You are on page 1of 87

 

  SVEUČILIŠTE U RIJECI  FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI          Studijski program: KULTUROLOGIJA  jednopredmetni preddiplomski studij                      Izvedbeni planovi  Ljetni semestar akademske godine 2012./2013 

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto održavanja nastave Utorak 09.15 – 12.00 prema rasporedu Telefon E-mail

5 Tematska uporišta kulturalnih studija Nositelj kolegija

30 + 0 + 15

Vrijeme za konzultacije 12.00-13.00 Utorak 12.00 – 13.00 Četvrtak Vrijeme za konzultacije

Kabinet

dr. sc. Sarah Czerny, doc.

F-807

sczerny@ffri.hr

Asistent

Kabinet

Telefon

E-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Cilj kolegija je upoznati studente sa idejom da je znanstvena spoznaja, kao i bilo koja druga vrsta spoznaje, produkt društvenih odnosa.  Studenti će biti upoznati sa načinom na koji je znanost podijeljena u prirodne i društvene znanosti te kako znanost dijeli koncepte  prirode i kulture. Studente će se također upoznati sa nekim od debata između prirodnih i društvenih znanosti, kao što je Sokalova afera,  te kako interdisciplinarna praksa djeluje unutar ove podjele.     Studenti će na kolegiju promatrati vlastitu ulogu u proizvodnji znanstvene spoznaje gdje će ispitivati pojmove poput plagijata,  akademskog čitanja te akademskog pisanja.    Kolegij će sadržavati sljedeće teme: Što je znanost?; Znanost i društvo; Priroda i kultura u znanost; Znanstveni područje; The Science Wars; Interdisiplinarnost; Razmjena znanje u znanost; Intelektualno vlasništvo i copyright; Znanje kao artifakt; Plagijat; Prostor u znanost

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju definirati interdisciplinarnost; opisati što je plagijat, razlikovati i usporediti pojmove  intelektualnog vlasništva i autorskog prava; opisati odnos između znanosti i društvo; analizirati kako se znanje pretvorilo artefakt u  znanosti, definirati razlike između akademskog i ostalih forma pisanja.

III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Pohađanje nastave Seminar Kontinuirana provjera znanja (1 kolokvij) UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 1.0 3.0 2.0 5 MAX BROJ BODOVA 0 60 40 100

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA
Obvezna literatura: Kuhn, T. 2002. Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk Vinck, D. 2010. The sociology of scientific work. The fundamental relationship between science and society. Edward Elgar Publishing Ltd: Cheltenham Haraway, D. 1991. Simians, Cyborgs and Women. The reinvention of Nature. London: Free Association Books

Derry, S and Schunn, C. 2005. Interdisciplinarity. A beautiful but Dangerous Beast. In Interdisciplinary Collaboration. An emerging cognitive Science. Eds. Derry, Schunn, Gernsbacher. Lawrence Erlblaum Associates: London. Bucchi, M. 2004. Science in Society. An Introduction to Social Studies of Science. Routledge: New York. Haviland and Mulin 2009 Introduction: Connecting Plagiarism, Intellectual Property and Disciplinary Habits. In Plagiarism, Authorship and Disciplinary Cultures. Ed. Havliand and Mulin. Utah State University Press. Latour, B and Woolgar, S. 1986. Laboratory life. The Construction of Scientific Facts. Princeton: Princeton University Press Zimitat, C. 2008. A student perspective of plagiarism. In Student Plagiarism in an Online World. Problems and Solutions. Ed, Roberts, T. IGI Global. Henning, Guarrett and Van Rensburgh. 2005. Finding your way in Academic Writing. Van Schaik: Pretoria. Fulwiler. 2002. College Writing. A Personal Approach to Academic Writing. Boynton/Cook Henning, Guarrett and Van Rensburgh. 2005. Finding your way in Academic Writing. Van Schaik: Pretoria. Sokal, A. 1996. Nadilaženje granica prema transformativnoj hermeneutici kvantne gravitacije. Social Text. Sokal, A. 1996. Fizičar eksperiment u kulturalnim studijima. Lingua Franca Van Leeuwen, T. 2005. Three modes of interdisciplinarity. In A New Agenda in (Critical) Discourse Analysis. Eds. Ruth Wodak and Paul Chiton. John Benjamins Publishing Company

Izborna literatura: Ruane, J. 2006. When should we trust what we know? Why research methods? In Essentials of Research Methods. A guide to Social Science Research. Blackwell Bailey, S. 2003. The writing process. In Academic Writing. A practical guide for students. Routledge Falmer Lipson, C. 2006. FAQS – About all Reference Styles. In A quick guide to Citation styles – MLA, APA, Chicago, the Sciences, Professions and more. University of Chicago Press Fulwiler. 2002. College Writing. A Personal Approach to Academic Writing. Boynton/Cook Kruse, O. 2003. Getting Started: Academic writing in the first year of a university. In Teaching Academic Writing in European Higher Education. Eds. Bjork, Brauer, Rienecker and Jorgensen. Kluwer: New York Richards and Miller. 2008. Types and Purposes of Academic Writing. In Doing Academic writing in Murray, S. 2001. 2001. Does Editing a Journal Increase One’s citations In It? Anthropology News Scollon, R. 1995. Coercive citation. Anthropology Newsletter Zimitat, C. 2008. A student perspective of plagiarism. In Student Plagiarism in an Online World. Problems and Solutions. Ed, Roberts, T. IGI Global. Haviland and Mulin 2009 Introduction: Connecting Plagiarism, Intellectual Property and Disciplinary Habits. In Plagiarism, Authorship and Disciplinary Cultures. Ed. Havliand and Mulin. Utah State University Press. Sutherland-Smith, W. 2008. Plagiarism and the Internet. In Plagiarism, the Internet and Student Learning. Improving Academic Integrity. Routledge.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Kolokvij: 28.05.2013 Rok za predaju seminara: 04.06.2013 Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu

kašnjenja. Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno E-pošta Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

Seminar eseja mora imati: 1. 2. 3. 4. Uvod Razradu Zaključak Literaturu

Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake] Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Kolokvij se sastoji od 4 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova. Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2012./2013.
Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1 tjedan 2 tjedan

Uvod Što je znanost?

3 tjedan

Znanost i društvo - who is science for?

Kuhn, T. 2002. Struktura znanstvenih revolucija. Naklada Jesenski i Turk Vinck, D. 2010. The sociology of scientific work. The fundamental

In A New Agenda in (Critical) Discourse Analysis. M. In Interdisciplinary Collaboration. S and Schunn. An emerging cognitive Science. Science in Society. Eds. Cyborgs and Women. Edward Elgar Publishing Ltd: Cheltenham Haraway. D.opce 9 tjedan Interdisciplinarnost II 10 tjedan Intelektualno vlasništvo i copyright Znanje kao artifakt 11 tjedan Plagijat Sokal. Zimitat. Simians. studenti moraju čitati Etički kodeks prije predavanje . John Benjamins Publishing Company Derry. 1996. A. 2008.4 tjedan Priroda i kultura u znanost relationship between science and society. Social Text. Bucchi. 2005. Three modes of interdisciplinarity. 1996. 2005. London: Free Association Books 5 tjedan ISPITI – NEMA NASTAVE 7 tjedan The Science Wars 8 tjedan Interdisiplinarnost . Routledge: New York. Schunn. Gernsbacher. T. Nadilaženje granica prema transformativnoj hermeneutici kvantne gravitacije. Lawrence Erlblaum Associates: London. Ruth Wodak and Paul Chiton. Fizičar eksperiment u kulturalnim studijima. C. 2004. An Introduction to Social Studies of Science. Lingua Franca Van Leeuwen. Interdisciplinarity. A student perspective of plagiarism. Eds. Derry. Sokal. In Student Ako već nisu. The reinvention of Nature. A. C. A beautiful but Dangerous Beast. 1991.

T. Problems and Solutions.Plagiarism in an Online World. IGI Global. Ed. 12 tjedan 13 tjedan 14 tjedan 15 tjedan Prostor u znanost Kolokvij What can I do with a degree in cultural studies I? What can I do with a degree in cultural studies II? . Roberts.

00 104 E-mail spuljar@ffri.5 1 1 1. te postmodernizam u antropologiji. LITERATURA . Kulturalne konstrukcije „drugog“ kao različitog. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorski rad Samostalni rad x Ostalo III.hr E-mail II. Kritika evolucionističke paradigme i teorija modernizacije.00-15. Reifikacija i esencijalizam. Objektivnost u antropologiji: promatranje kulture „izvana“ i „iznutra“(tzv. Kultura u diskursu trećeg i četvrtog svijeta. kulturalne konstrukcije „drugog“. Postmodernizam i budućnost etnografije. 9. Suvremena kapitalistička kultura i kultura održivosti. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena kulturalna antropologija Nositelj kolegija dr. razlikovati evolucionističku paradigmu i teoriju modernizacije. te kulturalne aspekte globalizacije.15-11. Sanja Puljar D’Alessio.5 4 MAX BROJ BODOVA 0 40 30 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Predmet se bavi pitanjima kritike zapadnjačkih karakterističnih diskursa i afirmira autokritični diskurs u sagledavanju epistemoloških i ključnih socio-kulturno antropoloških problema suvremenog svijeta. Kulturni aspekti globalizacije. Implikacije hijerarhijskog pristupa kulturi na dvije razine: intra-kulturnoj i globalnoj. doc. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Redovito pohađanje nastave Seminarski rad Kontinuirana provjera znanja ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. U okviru toga proučavati će se slijedeće predmetne jedinice: hijerarhijski pojam kulture i civilizacije. Modernistički i postmodernistički pristupi identitetu: razlike i problemi. sc.00 Vrijeme za konzultacije Kabinet 807 Kabinet Nastavno opterećenje 30+0+15 Telefon 265695 Telefon Vrijeme I mjesto održavanja nastave Petak. Asistent Broj ECTS-a 4 Vrijeme za konzultacije 14. etski i emski pristup). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati ključne probleme suvremenog svijeta iz antropološke vizure.analizirati hijerarhijski pristup kulturi na dvije razine.I.

G. Designs for an Anthropology of the Contemporary. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja eseja i pripremanja materijala za razgovor i diskusiju na nastavi. G. Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredit. M. 2002. Experiments in Holism. a sastoji se od tri pitanja esejističkoga tipa: za svako pitanje student imaju na raspolaganju trideset minuta. Marcus. New York: Columbia University Press. Svako pitanje nosi maksimalno 10 bodova.E. Bubndt (ur. (2010). Izborna literatura: Rabinow. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Kolokvij (kontinuirana provjera znanja) je pismeni. T. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. (1992). (Odabrana poglavlja).J. V. Otto i N. Zagreb: Jesenski&Turk. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. i Marcus. Kultura i povijest.Obvezna literatura: Čolić.). (2002). (2003). Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. (2002). M. Oxford: Blackwell Publishing. London: Duke University Press. Hannerz. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. . Antropologija kao kritika kulture: eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. Studies in the Social Organization of Meaning. Zagreb: Naklada Breza. P. Cultural Complexity. Theory and Practice in Contemporary Anthropology. (2008). DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja što im donosi 0. Pogled na etnologiju suvremenih društava. i Fischer.5 ECTS kredita. U. S. Segalen. Drugi i sličan.

tjedan 6. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 1. Ne. tjedan 10. tjedan 2. Ne. tjedan 8.Seminarski rad se piše na zadanu temu. Ne. i „glokalno“ Globalizacija kulture? Promišljanje deteritorijalizacije i hibridnosti Kulturalno iskustvo medijske komunikacije Ne. Kolokvij. Ne. Zahtijeva se kritički osvrt na paradigme/autore o kojima se piše. POPIS TEMA. „globalno“. Ne. tjedan 9. ljetni semestar 2012 / 2013. . tjedan 7. tjedan 3. tjedan Strukturalizam: Claude LéviStrauss Interpretativna antropologija: Clifford Geertz Antropologija suvremenih svjetova Antropologija kao kritika kulture Utjecaji nadrealizma i Frankfurtske škole na antropološku misao Antropološki aspekti hijerarhijskog koncepta kulture Antropološki aspekti hijerarhijskog koncepta civilizacije Antropološki aspekti globalizacije Kritika pojmova „lokalno“. tjedan 4. Duljina teksta: do 10 kartica. Ne. tjedan 12. Ne. VI. Ne. Ne. Ne. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. tjedan 11. tjedan 5.

triangulacija Strategija analize slučaja i terenskog istraživanja. druga istraživanja i analize). Prikupljanje podataka – posebno analiza dokumenata (pisma. valjanosti i . metode i tehnike primjenjive u kulturalnim studijima. događaji. novinski članci.hr E-mail mbercic@ffri. Pouzdanost. blizina predmeta istraživanja. Problemi interpretacije podatka – razumijevanje kao dekodiranje smisla i tumačenje kao uporaba dobivenih značenja. prikupljanje podataka. argumentirano raspravljati. sekundarna analiza podataka (službene statistike. problem interpertacije i značenja sudionika istraživanja kao podatka.dokumentiranost. dizajn analize slučaja – obrasci kulture (idealni tip kulturnog obrasca.. Etički principi istraživanja. komunikativna valjanost. analiza slučaja.hr Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru Kabinet F-817/VIII kat. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto održavanja nastave Predavanja: Metodologija istraživanja u kulturi Nositelj kolegija Sanja Puljar D'Alessio Asistentica Marta Berčić 4 15+0+30 Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail spuljar@ffri. Povezati konkretne etičke probleme s problemima terenskih istraživanja 4. Završni izvještaj. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti/ce će po položnom ispitu biti u stanju: 1. dijaloški odnos. Analizirati istraživanja o kulturnim fenomenima prema kriterijima pouzdanosti. kodiranja ili kvantificiranja kvalitativnih situacija i obrazaca. Nacrt kvalitativnog istraživanja. objektivnost i valjanost. Problemi mjerenja i prikupljanja podataka.I. određivanje jedinice analize – odabir uzorka. kontrakulture. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Općeniti uvod u metode istraživanja u društvenim znanostima. interpretacija dobivenih podataka). više izvora podataka). analiza događaja ili osobe. pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva) Određivanje granice prostora kulturnih obrazaca (jedinica analize) – osobe. virtualni (internet) prostor. Telefon II. kreiranje istraživačkih pitanja. internet forumi). problemi perspektive. Kriteriji za povećanje valjanosti . triangularnost (više metoda provjere. argumentiranost interpretacije. biografije. godišnjaci. odnos istraživača i promatrane jedinice analize. struktura pisanja izvještaja. sistematičnost postupka. Definirati kriterije za odabir adekvatne metode prema problemu istraživanja 3.Teorijske paradigme i perspektive u kvalitativnoj metodologiji. Razviti precizno formuliranje stavova. važnost stila pisanja znanstvenog rada.. rituali. razlika između kvantitativne i kvalitativne metodologije te uvod u strategije istraživanja. precizan plan i faze istraživačkog procesa (identificiranje teme ili predmeta istraživanja i paradigme. analizu slučaja te metode promatranja i intervjua 2. odabir metode prikupljanja podataka. subkulture. članaka. Problemi analize teksta. uvažavati drugačije pozicije 3. fotografije. odabir problema istraživanja te istraživačka pitanja. strukturirani i nestrukturirani intervju (razlika između upitnika i intervjua). metoda promatranja bez i sa sudjelovanjem. posebno terensko istraživanje. Razlikovati istraživačke strategije.

R..objektivnosti 5. Zagreb: Fakultet političkih znanosti. te kvaliteta predanih radova. Sačiniti evaluaciju nekog kulturnog fenomena ili događaja 8. Yin. Cilj je praćenje napretka u savladavanju izrade samostalnog istraživačkog projekta (istraživanja) prema dogovorenom problemu. Zagreb: Jesenski i Turk. vezanih za faze istraživačkog rada. Predviđa se 5-8 takvih zadataka ovisno o kompleksnosti . G.V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti i studentice su dužni biti nazočni na 75% predavanja i aktivno sudjelovati na vježbama/seminarima što im donosi 1 ECTS kredita. (1996) Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima..5 2 1 4 MAX BROJ BODOVA 10 60 30 100 IV. vrsti istraživanja (emprijsko ili teorijsko istraživanje) i uputama. A. Samostalno izvesti istraživanje manjeg obima 7.Matoš Izborna literatura: Halmi. LITERATURA Obvezna literatura: Čapo Žmegač. 100%. Primjeniti metode istraživanja u kulturi koje su predmet ovog kolegija na probleme ostalih kolegija kulturalnih studija 6. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Pod vježbama se podrazumijeva ukupnost studentskih aktivnosti u seminarskom radu i konitinuiranoj provjeri znanja odnosno pisanje kratkih izvještaja i izlaganje istih pred grupom. ur. J. (2007) Studija slučaja – dizajn i metode. Gulin Zrnić.5 0. Politička misao Halmi. Jastrebarsko: Naklada Slap Dopunska literatura prema temi i problemu istraživanja V. Razlikovati teorijsku i emprijsku perspektivu i aspekte određenog problema iz područja studija 9. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Redovito pohađanje nastave Seminarski rad Kontinuirana provjera znanja/zadaci ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0.P. Studenti i studentice su dužni pisati kratke izvještaje nakon upoznavanja sa zadatkom (od 200-1000 riječi ovisno o zadatku). (2006) Etnologija bliskoga . Samobor: A. Samostalno izvještavati o određenom problemu.G. Šantek. Vježbe su obavezne.Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja. prema normama akademskog pisanja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) redavanja X Terenska nastava X Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorski rad x Samostalni rad x Ostalo III. (2005) Strategije kvalitativnih istraživanja u primjenjenim društvenim znanostima. Pod kontinuiranom provjerom znanja podrazumijeva se redovno izvršavanje zadataka. A.K.

9% Dobar (3) C 60-69. kritičnost. Sveučilišta u Rijeci. povezanost i dosljednost u argumentaciji. na način: > od 50% .). a najkasnije prije dobivanja potpisa predmetnog nastavnika o izvršavanju obaveza na kraju semestra.70% = 55-46 89-80%= 8-7 89-80%=27-25 3. Seminarski rad se odnosi na prezentaciju određene faze istraživanja pred grupom koja će zahtijevati kritički pristup i sudjelovanje studenata/ica u ocjeni prednosti i nedostatake rada. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. s datumom nastanka.9% Nedovoljan (1) F 0-29. E-pošta OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti i studentice napisane izvještaje. a neizvršavanje obaveza rezultirat će smanjenjem ocjenskih bodova. 90-100% potpuno izvršen zadatak. U tekstovima se navodi i referira APA-styleom. 59 .60% = 45-40 79-70%=6-5 79-70%=24-21 4.kolegij na MUDRiju. 50-59% u min. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Svaki izvršeni zadatak se ocjenjuje u postocima koji se zbrajaju i čine udio u ocjeni. oglasna ploča Odsjeka. u jednom dokumentu. 60%-69% izvršen zadatak s minimalnim obrazloženjem zadane strukture. Pridržavanje rokova te korištenje MUDRIja za potrebe kolegija je obavezno. najkasnije 24 sata prije termina održavanja nastave. (npr. koji se nadopunjuje sa svakim novim zadatkom. kao i završni ispit (predani izvještaj i usmena obrana). Na e-kolegiju na MUDRIju će biti postavljena dodatna literatura koju se može koristiti za izradu istraživanja. šalju e-mailom/. Studenti i studentice će biti mentorirani u svom radu. Pisanje kraćih izvještaja i seminarsko izlaganje je obavezno.9% Nedovoljan (1) FX 30-39.9% . Zadaci. krivo ispunjen zadatak i sl. imaginacija u povezivanju teorijiskih pristupa i zbilje. petar. >49%= 1 >49%=>14 Konačna ocjena regulirana je Pravilnikom o studiju. 89 . NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E –kolegij postavljen na MUDRIju. analitičnost i ozbiljnost pristupa odabranoj temi (smislenost i struktura. 90 -100% = 60-56 100-90%= 9-10 90-100%=28-30 2. za vrijeme konzultacija i/ili e-mailom i u tijeku vježbi. u attch. 69 .izvršen zadatak koji sadrži argumentirano obrazloženje.doc). strukuriranim. E-pošta. odnosno postavljaju na predviđen prostor – za e. Ocjenjuje se napredak u izvršavanju zadataka. kao i o njihovom predznanju (o broju izvještaja studenti/ce će biti obaviješteni nakon odabira teme i problema vlastitog istraživanja). s argumentiranim. koji predstavljaju izvršenje postavljanog zadatka.9% Dovoljan (2) D 50-59. pravopisna i gramatička pismenost. odnosno izvještaji se pišu u jednom dokumentu. 70-89%. Svi izvještaji (izvršavanje zadanih zadataka) su obavezni i moraju biti predani u dogovorenom roku (na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju – MUDRI).obimu – izvršen zadatak koji sadrži sve tražene elemente strukture. pod naslovom s imenom i prezimenom studenta te kratkim naslovom teme.nepotpun ili zadatak koji sadrži nedozovoljene pogreške (ne označavanje tuđih navoda.Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno.problema koji će studenti istraživati. Završni ispit obuhvaća pisanje cjelovitog izvještaja (članak) o izvršenom istraživanju (koji se predaje isprintan i postavljen na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju) te kraću usmenu obranu istog. Kontinuirano praćenje rad u seminaru završni ispit (pisani 80%/30+usmena obrana 1. krivi zadatak.9% Dovoljan (2) E 40-49.50% = 39-30 69-60%=5-4 69-60% =20-17 5. jasnoća. bez brisanja komentara. konzultacije.. > 49% = >29 59-50%=3-2 59-50%=16-15 6. preglednim obrazloženjima Bodovi (%) iz kontinuiranog praćenja znanja i seminara se pretvaraju u ocjenske bodove. Ocjena ECTS ocjena Ocjenski bodovi (10+60+30) Odličan (5) A 80-100% Vrlo dobar (4) B 70-79.petrovicfacebook.

odabir problema.235) .korekcija zadatak: definiranje značajnih istraživačkih pitanja zadatak: definirati jedinicu analize za svaku grupu zadatak: protokoli za rad sa sudionicima. interpertativna praksa.općenito. zapisi i sl. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. strukture rada . priprema za sudionike.analiza i vježba prema predloženim pitanjima za intevjue zadatak .analiza i vježba prema prikupljenim podacima zadatak . IV Strategija analiza slučaja i terensko istraživanje . intervjui. za razliku od svakodnevnog promišljanja stvarnosti. odabir metode.tjedan II Izrada nacrta istraživanja. Strukturirani i nestrukturirani intervju . strukturirani i nesstrukturirani intervju 4. cilj istraživanja. analiza protokola 10. dostupno na www.Akademska čestitost: regulirana je sveučilišnim dokumentima: Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci. Sekundarna analiza podataka IX 6. odnosno kriteriji za odabir strategije i metoda: promatranje (izravno i sa sudjelovanjem). tjedan . sastaviti grupe za grupni rad i podijeliti zadatke zadatak .tjedan 7. pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva).nacrt istraživanja. uzorak VI Prikupljanje podataka .tjedan zadatak . nacrta projekta.biografska metoda…Halmi).korekcija nacrta istraživanja 3. idealan tip. analiza i intrpretacija dobivenih rezultata. protokoli i bilježenje pri promatranju. bilješki i materijala Diskusija oko problema . projekta. arhivski zapisi). Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci. (Etnologija bliskoga. fizički artefakti. predmet studije. statistički godišnjaci. vrste dokumenata. problemi VIII 6. tjedan 6. tipovi istraživačkih pitanja. Yin. POPIS TEMA. istraživačka mapa za prikupljanje podataka.23-29. V Jedinica analize . prikupljanje podataka. protokol za promatranje.grupiranje oko nekoliko problema.uniri. bilježenje i analiza (analiza teksta. ) Inicijalni test poznavanja “znanstvene kulture” i/ili akademske kulture.Analiza dokumenata – cilj.zadatak -kratak opis problema. str. str. rada za odabrani problem Razrada nacrta istraživanja .izrada intervjua. Datum/tje dan Tema Prethodna priprema studenata i zadaci Napo mena 1. kvantifikacija kvalitativnih situacija) X 6. sekundarna analiza podataka (dokumentacija. odabir problema. tjedan 4. fotografije. fenomenologija.3. strategije istraživanja (longitudinalno.2.strategije.analiza dokumenata.obrasci kulture (studija slučaja. bilješke (snimanje. III Razlikovanje problema i područja koji su pogodni za strategiju analize slučaja u odnosu na druge vrste strategija. terenski rad u američkoj i britanskoj tradiciji te Hrvatskoj (Etnologija bliskoga. fokus grupe.tjedan 9. više ljudi.hr (propisi i dokumenti) Studenti mogu u svakom trenutuku upozoriti nastavnka ili referenta na nejasnoću iznesenih saržaja i tražiti dodatno objašnjenje. str. str. izrada mjernih instrumenata i protokola. analiza dokumenata 2.tjedan 8.općenito kvantitativne i kvalitativne. tjedan I. etnogragrafija i studij zajednice.97 ….osoba. prema jedinici analize . protokol za informirani pristanak. strukturirani i nestrukturirani intervju. promatranje sa i bez sudjelovanja (Yin. etnometodologija. sekundarna analiza podataka 3.analiza i vježba prema promatranoj jedinici analize. anketiranja…komparativno…) 2.tjedan Odabir slučaja . entitet. strukturiranje intervjua 5.10…. događaj. analiza slučaja. Promatranje bez i sa sudjelovanjem – priprema.prikupiti podatke.odabir metode zadatak . postavljanje teze (hipoteze). .. prilagodba na teren.4. problem i predmet istr.(studij slučaja.analiza i vježba prema prikupljenim dokumentima zadatak .1. dizajn .) 1. ljetni semestar 2012 / 2013.Uvod u metodologiju.101…126) VII 6.

važnost pripreme i problemi izvođenja zadatak .odrediti svoju vrstu istraživanja. literatura Evaluacija rada. kriterija valjanosti. uspostavljanje pojmovne suvislosti XV Završni izvještaj .tjedan zadatak . sudionici promatrači.tjedan zadatak . povezivanje u kategorije.analiza dosadašnjeg rada.etički kodeks promatrača.vrijednosna neutralnost) istraživanja XIV Interpretacija podataka . 12. problem informiranog pristanka zadatak . potpuni promatrači .str. pouzdanosti i valjanosti (Halmi . način referiranja.aktivna participacija) i orjentacijska (aplikativna .struktura izvještaja.napisati završni izvještaj . dijelovi. razlikovanje i razlaganje varijabli.potpuni sudionici. 310).tjedan 15.11. XII Uloge .tjedan XI Problemi mjerenja. problemi 14. problemi. promatrači-sudionici.tjedan 13. završna priprema za ispit zadatak .pitanje etičnosti XIII Evaluacijska (akcijska .izvođenje zaključaka.6.interpetirati podatke. nalaženje uvjerljivih tumačenja. svaki za svoj problem. članka. uočavanje obrazaca.

0 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. Zagreb. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a 4. Nenad Fanuko. Osim povijesnog pregleda i razmatranja glavnih teorijskih perspektiva. F. kultura svakidašnjice  analizirati pojave iz svakodnevnog života u svjetlu tih usporedbi NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorski rad Samostalni rad Ostalo III. II. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE POHAĐANJE NASTAVE SEMINARSKI RAD KOLOKVIJI x 4 UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA BODOVIMA 1. zajednička kultura  usporediti različite teorije potrošnje. 14 – 16.0 Vrijeme za konzultacije Srijedom od 13 do 14 i od 15.hr SOCIOLOGIJA KULTURE Nositelj kolegija dr. 2006. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju:  opisati upotrebe pojma kulture u različitim disciplinama (antropologiji. akcija i kultura. masovni mediji. dv 138 ili 106 E-mail nfanuko@ffri. književnoj teoriji i sociologiji)  objasniti metodološke poteškoće u sociološkom izučavanju kulture (pozitivizam nasuprot interpretativnoj paradigmi)  distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociološkim teorijama kulture (na primjer: akcija i struktura. identiteta.0 80 4.0 20 2. struktura i kultura itd. sc. Durkheim. masovna i popularna kultura. subkultura. Weber) povezane s kulturom  uočiti glavne razlike i komplementarnosti između socioloških pristupa kulturi: ideologija. . Sociologija kulture. LITERATURA Obvezna literatura: Crespi. Uz to će se razmotriti i neke značajke suvremenog društva: potrošačko društvo. stilova života.. pozornost će se posvetiti tako zvanom kulturnom zaokretu u društvenoj teoriji.30 do 16 Kabinet F-808 Nastavno opterećenje 30+0+15 Telefon 051/265694 Vrijeme I mjesto održavanja nastave Srijedom. doc. posebice u antropologiji i sociologiji.0 0 1.)  definirati osnovne teme klasične sociologije (Marx. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Svrha predmeta je upoznati studente sa shvaćanjima kulture u društvenim znanostima.I. kulturni kapital.

Lica kulture. Stvarnost. 8. Lica kulture. 3. 9-46 u Tumačenje kultura I. P. Masleša. 2002. str. Sarajevo..04. 207-282 u Kontrapunkti kulture. Zagreb. str. Uvod u antropologiju. str. 1996. M: Čisto i opasno.: Nelagodnost u kulturi. V. Zagreb.: 884-933 13. 1999. Beograd 1998. London. M. Moore. (različita izdanja) 5. Adorno: Kulturna industrija. Zagreb. Zagreb.: Podroban opis: ka interpretativnoj teoriji kulture.: Kulturne manifestacije društvenog života. Beograd 1998. 2001. Zagreb.. Tumačenje kultura I. 2007. Zagreb. 2002. (Bilo koja dva poglavlja) 9. 2002. C. G. 2001. . Ideje i djelovanje. Zagreb. Corrigan. M. 1997. Horkheimer. M: Čisto i opasno. Zagreb. Ljevak.: Čovjek jedne dimenzije. Marcuse. Shields R. Bourdieu. 7. 2001. Zagreb. Zagreb. V. Gronow J. Algoritam. D. i M. (odabrana poglavlja): 4. The Sociology of Consumption.. 6.: Religija kao kulturni sistem str. Geertz (Gerc).Haralambos. V. 2007. J. R. NASLOV 1.: Simulacija i zbilja. 813-849 12. J. Sarajevo. Zagreb. Chaney. 23-111 u: Kontrapunkti kulture. Cvjetičanin i R. E.. P. Chaney. London. Geertz (Gerc). Z. 9-106. 2003 4. 12. 1992. Beck. C. Lifestyles. 2004. 119-174 u Tumačenje kultura I..: Strukturalna antroplogija.. str. pogl.. Katunarić. 325-420 u: V. C.. 2001.: Kulture interneta. 107-224. 2000. H. Simmel. 67-122. 1968. Seminarska literatura: Studenti/ce Kulturalnih studija Rok za predaju seminarskog rada: 03. I-V. Masleša. Zagreb. Culture as Praxis. Jesenski i Turk. str. Zagreb. Jesenski i Turk..132-179 u Dijalektika prosvjetiteljstva. Cultural Change and Everyday life. G. Kalanj. 2001. Durkheim i francuska sociološka škola. U. str. D. London. London. 1974.2013. Douglas. Simmel. str. E. Geertz (Gerc).: Elementarni oblici religijskog života. S. Zagreb. 2004. Zagreb. 11.: 935-963 Izborna literatura: Baudrillard. Sociologija: teme i perspektive.: Sociologija ukusa. Beograd 1998. Freud (Frojd). Algoritam. 2.: Kultura stvari i kultura ljudi. Durkheim. 232-237. Supek. Levi-Strauss.: Što znači govoriti. Douglas.: 431-501 11: 774-801. 10. 2000. C. Katunarić. str. i Th. Zagreb. 263-289 7.: Pronalaženje političkog. Bauman.: str. V. 1977. Holborn.

Jedna nadoknada. str 165-214 u: Sociologija religije. Za studente koji prekorače taj rok ( ne pojave se ili ne pošalju indeks za upis ocjene) smatrat će se da nisu pristupili ispitu. M.69-112 u: Sociologija religije. Kruzak. 2000.: Religiozna etika i “svijet” i Kulturne religije i “svijet”. internetskih stranica korištenih pri pisanju seminara. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Na nastavi. POPIS TEMA. V. Zagreb. 2000. 2. odnosno. Prethodna priprema studenata Napomena 1 . Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu. Weber. te osobnim podacima studenta/ice . 3. Datum/tjedan Sadržaj nastavnog programa (teme) Pojam kulture: povijest i vrste. str. 14. 5. naglasiti povezanost s kolegijem. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Obvezno. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na nastavi. Upis ocjene u indeks treba obaviti u roku koji odredi nastavnik. Weber. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta.: Staleži. konzultacijama i elektronskom poštom. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (4 tijekom semestra). 4. / 2013. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. Zagreb. tekstova. klase i religija. Konzultirati važeći Pravilnik o studiju! Upute za seminarske radove 1. te u ranoj antropologiji.13. Četiri kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Literatura: abecedni popis djela. Kultura u filozofiji i književnoj kritici. istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta. ljetni semestar 2012. web stranica kolegija. Kruzak. M. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta.

232 – 240. 777 – 782.2013. kultura svakidašnjice Kulturna analiza postmodernosti Sociologija kulture.04. Gramsci.2013. Sociologija potrošnje. 9 10 11 Kultura.501 Kolokvij 27. 140 – 150 Haralambos: 884 .933 Kolokvij 29.2 3 4 5 6 7 8 Kultura u klasičnoj sociologiji i antropologiji. Literatura za kolokvij: Crespi: 114 – 122 Haralambos: 222 – 224. interpretativna antroplogija (Geertz) Kultura i ideologija: Marx. 786 – 801. Elias Kulturna reprodukcija i stratifikacija Britanski kulturalni studiji Literatura za kolokvij: Crespi: 9 – 48. struktura i djelovanje: Bourdieu. Althusser Durkheimovska tradicija: rituali i klasifikacije Literatura za kolokvij: Crespi: 82 – 100 Haralambos: 431 . identiteti.05.906 Kolokvij 08. kritička teorija društva. strukturalizam Kultura i djelovanje I: Weber Kultura i djelovanje II: fenomenologija.2013.2013. Kultura i struktura I: strukturalni funkcionalizam Kultura i struktura II: marksizam. . 12 13 14 Proizvodnja i recepcija kulture. 843 . 829 – 841. kulturalna sociologija i kulturalni studiji Literatura za kolokvij: Crespi: 48 – 85.03. 635 – 647. 263 – 282. Giddens.849 Kolokvij 17. 151 – 164 Haralambos: 906 .05. subkulture. stilovi života.

Pismo. pleterna plastika. bronca). . OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA . Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak) g) Poljoprivredne i vojne reforme. Marko Aurelije. Kristina Džin II. d) Željezno doba. Justinijanova rekonkvista. Osnivanje Rima. Dioklecijan.). i) Klaudije. pojava metala (bakar. Obnova Zapadnog rimskog carstva. k) Pad Rimskog carstva (476. f) Rimska republika. zidno slikarstvo. pojava vatre. Predromanika. Hamurabijev zakonik. August . Pakta konventa (1102. oružje. 08:15 138 Telefon E-mail KULTURALNA POVIJEST DO SREDNJOVJEKOVLJA Nositelj kolegija dr. Mezopotamija). kršćanstvo. Sula).. Pojava feudalizma. Hadrijan. pojava luka. Mikenska kultura. Vjeran Pavlaković. Zvonimir). OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme I mjesto održavanja nastave Četvrtak. Težište je na revolucionarnim pojavama u razvitku čovjeka od kamenog doba. l) Provale barbara: Goti.).hr Mr. Značaj palača – grad. kršćanstvo jedina službena vjera. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici).I. j) Tetrarhija. građanski ratovi (braća Grakho. Cezar i galski ratovi – pohod na Egipat. plovidba i pismo. kulturološkim značajkama kao temelja razumijevanja suvremenih pojava u razvitku čovjeka. naznačuju raspad robovlasničkog društva i osnove feudalizma. h) Oktavijan. Otkriće kotača. Langobardi. e) Etruščani. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Tomislav. gladijatorske igre. Židovska dijaspora. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Marije. Vespazijan. grčke . Teodozije Veliki. SUSTAV OCJENJIVANJA . Umjetnost. Pojava poljodjelstva.sc. Hrvatski vladari (Domagoj. Konstantin Veliki. Neron. navodnjavanje. Mezopotamija) kretskominojske kulture.Predmet daje osnove kulturnog razvitka od pojave čovjeka do ranog srednjeg vijeka (IX. st. obrt – keramika. legenda i zbilja. Zaključno se daje pregled bizantske umjetnosti. Krešimir. m) Karlo Veliki. doc. Slaveni. prve civilizacije na Dalekom Istoku (Egipat. Avari. Značaj hrvatskih vladara. Rim kao carstvo. osvajanje Troje. kultovi i vjerski obrdi.. Vrijeme za konzultacije Kabinet Asistent Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i seminara Kabinet F-817 Telefon E-mail kdzin@ffri. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Studenti će se upoznati s gradivom kako slijedi: a) Stanje kamenog doba – oruđe. c) Minojska talasokracija. etruščanske i rimske civilizacije do podjele i pada Rimskog carstva. Milanski edikt 313. umjetnost. punski ratovi (Hanibal). sc. Trajan.). visokih civilizacija (Egipat. Hrvati. Indoeuropska seoba.Informiranost studenta o razvojnim fazama društva. b) Feničani – trgovina. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava x Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad x Ostalo III. državni ustroj.

1-2.Cambi N..Vinski Z.J..-Jelovina D...SEMINAR kolokvij 2x (svaki kolokvij 0.5) Završni ispit UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 1 1 1 1 4 MAX BROJ BODOVA 10 30 30 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. Velika ilustrirana povijest svijeta.. Zagreb 2002. sv. Izborna literatura: . . . DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati nastavi 70%.. Povijest svijeta od početaka do danas. Zagreb 1976. Epoha seobe naroda.. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni poštivati termine nastave.AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE . 170-184. Povijest svijeta.. . Beograd 1969. LITERATURA Obvezna literatura: . . Zagreb 1999. Zagreb 2003. Zagreb 1977.aktivnost na nastavi . Antički grad na istočnom Jadranu.Majnarić Pandžić N. .1-4. .Veliki povijesni atlas svijeta.. konzultacija I ispitnih rokova.Suić M. Gunjača S.-Težak-Gregl T. Rijeka 1974. Starohrvatska baština. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Usmeno Pismeno: oglasna ploča Odsjeka za Kulturologiju I web stranica Odsjeka za kulturologiju KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA usmene konzultacije razgovor na seminaru elektronska pošta . Split 2005 V. Zagreb 1999.Beest Holle i dr. Antika..Dimitrijević S. Otokar Keršovani.. Prapovijest u Hrvatskoj.Narr K. sv.

Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. POPIS TEMA. navodnjavanje. kultovi i vjerski obrdi. Teodozije Veliki. oružje. legenda i zbilja. Dioklecijan. Hrvati. Značaj hrvatskih vladara. Hamurabijev zakonik. punski ratovi (Hanibal). Vespazijan. Klaudije. Rimska republika. prve civilizacije na Dalekom Istoku (Egipat. Justinijanova rekonkvista. Predromanika. Trajan. Tomislav.OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. ljetni semestar 2012 / 2013. državni ustroj. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena Stanje kamenog doba – oruđe. Tetrarhija. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici). Pakta konventa (1102. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Hadrijan. Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak) Poljoprivredne i vojne reforme. Pojava poljodjelstva. . pojava vatre. osvajanje Troje. Pad Rimskog carstva (476. obrt – keramika.). Hrvatski vladari (Domagoj. August . plovidba i pismo. Osnivanje Rima. kršćanstvo jedina službena vjera. Značaj palača – grad. zidno slikarstvo. Avari. Židovska dijaspora. Milanski edikt 313. pleterna plastika. Krešimir. pojava luka. Indoeuropska seoba. Obnova Zapadnog rimskog carstva Provale barbara: Slaveni. Cezar i galski ratovi – pohod na Egipat. Oktavijan. Rim kao carstvo. građanski ratovi (braća Grakho. Otkriće kotača. Mikenska kultura. kršćanstvo. Feničani – trgovina. pojava metala (bakar. Zvonimir).). Goti. Minojska talasokracija. Sula). Marije. Karlo Veliki.. Pojava feudalizma. Neron.. gladijatorske igre. Marko Aurelije. bronca). umjetnost. Mezopotamija). Željezno doba. Langobardi. Pismo. Etruščani. Umjetnost. Konstantin Veliki.

Sanja puljar D’Alessio vode konzultativnu nastavu: prevođenje stručne literature. proširivanje vokabulara dr. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA .sc.00-16. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto održavanja nastave Stručni seminar engleskog jezika 2 Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije dr. pravopisne i leksičke norme engleskoga jezika NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad X Vježbe III. izv. Analizirati i uspješnije iščitavati literaturu na engleskome jeziku 2.00 Czerny: utorak i četvrtak.hr spuljar@ffri. Prepoznavati osnovne gramatičke.sc.sc.00 Puljar D’Alessio: petak. Nikola Petković Dr. Amartya Sen o identitetu ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju: 1.sc. dr.00-17. Marija Brala Vukanović.00 Kabinet Petković: F-809 Pavlaković: F-804 Czerny: F-807 Puljar D’Alessio: F807 Telefon Petković: 265 693 Pavlaković: 265 705 Czerny: 265 695 Puljar D’Alessio: 265 691 E-mail npetkovi@ffri. 15. Sarah Czerny Dr.00-13. Vjeran Pavlaković Dr. Izvođači Dr. O čemu govorimo kada govorimo o identitetu 2.hr II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA   Dr.sc. Vjeran Pavlaković.sc.hr vpavlakovic@ffri. 12. Bilješke prema definiciji identiteta 3.sc. 14.sc. Nikola Petković vodi tri seminarska termina posvećena diskusijama na teme: 1. sc.I. usvajanje gramatičkih struktura. Sarah Czerny i dr. Sanja Puljar D’Alessio 1 Kabinet 0+0+30 Telefon E-mail Vrijeme za konzultacije Pavlaković: srijeda. prof.hr sczerny@ffri.

sc. obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE .70 1 30 70 100 UKUPNO * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. Izborna literatura: Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku.Aktivnost u nastavi (prevođenje stručnih tekstova) Prijevod stručnog teksta (eng-hrv) 0. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Najavljeni seminarski termini dr. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni unutar dogovorenog roka zadovoljavajuće napisati prijevod stručnog teksta sa engleskoga jezika na hrvatski jezik.30 0. Nikole Petkovića će biti određeni tijekom prvog mjeseca u semestru. V. obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru. LITERATURA Obvezna literatura: Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku.

.

steći sposobnosti za definiranje. and Audiences. Od Gutenberga do interneta. London & New Delhi: Sage Publications (odabrana poglavlja). te aktualnim trendovima medijski potpomognute spektakularizacije društva. Socijalna povijest medija. ali i šire interdisciplinarne perspektive društvenih i humanističkih znanosti. ekonomskim. sc. kao i sposobnosti kritičkog promišljanja uloge i značaja produkata kulturno-medijske industrije. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mediji i društvo Nositelj kolegija Dr. analizu i povijesnokomparativno vrednovanje fenomena medijsko-komunikacijskog društva iz primarno sociološke.5 + 1. Asistent Broj ECTS-a 5 Vrijeme za konzultacije Prema najavi na oglasnoj ploči i web stranici Odsjeka za kulturalne studije Vrijeme za konzultacije Nastavno opterećenje 30 + 0 + 15 Kabinet 810 Telefon 265 697 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijeda 10:15 u 205 E-mail hhromadzic@ffri.I. političkim i institucionalnim okvirima za razumijevanje funkcioniranja medija u suvremenim društvima. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij je posvećen objašnjenju i analizi nekolicine tematskih cjelina vezanih za (su)odnos medija i društva: pitanjima medijske konstrukcije socijalne zbilje. Peter (2011). Images. Croteau. David and Hoynes. LITERATURA Obvezna literatura:   Briggs. Industries. socijalnoj povijesti medija i komunikacijskih društvenih odnosa. Zagreb: Naklada Pelago (odabrana poglavlja). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti i studentice.5 5 MAX BROJ BODOVA 10 30 + 30 20 10 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. William (2003). Asa i Burke.5 1 0. . putem upoznavanja s glavnim konceptima vezanim uz medije i medijsku komunikaciju u suvremenom globalnom društvu. Media/Society.hr Kabinet Telefon E-mail II. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Aktivnost u nastavi Kolokviji (dva) Pismeni rad Usmeni ispit UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0.5 1. socijalnim. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Seminari X Laboratorijski rad Konzultacije X Mentorski rad X Samostalni rad X Ostalo III. doc. kulturalnim. Hajrudin Hromadžić.

R. Vol. P. New York.: Media Technology and Society.: Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet. R. Filozofska istraživanja. 1995. poslovanju I društvu. Hromadžić.. Routledge. Adorno. str. Virtualni prostori. Filozofska istraživanja 85–86.. br. str. Kruger. Castells. The Media Monopoly. London. Zagreb. Glasgow. P. Zagreb. (1999). Zagreb.: Mediji. E. Sarajevo. 10. Boston. H. Naklada Jesenski i Turk. br.: Simulacija i zbilja. H.). Hughes.: “O televiziji”. 2001.. Routledge. “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos). J. 1991. E.  Rayner. Zagreb. Silverstone.: “Fantazma subjektiviteta u interakcijskom ključu. Horkheimer. 357-372. Media Studies: The Essential Resource. Routledge. Izborna literatura: Bagdikian. 2002. 2 . M.. Technology and Cultural Form. B. Sarajevo. 1992. A. u Europski glasnik. Mobilne refleksije. 1989. Godište X. 2002. 1974. Zagreb. and Audiences. I.: Razumijevanje medija. Cambridge. D. Media Studies. 2003. No. Williams. 271-308. Morley. M. Palgrave Macmillan. V. 1995. 2–3.: The Media and Modernity. Zagreb. London & New York. Turkle. 27.: Internet galaksija: razmišljanja o internetu. (ur.: Dijalektika prosvjetiteljstva.: “Uvod u mediologiju” u Europski glasnik. Zagreb. multiplativnost njegova karaktera i virtualno u odrazu Foucaultove teorije diskursa”. Routledge. Winston. P. Habermas.: The Structural Transformation of the Public Sphere. Što čitaš?.. 1. propaganda http://www.. R. J.. Shields.: Consuming Technologies: Media and Information in Domestic Spaces. str.hr/stocitas/ i sistem. 2005. Oxford. 127-142. sv. J. Zagreb.zamirnet. Dostupno na: Debray. Baudrillard. 2008. Primjer kompjutorskog ekrana“. A. Polity Press and Blackwell Publishers. 2000. (2004).. S. 1989 (poglavlje IV).: “Subjekt. H.. London. Golden marketing-Tehnička knjiga. Chomsky. Hirsch. Hromadžić. Thompson. S. Fakulteta za družbene vede.: Television. Bourdieu. McLuhan. 2004. M. N. Vehovar. H. Bertrand. MIT Press. Beacon Press. 2007. 2001. A Social Theory of the Media. Institutions. London. str. Genre Studies in Mass Media.: Čovjek jedne dimenzije. 10. Naklada Jesenski i Turk. J.: Media Research Methods.. B. Silverblatt. Wall. 1990. Godište X.: Kulture interneta. 1998. Ph.: Introduction to Communication Studies.. 22. 2005. M. stvarne povijesti I živuća tijela. Audiences and Cultural Studies. B. 323-337.: Television. T. R. Oxford: Blackwell Publishing (odabrana poglavlja). Simon & Shuster.. god. London & New York: Routledge (odabrana poglavlja). Naklada Jesenski i Turk. Ljubljana. Fiske. Fontana. 1992. Zagreb. Taylor. Willis. 2007. L. 2007. Text. Marcuse. “Veselin Masleša” – “Svjetlost” (Biblioteka Logos). Sharpe..

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Aktivnost u nastavi podrazumijeva da studenti/ce dođu pripremljeni na seminar. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na pismeni ispit. tjedan 2. tjednu nastave). POPIS TEMA. potrebno je minimalno 75% prisustvo u nastavi. Definiranje osnovne terminologije. Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. 18 (1992). Oglasna ploča Odsjeka. U DUDA. 127-138. STR. »MEDIA IMAGES AND THE SOCIAL CONSTRUCTION OF REALITY«. »SOCIOLOGY OF MASS COMMUNICATION«. STR. te da se pripreme za razgovor i diskusiju na temu zadanog teksta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastava. WILLIAM ET AL. i 13. Seminarski tekst: MORLEY. Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student/ica rok iskoristio/la. VOL. E-pošta. Pročitan 3 4. 2006. 373-393. Konzultacije. Pročitan seminarski tekst. VI. tjedan 3. 93-111. Seminarski tekst: HALL. Pismeni je rad zamišljen kao kraća (3-4 stranice worda) komparativna analiza medijskog praćenja odabranog socijalnog događaja (prema osobnom izboru studenta/ice) sa strane dva različita medija (također prema osobnom izboru). pismo. Pročitan seminarski tekst. tisak).). . Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali tijekom prethodnih pet tjedana seminarske nastave. POLITIKA TEORIJE. 10. tjedan Seminarski tekst: GAMSON.V. tjedan 5. problemskih motiva i ključnih koncepta vezanih uz medije i medijsku komunikaciju. Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. O pojedinostima svakog navedenog zadatka studenti/ce će biti detaljnije informirani na uvodnom predavanju. Koncept medijske konstrukcije socijalne zbilje. (govor. ljetni semestar 2012 / 2013. tjedan Uvod u kolegij. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 1. uz korištenje najmanje tri bibliografske jedinice znanstvene literature (kako bi rad imao konture znanstvenog teksta). Socijalna povijest komunikacija i medija I. »KODIRANJE / DEKODIRANJE«. DAVID. ZAGREB. 11 (1985). DEAN (UR. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju. DISPUT. Od komunikacijskih prema medijskim studijima. VOL. Metode i metodologija istraživanja u medijskim studijima. DENIS. STR. ANNUAL REVIEW OF SOCIOLOGY. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. te studentskim obavezama tijekom semestra. što znači da pročitaju seminarski tekst predviđen za čitanje u tom tjednu. Web Odsjeka KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. STUART. Socijalna povijest komunikacija i Ne Pročitan seminarski tekst. Seminarski tekst: MCQUAIL. ANNUAL REVIEW OF SOCIOLOGY. na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte.

4. »MOBITELI I NADZOR. VIZUALNA KULTURA.. »POSTSKRIPTUM IZ DRUŠTVA KONTROLE«. Seminarski tekst: LORIMER. BEOGRAD. seminarski tekst.). 2009. P. A READER. tjedan Kolokvij I. U FEATHERSTONE. STR. »KIBERPROSTOR I SVIJET U KOJEMU ŽIVIMO«.htm l 9. tjedan 11. Pročitan seminarski tekst. Pročitan seminarski tekst. POGLAVLJE. U EUROPSKI GLASNIK 13. Pročitan seminarski tekst. (televizija). Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju. KIBERTIJELA. Seminarski tekst: ROBINS. 1998. DREW. ZAGREB. Socijalna povijest komunikacija i medija IV. »MEDIJSKA KULTURA I TRIJUMF SPEKTAKLA«. 4 . NAKLADA JESENSKI I TURK.). STR. S. MARRIS.urbanfestival. MEDIA AND CULTURAL THEORY. »THE RISE OF REALITY TV«. 6. Studije slučaja: televizijska soap opera i reality tv. CLIO. ROUTLEDGE. 2006. ROWLAND. NAKLADA JESENSKI I TURK. ZAGREB. LOKACIJSKE USLUGE« I DELEUZE. (EDS. http://www. TIKKANEN. Pročitan seminarski tekst. DOSTUPNO PREKO: 7. CYBERPUNK. 12. tjedan Medijska spektakularizacija društva. Priprema za kolokvij. KEVIN. GILLES. STR. BURROWS. 109-138.hr/04/hr/uvodno. POGLAVLJE “STRUKTURA I ULOGA VLASNIŠTVA”. DOUGLAS. Kolokvij II. tjedan Medijski žanrovi. JAMES. 241-266. BASSETT. CHRIS (UR. Medijske institucije i medijsko tržište. TERO. U CURRAN. Seminarski tekst: HEMMENT. Pročitan seminarski tekst. 261-279. ANNETTE.. Koncentracija vlasništva i pluralizam medijskih sadržaja.). POGLAVLJE.medija II. »MEDIA AND CULTURAL THEORY IN THE AGE OF MARKET LIBERALISM«. JAMES AND MORLEY. 9. MEDIA STUDIES. 573587. Priprema za kolokvij. Seminarski tekst: CURRAN. »TELEVIZIJA: VIDLJIVI OBJEKT PRIJE VIZUALNOG MEDIJA«. M. NEW YORK. Seminarski tekst: HILL. tjedan 14. R. KIBERPROSTOR. STR. 129-148. POGLAVLJE. DIVERIS. 2002. U JENKS. MASOVNE KOMUNIKACIJE. 46. 2001. (radio). NEW YORK UNIVERSITY PRESS. LONDON. Pročitan seminarski tekst. tjedan Socijalna povijest komunikacija i medija III. tjedan 8. Seminarski tekst: KELLNER. STR. 10. DAVID (EDS..). U THORNHAM. tjedan Socijalna povijest komunikacija i medija V. C. (EDS. (tehnologija četvrte komunikacijske revolucije: mobilna telefonija). 195-224. (internet). STR. tjedan 13. PETROS.

primjeniti povratne glagole) 4. mag. cadere.Funkcija pamćenje. čitanja i pisanja.40 MAX BROJ BODOVA 20 . Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog  Zamjenice i primjena.primjena (u akuzativu i dativu)  Način realnog stanja (vremena) .I.Modo Indicativo – Imperfetto. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 0 +0+ 30 Talijanski jezik 2 Nositelj kolegija Dr. iznenađenje.Gianna Mazzieri Sanković.blecich@gmail. obogatiti izražavanje i praktičnu primjenu talijanskog jezika. Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu Vrijeme za konzultacije Kabinet 514/V Telefon 265-783 E-mail gmazzieri@ffri.primjena u kontekstu razgovora  Način Condizionale  Povratni glagoli – forma riflessiva – Razgovor /primjena Nepravilni glagoli: dare.razviti vještine govora. načina Indicativ u složenim vremenima.(naglašene i nenaglašene -atoni i tonici) čitanje i primjena gramatičkih pravila  Združene zamjenice. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Semina i Laboratorijski rad Konzultacije X Mentorski rad X Samostalni rad X Vježbe X III.co m II. načina Condizianale. sc. 2. usvojiti i koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku. zaborav. utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila (primjeniti zamjenice. Vrijeme za konzultacije Srijedom 15-16 Kabinet 513/V Telefon 265-789 E-mail kristina. chiudere. aprire. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će biti sposobni: 1.hr Asistent Kristina Blecich. slušanja. futuro anteriore primjena i uloga . doc.primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji. fare. 3. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE POHAĐANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. Trapassato prossimo.

Zagreb. L' italiano per Lei. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije – putem maila. Škola za strane jezike. ed. Studenti su obavezni izvršiti zadatke. te putem tajništva istih. Zagreb. otvorenih pitanja i gramatičkih pravila.2 ECTS). Za svaki međuispit mogu maksimalno dobiti 25 bodova (ocjenska. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije. Mladineo. 2004 Rossi –Hace F. Nuova grammatica per stranieri. Bonacci editore. Torino.. 2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod.KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO 1 0. Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama.60 2 50 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti će trebati riješiti pozitivno 2 diktata i dva dialoga na zadanim temama. Perugia.0. Parlare e comunicare. Il capitello. L' italiano attuale 1-2. to jest ukupno 20 bodova (0.. Dermit... Zaina E.50 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. 2000 Izborna literatura: Locarino A. Bonacci editore. 1999. Battaglia G. Guerra. In italiano. Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga .. Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita. Messaggi. Roma. ed. Silvestrini M.. 1992 Chiuchiù A. Ferraro ed.. Napoli. 1989 Drinković. LITERATURA Obvezna literatura: Battaglia G. Domestico G. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Završni ispit je usmeni ispit. Peviani M. Minciarelli F. . Loffredo editore.. Roma. što im donosi 0. 2004 V. Student odgovara na tri pitanja (čitanje teksta /prijevod i razumijevanje talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema .Napoli 1992 Campagnoli P. Grimaldi G. zadataka prijevoda....20 ECTS kredita. 1983 Armani R. Za svaki zadatak (diktat i dialog) student može dobiti maksimalno 5 boda. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi. Grammatica Italiana . . putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploči kulturalnih studija.

es.03. ljetni semestar 2012 / 2013.05.2013/02. Due cartoline Indicativo: Futuro semplice /anteriore 13.03.2013/18.05.05 Un’intervista Il cinema italiano – čitanje. te skupio 40 boda. ali sa značajnim nedostacima 5-6 bodova .2013/14. Al bar / Izrada domaćeg uradka 27.2013/09. ti.izuzetan odgovor Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi dva pismena međuispita.slijedećim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0. Zamjenice .03.prosječan sa primjetnim greškama 7-8 bodova . sa ponekom greškom 9-10 bodova .04.(40%).05.03.04.04 2.Pronomi diretti / Un giallo in TV paritivo «ne» / particella avverbiale inluogo di «ci» + pronomi mi. vi indicativo imperfetto vježbe /esercizi glagol biti verbo essere /glagol imati /avere Indicativo/ Prošlo vrijeme Trapassato prossimo /troppo /parecchio molto /tanto come avverbi e come aggettivi Izrada prijevoda Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila na satu će se pisati diktat na satu će se ocjenivati/bodovati dijalog 10.2013. prijevod /discusija /dialog /lettura traduzione discussione sull'argomento Ponavljanje gramatičkih normi i pravila na satu će se pisati diktat Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila Izrada prijevoda 24. Una visita Una visita / Pozdrav /Pismo / odustajanje/ Trasmetere i saluti /interpellare per lettera / Rinuncia Vocabolario Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila 20. prijevod /discusija /dialog /lettura traduzione discussione sull'argomento Un favore čitanje i prijevod – Pronomi accoppiati Projekcija filmova – Tjedan talijanskog suvremenog filma na satu će se ocjenivati/bodovati dijalog 01. VI.2013/07.03.05 Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila .2013/21.04 Međuispit A teatročitanje.03.05 08.2012/03.03 Al bar Povratne zamjenice /povratno posvojne zamjenice/ Riflessivi pronominali. 17.2013/25.iznad prosjeka.2013/28.zadovoljava minimalne kriterijume 3-4 boda . Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 06.dobar.60 ECTS: 1-2 boda .04. POPIS TEMA.03.

05.05 05. komunikacija-sektorno izražavanje Vještina slušanja-govora Modo/način condizionale i primjena/ Funkcija izvinjenja.05 22.05. objašnjenja na satu će se pisati osvrt na gledane filmove Ponavljanje gramatičkih normi i pravila Međuispit La scuola in Italia čitanje i prijevod Ispravak međuispita .2013.2013 29.05.15. Razgovor o filmujezik.2013/30.2013/16. straha.06.

naravno i ispunili sve njihove obveze.. koje imaju potencijal za obogaćenje kako pojedinačnih tako i grupnog iskustva današnjice. Novostečena saznanja omogućit će im da se upoznaju s mogućnostima primjene određenih kulturno-teorijskih koncepata u čitanju i interpretiranju suvremenosti.I.hr II. red. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Povezati kanonski tekst 'Zapadnoga kruga' (Shakespeare) sa suvremenim interpretacijama (Greenblatt) Iščitati tekstove klasične kulturalne antropologije (Montaigne) u obzoru suvremenih teorija pragmatizma (Rorty)  Upoznati prototekstove s natruhama postmodernizma te ih povezati sa suvremenim teorijama kulture (jezik. instruktor očekuje da na nove načine prepoznaju. prof. svijest o vezi između sadašnjosti i tradicije. Također.)  Upoznati koncepte lokalizma i nesumjerljivosti  Upoznati koncepte kozmopolitizma (Appiah)  Čitati interpretacije temeljnih tekstova dekonstrukcije  Upoznati koncepte postkolonijalne teorije i kritike  Upoznati se s teorijama rasa i studijima bjeline  Stvoriti predodžbu o stanju u suvremenoj kulturalnoj teoriji na odabranim primjerima tekstova od kojih je svaki reprezentativan za određeni pravac  Uočiti potrebu za povezivanjem povijesnog pregleda kultralne teorije s njezinim suvremenim interdisciplinarnim dosegnućima OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Kolegij studentima pruža iscrpan konglomerat informacija o suvremenoj kultralnoj teoriji i naglašava važnost povezivanja interdisciplinarne suvremenosti i disciplinarnih tradicija. sc. Asistentica 4 30 + 0+ 15 Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail npetkovic@ffri. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom 13:30 – 16:15 h Predavaonica 138 PRAVCI U SUVREMENOJ KULTURALNOJ TEORIJI Nositelj kolegija dr. studentima će omogućiti nanovo iščitavanje klasika kulture—otvoriti prostor za trajnu reinterpretaciju i reevaluaciju. Od studenata koji budu aktivno sudjelovali u kolegiju i.hr Vrijeme za konzultacije Utorkom 12-13:30 h Srijedom 10-11 h Kabinet Telefon E-mail Iva Žurić Jakovina 815 izuric@ffri. Nikola Petković.. protupamćenje. praksa. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorski rad x Samostalni rad x Ostalo   1 . opišu i objasne fenomene suvremene kulturne teorije.

već se mogu posuditi u knjižnici Izborna literatura: R. V. Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne teorije. Culler.III. Grrenblatt. Philosophy as a Social Hope. O gramatologiji. 1989. Buler. Jameson: Postmodernism – The Cultural Logic of Late Capitalism K. Cosmopolitanism R. Derrida. Commitment to Theory T. Studenti smiju izostati 3 puta. Culler. The Madwoman in the Attic H. Struktura. Barthes. Nietzsche. A. J. Carstvo znakova. Zagreb. Foucault. Montaigne. Learning to Curse Zabranjeni planet (1956). 1976. dir. Zagreb. Zagreb. Zagreb. Counter-Memory. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Seminare koji ne pristignu dana navedenog na rasporedu predavanja (do 16 sati) profesor neće prihvatiti. 1991. 2000. Wilcox (film će studenti dobiti na DVD-ima od asistentice) M. Biti. J. Oluja* S. V. 2001 J.5 0. O kanibalima R. Književna teorija – vrlo kratak uvod. svaki sljedeći izostanak utjecat će na konačnu ocjenu. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan 2 . znak I igra u obradi ljudskih znanosti Gilbert & Gubar. (Uvod) F. Fred M. Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja seminara i pripremanja bilježaka za razgovor i diskusiju na nastavi. Sarajevo. Derrida.Bhabha.5 2 4 MAX BROJ BODOVA 30 0 30 40 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Seminar Pohađanje nastave Bilješke Kolokvij UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 1 0. Nevolje s rodom. Eagleton: Teorija i nakon nje* * naslovi sa zvjezdicom ne nalaze se u readeru. Shakespeare. LITERATURA Obvezna literatura: U readeru koji se nalazi u fotokopiraoni: W. Rorty. J. Genealogija morala* M. Zagreb. O dekonstrukciji (Teorija i kritika poslije strukturalizma). Barthes. Fragmenti ljubavnog diskurza* J. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima. The Philosophy of Difference F. Appiah. 2000.

Derrida: Struktura.04.2013. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 05.2013.dana prije.03. Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar. Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar. Barthes: Fragmenti ljubavnog diskursa J.2013.06.05.03. što će se na satu provjeravati. 07.04. od 3-5 kartica. Wilcox M. Pročitati djelo i donijeti bilješke na seminar. 26. Appiah: Cosmopolitanism R. 3 .2013. Pročitati izbor iz djela i donijeti bilješke na seminar. 11. 28. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjeka KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti su dužni tijekom semestra predati 1 seminarski rad. Shakespeare: Oluja. Uvod S. Pročitati djelo i donijeti bilješke na seminar.2013. 19. Bhabha: Commitment to Theory T. Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar. Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar. Donijeti bilješke na seminar. Pročitati dramu i pogledati film.03.2013. Fred M. Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar. 12. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. 21. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta.2013. Rorty: Philosophy as Social Hope (Introduction) F. dir. Eagleton: Teorija i nakon nje Kolokvij Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar. Pristupanje kolokviju je obvezno.04.2013. Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar.2013. 16. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! VI. 09. de Montaigne: O kanibalima R.2013. POPIS TEMA. The Philosophy of Difference F. Greenblatt: Learning to Curse W.03.2013. Zabranjeni planet (1956). Pročitati tekst u Readeru i donijeti bilješke na seminar. ljetni semestar 2012 / 2013. A. 04.2013.2013.04. Studenti trebaju predati Seminar do 16:00 h i niti minutu više. 14.2013.05. Nietzsche: Genealogija morala M.06. Foucault: Counter – Memory. Na kraju kolegija piše se kolokvij. znak i igra u obradi ljudskih znanosti H. 30.05.05. Također trebaju na svaki seminar donijeti bilješke iz pročitanog teksta kako bi mogli sudjelovati u diskusiji. Jameson: Postmodernism – The Cultural Logic of Late Capitalism K. 23.

5 1 1 1. Pojmovnik književne i kulturne teorije. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorija i analiza diskursa Broj ECTS-a 4 Vrijeme za konzultacije Kabinet 714 Nastavno opterećenje 15+0+15 Telefon 265-703 Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijeda 12:15 401 Nositelj kolegija dr. Ideologija . Diskurzna analiza: područje. sc. Performativi i konstativi. Strukture diskursa. ciljevi. MH. objasniti i usporediti temeljna tumačenja pojma diskursa objasniti pojmove nužne za analizu diskursa (kultura. U neposrednom radu s tekstovima studente će se upoznati s temeljnim teorijskim predlošcima i analitičkim pojmovima. ideologija. Intradiskurzivna i interdiskurzivna prožimanja. Zagreb. Diskurs i jezik. Diskurs. 2006. Specijalizirani diskurs. Van Dijk. Pojam diskursa. Tekst i diskurs.) prepoznati i objasniti osnovne strukture diskursa i diskursne odnose na temelju usvojenoga teorijskog instrumentarija samostalno analizirati odabrane predloške NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorski rad Samostalni rad x Ostalo III. Važnost diskursa. Zagreb. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Predavanja Međuispit1 Međuispit2 Seminarski rad Ukupno UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA bjasniti pojam diskursa i njegova suvremena tumačenja u okvirima književnoteorijskih u kulturoloških pristupa objasniti odnos teksta i diskursa prepoznati. uloge i identiteti.. Teun.. Kontekst. Danijela Marot Kiš. identitet. Javni diskurs. doc. Hegemonijski i marginalizirani diskurs. E-mail dmarot@ffri. Razgovorni i pisani diskurs.hr Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail II. Raslojavanje polja diskursa na jezične planove. kultura i ideologija.multidiscplinaran pristup. 2000. . LITERATURA Obavezna literatura: Biti. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod. Strukture ideološkoga diskursa. Sudionici u diskursu: odnosi. Primjeri za analizu pojedinih tekstova dogovorit će se sa studentima na početku kolegija. uporaba. Golden marketing – Tehnička knjiga. Vladimir. Multimedijalni diskurs. Vertikalna i horizontalna raslojenost polja diskursa.5 4 MAX BROJ BODOVA 30 30 40 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.I.

Intertekstualnost i autoreferencijalnost. i Yule. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. pitanja za raspravu (20 bodova). Napomena: Međuispiti se polažu u travnju i u lipnju. trajanje izlaganja – 20 minuta (10 bodova). jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici. dovoljan (2): 20 – 25 bodova. . Johnstone. Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. Marina – Badurina. Discourse Analysis. Zagreb. Dopunska literatura: Biti. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. Dubravka Oraić Tolić i Viktor Žmegač. Marina (2003) Stilistika diskursa kao kontekstualizirana stilistika.  U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi. Međuispit  Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. god. Zagreb. 6 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova). 2001. 2008.hr PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Prilikom izlaganja seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. Oxford. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka (15 bodova). G. Disput. Cambridge University Press. Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim obvezama. Zagreb. dobar (3): 26 . 1995. Za više od 30 % izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi. Kristina. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: dmarot@ffri. Blackwell publishing. Raslojavanje jezične stvarnosti. Učinci književnosti. Lada. vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). ICR – Filozofski fakultet u Rijeci.30 bodova. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Fluminensia. br. 1-186. 2005. Discourse analysis. Cambridge – New York. 1-120. Fluminensia. Govorni činovi.  Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. 2. Rijeka. Barbara. 16. ur. G. V. Ivanetić. god 15. br. Rijeka Peternai. 1983. zbornik.Kovačević. Rijeka Brown. Marina (2004) Interesna žarišta stilistike diskursa. N. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Vrednovanje obveza studenata / studentica: Seminarski rad  Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se . Katnić-Bakaršić. 1993. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. demonstracije. Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1-2.  Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova.

ispitnoj literaturi i obavezama. 13. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A . POPIS TEMA. student nema pravo na upis ocjene. Raslojavanje polja diskursa.49. Sudionici u diskursu. Diskurs i identitet. Diskurs i jezik. ljetni semestar 2012.B Dobar ( 3 ) . rasprava o planu i programu kolegija.70 . Diskurs i ideologija. Javni. 6. Pojam diskursa. 7.A Vrlo dobar ( 4 ) . 4. Teorija performativa.79. Strukture diskursa. Multimedijalni diskurs. 2. 12. Međuispit 1.D i E VI. Ispravak međuispita. Ukoliko ne izvrši sve izvedbenim planom predviđene obaveze do kraja semestra.9% ocjenskih bodova C .polaže u lipnju (zadnji nastavni termin). 8. 3. Tema Uvod. Govoreni i pisani diskurs. specijalizirani diskurs. Strukture ideološkoga diskursa.9% ocjenskih bodova Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS. Prethodna priprema studenata Napomena .69.80 .59.100% ocjenskih bodova B . Intradiskursna i interdiskursna prožimanja.50 . Studenti moraju ostvariti prolaznu ocjenu iz svih ocjenjivanih aktivnosti da bi ispunili uvjete za upis ocjene.C Dovoljan ( 2 ) . 14.sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) .9% ocjenskih bodova D . privatni. Diskurs i tekst. 10./2013. 11. 5. 15. Govorni činovi. Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Hegemonijski i marginalizirani diskurs. 9.60 .40 . Datum/tjedan 1. Konačna ocjena Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova i međuispita. Međuispit 2.9% ocjenskih bodova E .

Buswell.zakonodavnih okvira.. Veljačić. Iveković. Kolarić) Islamske religijske tradicije.zakonodavnih okvira. Dodiri kršćanstva s japanskim učenjima: misionarsko djelovanje kršćana u Japanu. kritički i empatičko-fenomonološki pristup tekstovima te naraciji. Islam (Smart. mahayana. Pregled izvornih Indijskih religija: indsko-dolinska. Jones). Eliade. Stark. Brown. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Transkulturalna religiologija Nositelj kolegija Sanja Puljar D’Alessio Asistent Benedikt Perak Nakon predavanja Vrijeme za konzultacije Kabinet 098622793 Telefon bperak@ffri. Watkins. vađrayana. Wright. Mitter. Salamone. regionalni oblici hinduizma u Hrvatskoj. Pregled japanskih religija: šintoizam. Jones.. Buswell . Smart. (Ježić i dr. G. Pregled tibetskih religija: arhajska. Švob) Kršćanske religijske tradicije. Harper. (Jones. Soergel i dr. Suvremena vjerovanja i egzil tibetskog buddhizma. Suvremena strujanja u židovskoj tradiciji. Vatsyayana. Pažanin. Tsutsui.I.          . vizualne umjetnosti. Islam u Hrvatskoj. Patanđali. Robertson. (Soergel i dr. širenje buddhizma izvan Indije. Veljačić) Tibetske religije. Pregled i obilježja pet povijesnih razdoblja židovske vjere. Partridge. Povijest razvoja buddhističke zajednice. konfucionizam. Polo. vizualne umjetnosti. narodna vjerovanja. Veljačić. Metodološke postavke proučavanja kulturoloških vidova religijskih obrazaca.. Pažanin. Ehrman. Hinnels. (Ježić i dr. Židovska vjera u Hrvatskoj. tantrički brahmanizam. Kohn. ples. Leaman. Dragičević. Povijest. Literarni izvori. Jones. (Sawyer. Kršćanstvo kao Carska religija. Reformacija i protestantizam. Smart. kineski buddhizam: škole i kulturalne osobitosti. Clarke. Watkins. McGrath i Marks. Mittal. Neusner i Avery Peck. L. Japanske religije. Skolastika. Smart.. Stuart Fox. Shashak. Ricci. vedski brahmanizam. Pederin. tibetski buddhizam i lamaizam. Kršćanski utjecaji u Kini: M. Judaizam. Veljačić. Aleni. Odnos prema kršćanstvu i ostalim religijama. glazba. (Ježić i dr. Sawyer. Suvremeni razvoj japanskih religija. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA  Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. pregled nositelja tradicije te teoloških postavki i doktrina. Skedlar. De Lange. neohinduizam. Buckley. Meyer) Židovske religijske tradicije. Wright. Bose. utjecaji zapadne kolonijalizacije na neohinduizam. Pregled kineskih religija: arhajska religija.).. moda. Kršćanstvo u Hrvatskoj. utjecaji islamske vladavine na razvoj klasičnog hinduizma. Sawyer. Ježić i dr. Parry. Kuiperman. Salamone. epski brahmanizam. Wright. izrazi relgijske tradicije u umjetničkoj i materijalnoj baštini: arhitektura. obilježja organiziranja i institucionalizacije te etičko. Ching. tibetske i japanske religije. (Pažanin. Wolpert. Podjela na indijske.. moda. kritički i empatičko-fenomonološki pristup tekstovima te naraciji. Metodološke postavke proučavanja kulturoloških vidova religijskih obrazaca. Wolpert. konfucionizam. Dwyer).. film. Formativno razdoblje. obilježja organiziranja i institucionalizacije te etičko. Flood. Kuiperman. Salamone. taoizam. (Ježić i dr. glazba. Partridge. Pajin. glavne škole: hinayana. ples. širenje neohinduizma na zapadu. Esposito. utjecaji globalizacije na suvremeno hinduističko društvo. japanski buddhizam: škole i kulturalne osobitosti. Harper) Kineske religije. Nye. Leaman.. Klostermeier. Smith. Islamski utjecaji u Kini. Suzuki. Jones L. Ellwood. Lawrence. Brockington. razmatranje značaja rituala i svetkovina. klasični hinduizam. Shively i dr. Buddhizam u Indiji. Smart. Keown. Nesbit. Kuiperman. Kršćanstvo u modernoj i postmodernoj. Kršćanstvo.. Istočno i zapadno kršćanstvo. izrazi relgijske tradicije u umjetničkoj i materijalnoj baštini: arhitektura. razmatranje značaja rituala i svetkovina. film. Kung. (Jones. Fields. Buswell. Feuerstein. Partridge. misionarsko djelovanje M.. Značajke Islama u suvremenoj svjetskoj kulturi. Smart. Partridge). Minkov) Pojam i priroda istočnih religija. (Ježić i dr. kineske. Jones C. Keown. Watkins. Suzuki). pregled nositelja tradicije te teoloških postavki i doktrina. Indijske religije.hr E-mail Broj ECTS-a 4 Vrijeme za konzultacije Kabinet Nastavno opterećenje 30+0+15 Telefon Vrijeme I mjesto održavanja nastave ponedjeljak 10:15 402 E-mail II.. Dodiri kršćanstva s tibetskim učenjima i misionarsko djelovanje kršćana u Tibetu. Ganeri. Brandon. Religija u suvremenoj Kini.

Durieux. nositelja predaje. (1997) Oriental Enlightenment. (odabrana poglavlja).) (2003) The Blackwell Companion to Judaism. Mossler Figg. Blackwell. 2. Facchini.) (2005) Enciklopedija novih religija.. oblike institucionalizacije. (odabrana poglavlja). (ur. Zagreb.5 1 1 0. pitanja moći. A. Clarke. M. Cambridge (odabrana poglavlja) Pažanin. Filozofsko teološki institut Družbe Isusove. (2004. M. i Vandermeersch. Japana. Profil. N. Esposito. F. (odabrana poglavlja). Mozaik knjiga. Naklada Lijevak. J.. identiteta. A. K. Zagreb.  Uočiti utjecaje istočnih religijskih tradicija na razvoj suvremene i regionalne kulture. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad Ostalo x III. Skripta za studente objavljena na e-learning portalu. rituala i svetkovina. i Block Friedman.) (2004) Arts & Humanities Through the Eras. Jauk-Pinhak.. (odabrana poglavlja). Thomson Gale. Gimbutas M. J. (odabrana poglavlja). Evans. i Avery Peck. B. U.) Religioznost u pretpovijesti. i Gönc-Moačanin. J. M. Ehrman. (ur. FFRI.L. Kine i Japana. vjerovanja. (2004) Ramayana Revisited.] (1998) Kronika kršćanstva.izd. kršćanstva i islama te istočnih religijskih tradicija Indije. The Encounter between Asian and Western Thought. izraza religijskog opojmljivanja u umjetničkom izražavanju i popularnoj kulturi. B. Kozlowski. Smart.  Navesti njihove kulturološke osobitosti i međusobne utjecaje: naracije. Izborna literatura: Birnstein.). Kine. Zagreb Partridge C. Odsjek za orijentalne studije. Blackwell. [i dr.. Buckley i dr. LITERATURA Obvezna literatura: Ježić. (odabrana poglavlja). J. Ph. Neusner. E. Bleiberg. (2001) Istočne religije.. M. (2009) Skrivene poruke tibetskog budizma. roda. J. Soergel. Kršćanska sadašnjost. Bose. The World's Religion. HarperCollins. The Story Behind Who Changed the Bible and Why. Tibeta. (odabrana poglavlja). društvenih odnosa.) (2007) The Blackwell Companion to Catholicism. (2003) Što bi svatko trebao znati o islamu. (2009) Judaizam. J. K. De Lange. Oxford . SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE POHAĐANJE NASTAVE SEMINARSKI RAD KONTINUIRANA PROVJERA IZLAGANJE SEMINARA ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. (2005) Misquoting Jesus. (ur.. odnos prema tjelesnosti i seksualnosti. (ur.OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon završenog kolegija moći:  Objasniti povijesni razvoj i kulturni kontekst razvoja zapadnih religijskih tradicija judaizma. Ninian (1998.5 1 4 MAX BROJ BODOVA 0 30 20 20 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.  Ocijeniti učinke doticaja sa zapadnim kulturama i kolonijalnih tendencija na razvoj osobitih kulturalnih i religijskh obilježja Indije.F. M.

Hohm Press. (2001) Body and Health in Yoga. J. G. State University of New York Press Hinnells (ur. Zagreb. S. Oxford. pismeni i usmeni ispit. L. FoF Jones. Antologija budističke etike. and Festivals. NY Unipress. Matica Hrvatska Mandakranta Bose . (ur. Thomson-Gale. (odabrana poglavlja). H. Sarajevo: Svjetlost Ježić (1987) Rgvedske himne. Oxford 2004 Mitter. Thompson Gale. R. Vatsyayana.Ramayana Revisited. (2003) Short History of China and Southeast Asia. Feuerstein. Beograd: Prosveta.) (2008) The Cambridge History of Japan. Routledge.) (2006) Encyclopedia of Religious Practices. D. K. Oxford Mittal. State University of New York Kohn. Blackwell.) (1980) Indijska i iranska etika. A. (2004) Savjeti o umiranju i boljem životu. Routledge. (ur. (1993) Chinese Religions. Voll. (1996) A very short history of Buddhism. I-II. Cambridge. Sveučilišna naklada liber.) (2002) The Roots of Tantra. (1995). Klostermeier. Harper. Salamone. D. (2003) Hinduism and Modernity. Patanđali. G. (2001) The Yoga tradition. Zagreb. L. Shively. (2007) A Companion to Japanese History. Oxford. Kuiperman (2001) Classic Asian Philosophy. Oxford. (2001) Indian Art. Nesbit (2005) Sikhism. Prijevod Krmpotić. The MacMillan Press Dalaj Lama. (2004).) (2005) Enciklopedija novih religija. Brown. Hinduism in its Continuity and Diversity. Kama Sutra. Drugi dio. V. (2008) Introducing Daoism. VBZ. Journal of Buddhist Ethics Online Books Esposito. D.) (2007) Handbook of Ancient Religions. A Companion to the Anthropology of Japan. J. Allen & Unwin. Partridge C. J. Robertson. i Thursby G.. preveo Perak. Veljačič (1990) Dhama-paddam Put ispravnosti. Blackwell. V. J. Jones. I. hinduizmom i budizmom. (ur.) (2008) Asian Islam in the 21st Century. (2006) Filming the Gods. Routledge Ellwood. Dragičević. D. Veljačić. An Anthology.) (2005). (1960) Manual of Zen Buddhism Tsutsui. Beograd: Bigz. i Veljačić. Flood. (ur. Thomson Gale. Wiley-Blackwell. Edinburgh. Ježić (1999) Rgvedske upanišadi. Č. (1993) The Taoist Experience. Ganeri (2004) Philosophy in classical india. State University of New York. Blackwell.) (2004) Encyclopedia of Buddhism. (2006) Religions South Asia. C. (ur. P. (ur. Rituals. M. Suzuki. Smith. Routledge. Thomson Gale. (2002) Kina: od nebeskoga carstva do naših dana.L.)(2003) The Blackwell Companion to Hinduism. World Religions RL. Pajin (1986) Tantrizam i joga.) (2007) Encyclopedia of Hinduism.Brockington. Yoga sūtra. R. Encyclopedia of Religion. Prometej. Č.) (2006) Encyclopedia of India. (1994) Kršćanstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom. i Ryanenc. (ur.) (2008) The Cambridge History of Japan. Naprijed. Routledge. Dwyer. Wolpert (ur. 1-6. (1981) The Sacred Thread. Riggs (ur. Vol. Naprijed. Matica Hrvatska.T. Leaman (1999) Key Concepts in Eastern Philosophy. (ur. W. (2003) Povijest plesa starih civilizacija. . G. (2007) Survey of Hinduism. Fields. Leaman (1999) Key Concepts in Eastern Philosophy. Ayurveda and Tantra. O. Kohn. Matica Hrvatska. Religion and Spirituality in the Modern World. R. Religion and Indian Cinema. A Very Short Introduction. (ur. Alternativno: aktivnost na e-portalu u modulu foruma. Keown. Frank A. (2007) Japanese Religion. Iveković. B. Oxford. Ancient Japan. W. R. A. A Guide to the Essential Texts.) (2004) The Encyclopedia of Religious Rites. Mozaik. testovi znanja. i Mcullough.) (1981) Počeci indijske misli. Stuart Fox. i Brown. (1978) Razmeđa azijskih filozofija. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Naklada Lijevak. J. R. Heian Japan. i Bakar. Iveković. Routledge Maletić. Buswell (ur. Zagreb. (ur. Azijske plesne tradicije. Ching. Zagreb. L. pisanje seminara. Schlager N. Oxford Kung. J. Cambridge. (ur. D.

mob: 098622793 OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE VI. dopunske teme. Kršćanstvo Islam Indijske religije. / 2013. Kineske religije. . NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA E-portal Mudri portal KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Benedikt Perak e-mail: bperak@ffri. dopunske teme. Osvrt na kolegij. ljetni semestar 2012. Buddhizam u Indiji. Osvrt na kolegij. Tibetske religije. u skladu s nastavnom cjelinom koja se obrađuje.hr.PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Seminarski radovi odabiru se I predaju se prema dogovoru s profesorom. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena Uvod Židovstvo. Japanske religije. POPIS TEMA. te izlažu u dogovorenim terminima.

Brigita Miloš Asistentica F-816 Kabinet Telefon bmilos@ffri. moć imenovanja. Studentice i studenti se motiviraju na kontinuirano učenje i samoosvještavanje putem prezentacije određenih tematskih sadržaja i vježbi tumačenja teksta. «žensko pismo» kao dekonstrukcija mizogine matrice. umjetnička praksa i suvremeno iskustvo utječu na na paradoksična mjesta spolnih/rodnih identiteta i identificiranja te percepciju i kodove spoznaje o spolnim i rodnim ulogama.) u višestrukim supostavljanjima i napetostima. postkolonijalni subjektivitet i dr. vježbe kritičke argumentacije. identitetske moći i preplete uloga. queer teorija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA       Osnovna spoznaja o teorijama identiteta koje se tiču spola/roda Znanje o nosivim tematskim sadržajima. Problemi identiteta i spolne razlike oglašavaju se unutar različitih prostora (teorijskih. kao i načini na koji teorijske paradigme. teorijska promišljanja i prijepore oko artikulacije spolnih i rodnih identiteta na predlošku raznovrsnog tematskog opusa i različitih izvora spoznaje. a s druge strane dati sintetski uvid u mnogostruka teorijska čitanja spolno/rodnih identiteta i identificiranja. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij Spolni i rodni identiteti ima za cilj dati uvid u osnovne sadržaje. sposobnost uvažavanja drukčijih polazišta) Znanja i određene vještine važne za istraživanje spolnih i rodnih identiteta Osposobljavanje za znanstveni rad u multi.). u konstrukte muškosti i ženskosti. subjektivitet i paradoksi univerzalnosti. vježbi kritičkih dijaloga te osvještavanja teorijskih i empirijskih iskustava. S jedne strane.15 do 14. ženska Drugost.hr E-mail II. fikcionalnih. Nastava se izvodi u vidu predavanja i seminara uz poticanje interaktivnosti. ideologija pogleda i identiteti. kao i na pisanje seminarskih radova.ili interdisciplinarnim područjima (metode spoznavanja. umjetničkih. nova motrišta) Kolegij razvija sljedeće predmetu-svojstvene kompetencije: . jednakost. izvedbenih. promišljanjima i paradoksima oko spolnih/rodnih identiteta Kritički modeli spoznavanja i učenja Razvoj interpersonalnih kompetencja (interaktivnost. identiteti i performativnost i dr. iskustvo razlike i Drugost. političkih) i spoznajnih markera (spolni ugovor. U kritičkom fokusu istodobno su nosiva pitanja važna za teorije identiteta (esencijalizam/konstruktivizam.00 prema rasporedu E-mail SPOLNI I RODNI IDENTITETI Nositeljica kolegija Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru Vrijeme za konzultacije 4 Kabinet 30 + 0 + 15 Telefon Dr.I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave petkom od 9. kolegij ima namjeru podastrijeti argumentaciju za kritičko preispitivanje implicitnog prohtjeva za univerzalnošću kao neupitnim spoznajnim pogledom. sc.

.. S. 115-133. Woolf. 2003. “Bodies and Knowledges: Feminism and the Crisis of Reason”. Cambridge: Harvard University Press. Čačinovič). S. ženama i ironiji“. L. str. J. „O Hegelu.. 551-59). Community and Postmodernism in Contemporary Ethics. 157-181. Izborna literatura: Benhabib. 9-29. Cyberfeminizam (ver. Žene i filozofija (ur. Bovoar. S. I. On the Discursive Limits of Sex. LITERATURA Benhabib. London i New York: Routledge. Ch. 1999. Zagreb: Disput.5 2 1.. V. u: Politika teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (priredio D. 29-62. In a Different Voice: Psychological Theory and Women's Development. . N. Zagreb: Centar za ženske studije.. New York: Routledge. Beograd: BIGZ. 2006. Čitanka priređena za kolegij – dostupna u „staklenoj sobi“ Odsjeka za kulturalne studije. u: Feminist Epistemologies (ur. 1982. Biološke činjenice. str. Zagreb: Centar za ženske studije. E. Naklada MD. Brundson. (poglavlja: Predgovor. Čale. 2001. Marković). 2006. L. de (Beauvoir. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE AKTIVNOST NA NASTAVI I SEMINARIMA SEMINARSKI RAD (u pisanom obliku) ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. Duda). Butler. Drugi pol I/II. C. Grosz. Bodies that Matter.0) (ur. S. 2003. Nezavisna žena (str.5 4 MAX BROJ BODOVA 20 50 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.1.  Razvijanje vještine povezivanja teorijskih spoznaja s iskustvenim znanjima i uvidima Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja. Zagreb: Centar za ženske studije. 1992. Situating the Self: Gender. F. Nevolje s rodom. Gilligan. problema i spoznajnih predrasuda o muškosti i ženskosti NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Seminari X Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad X Ostalo III. Zagreb: Centar za ženske studije... Zagreb: Ženska infoteka. J. Vlastita soba.. de).. 1993.. Butler. 1993. „Pedagogije ženskog: feminističko podučavanje i ženski žanrovi“. Euridikini osvrti.

J. London i New York: Routledge. 1993. Poštić i A. Bhavani i A. London.03. Muške fantazije 1. Phoenix). Walby.hr Seminarski radovi predaju se: a) Za ljetne ispitne rokove najkasnije do 10. Od 9. b) Za jesenji ispitni rok najkasnije do 20.. Shifting Racisms: A Feminism and Psychology Reader (ur. Thousand Oaks. Jagose. Rodne preobrazbe. Routledge. London: Methuen. Zagreb: Naprijed. Melbourne: Melbourne University Press. Rutherford). ljetni semestar 2012. C. Zagreb: Ženska soba. 1988. POPIS TEMA. 1989. Feminist Literary Theory. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studentice i studenti su obavezni biti prisutni na minimalno 70% nastave. Zagreb: Ženska infoteka. oglasna ploča KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Mail. Theweleit. Datum/tjedan Tema – Predavanje/Seminar Prethodna priprema studenata Napomena 08. / 2013. R. 1994. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA/ICA Mail. način rada) S – Sebstvo. Chapman i J.4. G. smisao izvedbene cjeline. Unwrapping Masculinity (ur. Grafički zavod Hrvatske. 1988. Essays in Cultural Politics. London: Lawrence & Wishart. Potter). 1983. doživljaj. ur. 187-217. 2005. Transgresija roda: Spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti (zbornik radova.. Sexual/Textual Politics. K.2013. 1985. 1996. A.08. 13.. Zagreb. Moi. London& New York.Alcoff i E.15 do 14. K. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA Seminarski radovi predaju se mailom na e-mail adresu: bmilos@ffri. Shifting Identities.. Moći užasa. S. Male Order. V. Queer Theory. Spivak. J. 2006. New Delhi: SAGE Publications. In Other Worlds.00 P – Predstavljanje kolegija (sadržaj. str.06.. Kristeva. K. konzultacije OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. T.2013.Hodžić). imaginacija P – Spol/rod – mapiranje identiteta P – predavanje S – seminarski susret .

ali sudjeluje u radu na seminarima i nastavi 20% redovito je pripremljen/a i aktivno sudjeluje u radu na seminarima i nastavi 2) Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način: 0 % rad nije napisan 10% rad je napisan.00 P – Identiteti u diskursu: imenovanja i prijepori S – Medijske poruke: muškarci i žene P – Identiteti i mediji P – Spolne/rodne uloge: esencijalizam/konstruktivizam S – Spol: arhetipovi. prezentirano je djelomično poznavanje sadržaja 20% rad je napisan. 13.03. prezentirano je poznavanje.9% ocjenskih bodova D – 50 – 59. 13.9% ocjenskih bodova C – 60 – 69.15 do 14. Od 9.00 10. Od 9.15 do 14.15 do 14. pripremljen/a je. Od 9.05. dihotomije i paradoksi univerzalnosti P – Izvedbe identiteta: kultura u fokusu S – Žene i fikcija/žene u fikciji: Virginia Woolf P – Umjetnička praksa: patrijarhalni kodovi i feminističke intervencije P – Tjelesnost identiteta – identiteti u tijelu S – Konstrukti muškosti i ženskosti u ratu P – Nasilje i identiteti P – Teorije o muškosti S – Muškost – slike i autoriteti P – Feminističke teorije identiteta P – Queer teorija i identitetska situacija S – Igre i (pro)izvođenje identiteta P – „Nevolje s identitetom“: performativnost i prijelazi P – Rod i identiteti u postkolonijalnoj reprezentaciji S – Ideologija pogleda i Drugost P – Identiteti.03.00 12.04.15 do 14. Od 9.00 22.03. 13.15. preklopivosti P – Etičko čitanje identiteta S – Evaluacija kolegija Virginia Woolf: Vlastita soba 1) Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% ne dolazi na nastavu 5% dolazi na nastavu.9% ocjenskih bodova . Od 9.razumijevanje..04. pripremljen/a je. no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene) 15% dolazi na nastavu .9% ocjenskih bodova E – 40 – 49. 13. prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja 40% rad je napisan.00 26.15 do 14.00 19.05. prezentirano je poznavanje sadržaja 30% rad je napisan. analiza.04.15 do 14. 13.00 29. 13. Od 9. spoznajne mitologije i predrasude P – Subjektivitet.00 03.15 do 14. no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene). susreti. te kritičko vrednovanje sadržaja 3) Završni usmeni ispit ocjenjivat će se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora od 51% do 60% od 61% do 70% od 71% do 80% od 81% do 90% od 91% do 100% = 0% ocjene = 6% ocjene = 12% ocjene = 18% ocjene = 24% ocjene = 30% ocjene 4) Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. 13.razumijevanje i analiza sadržaja 50% rad je napisan. Od 9. Od 9. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A – 80 – 100% ocjenskih bodova B – 70 – 79.15 do 14.13. prezentirano je poznavanje. ali ne sudjeluje u radu 10% dolazi na nastavu.

sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E .Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS.

morfologija.  Navesti nositelje i objasniti postavke strukturalističkog proučavanja jezika. Jezik kao sredstvo konstrukcije značenja. Humboldt. pet Saussureovih dihotomija: jezična djelatnost. Govorna zajednica.hr II. Comrie) Teorija jezične relativnosti (Tomasello. simboličke lingvističke aktivnosti i kulture. Tipologija jezika (Humboldt. Intencionalnost. Evolucijsko podrijetlo ljudskog jezika: teorija filogenetskog razvoja jezika. Žic Fuchs. Lakoff. Tallerman) Jezik kao proizvod ljudske fiziologije. Mišćević. kategorizacije i uspostave značenja simboličkih jezičnih struktura. (Lakoff i Johnson. Protumačiti veze između evolucije jezika s razvojem kulture. Univerzalne značajke ljudskog jezika. Klasična teorija kategorizacije. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Jezik.sc.  Objasniti međusobne odnose spoznajnih procesa. perspektiva proučavanja jezika. Teorije jezičnog značenja.  NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad x Ostalo e-learning portal III. Gleitman i Papafragou. Devit. Whorf. (Harley. Searle. (Glovacki-Bernardi i dr.  Navesti glavna fiziološka i neurološka područja vezana uz jezičnu djelatnost.. Rafaelli. Gleitman i Papafragou. Tomasello). Asistent Benedikt Perak Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja Kabinet Telefon 098622793 E-mail bperak@ffri.  Navesti temeljne značajke pojmovno-konstrukcionističkih teorija spram odnosa jezične djelatnosti. Prototipska teorija kategorizacije.I. Jezik kao sredstvo komunikacije i uspostave kulture. Johansson. Mišćević). vrste odnosa u jeziku.. (Evans i Green. Jezični organi. Boas. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS MAX BROJ BODOVA .Nenad Fanuko. mišljenje i kultura Nositelj kolegija Broj ECTS-a 4 Vrijeme za konzultacije Kabinet Nastavno opterećenje 15+0+15 Telefon Vrijeme I mjesto održavanja nastave srijeda 10:15 106 E-mail nfanuko@ffri. (Morgan u Duranti 2004). Uloga kognitivne metafore u sklapanju značenja.hr Dr. Kvalija. Škiljan. Gentner i Goldin-Meadow. Fiziološki i neurološki preduvjeti nastanka ljudskog jezika. Leavitt: u Jourdan i Tuite. jezični znak. Navesti glavne jezične discipline proizašle iz strukturalističkog pristupa jeziku te njihove postavke. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA       Jezik kao distinktivno obilježlje ljudske vrste. Sapir.. Interni pristupi proučavanja jezične strukture: fonologija. Žic-Fuchs). sintaksa. Lee i dr. temeljna neurološka područja jezične djelatnosti. Odnos jezične moći i spoznaje. Dessalles. pristup jeziku. Langacker). doc. Saussure) Jezik kao sredstvo kategoriziranja. Jezični i komunikacijski temelji kulture (Dirven i dr. Saussureov strukturalizam. (Harley) Jezik kao simbolička struktura. Wittgenstein. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon završenog kolegija moći: Objasniti evolucijsku teoriju o nastanku jezika i filogenetskih uvjeta za nastanak jezika i govora.

i Green. SEMINARSKI RAD SAMOSTALNI RAD KOLOKVIJI ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO 1 1 1 1 4 30 20 20 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. (odabrana poglavlja) Kövecses. Oxford Devitt i Hanley (ed) (2006) Philosophy of Language. U: Holyoak. (1991) Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Oxford University Press. (2009) How Words Mean. Edinburgh University Press (odabrana poglavlja) Trask. i 5) Lakoff. F.) (2004) A Companion To Linguistic Anthropology. N. Talmy (2000) Toward a Cognitive Semantics. R (2005) Ključni pojmovi u jeziku i lingvistici. Camebridge... (2002) Metaphor. T. Tallerman (ur.) Glovacki-Bernardi i dr. jezika.) (2009) Interactional Instinct. LITERATURA Obvezna literatura: Harley. Oxford Kövecses. New York Škiljan (1985) Pogled u lingvistiku. 2003) Metaphors We Live By. i Papafragou. Cuyckens (ur. N..BODOVIMA . (2005) Metaphor in Culture. The Evolution and Acquisition of Language. Oxford. Gleitman. and Meaning Construction. 5. A Practical Introduction. Skripta za studente kolegija Izborna literatura: Chomsky (2005) Language and Mind. Language. J. Blackwell (odabrana poglavlja) Frede.. A. G. Z. Searle. Zagreb Dirven. Poglavlja iz dijakronijske semantike. Animals. Oxford. 633-661. Tuite 2006 Language. Uvod u filozofiju Duranti (ur. Jesenski Turk. (2002) Cartesian Linguistics. 10. Basic Books. Šk. Constraints on hypotheses. M. L. Cambridge .. Language and Society: Philosophy in the Real World. Psychology Press. Cybereditions Dessalles (2007) Why We Talk. M. (2000) Metaphor and Emotion. V. K. Blackwell 2006 Devitt i Sterelny (2002) Jezik i stvarnost. The Cognitive Culture system. MIT. MIT.. Gentner. (pogl.3. Goldin-Meadow (ur. Children) Johansson (2005) Origins of Language. Camebridge Masataka 2008. U: Geeraerts. I. Poglavlje 7.. (2007) Cognitive Linguistics and Cultural Studies.. Suvremena lingvistika 67 Žic Fuchs.2. (1980. N.. 9. Vol. (1998) Mind. Typology and Process in Concept Structuring. Camebridge. Cambridge.(ur. HUP (pogl. i Johnson. Universality and Variation. B.(1999) The Cultural Origins of Human Cognition. Psychology and Science.A Chapter In The History Of Rationalist Thought. (2005) Language and Thought. Oxford Evans. Z. Benjamins. (pogl. The Origins of Language Unraveling Evolutionary Forces Mišćević.(odabrana poglavlja) Tomasello. (2001) Uvod u lingvistiku. Language.(pogl.4. Language. M. (odabrana poglavlja) Perak. Culture. (2010) Talking the talk.) Lee i dr. KruZak Jourdan. And Society (Key Topics In Linguistic Anthropology). Culture. Advances in the Study of Language and Thought. i Morrison R. Disput Reimer (2010) Introducing semantics. H. V. (2009) Značenje kroz vrijeme. Camebridge Chomsky. 4. Školska knjiga. The University Of Chicago press Evans. 2ed. (ur. 1. (2003) Filozofija Jezika.) (2003) Language In Mind.. Cambridge.) The Cambridge Handbook of Thinking and Reasoning. Oxford. Školska knjiga.) (2005) Language origins . 4. Cognitive Models.) Cognitive Linguistics. Z. Wolf. 3.knjiga Tuđman Vuković. M (2006) Cognitive Linguistics An Introduction. (2009) Značenje u kognitivnoj lingvistici.Perspectives on evolution. (odabrana poglavlja) Kövecses. Lexical Concepts. Raffaelli. R. Devitt (2006) Ignorance Of Language. Inwood (ur) (2005)Philosophy Of Linguistics In Hellenistic-Age. i Polzenhagen. preveo Boran Berčić. 2. . Filozofski fakultet. The Evolutionary Origins of Language. 6. and Body in human feeling.

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena Uvod u problematiku kolegija jezik mišljenje kultura Evolucijsko podrijetlo jezika Harley. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA e-mailing lista koja se uspostavlja nakon registracije na e-learning portalu KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Kontinuirana provjera znanja obavlja se nakon završene tematske cjeline putem ispitnih modula na elearning portalu. Rezultati se mogu pratiti na e-learning portalu. Volume II Tommaselo.) (2003) The New Psychology of Language.Tomasello. ili Nolfi i Mirolli. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. POPIS TEMA. ljetni semestar 2012 / 2013. Kontinuirana provjera znanja čini 40 % krajnje ocjene. M. Završni usmeni ispit daje 30% završne ocjene. MIT V. Johansson 2005. M. VI. (ur. . pismeni i usmeni ispit. pisanje seminara. Seminarski rad i izlaganje tematski prate nastavni program i daju 30% završne ocjene. Aktivnost na e-portalu u modulu foruma. testovi znanja. (2008) Origins of Human Communication. Cognitive and Functional Approaches To Language Structure. ili Lee i dr. terenskim istraživanjima.

7. Evans. Tuite 2006. Škiljan 1985 Evans. 2001. Green 2006: pogl. Green 2006: pogl. Dodatne teme Glovacki-Bernardi et al. 8. Lakoff i Johnson 1980 Evans. Kovecses 2005. mišljenju i iskustvu. 3. N. Tuđman Vuković. nativizma i racionalizma na razvoj kognitivnih generativnih jezičnih teorija Jezik i kategorizacija stvarnosti Kognitivne teorije značenja. . 2001. epistemološke postavke iskustvenog realizma vs. Lakoff I Johnson 1999. 1 i 2. 9. kognitivni okviri. Evans. bihevioralni redukcionizam i/ili racionalni transcendentalizam Kognitivni pristupi proučavanju jezika Utjelovljenje Kognitivni pristupi proučavanju jezika – Enciklopedijska narav sklapanja značenja. Green 2006: pogl.(ur. domene. Green 2006: pogl. kognitivni modeli Kognitivni pristupi proučavanju jezika Metonimija i metafora Kognitivni pristupi proučavanju jezika 2 Univerzalije i varijacije u jeziku. Geeraertz 200 Dirven i dr. (2009). Jourdan. Evans. Perak 2012 Evans.) (2009) Formalni pristupi proučavanju jezika proizašli iz Saussirevog strukturalističkog poimanja jezika Utjecaji Chomskyevog antibiheviorizma. Green 2006: pogl. 2008. Langacker 2008. torije o jezičnoj relativnosti Jezik kao djelatno sredstvno spoznaje i konceptualizacije kulture. Lakoff i Johnson 1999. Gibbs 2005. Green 2006: pogl.. Škiljan 1985 Glovacki-Bernardi et al. 5 i 6.

Le Goff.. red. prof Asistent Vrijeme za konzultacije F-817 Kabinet Telefon nivic@ffzg..5 4 MAX BROJ BODOVA 0 70 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.I. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA upoznavanje s metodologijom i stanjem istraživanja u suvremenoj medijevistici OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA poboljšanje kompetencije analize povijesnih fenomena srednjovjekovlja NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad Ostalo III. Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope 2. LITERATURA Obvezna literatura: 1. J. Nenad Ivić...pohađanje nastave .Le Goff. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE . sc.hr E-mail II.5 2 1. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto održavanja nastave Kulturalna povijest srednjovjekovlja i ranog modernog doba Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije 4 Kabinet 30+0+15 Telefon utorak 11:15 – 13:00 104 E-mail dr. J. Intelektualci u srednjem vijeku . čitanje ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0.

J.LeGoff. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena srednjovjekovlje epoha seobe naroda sljedničke države društveni sistemi: feudalizmi materijalna kultura mentaliteti dugotrajnosti autorefleksija: književnost . DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. Srednjovjekovni imaginarij V. Vitez. G. ljetni semestar 2012. POPIS TEMA.Duby. žena.Duby: Srednjovjekovni imaginarij 2./ 2013. G. svećenik 3.Izborna literatura: 1.

00-17.hr II. 14. Vjeran Pavlaković.00-16.00-13.hr vpavlakovic@ffri. Nikola Petković vodi tri seminarska termina posvećena diskusijama na teme: 1. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto održavanja nastave Stručni seminar engleskog jezika 4 Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije dr.00 Puljar D’Alessio: petak.sc. pravopisne i leksičke norme engleskoga jezika NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad X Vježbe III. Sanja Puljar D’Alessio 1 Kabinet 0+0+30 Telefon E-mail Vrijeme za konzultacije Pavlaković: srijeda. Nikola Petković Dr.hr sczerny@ffri. Izvođači Dr. Marija Brala Vukanović. Amartya Sen o identitetu ČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studentice/studenti će po odslušanom kolegiju biti u stanju: 1.sc.sc. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA . 12.I. Sarah Czerny Dr.hr spuljar@ffri.sc. Sanja puljar D’Alessio vode konzultativnu nastavu: prevođenje stručne literature. proširivanje vokabulara dr. dr.sc. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA   Dr. 15. O čemu govorimo kada govorimo o identitetu 2. Analizirati i uspješnije iščitavati literaturu na engleskome jeziku 2.00 Kabinet Petković: F-809 Pavlaković: F-804 Czerny: F-807 Puljar D’Alessio: F807 Telefon Petković: 265 693 Pavlaković: 265 705 Czerny: 265 695 Puljar D’Alessio: 265 691 E-mail npetkovi@ffri.00 Czerny: utorak i četvrtak.sc. Vjeran Pavlaković Dr. Bilješke prema definiciji identiteta 3.sc. Sarah Czerny i dr. sc.sc. usvajanje gramatičkih struktura. Prepoznavati osnovne gramatičke. izv. prof.

Nikole Petkovića će biti određeni tijekom prvog mjeseca u semestru. LITERATURA Obvezna literatura: Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku. obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru.sc. Izborna literatura: Budući da je ovaj seminar koncipiran kao stručna pomoć studentima u ovladavanju ispitnom građom koja se uglavnom sastoji od literature na engleskom jeziku. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE .30 0.70 1 30 70 100 UKUPNO * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Najavljeni seminarski termini dr. obvezna literatura će se određivati u skladu sa obveznim kolegijima koji su propisani u zimskom i ljetnom semestru. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni unutar dogovorenog roka zadovoljavajuće napisati prijevod stručnog teksta sa engleskoga jezika na hrvatski jezik.Aktivnost u nastavi (prevođenje stručnih tekstova) Prijevod stručnog teksta (eng-hrv) 0. V.

.

piacere. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će biti sposobni: 1.blecich@gmail. čitanja i pisanja. rendere. mogućnosti . permettere.  Način Congiuntivo – način želje. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji.Funkcija. proporre. sc. fingere. proširiti i razviti vještine govora. parere. koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a 2 Nastavno opterećenje 0+0+30 prema rasporedu Vrijeme za konzultacije Kabinet 514/V Telefon 265-784 E-mail gmazzieri@ffri.Funkcije: Iznenađenje. prendere. obogatiti sektorno izražavanje i praktičnu primjenu talijanskog jezika. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE POHAĐANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI KONTINUIRANA PROVJERA UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0.40 1 MAX BROJ BODOVA 20 50 . primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji. ridere (vježbe). giungere. ipotetički period) 4. mag. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Seminari Laboratorijski rad Konzultacije X Mentorski rad X Samostalni rad X Vježbe X III. „ci“ i „ne“. dirigere. morire.nerealnosti. nepravilne glagole. Nepravilni glagoli: crescere. leggere.co m II.I. Vrijeme za konzultacije Srijedom 15-16 Kabinet 513/V Telefon 265-789 E-mail kristina.hr Vrijeme i mjesto održavanja nastave Talijanski jezik 4 Nositelj kolegija Dr. neprihvaćanje činjenica  Periodo ipotetico – primjena i uloga. 2. Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog  Opisni pridjevi – slaganje riječi u rečenici – osnove sintakse-Aktivna i pasivna forma glagola – analiza teksta i primjena  Konstrukcija glagola fare – primjena – analiza teksta i uočavanje primjene glagola  Uporaba riječi „ci“ primjena riječi „ne“ funkcija : Dogovor. nascere. žalost. Gianna Mazzieri Sanković Asistent Kristina Blecich. 3. slušanja. dire. utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila (primjeniti Konjunktiv.

Guerra. Dermit.. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije – putem maila. te jedan osvrt na filmove. Mladineo. ed. Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga . Bonacci editore. 1999. zadataka prijevoda i otvorenih pitanja. Parlare e comunicare.. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE . Ferraro ed. Bonacci editore.. Škola za strane jezike. 2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije. LITERATURA Obvezna literatura: Daina E. Il capitello..Napoli 1992 Campagnoli P. Battaglia G.ZNANJA/PISMENA PROVJERA ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO 0...60 2 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.. Chiuchiù A. (ocjenska. . Zaina E. 1989 Drinković. što im donosi 0. Grimaldi G. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi. Roma. In italiano.1.. Zagreb. Grammatica Italiana . 1992 Locarino A. Zagreb. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti će trebati riješiti pozitivno 2 diktata i dva dijaloga na zadanim temama.. Sapere e saper fare con le parole.. te putem tajništva istih. Milano 2004.. ed. 2004 Rossi –Hace F.ukupno 10 bodova) te položiti pismeni ispit.. Garzanti Scuola editore. Minciarelli F.20 ECTS kredita. Napoli. Studenti su obavezni izvršiti zadatke (prijevode. Domestico G. Roma. putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploči kulturalnih studija.. 1983 Armani R. Properzi T.2 ECTS). . 2004 V. Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Perugia.. Torino. Silvestrini M. Peviani M. 2000 Izborna literatura: Battaglia G. Loffredo editore.00 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Ispit se sastoji od zadataka višestrukog izbora. Nuova grammatica per stranieri. Za svaki zadatak (diktat i dialog) student može dobiti maksimalno 5 boda. L' italiano attuale 1-2. to jest ukupno 20 bodova (0. Messaggi. L' italiano per Lei.

2013 14.2013 Imperativo. POPIS TEMA.Imperfetto e trapassato 18.2013 02.03.izuzetan odgovor Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi pismeni.iznad prosjeka. Međuispit Prima verifica del sapere Il cucciolo Modo congiuntivo (presente e passato) .05.05. VI.način – primjena /glagol biti i imati /Modo e uso /verbo essere e avere /coniugazione are-ere-ire Zamjenice «Ne» i «ci» i primjena Italia oggi – čitanje i prijevod / lettura e comprensione del testo – Komunikacija.60 ECTS: 1-2 boda .ponavljanje Dal dentista – čitanje i prijevod / lettura e traduzione – Razumijevanje teksta /Comprensione del testo 28.verbi e espressioni da cui dipende il congiuntivo Ecologia Funzioni di: possibilità. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 07. sa ponekom greškom 9-10 bodova .04.05.dobar.04.2013 09. Izrada prijevoda na satu će se pisati Diktat i ocjenjivati dijalog II. Međuispit .Imperativ nepravilni glagoli / verbi irregolari / are ere ire 11. ali sa značajnim nedostacima 5-6 bodova .03. impossibilità ecc.2013 Uvod u program.preporuka / zamolba da se nešto izvede ili ne izvede / prikazati činjenicu kao neophodnu Funzioni comunicativeraccomandare/ pregare di fare o non fare / porre un fatto come necessario o non necessario Izrada domaćeg uratka Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila na satu će se pisati Diktat i ocjenjivati dijalog Ferragosto.04.2013 21. Student odgovara na tri pitanja (čitanje teksta /prijevod i razumijevanje talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedećim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0.2013 Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila Izrada domaćeg uradka.čitanje /prijevod – savladavanje teksta Lettura traduzione e comprensione del testo Imperativo. ljetni semestar 2012 / 2013. L’artista Modo congiuntivo.2013 25.2013 Un acquisto. prepričavanje u trećem licu/ lettura e traduzione /comprensione del testo – riassunto in terza persona I.Završni ispit je usmeni ispit.zadovoljava minimalne kriterijume 3-4 boda .03.2013 16.čitanje i prijevodsavladavanje teksta.03.prosječan sa primjetnim greškama 7-8 bodova .

05.2013 Projekcija filmova A pesca Periodo ipotetico Riepilogo/Ponavljanje Ispravak međuispita Recupero di una verifica Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila na satu će se pisati i ocjenjivati osvrt na filmove .Seconda verifica del sapere 23.2013 30.05.2013 06.06.

sc. i biti spremni koristiti puno različitih vrsta izvora za pisanih radova i rasprava na predavanjima. s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na nastavama. Uz čitanje raznih teoretskih tekstova. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita i izveršenih zadataka biti u stanju definirati razne teorije modernizma i postmodernizma i kulturna povijest. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje 30+0+15 Kabinet F-804 Kabinet Telefon 051/265705 Telefon Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijeda 10:15 – 13:00 Soba 104 E-mail vpavlakovic@ffri. pogotovo vezano za svjetsku i hrvatsku historiografiju. objasniti kako postmodernizma je utjecao na raznim aspektima suvremenog društva.5 0. internet. Sadržaj kolegija uzima teoretske primjere iz međunarodnih slučajeva kako bi se analiziralo hrvatsku društvenu situaciju.hr E-mail Kulturalna povijest 5 modernog i postmodernog doba Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije dr. globalizacija. Vjeran Pavlaković. film.I. usmena povijest. istraživačke vještine i upotreba različitih izvora (medije. Nastave i seminari će istraživati i analizirati razne teorije modernizma i postmodernizma. kulturu dijaloga.) i pisanje seminarskih radove. te konstrukciju kulture i identitet na ovim prostorima. umjetnosti i drugih društvenih područja. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima modernizma i postmodernizma. Asistent srijeda Vrijeme za konzultacije II. na hrvatsko društvo. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Seminari X Laboratorijski rad Konzultacije X Mentorski rad Samostalni rad X Ostalo III. npr. doc. Balkan) Seminarski rad Završni ispit UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. terensko istraživanje. Važno je pročitati literaturu (na hrvatskom i engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru. Također će se analizirati postmodernistički utjecaj na popularnu kulturu. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Aktivnost u nastavi i na gost predavanjama Zadaće (film. studenti će razvijati analitičko razmišljenje. literaturu.5 2 2 5 MAX BROJ BODOVA 20 20 30 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje . arhive. istraživati utjecaj nekih pojmova. itd.

67–89 Kevin McNamara.” u Linda Nicholson (ur. “Modernity versus Postmodernity. “Precession of Simulacra. Biopolitika (1994). DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama. Imperij (2003) i Mnoštvo (odabrana poglavlja) Mitja Velikonja. “The Question of Postmodernism. Learning from Las Vegas (odabrana poglavlja) Frederic Jameson. “Zemljovid postmodernog.). Titostalgija (2010). Postmodern Theory (1991) V.” u New German Critique (1981) Lynn Hunt.” u Performing Arts Journal (1981) Andreas Huyssen. “Postmodernism and Bladerunner. Che’s Afterlife (2010) Michel Foucault.” u October (1987) Michael Casey. Feminizam/Postmodernizam (1999). NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Konzultacije . str.” Simulacra and Simulation Maria Todorova. Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije.” “Theories of the Postmodern” Jean Baudrillard.” u Časopisu za suvremenu povijest (2006) Jurgen Habermas.” u Cinema Journal (2004). 55 – 92 Mirjana Gross. Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredita. Nova kulturna historija (2001) (odabrana poglavlja) Michael Hardt and Antonio Negri. Imagining the Balkans (odabrana poglavlja) Izborna literatura: Steven Best and Douglas Kellner.” u Contemporary Literature (1997) Robert Venturi. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. LITERATURA Obvezna literatura: Giuliana Bruno.IV. . str. “Postmodernism and Consumer Society. str. Odjava ispita se mora izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student rok iskoristio. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti su dužni pridržavati se rokova pisanja eseja i pripremanja materijala za razgovor i diskusiju na nastavi. 206–242 Todd McGowan. “Blade Runner’s Post-Individual Landscape. 7 – 78 Ihab Hassan. str. “Lost on Mulholland Drive: Navigating David Lynch’s Panegyric to Hollywood. “O historiografiji posljednih trideset godina.

Hassan. MAJ – NEMA PREDAVANJA Identitet i postmodernizam Globalizacija i otpor Gradovi. st Što je postmodernizam? ISPITI – NEMA PREDAVANJA Nova kulturalna historija – povijest i postmodernizam Film i postmodernizam Nostalgija (Titostalgija) 1.04) 6 (10.Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno E-pošta OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI.06) UVOD Film Kulturalna povijest 19. Kramer).05) 13 (29.03) 5 (3. Casey Todorova Hardt i Negri Venturi Foucault Jameson.04) 7 (17./2013. Lyotard Cyborgs and the future of postmodernism Bruno.05) 14 (5. Baudrillard Pervert’s Guide to Cinema (film) Zadaća (Film) Zadaća (Balkan) Seminarski rad . Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 1 (6.04) 9 (1. Habermas Hunt (Desan. ljetni semestar 2012.06) 15 (12. POPIS TEMA.04) 8 (24.05) 11 (15.03) 3 (20. Gross Velikonja. McNamara Salmi Huyssen.03) 2 (13.03) 4 (27.05) 10 (8.05) 12 (22. arhitektura i postmodernizam Gost predavač – Zlatan Krajina Teoretičari pomo doba: Jameson. Baudrillard.

avatar). Baudrillardove problematizacije društva simulakruma i usporediti s P. Obrazložiti specifičnosti W. antropološki) pristup tehnologiji Obrazložiti karakteristike prijelaza industrijskog u postindustrijsko društvo Opisati i problematizirati teze Frankfurtske škole i njezin utjecaj na suvremeni diskurs . ludizam.            NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorski rad Samostalni rad x Ostalo III. 16:15-18:00 E-mail kpvukovic@ffri II. Suvremeni kulturalno-studijski pristup znači poziv na usložnjavanje. doc Broj ECTS-a 4 Vrijeme za konzultacije Utorkom 16:00 – 17:00 h Srijedom 08:15 . 138. «kompliciranje» odnosa i multipliciranje smjerova djelovanja i utjecaja tehnologije s jedne strane i kulture s druge. Ilustrirati značajke industrijskog i postindustrijskog društva i obrazložiti pomake u reprezentaciji tehnologije. Katarina Peović Vuković. Na tekstovima pratiti razvoj tehno-ikona kao društvenih simptoma (robot. anarhoprimitivizam. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Cilj je kolegija detektirati suvremeni tehno-znanstveni diskurs koji je obremenjen tehno-determinističkim tonovima (futurizam. tehnologija i kultura Nositelj kolegija dr. kiborg.  Opisati suvremene ekstremne oblike tehno-optimizma i tehno-pesimizma. Hayles). Marcuseovu elaboratu Usporediti i obrazložiti specifičan McLuhanov pristup tehnologiji i obrazložiti teze njegovih kritičara Obrazložiti glavne karakteristike kritike R.9:15 Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail Kabinet F-814 Nastavno opterećenje 15+0+15 Telefon 265-700 Vrijeme I mjesto održavanja nastave utorak.). Pri tome se propituje i relativizam instrumentalne vizije koja se ograničava na analizu društvenih čimbenika kao zakonodavnih za znanstveno-tehnološke promjene. itd. SUSTAV OCJENJIVANJA .  Opisati i objasniti posljedice rastjelovljenja i devalvacije materijalnosti (N.sc. K. Viriliovom elaboracijom. Bilo da se znanstveno-tehnološko društvo pozdravlja ili odbacuje kao totalitarno. riječ je o temeljnoj potvrdi tehno-znanstvene paradigme kao autonomne i djelatne sile društvenih promjena. transhumanizam. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Znanost. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju: Prepoznati značajke tehno-determinističkog diskursa Obrazložiti instrumentalni (neutralni.Williamsa Objasniti značajke J. te analizirati diskurse transhumanističkih i neo-luditskih usmjerenja.I. android. Benjaminove elaboracije mehaničke reprodukcije. Obrazložiti fozofijsku kritiku antropološkog razumijevanja tehnologije Martina Heideggera Obrazložiti teoriju komunikativnog djelovanja Jürgena Habermasa i odnos prema H.

Zagreb. 1994  Williams. Raymond (1975) The Technology and the Society (u Television. Katherine (1999) How We Became Posthuman. Virtual Bodies in Cybernetics. cyberpunk. N. Walter (1986) Umjetničko djelo u doba svoje tehničke reproduktivnosti. Literature. Školska knjiga. Naklada društva arhitekata: Karlovac  Baudrillard.  Menser.). Golden marketing. 291-300. u Simulacija i zbilja. Tehnika i znanost kao 'ideologija'. Zagreb  Frederic Jameson (1991) "Postmodernizam ili Kulturna logika kasnog kapitalizma". Michael and Arnowitz. Miroslav Beker. A. 1-2 (iz Cyberculture.5 1. u: Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Veselin Masleša  Baudrillard. Basingstoke V. LITERATURA Obvezna literatura:  Adorno. 2001)  McLuhan. Marshall (1962) The Gutenberg Galaxy. 59-78 str. Zagreb 1988. str. Donna (1999) «Kiborški manifest: Znanost. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk  Galović. Sarajevo. str. Bononno. Paul (2009) "Stroj za gledanje". Zagreb  Hayles. 1999. Tehnička knjiga. Jean (2001) Simulakrumi i simulacija («Simulakrumi i znanstvena fantastika» 183-193 str. kibertijela. Tvrđa.5 1 4 MAX BROJ BODOVA 45 45 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.: Wesleyan University Press). nova epoha ili zabluda. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Obavezno je pohađanje 70% predavanja i seminara.com/5wHWNaF5ljIq0iqLUtzxkN  Virilio. Naprijed.H. Treći program hrvatskog radija. Jean (2001) "Simbolička razmjena i smrt". str. Hanover. and Technology». Naklada društva arhitekata: Karlovac  Benjamin... sv. Pierre (2010): “Metafora udara”. Science.  Habermas (1986) J. Zagreb  Levy. Mike i Burrows. Zagreb. Potts. Naklada društva arhitekata: Karlovac  Featherstone. and Informatics. Znanost i tehnika u razdoblju nagovještaja povijesnog obrata. 53-88. and Informatics. Milan (1997) Uvod u filozofiju znanosti i tehnike. str. 331-346. str. Suvremene književne teorije. Jean (2001) «Sudar». iz knjige Simulakrum i simulacija. prvo poglavlje studije Razumijevanje medija. književnosti i informatici". str. Martin (1996) «Pitanje o tehnici». Culture & Technology (2003) Palgrave. 7-27. J. http://ubuntuone. Bloomington: Indiana University Press («The Vision Machine». Katherine (2009) "Kako smo postali post-ljudi? Virtualna tijela u kibernetici. tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća». Biblioteka filozofska istraživanja. Uvod. Theodor i Max Horkheimer (1989) Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti. Zagreb. Stanley Arnowitz. Treći program hrvatskog radija. R.. iz knjige Simulakrum i simulacija. The University of Chicago Press: Chicago & London  Kravar. str. 35-45. N. trans. The University of Minnesota Press. (prvo poglavlje studije How We Became Posthuman. 1335. Roger (2001) Kiberprostor. Kulture tehnološke tjelesnosti. Marshall (2008) «Medij je poruka». Hrvatsko filozofsko društvo. Jean (2001) «Crash». Stanley: «On Cultural Studies. The Making of Typographic Man. Literature.  Hayles.  McLuhan. iz studije The Vision Machine. Routledge. Jesenski i Turk  Baudrillard. ur. SML. 114 (4).  Haraway. The University of Chicago Press: Chicago & London. Književna smotra. Izborna literatura:  Baudrillard. 1991. 1995)  Murphie. Technology and cultural form. u zborniku Postmoderna. Indiana University Press. N.AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Pohađanje nastave i aktivnost Kolokviji ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 1. Naprijed. AGM.)  Heidegger. (iz zbornika Technoscience and Cyberculture. br. str. Zoran (2003) Antimodernizam.. .). 91-103. University of Toronto Press. Virtual Bodies in Cybernetics. 265-269. Mediji kao čovjekovi produžeci.

Je li tehnologija neutralna? Frankfurtska škola.prikaz temeljnih pojmova. IZVANREDNI ISPITNI ROK . Pročitati esej M. Postmodernizam. Postmodernizam. odnos prema znanstvenotehnološkoj paradigmi. 1964) Pročitati esej Raymonda Williamsa "The Technology and the Society" i pripremiti se za raspravu. Tehnologija. e-mail. "Pitanje o tehnici". Baudrillard i društvo simulakruma. rad u postmoderno doba. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Konzultacije. Pročitati esej Jeana Baudrillarda "Crash".com).NEMA PREDAVANJA Jürgen Habermas i poznanstvljenje politike. Znanstveno-tehnološka paradigma i ideja progresa. Kratka elaboracija McLuhanove medijske teorije. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 1 05/03/13 2 12/03/13 3 19/03/13 Uvod u kolegij. Kolokvij Pročitati esej Jeana Baudrillarda "Simbolička razmjena i smrt".jottit. Terminologija. znanost i kultura. elaboracija područja. Marshall McLuhan . Tehnološki determinizam. e-mail. tehnologija i umjetnost. . ljetni semestar 2012. Pročitati esej Jürgena Habermasa "Tehnika i znanost kao 'ideologija'". Baudrillard i društvo simulakruma II. / 2013. POPIS TEMA. mrežne stranice kolegija (https://ztk. Znanost. Raymond Williams i društvena kritika tehno-znanstvene paradigme. Pročitati esej Waltera Benjamina «Umjetničko djelo u doba svoje mehaničke reprodukcije».PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Mrežne stranice fakulteta. Simbolička razmjena. 4 26/03/13 5 02/04/13 6 09/04/13 7 16/04/13 Martin Heidegger i pitanje o tehnici. Pročitati esej Marshalla McLuhana «Medij je poruka» (Prvo poglavlje knjige Razumijevanje medija. Pročitati esej iz studije Adorna i Horkheimera «Dijalektika prosvjetiteljstva». OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. Heideggera. 8 23/04/13 9 30/04/13 10 07/05/13 11 14/05/13 Kulturalni studiji i tehnologija.

Kulturalna teorija i znanstveno-tehnološka paradigma. Uloga tehnologije u kapitalističkom sustavu proizvodnje. Umjetnost i tehnologija. strojevi za gledanje." Kolokvij .12 21/05/13 13 28/05/13 14 04/06/13 15 11/06/13 P. Pročitati esej Paula Virilioa "Stroj za gledanje". Reprezentacije tehnologije. Virlio. K. General intelect. Pročitati esej Frederica Jamesona "Postmodernizam ili Kulturna logika kasnog kapitalizma. tehnologija brzine. Marx i teorija rada. Osnovne pretpostavke kibernetičke teorije čovjeka. Pročitati esej "Kiborški manifest: Znanost.. Feminizam i tehnologija.. filozofija tehnologije. Posthumanizam. Kritika posthumanog stanja. Modernizam i postmodernizam. tehnologija i socijalistički feminizam dvadesetog stoljeća. sociologija tehnologije." Donne Haraway. Zajednička dobra.

30 prema rasporedu E-mail bmilos@ffri. sc. Marx. a koje sada ne posjeduje:  Osnovna spoznaja o klasnim identitetima u njihovim višestrukim značenjima (teorijskim. Brigita Miloš Asistent Vrijeme za konzultacije prema dogovoru Vrijeme za konzultacije 4 Kabinet F 816 Kabinet 15+0+15 Telefon 265-701 Telefon II.. ekonomske eksploatacije i društvene isključenosti kao i na moguća kultiviranja i identitetska pozicionranja („kreativna klasa”. „etička klasa”. a napose u sprezi s nosivim identitetskim formatima u društvenim zajednicama i njihovim mijenama. društvenih subjekata moći i mehanizama potčinjavanja. Unutar kolegija studenti/ice upoznat će se s ključnim pojmovima i paradigmama koje se tiču klasnih identiteta/identificiranja imajući u vidu osnovna teorijska i ideologijska uporišta (K. ideologijskih i političkih značenja koja pronose. Uz osnovne teorijske uvide. Laclau. povijesnim. nova motrišta) NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Seminari X Laboratorijski rad Konzultacije Mentorski rad Samostalni rad X Ostalo III. razlikama i ekonomskoj segregaciji unutar globalnosti  Osposobljavanje za znanstveni rad u interdisciplinarnim područjima (metode spoznavanja.) u njihovim napetostima i pozicioniranjima. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Znanja i vještine koje će student posjedovati nakon sudjelovanja u realizaciji kolegija.I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 12. ideologijskim. E.hr E-mail Klasni identiteti Nositelj kolegija dr. SUSTAV OCJENJIVANJA . L. namjera je osvijestiti studente/ice za kritički i poticajni pristup teorijskom nasljeđu u cilju jasnijeg razabiranja suvremenih globalnih procesa. kao i kulture otpora. vježbe kritičke argumentacije. utopijskim)  Znanja i vještine važne za istraživanje suvremenih društvenih mijena i čitanje političkog diskursa suvremenosti  Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja i problema o klasnim prijeporima. G. Althusser i dr. Lukacs.15 do 15. Gramsci. „subkulturna klasa”). DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij Klasni identiteti ima za cilj problematizirati klasne identitete u kompleksnosti teorijskih. Posebna pozornost bit će usmjerena na modele modernog otuđenja na transnacionalnom tržištu rada te kritičke glasove protiv globalnog neokapitalizma. A.

Giddens. Društvena istraživanja. London: Hutchinson. Hannah. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA mail. Identities. prezentirati i kritički argumentirati obrazovne sadržaje i položiti ispit (pismeni). Slavoj. poticati interaktivnost i suistraživalački angažman. godine. Bourdieu. “Koncept društvene isključenosti”. Karl & Engels. ur. oglasna ploča . Marx. 1968. 2004. Cambridge: Harvard University Press. 1981. Class. London & New York: Verso. Žižek.5 1. Lukacs. Etienne. Oxford : Blackwell. 1999. The Rise of the Creative Class. 1998. Chantal. Rani radovi. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studentice i studenti predaju seminarske radove (u ispisu) od 10. Zagreb: Stvarnost. lipnja 2013. Zagreb: Naprijed. Laclau.M. Hegemony and Socialist Strategy. 1989. Stanford:Stanford University Press. Harris. 171-193.AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE AKTIVNOST U NASTAVI SEMINARSKI RAD ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 1.5 1 4 MAX BROJ BODOVA 30 40 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV.L. Bloch. David. 1-2(69-70). Zagreb:Naprijed. Eagleton.Toward a History of the Vanishing Present. Terry. Gayatri Ch. Practical Reason: On the Theory of Action. Friedrich. London: Routledge. br. Ernesto. 1977. Anthony.The Class Structure of the Advanced Societies. 2002. 1991. Zagreb: August Cesarec. do 14. 1981. London & New York: Verso. Georg. Mouffe. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati. Richard. Princip nada 1-2. Florida. LITERATURA Obvezna literatura: Arendt. Spivak. And How It's Transforming Work. 1985. The Sublime Object of Ideology. Vita activa. Mendieta. Povijest i klasna svijest: studija o marksističkoj etici. Željka. 2003. New York: Basic Books. Pierre. 1981. Race. V. 1992. Gender and Nationality. Leisure and Everyday Life.Alcoff i E. London: New Left Books. Ernst. Šporer. Walter Benjamin or Towards a Revolutionary Criticism. Reading Capital. A Critique of Postcolonial Reason. From Class Struggle to the Politics of Pleasure: The Effects of Gramscianism on Cultural Studies. London: Verso. “Class and Identity”. Louis i Balibar. 1989. Izborna literatura: Althusser.

ideologija. E. Olin Wright. od 12.Gramsci i dr. 15 do 15. ekonomska eksploatacija P2:Koncept otuđenja i procesi modernizacije S1 i 2: Kulturni činovi i kritika: neoliberalizam i suvremeno ropstvo P:“Nevidljivost” klase : društvena patnja. Giddens. moći.13.50 (P+S) .13. društvena stratifikacija i društvena isključenost (sadržajna analiza tekstova .30 sati (2P + 2S) 25. A. 14.13.15 do 13.05.04. Ž.13. revolucija : pristupi. globalni neokapitalizam.30 sati (2P + 2S) 18. A. E. Datum/tjedan Tema Predavanja/Seminari Prethodna priprema studenata Napomena 07. od 12. način rada) S: Pojmovni imaginarij: klasni identiteti (rad.03. Lukacs. Giddens.E. 15 do 15. 15 do 15. smisao izvedbene cjeline. Badiou. od 12.03.30 sati (2P + 2S) 02. društvena preobrazba) P1:Klasne teorije. od 12. 15 do 15. Laclau.13.13.13.03. identitet. 15 do 15. revolucija : pristupi. Svi zadaci bit će dostavljeni studenticama/studentima na zajednički mail nakon prve sesije. novi subjekti S1: Globalni diskursi o solidarnosti Nastavnica će tijekom nastave zadati poglavlja za čitanja. kritike (sadržajna analiza tekstova) P1:Moć. od 12.04.E. G.13. A. ideologija. djelovanje. Olin Wright. društvena stratifikacija i društvena isključenost (sadržajna analiza tekstova . preobrazbe i utopije P2: Revolucionarni/klasni subject S1 i 2: Klasa. kritike (sadržajna analiza tekstova) P1:„Čitanje“ klase – kritičke teorije P2:„Čitanje” klase – neomarksističko mortise S1 i 2: Klasa.30 sati (2P + 2S) 11.KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA mail.K.04. 15 do 15. Marx. feminizacija siromaštva.Šporer) P1:Kreativna klasa (Richard Florida) P2:“Klasni” građani/ke –sublimacije i zapleti S1 i 2: “Klasa”. konzultacije OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. razlika? P2: Radnička klasa i klasna samosvijest: teorijska i ideološka uporišta .30 sati (2P + 2S) Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature Pročitati odabrana poglavlja iz obavezne/dopunske literature 21. S1 i 2: Pojmovni imaginarij: klasni identiteti (rad. društvena preobrazba) P1: Klasa: koncept. zimski semestar 2012.30 sati (2P + 2S) P: Predstavljanje kolegija ( sadržaj. / 2013. Laclau. akcija. 15 do 15. Badiou. POPIS TEMA. A.03. djelovanje.30 sati (2P + 2S) 28. od 12. od 12. Ž.Šporer) P1:Identitetska pozicioniranja – interesi. od 12. akcija. migracije S1 i 2: “Klasa”. A.

prezentirano je poznavanje sadržaja 20% rad je napisan.9% ocjenskih bodova D – 50 – 59. te kritičko vrednovanje sadržaja 3) Završni usmeni ispit ocjenjivat će se na sljedeći način: manje od 50% točnih odgovora od 51% do 60% od 61% do 70% od 71% do 80% od 81% do 90% od 91% do 100% = 0% ocjene = 6% ocjene = 12% ocjene = 18% ocjene = 24% ocjene = 30% ocjene 4) Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra. no priprema nije potpuna (postavljene obveze nisu u cijelosti izvršene) 30% redovito je pripremljen/a i aktivno sudjeluje u radu na seminarima i nastavi 2) Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način: 0 % rad nije napisan 10% rad je napisan.sustavom na sljedeći način: Izvrstan ( 5 ) – A Vrlo dobar ( 4 ) – B Dobar ( 3 ) – C Dovoljan ( 2 ) – D i E .9% ocjenskih bodova Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS.9% ocjenskih bodova C – 60 – 69.9% ocjenskih bodova E – 40 – 49. prezentirano je poznavanje i razumijevanje sadržaja 30% rad je napisan. prezentirano je poznavanje razumijevanje i analiza sadržaja 40% rad je napisan. prezentirano je poznavanje. ali ne sudjeluje u radu 20% dolazi na nastavu.1) Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 0% ne dolazi na nastavu 10% dolazi na nastavu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: A – 80 – 100% ocjenskih bodova B – 70– 79. analiza. pripremljen/a je.razumijevanje.

Transkulturalna medijska pismenost Nositelj kolegija 5 Kabinet 15 + 0 + 15 Telefon Prema rasporedu E-mail Vrijeme za konzultacije Dr.hr Telefon E-mail II. doc. Hajrudin Hromadžić.I. već i za analizu. Asistent Prema najavi na F-810 oglasnoj ploči i web stranici Odsjeka za kulturalne studije Vrijeme za konzultacije Kabinet 265 697 hhromadzic@ffri.5 + 1. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme I mjesto održavanja nastave Medijska kultura. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Aktivnost na nastavi Kolokviji (dva pismena testa tijekom trajanja nastave) Usmeni ispit UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 1 1. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Seminari X Laboratorijski rad Konzultacije X Mentorski rad X Samostalni rad X Ostalo III. kao i medijsko-kulturalnih identitetskih pitanja. LITERATURA . Na tom tragu medijska je kultura shvaćena i proučava se kao poprište hegemonijskih borbi za ideološku dominaciju i prevlast između suprostavljenih interesnih socijalnih i političkih skupina. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da će studenti/ce nakon odslušanog kolegija i položenog ispita steći ne samo osnove za proučavanje i interpretaciju sadržaja medijske kulture.5 1 5 MAX BROJ BODOVA 20 30 + 30 20 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. sc. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Medijska se kultura u okviru ovog kolegija istražuje i interpretira u širem kontekstu koji seže s onu stranu puke 'kulturalizacije' medijskih sadržaja i fenomena. te zahvaća područja ideološko-političkih i ekonomsko-interesnih društvenih prijepora kojih su mediji neizostavan dio. te argumentativno utemeljenu kritiku trendova medijske kulture i njezinih mogućih utjecaja u okvirima širih društveno-političkih i ekonomskih konteksta.

P. J. M. V. Oxford: Wiley-Blackwell Publishing (odabrana poglavlja). (2010). D. F... Woollacott. and the Media. P. Rayner. S. Curran. Kruger. (1997). Zagreb: AGM. Beograd: Clio (odabrana poglavlja). C. Ph. Oxford: Blackwell Publishing. Society. Medijska kultura. Siapera. A. J. L. Bassett. (1999). Media Studies: The Essential Resource. Taylor. New York: New York University Press.. T.. Izborna literatura:     Inglis. Culture. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 2 . Bennett. A Reader. Text. Kellner. Media Studies. London & New York: Routledge (odabrana poglavlja). Media Studies. Institutions. Cultural Diversity and Global Media. S. London & New York: Routledge. and Audiences. (2004).. Teorija medija.. (2005). (2009)... Marris. E. Willis. Wall. (2004). Thornham.Obvezna literatura:    Gurevitch.

Studij medija: teorijski pristupi (J. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju. Medijske teorije i kulturalna Pročitan seminarski tekst. Bennett). Pročitan seminarski tekst. tjedan 4. 3 2. tjedan 5. ljetni semestar 2012 / 2013. POPIS TEMA. J. M. tjedan Uvod u kolegij. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 1. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Nastava. Pročitan seminarski tekst. Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na seminarskim tekstovima koje smo čitali i analizirali tijekom prethodnih pet tjedana seminarske nastave. konzultacije. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Ispitni rokovi određuju se početkom akademske godine a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. Teorijski ratovi i studije kulture (D. teorije društva (T. Gurevitch. Medijske teorije. web Odsjeka KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Usmeno. te da se pripreme za razgovor i diskusiju. te sa studentskim obavezama. tjednu nastave). e-pošta. Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 7. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka i na web stranicama fakulteta. Siapera). Kellner). Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. Odjava ispita mora se izvršiti bar 24 sata prije ispita u protivnom će se smatrati da je student/ica rok iskoristio/la. tjedan 3. diverzifikacija (E. VI. na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu. Woollacott). oglasna ploča Odsjeka. Definiranje osnovne terminologije. tjedan . problemskih motiva i ključnih koncepata.POHAĐANJE NASTAVE Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. i 13. što znači da pročitaju tekst predviđen za čitanje u tom tjednu. Pročitan seminarski tekst. Curran.

Medijski Pročitan seminarski tekst. moć poredak (J. studiji i povratak potisnutog (S. Politički efekti masovnih Pročitan seminarski tekst. označavanja (T. Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju. tjedan 7. politika i ideologija Pročitan seminarski tekst. Blumer. Kellner). socijalna realnost i procesi Pročitan seminarski tekst. Ponovno otkriće ideologije. Bennett). kulture (D. Komunikacije. tjedan 10. tjedan 8.6. tjedan 4 . Hall). Kritički i multiperspektivistički studiji Pročitan seminarski tekst. tjedan 11. komunikacija (J. tjedan 14. Curran). (D. M. i društveni Pročitan seminarski tekst. 12. Mediji. Gurevitch). Kolokvij I. Kolokvij II. tjedan 9. tjedan Medijska kultura. tjedan 13. Kellner). G.

sc.I. te upoznavanje intermedijalnih praksi kroz povijesni kontekst.0 1. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Povijest glazbeno-literarnih interart studija. Scherovi rezultati istraživanja verbalne glazbe književnoumjetničkog karaktera. Poststrukturalističke teorije o glazbi kao jeziku – glazbi kao tekstu. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje 30+0+15 Popularna kultura 2: Intermedijalnost Nositelj kolegija 4 Vrijeme za konzultacije Kabinet 812 Diana Grgurić dr. glazba u literaturi).hr E-mail Telefon prema rasporedu E-mail Vrijeme I mjesto održavanja nastave II. Teorijske modifikacije glazbeno-literarnih veza (A.0 1.0 4 MAX BROJ BODOVA 0 10 30 30 30 100 . P. glazba i literatura. Posmodernističke intermedijalne prakse. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Kolokvij ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. teorije i primjeri. vizualni mediji).5 1. Wolf) kao izvankompozicijska intermedijalnost (extra compositional intermediality). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Pružiti studentima uvid u kulturološke aspekte glazbe kroz intermedijalne oblike (jezik. Gier i W. Recentni studiji: studij riječi i glazbe (WMA) i S.t-com. Scherova trijadna tipologija o oblicima glazbeno-literarnih veza (literatura u glazbi.grguric@ri.5 0. intermedijalne relacije glazbe u književnosti (word music) ili strukturne analogije s glazbom (structural analogies to music) glazbene instance u literaturi koje se nazivaju muzikalizacijama fikcije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorski rad Samostalni rad Ostalo (konzultacije) III. Drugi pristup intermedijalnosti kroz prizmu promatranja Boltera i Grusina. Razumijevanje umjetničkih težnji prema intermedijalnim oblicima. Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon diana.

Steven Paul Scher. 2011. V. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i putem e-maila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte. Aaga A. Cambridges University Press. Zagreb i ICR.2003. V.2002. . Suzzane. (1988). riječ: istraživanje suodnosa.pdf Perica I. Aspdent S. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Nepridržavanje dogovorenih rokova kažnjava se smanjivanjem ocjene.rilune. Boston 1999. Rijeka. D. Music and Text: critical inquiries. 1988. Intertekstualnost & intermedijalnost. Z.). W. LITERATURA Grgurić. 1992.no. and Medially Complex Digital Poetry http://www. (izabrani tekstovi) Bolter. Lodato M. Glazba. and Bernhardt W. Amsterdam: Rodopi. Izborna literatura: Wolf.): Word and Music Studies: Essayes in Honor of Steven Paul Scher and on Cultural Identity and the Musical Stage. (izabrani tekstovi) Žmegač. MIT. Richard. Književnost i glazba. Zagreb: Matica hrvatska. (ur. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. Hrvatska sveučilišna naklada. Intermedijalne studije. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne. U slučaju neredovitog pohađanja nastave student može dobiti dodatni seminarski zadatak.org/mono5/3_brillenburg.* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. Multimediality. Jay & Grusin. Kiene Brillenburg Wurth.Maković i dr. Remediation. Umjetnost riječi. Hansen-Löve. 1-2/ 2009. Ur. “Intermedijalnost i intertekstualnost”. „Intermediality Revisited: Reflections on Word and Music Relations in the Context of a General Typology of Intermediality“ (ur. Intermediality.

/ 2013. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne Analiza intermedijalnnih primjera Analiza intermedijalnnih primjera Tekst: Music and religion: Reflections on Cultural Secularization Art World Kolokvij ne internet tekst: Multimediality. 5. Umjetnost riječi. stupanj teorijskih implikacija. Aktivnost u nastavi Aktivnost u nastavi predviđa sudjelovanje u diskusijama na unaprijed zadanu temu. 6.OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" VI. s ponekom greškom 5 bodova – izniman odgovor Ukoliko student ne zadovolji na pismenom. . 1-2/ 2009. POPIS TEMA. ali sa znatnim nedostacima 3 boda – prosječan s primjetnim pogreškama 4 boda – iznadprosječan. a na svako pitanje može dobiti maksimalno 5 bodova prema sljedećim kriterijima: 1 bod – zadovoljava minimalne uvjete 2 boda – zadovoljava. 4. 14. te uredno ozvršavanje domaćih zadataka. razrada teme. 8. 3.no. Student odgovara na šest pitanja. U slučaju da ne želi prihvatiti ocjenu pismenog ispita upućuje se na usmeni ispit po istim gore navedenim uvjetima. 10. Intermediality. 13. Seminraski rad Okvir vrednovanja seminarskog rada uključuje pristup problematici. ljetni semestar 2012. Završni ispit Završni ispit je pismeni/usmeni. može pristupiti usmenom ispiti. and Medially Complex Digital Poetry Tekst. Perica. 7. internet internet Tekst: Opening up Worlds: Intermediality Reinterpreted Prethodna priprema studenata ne ne Napomena 1. 12. 2. kao što može i prihvatiti ocjenu s pismenog ispita. 11. Datum/tjedan Tema Glazba i literatura Glazba i literatura Medij Teorijski pristp intermedijalnosti Semiotički pristup glazbi Slušati kroz pisanu riječ: metaforički načini glazbene kritike: riječ i i glazba Metafora fuge – analiza primjera Intermedijalnost – analiza primjera: Stage composition – Kandinsky. I. 9.

odnosi između glavne rečenice i sporednih  Pisani oblici prijevoda – uloga rečenice i oblici Nepravilni glagoli: salire.00-12. svolgere.15-14 (802) Grupa B-utorkom 12. modo. Gerundio –uloga i primjena u pisanom i usmenom obliku  Prosta rečenica. scopo. vivere. fine.. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja X Terenska nastava Seminari Laboratorijski rad Konzultacije X Mentorski rad X Samostalni rad X Vježbe X .I. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Kolegij teži uspostavljanju direktnog odnosa sa talijanskim jezikom upoznavanjem istoga u njegovoj funkciji. 5. stare. volere OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će biti sposobni: 1.00 Kabinet Telefon Dr. tradurre. Gerundio) 3.“ Funkcije. Uloga dopuna. pomoćnih glagola) 2. tempo. primjeniti prošireno znanje u usmenoj i pismenoj komunikaciji (nepravilni glagoli). sapere. uscire.hr Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail 513 Kristina Blecich 265-789 II.itd.. smettere. Osobine jezika se nalaze na tekstovima i na činjenicama razgovornog  Upravni i neupravni govor. slagati rečenice prepoznavajući uloge raznih dopuna 4. primjeniti upravni i neupravni govor 2.čitanje i primjena gramatičkih pravila – izrazi  Modi indefiniti – Participio. scrivere. primijeniti neodređene načine (Infinito. scoprire. slušanja. sedere. Participio. udire.proširena .15-14 (901) E-mail Talijanski jezik 6 2 0+0+30 Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Četvrtak 11. sc. agente. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave Grupa A-utorkom 12. termine. koristiti temeljne spoznaje o talijanskom jeziku i utvrditi osnovna pravopisna/gramatička pravila (ortografskih normi. pisanja i prevođenja.tenere. specificazione.kompleksna struktura. vedere. scendere. Razviti vještinu govora.čitanje teksta i prepoznavanje uloga raznih dopuna  Period.Corinna Gerbaz Giuliano Asistent 514 265-784 cggiuliano@ffri. čitanja. Infinito.razni oblici dopuna „complementi di luogo.

Napoli. ed.20 ECTS kredita. Guerra.III.. Mladineo. 2 međuispita ukupno donose 1 ECTS bod . DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i vježbi. Dermit. 1983 Armani R. Grimaldi G. Peviani M.. Student može dobiti bodove samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Studenti će trebati riješiti pozitivno 5 dialoga na zadanim temama. Il capitello. LITERATURA Obvezna literatura: Chiuchiù A. zadataka prijevoda i otvorenih pitanja. Torino. Nuova grammatica per stranieri. Verde acqua. L' italiano attuale 1-2. Messaggi. Einaudi.Napoli 1992 Campagnoli P.. 2004 V... tojest ukupno 10 bodova (0. Izborna literatura: Locarino A. Bonacci editore. Zagreb. In italiano... Zagreb. Škola za strane jezike. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE POHAĐANJE NASTAVE I AKTIVNOST U NASTAVI KONTINUIRANA PROVJERA ZNANJA. Studenti su obavezni položiti dva pismena međuispita.. 2006.0.40 1 0.. Za svaki zadatak / dialog student može dobiti maksimalno 2 boda.50 ECTS) Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. ed.. L' italiano per Lei. Perugia. 2004 Rossi –Hace F. Torino. Loffredo editore. Parlare e comunicare. Minciarelli F. 2000 Odabrani ulomci Madieri M. 1999. Roma.2 ECTS). Domestico G. ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 0. 1989 Drinković. Battaglia G. . La Radura e altri racconti. . Silvestrini M. Za svaki međuispit mogu maksimalno dobiti 25 bodova (ocjenska. Parliamo italiano conosciamo l' Italia Školska knjiga . Zaina E. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora.60 2 MAX BROJ BODOVA 20 50 30 100 * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. Ferraro ed. što im donosi 0...

03.2013.2013. ali sa značajnim nedostacima 5-6 bodova .2012. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije – putem maila.03.03.2013.izuzetan odgovor Uvjet kako bi student pristupio završnom ispitu je da uredno položi dva pismena međuispita. uradka.03. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 04. scrivere Marisa Madieri: život i djelo. Student odgovara na tri pitanja (čitanje teksta /prijevod i razumijevanje talijanskog jezika u komunikaciji) i za odgovor na svako pitanje može maksimalno dobiti 10 bodova prema slijedećim kriterijima = 10 x 3 = 30 = 0. VI.Passi della Divina commedia. 18.04.dobar.04.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tokom akademske godine u terminu predviđenom za konzultacije.zadovoljava minimalne kriterijume 3-4 boda .04. Izrada domaćeg uradka Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila M. 23.2013. Verde acqua. Italiani nel mondo Nepravilni glagoli: salire. La Radura e Izrada domaćeg altri racconti. 11. Čitanje i prijevod. Čitanje i prijevod Na satu će se ocjenivati/bodovati čitanje i prijevod Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila M. scoprire I modi indefiniti Nepravilni glagoli: sedere.2013.60 ECTS: 1-2 boda .2013.prosječan sa primjetnim greškama 7-8 bodova .2013. Madieri. La Radura e altri racconti. Ponavljanje gramatičkih normi i Dante . putem pismenih obavjesti na oglasnoj ploči kulturalnih studija. sa ponekom greškom 9-10 bodova ./ 2013. Madieri. 16. . OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Završni ispit je usmeni ispit. 30.iznad prosjeka. 25.04. sapere Don Abbondio Nepravilni glagoli: scendere. 09. Verde acqua. POPIS TEMA. ljetni semestar 2012. te putem tajništva istih.

pravila 07.05.2013. 14.05.2013. 21.05.2013. I Međuispit
M. Madieri, Verde acqua. La Radura e altri racconti. Čitanje i prijevod M. Madieri, Verde acqua. La Radura e altri racconti .

Na satu će se ocjenivati/bodovati
čitanje i prijevod.

Glasno čitanjeprimjena gramatičkih pravila

28.05.2013. 04.06.2013.

II Međuispit
M. Madieri, Verde acqua. La Radura e Ponavljanje altri racconti. Čitanje i prijevod gramatičkih normi i

pravila. Izrada domaćeg uradka 11.06.2013.
Ponavljanje međuispita

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Broj ECTS-a 4 MIT I KULTURA Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Utorak 12:00 – 13:00 Četvrtak 12:00 – 13:00 Vrijeme za konzultacije Kabinet F-807 Kabinet Telefon Telefon Nastavno opterećenje 30+0+15 Vrijeme I mjesto održavanja nastave Četvrtak 09:15 prema rasporedu E-mail sczerny@ffri.hr E-mail

dr. sc. Sarah Czerny, doc. Asistent

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim znanjima o mitu kao jednom od središnjih pojmova kulturalne antropologije i drugih društveno-humanističkih disciplina. Istražit će se različiti oblici mitskih pojavnosti u jeziku, kulturi zajednice i osobnom iskustvu pojedinca. Mit kao simbol, poruka, sredstvo političke komunikacije, kao opravdanje za ritualnu akciju, ali i kao sredstvo konstruiranja narativnog diskursa. Implikacije. Konstrukcija specifične mitske realnosti. Struktura mita (Lévi-Strauss). Zakoni mita, njihova logičnost i koherentnost. Moć mita kroz povijest: od primitivne prošlosti do neposredne sadašnjosti. Od osobnog mita do mitskog podteksta zapadnoga društva. Mit i ritual Ritualno ponašanje i simbolizam kao osnova mogućeg tumačenja socijalnih struktura i procesa, odnosno kao proširenje Van Gennepova koncepta liminalne faze rituala kao puta prema višoj razini uopćavanja primjenjiva na širok raspon socijalnih fenomena. Psihologija mitologija. Mit i simbol kao konstitucijska osnova modusu mišljenja koji prethodi diskurzivnom i logičkom rezoniranju. Mit kao esencijalna funkcija ljudske svijesti. Opis simbola od velikog utjecaja na mitološku svijest Istoka i Zapada u različitim fazama kulturnoga razvoja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: analizirati konstrukcije mita; opisati i analizirati izvjesne društvene i kulturalne fenomene prizmu obreda prijelaza; opisati vezu između simboličkog i logičkog.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja x Terenska nastava Seminari x Laboratorijski rad Konzultacije x Mentorsk rad Samostalni rad O talo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE Kontinuirana provjera znanja (kolokvij) Pohađanje nastave Seminar UKUPNO UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA 1 1 2 4 MAX BROJ BODOVA 40 0 60 100

IV. LITERATURA
Obvezna literatura: Bascom, W. The Myth-Ritual Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 412 427, Blackwell, London, 1998 [1957] Campbell, J. The Psychology of Myth, u knjizi The Masks of God: Primitive Mythology, str. 21 – 117, London, Secker and Warburg, 1960. Cassirer, E. The Place of Language and Myth in the Pattern of Human Culture, u knjizi Language and Myth, str 1 – 16, Dover Publications Inc, New York, 1946 Douglas, M. Primitive worlds, u knjizi Purity and Danger, str 91 – 116, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 2004 [1966]. Eliade, M. Myth and Reality, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Eliade, M. Sacred Time and Myths, u knjizi The Sacred and the Profane: The Nature of Religion, str. 68 – 116, Harcourt, Brace and World, New York, Frazer, J.G. The Golden Bough, 1922. Selected chapters Hocart, A. The Life Giving Myth u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 143-155, Blackwell, London, 1998 [1926] Kluckholn, C. Myths and Rituals: A General Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 313 - 340, Blackwell, London, 1998 [1942] Lévi-Strauss, C. (1955), Struktura mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, Zagreb, 1989. Levi-Strauss, C. Myth and Meaning, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 1978 Malinowski, B Myth in Primitive Psychology, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Segal, R. Myth: A Very Short Introduction, Oxford University Press, Oxford, 2004 Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 1992. Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995. Boria Sax, The Mythical Zoo, An Encyclopedia of Animals in World Myth, Legend, and Literature, ABC CLIO, Santa Barbara, California [etc.], 2001., 299 str.

Izborna literatura: Coupe, L. Myth, Routlege, London, 1997 Drummond, L. Structure and Process in the Interpretation of South American Myth: The Arawak Dog Spirit People, American Anthropologist 79(4): 842-868, 1977. Estes, C. Introduction to the 2004 Commemorative Edition, u knjizi Joseph Campbell, The Hero with 1000 Faces, str. xxiii – lxvi, Oxford, Princeton University Press, 2004. Hallowell, I. Myth, Culture and Personality, American Anthropologist 49(4): 544-556. 1947 Malinowski, B. In Terawa and Sanaroa – Mythology of the Kula, u knjizi, Argonauts of the Western Pacific, str 223- 257, Routledge, London, 2002 (1922). Marshall, R. Heroes and Hebrews: The Priest in the Promised Land, American Ethnology 6(4): 772-790, 1979. Obeyeskere, G. Anthropology and the Man Eating Myth, u knjizi Cannibal Talk: The Man-Eating Myth and Human Sacrifice in the South Seas, str 1 – 23, University of California Press, Berkeley, 2005 Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 1992. Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA
Kolokvij: 23.05.2013 Rok za predaju seminara: 06.06.2013 Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu kašnjenja. Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno E-pošta Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

Seminar eseja mora imati: 1. 2. 3. 4. Uvod Razradu Zaključak Literaturu

Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake] Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i

herojima i “tricksters” 4 Mit i primitivna znanost Avis. Symbol and Myth in Religion and Theology. 1998 [1942]. 1968. u knjizi The Sacred and the Profane: The Nature of Religion. str. London: Macmillan. ljetni semestar 2012. London: Blackwell Lévi-Strauss.257.Kolokvij se sastoji od 4 pitanja. pp. New York: Harcourt. Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena 1 2 Uvod u mit i kulturu Mitovi iz razni krajeva svijeta 3 Mitovi o nastanku svijeta.12 i “The Ritual of Adonis”. Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14 VI. str 313 – 340. In God and the Creative Imagination. The Myth and Ritual Theory. 2002 (1922). Brace and World Frazer. 1989./2013. A Study of Magic and Religion. 1999. C. (1955). Metaphor. Vol. Routledge. str.G. Kluckholn. a svako pitanje boduje se s deset bodova. 1. POPIS TEMA. P. Malinowski. u knjizi Robert A Segal (ur. “Myth”. “The Myth of Adonis”. Argonauts of the Western Pacific. J. B. u knjizi. Part IV Adonis. London: Routledge. “Myths and Rituals: A General Theory”. 100 – 119. Attis and Osiris. Struktura 5 6 ISPITNI ROKOVI Mit i funkcionalizm 7 Mit i ritual 8 Struktura i mit . London. 223 – 235. 2 . Eliade. 68 – 113.). “Sacred Time and Myths”. u knjizi The Golden Bough. In Terawa and Sanaroa – Mythology of the Kula. 1966. C. M. str. str 223.

Legend. Bottici. 299 str. G. Zagreb. and Literature.]. C. u knjizi Evolution Vs. 2001.CLIO.111. Stvarnost. London: Greenwood Press Boria Sax. Santa Barbara. E. 2007. 10 11 Regionalni Mit Politika i mit 12 13 Kolokvij Znanost i mit I: Captain James Cook 14 Znanost i mit II: Creationizm i evolutionizm 15 Životinja i mit . “Eliminating Evolutionism. 2001. Creationism: An Intro. u knjizi A Philosophy of Political Myth. str. 91 . u knjizi The Modern Construction of Myth. Cambridge: Cambridge University Press Obeyeskere. Princeton. von Hendy. 2004.J. 1992. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative. str.9 Psihologija i myth mitova.3-22 i 177-191.133. Bloomington: Indiana University Press. : Princeton University Press. A. ABC . u knjizi The Apotheosis of Captain Cook.. str. 202227. An Encyclopedia of Animals in World Myth. u knjizi Strukturalna antropologija. str. Inventing Creation Science”. The Mythical Zoo. “Myth and Identity”. N. str. “The Role of DepthPsychology in the Construction of Myth”. 112 . Scott. 227 – 245. California [etc.