jarak ili upustili u sramotnu tučnjavu 14. ipak su postojala mjesta gdje su posjetioci bili ne samo navođeni da piju više od onoga što nalaže razum.

oštetio natpise ili razbio kipove izložit će se srdžbi najzloćudnijega boga Tota i nožu kraljevskih krvnika koji stoluju u palačama. a u korist povlaštenih koji su tvorili državu u državi. jer je i sam prigrabio već zaposjednutu grobnicu. pisar. Pronašavši vodu u pustinji nedaleko od zlatnih rudnika. nadstojnicima staja.U jednom nedavno publiciranom proglasu Menmatre se dosta strogo obraća vezirima. Menmatre je podigao na tome mjestu svetište Amon-Rau i drugim božanstvima.24 Egipćani iz Nove države nisu se prestali pouzdavati u takve pisane opomene.. Ali. koji je sasvim opravdano strahovao da će mu grob biti oskvrnut. pogotovo one što dolaze iz Nubije. nego i da štiti one koji budu ispirali zlato i slali ga u kraljevsku riznicu. VII. pa i u vrijeme najboljih faraona. aeg. plemenskim poglavicama na jugu i na sjeveru.«23 Mnogo kasnije. Što se tiče velikodostojnika koji bi nagovorio gospodara da rudare pošalje na neki drugi posao. osobljem i stokom. Oziris će stajati iza njega. Bila je predviđena i kaznena mjera odsijecanja nosa i ušiju. neka ga napadne krokodil u vodi. međutim. zapovjednicima strijelaca. slikarije. dolaziti u lov i ribolov na ribnjake i lovišta u vlasništvu hrama i plijeniti lađe. Doduše.« S druge strane. »oganj će mu sažeći tijelo. Pitanje je. Začuđuje takva kraljeva strogost prema članovima vlastite uprave. kraljevskom sinu iz Kuša. kao i upućivanje krivca na prisilni poljoprivredni rad na posjedima hrama21. dovozeći dragocjenosti s juga. Bibl. ribare i poljodjelce. Pripovijest o trojici svećeničkih hramove i grobnice gdje je počivalo ogromno blago. konjušarima. U Staroj državi Egipćani su običavali na uočljivom mjestu velikim slovima uklesati upozorenje onima koji bi se u grobnici nedolično ponijeli. a Hor iza djece njegove sa svim 246 247 . svim čuvarima kraljevskog doma i svim izaslanicima. I neće imati pogrebnog obreda. a čekala ga je i kazna od najmanje sto batina. aeg. natpise i predmete posmrtnoga namještaja da njihovo zlodjelo neće ostati nekažnjeno: »Tko se na bilo koji način o ovo ogriješi. dao je uklesati podrobnije upozorenje: »Svaki čovjek. sucima. knezovima. tko ne bude hajao za takvu naredbu. građanin ili pučanin koji bude pravio buku u ovoj grobnici. koji će postati mudri starina u svome gradu i amakhu svojega noma. no kralj koji im se bude usprotivio morat će odgovarati pred nekim nejasnim sudom u Onu. jedan siutski nomarh. mudrac. Svaki od činovnika koji bi prisvojio imovinu hrama morao je vratiti oduzeto i platiti globu u stostrukoj vrijednosti. S druge strane. Izida iza supruge. zloupotreba službenog položaja i zločina bilo je oduvijek. Opravdano se bojao da bi neki mogli rekvirirati pastire.. dostojanstvenicima. Sudit će mu sam bog. suncobranarima. no organizirane bande još nikada nisu pljačkale 21 22 učenika Bibl. ne samo u znak zahvalnosti. Želio je njime zaštititi od svih tih činovnika hram milijuna godina što ga je upravo bio posvetio u Abidu i obdario posjedima. IV. Njihov bog viće neće htjeti njihova kruha. koje je. a zmija na zemlji. štitila u prvom redu naivnost naroda. Priča o IV — RED I SIGURNOST Za posljednjih Ramsesa u Tebi i vjerojatno u cijelom Egiptu dolazilo je do nevjerojatnih zlodjela. rizničarima. Budućim faraonima koji budu štovali Menmatreove odluke Amon. krađa. Jasna boginja prožrijet će mu udove. sve u svemu. jesu li i zloupotrebe kojima su žrtve bili obični zanatlije ili inokosni poljodjelci također povlačile tako neumoljive kazne. obećava blaženstvo pristojnom posjetiocu. 5. oštetili ili ukrali kipove. Harakhte i Tatenen će dati da vladaju zemljom vedra srca i da nadvladaju strane zemlje i Zemlju Luka. valja imati na umu da civilni činovnici nisu uvijek bezgranično poštovali privilegirani svećenički stalež22. U nekim slučajevima bila je predviđena kazna od dvjesta udaraca i pet lomova.

Pet slijedećih kraljevskih grobnica bilo je nedirnuto. makar i nakon mnogo godina: »Amon. nije ni prstom maknuo da stane na kraj tim zlodjelima. Lopovi su pokušali orobiti druga dva groba. njihova se zlovolja okrenula u prvom redu protiv gradskog načelnika. našao se izravno optužen. koji ih je primorao da se trgnu iz učmalosti i nerada. Ovi su provjerili skupinu grobnica u sjevernom dijelu nekropole. No. i koji je još prijetio da će uputiti izvještaj samome faraonu i zatražiti njihovo hapšenje. Svi koji mu nanesu bilo kakvu štetu bit će izloženi Amonovoj srdžbi: »Predat će ih kraljevom ognju na dan njegova bijesa. kao i tužitelja i sve koje je ovaj tužio. Svi su grobovi bili oskrvnuti. Postat će poput Apopija u novogodišnje jutro. Tom su prilikom neki razbojnici pohapšeni i saslušani. U blizini hrama toga istog Amenhotepa bio je netaknut i grob čuven po spomeniku kralja Antefa sa psom Bakhom među nogama. sina Hapijeva. Zapisnike s tih saslušanja knez Paura poslao je istražnoj komisiji. Sinovi neće zauzeti mjesta njihova. Međutim. Taj je izvještaj uzvitlao mnogo prašine. Mut i Khonsu sasut će svoju jarost na nj. Žene će im biti silovane pred očima. No. te je morao narediti svojim suradnicima iz policije da otvore istragu. . a da poglavar khera. no od četiri groba s ostacima pjevača kuće obožavanja Amonrasontera dva su bila okradena. to jest nekropole. poslali su mu lažnog svjedoka. Grob svetoga kralja bio je netaknut. Komora u kojoj je počivao vladar uz suprugu.«26 Amenhotep III. Tada se sastala istražna komisija pod predsjedanjem vezira. medžajuima. Paser je u izvještaju tvrdio da je oskrvnuta. a neće imati hrane. Pozvala je preda se dotičnog radnika i njegove navodne saučesnike. potpuno su uspjeli u pokušaju da opljačkaju grobnicu kralja Sekhemre--Šedtauija. Razbojnici su povadili mumije iz drvenih ili kamenih li jesova i ostavili ih naprosto na tlu. s grobovima pjevača. predaka i ljudi iz okolice. uništit će ih i tijelo im proždrijeti. op. no vjerojatno ih je bilo i prije.«27 U državi je sve međusobno povezano. počevši sa 26 248 Lefebvre. koji mu je ispripovjedio kako je sa svojom bandom išao u pljačku vječnih domova. 213. jer će biti gladni. do prvih pljački došlo je god XIV. Urej njegov rigat će im vatru na čelo. Poglavar khera. Ugledni članovi komisije nisu se ponijeli baš slavno. pronađena je sasvim prazna. Vezir je ovako sažeo cijeli slučaj i ishod istrage: »Provjerili smo mjesta za koja gradski načelnik tvrdi da su ih navodno 249 . Obližnje groblje. Tijela će im propasti. opozvati i kazniti sve one koji su iz nemara ili kao razbojnički jataci bili odgovorni za te strahote. Jao onome tko ga ukloni s mjesta. vladavine Ramsesa IX. pružalo je jadnu sliku. Ime njegovo neće više postojati u Egiptu. Poglavar khera. grobnicom kralja Amenhotepa I. kraljicu Nubkhas.Amonov veliki svećenik Heri-hor dao je postaviti svoj kip u hram da stoji uz boga i da ga pozdravlja prilikom njegova izlaska u obrednoj povorci. a toga su dana i prijeteći natpisi izgubili svaki utjecaj. koji je očito znao koliko je to svjedočenje vjerodos tojno. napokon otkrio čitav skandal u izvještaju veziru i jednoj komisiji velikodostojnika. sina sunca Sobekemsafa. i čitavoj vojsci stražara. knez Paura. pošto su s njih strgli zlato i srebro. kneza Pasera. te odvukli sav posmrtni namještaj. koji je bio nadređen policiji. Tek je gradski načelnik po imenu Paser. Stavio ga je pod zaštitu Amonrasonterovu tako dugo dok se bude držao na zemlji. Nitko im neće naliti vode iz rijeke. naredio je posebnu istragu i utvrdio da je potpuno lažno i da ne odgovara istini. Bogobojaznost i strah od prekogrobnih kazni mogli su štititi hramove i grobove sve dok je poštena i budna policija održavala red zapadno od Tebe. Skapat će od gladi i žeđi. Čovjek bi očekivao da će imati tek jedan cilj: pohvatati razbojnike. Koliko znamo. donio je ukaz u vezi sa hramom posvećenom Kau svoga ljubimca Amenhotepa. nekoga kovinarskog radnika po imenu Pakharu. ali s polovičnim uspjehom. čiju su uspomenu štovali stanovnici čitave lijeve obale. Neće moći progutati žrtve za pokojnike. Bit će osuđeni na nož kada nastupi dan klanja. kojega se te stvari zapravo i nisu ticale. Grobovi su bili pljačkani godinama. jer nisu mogli doprijeti do komore s posmrtnim ostacima. cit.. ah se prevario. došao je dan kad je policija zanemarila svoje dužnosti. Da bi ga se riješili. .

bio utjeran u laž. »Nije nalikovala ni na jednu piramidu ili velikašku grobnicu kakve smo običavali pljačkati. koje su također otvorili. Zapalili su baklje. bio se udružio sa sedmoricom zanatlija. dakle. 7. Kako je valjalo nadoknaditi izgubljeno. sve dok ponovno nije bila pohapšena. Razbojnici koji su pljačkali grobnice kraljeva i velikaša u početku su bili uglavnom kamenoresci. Lice joj je pokrivala zlatna maska. te neki pripadnici svećenstva. Družbu su sačinjavala petorica. velikog boga. bakar i dragulje. Pošli su zajedno na otok Amonemopet. Mus. Oko vrata nizale su se ogrlice i amajlije. počela je tako što je s kipa Nefertuma kralja Usirmarea Sotepenrea. a ovaj ga je pustio na slobodu bez ikakva daljeg postupka. Odlučili su da osmoricu razbojnika predaju svome poglavaru. Njihovoj su družbi ubrzo pristupili niži činovnici u službi zapadnih hramova i khera. Drugi su uspjeli pobjeći. Plemenita kraljeva mumija položena u lijes imala je uza se mač. jer je bandi valjalo s plijenom prelaziti s jedne obale Nila na drugu. Ovaj posljednji bio je neophodan. dodaje lopov. pušteni su na slobodu i vraćeni na posao. uklonili posljednje zapreke i našli se pred sarkofazima kralja i kraljice. a mumiju ostavili u kutu grobnice. nisu pošli u arheološko istraživanje. Lopovi su djelovali zajednički već četiri godine kad su odlučili da orobe Sobekemsafovu piramidu. u službi Amonrasonterovog velikog svećenika Amenhotepa. koji je možda poput mača kraljice Ah-hotep bio ukrašen palmetama i lovačkim prizorima. Knez je time. Ne časeći ni časa. a lijes zapalili. 251 . Posao je trajao danima. družba se opet dala na rabotu. njegov sin Paisem. zlato odvojili i podijelili. Amonpanofer se ponovno dao u krađu. Pretopljeni nakit dao je četiri debena i šest qita zlata.ne odgovara istini. ukrala bogatu ogrlicu. R° 2. Br. bio uhvaćen. ali su ipak uspjeli prodrijeti u podzemne prostorije. 10054. Zlato je težilo 160 debena (četrnaest i pol kilograma). Semdi i Pakharu. te s jednim ratarom i jednim skelarom. a da pri tom ne pobudi ničiju znatiželju. pa oslobođen. no do ovoga su dospjela samo trojica i uz njih još jedan član neke druge. srebro. Zidar po imenu Amenpanofer. »Međutim. koji su pripadali prvom Amonrasonterovom proroku. pljačkali su i mnogi drugi ljudi iz ovoga kraja i podjednako su krivi. sve dok nije napokon bio uhapšen i izveden pred suce29. policajci su ipak morali uhapsiti nekolicinu od onih koji su opljačkali grobnicu kralja Sobekemsafa. gradski stražari uhapsili su Amonpanofera i stavili ga iza brave u ured kneza Pasera. Jedna banda. Izašlo je na vidjelo da u stvari ne poznaju nijedno vječno počivalište u faraonovoj bašti navedeno u Paserovoj predstavci. zidari i obrtnici zaposleni u samoj nekropoli.« U zatvoru su bili zadržani stanovito vrijeme. Radnici. Lopov je svojih dvadeset debena zlata predao obalnom pisaru. Naravno. priznao je nova nedjela. Suci su velikom svećeniku prepustili brigu da pronađe obdjegle razbojnike. Tri mjeseca kasnije pronađen je i napokon izveden pred sud zidar Amenpanofer.« Zatim su radnici saslušani i suočeni s Paserom. no svaki je dio sada iznosio samo sedamnaest i pol debena. Amonovu velikom svećeniku. Zatim su lijesove zapalili. Meri stariji. odigli su poklopce sarkofaga i u ovima naišli na drvene lijesove.28 Ma koliko nastojali zatvoriti oči pred djelovanjem razbojnika. koju su sačinjavali svećenik Pen-un-heb i četvorica božanskih otaca. zatim opet krao. sedamnaesteročlane bande. Razbojnici su pokupili sve zlato. Pošto je dobio primjernih batina. Sa svojim saučesnicima opljačkao je grobnicu jednoga trećeg Amonova proroka. Podijelili su ga na osam 250 neopaženo. Možemo steći utisak o tome kako su ovi postupali zahvaljujući nekim istražnim dokumentima. 29 Pap. Iznijeli su sarkofag od pozlaćena drva napolje. Čitava je mumija bila prekrivena zlatom.« Prihvatili su se svoga bakrenog alata i prokopali prolaz u samoj masi piramide. zidara poput sebe ili tesara. Suci su im izmamili priznanje i doveli ih do piramide koju su bih okrali da rekonstruiraju zlodjelo. čija je majka već bila protjerana u Nubiju. veoma sumnjivoj osobi. Razbojnik se opet pridružio svojim sudrugovima. koji su sasvim pošteno ponovno podijelili blago.

koje su se nalazile u riznici Usirmareova vječnog doma32. plijen je podijelio Meri 30. Čini mi se da grobnice svih tih Amenhotepa. 7—9. Oni pođu do svoje neiscrpne zalihe i vrate se sa još pet qita zlata. Jednoga su dana lopovi odnijeli prijenosni moćnik prvoga Amonova proroka Ramsesnekhta. 30 31 252 bez nakita i zlatnih maski. makar i udruženi u prave bande.« Suci joj postavljaju i posljednje pitanje: »Odakle potječe srebro koje je Panehsi dao na obradu kod Sobekemsafa? — Dobila sam ga od prodaje ječma u godini hijena. Kako je primjer bio došao odozgo. kojih je bilo posvuda. Eric Peet.Kao najstariji u družbi. 6 i dalje. Nanjušivši dobru priliku. Pap. jer bi im u normalna vremena policija ubrzo stala na kraj. u skromne drvene lijesove i zakopati ih na skrovitim mjestima. Mus. T. Tutmozisa. poklone ga dotičnog govedaru. Međutim. spominju manje značajna zlodjela. pisari i govedari pljačkala je zlatnu kuću kralja Usirmarea Sotepenrea. Svećenik Kaukaroi i četvorica njegovih sudrugova dolazili su nekoliko puta uzastopce i uvijek odnosili stanovitu količinu zlata. Za vladavine dvojice posljednjih Ramsesa Egipat je razdirao strahovit građanski rat. jer izvještavaju samo o jednoj pljački kraljevske grobnice. i četrdeset kuća Menmatrea Setija. Zato je. Namirnice su bile veoma rijetke i dobivale su se samo za suho zlato i srebro. žita. 10054. 6—16. Jedna druga banda. običan je puk priprostim sredstvima nastavio uzimati blago tamo gdje ga je nalazio. Svećenik Tutuj. najvjerojatnije i jedni i drugi. želio je proširiti područje svoga djelovanja. koje se nalaze upravo u oblasti gdje su prvi pljačkaši pekli svoj nečasni zanat. kada je vladala glad!«33 253 . reče: »Tužit ću vas Amonovom prvom proroku. Mislim da su tokom toga rata grobnice pljačkali amonovci ili setovci. osiguravali su bakreni zasuni. R° III. a zna se da su sve grobnice iz Doline kraljeva i iz Doline kraljica oskvrnute i opljačkane još prije početka XXI. Sa svećenikom Nesiamonom pošao je do predvorja neba i zapalio ga pošto je pokupio sve zlato 31. No. Jednoga se dana neki govedar stade s njima prepirati: »Zašto mi ne date više ništa?« reče im. sudac ove podvrgao saslušanju o podrijetlu imovine. Mus. Br. Nešto kasnije druga je banda odnijela prijenosni moćnik Usirmarea Sotepenrea. Ne znamo što u stvari znači zlatna kuća ni gdje se nalazila. saznavši da su neki ljudi skromnog položaja kupili roba. jedan od službenika kuće zlata. Setija i Ramsesa nisu pljačkali samo obrtnici. 32 Pap.« Svećenici nisu dopustili da im to dvaput kaže. 10053. Da bi spasili faraonske mumije. Vol je stajao četrdeset i pet grama zlata. Ulazna vrata. ali su najbrojniji i najaktivniji bili oko Koptosa. Br. dinastije. isklesana u abruskom granitu. koje su zatim u gradu mijenjali za žito. to jest. 10403 I. tobože u namjeri da neprijatelju ne ostave tolike količine plemenitih kovina. The Mayer papyri A and B. V III. velikog boga. Tel Modamu i Pi-Ramsesu. Br. u Oksirinku. Pošteđene su ostale gotovo jedino grobnice Tutankhamona i kraljic e Ah-hotep. sukna i robova. jednostavno ih omotavši trakama. Kupivši za tih četrdeset i pet grama zlata vola. a portali su bili pozlaćeni. budući da se knjižila u službenom uredu. Na isti način nestalo je i mnogo dragocjenog pokućstva. Saučesnici nekoga Bukhafa priznaju da su svojim dijelom plijena nakupovali zemljišta. veziri i Amonovi veliki svećenici morali su ih izvaditi iz sarkofaga i položili Pap. Izvještaji i zapisnici sa saslušanja u vezi s tim krađama mogli bi tvoriti podebeo spis. Tebanki po imenu Arinofer sudski je pisar postavio pitanje: »Što možeš reći o novcu koji je donio tvoj muž Panehsi? — Nisam ga ni vidjela!« Zatim je pitanjem pritješnjuje vezir: »Čime si kupila sluge koji su bili s njim? — Nisam vidjela novac kojim ih je kupio. njihovu prepirku čuo je pisar kraljevskih knjiga Setimose. u kojoj su se bili udružili svećenici. Kupnja roba nije mogla proći nezapaženo. Mus. Bio je na putu kada je bio s njima. pogotovo s obzirom na to što je u bezvlađu život po-stao očajno skup. u razdoblju kraćem od trideset godina. Mora da je ta građevina bila veoma nemarno čuvana. u kojemu su se sukobili Amonovi svećenici i pristalice sa Setovim svećenicima i vjernicima. koji je bio umro nedugo prije. U dvije krađe domogli su se četiri i pol qita zlata. kojima su kupili knjižničarevu šutnju.

Bukhaf se zakune da će govoriti. Podvrgnut batinanju. poslije faraona najutjecajnije ličnosti u državi. To. Nabijanje na kolac prikazano je na asirskim reljefima. otpočelo je kažnjavanje. tko će te izvaditi?« 34 Ramses III. jedna komisija pod predsjedanjem samoga vezira. čega nije bilo još od vremena Hiksa. Često se znalo dogoditi da su se oštećene stranke obraćale kipu kakvoga svetog kralja ne bi li isposlovale povrat ukradenog predmeta ili cjelovitu isplatu odštete. Neki su redom kusali sva tri načina. kao što su se nekada kod nas mogli oko predgrađa velikih gradova vidjeti izgladnjeli vukovi. vezir kaže Bukhafu: »Išao si u krađu sa svojom družbom. Stavio te je u faraonove ruke. što ga stoji novih batina. nespretnjakoviću. Egipat ju je prebrodio ozbiljno oslabljen. sada je stvar bila ozbiljnija i sveti je kralj ostavljan po 254 Na početku rasprave posvećene saslušanju prvooptužbenih razbojnika koji su pljačkali vječne domove. pisari i glasnici. jao jadnome mome tijelu!« Bez imalo sućuti. pisari i svećenici pljačkali grobnice kraljeva i drugih pokojnika. No. Došla je oko tri četvrti stoljeća poslije njegove smrti. na koji si način dospio u uzvišene vječne domove?« Lopov izjavljuje da je grobnica u koju je ušao već bila otvorena. Ta je energična mjera znala razvezati mnogi jezik. pod prijetnjom da budu prognani u Libiju. jedan nadstojnik riznice. u kojoj su uz vezira bili kraljevski peharnici. sudac postavlja pitanja. nakon ponovljenih pljački u posljednjim godinama vladavine Ramsesa IX. Koji put okrivljeni daje sucu ovakav odgovor: »Jao meni. Vidio je da se približava katastrofa. a zatim kaže: »Tako mi Amona. ali su za malo zlata otkupili slobodu i opet se odali razbojništvima. nije sasvim sigurno. možda sve do smrti. Već smo sreli taj izraz. Okrivljeni se kunu da neće lagati. Neki su razbojnici pohapšeni. slijede batine. Neki su egiptolozi mislili da se radi o nabijanju na kolac.« Na taj je način iz njega izvučeno trinaest imena. V — NA SUDU Kada je opet uspostavljen red. Drugi su smatrali da se radi o slikovitom izrazu. nije imao krivo što je bogove s patetičnom usrdnošću molio da njegovu sinu podaju sretnu vladavinu. Vladala je silna demoraliziranost. no ne možemo reći po čemu su se razlikovala. nadžana i manini. a ako odgovor ne zadovoljava. ali se na njima koji put vidi privezana uza stup osoba osuđena na batinjanje36. poslije više od četvrt stoljeća nereda. sam ću izdržati njegovu kaznu umjesto njega!«35 Zatim počinje jedno-ličan mimohod saučesnika i drugih individua. Pretpostavljam da je osuđenik na drvo bio privezan uz kolac. lišeni nekog dijela tijela ili stavljeni na drvo. Na egipatskim se ne nalazi nikada. počela sakupljati podatke o veličini šteta. ako te ubiju i bace u Nil. znali su ulučiti priliku i dati petama vjetra. ovaj put mnogo odlučnije. No. Nabroji mi sve ljude koji su bili s tobom u vječnim domovima!« Optuženoga nije trebalo suviše salijetati da izda šestoricu saučesnika. međutim. jer susrećemo upotrebu triju različitih izraza: badžana. kojima je ime spomenuto u istrazi. ako se utvrdi da sam prešutio jednoga jedinog od onih koji su bili sa mnom. prihvatila se posla. 255 . ali i po rukama i nogama. Batine su se dobivale po leđima. Postojalo je više načina batinjanja. koje on prekida riječima: »Kunem se da ću govoriti. Ali. nova komisija. Na putu od zatvora gradskog načelnika do prvosvećenikova. sud time nije bio zadovoljan. Godina hijena bila je možda godina u kojoj su Amonovi protivnici zauzeli Tebu i opljačkali joj hramove i groblja. Ocu neke žene koja je pripadala Bukhafovoj razbojničkoj družini jedan lopov reče: »Budalo stara. dvojica suncobranara. a više da spriječi da se o njoj previše govori.pojavile hijene. Čini nam se da joj je bilo manje stalo do toga da sazna istinu. ali ne uvijek i svaki. Saslušanje se nastavlja: »Reci. kada su obrtnici. Bog te je uhvatio i doveo. tako mi kralja. Vjerojatno je već pod Ramsesom IX.

te su znanje kakvoga egipatskog liječnika ili prisutnost nekog milostivog božanstva jedini način da joj se vrati zdravlje. Sirijci su u tome bili postigli zapanjujuće savršenstvo. ili su zaogrnuti u široke vunene marame. Čini se da nijedna nije bila ugodnija od one koja se sastojala u tome da se prilikom ulaska u Egipat dočekuju i prate pred faraona izaslanici stranih zemalja. Poklopci su im bili u obliku glave boga Besa ili orlolava. i u duge haljine s rukavima što se sprijeda zatvaraju trakama i kopčama. 256 dočekivali graničari. koji su donosili ratnu odštetu. Neke takve amfore imale su trostruk trbuh i tri grljka. Široki pehari tvorili su u stvari podnožak za maketu višekatne građevine ili za kip sfinge sa ženskom glavom. sirijski poglavari pale mirisnu smolu i pokretima izražavaju radost što su sretno prevalili dugačak put. nego su pravili ogromne amfore na stalcima.. ukrašene kićankama. Egipćani su osobito cijenili njihove rukotvorine. Žene su odjevene u haljine s volanima. izražavali želju da budu u vodama faraonovim ili da visoko mjesto obavijeste o tome kako u nekoj dalekoj zemlji živi kraljevna koja nikako ne može ozdraviti. promatraju povorku s napetom pažnjom. Pristavši u luku. Naharine i rubnih područja Azije mogli su pristizati bilo kopnenim putovima. Muškarci su obučeni u vezene pregače od raznobojne vune. bilo morem. 6-14.« Uslijedila je dvaput nadžana i jedanput manini. zadovoljavali amforama sa cvjetolikim ručkama. mome drugu u svađi.. tek nešto veće od teleta. U vrijeme nestašice hranili su pučanstvo. Jadnici su ili podlijegali mučenjima ili VI — PRIMANJE STRANIH PODLOŽNIKA Vidjeli smo. dana četvrtog mjeseca ljeta. a na ramenima nose ćupove s terpentinskom smolom. dakle.neprilici zatraži od jadnika da navede svjedoka koji bi ga mogao potkrijepiti. Više se nisu. suzbijanjem razboj ništava. nakit i metalno posuđe. Br. 1002. kao početkom XVIII. Sluge gone konje. Ponekad su povlašteniji dostojanstvenici obavljali i časnije dužnosti. Izaslanici iz Retenua. Odmah iskrcavaju robu. medom i uljem. te koševe pune zlata i lapis lazulija. jer su u brodogradnji Egipćani zapravo bili učenici stanovnika Biblosa. Mus. koji će ih morati jednoga dana naslikati u vezirovoj grobnici. Ne znamo na kakve su kazne bili osuđivani. dijeljenjem pravde i ubiranjem poreza. trbuha ili poklopca posude. Reče: »Ništa nisam vidio. ali presude nisu doprle do nas. vezir ga upita: »Kako si postupio zajedno s kadioničarem Šedsukhonsuom kada si došao u vječni dom odakle si iznio srebro poslije razbojničke provale?« Ovaj odgovori: »Jao meni! Jao tijelu mome! Trubaču Perpatjauu. što nas ne smije čuditi. peharima s oblim ukrasima uz rubove i vazama punim umjetnoga cvijeća. Što sam vidio. medvjede i slonove. kad smo se prepirali. Utvrđeno je da nije sudjelovao u krađi. Vraćen mu je zrak. rekao sam. potpuno prekrivene ugraviranim ili inkrustiranim ornamentima i obogaćene ljudskim ili životinjskim glavama u nizovima oko stalka. kola. Takav im je bio uobičajeni posao. gdje su ih na Horovim putovima 37 Pap. Ponekad pehar pridržavaju dva ljudska lika jedan drugome okrenuti leđima. katranom.. da su se državni službenici u prvom redu bavili brigom oko kraljevskih posjeda. IV. Jadnik reče: »Vidio sam samo onoga koga sam rekao. Poneki oko vrata nosi medaljon. Vjerojatno se sjatilo mnogo naroda da ih vidi. dok Egipćani na obali otvaraju krčme i točionice. Povorka im je veoma šarolika. 37 Zahvaljujući ovakvim dokumentima upoznati smo sa mnogim saslušanjima. Kad je priveden trubač po imenu Amonkhau. oružje.« Saslušanje se ponovilo 10. rekoh: 'Ubit će te zbog krađa koje činiš u kheru'. Spomenimo još i Besove ili ženske glave na 17 Egipat 257 . Umjetnici. dinastije. Brodovi su im bili slični egipatskim. Zaista ga je bio zaslužio. Rijetko je kada koji optuženik bio pušten na slobodu.« Saslušanje se nastavilo uz batinjanje po nogama i rukama. a zatim stupaju u dodir s egipatskim službenikom koji će ih odvesti pred vezira.

Uz palme se penju djeca i majmuni berući plodove. međutim. Među njima su ratnici. kojima se ogromni rogovi završavaju čovječjom rukom. zaista je zaslužio da bude dostojno nagrađen. O gornjoj plohi vise panterske kože i zlatni lanci. kreveta. 56. IV. Okićeni ogrlicama i panterskim repovima privezanim o mišice. Na kolibu u obliku veoma visoke piramide bacaju hlad datule i dum-palme. 293. vidi moje Reliques de l'art syrien dans l'Egypte du Nouvel Empire. Poput muškaraca. 0 nadlaktice su pričvrstili panterske repove. noćnih ormarića i kola. panterske repove i masivne grivne. geparde i dugovrate žirafe. sačuvavši ponešto svoga tradicionalnog nakita. No. Za kolima slijedi nekolicina zarobljenika vezanih ruku i sapetoga vrata. ne može mjeriti s onom koju je Tutankhamonu prikazao kraljevski sin iz Kuša Huj 39. Čini se da su egipatski namjesnici Nubije. nojeva jaja. slonovaču. Na kraju povorke dolaze Crnice. koji nude vrećice zlata i zlatne prstenove na pladnjevima. Egipćani su još više cijenili zlatne makete crnačkih sela ugrađene u košarice ili postavljene na stalak. 247—248 (Horemheb). Nekoliko Crnaca pozdravlja s ruba sela. Djeci im pleteni uvojak kose pada niz desni obraz kao i egipatskoj. Njihovi kožni štitovi obrubljeni trakom kovine i ojačani čavlima bili su ponekad ukrašeni prizorima iz službenog repertoara. Odred velikaša stupa pred kraljem zemlje. 23—30. i one nose naušnice. Nijedna se povorka. i južni su se narodi mogli podičiti veoma umješnim rukotvorinama. pogotovo kad se vidi s kakvim zadovoljstvom Huj promatra proizvode što su izloženi pred njegovim očima prije nego što će ih predati svome vladaru. nego su pravili i oružje. Nubijci ne samo da su proizvodili imitacije egipatskih modela stolica. 269. Neki su preko leđa prebacili panterske kože. 258 131* . koji su nosili naziv kraljevskog sina iz Kuša. potkralj prima svoje egipatske suradnike. nastojali unaprijediti domaću radinost. Isp. Vrat im je sav ovijen ogrlicom od kuglica. 270— 284—285 (Amenmose). a preko njih opremu što se sastoji od opasača. južnjaci hodaju plešući uz zvukove bubnjeva. koji je donio takvo blago iz južnih krajeva. i nosači darova. Kraljevski sin iz Kuša. 265 (Anna). na kojima se razabira zrakasta sunca. a ovi ga pozdravljaju kleknuvši pred njim i dotiču mu se skutova ili nogu. Žene su im odjevene u suknje ili haljine s volanima i nose i po četvero djece u brenti na leđima. Većina je Nubijaca prihvatila egipatsku nošnju. Dok su nosači darova kroz ušne resice provukli jednostavne prstenove. te obrijanih glava. O ušima im vise kolutaste naušnice. dok faraon kopljem probada Nubijca. Još uvijek noseći zlatne ogrlice kojima ga je vladar nagradio. Selom šeću žirafe i njihovi čuvari. T. 1937. S.s kakvom su ih brižljivošću nastojali reproducirati u Amisebinoj grobnici38. 337 (Rekhmare). Histoire. 0 uzici vuku majmune. I. Iako nisu bili tako radišni kao Feničani. 39 Th. Pariz. Atl. osim što se na njima nalazi prekrasan suncobran od 38 U pogledu povorki izaslanika sjevernih zemalja. i koji se mogao pohvaliti da je u njima zaveo red. koji pokleknuvši mole za životni dah. ćupove i razne zavežljaje. plisiranu haljinu. Knezovi elegantno nose prozirnu. egipatski naprsnik i sandale. Wr. Na zapešćima blistaju teške narukvice. naramenice i prednjice. panterske kože. Nage su do struka. II. osim tri pramena kose. Povorke južnjaka nisu u slikovitosti nimalo zaostajale za pojavom Azijaca. nojeva perja i što ih vuku dva vola bez rogova. koji se vozi na kolima sličnim egipatskim ili azijskim. panterske kože. 35. remek-djelo nubijskog zlatar-stva po egipatskom uzoru. Medinet-Habu. noseći dojenčad u brentama i vukući za ruku djecu. koje se razlikovalo od egipatskog. ebanovini i bjelokosti i ne govorimo. da o šipkama zlata. 224 (Amiseba). Tako se moglo vidjeti kako sfinga s ovnujskom glavom gazi neprijatelja. To je vrhunac izložbe.. 336. Podnožje stalka ukrašeno je likovima Crnaca privezanih uza stup i kraljevskim kartušama. Maspero. Duga im kosa tvori nešto poput kalote utegnute dijademom s nojevim perom. 292. ošišanu po mjesnoj modi. žirafe i goveda. kneževske nau šnice sastoje se od zlatnih diskova. Donose bakrene štitove.

sav je suvišak. Nikoga robio. gradeći svete barke i postavljajući kipove. dođi. II. za sebe samoga blaženu vječnost. kao što su Horu dodijelili Ozirisovo. ludosti. Svi znaju da će se bog smilovati sirotima. nebu. Uvjerenje da bogovi podupiru neke smrtnike budila je u ovima koji put i ne-razumne želje. Tko se u njoj istakne. Uvjeren je da zaslužuje takvu milost. Ramses II.1 Vjeruju da sve na svijetu pripada bogovima. da su oni izvor svake sreće. Tote.«6 Takva gorljiva. jer su ga bogovi postavili na očevo mjesto. Kada ga progoni razbjesnjeli brat. da proširuju i uljepšavaju već postojeća. uspio se odrvati opasnosti zato što je njegov glas odjeknuo sve do Tebe i što ga je čuo Amon. Kažu da je kralj Amenofis još za života zaželio da vidi bogove2. opločujući zlatom vrhove obeliska i zidove vječitih obitavališta. i važne poruke koje im povjeravaju bogovi. Kada se sve okrene protiv njih. kako najveće tako i najmanje. Od početka Ahmoseove vladavine. sav plod štednje odlazio u hramove. bile su to tek prolazne 1 Herodot. ostavljen od svojih vojnika i opkoljen od neprijatelja pred Kadešom. No. a ipak razumna pobožnost ponekad nas zbunjuje. uputi me. a domaće drvo egzotičnim. Neki se pisar uzdaje u Tota da bi uspio u pozivu: »Dođi mi. a za svoga sina da postane moćan i poštovan vladar. kako veli Herodot. Znamo već da je osnovna skrb svih kraljeva bila da podižu nova sve-tišta. obnavljajući bedeme i vrata. planinama i vodama. on je sudac koji ne prima mita i ne utječe na svjedoke. Siromah koji nema novaca ili zlata za pisare ni odjeće za njihove sluge otkriva na sudu da je Amon uzeo vezirov lik kako bi izrekao pravdu i slabome pomogao da nadjača moćnoga5. Kraljević Hornekht. bili oni bogati ili siromašni. Mnogi su rado vjerovali da povlašteni mogu zapovijedati prirodi. najbogobojazniji od svih ljudi. tajniče Svetoga devetorstva. sin Osorkona II. zemlji. nadomještajuši opeku kamenom. Prekrasno vrijeme pratilo je usred zime njegovu hetitsku zaručnicu na putu u Egipat zato što mu Sutekh nije mogao ništa odbiti. Kazujući u pero papirus Harris. knezom postaje. bože koga voli Šmunu. da spoznaju naše želje i da se u svakom trenutku mogu umiješati u čovjekov život. pouči me umješnosti u službi tvojoj. Bitau se prisjeća da Harakhte umije razlikovati istinito od lažnog. je bogove Egipta. molio za uglavnom jednostavne i razumne stvari. koji poznaje tek malen broj posvećenih. Molbe smrtnika. izražavaju skromne želje. Nije se ogriješio o božje naloge. Nikoga nije tlačio. 37. želio je da uza nj bude božanski lešinar kad se umiješa među antilope i nebeske ptice3. očito zato da uzmogne razumjeti njihov jezik. da mu podare dugotrajnu vladavinu i blagonakloni Nil.JEDANAESTO POGLAVLJE ŽIV0T U HRAMOVIMA I — POBOŽNOST Egipćani su. te ukloniti vremenske i prostorne zapreke 4. i kraljice Karom. ibise sveti. on im ostaje jedina potpora. noći. ispunjajući svaku prostoriju namještajem ukrašenim zlatom i dragim 261 260 . Kopači zdenaca pronašli su vodu u pustinji zato što je Hapi volio svoga sina Ramsesa više nego sve faraone koji su vladali prije njega. sjaj hramova u Novoj državi upravo nadilazi maštu. Razni su narodi oduvijek voljeli svoja božanstva obasipati raskošjem. No. jer je to najljepša služba. Ramses III. Roditelji bez muškog potomka mole Imhotepa da im podari sina.

podigao sebi rezidenciju u istočnoj Delti. mogla se sasvim lijepo zvati i gradom sa stotinu bogova. Quelques monuments du culte de Sobok. i dva azijska. doveo je u nju čitavu božansku družbu. pod imenom Renutet. Ramses ga nije mogao ostaviti bez nebesničke zaštite. grobnicu i pogreb dostojan vladara. uz bok mu se nalazi Kanaanka Anta10. Kada je Ramses II. kao da je nastojao istisnuti toga drevnog zaštitnika kraljevstva 13. Parovi. koja su jednoga lijepog dana došla iz nekog obližnjeg. Imao je pravo na mumificiranje. svećenica pije vodu iz ribnjaka. Odabrao je dva egipatska božanstva. nego i u obližnjem Nekhebu. Svaki je grad posjedovao sveti gaj. Umjesto sestre. Sutekha i Astartu12. Teba. jer su Egipćani počeli usvajati i strana božanstva.nešto kao pokus za ono što će se u daleko većoj mjeri zbiti pod posljednjim Ramsesima. Vinjeta jednoga papirusa u kairskom muzeju predstavlja svećenicu Isitemheb. 7 Kuentz. Memfis. gdje je čekao svoju zaručnicu. Amona i Uadžit. U Anitu strašnoj zmiji Uadžit. kojega su prvi nazivali Hapi. kao što je imao mjesnoga boga. a drugi Mer-uer. no slavni i sretni vladari uspješno su stvari opet doveli u najljepši red. a onski Tum i memfiski Ptah. Čitavoga života tovio se poslasticama i uživao u počastima. koji je imao lik sokola poput Hora. južno od Tebe. Poput Grka i Rimljana začuđeni smo brojnim i čudnim obličjima staroegipatskih božanstava. U svakom imalo većem gradu mjesnom se bogu pridružuju druga božanstva. Ozirisov ubojica zamijenio je svoju hrtovsku glavu ljudskom. kao na primjer u Hatribi. gdje je čitava jedna gradska četvrt pripadala došljacima iz Tira. koji će Grci kasnije i zvati Krokodilopolis. gdje smo nedavno otkrili sokolske kosture u ćupićima. Kad je uginuo. Prihvatio je Baalovu odjeću i atribute. rođenje mu je bilo pomno zabilježeno. Sagradivši dvorac na granici Egipta i Sirije. i sve tišta pomalo posvuda. Mumije uginulih ibisa donošene su iz cijeloga Egipta i sahranjivane u jednu ogromnu pećinu. 263 262 . Stanovnici Memfisa i Ona pretpostavljali su krokodilu bika. a zatim je u velikom sjaju vođen u Ptahov hram. Krokodil je zapravo bog Sobek. Njemu su bila posvećena velika kultna središta u Fajumu. no ovaj nije bio dovoljan da zadovolji vjersku gorljivost. U Basti se stanovništvo klanjalo mački. kao da im vlastita već nisu bila dostatna. ali i udaljenijeg grada. gdje je njihovu nekropolu vratio u prvotno stanje Džed-her Spasilac. pokraj bogova Sirijaca i Feničana. kao i u svim mjestima koje današnji Egipćani zovu Damanhur (Horov grad) ili Sanhur (Horovo okrilje) i drugdje. Svetih sokolova moglo se naći svagdje. čitav je narod tugovao. ili u Tanisu. U Šmunuu su sveti bili ibisi9. Kad je bio prepoznat. nego i biljke. a s perjanice pada na tlo dugačka vrpca. Egipćani nisu obožavali samo životinje. božanstva Delte. ruku ispruženih da prihvate vodu što je lije boginja sakrivena u drvetu. Povlaštenome ibisu pripadale su božanske počasti. svoga dojučerašnjega i sutrašnjeg dušmanina. Poslije Tutankhamonove vladavine kanaanski bog Hurun. Amon je tu stolovao pokraj Seta. prve plodove žetve. gdje se praćakala neman koja je sada mirno promatra. Nimalo se ne gadeći. sl. a drugo u Sumenuu. šiljastu kacigu na kojoj blista sunčana ploča i izrastaju dva oštra roga. predstavljao je pravi sažetak svih egipatskih i stranih kultova14. ili muškarci i žene pojedinačno pobožno pristupaju sikomori. Astartu su po njezinu dolasku u Egipat poštovali kao kraljicu svi bogovi11. kako veoma dražesno pada ničice na obali ribnjaka pred krokodila koji se pružio na drugome kraju ispod vrbe7. Bik Hapi raspoznavao se po obilježjima koja su opisali grčki autori8. koji su Grci nazvali Hierakonpolis. Tebanski seljaci prinosili su toj istoj zmiji. kraljevsku kćer. a ne samo u gradu Nekhenu. jedno od najštovanijih božanstava. grad sa stotinu vrata. i vezenu pregaču ukrašenu kićankama.

Do pojasa su goli. ur ma. podavati strancima i predavati riznici hrama sitnu zaradu od takvoga posla. it neter. Unuk je već bio božanski otac. Bio je veliki svećenik Anhura u Tjiniju i boginje Hator u Denderi. imenovao Amonovim velikim svećenikom. po imenu Anen. moglo dokazati da su se službenice hrama morale. znalo se dogoditi da se sinove sklonosti i namjere obitelji ne ostvare. 15 Peyte i Rossi. Doduše. hemnetere. unatoč skromnosti titule. koji se nalazio u Ptahovu hramu. Nebunef. Prvi božji sluga bio je. Međutim. na članove unuyta. na božje sluge. Svaki je hram posjedovao zbor pjevačica. U kultovima je učestvovao i velik broj žena. koji je držao u ruci raspored obreda ispisan na svitku papirusa. nego sa svojim obiteljima. na primjer. ni svećenici nisu čitav život ostajali obavezno u službi jednoga te istog boga. kheryhebeta. Iako su pripadali hramu. tako su i svećenici gotovo uvijek bili svećenički sinovi16. s tim da kasnije uđe u svećenstvo. Nije dokazano da je tako bilo i u Egiptu. pripadnice Khenerita morale su živjeti u hramu. Ove gospe nisu stanovale u hramu. kao bibloske žene za vrijeme Adonija. gradu prožetom egipatskom kulturom. Stariji sin služio je uza nj kao drugi veliki svećenik. obrtnike i ratare. brkove i glavu. jedan ih je činovnik poslao na sjever da postanu oficiri. Od Grka nam je ostalo da te hemu neterue zovemo prorocima. Drugi jedan Amonov veliki svećenik. Preziru plisiranu haljinu s rukavima i pašu dugačku pregaču. Setov veliki svećenik Seti bio je istovremeno voditelj Benebdedovih svetkovina i obreda zmije Uadžit. Izbrijavaju bradu. Les papyrus hieratiques de Turin. U mnogim se hramovima predstojnik dramskih prikazanja bavio organiziranjem svetih predstava. ili ruka božja. Ni to ne bi. koga je Ramses II. nisu bili redovnici. o kojima ćemo govoriti malo kasnije. božanski oci. Kao što su službenici prvenstveno potjecali iz službeničkih obitelji. sin Amonova drugog proroka Bakenkhonsu pošao u školu već sa pet godina. Njihova se nadstojnica zvala božanska supruga božja. budući da su službu obavljale tek stanovite dane i to svega nekoliko sati. ili pak božanska poklonica. a nismo sigurni ni da su je vršili isključivo oni. u Novoj drža vi svećenici se nastoje odvojiti od narodnih masa. nije ni pripadao svećenstvu toga božanstva. Međutim. Time je zlouporabio službeni položaj. nepoznat među Amonovim svećenstvom. ali to im nije bila jedina dužnost. Tako je. budući da unut znači »sat«. Bilo je mišljenja prema kojima su te žene iz božjega hrama bile zapravo svete bludnice. U Tebi su na čelu Amonova svećenstva stajala četvorica hemu neterua. No. No. koja sudi objema zemljama. policajce. Sinovi i unuci velikog svećenika Rome-Roja također su bili svećenici. Ti su se redovnici smjenjivali svaki sat da osiguraju noću i danju neku vrstu neprekidne službe božje. koji su živjeli u njemu kao u svakom drugom gradu. koji se nije uspio dovinuti do 264 starješinom vidovnjaka i semom u mentuskom Onu. Iz jednoga službenog dopisa saznajemo da je neku trojicu mladića vezir preporučio za svećenike u Merenptahovu dvorcu. gradu u tebanskom nomu. U Onu je poglavar Tumova svećenstva nosio naziv »veliki vidovnjak«. jer su ponekad tumačili božju volju. čisti. Bez obzira na to kako se zvali. jedan od najutjecajni jih ljudi u Egiptu. Glavar Totova hrama u Šmunuu nosio je naslov »starješina petorice«. koje su svete obrede pratile pjevanjem uz zvuke sistruma i krotalona. Amonove su pjevačice ponekad bile prilično sumnjiva morala i posjećivale nedolična mjesta. U mnogim hramovima glavna je ličnost kao i kod Amona nosio naziv božjeg sluge. jer riječ khener označuje zatvor i najskrovitije mjesto hrama ili palače. kolegija sastavljenog od najmanje dvanaest osoba. a poglavar Ptahova svećenstva u Memfisu »nadstojnik umjetnika«. Mlađi je sin svećenikovao u jednom hramu zapadno od Tebe. krivo bismo imali kad bismo na temelju samo jednoga primjera iz torinskog papirusa15 sudili sve Amonove glazbenice. To se ime odnosi na one koji su se zvali uabu. Svećenik sem. igrao je u Onu i u Memfisu važnu ulogu. zakriljujući među zidinama službenike.II — SVEĆENSTVO Znamo da je svaki hram bio pravi gradić. kakvih je bilo u Biblosu. na čovjeka sa svitkom. ne poštujući baš suviše svećenička prava. 265 . uostalom. Kao što su hramovi udomljivali često po nekoliko bogo-a.

Lefebvre. na svoje prilikom božjih izlazaka. nego božanski život. 20 Taj ritual poznajemo na temelju triju papirusa iz Berlinskog muzeja i reljefa iz abidskog hrama. Le rituel du culte divin journalier en Egypte. koji ga je mogao moliti za najraznoraznija uzdarja i milosti. mireći se jedino sa smrću. četrdeset osam. Onda ga je opet vratio u naos. 355. brišući tragove svojih stopala20. ili da se približi vrtu po kojemu su slobodno jurcali ovan i bik. 267 . Svećenik je slomio glineni pečat. Ništa nije sprečavalo egipatskog pučanina da pred podnožje Amonova kipa u Tebi ili podno Ptahova lika u Memfisu postavi malenu stelu od vapnenca. stavivši preda nj nešto hrane. i to ne samo tjelesni. Opaske u vezi sa nekoliko »uhatih«. Narodu. Na drugoj strani ili pri dnu stele bila je uklesana priča o tome kako je u majčinoj odsutnosti božje dijete u močvari Akhbit ujela zmija. koji put i daleko više. konačno se smio približiti bogu u njegovu svetištu19. čitav Egipat uživati njihov blagoslov. namirisao i uredio po uzoru na kraljevu toaletu. tri ili devet. Monuments Piot XXV (1922). pa čak i trista sedamdeset osam. To je bio način da se bog navede da sasluša i svrne pogled na molitelja. epitete. obukao. a koje su pronašli bogovi. da prošeta svetim dvorištima i gajevima. daleko od očiju javnosti. Les statues »guerisseuses« dans l'ancienne Egypte. La religion des Egyptiens. 266 Svećenik je odstupio nauznak. držeći u rukama zmije. Čuvši majčino zapomaganje.Neki je pisar odmah prijavio čitavu stvar i zatražio da se mladići vrate17. III — BOGOŠTOVLJE Obredi što su se u svi m hramovima Egipta vršili u kraljevo ime i o njegovu trošku predstavljali su tajni čin koji se odvijao u najsvetijem dijelu hrama. Oživit će ga svećenik. no u očekivanju tih blagdana sigurno je svakome tko je htio bilo dopušteno da vjerojatno uz kakav žrtveni poklončić uđe u božju palaču. gospodar bogova naredi Totu da izliječi maloga ranjenika. Na kraju školovanja morali su polagati ispit. Kemi. izabrani da budu otjelovljenje boga. a iznad njega likom iskeženoga Besa. međutim. koji nije sudjelovao u tim svakodnevnim obredima. njihove nazive. 22 Lacau. otvorio zasun i raskrilivši dvokrilna vrata otkrio božanski lik. Stele su bile na prednjoj strani ukrašene likom sasvim gologa djeteta Hora kako stoji na krokodilu. i ribnjaku gdje se kupao Sobekov krokodil. kao i sve u vezi sa službom božjom. Uzeo bi zatim kadionicu. Zatim je boga izvukao iz naosa. Blok. okadio. što nije bilo sasvim jednostavno18. često i nekoliko ušiju. no morali su naučiti i štošta drugo. Melanges Loret. 89 i dalje. o kojima će biti riječi kasnije. i kipić boginje istine Maat. Za uzvrat za tu brigu i darove bog je kralju podarivao život. atribute i legende. a zatim bio uveden na nebesko obzorje. Učenici koji su se spremali za vjerski poziv učili su poput ostale djece gramatiku i pisanje. Erman. Trebalo je da poznaju božanske likove. okupao se. pošto su faraona uslišali bogovi njegovi oci. 1902. jer ovaj ne uslišuje onoga koji joj se obraća molbama21. Pao je pred njim ničice i okadio ga uz molitvene himne. Do toga je časa kip još bio neživ predmet. na kojoj je uz božje obličje bilo uklesano uho. obrijao. Naos s kipom boga ili boginje od pozlaćena drva bio je zatoren. Dolazio je. P. Zaređeni bi se svećenik najprije očistio u kući jutra. Oprao ga je. Raove kćeri. natrljao mirisnim mastima i okitio se posvećeničkim znakovima. te nekoliko očiju. pun svetkovina i veselja sve do u vječnost. koju je zatim progutala vatra. prikazujući mu oko što ga je Hor ičšupao svome dušmaninu Setu. Prožet strahom od božanske svemoći. 21 H. zapalio je i uputio se prema svetištu pročišćujući mirisom terpentinske smole usputna mjesta. Pariz. stela. La statue guerisseuse du Louvre. Moret. bilo je dovoljno da zna da će. U hramovima su se nalazile i takozvane iscjeliteljske statue i stele22. Onaj koga su ispitivači ocijenili kao sposobnog da se zaredi za svećenika skinuo je sa sebe odjeću. 123—135. II.

. Prijateljica tišine. vid mu nije bio vraćen. Kad je naveo kuću pisara Amonekhta. a zatim nestaje bez traga24. Vjerovali su u Amona ili Ptaha. 24 Stela 23077 u Berlinskom muzeju. jer mu je ime Hor. cit. Majka je bakar zadržala i davala joj svega četiri vagana. Ti radnici. o čemu svjedoči velik broj pronađenih stela i zavjetnih ploča. njegov otac i brat obratili su se Amonu. Kada je koga ujela otrovna životinja. Ovo je najradije boravilo na planini iznad njihova sela. Ali. Ljutnja mu traje tek časak. skromni se molitelji u svojim skromnim molbama nisu osjećali sasvim lagodno u veličanstvenim kućama božjim u Tebi. Upitan je li to istina. a ovaj ga je obavio ta-mom usred bijela dana. Poznata su imena još trojice. hladili lepezama i kadili njegov kip bili su isključivo radnici. kao svjež lahor da spasi jadnika. Memfisu i drugim velikim gradovima. Amenhotepa I 25. Erman. u svetištima po svojoj mjeri. kad ga je brat bacio u Nil. njihove žene i djeca neprestano pili i pjevali. Svetkovina toga dobrog zaštitnika trajala je četiri dana. No. No. Pronađeni su ostaci jednoga hrama Amenhotepa Života. Tada se ponovno obrati velikom i moćnom božanstvu Sljemenu zapada. bog odgovori potvrdno. Neki je tesar napravio lijes od vlastita drva. Svećenici i oni koji su u povorci nosili. Gospodar bogova stiže kao vjetar sjevernjak. koji su se zvali Amenhotep od predvraća. što ga. I opet je bog odgovorio potvrdno. pa kad se govorilo o planinskom sljemenu. nije mu nimalo smetalo ni susjedstvo drugih velikih bogova. Nekome klesaru ukradena su dva odijela. ili kako se Oziris. Radniku Khaemuasu bilo je osporavano vlasništvo jedne kuće. Priznao je grijeh Ptahu. koji nijedan čin ne želi zanemariti. Službenik groblja imenom Neferabu pozvao je nekom prilikom kao svjedoka istinitosti svojih riječi Ptaha i Sljeme. Nesretnik je svima ukazivao na pravičnost boga.Ili o tome kako je Ra izliječio Bastit od škorpionova uboda. Amenhotep brodar i Amenhotep miljenik Hatorin. op. lagao je. bilo je uputno stelu ili kip obliti vodom. Grobljanski radnici izabrali su sebi kao zaštitnika jedno zmijoliko božanstvo. a majčino Neit ucviljena. Snage od vrta. Svaku je okruživao bazenčić povezan žlijebom sa stublinom. naravno. koji spašava čak i one koji su na drugom svijetu. nije bilo jasno misli li se na božanstvo ili na njegovo prebivalište. 269 . ali su se nastojali utjecati tim velikim bogovima podalje od vjerskih poglavara. Neka se tužiteljica izražava ovako: »Dođi. Ukradena su mu dva odijela!« Jedan je pisar počeo čitati spisak kuća. Kad je neki dekorater obolio. zasjenjivali. Zdravlja. dok naručilac nije htio platiti više od dvadeset i četiri debena. koji su se stavili pod okrilje Prijateljice tišine. nije oslobađalo obaveze da se čistome ili bo žanskome ocu koji je sipao vodu oduži kakvim poklonom. koji su imali 268 svetište uz njegovo. koje su zvali Merseger.« Ozdravivši. a u nju je onda prelazila čudesna moć iz formula i svetih priča. dođi mi danas. za koja su radnici. energično se naklonivši. Statue su predstavljale čuvene osobe koje su se za života istakle u kroćenju zmija. uzeli su kao zaštitnika još i prvoga vladara Nove države koji je dao sebi iskopati grobnicu u Dolini kraljeva. Okradeni se potužio kipu svetoga kralja: »Gospodaru. izdubljenom niže u postolju. Ovo mu pristupi u blagom lahoru i oslobodi ga nesreće: »Jer Sljeme zapada milostivo uslišuje molbe. Njegov se kult uskoro toliko proširio da je dobio nekoliko svetišta na lijevoj oba-li u Tebi. Bio je prvi poslodavac i prvi dobročinitelj stanovništva Deir el Medineha. gospodaru! Majka i braća moja čine mi nepravdu. Ubrzo je zatim oslijepio. ovaj izjavi da su odijela u njegove kćeri. Vodu je zatim valjalo izgrabiti iz stubline i dati je bolesniku da popije: »Otrov neće ući u srce njegovo i neće mu sažeći grudi. očevo ime Oziris. jer nikada nije srdit čitav dan. čudesno spasio od krokodilskih ralja.«23 Malo svetište toga božanstva imalo je veoma mnogo poklonika. Bog je rad i materijal procijenio na trideset jedan i pol debena.« Pokojni joj je otac bio ostavio dva dijela bakra i rentu od sedam vagana žita. Radnici su mu poklanjali toliko povjerenja da su ga molili da im presuđuje u sporovima. Statue i stele bile su postavljene na postolja. Bio je ekspeditivniji i jeftiniji mirovni sudac nego vezir i njegovi pisari. Međutim. ranjenik je još samo morao svetome iscjelitelju uputiti molitvu zahvalnicu.

knezovi su u mimohodu prolazili ispred Amona. Mnogi su se Naville. U toku jedne obredne povorke. Ovi su im odgovarali istom mjerom. kažu da ovaj ovdje Tutmozis krije stvari koje su nestale. neki egiptolozi smatraju da su božji kipovi bili građeni i upravljani poput marioneta. Hodočasnici su mještanima dobacivali masne pošalice. izraziti mu svoje poteškoće. Urk. »Amonrasontere. bog je prisustvovao sjednici Vijeća pred koje su bila iznesena imena kandidata i svih koji bi bili u stanju doći na taj položaj. nego je dobio i nove časti. »Amonrasontere. U Louvreu se nalazi možda jedini primjerak statue koja govori. Kad je bog pokazao nekoga kandidata. 94—95 (Stela o krunidbi 1. Drugi su pjevali i udarali dlanom o dlan. Amon dvaput pokaže onu koja kaže da je optuženi nevin. Taj je Anubis obično usta držao otvorena. Ako je ustuknuo. Neki su muškarci svirali frule. U glavnome gradu ponajčešće je savjete dijelio veliki tebanski bog. što se događalo kad je bog potvrdio nečiju krivicu? Zlikovcu je najbolje bilo da vrati ukradeno ili da plati što se od njega traži. možemo pretpostaviti da su obje stranke obećavale da će se držati božje presude. kimati glavom i otvarati i zatvarati usta. Neki su privlačili narod iz čitave oblasti. Bio je zadovoljan tek pri spomenu Nebunefova imena. mogli podizati i spuštati ruku. mnogo se radije bavio važnim državnim poslovima. Kad se naklonio. Kada je bilo upražnjeno etiopsko prijestolje. IV — BOŽJI IZLASCI Vjernici su. veliki svećenik upita Amona ne bi li se moglo skratiti progonstvo nekih osuđenika u velikoj oazi.Povodeći se možda za dobrotom svetoga kralja. nije ni imalo što slijediti. 270 271 . U drugim su slučajevima boga na savjetovanje donosili svećenici. Oštećeni je morao krivca tražiti na drugoj strani. Kad je bog nekoga oslobodio optužbe. Kad bi se povukla uzica. 19—19). u svako doba mogli stupiti pred boga u njegovu hramu.« Zatim upitaju boga da li želi suditi. Što je slijedilo nakon toga također nije uvijek potpuno jasno. Herodot je vidio kako krcate barke voze ljude i žene u Bastu na svetkovinu boginje Bastide. U prolazu kroz neki grad raspoloženje je postajalo još bolje. Kad je neki Amonov ekonom bio optužen za pronevjeru. Gospodar svakoga hrama izlazio je u velikom sjaju iz svoga obitavališta najmanje jedanput godišnje i obilazio grad i okolicu. Kad su mu pokazali cedulje. Na lijevoj obali medžajui su bili vjerojatno u stalnoj pripravnosti da provedu božje odredbe. morao imenovati Amonovoga velikog svećenika. Ovaj potvrdno kimne glavom. može se pretpostaviti da je stvar bila riješena unaprijed. Inscription historique de Pidodjem III. Tutmozisu ne samo da je bio vraćen položaj. Ovaj odgovori »da«. U slučaju spora. Prisjećajući se možda jednoga poglavlja iz Don Quijotea. i najveća su božanstva običnim smrtnicima rado davala korisne savjete ili sudila u zapletenim sporovima. značilo je da odobrava. Božanski se lik nagnu prema njemu sa svoje visoke barke. Ti nestrpljivo iščekivani božji izlasci držali su čitav grad u napetosti. strahovanja i zahvalnost.« 2. III. Mnogo je stavljao na kocku ukoliko je tvrdoglavo pustio da bude smatran lopovom i lažljivcem i podvrgao se dvostrukoj porciji batina. Kada je u početku vladanja Ramses II. U Amonovom hramu postojala je policijska služba i tamnica. bez obzira na to kako bude glasila. da se ne slaže29. Veliki svećenik Herihor tražio je u mnogočemu mišljenje Khonsuovo. Čovjek je nakon toga naglo napredovao u službi. To je šakalova glava 26 27 s pokretnom donjom čeljusti. zatvarao bi ih 28. svećenici su boga stavili u barku i odnijeli ga u poseban dio hrama. sve dok bog nije pokazao onoga kojega je želio dovesti na to prijestolje27. kažu da ovaj ovdje Tutmozis nije prisvojio nijednu od nestalih stvari. dakle. No.. Iako je veliki bog pristajao da odgovara i običnim smrtnicima. te da su. Neki je policijski načelnik sudjelovao u obrednoj povorci u čast boginje Izide. Žene su neprestano zveckale krotalonima. ne izgovarajući odgovor. Dokumenti koji nam stoje na raspolaganju ne objašnjavaju dovoljno jasno kako su bogovi objavljivali svoju volju. Napisali su dvije cedulje s oprečnim sadržajem: 1.

dok se božji kip izvlači iz naosa i stavlja na nosiljku. Snage. koga vjernici obično nazivaju bikom svoje matere. Vrata su već otvorena. Na čelu povorke stupa impozantna skupina ostalih kraljevskih sinova i dostojanstvenika. Ovima se vide samo glava i noge. štitovima i kopljima. Jedan od njih nosi stepeničasti podnožak. Zdravlja. visok jarbol. Sprijeda. učvršćen sa osam konopaca po kojima se penju Crnci. Kada povorka stigne do Minova doma. štap i sjekiru. Podijelili su međusobno faraonsko znamenje. koja se slavila prvoga mjeseca godišnjeg doba šemua. a oko vrata naprsnik. kada je počinjala žetva31. Naslon mu zakriljuju dvije krilate boginje. Svi se mogu diviti ljepoti boga koji stoji pred svojim žrtvenikom. faraon silazi i pred kapelicom s kipom vrši obred paleći smolu i prinoseći žrtvu ljevanicu. Min je veoma drevan bog. bika i božji kip. bič. gospodara Koptosa i pustinje. Čitavim putem jedan će svećenik neumorno upravljati kadionicu prema 272 kraljev sin. Strane naslonjača ukrašene su likom lava u trku i sfingom. Ramses III. na glavi mu je kruna u obliku stupe ukrašena dvama krutim perima i vrpcom koja pada do tla. Blistajući poput sunca na istočju. veli Herodot koji možda malo pretjeruje. jer im je tijelo zastrto zavjesama ukrašenim rozetama što vise na rukunicama. Kraljevski sinovi i najviši državni službenici otimaju se o čast da nose kraljevsku nosiljku.i poslove. Umjesto plavoga šljema. koju na ramena podižu dvadeset i dva svećenika. 18 273 Egipat . jer se u Basti za tjedan dana svetkovina. Primjećuje se i kraljičina prisutnost. kada je polazio na juriš ili u lov na divlja goveda. žezlo. sa strana i straga ostali svećenici mašu kitama cvijeća. jer su tih sedamsto tisuća hodočasnika poslije žrtvenih obreda očekivale raznovrsne razonode. Povorci se pridružilo još jedno stvorenje. Nosiljka se sastoji od povelikog naslonjača pod baldahinom s ukrasnim kruništem i četiriju dugačkih rukunica. Poći će u nosiljci do boravišta oca svoga Mina da se pokloni njegovoj ljepoti. Nosi je najmanje dvanaest ljudi. stegnuti su mu u omotač. koji će prema programu što ga nosi u ruci upravljati svakim detaljem svečanosti. Jedan svećenik izbrijane glave i gol do pojasa kadi u isti mah kralja. obljetnica krunidbe poklapala se sa svetkovinom Mina. raznorodnu prtljagu. Sa donje čeljusti visi mu umjetna brada. Drugu polovicu povorke sačinjavaju sluge i vojnici. stavio je na glavu krunu Donjeg Egipta i nosi dugačak štap i buzdovan. Vidimo iste one ljude koje smo zapazili oko kralja kada se stavljao na čelo vojske. Pred naslonjačem je pričvršćen podnožak s jastučićem. izlazi iz dvorca Života. a prevalio je dug put prije nego što je stigao u Koptos. V — MINOV IZLAZAK U prijestolnici je nazočn ost kralja i dvora pridavala nekim božjim izlascima sjaj nacionalnog praznika. te otići na svetkovinu. To im se i isplatilo. uz boga glavni junak svetkovine. veoma sličnu domorodačkim nastambama u Puntu. On je otjelovljenje boga. Pod Ramsesom III. boga plodnosti. koje Izida još nije odvojila jednu od druge. Sada se na čelo povorke stavlja sam kralj. Kralj je. lepezama i suncobranima. Minovo svetište ima nekoliko dijelova: stožastu kapelicu. Veselje im je bilo ponešto razuzdano. Vjernici izgovaraju molitvu koju popraćuje ples. Među svećenstvom razabire se čovjek sa svitkom papirusa. kojim će se poslužiti Njegovo Veličanstvo kada bude silazilo s nosiljke. kamo je dospio noseći pomalo neobičnu. bijeli bik koji među rogovima nosi sunčanu ploču okrunjenu dvama visokim perima. koja je povezana s vitkim stupom okrunjenim parom rogova. Jedna četica podiže gredicu salate na nosila. Tijelo i noge. dakle. Prave vladaru hlad suncobranima od nojeva perja i do lica mu podižu mahaljke s dugačkim drškama. Drugi nose škrinje sa svetim atributima. Vojnici su oboružani buzdovanima. prijestolonasljednik. znalo popiti više vina nego u čitavom Egiptu u toku cijele godine30. i napokon gredicu salate. koji je nosio na glavi po izlasku iz palače.

jer ju je njezin nećak Tutmozis III. Mina su ponekad nazivali ocem Crnaca i prikazivali ga crna lica. no prije nego stigne do odmorišta kamo se zaputila. a kralj se oprašta od boga. valja se prisjetiti onoga što su Pindar (Strabon. dok drugi svećenik izgovara novu molitvu Minu. kao i neki beznačajniji vladari. izvaljenoga vola. da cijeloj zemlji objave da je kralj. nazvana djecom Horovom. To su modre kreje. u to doba godine ratari su bili veoma zaposleni na poljima. op. Kipovi su postavljeni na tlo. zatim šakale. Izgovara se posljednja himna. U sjećanje na taj čin. 19) i Herodot (II. koji oplođuješ mater svoju! Tajnovito je ono što joj učini u tami!«. bik svoje majke. Bog. Amseta. stavio na glavu bijelu i crvenu krunu. koju ne shvaćamo baš osobito dobro. Znamenje predstavlja bogove koji su pratili Mina u doba njegovih putešestvija i koji sada sudjeluju na svim njegovim svetkovinama. jer su njegovi prvotni poklonici imali manje ili više crnačke krvi u žilama. kralj. poredani uzduž puta. članovi kraljevske obitelji. ovu oplodio i posvetio joj svoje srce. koji će uzeti jednu vlat. Tom dvostrukom molitvom privodi se kraju čitav obred. a zatim će odaslati četiri ptića. Khema. pobjednika nad dušmanima. To je kao neki uzorak njiva što se protežu unedogled od mora do katarakta. bivši se gospodar pustinje skrasio u nekad plodnoj dolini koja se pruža između toga grada i doline Rohanua. Krunidba pobožnoga i bogovima omiljeloga kralja obasipala je Egipat svakovrsnim blagodatima. Moret i Gauthier su pretpostavljali da je bik bio žrtvovan. Tamo je stvorio pasišta za nebrojena stada. Uostalom. 274 18* 275 . Gluckstadt. čije pozlaćene drvene kipove nose na ramenima svećenici. Izostavljeni su također Akhenaton i njegovi nasljednici. U tom se kolu ne nalazi kraljica Hatšepsut. ponovivši ono što je prvi učinio Hor. Die Dogma-tische okrunjenoga gospodara Gornjeg i Donjeg Egipta. 1. Naime. 239—240. Sada je na redu bio obred slavljenja plodnosti. u kojoj se kaže da je Min. promatrali prolazak Mina i njegova bijelog bika. svećenici i visoki službenici jedini su sudionici i jedini svjedoci velikoga Minovog izlaska. koja će roditi Hora. Prvi je kip sadašnjega kralja. osobito drugog donjoegipatskog. Povorka kreće s mjesta. kadeći ga. Hapija. Crnac iz Pun ta. 32 Gauthier. 46) rekli o ovnu Banibdedu. Mine. za kojim slijede obnovitelj jedinstva Nebkherure i većina kraljeva XVIII. Pravu bikovu ulogu ustanovio je Jacobsohn. U stvari. dok faraon prinosi novu veliku žrtvu. kralj sada na glavi ima dvostruku krunu. mrzio iz nekih svojih razloga. Min mu krat ko zahvaljuje. Spomenimo samo da su za Mina plesali bogovi i da je nakon njih nastupao tamnoput plesač. dinastije. prije nego što je osvojio Koptos.Iza ove skupine vidimo najprije nosače žrtvenih darova i znamenja. zaštitniku obrađenih njiva. Lefebvre. jer su joj zakučasti starinski tekst jedva razumijevali već i najmudriji svećenici ramesidskog doba. XVII. koje su svaku jesen dolazile sa sjevera i odlijetale natrag u proljeće. zatim kip utemeljitelja dinastije Menija. Na tim će zastancima poslušati još jednu himnu s plesom. što joj je i pridavalo veoma sveto obilježje. i XIX. bog nije oplodio svoju pravu majku. Kralj odsijeca klasove visoko na stabljici kao što čine tebanski žeteoci. Što se događalo u tom trenutku objašnjava nam odlomak iz himne koja se govorila nešto kasnije: »Zdravo. 230—231. gdje je Min obitavao. Dostojanstvenici su stali u krug oko kralja i kraljice. kao i odlomak iz druge jedne himne. Snop botija predan je zatim bogu i kralju. sokolove. Dva svećenika koji nose znamenje zaštitnika Istoka stoje pred njim. Stellung des Konigs in der Theologie der alten Aeg. Odapet će strijele na sve četiri strane svijeta i poubijati mu dušmane. prinoseći mu žrtvu paljenicu i druge darove. Jedan službenik daje kralju bakren srp inkrustiran zlatom i snop žitarice boti zajedno s grudom zemlje. ibisa. Umjesto Uadžitine zmije ureja štiti ga nekhabitski lešinar. no takva žrtva nije nigdje prikazana. Duamutefa i Kebensenufa.. Kip i povorka stigli su napokon do mjesta gdje je podignuto odmorište za Mina. dok je bokom bio uz njezin bok32. cit. Kip se vraća u naos. u kojoj Minova majka hvali snagu svoga sina. zaustavit će se nekoliko puta. simbole noma. Uz bok starim Minovim sudrugovima nalaze se po kojni kraljevi. Zatim kralj opet uzima plavi šljem koji je imao u početku i vraća se u dvor. nego Izidu. pa bič i buzdovan. Umjetnici koji su na zidovima Karnaka i Medinet Habua prikazali glavne epizode izlaska zaboravili su narod. no ipak nam se čini da je u gradovima bilo dosta trenutačno besposlenih radoznalaca koji su.

Pristižu stada 276 277 . 189— 202 (slike s neparnim brojevima su fotografije. boginjina i Khonsuova lađa nemaju ništa zajedničko s prenosivim barkama koje su izvučene iz spremišta. s kormilom ukrašenim ljudskom glavom. što je zahtijevalo čitavu vojsku uniformiranih ratnika. To su u stvari pravi ploveće hramovi dugi 33 Natpis koji je objavio Daressy. 181 i dalje.. dulji dakle od većine drugih brodova koji su plovili Nilom. više nego Minova. Posvuda je bilo sfingi i kipova. Obučeni su u velike suknje s jednom naramenicom. Nosači podižu barke na ramena. obrijani i gologlavi. Na obje obale Nila građani pristigli iz čitave oblasti promatraju prizor i na svoj način sudjeluju u svečanosti. kipovi i druge kultne potrepštine po koje se bilo svečano išlo u hram. pa i sto trideset lakata. nego po kanalima. Prije polaska. dok drugi slaže piramidu od voća i povrća. Ove se teške lađe nisu mogle kretati same. pružaju u vis suncobrane i mahaljke. jer je čitava zemlja pod vodom 33. Najprije ih je valjalo tegliti. krcat hranom i pićem. Tu sjajnu povorku prate barke najraznovrsnijih oblika i veličina. prateći pjesmu Libijaca i vojničke napjeve.VI — LIJEPA OPETSKA SVETKOVINA Lijepa Amonova svetkovina u Operu bila je blagdan cijeloga naroda. a još više narod što se sjatio na obali. koja vodi iz veličanstvene zgrade hrama. a zatim ljudi određeni za tegljenje hvataju užad. Prepoznaje se po dvjema ovnujskim glavama koje urešuju pramac i krmu. kratkim sjekirama i štitovima. Među narodom hodaju amo-tamo trubači i vojnici s perom zataknutim u kosu. pripada Khonsuu. poput zidova hramova. kao pred pravim hramom. Khonsuova i kraljeva lađa izgledale su otprilike isto tako. U oči upada lijep brodić u obliku ptice. to jest u razdoblje najvišeg vodostaja. Na čelu im stupa svirač u daire. Prvi mu je zadatak da pođe u posebne prostorije po prenosive barke tebanske obitelji. pa čak i izvan njih. najprije se upućuje molitva Amonu. u kojoj su se nalazile prenosive barke. Muškarci plješću i udaraju u defove. Crnci plešu i prekobacuju se praveći zvijezdu. Ista je tema po sto. Uz obalu je usidreno silno brodovlje. a s parnim crteži). kojima upravljaju zapovjednici pucketajući bičem. bio ukrašen reljefima s likom kralja kako vrši poznate obrede za Amona. Posvuda su podignuti šatori i točionice. a onda se zapućuju širokom alejom obrubljene sfingama s ovnujskom glavom. kada poljodjelci nemaju posla i kada brodovi plove bez poteškoća ne samo po širokom Nilu. U hramu je sve osoblje na nogama. Najteži je trenutak napokon prošao. usprkos ogromnoj težini zlata. Stanovit broj žena svira u sistrume i krotalone. Padala je u drugi i treći mjesec poplave. Nasipima nagriženim bujicama više se nitko nije kretao. Sada su privezani uz tegljače na jedra ili na vesla. tirkiza i lapis lazulija (četiri i pol tone zlata) utrošenoj za dekoraciju nadgrađa. Polazično je mjesto opetski hram 34. Treća barka. Na njemu jedan čovjek učvršćuje policu. U podnožju divovskoga pilona smjestili su se putujući trgovci. i ukrašeni s nečuvenim sjajem i raskošnošću. Najveća je Amonova barka. koje počivaju na nogarima. Obilježena sokolovim glavama. njihovih stjegonoša i mnoštvo mornara. no u vodu su porinuti svi čamci i sve splavi. Barka boginje Mut ukrašena je sa dvije ženske glave okrunjene prepariranim lešinarima. bacaju pijesak. samo što su bile nešto manje. II. oboružanih sulicama. srebra. očišćenu ili već pečenu perad i hljepčiće. XVIII. Amonova. Trup im je. narove. Zalihe se obnavljaju bez predaha. jer se ime Amonove supruge piše lešinarovim likom. bakra. 34 Tutankhamon je dao da se na reljefima luksorskog hrama prikažu glavni dijelovi svetkovine: Wr. Zaogrnuvši se panterskim kožama. svećenici u posudama s dugačkim drškama pale terpentinsku smolu. Bili su građeni od prave jelovine sa sredozemnog priobalja i napravljeni tako da su zaista mogli ploviti. dok ih potiču podoficiri. Sveti su brodovi otegljeni do Nila. Po jedan divovski ovan visio je na krmi i na pramcu. Atl. odjevenih u vojničku pregaču. Recueil de travaux. prolaze kroz dvorišta i mimo pilona. grožđe i indijske smokve. Ispred velike kuće stajala su dva pilona i četiri jarbola za zastavice. Lađa boginje Mut. U središtu palube uzdizala se kuća natkrita baldahinom. Nude prolaznicima lubenice.

U njoj će kralja bogova pohoditi božanski zaštitnici mrtvih. Ceremonije što slijede nakon susreta bogova posvećene su bezbrojnom mnoštvu pokojnika koji počivaju u podzemnim grobnicama Zapadne planine. Svetkovina Doline kraća je od opetske i traje deset dana. U obližnjem kanalu čeka ga sveta barka. predvođena sviračima u defove. Čovjeku brzo dosadi da netremice promatra pozlaćenu lađu. Nahranio je oči raskošnim spektaklom i osjetio da njegova dobrobit. zaodijeva se raskošnom pregačom i stavlja na glavu najsjajniju svoju krunu. La belle fete de la vallee. Udomaćio se u Tebi istom u historijsko doba. skoro je čitav mjesec dana jeo i pio. 1924. I. gdje kuhari rade sve u šesnaest.« Što se tiče naroda. kada su ovoga bili opkolili hetitski vojnici. VIII — OBREDNE PREDSTAVE Izlasci bogova ne bi prerastali u višednevne svetkovine i ne bi privlačili toliko naroda da se organizator svečanosti nije potrudio da spektakl bude što raznovrsniji. gazela. odakle su bile iznesene dvadeset i četiri dana prije. Gologrude plesačice vrte se ukrug uz zvuke sistruma i krotalona. Donose se košare voća i sanduci terpentina za osvježenje uzduha. To je kao kad bi netko pomislio da su liječnici. napušta svoj hram u nosiljci na ramenima svećenika. pa čak i da bez predaha pleše uz defove. Wr. tjelohranitelji i dadilje koji su njegovali kraljicu i njezino čedo uzimali lik božanstva koje vidimo po zidovima Luksora i Deir el Baharija. dok ga okružuju lepezonoše i sunoobranari. Kako bilo da bilo. Ibid. 36 XVII. da su se u toku te beskonačne svetkovine prikazivale neke epizode iz manje ili više originalne Amonove legende i da se pred faraonom podsjećalo na djelotvornu pomoć koju je Amon pružio Ramsesu II. a teglili su ga bogovi. primalje. Zbog toga sveti kip kralja Amenhotepa I. tako je mogao od njega preuzeti i neke mitološke elemente. Egipćani su mu za družicu dali boginju Mut. a za sina Khonsua. 35 278 279 . u kojoj su isprepleteni sunčani krug. Amon je u stvari tek pridošlica u ogromnom krugu staroegipatskih božanstava. no ne znamo točno kako se odvijao njegov posjet. antilopa i jata peradi. galamio i gestikulirao. O. Amona iz Karnaka ugošćivao je nekoliko dana Luksor. Moguće je. spomenike trajne kao nebo za vječnost. slično idolopokloničkim svećenicima u Ekvatorijalnoj Africi. Prije ulaska u hram. Kao što je naslijedio neke epitete i atribute od Mina. Ti su likovi simbolični i samo pokazuju s kolikom su blagonaklonošću bogovi bdjeli nad životom faraona i koliko su mu bili zahvalni na skrbi kojom je uljepšavao Amonov grad. vraćala zatim. Kolju se goveda. koji je pratio svoga oca Amona od jednoga velikog svetišta do drugog. pera.. snagu oca svoga Amona svakog dana. alejom ovnova. S tim u vezi. sam život i sloboda ovise o tom čovjeku sličnom bogovima. divokoza. godine besmrtnosti na prijestolju Horovu u radosti i krepkosti. mladost u tijelu. Ista se povorka. Prenosive barke iskrcane su s lađa i unesene u spremište. Takvo je objašnjenje i suviše jednostavno. kraljevstvo nad objema zemljama. Kralj je mogao biti uvjereniji nego ikad da posjeduje sva dobra koja se mogu očekivati od bogova: »dugovjekost Raovu. sl. dakle. možda ne više tako dobro raspoložena. VII — SVETKOVINA DOLINE Sveti Amonov brod napuštao je svoju uvalu i prilikom jedne druge svečanosti. Plovio je preko Nila. koja će ga odnijeti do Usirhata36. A. a nosači trebaju tek dva-tri koraka od tih klaonica na otvorenom do veoma zgodno ukrašenih sjenica na stupovlju. Mesari ih hitro čereče. teladi. volujski i ovnujski rogovi. pobjede nad svim zemljama. a prate ga osobni suncobranar i sluge. jer je valjalo da najmoćniji bog posjeduje obitelj. Vivke i sunčani krug ispod mjesta lica svoga. ali mu ne poznajemo mit. službu Tumovu. Libijski vojnici neprestano udaraju u defove. Bull. Kralj izlazi iz palače u jednostavnoj odjeći. Cilj plovidbe bio je južni Opet. povratak svetoga brodovlja bio je završni čin svečanosti. Dolazi zamoliti Amona da posjeti građevine na lijevoj obali. neki su tumačili da su brod vukli ljudi maskirani u bogove. Foucart. svetkovine Doline35.. Dvorana sa svodom na stupovlju bit će mu glavno odmorište u Ramaseju. F. urej.goveda. 14.

utirač putova. Ombos. Ombošani ga se domogoše. V. no kako je bio manje pronicljiv od Herodota i zaslijepljen prezirom prema Egipćanima. ostavivši za sobom jednoga od svojih. Plesalo se uz frule. znao dobiti pet stotina udaraca batinom41. Tamo je bio svjedokom sličnoga prizora. a mogli su u njoj i statirati.. Neprijatelji su se pokušavali suprotstaviti njegovu napredovanju. Die Osiris mysterien in Abydos. Dictionnaire des noms geographiques. Kad li nahrupe oni iz drugog grada. kako je robovao savjetnicima i vračevima. Herodot je imao prilike da na sjeveroistoku posjeti Papremis. iako su lokalni žitelji tvrdili da se radi samo o igri. Zatim je ogromna procesija polazila na božji grob. Tada je više od tisuću ljudi naoružanih toljagama navalilo na malu skupinu branilaca kipa. 84— 38 39 280 281 . međutim. II. 38 i Gauthier. Svima je. pred tom boginjom. Priče govore o tome kako je faraon. vjerojatno su održavane pantomime s prizorima čudesnog putovanja u Biblos i prijetvorbe boga u stup. XV. U Saisu. dekor 1 rekvizite pripremali su veoma brižljivo posebni službenici37. taj bog kome se pristupalo klecavih koljena. jer su jednome gradu mrski bogovi drugoga. 37 Stela 1204 u Berlinskom muzeju. Kostime. jer je Set bio ratoboran bog. Bitka je postajala strašna. 63. dakle. kaže. Kada čovjek pomisli na sjaj hramova. U okviru predstave odvijala se i povorka. geogr. pristizala pomoć. kako je bio nesposoban donijeti bilo kakvu odluku.Da bi se pobudilo zanimanje. no povorka ih je pobjeđivala i ulazila u hram. Grupe koje su predstavljale stanovništvo dvaju susjednih gradova. Sve je to trebalo da podsjeti na to kako je Set želio ući k svojoj materi. broj svećenika i ostalih učesnika svetih obreda. Stara mržnja. Jedan je grad upravo svetkovao. 11904. grad posvećen Ozirisovom ubojici Setu. Schaefer. prikazivanje tako potresne drame moglo biti zanimljivo. rastrgoše na komade i proždriješe sirovoga39. Još u kasnom razdoblju prikazivala se jedna od tih bitaka. U Buzirisu se uz pomoć konopaca uspravljao Ozirisov stup. Juvenal. prizor iz Khereufove Na kraju se nisu mogle pobrojiti sve modrice i rasjekotine. Slijedeća predstava prikazivala je pokolj Ozirisovih dušmana. zatim kako je leš doplutao do Biblosa. kako su ga potkradali graditelji. da ga je Set ubio i bacio u Nil. Svuda su bili postavljeni stolovi i ležajevi za sedam dana. kojom je ravnao bog Up-Uajt. Tentirani umakoše. Pea i Depa. U toku druge svetkovine. U stvari. no sa više buke i galame nego stvarnih rana. 40 Pokraj Dendere nalazilo se »mjesto Setova pokolja. bio je grad posvećen Setu. pomislio je da promatra pravu bitku između dva neprijateljska klana. a predstave su znali davati i sami hodočasnici. U svim oblastima i u svim gradovima služba božja i lokalne legende pružale su obilnu dramsku tematiku. gdje su ga čuvali svećenici. koji se vraća u Abid u barci nešmet i ulazi u dvor. ili drugoga čina. Pošto su ga ovi odbili. gdje je Herodot vidio noćne predstave na okruglom jezeru. kamenjem i napokon strelicama. prikazivalo se ili tek naprosto pripovijedalo samo ubojstvo boga. usprkos slugama koji ga nisu prepoznali. kako se vratio i tako dalje. Uokolo je masa plesala i poskakivala. Ozirisovska prikazanja bila su osobito sjajna u Abidu i u Buzirisu. što nas nimalo ne začuđuje. bio je ukrcan na kola sa četiri kotača. Prisutni su se busali u prsa u velikome bolu. Ovima je. Svi su Egipćani znali da je Oziris dobar bog. Međutim. U Ombosu u Gornjem Egiptu Juvenal je prisustvovao sličnom prikazanju. tukle su se šakama i nogama kao uvod u Horovo ustoličenje. a cijeli je narod ludovao od veselja pri pogledu na uskrsnuloga boga. U tili čas otpočela je tučnjava šakama. kako su ga varale žene. prepustivši glavne uloge glumcima od zanata. ne može zamisliti u kolikoj je mjeri staroegipatski narod bio nemirna i buntovna duha. Set je pošao po pojačanje i uklonio one koji su ga htjeli spriječiti da uđe38. već su se odavno prikazivali najuzbudljiviji događaji iz života bogova. razdvaja Ombos i Tentiru. a Tentira je bila pod okriljem Hatorinim. Dict. Kad je došao trenutak da se vrati na mjesto.« Brugsch. bogovi su oličenje svih Herodot. koji su Egipćani zvali Nubit. Njihova je okolica bila poprištem bitaka između Horove majke i njezinih pristaša s razuzdanim i ratobornim bogom 40. Božji je kip bio iznesen iz naosa i postavljen izvan svetoga okola.

Kralj Ramses IV. koja je Šuu pomogla da odnese sve pobjede. Bog Šu jednoga se lijepoga dana umorio od vladanja svijetom. zaštitnika Abida45. te s odlomcima dijeloga iznad prizora iz privatnog života u grobnicama. ali i moralistička i književna djela. G. koji će se poslužiti svojom nadarenošću da prodiče faraona i bogove. Abydos. II. Moramo se zadovoljiti sa nekoliko tekstova. Kakve li taštine! Pružio je ruku da dohvati kovčeg s urejem. Geb. a Tot zapisuje naloge njegove. upita za mišljenje pisare kuće života. Dvorani mu rekoše: »Neka Tvoje Veličanstvo pođe u knjižnice i neka Tvoje Veličanstvo pročita sve svete riječi. 282 Stela iz god. koje su za mjesto Istine i za hram dobavile tolike sarkofage i kipove. Kad je gospodar svijeta pozvao boginju Neit. kako sam kaže. no išlo se i dalje. proučio je raznovrsnu građu što je u njima obrađena i spoznaje koje sadržava. koja su mogla trebati učenicima. a dva su kandidata i dalje čekala odluku. IX — KUĆA 2IVOTA Unutar oziđa većina hramova postojale su škole. koji daju samo naslove nekih scena i poneku repliku. osobito u grobnicama iz vremena Stare države. Kralj Neferhotep ushtjede zaviriti u Tumove knjige. gdje su se školovali crtači. Bogovi i heroji progovarili su ljudskim glasom. Određujući knezove. i to ne samo škole u kojima su mali Egipćani učili čitati i pisati. ali se zmija. Postojale su tu i knjižnice u kojima su se čuvali arhiv hrama i raznovrsni tekstovi što ih je pisala čitava vojska pisara. čedo zemlje. Svake večeri bog sunca silazi prema njemu i tvori sjedinjenu dušu koja vlada svijetom. ova je. bio je. da bi mu pokazala koliko malo haje za njegove odluke. pogotovo otkako je u Edfuu pronađena stela nekoga glumca od zanata. pronašao je u ljetopisima opis prethodnih ekspedicija. koje su se davale u hramovima ili unutar njihovih bedema. Sukob Hora i Seta. namjerava da na glavu stavi zmiju urej. a da pozornost egipatskoga puka nije ni za tren popuštala. jednostavno pred njim odigla haljinu42. lud od bola. nije se sačuvalo nijedno takvo staroegipatsko prikazanje. kakav je dramski papirus iz Ramaseja. iznesen u Pap. Listajući Totove ljetopise koji su se tamo nalazili. No. što ga je iz staroga izvornika prepisao Sabakon. Odletio je u nebo. prije nego ovome dade odgovor. Poraženi Hor plače kao neki balavac. Setova raspojasnost može se usporediti jedino s njegovom glupošću i lakovjernošću. Želeći za sebe sarkofag od kamena bekhena iz doline Rohanu. Ramses koji je primio izaslanika baktrijskog vladara smatrao je potrebnim da. saznao je da je »Oziris najtajanstveniji među bogovima. nije zaboravio da im pridruži i pisara iz kuće života. Les travaux de Chou et les tribulations de Kemi. koje su trajale danima. Neferhotepa (Mariette.« Kralj zaista nađe knjigu kuće Ozirisa Khontamentija. Davao sam repliku gospodaru kad god je reci-tirao. graveri i kipari. 283 . U pučkim dramama. kao i stručne knjige. koji ga je naslijedio. redovit posjetilac kuće života u Abidu. 45 Geb. nego i obrtničke škole. postojanje takvoga kazališta može se smatrati sasvim pouzdanim. rastrči na sve strane tražeći lijek43.nedostataka. koje su se nazivale kućama života46. naglo osovi i izbaci otrov na boga koji se. On je vladar onoga svijeta. ne zakazavši nijednom u recitiranju. svih opačina i svega rugla jadnoga čovječanstva. Goyon. On je Nil. Kad je on bio bog. ja sam oživljavao. Njihov je skup imao odlučiti hoće li Hor ili Set naslijediti Ozirisove ovlasti. 2. ja sam bio vladar. On je Mjesec. Kad je ubijao. koji kazuje: »Pratio sam svoga gospodara na putovanjima.« Čitajući te ljetopise. Chester Beatty I. Neki su hramovi posjedovali i ambicioznije ustanove.«44 42 43 Te su kazališne predstave bile sigurno najprivlačniji događaj vjerskih svečanosti. oficire i visoke službenike koji će voditi njegovu ekspediciju. bogovi su neosporno bili prikazivani isto tako nesuzdržljivo. Međutim. koje je poznavao kao da ih je sam sastavio. odnosno pred pilonima ili svetim ribnjacima. Izvodile su se pantomime s prizorima iz božanskih legendi. Pitanje je bilo postavljeno osamdeset godina prije.

na mjesec ili na godinu. sve dok ne pođe k svojim precima u nekropolu. Mendežani pošalju kralju predstavku moleći da ovna pregledaju pisari kuće života. I napokon. Bavili su se i politikom. U tom nam se svjetlu hram ukazuje kao pravo središte staroegipatskog života. sastavljah godišnjaci kraljeva i hramova.« 2 Na dvoru se mnogo spominjao neki građanin star sto i deset godina. Veliki svećenik Rome-Roj kaže da je doživio duboku starost u službi Amonovoj i da je milošću njegovom ostao čio: »Udovi mi pucaju od zdravlja. dakle. Jedan mu je sluga lepezom hladio glavu. Našao je onoga koga je tražio kako se ispružio na hasuri ispred kućnih vrata. Pa ipak su stari Egipćani. Na temelju ovakvih i sličnih dokumenata može se zaključiti da su kuće života bile zapravo znanstveni i teološki zavodi. sresti mudrace i filozofe. putujući isprva brodom. Iz kanopske narebde saznajemo da su se ti pisari bavili zvjezdoznanstvom. Čovjek je jedino u hramu mogao.U vrijeme Ptolemeja Filadelfa pronađen je nov sveti ovan. jer u ona vremena kola još nisu bila u upotrebi. Pri svemu se brzo zamara. mudar i moćan čarobnjak. skladišta. poput Platona.STAROST Mudrac Ptah-hotep i pustolov Sinuhit govore nam o starosti bez ikakvih iluzija. no ne znamo da li na dan. koji sve do danas pojede kao ništa petsto hljepčića. u hramovima su rođena i razrađena prikazanja s tematikom iz legendi. Na kraljevićev 285 . poput svih smrtnika. Starost je dob ružnoće. U nje-mu su svećenici sagradili radionice. Ne čuje. a zatim nosiljkom. te su ustanove bile kolijevke znanstvenoga i tehničkog napretka. U njima je izumljena kriptografija. Po svemu sudeći. fizičke i moralne slabosti. Tako su dva pisara kuće života sudjelovala u zavjeri protiv Ramsesa III. osim toga. Hrana ga više ne kr ijepi1. Bit će. te staroegipatske drame i komedije. kaže. Poziv mu je prenio glavom kraljev sin. pozove preda se. željeli doživjeti tu žalosnu dob. hranjen najukusnijim jelima koje daje kralj. Oči me dobro služe. ali i ekonomski i intelektualni centar. Hrana njegova hrama ostaje mi u ustima. U njima su se njegovale vjerske tradicije. škole i knjižnice. bilježila naučna otkrića i tehnička dostignuća. Faraon ga. DVANAESTO POGLAVLJE SAHRANA I . Starac vidi loše. Taj je starac. Starac koji je uspio sačuvati mladolikost i sposobnosti bio je predmetom općeg divljenja. Drugi mu je trljao noge. On je u prvom redu kuća božja. volujsku plećku i popije stotinu ćupova piva. poslasticama namijenjenim njegovim pratiocima. gdje se bogu ukazuje štovanje koje zaslužuje svojim dobročinstvima. Ničega se ne sjeća.

Pozvao si me. Spavaju omotani trakama i prenu se tek da pogledaju subraću svoju. II — VAGANJE DOBRIH I ZLIH DJELA Prevarili bismo se kada bismo mislili da su Egipćani s radošću očekivali čas kad će napustiti svijet živih. Namjesnici gradova i pokrajina. bio isto toliko pravičan koliko i svemoćan. Međutim. Kralj izrazi svoje čuđenje što još nije upoznao najvremešnijega svoga podanika. Kralj je po vlastitom nahođenju dodjeljivao ili uskraćivao taj poželjni naslov amakhu. a ne drvo neke srušene građevine. glavari proroka i vojni zapovjednici držali su oko sebe mnogobrojno osoblje. no mene oplakuju ustajale vode. No. 287 . očev miljeniče! Neka se diči tobom otac tvoj K hufu pravoglasni. prepustivši nakon dvadesetogodišnje vladavine stvarnu vlast sinu. »Dobivao sam hranu i piće iz dvora tri-četiri puta dnevno. Etudes egyptiennes. kao ni djecu.odgovori veoma uljudno: »Mir. III. prema njegovim panegiričarima. Muz. ovaj odgovori: »Kralju gospodaru. Kraljevo ponašanje služilo je kao uzor svim odličnicima. ne bih se zakleo da se u toj blaženoj zemlji nije nik ada znalo dogoditi da poneki nestrpljivi nasljednik skrati život ocu ili djedu koji je suviše naglašeno namjeravao doživjeti sto i deset ljeta. pišući u miru božjem poučne upute. Stela 1027 u Br. pa ma kako brojne bile. u iščekivanju njihova pogreba. mir budi s tobom. živio spokojno još desetak godina. Mnogo ju je ljudi gradilo. naravno. kako je. te da se konačno može odmoriti. Dostojanstvenom skromnošću. nije bila dovoljna samo čilost. hranu i piće. Srce im zaboravlja ženu i djecu. (Maspero. koja je primjer laske.« Zatim Sinuhit. suosjećajni im je gospodar davao sve 286 lakši posao. Više ne vide ni oca ni majke. stari je Egipat bio zemlja gdje se starost poštovala. preda te dolazi svaki onaj koga pozoveš. ne samo da nije morao brinuti za kruh svakidašnji. Izvire onome tko je na zemlji. Pobijeđeni i svrgnuti Apries sačuvao bi živu glavu da se nije zamjerio Egipćanima nepotrebnom okrutnošću. Sinuhit je dobio krasnu kuću. neka ti dodjeljuje visoke položaje kao časnim starinama. moglo se sa sigurnošću računati da ga neće uskratiti nikome tko ga je vjerno služio5. i evo me.« 6 Uostalom.«7 Najbolje što pobožna duša može tvrditi za drugi svijet jest to da je tamo čovjek oslobođen suparnika i dušmana. Kako su službenici i činovnici starjeli. Didhitore. Po povratku iz izgnanstva. Sve su to staračke radosti. Neka ti Ka prozre namjere dušmana tvojih i ba spozna tajne puteve koji vode do dveri!« Kraljević mu pomogne da ustane i odvede ga za ruku do pristaništa. nadgleda gradnju svoga vječnog doma. ali kad je zašao u starost. Faraon nije Sinuhitu oprostio bijeg sve dok je ovaj bio pri muževnoj snazi. Valjalo je da je čovjek pri tom i bogat ili barem imućan. lišene svake samoobmane. Za drvenu konstrukciju bila je upotrebljena nova građa. »što su godine. No. kojemu je dodijeljen kraljevski pogrebni dar. Egipat nikada nije žrtvovao starce. sine kraljev. Ničemu ne služi pozivati se na svoju mladost. nije zgorega spomenuti da je Amenemhat I. nego se mogao s pravom nadati i prvorazrednom pogrebu. Znali su da se smrt ne da otkloniti molbama i molitvama. Sve u svemu. mjesto odakle se oni koji su u njemu više ne vraćaju. jer »ona grabi dijete iz krila majčina kao i ostarjela čovjeka. Obojica pristignu sa tri lađe do kraljevske palače i budu odmah primljeni. Došao sam!«3 Da bi se starost smatrala sretnom. koje čovjek provodi na ovome svijetu? Zapad je zemlja sna i nepronične tame. dopustio mu je povratak da ga ne bi lišio najosnovnijih prava. 16. dostojnu dvorskog dostojanstvenika. povrh onoga što su mi neprestano davali kraljevski sinovi. Snabdijeva ga namještajem i podrobno uređuje sve što se tiče održavanja groba i svoga posmrtnog kulta4. Onaj tko je postigao počasni naslov amakhu. Živa voda koju zemlja nudi svima koji je nastavaju za mene je tek ustajala bara. Bilo je i skeptika koji su govorili da se »odanle nitko ne 6 7 Moralistički papirus Bulak. Bilo je i svrgnutih faraona. ako je dotični kraljev prijatelj.

koji žive poput čuvara zlih i koji se napajaju krvi njihovom na ovaj dan kada valja procijeniti značaj njihov pred Dobrim bićem. koji su u Ramsesovo doba kao i u doba piramida savjesno pripremali svoj odlazak na drugi svijet.« Zatim daje podulju izjavu o svojoj nevinosti (ispovijest poricanja). odjenutog u lanenu haljinu.9 Setna. Egipćani su veoma dobro znah da će tek malen broj ljudi stupiti pred najvišega suca bez ijednoga grijeha. 19 Egipat 288 289 . S timu vezi govori i o zagrobnim sucima: »Nemoj misliti da će sve biti zaboravljeno na sudnji dan. Oni koji su počinili više zlih nego dobrih djela dopadaju kuji Amait. Slava ti. Nisam zlo postupao sa svojom čeljadi . ne bi razuvjerio svoje suvremenike. neporočna pred sudom njegovim na zemlji14. slijeva mu je veliki bog Anup.. i to suđenja na kojemu se sve ima odigrati na najpovoljniji mogući način. Nisam je tjerao da radi više nego što može .vraća da ispriča kako je pokojnicima i što im nedostaje. . 10 Maspero. Ispovjedi grijehe i bit će uništeni za tebe. bogovi iz amentitskog vijeća za ljude nalijevo. U njoj u kapelici stoluje Oziris. a da ne znam pravo zašto. Tot. Anubis. U sredini se nalazi velika vaga na stalku. Postojan si. . Pretvaraš ga u pravednika.«15 Poglavlje CXXV Knjige mrtvih u cijelosti je napisano da razdvoji grešnike od njih ovih poroka. Čovjek bi pomislio da čita unaprijed sastavljeni zapisnik suđenja. a djela se njegova nalaze uza nj! Tko bezgrešan stupi pred suce preminulih bit će na onome svijetu kao bog. Mnogi su se nadali da će biti uslišani. izd. Ovaj pozdravlja suca i sve prisutne bogove: »Slava ti. sin kralja Usirmarea. Stari kralj koji je napisao upute za Merikarea upozorava sina na suce koji ugnjetavaju bespomoćne. bože veliki. tezulja na kojoj važu dobra i zla djela. Da je rekao takvo što. skloniti bogove da ponište zlodjela i da grešniku dopuste da se iskupi. . kako sjedi na prijestolju od žežena zlata. Izloži svoje grijehe pred Nenisut12. dvije istine i koji put Hor posluje usred dvorane. Sve je pokojnike po dolasku u svijet mrtvih očekivala strašna kušnja. Ozirise u Deduu. a Anup im se riječju obraća« Okrivljeni su podijeljeni u tri skupine. Četrnaestoro sudaca prisjednika nanizalo se u dnu dvorane.« Taj je mudrac rekao još da se svi grobovi s vremenom ruše i da su čak i grobnice mudraca iz davnine nestale kao da ih nikada ni bilo nije8. Iza njega stoje dvije njegove sestre. gospodaru dviju istina. 277. Anubis uvodi pokojnika.. da se stvari učine po svemu onome što si rekao 13. Dođoh preda te. Contes populaires. Njihovo je nadanje često našlo izraza u pogrebnoj literaturi: 8 Erman. pokvarenost zaboravljena11. velikog boga. a ponekad Anubisa ili pak Tota. te da tako umiri srca naša do trenutka kada dođe na nas red da pođemo tamo kamo su oni otišli. . koji ponekad nosi ukras u obliku glave Istine. zove dvorana dviju istina. Međutim. . 52—57. Kretat će se nesputano poput svih gospodara vječnosti«. Nakon smrti čovjek ostaje. 3. Izida i Neftida.. 9 »Grijesi su moji izbrisani! Poroci su moji pokopani. . Čuješ riječi njegove i grijeh mu opraštaš. imao je nečuvenu sreću da uđe živ u Amentit. sav okićen amajlijama. u Ermitažu. dakle. . Za njih je čitav jedan život kao sat vremena. Valjalo je. Poznajem tebe. Stupaš u božje Devetorstvo i izlaziš pravoglasan. okrunjen dijademom sa dva pera. Tamo ugleda »Ozirisa. Sokarozirija10. poznajem ime tvoje i imena četrdeset i dvoje bogova koji su uza te u ovoj dvorani dviju istina. Uz vagu stražari golema neman. Nemoj se pouzdavati u trajanje godina. vaganje njihovih dobrih i zlih djela. iz toga ipak ne izvodi zaključak da je izlišno pripremati svoj grob i misliti na smrt dugo unaprijed. Dovedoše me i ja spoznadoh tvoju savršenost. dok dušmani tvoji padaju. La religion des Egyptiens. Egipćani su ga prepisivali na papirus koji su stavljali u lijes među pokojnikove noge. a zdesna Tot. 133—138. . I. Nisam hulio boga. Sudbena se dvorana. Onaj kome su grijesi i zasluge u ravnoteži služit će. ovima sučelice. Hijeratski pap. Što god je loše rečeno o tebi ne postoji. a nadesno. 1116 A. Nisam mučio sirotinju. dok Tot obavlja dužnost pisara. Oni koji su učinili više dobra nego zla stupaju u redove bogova u vijeću. Velika će te čarobnica očistiti. sastavljenu od samoga nijekanja: »Nisam griješio prema ljudima .

« Učinio je još mnoga pobožna i hvalevrijedna djela. Kostolomac. . čija imena čitamo na stelama. ne samo zato što nije hulio boga ni vrijeđao kralja. . Nisam varao u premjeravanju polja. na veliku žalost. blagonaklono 16 V. Dao je kruha gladnome. pravednik.. U takvom uvjerenju nije stra hovao od drugoga svijeta. no da je trebalo da bude uslišana tek na drugome svijetu. Zatim. ali što ako srce progovori i utjera u laž svoga vlasnika? Protiv te opasnosti sastavljen je zaziv koji čitamo u poglavlju XXX Knjige mrtvih: »O. srce majke moje i oblika mojih! Ne budi svjedokom protiv mene. . koji svim Egipćanima udjeljuje život. Nisam ometao boga pri izlasku njegovu. tako da se maa kheru vrlo često smatra sinonimom za pokojnika 17. te uz svako ime niječe po jedan grijeh. a koja nose zastrašujuća imena: Širokokročni. Borbevjesnik itd. tvrdeći da je nemoguće prevariti posljednjega suca. Spada među one kojima se kaže: 'Dobro došao. . Da. Ti si moj Ka u grudima. da nije počinio nikakva zla tako uporno zato što se već za života riješio tereta svoje grešnosti. Nisam kratio pedalj. Nisam krnjio uteg na kantaru. Mrakožder. Krvopija. ne izreci laži protiv mene pred bogovima!« Tako zakleto srce sluša bez riječi obje ispovijedi. takav je naziv mogao steći samo onaj tko je usmeno branio svoju stvar na sudu. . »Ugodio je bogu onim što se bogu mili. nego jer je činio ono što kazuju ljudi i odobravaju bozi. vode žednome. U biti.« Kada se trideset i šest puta zakleo da nije učinio ništa od onoga što bogobojazna duša smatra grešnim. Vikač.Nisam nikoga mučio glađu. sarkofazima i zidovima grobnica. Khnum koji mi snaži udove. Nisam udešavao jezičac na vagi. Egiptolozi ne bi smjeli smetnuti s uma da se i rasprava o pretvaranju starca u mladića smatrala magijskim tekstom. ne usprotivi mi se pred sucima. Anubis Jesu li stari Egipćani zbilja vj erovali da je dovoljno napismeno zanijekati grijehe pa da ovi budu izbrisani iz ljudskog i božjeg pamćenja? Neka skorašnjija djela posvećena staroegipatskoj religiji tvrde da je CXXV. Loret. 262. Veliki Amonov svećenik Bakenkhonsu bio je pravoglasan kad mu je Ramses II. Preostaje još samo da se donese konačan zaključak. podrobnije proučavanje pokazalo je da se u stvari radi o uputama za uklanjanje bora. Dodaje da se ne boji da će pasti pod sudački nož. kojega su Grci optužili za bezbožništvo i koji je bio maa kheru već kad su mu sinovi redom pripovijedali priče o čarobnjacima. svakome je bilo stalo da bude maa kheru. jer je nos gospodara sviju dahova. znamo za Egipćane koji su se tim epitetom kitili još za života. samo izrazio opće uvjerenje. Bezbrojne Egipćane. ne pretegni me pred gospodarom tezulje. Religion egyptienne. dobro došao' već na prvi pogled. odjeću nagome i posudio splav onome tko je želio rijeku prebroditi. 290 19* 291 . u Mdlanges Maspero. poglavlje Knjige mrtvih zapravo magijski tekst i mnogi se zadovoljavaju samom riječju magija. Pretpostavlja se da se zapravo radi o žarkoj želji koju su živi izražavali za sebe ili za svoje rođake i prijatelje. Moglo bi se pretpostaviti da je Egipćanin tvrdio da je čist od grijeha. srce moje. Suci na jednu strane vage stavljaju srce dotičnoga a na drugi kipić Istine. govornik zaključuje da je čist. . . Nisam uskraćivao mlijeko dječjim ustima. obraća se izjavom o nevinosti redom svakom od četrdeset i dva božanstva koja je pozdravio prilikom ulaska. 17 Erman. krasi obilježje maa kheru. Pour transformer un vieillard en jeune homme. prije nego što je postao kralj Ramses I 18. o kojemu. Nisam smanjivao vagan . crvenkastih pjega i ostalih staračkih neugodnosti 16. ne znamo ništa. No. na primjer kada je čuo razgovor magarca i mačke. Ne dopusti da moje ime bude okaljano. Međutim. Takav je bio i glavar Ma Šešonka dok još nije bio kralj Šešonk I19.. kao da se boji da nije dovoljno uvjerljiv. 853 i dalje. Takav je bio Khufu. Takav je bio i Pa-Ramses kada ga je Horonemheb ovlastio da rukovodi opsežnim radovima na hramu u Opetu. Nisam ustavljao vodu kad joj je bilo vrijeme. No. 18 Vidi dvije Paramsesove statue koje je Legrain pronašao u Kar-naku. Čini mi se da je autor uputa za Merikarea. sujedica. Zato ne može biti dvojbe o konačnom ishodu. .

cit. bilo zato što su stari i bolesni. Chester Beatty. 264. Zato je ustanovila svete misterije za primjer i utjehu smrtnicima. a zatim redom pristupali vagi. Oziris je zatim s optuženičke klupe prelazio na sudački stolac. Na jednu stranu bilo je tada stavljeno srce od lapis lazulija s ugraviranim njihovim imenom. Pe i Dep. Na kraju poglavlja CXXV čitamo naputak koji se sasvim sigurno tiče samo živih: »Čitaj ovo poglavlje čist i uredan. No. te je svatko mogao vidjeti da su obje plitice u ravnoteži. Za tih su misterija još u Herodotovo doba prikazivane Ozirisove muke. 12. siguran u to da se pred njim vrata onoga svijeta neće zatvoriti. terpentin. bilo zato što su osjetili tajanstveni nagovještaj kojim Oziris upozorava neke da će ih uskoro primiti u svoje kraljevstvo 23. Gradnja čak i osrednje piramide nije bio malen posao. Faraon je upućivao prave ekspedicije da na visoravan Gizeha ili Sakkare dovuku blokove granita ili alabastra. goveda. Ti su mi primjeri dovoljni da ustvrdim kako su Egipćani postajali maa kheru još dok su bili živi i zdravi. pobožni je Egipćanin mogao osigurati svoj spas. Jednoga od njegovih nasljednika. bit će krepak i djeca će mu biti krepka. Hammamat. ponekad dugačke i stotinjak metara. Na njima pratimo Raovo noćno putovanje po dvanaest područja donjega Vidi Ozirisovo pismo Rau u Pap. obuven u bijele sandale. 23 Lefebvre. tvrdio je sa onih trideset i šest rečenica da ni u koje doba godine nije počinio zla. a s druge strane lik istine. odaslao do planine bekhena god. Molitelj je bio svečano proglašen pravoglasnim i upisan u registar. Abid u Gornjem Egiptu. Grands pr&tres d'Amon. Lefebvre.. Vjernici su ponavljali tu ispovijest poricanja i osjećali se rasterećeni presudom koja je boga oslobađala svake krivnje. Ro-setau. Obraćajući se bogu Rau. odjeven u svečano ruho. koji je zapravo memfiska četvrt. 292 293 . sl. Oni koji 20 21 22 su smatrali da su im dani odbrojeni. pivo i povrće. pošto prineseš potpunu žrtvu. Kralj i njegovi odličnici bit će mu naklonjeni. Potomci Ramsesa I. op. a osobito su nastojali prinijeti takozvanu potpunu žrtvu. I. IV. Izida nije željela da njegova borba i dokazi njezine odanosti padnu u zaborav. gdje su stijene hodnika i komora prekrite neobičnim dekoracijama. očiju ocrtanih crnim prahom i natrljan najbiranijim miomirisima. Vjernici su izgovarali drugu ispovijest poricanja. 101. Bila mu je tada devedeset i jedna godina. povodili su se za onima čija su mjesta zauzeli i nastavili u tebanskoj gori kopati podzemne grobnice. koji govori o velikoj ekspediciji što ju je Ramses IV. Naref na ulazu u Fajum. kralja koji mora da je Ramses IV. kojemu je predsjedavao sam Ra i postigao da krivac bude osuđen 22. a poživio je još koju godinicu. Najprije je Oziris dokazivao svoju navinost. 133—134. Mogao se tada mirno vratiti kući. navodi također kao pravoglasnoga natpis iz vadija Hammamat. III — UREĐIVANJE GROBA Imajući sada čistu savjest. Khem. Vladali su se po spomenutoj uputi. Nikad mu ničega neće ne-dostajati i na kraju će biti u pratnji Ozirisovoj. svaki je Egipćanin mogao po svetiti svu svoju brigu kući vječnosti. na kojimasu se Egipćani otarasivali svojih grijeha. U mnogo starija vremena prikazivani su borba Ozirisovih pristaša za vođino tijelo i trijumfalni povratak u hram u Abidu. živad. tužio je svoga ubo jicu Seta pred sudom bogova. Kraljevi su se o tome počinjali brinuti još zarana. ili Ramses V. Ramses-nekhta. A živio je još i god.dopustio da izloži svoje kipove u hramu među likove hvaljenih 20. limit. ipak ne sasvim. kruh. zapadno od Tebe. Iz poglavlja CXXV može se zaključiti da je misterij o suđenju imao dva čina. Religion egyptienne. Zatim se davalo prikazanje o suđenju. Kad ga je njegova odana supruga iscijelila i vratila mu život. XV. Erman. Didu. III. iako su potjecali iz Delte. Poglavlje XVIII Knjige mrtvih daje nam čak popis privilegiranih gradova u kojima su se igrale takve predstave: On. odlazili su masovno u neki od gradova koje smo gore naveli. Rekhti u Delti.« Sveti tekst dodaje dalje: »Tko to učini za nj. Odmah početkom Nove države kraljevska je nekropola premještena u Dolinu kraljeva. Očito po uzoru na Ozirisa. Ali. kako su dobivali taj naziv? Oziris je bio prvi maa kheru.« Sada možemo stvoriti stanovitu predodžbu o tim misterijama o suđenju.

Sasvim je drugačije s grobnicama običnih građana. rezbare i oslikavaju njegovu buduću postelju položenu na dvije stolice. naravno. Uostalom. Kralju i bogatašima jedan lijes nije bio dovoljan. posuđe i obredni predmeti. ali od crnoga granita. a s druge prizore s pogreba po svim propisima. u kojemu su stele izlagale divljenju kasnijih pokoljenja vrline i zasluge pokojnikove. a ovaj opet u još jednom istoga oblika. 27 Davies. kojima je mogao vidjeti podjednako dobro kao Ra ili Oziris. Sarkofag je bio. Ništa se ne obraća posjetiocu. gdje je sve govorilo samo o pokojnikovoj bogobojaznosti. naime da. Kao vojnik. pristigli iz zemalja koje ne poznaju Egipat da zamole da životni dah. Bogatstvo i raznovrsnost grobnoga namještaja ovisili su. kako uvodi u palaču duge nizove stranih izaslanika koji su.svijeta i njegovu borbu s neprijateljima svjetla. obučavao je novake. Kao glava obitelji i kao vladar i dalje je trebalo da prima i gosti svoju djecu. Odatle se ulazilo u dosta široku dvoranu sa čudesnim slikarijama. No. Ponekad su u takvom dvorištu pokraj ribnjaka uspijevale palme i sikomore25. Vidio je kako je svećenik škropi nekom svetom vodicom27. koja mu je upućivala besmrtni poljubac. lovio antilope po pustinji. barem načelno. knj. Čak je i strop bio ukrašen cvjetnim ornamentima i geometrijskim motivima živih boja. no ništa nas ne podsjeća na ono što je kralj učinio za života. iznad kosturnice posjetiocima je bila namijenjena čitava građevina. prijatelje i podanike. mnoštvo nakita. Taj je drugi sarkofag bio zatvoren u velik sanduk. Psusenesova mumija. kojemu je i sam ulaz morao biti držan u tajnosti24. koju je već štitila zlatna maska. Na zidovima i stupovima slike su prikazivale najkarakterističnije momente pokojnikova života. pognuti pod teretom danka. Kao predstojnik Amonovih radionica nadgledao je kipare. stolice. na stra nama sarkofaga bile su isklesane oči. borna kola i barke. i vrata kroz koja je mogao po volji izlaziti iz svoga dvorca vječnosti i opet se vraćati. okružena barkama zviježđa. škrinje. izvana i iznutra ukrašen likovima božanstava nadležnih za čuvanje mumije. posjetilac je ulazio u širok hodnik. Pročelje joj se uzdizalo u dnu dvorišta. preselivši se u vječnost. draguljare i drvorezbare. S jedne je strane mogao vidjeti pokojnika kako plovi u Abid. Tako se ispunjavala želja koju je izražavao svaki Egipćanin. najvažniji dio posmrtnog namještaja. ulaz u kosturnicu bio je zazidan.. bacao bumerang za pticama močvaricama. koje su u pravilu imale dva odvojena dijela. Na ispupčenom poklopcu bio je izrezbaren pokojnikov lik s Ozirisovim atributima. i nitko. Njezino vitko i dražesno tijelo nadvilo se svega nekoliko centimetara iznad granitnog sarkofaga. ležala je u srebrnom sarkofagu u obliku mumije. nije mogao remetiti pokojnikov mir. namijenjena je pokojniku. 295 . Kao veleposjednik nadgledao je ratarske poslove. Neferhotep je za života nekoliko puta obišao radionicu u kojoj se izrađivao njegov sarkofag. harpun na vodene konje i sudjelovao u ribolovu. Kao upravni činovnik sabirao je vladine prihode. T. naravno. kreveti. Hodnik je vodio do posljednje dvorane. Kad je ovaj jednom bio položen u sarkofag i kad su obavljeni posljednji obredi. najraznorazniji štapovi i sve oružje poznato u njegovo doba. iskopana na dnu bunara. naslonjači. Kraljeve kamene oči za vječna su se vremena napasala ljepotom božice. Kraljevski grob i nije uređen za posjete. a s donje mu je strane visila nebeska boginja Nut. Kosturnica. ormari. kojima ne prijeti uništenje.. Kao žitelj Ozirisova kraljevstva faraon je morao obavljati isto bogoslužje kao i za života. S. Klanjao se 294 trošio je neiscrpne zalihe koje je zaslužio svojom pobožnošću i dalekovidnošću26. Obišavši dvoranu. U tu je svrhu 26 I. uglačavaju. Naslikan je u audijenciji kod kralja. Vidio je kako majstori stojeći ili sjedeći. o mogućnostima svakog pojedinca. stoličice. bunarske okno zatrpano. Stvari koje su okruživale Tutankhamona nadilaze maštu: raskošne počivaljke. igre. Bilo je to zabranjeno obitavalište. da putuje među zvijezdama koje ne znaju za počinak i među planetama. Vidi podrobnije u uvodu Th. rođake. postane stanovnikom neba.

te ponekog privjeska od zlata. Često malo opširniji tekst određuje poslove koje će kipić morati obavljati. Ovako izgleda spisak posmrtnih potrepština kralja ili kakve veoma uvažene ličnosti: Maska. košare. no valjalo ih je obrađivati poput ovozemaljskih njiva. Bile su često kićene ukrasima koje je pokojnik nosio u životu. navodnjuje obale. bila su poput rajskih vrtova najljepše mjesto na svijetu. Kraljevi i knezovi držali su priležnice. od ljepenke i gipsa za ljude običnog podrijetla. pića i sve što se jede i pije. dragoga kamenja ili keramičkih kuglica. izazivali su. sve od fajanse ili od bronce. Da bi te predmete zaštitili od krađe i od upotrebe u druge svrhe. ne suprotstavi mi se pred sudom. a zatim svaki lje sić spustiti u alabastrenu posudu. Ti su kipići od pokoštene fajanse ili ponekad od bronce bili izrađeni u obliku mumija. Oziris N kaže: »O. Sluge su stavljale na stranu dio kraljevog posuđa namijenjen da bude pohranjen u grobnicu dok su pripremale perad. koševe. zasijavati. ne pretegni pliticu na moj 28 Speleers. a Kebehsenuf sokolovu. Montet. voće. Tanis. zlatna za kralja ili kneza plemenita roda. Les figurines funeraires egyptiennes. Bilo je dovoljno napraviti nekoliko kipića koji će raditi umjesto pokojnika. Jedan ili više naprsnika s lancem. održavati kanale za navodnjavanje. Egipćani su izrađivali sve više i više takvih kipića ne bi li jednom zauvijek izbjegli teške zagrobne poslove. jer natpis na kipiću daje barem ime i naslov osobe koju zamjenjuje: »Oziris. žao bi nam bilo kralja ako je i za života birao milosnice slične ovim lutkama29. pijuke i maljeve. drugoga pavijanovu i tako redom. Na drugoj strani skarabeja bio je ugraviran poznati zaziv srcu: »Srce moje. nad kojima je vladao Oziris. nalik na prave. no još im se češće pravio sasvim nov nakit. Lice im koji put ima vrlo izražajne crte. sastavljene od nekoliko nizova zrna ili pločica i jedne ili dvije kopče. kao na primjer prenositi pijesak s jedne obale na drugu. srce mojih različitih dobi. kanopama. Davali su izraditi male zlatne ili srebrne lijesove s poklopcem. IX. Među ruke i na leđa stavljali su im minijaturno oruđe i vreće. komade mesa. Duamutef šakalovu. Kemi. ne svjedoči protiv mene. prvi prorok Amonrasontera Hornekhtija«. IX. 29 Kemi. te se nisu htjeli lišiti toga ugodnog običaja ni na drugom svijetu. koji su se kakvom zemljoposjedniku činili sasvim prirodnim. Zatim su ratarima dodali pisare i nadglednike. 78—79. rezultat je isti. bude li Oziris N imenovan. pa obavljati i radove kojih nam svrha nije jasna. Nekima ni to nije bilo dovoljno. otpor u onih koji su život provodili u neradu ili u drugačijim poslovima od zemljoradničkih.priređeno mnogo posuđa. Jedni su nosili kraljevo ime. zrnje. jer se iza svake grupe radnika uvijek nazirao i neizbježni činovnik. orati. Polja Ialua. Bruxelles. 30 Prema onome što sam utvrdio u Psusenesovoj grobnici. Poklopac prvoga vrča predstavljao je dakle ljudsku glavu. Mumijama je nakit bio drag kao i živima. 1923. prenosi pijesak s istoka na zapad i 296 Pošavši takvim putem. Bog Amset imao je ljudsku glavu. Hapi pavijanovu. srce majke moje. doduše krivo. obilježavah su ih istim imenom kao i kipiće28. a drugi neko žensko ime. kipiću (ušebti). 297 . obramnice za nošenje vode ili pijeska. Napokon su počeli praviti i sve ostale minijaturne potrepštine i alatke za kipiće. Najuobičajeniji ukrasni motiv predstavljao je krilatog skarabeja uokvirenog Izidom i Neftidom. Jedna ili više ogrlica od zlata. 145. Tako su došli na zamisao da pokojniku izrade i poneku figuricu gole žene. Ukoliko majstor i nije nastojao postići sličnost. 82-83. da obrađuje polja. U njih je trebalo smjestiti mumificiranu utrobu. No. 157. dragulja ili fajanse. Takvi radovi. U ove su trebali biti spremljeni unutrašnji organi izvađeni iz tijela prilikom mumifioiranja i stavljeni pod zaštitu četvorice bogova i četiriju boginja. naprotiv. Sarkofag su upotpunjivali drveni ili kameni sanduk i četiri vrča koje nazivamo. grebenati i obirati. Postojalo je rješenje i za to. pozvan i određen da radi sve ono što se mora raditi ovdje u grobištu kao što čovjek radi za sebe. Takvih smo kipića našli u predvorju Psusenesove grobnice. pa možemo vjerovati da se radi o portretima. Ovratnik od dviju krutih zlatnih ploča u liku lešinara raširenih krila.

koja se slavi osamnaest dana kasnije na grobu. Ne izreci laž protiv mene pred bogovima. koja je već bila upotrijebljena u hramu. koji je vladao nekropolom. Nisu bili zanemareni ni sokolovi ili lešinari raširenih krila. žezla. pa i djedovo ime dosta se često provlači kroz pogrebne tekstove. u hramu Up-Uajtovu. Isto postupa i Anupov veliki svećenik dajući svijeću što je osvjetljivala Anupov hram osobi s naslovom nadstojnik grobišnog osoblja. mogli bismo reći za izvršitelja svoje oporuke. uz onu koju je meni otac ostavio. bedra i gležnjeve. Tamo ovi svijeću predaju dvojnikovu svećeniku. poput štapova. . ni oko udža. IV — DUŽNOSTI DVOJNIKOVA SVEĆENIKA Naš je stari Egipćanin. Dio imovine koji će ovaj kao takav dobiti povlašten je i ne smije se dijeliti na ostalu djecu. Božanski zaštitnici mrtvih bili su poglavito Anup i Tot. ne samo da mu odaju dužnu poštu i da ga lijepo smjeste u novo prebivalište. bio pun zamki u koje je upadao onaj tko nije poduzeo sve moguće mjere opreza. ni zmijske glave. Amajlije i kipići božanstava koji će visiti oko vrata ili biti okačeni o naprsnik. Na Novu godinu. kao i nadzor nad njegovom izradom nije bila mala stvar. kraljevskih ili božanskih atributa. Tako će učiniti i veliki Anupov svećenik. dat će još jednu. oružja. budućnost pokojnika uvelike je ovisila o skrbi koju je posvetio svome vječnom obitavalištu. Dao je da stolari i drvorezbari izgrade raznovrstan namještaj. Čini se da mu ne nedostaje nijedan 298 Pa ipak još nije sasvim zadovoljan. još za života. Krute ili savitljive. Sastavio sam za njega oporuku. nego je. no izbor nije bio ograničen. Drugi svijet nije bio mjesto spokoja i odmora.« Uvjerenje da sin ovjekovječuje očevo. kao ni Ozirisovi i Izidini fetiši. posjedi ne odlaze. namještaju u njemu i posmrtnome nakitu. te će pokojnikovi kipovi biti kao i večer prije rasvijetljeni svijećama koje su posvećene prethodnom upotrebom. Dobar je sin moj nasljednik. Hapi--Džefai. nego zauvijek.« Još nekoliko krilatih ili nekrilatih skarabeja bez ikakva okvira. Kuća mi se ne ljulja. podigao svoj budući dom vječnosti. Oporučno će ga ostaviti onome sinu kojega bude odredio da vodi brigu o djedovu grobu i da nadzire i vrši obrede njemu u spomen31. Dom je moj čvrst na temeljima i polja su moja na mjestu.uštrb pred čuvarem tezulje. i u hramu Anupovu. jer ti si Ka u tijelu mome. Naime. Na Novu godinu uvečer službenici Up-Uajtova hrama. zbog uloge koju su imali u odvagivanju dobrih i zlih djela. 299 . Ne dopusti da ime moje bude okaljano. bog Khnum koji mi udove štiti. jer je zmija čuvarica zasuna koji se nalaze na vratima odjelitih prostora drugoga svijeta. pa srca od lapis lazulija s lančićima i ugraviranim imenom pokojnikovim. iz pokoljenja u pokoljenje: »Prenio sam službu svoju na sina. dakle. I nadstojnik groblja s čuvarima također prinosi hljebove i obavlja sličan obred. Potrebno je još da se potomci brinu o njemu s dužnim pijetetom. nadlaktice. naprotiv. Ti se obredi održavaju u prvom redu na Novu godinu i prigodom svetkovine uaga. koji su sinoć dali svijeću. namjesnik Siuta. što god o tome mislili neki sumnjičavci. . Svi su se poredali u povorku iza dvojnikova svećenika i slave spomen na njega. masivne ili šuplje grivne za zapešća. koji je bio gospo dar Siuta. Ukrasio ga je po svom ukusu i prema mogućnostima. Pet dana prije Nove godine službenik Up-Uajtova hrama daje dvojnikovu svećeniku svijeću. Sandale. Od zlatara je nabavio nakit i čitavu zbirku talismana i amajlija. svaki Up-Uajtov svećenik daje po hljepčić za Hapi-Džefaijev kip. Sin će mi ime ovjekovječiti na ovom spomeniku. koja zatim polazi na grob u pratnji čuvara planine. kaže jedan odličnik. imenovao je sina za svećenika svoga dvojnika. Napršnjaci za prste ruku i nogu. kada je završena iluminacija Anupova hrama. Izbor i narudžba toga složenog i veoma skupog materijala. koje je uvijek bilo uputno imati pri ruci. Svim je tim ukrasima valjalo dodati još i masu minija turnih predmeta. Prstenje za svaki prst.

te usluge neće biti neplaćene. Dan hrama nije ništa drugo nego tristašezdeseti dio svega što u toku godine uđe u hram. gorjeti cijelu noć pred kipom. Balzamiratelji su najprije izvadili mozak i utrobu. Naravno. naime da tijelo povjere balzamirateljima i da izaberu način balzamiranja. postojala su tri postupka za balzamiranje. Umjesto izvađenih organa. Založio je. osim srca. no prihodi su mu ipak bili znatni. Vidjeli smo da su kraljevi i dostojanstvenici bili uvjereni da čine bogougodno djelo obnavljajući posmrtne spomenike i obasipajući im darovima žrtvene stolove. Međutim. pogotovo što je i sam kapital bio načet darivanjem mnogih zemljišta. Anupovi će svećenici poći u povorci do monumentalnog stubišta koje vodi u njegovu grobnicu. Ukoliko su morali izaći. I jedna druga ličnost. mesa i piva. predat će pred kipom hljebove i ćupove piva u ruke dvojnikovu svećeniku. predstojnik planine. U UpUajtovu hramu svaki svećenik daje bijeli hljepčić za kip i svrstava se u povorku iza dvojnikova svećenika slaveći Hapi-Džefaija. Egipat je iz toga rata i anarhije koja je uslijedila izašao ako već ne razoren. Prvorazredno balzamiranje iziskivalo je mnogo truda i vremena. Egipćani. Predstojnik groblja i čuvari planine okupit će se uz njegov posmrtni vrt. njegovi su bližnji otpočinjali korotu u trajanju od najmanje sedamdeset dana. Zapuštali su sve poslove i ostajali kod kuće u mrtvačkoj tišini. Još će jedna svijeća. Hapi-Džefai se odrekao prihoda u naturi koji su mu pripadali kao namjesniku ili kao nadstojniku Up-Uajtova svećenstva. ali nisu ni sasvim nevažne. Međutim. Kao što kažu Herodot i Diodor. Onoga dana kada je preplovio na drugu obalu. nisu voljeli upotrebljavati riječ umrijeti. jer njegov nasljednik mora isplaćivati svake godine dvadeset i sedam dana hrama. i najzamčenije posmrtne zaklade padale su u zaborav nakon dvije-tri generacije. Ali. Smanjio je prihode. Hapi-Dže-fai je primao svakoga blagdana. a ono toliko osiromašen da je bio sasvim nesposoban voditi brigu o davnašnjim pokojnicima. pošto bude obavio obrede u hra-mu. a znamo da je ovih bilo bezbroj. V — MUMIFICIRANJE Više ništa ne zadržava na ovome svijetu Egipćanina koji je. ili su prihodi od njih prebacivani na skorašnjije pokojnike32. Svaki će položiti po hljepčić pred kip koji se nalazi na tome mjestu i koji će opet biti rasvijetljen. I evo posljednje pokojnikove želje. čuvši Ozirisov poziv. s nevjerojatnom sebičnošću budućnost ovih službi. imao dovoljno vremena da završi gradnju svoje kuće vječnosti i koji je odredio sve što su mu nalagali pobožnost i štovanje običaja. dati istome tom kipu kruha i piva. U takvim je okolnostima održavanje grobova prijetilo da bude skuplje od same njihove gradnje. dakle. obmazivali bi lice blatom poput Anupa kad je pomislio da je ostao bez maloga brata.Slične se ceremonije održavaju i za svetkovine uaga. Da podmiri troškove oko njih. Zato nalaže da se nakon njegove smrti to meso i pivo donose pred njegov kip pod nadzo rom svećenika njegova dvojnika. UpUajtov hram mora da je bio tek provincijalno svetište. mnoge su takve zadužbine potpuno propale u toku rata Nečistih. 300 svećenicima svoga doba buduća pokoljenja nemaju prava izmijeniti. Zatim su tijelo 301 . šupljine su nakon dvostrukog čišćenja napunili aromatskim tvarima. imali su jednu neodloživu dužnost. primorani da se u korist svećenika hrama odreknu otprilike trinaestine Up-Uajtovih prihoda. te je cijeli Egipat bio u opasnosti da se slomi pod teretom koji je sam sebi navalio na leđa. i neprestano se udarali objema rukama po tjemenu33. naime. već treća. Hapi-Džefai zahtijeva da ne bude zaboravljen ni prilikom svetkovina u povodu početka godišnjih doba. morali živjeti dosta skromnije. Službujući će svećenik. pa su nasljednici. preparirali ih posebno i razdijelili u četiri dijela za četiri kanope. uzet će iz njega kip i odnijeti ga u Anupov hram. koje su doduše manje svečane od Nove godine. Kada je bio nadstojnik Up-Uajtova svećenstva.

Obmazavši lice blatom. Za taj im je posao bilo potrebno čak petnaest različitih tvari: pčelinji vosak za premazivanje ušiju. katran i. Kada su prekomorska putovanja u Biblos bila prekinuta. piljevina. Sve je to zatim umotano u mrtvački pokrov i omotano trakama. . Među noge je stavljen primjerak Knjige mrtvih. napršnjake. slanom polju zapadno od Fajuma. prstenje i sandale. Tada je došao trenutak da se mumija okiti i obuče.nasolili natronom. škrinje i ormare. toga nužnog vodiča kroz drugi svijet. Preko rane koju je napravio balzamiratelj vadeći unutrašnje organe stavljena je podebela zlatna folija s ugraviranim ili inkrustiranim okom udža. Isto se može reći i za mnoge druge mumije. paklina. Ancient egyptian materi-als and industries. nosa. Ispunio je Khonsuovo srce u Tebi. VIII. Poslije sedamdeset dana oprali su tijelo i zamotali ga u lanene trake natopljene biljnom smolom. 91. i koji su Egipćani upotrebljavali u razne svrhe. stolari. oružari i svi mastori koji su radili na posmrtnom namještaju požurili. u prvome redu smola koja se dobivala iz libanonskih jela. ali mu je lice bilo sasvim raspoznatljivo. Pribojavajući se valjda da neće moći dovoljno jadikovati. dva i po mjeseca VI — SAHRANA I SPROVOD Staroegipatski sprovod bio je žaloban. i ovaj mu je dopustio da stupi na Zapad u pratnji pokoljenja i pokoljenja slugu. moglo se napokon. tijelo je još bilo samo kostur ovijen žućkastom kožom. Kraljevima i nekim veoma visokim ličnostima pripadala je zlatna maska. Kemi. natron. izd. . teklina. nego su onako u hodu podsjećali na dobre crte pokojnikove: »Lijepu je smrt doživio. pogl. kršeći ruke i jecajući cijelim putem. nekoliko vrsta smole. žezla. kutije s kipićima i potrepštinama. još uvijek nosi crte i izraz velikoga kralja. II. klekinje. luk. ponekad nitima povezana s presvlakom od biserja35. sokolovi i lešinari raširenih krila. Narikače su bile neumorne. Rodbina se nije ustezala da naočigled sviju dade oduška bolu. kojega se nalazilo u izobilju u vadi-Natrunu. Osobne stvari. kao da se ne treba pribojavali bezbrojnih besposličara koji promatraju sprovod. i s likovima četvero zaštitnika kanopa. na obramnicama. naprsnike i amajlije. statue i lepeze povjerene su trećoj ekipi. Ozbiljni ljudi koji su pošli na sprovod nisu se prepuštali tako naglašenim izljevima žalosti. te za borna kola. 34 Herodot. Dobar dio tih proizvoda pristizao je iz inozemstva. Prvi odio slugu nosio je kolače i cvijeće. Lucas. 2. Nakit. usta i operativnog reza. razdrljivši grudi i razderavši haljine. koje se u stvari dobivalo od kleke. koje je iscjeljivalo rane. kao i u oblasti Nekheb. glinene ćupove. Poslije tolikih stoljeća mumija Setija I. ogrlice. Kad je posao bio obavljen. Ukoliko su se rezbari. 35 Šešankova zlatna maska prava je umjetnina. plakale su i udarale glavu bez prestanka.« 38 Iza njih pogrebna je povorka umnogome podsjećala na selidbu39. ali i slikovit 37. balzamiratelji i njihovi bogati naručioci bili su očajni što moraju tražiti neki nadomjestak34. Diodor. cinamon. I. kna. Navukli narukvice. Pokojnici običnijega roda imali su platnene ili gipsane maske.. štapovi. kamene vaze i. brojniji odio bio je zadužen za upotrebni namještaj. Stavili su joj ogrlice. ptice s ljudskom glavom i druge dragocjenosti izložene su na pladnjevima naočigled sviju. Na lice je navučena maska. stolice. kasija. osobito za čišćenje kuća. unajmljivali su narikače i naricatelje od zanata. koji je bio najvažniji agens. na kojemu su zlatnim listićima i tankim pločicama plave majolike bili kako-tako reproducirani ukrasi sa srebrnoga sarkofaga36. 86. Sarkofag je sav utonuo u katafalk koji vuku par krava i nekoliko 303 302 . palmino vino. cedrovo ulje. usprkos upalim obrazima i skupljenim usnica ma. Drugi. sanduci s kanopama. krevete. naravno. Umjesto u mrtvačkom pokrovu Šešankova mumija pronađena u predvorju Psusenesove grobnice u Tanisu ležala je u nekoj vrsti uveza.

Žene sa giblitske lađe mnogo i gorko plaču. Mem. katafalk i namještaj. blaženi. jer lađu sa sarkofagom tegli čamac sa mnogobrojnom posadom. dok na krmi kormilar upravlja kormilom. a drugi hitaju da iskrcaju putnike. kebe-nit. ostavite mi ga! Vi ćete se vratiti kućama. Narikače se tuku po glavi. a za njima dolaze nosači. gdje ju je dočekala čitava flotila40. U još četiri čamca. doduše nešto manja od one koja je pošla od kuće žalosti. posjedovala je prostranu kabinu. Izida i Neftida. Sprovod mimoilazi nastambe od lake građe. Sada valja ispreći krave. Umjesto 41 njih katafalk vući po Davies.« VIII — USPON DO GROBNICE Na drugoj obali ljudi već čekaju 41. na Zapad. Tako su i gospe iz pokojnikove obitelji izražavale žalost na čamcu za prelaska preko Nila. koji se na vrhu završavaju papirusovim cvatom. a sam je čamac bio natovaren na saonice. U tu su kabinu smješteni katafalk. ostani gdje si. T y t. okrenuvši se prema katafalku. Izida i Neftida ponovno zauzimaju svoje mjesto. IV. a put teži. 24.. u zemlju pravednika! Mjesto koje si volio plače sada i tuguje!« U tom trenutku započinje jadikovku i udovica: »Brate. koje razgaljenih prsiju i dalje plaču i krše ruke. Par krava već je upregnut u saonice na kojima leži čamac starinskog tipa. dok lađa s katafalkom može poslužiti samo za preplovljenje Nila? Naime. Ne žurite. tebe koji odlaziš u zemlju gdje se svi ljudi združuju. Tyt. vidjet ćemo te opet. ne idi. Oni koji 40 nisu željeli ići dalje ostali su na obali i prijatelju dovikivali posljednju želju: »Doplovi s mirom na zapad od Tebe!« ili »N a Zapad. Dadne li bog.« Što. će Mem. .potrebi nositi ljudi koje vodi svećenik. Glavna lađa sa elegantno povijenim pramcem i krmom. Ozbiljni pokojnikovi kolege stupaju u redu oslanjajući se o štap. kojom sa pramca zapovijeda kapetan.ljudi. Kolege razgovaraju o svom prijatelju i o njegovim životnim stavovima. popraćujući uspomene mislima o sudbini. koji ispituje riječno dno dugačkom čakijom. Netko hvata pramac prvoga čamca. kada se dan u vječnost pretoči. Posada se sastoji od jednoga jedinog lađara. Neferhotep. i IV. osim osoba koje su željele ispratiti pokojnika do posljednjeg počivališta. Katafalk se sastojao od pomičnih drvenih panoa ili od okvira preko kojega su padale zavjese od kože ih vezene tkanine. Bio je postavljen na čamac i okružen kipovima Izide i Neftide. Nariču ovako: »Pođimo brzo na Zapad. Rođakinje. uz koje stoje muškarci i pružaju zapaljene grijalice. radi ovdje giblitski brod. Kada se je Izida uspjela domoći svetog drveta s tijelom svoga muža Ozirisa. ima nešto podudarno u njima. Svećenik s panterskom kožom preko ramena pali miomirisnu smolu. Na njezinu krovu poredale su se. neizvjesnosti i kratkotrajnosti ljudskoga življenja. mužu. obloženu iznutra vezenim tkaninama i kožnatim trakama. Tako postepeno napušta područje obrađene zemlje i primiče se podnožju Libijske planine. ne napuštaj svoje mjesto! Avaj! Odlaziš mi preko Nila. Neferhotep. Uz njih korača čovjek sa svitkom. S mirom pođi. no otprilike u istom poretku. međutim. Opet se stvara povorka. neprestano ga škropeći 20 Egipat 25. 22. narikače. U rukama neke žene tu i tamo zazveče krotaloni. lađari. Tlo postaje vrletnije. 20—21. 22—23. vozio se i pogrebni namještaj. Kočijaši vitlaju bičevima. I na tegljaču se nalazi dosta velika kabina. s mirom na Zapad. ukrcala ga je na brod koji je upravo polazio u Egipat i na njemu ga držala u krilu kvaseći ga suzama. djeca i narikače svrstavaju se gdje stignu. a on odlazi u zemlju vječnosti. 305 304 . 19. u zemlju istine. Davies. prijatelju moj. Podignuti su dućančići gdje se na prodaju nude kultni predmeti onima koji ih nisu ponijeli dovoljno iz grada. VII — PRELAZAK PREKO NILA Žalobna povorka stigla je polako do nilske obale. sagrađen za plovidbu morem.

Primiče se trenutak rastanka. Ovi su se skupili u grobnici ili u dvorištu ispred nje. Donji dio ćupa sadržavao je vodu. ali je kasnije ustuknuo pred proklijalim likom Ozirisa. imitaciju goveđe noge i pločicu sa po jednom volutom na svakom kraju. J. Histoire. Uza nj se pripila jedna žena. to jest namirnice i ono što zovemo Ozirisom koji niče. 161—168. pa je novi običaj predstavljao zapravo još jednu X — ŽALOBNI OBJED Kad je kosturnica bila potpuno uređena i zidar joj zazidao ulaz. Nadali su se da će time pospješiti pokojnikovo uskrsnuće. Zar ti je namjera da me odalečiš od sebe? Ako odem. a gornji je imao rupičasto dno. Uz nadgrobnu ploču stoji nevidljiva boginja Zapada u liku sokola na lijegalu. ne ostavljaj me. štapove. Mem. a ti si u kraju kome samoća godi. nego i čudno oruđe. svećenik i njegovi pomoćnici više nisu bili potrebni. koji je bio isklesan i izrezbaren dosta vremena unaprijed. Ječam je proklijao i razbujao se. Otvarat će usta. Moći će micati rukama i nogama. a sada si sputan. vraćaju ga u grad. Imao si mnogo birane odjeće. a sada šutiš. Egipćani su ih punili zrnjem ječma pomiješanim s pijeskom. Tyt. Wr. Toliko emocija otvorilo im je tek. ovijen i zavezan. I ovdje se već nalaze dućančići u kojima se pripremaju grijalice s drškom i hlade veliki ćupovi vode. Svećenici. koji su bili zaduženi za sve one stvari potrebne pokojniku. Tko će biti s tobom. 24. tko će te pratiti? Volio si se šaliti sa mnom. a zatim lijes prekrivaju teškim kamenim poklopcem. 112—113. G. Valja osobito paziti da se ne zaboravi ništa od onoga što će pokojniku biti najpotrebnije. Radi se o drvenom okviru sa dnom od grube tkanine u obliku mumificiranog Ozirisa. II. dok su kroz jednostruki ili trostruki grlić izrastale stabljike sa cvatom Taj je postupak u Staroj državi bio veoma raširen. o plemeniti. kovčeg s kipićima i sav ostali namještaj. pobrinuli su se također da ponesu nešto hrane i za žive. Pokraj Davies. Pariz. sjekiricu. Ponovno će progledati. 45 Maspero. jer je i Oziris tako klijao u trenutku kada je uskrsnuo. Jadikovanje postaje sve glasnije. 306 20* 307 . 19. sam ćeš ostati. Atl.IX — OPROŠTAJ OD MUMIJE Sprovod je s mukom stigao do groba42. Jedan čovjek pravi na glavi miomirisni stožac.. Stanovit broj predmeta. Počinje udovica: »Ja sam žena tvoja Merit-Re. pod sjenicama od lagane građe45. tugo! Plačite. Lopoč je bio Raova biljka. hljepčiće i vrčeve piva. 131. U starija vremena upotrebljavali su u tu svrhu dvostruke ćupove. Rođaci i prijatelji koji su dopratili pokojnika do vječnoga doma nisu se. Narikače. obgrlivši ga rukama. Volio si pružiti noge i koračati. Svi su ljudi sada daleko od tebe. međutim. a sada spavaš u rublju od jučer!« Ostaje još da se sarkofag i pogrebni namještaj spuste u grobnicu43. Već su po stolu poredali ne samo hranu. Katafalk je već prazan. oružje i možda po koju amajliju slažu oko škrinje. 166. Kad je narastao do visine od dvanaest do petnaest centimetara. djeca i članovi obitelji udaraju se po glavi žešće nego na početku ceremonije. Svećenici pak imaju obaviti važnu zadaću. Fraser. iz kojega se razvijalo korijenje i kroz rupice na dnu dospijevalo do vode. 21. Neferhotep. U ovaj su stavljah gomolj lopoča. Atys et Osiris. plačite i naričite. odmah razilazili kućama. koji su ga unajmili za pogreb. ostavili su ga da se osuši i na kraju sve zamotali u krpe. Nosači. Sarkofag je skinut s katafalka i uspravljen uz stelu. ili pak nešto podalje. I. IV. ništa mi ne govoriš!« Ostale se žene nadovezuju: »Tugo moja. Gozbeni prizori veoma 44 Kimi. 42 lijesa stavljaju sanduk s kanopama. IV. Pogrebnici stavljaju škrinju u obliku mumije u četvrtast kameni lijes. 217. gdje je već potreban novim mušterijama. Dobri je pastir u vječnu zemlju otišao. 1926. Sve će to poslužiti svećeniku da poništi učinak balzamiranja i da pokojniku vrati na uporabu udove i sve organe. govorit će i jesti. 523. Zatim su to zalijevali redovito kroz nekoliko dana. velik nož u obliku nojeva pera. sličan onima kakav se stavlja na glavu uzvanicima prilikom svečanih primanja.

do nosnica tvojih. vjekovječan pred Ozirisom.« Ulučuje prigodu i za malo mudrovanja: »Tijela odlaze oduvijek. Ne treba smetnuti s uma da je po kojnik zapravo sretnik. No. mora se vratiti odakle je došlo. Pravoglasan si pred Raom. On je imao služiti gospodara na onome svijetu kao i na ovome. Bilo je i još siromašnijih. dakle. Žrtveni će im prinosi zapeti u grlu. a ovo će progutati leševe njihove. koji su se znali zaputiti u ogromno naselje Zapada.« Prema tome. narukvice. jedan harfist preludira. Bojao se lopova koje je p rivlačilo zlato i srebro nagomilano u grobnici. Ove je očekivala zajednička raka. a kako svaki rad mora biti plaćen. žene će trudnjeti.«46 Drugi harfist izriče melankohčnije riječi u čast božanskog oca Neferhotepa47. . Tako je. Ozirise Tja-nefere. a Tum ti odgovara. Ti vladaš.Okrenuvši se prema mjestu gdje mumija već počiva. nakon svega što je za njega učinjeno. Sudjelovao je u neku ruku u blaženstvu koje je čekalo miljenike sudbine ako su bili pravednici. zasadio si drveće oko ribnjaka. Umivaš se u božanskom studencu. a na njihovo mjesto stupaju mladi. XI — ODNOSI ŽIVIH I MRTVIH Oni koji su opisivali Amentit kao mjesto mira i počinka imali su o njemu prejednostavnu i prelijepu predodžbu. sumnjičav i osvetoljubiv stvor. Kheper te čuje. Mumije uvijene u grubo platno bile su bacane naprosto na tlo i zatrpavane sa malo pijeska. Strahovao je od zlonamjernosti ili nehaja bezbrojnih šetača. Uskraćene će im biti počasti što pripadaju časnim stvorovima. Svi su ti udovi krepki. . sandale od pletenih papirusovih stabljika. gdje su se lijesovi slagali jedan na drugi sve do stropa. i vraćaju se u grad bučniji. eto. od vremena bogova. Pozvan si da iskažeš molitve Svevišnjemu. Usta ti se upravljaju prema vimenu krave Hesat. a Tum zalazio na zapad. Postaješ čist i možeš pogled upraviti u sunce. Sunovratit će se u more. izgledala pogrebna svečanost bogata Egipćanina. hraniš se kao na zemlji. a nosnice će uzduh udisati. podsjećajući na to da se pokojnik. a odmah su zatim preko njih dolazile druge48. Zapadni vjetar stiže ravno do tebe. Ali. Nitko im na 309 . .' Svi ljudi na onome svijetu stoje ta na službu. tako je i on trebao da živi od svoga. Pomalo čudno. Nije ni potrebno posebno spominjati da običan svijet nije pokapan tako ceremonijalno. Spokojan stupaš u svoj dom. . U lijes joj je bilo stavljeno nešto oruđa. mumiji ipak nije bilo uskraćeno sve što je neophodno na drugome svijetu. Sretan onaj siromah čije se ime ih lik nalazio u grobnici kakvoga vezira ili kraljevskog sina iz Kuša. Kod najsiromašnijih pokojnika umjesto klekovog 308 ulja dobro je poslužilo i neko običnije dezinfekci ono sredstvo. Nestali su žrtveni darovi iz njih. no za njim se povode živi. Sve dok se Ra bude rađao izjutra. harfist taj savjet upućuje onome tko leži u sarkofagu. što god se rodi. Jednostavno mu je kroz debelo crijevo uštrcao nekakvu masnastu tekućinu spravljenu od kleke i tijelo mu posolio natronom. valj se radovati životu. Mrtvac je bio međutim. skarabeji. Toliki su grobovi pretvoreni u prah. pravedniče. Balzamiratelj se nije ni trudio da malom čovjeku otvori leš i da izvadi utrobu. Bogovi Duata govore ti: 'Dođi k svojemu Ka u miru. Osjećao je nevjericu prema službenicima zaduženim za održavanje groblja. Onima koji tu dužnost ne bi shvatili ozbiljno prijetio je strašnim kaznama: »Predat će ih kraljevu ognju kada nastupi dan njegova gnjeva. Tvoj Ba počiva pod njima i napaja se vodom njihovom. Svevišnji ti ugađa onim što ti prudi. Navaljuju. Darove žrtvene primaš kako se dolikuje. Srce se tvoje osjeća dobro u grobištu. nalazi u vrlo dobrom položaju: »Utičeš se Rau. amajlije. ali i vedriji nego što su pošli. koja je služila kao zajednička grobnica. »zidovi su tvoje grobnice čvrsti. Tako preparirana mumija bila je zatvorena u lijes i odnesena u neku napuštenu kosturnicu. brončano i keramičko prstenje. na jelo i piće. a kruh im je zasut pijeskom. No. muškarci će ploditi. U Tebi je usred bogate grobišne četvrti Asasita postojalo i groblje za siromahe. udže i božanski kipići od majolike.

kako bi čovjek bio siguran da pismo neće proći neprimijećeno. i što je nagovijestio drevni mudrac: »Žrtveni stolovi svih onih koji su gradili od granita i zidali dvorane u piramidi. Trebalo je da ih bogovi spriječe u tome. Rođaci. koliko god stari Egipćani štovali pokojnike. Njegova propast pogodit će podjednako njegove potomke i njegove pretke. Dolaziš li ga umiriti. te dokazuje da se i u to vrijeme vjerovalo u njegovu djelotvornost.« Ponekad je onoga tko se molio na grobu dragoga bića morila kakva teška briga. . Kralj koji bude vladao vašim vremenom nagradit će vas kao što kralj nagrađuje. koji je živio u doba prvih Ramsesa. 371 u Gardiner i Sethe. Otkad je bio izgubio ženu. Amonrasonter će vam udijeliti dugovjekost. bilo iz pijeteta. bilo zato što su ih nasljednici zanemarili. neka presude između tebe i ovoga što pišem. Egyptian 310 311 . uslišavajući želje svojih pokojnika: »Tisuće hljebova i ćupova piva. Pošto požive sto i deset ljeta. Opisujući podrobno svoj položaj i pozivajući se na sve što je učinio za pokojnicu prije i poslije njezine Robichon i Varille. Ali. s pokoljenja u pokoljenje. 52 Leidenski pap. Naveli smo već ispovijed jednoga neporočnog muža. zabra njujem ti da ga ljubiš. svih probranih i čistih stvari što donosi Nil i stvara zemlja. No. izlazili iz grobova i mučiti žive50. ne ostavivši potomaka za sobom. i zlih mrtvaca. Takvim se mrtvacima pripisivala većina bolesti. prihvaćat ćete ih s oca na sina. Mnogo su i mnogo molili. poput modernih turista. koje se sačuvalo do naših dana. obavještava pretka o spletkama s ciljem da se njegov praunuk liši nasljedstva. goveda i peradi. bilo zato što su jednostavno voljeli činiti zlo i bez određena razloga. ne dopuštam ti da ga umiruješ. »Pisari ti i ti posjetili su ovaj Antefokerov grob. Pokojniku treba da je stalo da ih onemogući. zaželio da ostavi uspomenu na svoj posjet. postupio je prema prastarom običaju što smo ga utvrdili na temelju još starijih dokumenata. . fils de Hapou. a žrtvenim se darovima ni broja znati neće. koji su razgledavali grobnice i nehajno čitali natpise. . 4—7.« Veoma sposoban pisar. djeca i udovice penjali su se na brdo. pozove rođake i prijatelje u pomoć onome koji treba da bude opljačkan.«51 Bilo iz bojazni. rublja i pređe. U vrijeme Srednje države pokojniku se radije pisalo na posudi s hranom koja mu je bila namijenjena. no znali su izmaknuti njihovoj pažnji. nisu se bili u stanju brinuti za sve ono mnoštvo koje je počivalo po grobljima. tuži se na nedaće koje su ga napale: »Kakvo zlo učinih da dospjeh u ovakav položaj? Čime ti se zamjerih da dižeš ruk u na mene. Egipćani su često posjećivali vječne domove. kada ti ničim ne naudili? Prizivam se bozima Zapada ovim riječima iz usta svojih. prazni su poput stolova beskućnika koji umiru na obali. na primjer. . koje su stavljali na žrtveni stol ispred stele ili među palme što su bacale hlad na dvorište pred ulazom. podižući dom. ne dozvoljavam ti da ga uzmeš. pravoglasni. Službe će se vaše umnožiti. veli skromno stanoviti Amenemhat. dakle. snaći će ih svakovrsno dobro. noseći sa sobom nešto hrane i vode. Majka ih se bojala za dijete: »Dolaziš li poljubiti ovo dijete.«53 Groblja su malo-pomalo postajala šetališta radoznalaca. ako budu bdjeli nad posmrtnom zakladom . napominjući ipak da su mu namjere pune pijeteta. . i govorili. Nikakva prijetnja i nikakva kletva nije mogla prisiliti potomka da za daleke pretke čini ono što je činio za oca i djeda.« Drugi s radošću nalazi da je grob lijepo očuvan: »Čini im se kao da je u njemu kao na nebu. . . ništa mu nije polazilo za rukom. vjernog udovca.«49 Bilo je. s druge strane. sin podiže dom svojim praocima i ovjekovječuje im ime. .« 52 Pisac toga pisma. Poneki je od njih. Moralo se dogoditi ono što je predvidio harfist. kome nema ravna u čitavom Memfisu. Amenhotep. Njegovu dobrotu poznajemo zato što je jadan čovjek bio na sto muka. Već u doba piramida kralj se pribojavao srdžbe mrtvih (pyr. masti i terpentina. Ako dolaziš da ga uzmeš. Naime. bit će položeni u doličan grob. Neka. 49 50 smrti. od kojih živi bog u tvome Ka.kraljeve kad ovaj bude radostan . Jedna takva poruka. Zato se odlučio da joj napiše opširno pismo.

Iznenađen je što vidi neke nevješte natpise pune pogrešaka. fanatičnih svećenika. Izido i veliki dusi koji ste zapadno od Onkhatauija. No. kao što je mislio Renan. nego na grafite koje je u njihovo vrijeme nespretno naškrabao neki neuki ili površni posjetilac. velikom svećeniku u Onu. koje se više nije nalazilo na njegovoj piramidi. »O bogovi što kraljujete zapadno od Memfisa i vladate svetom zemljom. kojima je prijetilo rušenje. vezirovim pisarom. podajte mi dug i sretan život da mogu služiti vašemu Ka. pod Ramsesima je broj bespravnih bio prilično velik.« 54 Taj je Nenoferkaptah imao podjednako načitanog.56 Je li taj ljubitelj starina. jer je kraljevski sin Khamuasit veoma volio obnavljati spomenike kraljeva juga i sjevera. Ozirise. jer se živo zanimao za stare natpise. no koji je navodno živio u vrijeme Ramsesa. Staroegipatski narod nije bio. 3. Njihovim je podanicima veliku utjehu pružala vjera. Svakako. stado robova u vlasti bešćutnog faraona i pohlepnih. to jest Ramsesa II.posjetio je posmrtni spomenik drevnoga kralja Džusira. slutio da će nakon tolikih stoljeća zaborava doći neki stranci 312 izdaleka »koji ne poznaju Egipat« da ponovno pretraže grobnice juga i sjevera i da iz zaborava izvuku imena njegovih predaka i njegovih suvremenika? Nadamo se da će čitalac koji je imao dovoljno strpljenja da dospije do kraja ove knjige dobiti sve u svemu povoljnu sliku o njihovu načinu života. sina Usirmareova. u starine podjednako zaljubljenog suparnika u osobi Setna-Khamuasa. Dajte da doživim lijepu starost i da budem svečano sahranjen tako da promatram kraj zapadno od Memfisa kao veoma uvažen pisar i kao vi sami. povjerio kraljevskome sinu Khamuasitu. dužnost da obnovi ime kralja juga i sjevera Unasa. faraon i njegovi činovnici ipak se često ukazuju kao veoma čovječni gospodari.55 Na temelju nedavno pronađenoga natpisa na južnoj strani Unasove piramide u Sakkari proizlazi doista da je Ramses II. riznički pisar Hadnakhti pošao je na zabavan izlet zapadno od Memfisa sa svojim bratom Panekhtijem. kao da je čitav život provodio u šetnji memfiskim grobljem.« »Nenoferkaptah. junak jednoga romana iz kasnoga razdoblja. Rekao bih da je u životu običnoga puka bilo daleko više ugodnih . Moramo odmah reći da se ta zamjerka ne odnosi na izvorne natpise koje su majstorski izveli odistinski umjetnici i pravi mudraci. koje je napisala prije neka žena bez duha nego pisar nadahnut Totom. čitajući naglas priče uklesane na grobnioma faraona i na stelama pisara kuće života.248 u Louvreu. koji je pod glavom jedne memfiske mumije otkrio magijske formule što se nalaze na papirusu br. Vlast se neumoljivo služila batinom. taj prethodnik najzaslužnijih egiptologa. U vrijeme Ramsesa II.

: Journal of egyptian archeology. 1925. 1928— 1942. XVIII. 38 sv. V. Pierre MONTET. I. aeg. od 1901. Boussac. ERMAN. by the epigraphic survey. I. 1917. AZ: Zeitschrift fur aegyptische Sprache und Altertumskunde. Pariz. Mis. od 1917) sadrži: I.. osobito sv. Leipzig. 80 sv. — Au temps de Ramses et d'Assurbanipal. VII. Pariz. Alan H. by the epigraphic survey. Bibl. 18 knjiga. Le tombeau d'Anna. — La religion des Egyptiens (francuski prijevod). 39 sv. III. Pariz. Uvode u Memorial Tytus i Theban tombs series. LUCAS. V. Bruxelles.. — A. F. A. sadrži osobito: I. Ann. Tubingen. Flinders PETRIE. četiri prva poglavlja i sv. Kairo. Kairo. G. 1937. autori Benedite. Alan H. Pariz i Strasbourg. knjiga XVII. Lateegyptian stories.: Robb de Ptyster Tytus Memorial series (New York. Gardiner. The tomb of Nakht at Thebes. Fr.. 1878. Ancient Egyptian materials and industries. The tomb of Puyemre at Thebes. Pariz. Two ramesside tombs at Thebes. Od suvremenih: WILKINSON (J. by the epigraphic survey. 1915. Bull.: Bulletin de l'Institut frangais d'Archiologie orientale du Caire. 1922—1923. Maspero i Scheil) i sv. Les arts et metiers de l'ancienne Egypte (francuski prijevod). I. isti. Gardner). Les scenes de la vie privee dans les tombeaux egyptiens de l'Ancien Empire. izd. 1900—1939.: Bibliotheca aegyptiaca.. 1884—1896. Kat. Aegypten und aegyptisches Leben im Altertum. J. od 1914. Earlier historical records of Ramses III. O. A. II. IV. London. new ed. 1863—1940. 3 vol. The calendar. sv. A. Med. DAVIES. — PLUTARH. Erichsen. Lateegypti-an miscellanies. V. I. LORET. II.: Katalog starina Kairskog muzeja. H. Tyt. de Garis-Davies. Histoire ancienne des peuples de l'Orient clas-sique. od 1931. — JUVENAL. Bilješke uz dva WRESZINSKIJEVA Atlasa. Oriental Institute publication. izd.: Memoires. Pariz 1895—1897.. 1927. MASPERO. S. — DIODOR. — Les Contes populaires de l'Egypte ancienne. V. među kojima Rekhmareov.: Annales du Service des Antiquitis de l'Egypte. neu bear-beitet von Hermann Ranke. 1889. 2.. II. The tomb of two sculptors at Thebes. Mem. Satira XV. 1923.. The manners and customs of the ancient Egyptians. V (razni tebanski grobovi. 2 sv.OPCA BIBLIOGRAFIJA NAJVAŽNIJE KRATICE Od klasičnih autora preporučljivo je pročitati: — HERODOT. koje su objavljivali članovi francuske arheološke misije u Kairu. — STRABON. Izida i Oziris. 9 sv. London (Exploration society). W. 1925. E. knjiga I. knjiga II. Medinet-Habu: I. Revue de philologie et d'archiologie ćgyptiennes et coptes. E. the slaughterhouse and minor records of Ramses III. 4. L'Egypte au temps des Pharaons. Pariz. III. Habu: Oriental Institut of Chicago. A. egipatskih Kemi: KEMI. osobito poglavlje V. 1934. isti. Papyrus Harris I. Later historical records of Ramses III.. Bruxelles.. 1927. Gardiner. The tomb of Ken-Amun at Thebes i The tomb of Neferhotep at Thebes. 314 315 . Kairo. isti.

... III.... — Gozbe.... 92.. Urk....... — Pekarstvo i slastičarstvo... and of his wife Senet........ 5 sv...34 Godišnja doba...... Oxford. de Garis-Davies and Alan H. 22.).......... 89...5 PRVO POGLAVLJE 13 NASELJA ... .......... 39... ... Urkunden der 18. Atl.. — Pića... in Verbindung mit K..... The tombs of two officials of Thutmosis the forth (br...)...... V... IV............ Dynastie (16 sv........ 42 i 226)........ Gardiner..... 75... Leipzig..... TREĆE POGLAVLJE OBITELJ....... 67. Leipzig. 24. 93.. The tomb of III.. The tomb of Huy...... od 1902.....: Wreszinski Atlas zur Altaegyptische Kulturgeschichte........ 37.. viceroy of Nubia in the reign of Tutankhamun (br...... 58. The tomb of Amenemhet (br. — Žena..... 77.. edited by N... 44...... SADRŽAJ IV....... Se-the und H. — Sluge i robovi. T... — Sretni i nesretni dani...... — Obroci.. Hieroglyphische Urkunden der griechisch-romischen Zeit (3 sv. 75 i 90).72 Čistoća. II... 1927— 1937. Th... Palače.. Urkunden des alteren Aethiopenkonige (2 sv.....paintings....: Urkunden des aegyptischen Altertums.... 64.. 41.... od 1913.... .48 Ženidba....... — Večer. Urkunden des alten Reiches (4 sv....... 112.. ČETVRTO POGLAVLJE KUĆNI POSLOVI............... II..... 90....... — Hrana... — Kuhinja...... — Sati..... — Djeca....... vizier of Sesostris I...... Schafer herausgegeben von G... — Igre......... 1915—1937................). UVOD.. — Svetkovine i praznici........ 86.............)..... Kuće.... 5 sv.... — Noć..... 87............... 34. 53.... Wr.. S. The tomb of Antefoker........ 72............... by Bertha Porter and Rosalind Moss... 48.............: The Theban tomb series.. 2 Teile... 13........ Gradovi..... — Kućne životinje... — Odjeća...... sadrži: I.. DRUGO POGLAVLJE VRIJEME.. 82).. kućstvo. 40)... 29.. 100.... 84... Steindorff: I.. Amenmose and another (br....

...... ŠESTO POGLAVLJE ZANIMANJA..... 157....... 283. — Obrada drva.... — Pustinjski lov.............. 205..... — Prelazak preko Nila...... 136. 271........ 199... 195.............260 Pobožnost..... 194...... 239..... 159.. 303... 293.. 121........ — Žetva.. — Kraljevska razonoda: sport..................... — Kralj intimno........... — Minov i zlazak...... 236................................ 144... 147.... — Na sudu......................... 225...... 224............... dragu-ljari............ 108... — Vojna služba........ — Položaj umjetnika i obrtnika. — Zlatari... — Podmlađivanje i obrazovanje činovništva.. 260......... — Kraljevske misli.... — Haremske spletke. 216.285 Starost... — Trijumfalni povratak... 191............... — Lijepa opetska svetkovina.... 120.... 3 1 4 Najvažnije 315 kratice. — Kamenoresci.......... — Svetkovinia Do-line. 207.................. 105.... kamenoresci.. 124.. — Primanje stranih izaslanika. 219.... — Stočarstvo i peradarstvo........... 266.... — Gazde i rad-nici.. — Štetočine i nepogode...— Zbor i raspodjela oružja.. 256........... 264.. OSMO POGLAVLJE FARAON........ — Oranje i sjetva............ — Putovanja po Crvenom moru.... 203............. — Raspored u maršu. — Sahrana i sprovod. — Kraljevske nagrade.....184 Osnovna kraljevska dužnost......... 240. 285...... — Rad u radioni-cama.. 224..... — Kozarstvo. — Kuća života.... DEVETO POGLAVLJE VOJSKA I RAT... — Mumificiranje..... — Dobri i loši suci upravnici............ — Rat u Nubiji. 212.......... — Zidarstvo i sitni obrti. — Berba.........................212 Dobre i loše strane vojničkog poziva...... 287 — Uređivanje grobova... — Pustinjska putovanja............... 234. 141.. 246... — Red i sigurnost..Uspon do grobnice.......131 Kamenari....... — Bitka.. 305........ 168.... 149... — Pravo pomilovanja..... 163......... — Vojska u ratu.. 236............ — Žalobni objed... — Dužnosti dvojnikova svećenika.... UMJETNOST...... — Oproštaj od mumije.239 Uprava.... .. 104..... 113.... 150... 171..... 307.163 Unutrašnji promet.... — Svećenstvo... DVANAESTO POGLAVLJE SEDMO POGLAVLJE PUTOVANJA..... 279........PETO POGLAVLJE ŽIVOT NA SELU. 128.. — Kraljevska toaleta. 103... — Stanovnici močvara. JEDANAESTO POGLAVLJE ŽIVOT U HRAMOVIMA.. — Primanje stranih podložnika.. 279... 306... 219..... — Bogoštovlje... 176..... 276...... DESETO POGLAVLJE PISARI I SUCI......... — Putovanja u Biblos. 209............ 189..... — Kralj na poslu.... — Vaganje dobrih i zlih djela. 301...... 272......... 131.... — Obredne predstave....... Opća bibliografija ................ 3 0 9 ... — Božji izlasci.... — Lan..... — Opsadno ratovanje..... ..... 298...... 200...... — Odnosi živih i mrtvih..... 254... — Trgovina i novac...... 184......... OBRTI...... — Rudari.... — Kraljevski lov.......... 119..... 304.... 155......103 Seljaci...... 141........... SAHRANA..... — Navodnjavanje vrtova.

Palmotićeva 30 Za izdavača ANTUN ŽVAN .Pierre EGIPAT U DOBA RAMZESA Preveo ŽELJKO KLAIĆ Likovno opremio RATKO JANJIĆJOBO Tehnički uredio IVAN TRŽAN Korigirala BLA2ENKA TR2AN Izdavač ITRO »NAPRIJED« Zagreb.