You are on page 1of 12

SEMINARSKI RAD

TEMA:

Malina i kupina

Bijelo Polje,13.05.2013

Sadraj: Znaaj maline kao vodne kulture Upotrebna vrijednost ploda maline Sistematsko mjesto malina Prirodni uslovi za gajenje maline Sorte maline Bolesti i tetoine maline Priprema parcele prije sadnje kupine Postavljanje zasada Sorte Berba i rukovanje plodovima poslije berbe Bolesti i tetoine kupine Literatura

Bijelo Polje,13.05.2013

Znaaj maline kao vone kulture

U svijetu poslije jagode malina ima najvedi privredni znaaj u grupi vodaka sa jagodastim plodovima.Meutim,u naoj zemlji malina se po obimu i vrijednosti proizvodnje sada nalazi na prvom mjestu u okviru ovih vodnih vrsta.Privredni znaaj malini,kao vodnoj kulturi,daju i bioloko-pomoloke i proizvodnotehnoloke osobine kojima se one odlikuje. Malina poinje da sazrijeva kada jagoda zavrava,to omogudava dobar raspored i bolje koridenje radne snage potrebne za berbu plodova,sa jedne strane,a sa druge omogudava kontinuirano obezbjeivanje prihvatno preraivakih kapaciteta sa sirovinom i trita svjeim vodem.Plodovi maline su lijepo obojeni,privlanog izgleda,vrlo ukusni,specifine arome,njenog mesa i soni,a imaju i veliku hranljivu,tehnoloku,ljekovitu i dijetetsku vrijednost,pa se svrstavaju u najcijenjenije i najvie traeno vode.Veoma su pogodni za raznovrsnu domadu i industrijsku preradu,duboko smrzavanje i za potronju u svjeem stanju. Proizvodnja maline je veoma sigurna,jer se kvalitetni svjei i zamrznuti plodovi i njihove preraevine mogu lako i pod veoma povoljnim uslovima unoviti u gotovo neogranienim koliinama na stranom i domadem tritu.

Upotrebna vrijednost ploda maline

Plod maline je inzvaredna sirovina za domadu i industrijsku preradu,jer spada u vode sa najirim asortimanom prerade,a zamrznuti plodovi mogu se upotrebljavati u toku itave godine.Zato se u naoj zemlji najvedi dio proizvedene maline (oko 80%) industrijski prerauje tj.zamrzava,koristi se za razne oblike proizvodnje(oko 20%) upotrebljava se za domadu preradu,potronju u svjeem stanju i za spravljanje raznih poslastica u kulinarstvu.Za duboko zamrzavanje pokazale su se kao pogodne :pjualor,vilamet i skina,a manje pogodne su sve nae autohtone sorte maline,kao i sorte prosjen,gradina,njubur i september. Za proizvodnju sokova,koncentrata,sirupa i dema prednost treba dati sortama koje imaju dobro obojene i aromatine plodove,kao to su:norfoloki din,lojd

Bijelo Polje,13.05.2013

dord,autohtone sorte(jelika,valjevska,kopaonika,zajearska,ekonomika) kao i plodovi divlje maline. Za proizvodnju kompota i slatkog pogodni su plodovi koji odgovaraju za zamrzavanje,jer treba da su vrsti,ujednaene krupnode,sa manjom upljinom od cvjetne loe,dobro obojeni poslije zagrijevanja(blaniranja) zadravaju karakteristian miris,ukus i boju ploda.

Sistematsko mjesto maline

U sistematici biljaka maline pripadaju redu Rosales,familiji Rosaceae,podfamiliji Rosoidae,rodu Rubus,podrodu Idaeobatus. Podred Idaeobatus obuhvata oko 195 vrsta i vie podvrsta divlje maline koje su do sada determinisane i opisane.Od svih su najznaajnije sljedede tri vrste: 1. Crvena malina-Rubus idaeus L, sa podvrstama:-evropska crvena malinaamerika crvena malina 2. Crna amerika malina 3. Ljubiasta (purpurna) malina

Divlje vrste maline su rasprostranjene na svim kontinentima.Uspijevaju u hladnim i toplim podrujima pa se areal njihovog irenja protee od 60 na jugu do 70 na sjeveru. Divlja evropska malina dobro uspijeva i na nadmorskim visinama do oko 2 000 metara.

Bijelo Polje,13.05.2013

Prirodni uslovi za gajenje maline

Dugovjenost zasada rodnost i uopte rentabilnost gajenja maline ne zavise samo od njenih genetskih (naslednih) osobina nego i od uslova sredine u kojima se gaji i drugih inilaca.Ovi uslovi se nazivaju prirodni ili ekoloki,a obuhvataju klimu,zemljite i poloaj(terenske uslove). Malina je kultura koja se dosta dobro prilagoava razliitim prirodnim uslovima.Zahvaljujudi tome malina se u naoj zemlji moe se uspjeno gajiti u svim breuljkastim i brdsko-planinskim podrujima sve do 1.200 m nadmorske visine.Meutim,zahtjevi plemenitih sorti maline znatno se razlikuju u pogledu prirodnih uslova i zavise prvenstveno od porijekla i osobine sorte,starosti i rodnosti zasada i naina njihovog gajenja.

Sorte maline

Na osnovu dosadanjih ispitivanja u razliitim ekolokim uslovima nae zemlje,dobivenih rezultata u proizvodnoj praksi i privrednog znaaja,sorte maline iz grupe crvenog ploda mogu se svrstati u etiri podgrupe i to: 1. 2. 3. 4. sorte za komercijalno gajenje sorte lokalnog znaaja perspektivne sorte i sorte pogodne za mehanizovanu berbu.

Sorte maline za komercijalno gajenje U ovu podgrupu svrstane su sorte maline koje imaju najvedi ekonomski znaaj i preporuuju se za komercijalno gajenje u svim krajevima nae zemlje.Od ovih sorti treba da se ostvaruju najvedi i redovni prinosi kvalitetnih plodova,koji su pogodni za razliite namjene: za industrijsku preradu,duboko smrzavanje i za potronju u svjeem stanju.Sorte crvene maline koje se preporuuju za podizanje komercijalnih zasada obraene su prema vremenu sazrijevanja.
Bijelo Polje,13.05.2013

Sorte maline za komercijalno gajenje su: 1) 2) 3) 4) 5) Moling eksploit Vilamet Skira Gradina Podgorina

Sorte maline lokalnog znaaja su: 1) 2) 3) 4) 5) Krupna dvorodna Septembar Moling promis Moling dul Heritej

Perspektivne sorte crvene maline 1) Riveil 2) Anelma 3) Fervju 4) Glen moi 5) Hilton 6) Glen prosen 7) Prigorodnaja 8) Rukami 9) Rumilo 10) Leo 11) Zeva jesenja

Bijelo Polje,13.05.2013

Bolesti i tetoine maline

Malinu napadaju mnoge biljne bolesti i tetoine,koje joj nanose znatne tete a mogu limitirati ak i njenu proizvodnju ukoliko se ne izvode potrebne mjere zatite.Stoga zatita zasada maline od ovih uzronika predstavlja sastavni dio cjelokupnog tehnolokog procesa proizvodnje,koji je neophodno i nuno sprovesti s ciljem dobijanja visokih prinosa i dobrog kvaliteta plodova.ZA efikasno suzbijanje bolesti i tetoina maline,pored preventivnih(karantinske mjere,sadnja zdravih sadnica,izbor otpornih sorti,pogodnih lokacija,nezaraenog zemljita i naina gajenja,kao i pravilno izvoenje svih agropomotehnikih mjera u zasadu) potrebno je da se redovno primjenjuju i direktne mjere suzbijanja,od kojih su najvanije hemijske mjere. Najvanije bolesti maline su: Viroze maline Suenje izdanaka maline(ljubiasta pjegavost-Didymella applabnta) Smea pjegavost lida Nekrotina pjegavost izdanaka Antraknoza Truljenje plodova (Botrytis cinerea) Rak maline

tetoine maline: Malinina buba Malinin cvjetojed Malinin rediar Malinin prstenar Staklokrilac Malinin krasnik Malinina muva galica Malinina muica Lisne vai Veliki majski gundelj

Bijelo Polje,13.05.2013

Priprema parcele prije sadnje kupine Kupina najbolje raa na visoko propustljivim zemljitima (peskovitoj ili muljevitoj ilovai) koja sadre visok stepen organske materije (>3%) i ija se kiselost (pH) krede izmeu 5,5 6,5. Kod teih,manje propustljivih zemljita povedana je mogudnost pojave oboljenja korijena, mada se ona mogu do izvesnog stepena ublaiti izborom otpornijih sorti kupine, postavljanjem izdignutih lijeha i primjenom hemijskih sredstava. Oko 90% korjenovog sistema nalazi se na dubini do 50 cm povrinskog sloja zemljita iz koga korijen crpi vlagu i hranljive materije. U toku godine prije sadnje trebalo bi izvriti testiranje zemljita i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljitu. Kisjelost zemljita (pH) moe se povedati unoenjem krea, a smanjiti unosom sumpora. Postupak primjene trebalo bi obaviti barem 1 godinu ranije da bi se dobio eljeni rezultat. Postavljanje zasada Sadnja Mladi izdanci koji su proli kroz period zimskog mirovanja koriste se za sadnju crvene kupine. Oni se preuzimaju kao zelene sadnice sa golim korijenom, i mogu se zasaditi u proljede kada je zemljite spremno za obradu.Sadnja se moe obaviti i u jesen, mada je, generalno,manje uspjena od proljedne sadnje u regionima sa hladnijom klimom. Jesenja sadnja podrazumijeva intenzivno maliranje kako da bi se izbegle ekstremne temperature zemljita i promjene u stepenu vlanosti zemljita tokom zime, koje za posljedicu mogu imati podizanje i sputanje zemljita i uginude biljke.Mlade izdanke treba posaditi na istu dubinu na kojoj su bile prije presaivanja. Korijen treba poloiti u jami koji treba da je neznatno dublji od jamida u rastilu. Izdanak sadnice treba orezati do visine od 12 cm i zaliti. Korjenove reznice se takoe mogu koristiti za sadnju. One se mogu odgajiti u rasadniku i rasaditi u rano prolede, kada izdanci dostignu visinu 12 20 cm. Kod ove vrste sadnica zalivanje moe biti problematino, jer su korjenove reznice zelene i lako mogu da uvenu. Kao alternativa,dijelovi korjena prenika ne manjeg od 25 mm i promenljive duine mogu se postaviti neposredno u leji duboke oko 7,5 cm i sa oko 60 g podloge po ogrtaju ili po dunom metru.

Bijelo Polje,13.05.2013

Sorte kupine
Na tritu se neprekidno pojavljuju nove sorte i velika vedina njih ne uspe da zauzme mesto meu vodedim iz mnogo razloga, ukljuujudi slabu adaptibilnost razliitim podrujima gajenja, nepredviene osetljivosti na bolesti i insekte, ili zbog pojedinih osobina plodova koje nisu prihvatljive za potroae. Sorte ranog vremena zrenja aanska bestrna Dirksen Thornless Loh tej Srednjeg vremena zrenja Apa Thornfree Triple Crown Gazda Kasnog vremena zrenja Darou Ilini Hardy Black Satin ester Smoothstem Loh Nes

Bijelo Polje,13.05.2013

Berba i rukovanje plodovima poslije berbe

Hlaenje i uvanje
Plodovi kupine ne sazrevaju istovremeno, to znai da je potrebno vie berbi da bi se obezbedili maksimalni prinosi. Berbu obavljajte esto, barem svaki drugi dan ili ede, ukoliko su temperature visoke. Najvii prinosi ostvaruju se ako se berba obavlja ujutru, poto se rosa osui, i pre nego to nastupe visoke temperature. Razvijen sistem brzog transporta plodova sa polja tokom berbe je imperativ. Svaki sat kanjenja odlaganja plodova u hladnjau posle berbe umanjuje dugotrajnost plodova za otprilike 1 dan. Kupine bi trebalo brzo stavljati u klimatizovane uslove hladnjae, proputanjem hladnog vazduha ( 2C) preko paleta sa plodovima. Kada se plodovi ohlade skoro do temperture 0C, palete sa gajbicama treba uviti u plastiku i ostaviti u hladnu komoru na temperaturi od -1C 0C, pri relativnoj vlanosti vazduha od 90 95%, i uz slab protok vazduha, da bi se smanjio stepen dehidratacije. Vie temperature i nia vlanost vazduha nepovoljno de se odraziti na dugotrajnost plodova. Najbolji stepen zrelosti plodova kupine za sveu upotrebu je onda kada plod u potpunosti dobije crnu boju, ali pre nego to kotunica omeka. Plodovi koji se oberu pre punog zrenja bide dugotrajniji od onih koji se oberu zreli ili prezreli.

Bijelo Polje,13.05.2013

Bolesti i tetoine kupine Najznaajnije tetoine koje napadaju kupinu su:

Malinina buba Malinin moljac Pregalj Velika i mala malinina va Jagodin cvjetojed Malinina muica Muva galica
Najznaajnije bolesti koje napadaju kupinu su: Siva trule plodova Rak korijena Pepelnica izdanaka Venjenje izdanaka Pjegavost lida

Bijelo Polje,13.05.2013

Literatura:

okid,A:Malina:Nolit 1994 Blagojevid,R.:Boid,V:Tehnologija proizvodnje kupine.Ni 2012

Bijelo Polje,13.05.2013