You are on page 1of 21

1.

POJAM I PRIRODA LJUDSKIH PRAVA

Ljudska prava najčešče se definišu kao ona prava koje ljudsko biće ima samim tim što je ljudsko biće, dakle nezavisno od volje države. Poznato je da u svakoj državi postoji skup pravnih pravila donijetih od strane najčešće zakonodavnih organa, po kojima se svi koji se nalaze pod jurusdikcijom te države, moraju vladati. Skup takvih pravila naziva se objektivno pravo. Da bi se izbjegla veza između subjektivnih prava koja počivaju na objektivnom pravu koja im ta prava i garantuje, rodila se ideja ljudskih prava. Postoje neka prava pojedinaca, bez obzira na ustave i zakone neke države, koje one moraju garantovati svakome ljudskom biću. Svim subjektivnim pravima je zajedničko da ona potiču od države, od njenog zakonodavca, i da ta prava zavise od volje konkretne države. Ljudska prava potiču iz normativnog poretka koji je iznad države i država ih mora poštovati, bez obzira na to da li ih je prihvatila izričito. Ona su osobeni tip prirodnih prava, budući da se izvode iz prirodnog stanja. Ona su izvorna, sveopšta i neotuđiva. Najveći broj ljudskih prava je usmjeren isključivo prema državi. Tim pravima pojedinca, država se ograničava, zahtijeva se njeno nemiješanje, odnosno čak i konkretno djelovanje da bi se ta prava obezbijedila. Najtipičniji primjeri tih zahtjeva da se država uzdržava i nemiješa jesu slobode: - slobode misli; - slobode vjeroispovijesti; - sloboda mirnog okupljanja; - sloboda izražavanja, itd. Država ovim slučajevima, ne samo da ne smije da sputava ljude u ostvarivanju ovih sloboda, nego mora konkretno da djeluje (npr. da obezbjeđuje demonstracije odgovarajućim brojem policajaca ili da finansira neke medije, kako bi se obezbijedilo pravo na slobodu izražavanja). Država je obavezna da svakom pod njezinom jurusdikcijom obezbijedi život dostojan ljudskog bića, minimum prihoda, te da obezbijedi bar osnovno školovanje.

2.

IZVORI MEĐUNARODNIH PRAVA

Izvori međunarodnog prava o ljudskim pravima isti su kao i izvori međunarodnog prava. Oni su nabrojani u članu 38. Statuta međunarodnog suda pravde, gdje se kao glavni izvori navode međunarodni ugovori, međunarodno običajno pravo i opšta pravna načela prihvaćena od strane prosvijećenih naroda.

a) Međunarodni ugovori
Međunarodne konvencije, predstavljaju i najvažniji izvor savremenog prava - ljudskih prava. Pošto su to najčešće pisani izvori prava, nastali saglasnošču država, oni su i najpouzdaniji za njihove korisnike a to su pojedinci. Međunarodni Ugovori u ovoj oblasti su specifični zato što ih države sklapaju u korist treće strane, a to su pojedinci, odnosno one se obavezuju međusobno da će poštovati i štititi prava korisnika – pojedinaca. Međunarodni ugovori su sveopšti, otvorenog tipa, poželjno sa svim državama u međunarodnoj zajednici. Primjeri su mnogobrojni (međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima od 1966.godine i oni su od tolikog značaja, da se posebno moraju izdvojiti.

b) Međunarodno običajno pravo
Međunarodno običajno pravo je nepisani izvor prava. U sferi ljudskih prava to se odnosi na zabranu mučenja (torture), na zabranu genocida, zabranu ropstva i zabranu rasne diskriminacije. Mnoge države nisu prihvatile takve instrumente, pa ih na obaveznost primorava samo vladajuća svijest največeg broja zemalja, da je ponašanje suprotno ovim zabranama – nedozvoljeno u međunarodnom pravu ljudskih prava.

c) Opća pravna načela priznata od strane prosvjećenih naroda
Pod ovim načelima misli se na primjenu pravnih načela koja nisu nastala u međunarodnoj praksi, ali su zbog svoje opće primjenjivosti zajedničko dobro svih prosvjećenih naroda svijeta. Tako se ova načela često susreću u procesnim pravilima prilikom ostvarenja prava na pravično suđenje koje podrazumijeva ravnopravnost stranaka, pravo na podnošenje dokaza, dostupnost svjedoka i dokaza svim stranama itd.

3.

KLASIFIKACIJA OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA

Ljudska prava i slobode mogu se klasifikovati na osnovu različitih kriterijuma. Ako ih klasifikujemo na osnovu mogućnosti da se neka prava mogu ostvariti putem tužbe, možemo ih podijeliti na: - utuživa (justicable), i - neutuživa (non-justicable). Mnoga prava ekonomske prirode, kao npr. pravo na rad, nemoguće je ostvariti u sudskom postupku protiv države. Država, naime, ima obevezu da stvara ekonomski ambijent kako bi se to pravo ostvarilo a ako ne uspije vlada ili država može ekonomski propasti, ali pojedinac neće ostvariti to pravo. Prema kriteriju koji se odnosi na ostvarivanje ciljeva ili prava u društvu, tada ih dijelimo na: građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava. Građanska i politička prava su istorijski najstarija i tiču se odnosa pojedinca prema državi, kao i mogućnosti učešća pojedinca u njenom upravljanju. Ona su zasnovana prvenstveno na načelu slobode. Tu su države u obavezi da pojedincima obezbijede povoljne uslove rada, pravičnu nadoknadu za njihov rad, socijalno obezbjeđenje, osnovno obrazovanje ili ostvarenje kulturnih potreba pojedinaca. Ova prava, bez obzira na zakone koje država ima, nije lako obezbijediti, jer zavise od ekonomske moći. Ona se mogu dijeliti na: individualna i kolektivna. Oba međunarodna pakta o ljudskim pravima u prvim članovima, garantuju pravo na samoopredjeljenje, najtipičnije kolektivno pravo, za koga neki ističu da bez njega nije moguće ostvariti ni jedno individualno pravo. Na putu između individualnih i kolektivnih prava, nalaze se ona prava koja podrazumijevaju zajedničko udruživanje. Ona se obično formulišu kao pravo pojedinca da u zajednici sa drugima uživa neko pravo: - pravo na ispoljavanje vjerskih ubjeđenje (pojedinačno ili u zajednici sa drugima); - prava pripadnika etničkih vjerskih ili jezičnih manjina uživa se u zajednici sa drugima. Jedan od najvažnijih vidova zaštite kolektivnih interesa je zabrana diskriminacije. Istorijski gledano, ljudska prava se dijele na:

Bez obzira na tu pravnu činjenicu. Nažalost. MEĐUNARODNA ZAŠTITA UGROŽENIH KATEGORIJA LJUDI Međunarodna zaštita pojedinaca prije XX vijeka mogla se zamisliti samo kada su bile u pitanju očigledne patnje velikih grupacija ljudi. izbjeglice gube tradicionalnu vezu sa svojom državom te je u nekim slučajevima njihov položaj teži nego licima bez državljanstva (apatridima). II Generacija ljudskih prava: . Bez obzira na ovakvu klasifikaciju smatra se da sva ljudska prava predstavljaju jednu cjelinu. postignuti su u sferi zabrane ropstva. te će njihova ljudska prava biti dodatno ugrožena.Zabrana trgovine robljem Prvi efekti u zaštiti čovjeka kao ljudskog bića. prije svega što su izgubili bilo kakve veze sa državom gdje su živjeli. bolesnika. naročito kada se ta lica nađu pod vlašću neprijatelja. bit će im ugroženo pravo na slobodu kretanja-jer neće imati pasoš. Takve kategorije ljudi i danas se nalaze u takvom položaju da im kompleks osnovnih ljudskih prava ne bude dostupan. socijalna i kulturna prava. 3.čine je građanska i politička prava. . može ali i ne mora oduzeti državljanstvo. pravo na razvoj. Međunarodni instrumenti su se posebno bavili a i danas se bave ovakvim grupacijama. Opasno je tvrditi da su neka važnija i preča od drugih. -Izbjeglice Izbjeglice su lica koja prebjegnu na teritorijalnu stranu države usljed straha od proganjanja na nacionalnoj. pa se u nekim instrumentima garantuju prava. koja je okončala vjekovnu borbu mnogih naprednih zemalja da se to zlo iskorijeni. Tako se formirala posebno grana međunarodnog prava pod nazivom međunarodno humanitarno pravo. vjerskoj. usljed sukoba zakona ili problemima vezanih za sukcesiju države). -Lica bez državljanstva (apatridi) C. III Generacija ljudskih prava:. odnosno ženama koje i dalje neki smatraju za inferiorna bića. zarobljenika i civilnog stanovništva. 4. u kojima se problemi donekle rješavaju. Npr. Za ropstvo se smatra da je zločin. počelo baviti tek usvajanjem Ženevskih konvencija i to poslije II svjetskog rata. . koja služe samo za seksualno zlostavljanje. B. pravo na mir. Najmlađa generacija nastala je uviđanjem ljudskog bića da će prava prve i druge generacije postati besmislena ako se ne zaštiti čovjekova okolina ili nastane opšta glad ili svjetski rat. rasnoj ili političkoj osnovi ili jednostavno zbog straha za život usljed oružanih sukoba u svojoj zemlji. Danas izopačeni ljudi trguju bijelim robljem. ili pravo na upravljanje društvenom zajednicom – jer će izgubiti pravo glasa vezano u većini zemalja za njene državljane.Lica zaštićena u oružanim sukobima (ratovima) Pitanje lica vezanih za bilo koju vrstu oružanih sukoba.zaštita čovjekove okoline. . mogu mnogo lakše da je izgube i sa međunarodnim poretkom. Međunarodna zajednica je usvojila posebne konvencije o umanjenju i uklanjanju apatridije. Znači.Zaštita apatrida i izbjeglica Lica bez državljanstva (apatridi) su lica koja na bilo koji način izgube povezanost sa državom. kao što su pravo na mir ili pravo na razvoj. 2.čine je ekonomska. (bilo da su rođeni od roditelja bez državljanstva. svima su poznate. A.1. međunarodno pravo se zaštitom ranjenika. kada je usvojena konvencija o zabrani ropstva. koji su preživljavali neku istorijsku katastr ofu. otkazali državljanstvo jedne države a nisu ga dobili od druge. I Generacija ljudskih prava: . Takvo stanje je međunarodno pravno potvrđeno još u okviru Društva naroda. . Njima država iz koje su izbjegli.

godine i koji su stupili na snagu 1976. Osnovna prava koje izbjeglice stiču po ovim konvencijama su da se države obavezuju da prime izbjeglice u trenutku kada pobjegnu iz svoje zemlje. Zato je 1967. Tu spadaju i svi oblici međunarodne saradnje radi pružanja odgovarajuće pomoći za razvoj bilo da su ekonomske prirode ili izdavanja publikacija. Među njima su najvažnije one koje stvaraju države i čije su članice-države (međudržavne. ako se stanje u zemlji iz koje su izbjegli stabilizuje i opasnost prođe. rasa. Inače su države dužne da preduzmu sve korake kako bi olakšale njihovu asimilaciju i naturalizaciju shodno članu 34. da ih ne smiju protjerati u bilo koju zemlju. UNIVERZALNE ORGANIZACIJE « UN « – UJEDINJENE NACIJE Staranje o ljudskim pravima je jedan od osnovnih zadataka najvažnije Univerzalne međunarodne organizacijen . obrazovanju kadrova.1951. nacionalnost ili zalaganje za neke političke ideje. Za međunarodnu zaštitu izbjeglica danas se brine Visoki komesar UN za izbjeglice (UNHCR) Naravno. tako da ona obuhvata žrtve kasnijih pa i budućih izbjeglica. njihov dobrovoljni povratak je poželjan.godine. tj. Tokom postojanja UN-a. Zaštiti ljudskih prava međunarodne organizacije doprinose u prvom redu tako što njihovi organi ili organi stvoreni pod njihovim okriljem – nadziru poštovanje međunarodnih obaveza država da štite i poštuju ljudska prava. pa ni vlastitu u kojoj bi njihov život ili sloboda bili ugroženi. koji se podnose članicama organizacije i drugim državama na ratifikaciju i pristupanje. Tako je Generalna skupština UN-a prvo izglasala Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima 1948. u tom pogledu. Mnoge od njih kršile su ljudska prava svojih građana. su sve važnije i međunarodne nevladine organizacije. Unapređenje ljudskih prava je djelatnost međunarodnih organizacija usmjerene na širenje ideje o ljudskim pravima. UN su morale da stvaraju nove pomoćne organe. ULOGA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA U OBLASTI LJUDSKIH PRAVA Napredak u oblasti ljudskih prava ne može se zamisliti bez međunarodnih organizacija. širenje svijesti i znanja o ljudskim pravima. Organi međunarodne organizacije to najčešće čine tako što donose odluke i preporuke (deklaracije) u kojima se definišu ljudska prava i što pripremaju i usvajaju nacrte ugovora o ljudskim pravima. Međunarodne organizacije se bave normiranjem . ovakva nastojanja imala su svoje uspone u padove. Normiranje se može porediti sa zakonodavnom djelatnošću i predstavlja učešče međunarodne organizacije u stvaranju međunarodnih pravila i standarda. međuvladine organizacije). godine pod okriljem UN-a usvojena je konvencija o izbjeglicama ali je ona rješavala probleme izbjeglica samo do te godine i onih izbjeglica koje su mogle dokazati da je uzrok njihova proganjanja bila vjera. .godine a na osnovu nje u organima UN sačinjeni su nacrti paktova o ljudskim pravima koje je Generalna skupština usvojila 1966. čiji su članovi pojedinci i udruženja iz raznih država.Ujedinjenih nacija. Konvencije. Kada su njihovi organi bili pasivni i paralizovani. U novije vrijeme. kada ih je ratifikovalo ili im pristupilo dovoljan broj država. prihvatanje obaveza država da štite i poštuju ljudska prava i stvaranje preduslova za uživanje ljudskih prava. unaprijeđivanjem i zaštitom ljudskih prava .godine potpisan PROTOKOL o pravnom položaju izbjeglica. 6. 5.

a sada ih trenutno ima 26.kako bi mogle obavljati svoje funkcije iz oblasti ljudskih prava.  Komitet o pravima djeteta (Konvencija o pravima djeteta).  Komitet protiv mučenja (Konvencijom protiv mučenja). da imenuje izvjestioce. Ona je najvažniji organ UN-a koji se bavi isključivo ljudskim pravima. Komisija je političko tijelo. njihov sekretarijat im pruža administrativne usluge a ona su dužna da podnose izvještaje o svom radu Generalnoj skupštini preko EKO-SOK-a. Najvažniji organ podređen komisiji je Potkomisija za sprečavanje diskriminacije i zaštitu manjina.socijalni savjet (EKO-SOK) prema Povelji UN-a ima najšira ovlaštenja u oblasti ljudskih prava. i . Poseban položaj u sistemu UN-a imaju tzv. U tom smislu. Sastaje se 3 puta godišnje na po 3 nedjelje. U oblasti ljudskih prava to je u prvom redu: Komisija za ljudska prava. najširu nadležnost ima Komitet za ljudska prava koji je počeo da radi 1978. U Generalnu skupštinu ulaze predstavnici svih država članica UN-a. Ove funkcije UN su prije svega u rukama dva glavna organa UN-a – Generalne skupštine i Ekonomskog i socijalnog savjeta (EKO-SOK). On priprema Međunarodne ugovore.  Komitet za ukidanje diskriminacije prema ženama (Konvencija o disktriminaciji žena). Komisija za ljudska prava može da obrazuje radne grupe. Ugovorna tijela dužna su da podnose izvještaje ovom organu. Njihove članove koji su nezavisni stručnjaci i djeluju u ličnom svojstvu ne biraju UN. Ekonomsko. Njihov broj se mijenja i danas iznosi 53. prati sva pitanja iz ove oblasti. Druga tijela sastavljena od nezavisnih eksperata koje je obrazovao EKO-SOK su: . Potkomisiju sačinjavaju eksperti izabrani u ličnom svojstvu. usklađuje rad specijalizovanih ustanova (npr. . UN snosi njihove troškove. Za razliku od Komisije.. Komitet sačinjava 18 eksperata koje biraju potpisnice Pakta na 4 godine. EKO-SOK ima pravo da obrazuje pomoćne organe u okviru svoje nadležnosti.Komisija za status žena. Do sada su obrazovana slijedeća ugovorna tijela:  Komitet za ukidanje rasne diskriminacije (Konvencijom o ukidanju oblika rasne diskriminacije). sastavljeno od 54 države članice UN-a koje bira Generalna skupština.godine.Komisija za ekonomska. itd. orbazovana Odlukom EKOSOK 1946. radi nadzora nad njihovom implementacijom. Ovaj organ je političko tijelo. MOR. UNESKO). pa prema tome i sredstvima namijenjenim za funkcije u oblasti ljudskih prava.godine. ugovorna tijela su autonomni organi. već samo države koje su ratifikovale odgovarajući ugovor ili mu pristupile.  Komitet za ljudska prava (Paktom o građanskim i političkim pravima). To su Komiteti osnovani posebnim ugovorima o ljudskim pravima. van hijerarhije UN-a. socijalna i kulturna prava. Može da stvara pomoćne organe i konačno odlučuje o budžetu organizacije. saziva međunarodne konferencije. Ugovorna tijela. jer je sačinjavaju države.  Od svih ugovornih tijela. Generalna skupština konačno odlučuje o nacrtima međunarodnih ugovora o ljudskim pravima. daje odgovarajuće preporuke.

ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na sve. razmjeni naučnih i kulturnih vrijednosti. MOR štiti sindikalna prava i slobode. konferencije.a. izdvojen je i postao je USTAV ove nove organizacije koja je stupila u život kao nezavisno tijelo sa svojim članstvom i aparatom. NAUKU I KULTURU UNESKO je stvoren na osnovu čl. postoje i administrativni savjet i međunarodni biro rada. Zasnovan je na međunarodnom višestranom ugovoru ali je istovremeno i profesionalna organizacija u kojoj predstavnici vlada. naučnu i kul turnu saradnju među narodima u duhu općeg poštovanja pravde zakona. Poslije usvajanja pojedinog instrumenta od strane međunar. su:  Generalna konferencija (član 4. svaka ga članica mora podnijeti u roku od godinu dana (izuzetno 18 mjeseci) svom nadležnom organu na usvajanje. Zahvaljujući postojanju ove specijalizirane ustanove. Osnovan je na prijedlog posebne komisije mirovne konferencije u Parizu 1919. koje se odnose na prava iz radnih odnosa.« MOR » – MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA RADA MOR ima specifičnu i dugu istoriju vezanu za položaj radnika. a posebno prava na obrazovanje. unaprijeđenju naučno -istraživačkog rada i sl. 2. Takođe su dužne da podnose redovne 4-ero godišnje ili 2 godišnje izvještaje o sprovođenju u život ratifikovanih i usvojenih konvencija.  Sekretarijat UNESKA. jezika i religije. godine Djelovanje UNESKA. Dio 13. države su prihvatile veliki broj konvencija (preko 160) i preporuka (preko 170).67 Povelje UN-a u Londonu 1945. U trenutku osnivanja..  Izvršni odbor – sastavljen od 45 članova kojeg bira Generalna konferencija. « UNESKO » – ORGANIZACIJA UN-A ZA PROSVJETU. . predstavnika radničkih i poslodavačkih organizacija. Komitet za sindikalne slobode. kada organizaciju napuštaju SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo. Versajskog ugovora o miru. UNESKO ostvaruje kroz organizovanu pomoć zemljama na suzbijanju nepismenosti. pola. godine. O preduzimanju ovakvih mjera.konferen. Ciljeve. Pored glavnog organa MOR. kao ustanove univerzalnog značaja. bez obzira u pogledu rase. Tu su uključena 2 organa: 1. godinu.rada. kako bi se taj instrument transformirao u zakon ili neki drugi propis. Pod njegovim okriljem zaključene su mnoge konvencije: Glavni organi UNESKA. MOR kao pravna ličnost. UNESKO je imao 20 članova a u proteklom periodu njegov broj se povečao na 161 člana. posjeduje KONFERENCIJU koja je predstavnički plenarni organ koja donosi nacrte međunarodnih konvencija i preporuke po pitanjima koja nisu zrela za ugovorno regulisanje. države moraju obavijestiti direktora međunarodnog biroa rada. za osnovni cilj ima očuvanje mira. Svi oni su organizovani od predstavnika vlada država članica. poslodavaca i radnika punopravno učestvuju u donošenju odluka. Komisija za istragu. Razvoj ove organizacije pratile su i krize koje su vrhunac dostigle 1982/83. Ustava) u kojoj su zastupljene sve države članice. bezbjednosti u svijetu i unaprijeđenja tih vrijednosti kroz obrazovanje.

Time je novi stalni Sud.Stalni Evropski sud za ljudska prava. ali im mandat ističe kada napune 70 godina života. Istaknuta je i volja članova osnivača organizacije da u nju uđu sve evropske zemlje.godine on u svom sastavu ima 41 sudiju. novembra 1950. REGIONALNE ORGANIZACIJE : Pored umnožavanja nadležnosti u oblasti ljudskih prava u univerzalnim međun. može se sagledati u više dimenzija. nepristrasnošču i zahtjevima stalne službe.g. kasnije popularno nazvane Evropska konvencija o ljudskim pravima.g. Sudije se tokom mandata ne mogu baviti poslovima koji su nespojivi s njihovom nezavisnošču. Danas su sve zemlje članice Savjeta Evrope ratifikovale Evropsku konvenciju. koji je stupio na snagu «novembra 1988. Poštovanje ljudskih prava u okviru Savjeta Evrope. Prije svega uspostavljen je sistem zaštite pod okriljem Savjeta Evrope koji je i najrazvijeniji.».organizacijama. a) SAVJET EVROPE je regionalna organizacija nastala poslije II svjetskog rata (1949. U Statutu je istaknuta i želja da se zaštite i promovišu sloboda i sve demokratske vrijednosti. obrazuje vijeća i usvaja poslovnik suda. Na opštoj sjedinici suda on bira predsjednika i dopredsjednika suda.g. Kasnije je uz ovu Konvenciju usvojeno još 12 protokola.) kada je nekoliko država inspirisanih velikom idejom o ujedinjenju Evrope riješilo da stvori organizaciju koja će postići najveće jedinstvo svojih članica. On je uveo kao JEDINI ORGAN NADZORA . kao i SAD-e i Kanadu. kada su ga sve zemlje potpisnice Konvencije ratifikovale. Broj sudija ovog suda ravan je broji država ugovornica Konvencije. Ovaj proces naročito je uznapredovao u Evropi. razvilo se u okviru Evropske Unije koja danas broji 25 članica iz Zapadne Evrope a vrlo brzo će se proširiti i u drugim evropskim zemljama (2004. ustanovljen je još 21. počeo da obavlja dosadašnje poslove Evropske komisije za ljudska prava i starog evropskog suda za ljudska prava . Od oktobra 2004. Ubrzo po osnivanju Savjeta. EVROPA Sistem zaštite ljudskih prava u Evropi. b) EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA. razvija se regionalni sistem zaštite ljudskih prava i to posebno na evropskom.7. postavljeno je kao jedan od največih zadataka i uslova za prijem u članstvo.januara 1959. u Rimu potpisale 13 država članica Savjeta Evrope (na snagu stipila septembra 1953). . To znači da oni postaju pravi profesionalci sa stalnim boravkom u Strazburu (sjedište Suda).g.godine. koju su 4. Treba istaći značaj Protokola br. naročito prilikom usvajanja nekih dokumenata strateške važnosti u okviru Konferencije o evropskoj bezbjednosti i suradnji (KEBS). mogu se ponovo birati. američkom i afričkom kontinentu. Odgovarajuće regionalne organizacije su pokrenule mehanizme zaštite na osnovu posebnih ugovora usvojenih za zadovoljenje regionalnih potreba.11. Potom dosta se daleko otišlo. Vijećima (sastav 7 sudija) i Velikom vijeću (sastav 17 sudija). godine on je uspostavljen kao stalni organ Konvencije. koja se kasnije pretvorila u novu Organizaciju za evropsku bezbjednost i suradnju (OEBS) i obuhvata sve evropske zemlje.Treće i najuže područje zaštite. Sudije moraju imati visoki moralni ugled i biti priznati pravni stručnjaci i oni služe sudu u ličnom svojstvu. Od novembra 1998.). Sud raspravlja sporove iz svoje nadležnosti u Odborima (sastav od 3 sudije). Njihov mandat je 6 godina. pod njegovim okriljem pripremljen je nacrt Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Tada je usvojen zaključni dokument u kome zapaženo mjesto zauzima odjeljak pod nazivom ljudska dimenzija KEBS. c) ORGANIZACIJA ZA EVROPSKU BEZBJEDNOST I SURADNJU (OEBS) Rad na zaštiti ljudskih prava u okviru Konferencije. organi EU-e a posebno Evropski sud pravde čije je sjedište u Luksemburgu. EU-a je 7. da se ljudska prava nalaze u strogo unutrašnjoj nadležnosti države. na kome je usvojena Povelja za novu Evropu1990. Evropski parlament usvojio je 1989. Do 01. ovo se moglo nazvati procesom KEBS. on može presuđivati samo ako mu se stranka obrati u roku od 3 mjeseca od donošenja presude vijeća i ako kolegij od 5 sudija Velikog vijeća ocijeni da se taj predmet tiče nekog značajnog pitanja od opšte važnosti. Ovaj dokument bio je osnova za usvajanje niza dokumenata iz oblasti ljudskih prava.1995. koje odlučuje i o pojedinačnim predstavkama i međudržavnim sporovima ali samo kada mu Vijeća suda ustupe nadležnost. do tada Evropska zajednica). Uslijedio je sastanak na vrhu šefova država i vlada u Parizu. Svako odjeljenje ima 10 sudija koji biraju odbore od po 3 sudije na određeni rok. Konačno.KEBS.godine. Kao drugostepena instanca. nevladine organizacije ili grupe pojedinaca koje tvrde da su žrtve povreda prava iz Konvencije. slobode kretanja. Pariskom poveljom proces KEBS je sasvim institucionalizovan. Slijedili su sastanci o ljudskoj dimenziji KEBS u Parizu 1989. d) EVROPSKA UNIJA (od ugovora u Mastrihtu 1992.2000. avgusta 1975. slobode izražavanja. formiranjem posebnih organa. 35 zemalja istočne i zapadne Evrope. Postupak pred stalnim sudom mogu pokrenuti pojedinci. svaki građanim EU ima pravo da uputi pismenu predstavku Evropskom parlamentu zbog kršenja nekog od ljudskih prava. ali Evropski sud nije obavezan da je primjenjuje.To je prije svega ekonomska unija. potpisale su završni akt . Formiran je Komitet starijih službenika sastavljen od eksperata i ima zadatak da priprema sastanke savjeta i ovlašten je da razmatra tekuća pitanja i donosi adekvatne odluke. itd. kao i Kancelarija za slobodne izbore u Varšavi. Sačinjava je 25 zemalja. Poseban značaj ima Veliko vijeće.g. .godine a završila se tek 1989. Ustanovljeni su i Centar za prevenciju konflikta u Beču. koja je počela 1986. Ova Povelja je za sada neobavezujući pravni instrument a u budućnosti će biti dio Ustava EU. Međutim. predstavlja evropsku međunarodnu organizaciju sa elementima naddržavnosti.godine. Tim dokumentom su se sve države učenice obavezale da njihova zakonodavstva u oblasti ljudskih prava usklade sa međunarodnim pravom i obavezama koje proističu iz dokumenata KEBS.12. Konferencija u Beču. Tada je ovaj proces i zvanično pretvoren u međunarodnu organizaciju koja se naziva Organizacija za evropsku bezbjed-nost i suradnju OEBS. kasnije (OEBS) započet je usvajanjem završnog akta Helsinške konferencije 1.godine Deklaraciju o osnovnim pravima i slobodama. Prvo je formiran Savjet KEBS koji se sastoji od ministara inostranih poslova zemelja članica i koji je odlučujuči organ prilikom donošenja odluka relevantnih za ciljeve postavljene pred proces KEBS. Kao stranka u sporu. svečano proglasila tekst Povelje o osnovnim pravima u Evropskoj uniji.01. Evropski sud pravde se na različite načine bavi pitanjima zaštite ljudskih prava. Pošto EU nije potpisnica Evropske konvencije o ljudskim pravima.godine. u istoriji međunarodnog sudstva po prvi put pojavljuje se pojedinac. se staraju da se poštuju ljudska prava i osnovne slobode.godine u Nici. predstavljala je prekretnicu u pogledu odustajanja od doktrine socijalističkih zemalja. Do sada je izgrađena i praksa ovog suda u pogledu prava svojine.godine. zajedno sa SAD i Kanadom. zabrane diskriminacije.godine i u Kopenhagenu 1990.Poslovnikom je precizirano da će se stalna vijeća zvati odjeljenja i njih za sada ima 4.

« AMERIKA « Američki sistem za zaštitu ljudskih prava se oslanja na dva kolosijeka. jer je usvojena u glavnom gradu Gambije. Zato je uz Afričku povelju usvojen i Protokol koji ustanovljava Afrički sud za ljudska prava. I pored toga. pa su se stanovnici Afrike radije obračali efikasnijim međunarodnim tijelima kakav je upravo Komitet za ljudska prava. pola. Povelja je stupila na snagu 1986. formirana je 1959.godine i Međuamerička komisija za ljudska prava. Ipak 1981.g. usvojena je Afrička povelja o pravima čovjeka i naroda.godine. Presude Međuameričkog suda su konačne. koja nabraja najveći dio političkih. dok sistem uspostavljen Američkom konvencijom za ljudska prava – obavezuje samo ugovorne strane.godine. na zasjedanju OAJ-a u Adis Abebi. Međutim samo nekoliko dana kasnije usvojena je Američka deklaracija o čovjekovim pravima i dužnostima. Pošto Američka konvencija sadrži samo jedan član o ekonomskim. Sistem zasnovan na Povelji OAD se primjenjuje na sve države članice OAD. Član 3. koji će kada počne sa radom moći da izdaje naređenja radi otklanjanja povreda. obavezne za stranke i ne mogu se osporavati. koja je nastala 1963. 9. Moralo se poći originalnim putem da bi problemi sa kojima se suočavala Afrika dobili pravi odgovor. građanskih. « A F R I K A « Naročitu pažnju i noseću ulogu o zaštiti ljudskih prava u Africi je preuzela Organizacija afričkog jedinstva (OAJ). usvojenim u Buenos Airesu 1965.godine. ova dva kolosijeka zaštite ljudskih prava se u mnogome preklapaju i često funkcionišu kao jedan. socijalnim i kulturnim pravima. Afrička povelja je imala svoje mane.godine garantuju se još neka prava. redovnoj Skupštini šefova država i vlada OAJ. Ovim Protokolom predviđena je procedura podnošenja pojedinačnih predstavki u pogledu sindikalnih prava i prava na obrazovanje. socijalnih i kulturnih prava. a drugi na Američku konvenciju za ljudska prava. Politika aparthejda u Južnoj Africi. na 18.8. Povelja OAD je usvojena 1948. Američka konvencija o ljudskim pravima je stupila na snagu 1978. nacionalnosti. tzv. diktatorski režimi u CAR ili Ugandi. Jedan nas upučuje na Povelju organizacije američkih država (OAD).godine. religije. ekonomskih. ali bez preciznijeg definisanja. Protokolom uz Povelju OAD.godine ratifikovalo je 25 država. Afričkom poveljom uspostavljena je i Afrička komisija za ljudska prava koja je uspostavljena 1987. pravične naknade i obeštečenja. predstavljali su pri tome ozbiljnu smetnju. siromaštvo stanovnika Afrike.g. U okviru OAD. Povelje garantuje osnovna prava pojedinaca bez razlike u pogledu rase. međutim do danas nije pokazala velike rezultate. «Protokolom iz San Salvadora» koji je usvojen 1988. i do 1995. Protokol je usvojen 9.godine. .godine. SAD nisu nikada potpisale ovu konvenciju. Međuamerička komisija je postala formalni organ OAD zadužen za unapređenje ljudskih prava. Međuamerički sud za ljudska prava ima 7 članova. Ovaj dokumenat je poznat kao Bandžulska povelja. juna 1998.

Svrha postojanja građanskih prava je da zajamče pojedincu samostalnost u odnosu na državnu vlast. na Generalnoj skupštini UN-a 10. Zaštita od samovoljnog hapšenja i pritvaranja. Pravo na svojinu.  Konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheida.  Konvencija o nezastarjevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Pravo pojedinca da utiče na djelatnost i strukturu države. Građanska i politička prava su: Pravo na život. Svojim sadržajem uglavnom su usmjerena na zaštitu prava pojedinaca i odnose se na temeljne vrijednosti: zaštitu života. da uživa sve slobode demokratije – određuje smisao političkih prava. Osim Univerzalne deklaracije.  Dopunska konvencija o ukidanju ropstva. neljudskog kažnjavanja. Zaštita od torture i ostalih oblika okrutnog. imovno stanje. uvjerenja i religije. . vjeru. OPĆE KARAKTERISTIKE LJUDSKIH PRAVA PRVE GENERACIJE Ljudskim pravima prve generacije pripadaju građanska i politička prava.10. građanska i politička prava dobivaju međunarodni karakter i postaju zajednička baština čovječanstva. Sloboda udruživanja.godine. Usvajanjem Univerzalne deklaracije. Rezolucijom 217. jezik. uključujući i slobodu sindikalnog udruživanja. predstavlja povredu ljudskih prava. Usvojena građanska i politička prava . da kontroliše vlast. rođenje ili svaku drugu okolnost.  Konvencija o statusu izbjeglica. psihičkog i moralnog integriteta ljudske ličnosti. slobodu i zaštitu integriteta ličnosti. savjesti. kao i na vladavinu prava i sistem u kojem je zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda građana dio pravnog poretka. Ljudska prava u sudskom postupku. trgovine robljem.  Konvencija o političkim pravima žena. Sloboda od prisilnog rada. Sloboda od ropstva. gdje se zahtjev prema državi sadrži u njenom nečinjenju. Sloboda misli. Skup tih prava naziva se klasičnim građanskim pravima. nacionalno ili socijalno porijeklo. Sloboda mišljenja i izražavanja. na građanska i politička prava odnose se:  Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Pravo svakoga da napusti bilo koju zemlju (i vlastitu) i da se vrati u svoju zemlju. fizičkog. nepoduzimanju određenih postupaka kojima bi ova prava bila dovedena u pitanje. slobodu od države i nasuprot državi.  Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. države – ugovornice obavezne su da poštuju i garantuju svim licima koja se nalaze na njihovoj teritoriji i koja potpadaju pod njihovu nadležnost bez obzira «naročito» na rasu. političko ili drugo mišljenje. Diskriminacija po bilo kojem od ovih osnova. boju. Pravo učestvovanja na svim razinama vlasti u državi. nehumanog i ponižavajućeg kažnjavanja i postupanja. spol.  Konvencija o smanjenju broja lica bez državljanstva.  Konvencija protiv mučenja i drugog svirepog. gdje je država interes pojedinca koji ima mogućnost da bira i da bude biran u vlasti. decembra 1948.

da su jednako obvezujući za sve i da su u njih «ugrađene» civilizacijske tekovine i ljudska prava. nacionalne. ili bilo koje druge razlike. Karakteristika političke i pravne tradicije bila je traganje za oblikom ekonomskog.  odluke sudova nisu podložne reviziji. Narodu pripada pravo na političko samoopredjeljenje i slobodni izraz političke volje. . sa ciljem oduzimanja nadležnosti redovnih pravosudnih organa. Pod nezavisnošču sudstva podrazumijeva se da:  sudije rješavaju slučajeve nepristrasno. a njegovu zatitu garantiraju: pravo na život.11.  zabrana stvaranja pravosudnih organa koji ne primjenjuju postupke u skladu sa zakonom. prijetnjama ili intervencijama od bilo koga ili iz bilo kojih razloga. Integritet ljudske ličnosti se štiti kako od ugrožavanja od trećih lica. zabrana torture i svakog okrutnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja. političkog i pravnog sistema koji je u stanju da uskladi interese građana s jedne. jednakosti. tako i od neovlaštenog i nezakonitog postupanja državnih organa. i države s druge strane. Vladavina prava se odnosi na zahtjev da zakoni uvažavaju pojmove pravde. a to je pravo na nepristrasno suđenje.  sudije u svom radu ne smiju biti izloženi pritiscima. Integritet ljudske ličnosti uključuje fizički. PRAVO NA ZAŠTITU INTEGRITETA LIČNOSTI Najosjetljivije područje građanskih prava predstavlja skup prava i sloboda u odnosu na funkciju državnih organa. na osnovu činjenica i u skladu sa zakonom. Narod označava sve građane jedne države bez obzira na spol. U osnovnim načelima vezanim za nezavisno sudstvo. Zakon je jednako obavezujući za sve građane u državi. Postojanje nezavisnog sudstva je preduvjet za ostvarivanje jednog od glavnih ljudskih prava. vjerske. (Iskustva su pokazala da koncentrisanje vlasti i moći na jedno mjesto ili u jednoj osobi nužno vodi u tiraniju. 12. moralni i društveni aspekt ličnosti. izvršnu i sudsku vlast je osiguravanje mehanizama unutar same organizacije državne vlasti koji sprječavaju njenu neograničenu moć. prisutni su u građanskim i političkim pravima priznatim u Ujedinjenim nacijama. PRAVNA DRŽAVA I PRAVO NA NEZAVISNO I NEPRISTRASNO SUDSTVO Vladavina prava i pravna država Pravna država predstavlja zakonom ograničenu strukturu moći – odnosno vladavinu zakona. Podjela vlasti – osnovna ideja podjele vlasti na zakonodavnu. što počiva na slijedećim pretpostavkama: Narodni suverenitet – znači da se osnov svake vlasti nalazi u narodu. kako za one koji vladaju. što je u direktnoj suprotnosti sa ljudskim pravima).  obaveza obezbjeđenja materijalnih sredstava neophodnih za rad sudstva. VLADAVINA PRAVA. Ideja o narodnom suverenitetu i pravo na samoopredjeljenje. Pravo na nezavisno i nepristrasno sudstvo Pravo na nezavisno i nepristrasno suđenje je jedno od temeljnih ljudskih prava. pravo na slobodu i ličnu sigurnost. psihički. tako i za one kojima se vlada. i koji će garantirati postojanje i zaštitu prava. izričito se stavlja u obavezu državama da u svojim ustavima i zakonima garantiraju nezavisno sudstvo.

Imajući u vidu mogućnosti zloupotrebe medicine. administrativnim. Međutim. . povećava odgovornost državnih organa prilikom ograničavanja slobode. Osnovni smisao prava na slobodu i ličnu sigurnost usmjeren je prema državnim organima i od njih zahtijeva da se ograničenje ili uskračivanje slobode – temelji na zakonu.  kao i pravo naknade i pravedne odštete žrtvama torture.  da opravdanje za akt torture ne može biti nikakva vanredna okolnost kao što je rat. Pravo na život je neotuđivo ljudsko pravo i obaveza za sve da ga poštuju. Kao jedan instrument za praćenje primjene ovih obaveza ustavnovljen je « Komitet protiv torture «.Zabrana torture i svakog okrutnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja Pod pojmom «tortura». Zabrana smrtne kazne predviđena je Evropskom konvencijom o zaštiti prava čovjeka. Obaveza naknade štete. teška tjelesna ili duševna patnja u cilju iznuđivanja informacija ili priznanja. . . gotovo u svim dijelovima svijeta izraženo je oduzimanje života u situacijama oružanih konflikata gdje su civili najveće žrtve. jer postoji kontrola od strane nezavisnog i nepristrasnog sudstva koje odlučuje o opravdanosti lišavanja slobode. naučnog i tehno loškog napretka u kršenju ljudskih prava. Na osnovu tih načela. koji čini 10 stručnjaka visokih moralnih kvaliteta.. niti ima jedinstvenog stava o njenoj opravdanosti. Zato je smrtnu kaznu moguće izreći samo za najteža krivična djela.skup prava vezanih za krivični postupak. .  da žrtvi torture priznaju pravo žalbe državnim organima sa obavezom da nepristrasno i bez odgode preispitaju navode žalbe. osnovna karakteristika međunarodnih odredbi koje se odnose na smrtnu kaznu jeste veoma strog i ograničen režim primjene i izvršenja. pravo na privatnost. Konvencija o ljudskim pravima je stavila u obavezu državama članicama:  da se akti torture prema krivičnom pravu definišu kao krivično djelo sa odgovarajućim sankcijama.  da zakonskim. dužno je da se prema njima ponaša profesionalno. podrazumijevamo sve akte kojima se namjerno nanosi bol. u praksi.Pravo na slobodu i ličnu sigurnost Država u okviru svog pravnog sistema garantira i štiti slobodu i sigurnost svojih građana. Postojanje smrtne kazne nije jedinstveno riješeno u svim pravnim sistemima članica UN-a. sudskim ili drugim mjerama spriječe akte torture pod svojom jurisdikcijom.Pravo na život U zaštita integriteta ličnosti – prvo mjesto zauzima pravo na život. kao što je slučaj prema licima koja nisu u zatvoru ili pritvoru. a Američka konvencija o pravima čovjeka sadrži zabranu njenog ponovnog uvođenja u zemljema koje su ukinule smrtnu kaznu. Na taj način se sprječava neopravdano lišavanje slobode građana. medicinsko osoblje je zaduženo za vođenje računa o zdravstvenom stanju lica lišenih slobode. unutrašnja politička nestabilnost ili bilo koje drugo vanredno stanje. u načela medicinske etike je unesena zabrana torture. Primjena torture moguća je od službene osobe ili bilo koje druge osobe koja djeluje u službenom svojstvu. ali jedina ima mogućnost da djelovanjem svojih organa organiči ili uskrati tu slobodu građanima. Iako pravo na život treba da ima visoki stepen zakonske zaštite. smanjuju mogućnosti policijske zloupotrebe.

u UN donesena su Osnovna načela koja se odnose na ulogu branilaca. Svaki čovjek ima pravo na poštovanje imuniteta. primjećeno je da se pravo na privatnost ugrožava u svim dijelovima svijeta i u svim političkim sistemima. te napad na njegov ugled i čast..13.Tjelesna privatnost . Privatnost obuhvata slijedeće oblasti: . . da u svojoj intimi ne bude uznemiravan od drugih jednako kao ni od vlasti. da ima pravo da organizuje svoj život i poslove bez ičijeg miješanja. . telefonskih razgovora. PRAVO NA PRIVATNOST Od svih ljudskih prava . 10) poštovanje principa zakonitosti. Ovo se pravo najčešće krši u oblasti komunikacija. 8) priznanje načela « ne bis in idem «. 6) pravo na šutnju okrivljenog. javno suđenje pred sudom ustanovljenim na osnovu zakona. 4) pravo na odbranu. SKUP PRAVA VEZANIH ZA KAZNENI POSTUPAK Kao skup prava u krivičnom postupku podrazumijevaju se: 1) pravo na nezavisno. Na osnovu istraživanja. da zaštite dostojanstvo i integritet njegove ličnosti i da mu omoguće djelotvorno suprotstavljanje optužbi. 7) pravo na žalbu. genetski testovi. elektronske pošte i ostalih oblika komunikacije. i one kojima raspolaže vlada. privatnog i porodičnog života. nepristrasno. 2) pravo na pretpostavku nevinosti okrivljenog. stan ili prepisku.Privatnost komunikacije – odnosi se na zaštitu pisma. 3) pravo na poznavanje predmeta optužbe. 14. Skup prava u krivičnom postupku imaju za cilj da olakšaju položaj okrivljenog lica za vrijeme trajanja krivčnog postupka.). . S obzirom na pravo na odbranu. . 5) pravo na predlaganje dokaza i prisustvovanje dokaznim radnjama. odnosno zabranjeno je proizvoljno miješanje u privatni i porodični život.Privatnost prostora – podrazumijeva zaštitu doma i okoline kao što je zaštita na radnom mjestu ili javnom prostoru. 9) pravo na jednakost. i s tim u vezi data im je obaveza da svakih 5 godina informišu generalnog sekretara o napredovanju u njihovoj primjeni.Zaštita podataka – odnosi se na zaštitu informacija koje se odnose na kredite. da lični podaci i informacije budu zaštićeni. tj.podrazumijeva zaštitu tjelesnog integriteta (npr. testovi na drogu i sl. Jedan od oblika slobode pojedinca je pravo na intimu. Načela sadrže praktične upute za svakodnevni rad u oblasti prava. zdravlje. Države članice su pozvane na njihovu primjenu i ugrađivanje unutar svojih pravnih sistema.pravo na privatnost je najteže definisati.

Pravo na slobodno udruživanje i okupljanje otvara mogućnosti građanima na udruživanje u cilju zadovoljavanja svojih političkih. u skladu sa zakonom. može ograničiti ispoljavanje uvjerenja. Pravo učešća u vlasti Svako ima pravo sudjelovati u upravljanju javnih poslovima svoje zemlje. Zato se ono može podvrgnuti nekim ograničenjima koja moraju biti utvrđena zakonom i potrebna: a) za poštovanje prava i potreba drugih.  sloboda izražavanja i informisanja. . osposobljavanje. Niko . obavezuju se da zabrane i ukinu rasnu diskriminaciju u svim njezinim oblicima i da jamče svakome pravo na jednakost pred zakonom bez razlike na rasu. To podrazumijeva moralnu obavezu istraživanja činjenica bez predrasuda i širenje informacija bez malicioznih namjera. Ova sloboda zahtijeva. boju. Sloboda udruživanja i okupljanja Pravo na slobodno udruživanje. slavljenje vjerskih praznika. Volja naroda je osnova svake vlasti. Pod religijskim slobodama podrazumijevamo: sudjelovanje u obredima vjere ili okupljanja. savjesti.15. socijalnih.  sloboda udruživanja i okupljanja. Pravo izražavanja donosi sa sobom posebne dužnosti i odgovornosti. uključujući i prava sindikalnog udruživanja. Na osnovu ovog prava . religije ili uvjerenja Sloboda misli. imenovanje. Države ugovornice ove konvencije. Ova sloboda je ljudska sloboda i proizilazi iz ličnog uvjerenja. priznata je kao apsolutno pravo koje ne može ničim biti ograničeno. odgovoran je pred sobom i vlastitom savjesti. biranje odgovarajućih vođa u skladu sa potrebama vjere. Sloboda informisanja podrazumijeva nesputano pravo prikupljanja. u određenim slučajevima. Samo država. bez obzira na granice – pismeno ili usmeno. traženje i primanje dobrovoljnih novčanih i drugih priloga od pojedinaca i ustanova. POLITIČKA PRAVA I SLOBODE Kao klasična politička prava i slobode smatraju se:  sloboda misli. kulturnih. ima slobodu volje da sam utvrđuje svoje moralne stavove. ekonomskih. dobiva i širi obavještenja i misli svake vrste. savjesti. ili bilo kojim sredstvom po vlastitom izboru. te izgradnju i održavanje prostora za takve namjene. je pravo koje pripada političkim pravima. grupa ili država. da bira i bude biran. i da ima pristup javnim služ bama svoje zemlje uz opće uvjete jednakosti. Pošto je slobodan da bira svoje uvjerenje. Sloboda misli. neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. Čovjek kao razumno biće. Svako ima pravo na slobodu izražavanja. religije ili uvjerenja. Posebnu ulogu imaju nevladine organizacije u oblasti ljudskih prava. sportskih i svih drugih interesa u državi. savjesti. koja se izražava na povremenim i slobodnim izborima na kojima se osigurava sloboda glasanja. prenošenja i objavljivanja vijesti uvijek i svuda. kao i razna udruženja i asocijacije koje imaju uticaj na vlast. osnivanje odgovarajuće humanitarne ustanove. religije ili uvjerenja. Sloboda izražavanja i informisanja Sloboda izražavanja i informisanja je uvjet svim ostalim slobodama. zdravlja i morala.pojedinac. nema pravo nametanja religije ili drugog vjerovanja. b) za zaštitu državne sigurnosti ili javnog poretka. nacionalno porijeklo naročito u pogledu ovog prava učešća u vlasti. kao nužan element – pažnju i sposobnost korištenja slobode bez zloupotrebe.  pravo učestvovanja u vlasti. To pravo obuhvata slobodu da traži.političkog udruživanja nastaju političke stranke koje se bore za vlast. poštivanje propisanih dana odmora.

jednaku mogućnost svakog da bude unaprijeđen. pravo na odmor. Konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije. socijalnih i kulturnih prava u mnogim zemljama svijeta.da predstavljaju dopunu sadržaja pojma ljudskih prava koja pripadaju čovjeku. postavljajući pred nju zahtjev za činjenjem. pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za rad iste vrijednosti. sigurne i zdrave uslove rada. . pravo na pravične i povoljne uslove rada. Kao i sva druga prava uživanje ekonomskih.da se radi o različitim pravima u odnosu na građanska i politička jer su usmjerena na druge vrijednosti koje štiti kao ljudska prava. pravo na štrajk. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. traže aktivan odnos države. pravo na odmor. pravo na obrazovanje. Ekonomska. U Teheranskoj proklamaciji. Međunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika. je naglašeno da je puna realizacija građanskih i političkih prava nemoguća bez implementacije ekonomskih.. u cilju povećanja broja zaposlenih osoba Pravo na pravične i povoljne uslove za rad podrazumijeva naknadu koja se kao minimum osigurava svim radnicima: jednaku plaću za jednak rad. boji kože. državama članicama je u obavezu stavljeno preduzimanje mjera u cilju punog ostvarivanja ovog prava. PRAVO NA RAD I NJIM POVEZANA PRAVA Pravo na rad je pravo koje pripada svakom licu kao mogućnost zarađivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad. 17. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena. socijalnim i kulturnim pravima. pravo na socijalnu sigurnost. . spolu.godine). . Pravo na rad podrazumijeva bez prisile . kulturna i socijalna prava.16. za stvaranjem pretpostavki i usvajanje efikasnih mjera za njihovo ostvarivanje. Ograničenja u vršenju ovih prava moguća su samo na temelju zakona.da su ova ljudska prava nastala vremenski kasnije u odnosu na građanska i politička prava (I generacija). pristojan život za radnike i njihove porodice. Planiranje politike zapošljavanja treba da uzima u obzir ukupnu populaciju u državi.da je riječ o novijim – naprednijim pravima koja više odgovaraju savremenim potrebama čovjeka. posebno Konvenciju o ukidanju prisilnog rada (1957. vjeri itd... pravo na odgovarajući životni standard. kao i dokumenti i konvencije koje je donijela MOR-a. . Međunarodni pakt o ekonomskim.slobodu izbora zaposlenja. Ovo pravo sadrže slijedeći međunarodni instrumenti: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima. slobodno i ograničeno radno vrijeme i plaćena odsustva. socijalnim i kulturnim pravima.. Sam izraz «druge generacije» znači : . socijalna i kulturna prava čine: pravo na rad. Međunarodni pakt o ekonomskim. Ova prava II generacije. te druge konvencije i preporuke donešene u okviru MOR i UNESCO-a. pravo na učestovanje u kulturnom životu. U smislu ostvarivanja ovog prava. . itd. OPĆE KARAKTERISTIKE LJUDSKIH PRAVA DRUGE GENERACIJE Ljudskim pravima druge generacije nazivaju se ekonomska. socijalnih i kulturnih prava treba da bude dostupno svim građanima bez ikakvih ograničenja zasnovanih na rasi. Najznačajniji dokumenti usvojeni u UN koji se odnose na ljudska prava II generacije su Univerzalna deklaracija.

Na međunarodnom nivou. Sindikati imaju pravo na slobodno obavljanje djelatnosti. posebno u slučajevima nezaposlenosti. jedna od prvih oblasti regulisanja prava radnika je bila na «zaštiti radnika na poslu». donešena 1952. . Obrazovanjem se pojačava svijest i potreba poštovanja ljudskih prava i temelj nih sloboda. PRAVO NA OBRAZOVANJE I KULTURNA PRAVA Pravo na obrazovanje se priznaje svakom pojedincu i vezano je za razvoj ljudske ličnosti i dostojanstva. Konvencijom je određena i minimalna norma u pogledu davanja zdravstvene njege. Države treba da brinu i omoguće korištenje stipendija i da poboljšaju materijalne uvjete života i rada nastavnog osoblja. i u kojoj su zaštičeni moralni i materijalni interesi autora u oblasti nauka. SINDIKALNA PRAVA I SLOBODE Sindikalna prava podrazumijevaju pravo svake osobe da sa drugima osniva sindikat. nesposobnosti. Kulturna prava podrazumijevaju stvaranje atmosfere u kojoj se čuvaju. razvijaju i štite naučna i kulturna dostignuća. kao i učestvovanje samih građana u kulurnom životu. U 1948. Sindikalna sloboda je također jedan od bitnih i važnih ciljeva upisanih u ustavu MOR-a jer je kršenje i ugrožavanje ovih sloboda prisutno u velikom broju zemalja. u kojoj se poštuje istraživačka i stvaralačka sloboda i djelatnost. etničkih i vjerskih skupina. pogotovo kada su u pitanju pripadnici oružanih snaga. U obrazovanje treba da budu ugrađeni principi tolerancije. Ograničenja su moguća samo na temelju zakona. Glavni ugovor iz ove oblasti je Konvencija (broj 102) o minimalnim normama socijalne sigurnosti. 20. starosti ili drugog nedostatka sredstava za život. prijateljstva među narodima i poštovanje svih rasnih. podrazumijeva nekoliko osnovnih principa a to su jednaka dostupnost školovanju svim pojedincima. i da se učlani u sindikat po svom izboru. u interesima nacionalne sigurnosti ili javnog poretka i radi zaštita prava i sloboda drugih. PRAVO NA SOCIJALNU SIGURNOST Pravo na socijalnu sigurnost ima za cilj da obezbijedi socijalnu sigurnost svakoj osobi. policije ili državne uprave. Ova Konvencija se odnosi na granu socijalne sigurnosti i svaku državu ugovornicu obavezuje njihovo prihvatanje. uz uslov da su pravila sindikata unaprijed utvrđena. godine donio Konvenciju o borbi protiv diskriminacije u oblasti prosvjete. 19. čiji se najniži iznos određuje prema općoj razini plaća u svakoj zemlji. bolesti.godine. godini usvojena je Konvencija (broj 87) o sindikalnoj slobodi i zaštiti sindikalnih prava kao jedan od temeljnih dokumenata MOR-a vezana za ljudska prava. davanja u naturi i periodičnih novčanih naknada. književnosti i umje tnosti.te pravo na naknadu za praznične dane. a postupno ostvarivanje besplatnog srednjeg i višeg obrazovanja. međunarodne sindikalne organizacije i pravo da se učlane u njih. obavezno besplatno osnovno obrazovanje. UNESCO je 1960. Sindikati imaju pravo da stvaraju udruženja i nacionalne saveze. 18. Realizovanje prava na obrazovanje.

i suprotstavljeno je aparthejdu kao zločinu protiv čovječnosti kojem su narodi Afrike bili izloženi. pravo na razvoj.21. i da u skladu s njim slobodno odrede svoj politički status. ali isto tako priznaje pravo na dostojanstvo narodima.pravo na ravnopravnost. PRAVO NA RAVNOPRAVNOST NARODA PRAVO NA SAMOODREĐENJE PRAVO NA UPRAVLJANJE NACIONALNIM RESURSIMA Pravo na ravnopravnost naroda iz Afričke povelje. gdje se prvenstveno misli na Afričku povelju o pravima čovjeka i naroda. . 22. izvedeno je iz povelje UN-a koja dostojanstvo ljudske ličnosti povezuje sa pravima koja pripadaju svim ljudima bez diskriminacije. da se radi o različitim pravima u odnosu na postojeća. Pravo naroda na ravnopravnost vezano je za potvrđivanje nediskriminacije kao osnovnog načela prisutnog u svim dokumentima o ljudskim pravima. Ovaj naziv se koristi i u dokumentima UN. pravo da budu jednaki i ravnopravni u sistemu međunarodnih odnosa i udnosa u UN-a. U prošlosti se ovo pravo podrazumijevalo kao zahtjev da politička vlast bude ustanovljena na volji građana.pravo na zaštitu okoline. što asocira na neka nova prava u odnosu na postojeća. Ovo su najmlađa kategorija ljudskih prava. te se olakšava pristup i obrada ljudskih prava općenito. Sam izraz «ljudska prava treće generacije» znači: njihovo kasnije nastajanje u odnosu na ljud ska prava I i II generacije. ta prava naroda su: . Prava naroda je izraz koji koristi Afrička povelja koja samim nazivom sugeriše da se ljudska prava priznaju i pojedincima i narodu kao kolektivu. .OPĆE KARAKTERISTIKE - U ljudska prava III generacije spadaju pravo na mir. Pravo na samoopredjeljenje je ustanovljeno Atlantskom poveljom 1941. Ovo pravo podrazumijeva da svi narodi imaju pravo na samoopredjeljenje. bez stranih uticaja. . socijalni i kulturni razvoj. LJUDSKA PRAVA TREĆE GENERACIJE . i zaštita čovjekove okoline. kao i ekonomski. Ovo pravo posjeduje dva aspekta: vanjski i unutrašnji.pravo na mir. i . te na aktivnost UN-a gdje se sve više prepoznaje uticaj zemalja s afričkog kontinenta koje su po sticanju nezavisnosti primane u članstvo i u kontekstu ljudskih prava su stavili prava koja se odnose na narod. a unutrašnje pravo na . i na Alžirsku deklaraciju o pravima naroda. opredijeli na određeni politički status. U Afričkoj povelji. Pojavom međunarodnih dokumenata. .godine.pravo na samoopredjeljenje kao neotuđivo pravo koje se ne može dovoditi u pitanje. Vanjski znači pravo naroda se se slobodno. Generalna skupština UN-a je prva priznala da je ovo pravo preduvjet uživanja svih drugih ljudskih prava i pozvala sve države da ga u skladu sa Poveljom UN-a poštuju. da se mogu shvatiti kao prava trećeg reda u hijerarhiji vrijednosti ljudskih prava.pravo na razvoj.pravo na slobodno upravljanje narodnim bogatstvom i prirodnim resursima.

zagađenjima. Shvatanje prava na razvoj podrazujmijeva postepeno povećanje kvaliteta života u skladu sa realnim potrebama stanovništva. jednakosti. 24. Pravo na zdravu okolinu izrasta iz zajedničke potrebe svih ljudi da se zaštite od negativnih posljedica koje prouzrokuju opasnosti narušavanja ekologije.95. Poremećajima u prirodi. i u kojoj se ljudska prava trebaju poštovati. Univerzalnu deklaraciju.11. kao i obavezu da čuva svoju okolinu za sadašnje i buduće deneracije. tako i društva.Većina ovih prava građanima garantuju mogućnost da bez ikakve diskriminacije učestvuju u upravljanju javnim poslovima. i odnosi se na sve segmente života kako pojedinca. Sticanjem nezavisnosti.g. mira. Okvirni mirovni sporazum u Dejtonu sadrži 11 aneksa. dok su razvijene zemlje nastojale da ih u tome spriječe. a zaštita ovog prava je u nadležnosti Evropskog suda za ljudska prava. Od međunarodnih dokumenata Ustav BiH se poziva na Povelju UN-a. kao i namjera stvaranja pravnog okvira za državu koja ima suverenitet. Evropska konvencija sadrži ovo pravo kao ljudsko pravo. pravde. od kojih se Aneks br. PRAVO NA RAZVOJ PRAVO NA ZDRAVU OKOLINU Pravo na razvoj se nalazi u dubokoj vezi sa ostalim pravima naroda koje sadrži Afrička povelja. Uzimanjem u obzir navedenog što čini sastavni dio Ustava. 23. . upotpunjuje se pravom na slobodan razvoj. koje konačno dovodi do oslobađanja od kolonijalne vladavine. Štokholmska deklaracija iz 1972. Ogleda se u otporu prema svim oblicima strane dominacije u kojima se narodi i drž ave afričkog kontinenta nalaze u podrđenom položaju. Pravo na samoopredjeljenje.godine definiše pravo čovjeka na slobodu i jednakost u zadovoljavajućim uslovima života.6 odnosi na ljudska prava. LJUDSKA PRAVA U USTAVU BIH Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma od 21. pravo na korištenje nacionalnog bogatstva. pod jednakim uslovima i bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. kako bi omogućili svojim narodima potpuno uživanje necionalnih izvora. međunarodne paktove o ljudskim pravima. političku nezavisnost. kao i na druge instrumente ljudskih prava. da biraju ili budu birani u javne službe i politička tijela. neposredno ili putem izabranih predstavnika. tako da je svrstavanje ovog prava u ljudska prava bilo olakšano. kao i Katalog ljudskih prava koja navodi Ustav i obavezu po kojoj će država BiH i oba entiteta osigurati najviši nivo ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pravo na upravljanje nacionalnim resursima Države – članice Afričke povelje obavezuju se da uklone sve oblike strane ekonomske eksploatacije. slobode.samoopredjeljenje ima status klasičnog ljudskog prava i znači da svaki građanin ima pravo i mogućnost uticaja na vršenje javnih poslova. teritorijalni integritet. zemlje u razvoju su težile da se oslobode ekonomske dominacije i korištenja prirodnog blaga od strane zemalja u čijem sastavu su bile. dobiva se široka lista priznatih prava i sloboda u BiH. 25. POLITIČKA PRAVA U USTAVU BiH Politička prava pripadaju građaninu BiH. što zaokružuje pojam « nezavisnosti «. bez obzira u kojem entitetu živi. U preambuli Ustava BiH pominju se pojmovi ljudskog dostojanstva. izloženi su i ugroženi svi ljudi na svijetu.

sva navedena prava moraju biti u skladu s načelom jednakosti iz oblasti ljudskih prava definisanih u Ustavu BiH. rada).. . sloboda kretanja.. EKONOMSKA.). Ustav BiH – priznaje: . privatnost. se posebno navode: život. . pravičan krivični postupak. udruživanja.pravo na rad. . K R A J . jednakost pred zakonom.pravo na odgovarajući životni standard. 27. mišljenja..Politička volja večine građana ostvaruje se u parlamentu kojem pripada zakonodavna vlast. osnovne slobode (govora. . sloboda. zaštita porodice i djece. .pravo na pravičnu zaradu i jednaku nagradu za isti rad.prava na sindikalno organizovanje. Lista Političkih prava u Ustavu BiH: .prava koja uključuju slobodu mišljenja. obrazovanje. savjesti i uvjerenja. 26. postavljena je obaveza osiguranja uživanja i zaštite najvećeg mogućeg standarda ljudskih prava i sloboda.pravo na obrazovanje. kao i pred državu BiH. imovi nu. socijalnu i zdravstvenu zaštitu. . . provode na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine a za Federaciju (Član 2.aktivno i pasivno biračko pravo. .pravo na pristojan život.pravo na sigurne i zdrave uslove rada. . Ustava FBiH navodi da se sva prava i slobode iz Aneksa 6. . zabrana svake diskriminacije. Svi građani imaju pravo na osnivanje i pripadanje političkim partijama. azil. Pred oba entiteta. .. štampe.pravo na učestvovanje u kulturnom životu. LJUDSKA PRAVA U USTAVU FEDERACIJE BiH Federacija BiH je jedan od dva entiteta koja su ustanovljena Općim okvirnim mirovnim sporazumom. zabrana mučenja.pravo na imovinu. prije svega misli se na Međunarodni pakt o ekonomskim.pravo na socijalnu sigurnost. U skladu sa međunarodnim dokumentima koji čine sastavni dio Ustava BiH. SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA U USTAVU BiH Kada su u pitanju ova prava ugrađena u Ustav BiH – u suštini ona važe za ljudska prava II generacije.pravo na demokratske izbore i političke prestavnike. socijalnim i kulturnim pravima.sloboda izražavanja i štampe. religije. savjesti i vjere. okupljanja. . kao i sva politička prava.. Država i oba njena entiteta imaju obavezu da obezbijede i omoguće uživanje i zaštitu ovih prava svim svojih građanima bez razlike i pod istim uslovima. . Član 1.

g.LJUDSKA PRAVA Prof. 2008. Vesna Kazazić Mart. .

organ. u oblasti ljudskih prava. 26. pravo na upravljanje nacionalnim resursima. 04. 07. Uloga međun. 27. Opće karakteristike ljud.prava). 10. 17. Pojam i priroda ljudskih prava. 03. Pravo na socijalnu sigurnost. Vladavina prava. 02. 08. 13. 22. Amerika. 23. 12. 24.prava II – generacije. Klasifikacija osnovnih ljudskih prava. Sindikalna prava i slobode. UNESCO. 06. pravo na samoodređenje. pravo na zdravu okolinu. Pravo na privatnost. Afrika. Skup prava vezanih za kazneni postupak. Ljudska prava u Ustavu Federacije BiH. Međunarodna zaštita ugroženih kategorija ljudi.prava I – generacije. 11. Pravo na razvoj. Politička prava i slobode. 09. 19. 14. Politička prava u Ustavu BiH. MOR. Pravo na zaštitu integriteta ličnosti.prava. Evropski sud za ljud. Ljudska prava u Ustavu BiH. Evropa – Vijeće Evrope (Evropska konvencija za zaštitu ljud. socijalna i kulturna prava u Ustavu BiH. 05. Pravo na ravnopravnost naroda. Univerzalne organizacije: UN. Pravo na rad i njim povezana prava. pravna država i pravo na neovisno i nepristrano sudstvo. 16. Regionalne organizacije. Ekonomsko. Evropska Unija. 25. 15. 21. 18. Opće karakteristike ljud. Opće karakteristike ljud. . Izvori međunarodnog prava ljudskih prava.prava III – generacije.ISPITNA PITANJA IZ PREDMETA LJUDSKA PRAVA 01. 20. Pravo na obrazovanje i kulturna prava. OESS.