Fatmir Alispahi}

REISOFOBIJ A REISOFOBIJA
Selektivna analiza tretmana reisu-l-uleme i islamskih vrijednosti u dejtonskim medijima za period 2004. 2009. godina

Izdaje i {tampa Offset d.o.o. Tuzla Za izdava~a i {tampariju Sadika Muri}, direktor Recenzenti D`emaludin Lati} Muhamed Veli} Tehni~ki urednik Adela Bajri} Tira` 2.000 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i Univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 28-726.1:929 Ceri M. 28-726.1: 316.744:323(497.6=163.4*3) ALISPAHI], Fatmir Reisofobija : selektivna analiza tretmana reisu-l-uleme i islamskih vrijednosti u dejtonskim medijima za period 2004.-2009. godina / Fatmir Alispahi}. - Tuzla : Off-set, 24 cm. 178 str.: ilustr. ; 24 cm Bibliografske i druge bilje{ke uz tekst ISBN 978-9958-658-92-1 COBISS.BH-ID 17948166

Fatmir Alispahi}

REISOFOBIJA
Selektivna analiza tretmana reisu-l-uleme i islamskih vrijednosti u dejtonskim medijima za period 2004. 2009. godina

Tuzla, 2010.

Sadraj

Uvod........................................................................................................... 7 Historijske paralele .................................................................................. 9 Dejtonska islamofobija .......................................................................... 15 U mrei dejtonskih medija .................................................................... 24 Bosanski barometar u Danima ....................................................... 26 Katastrofalni potezi reisu-l-uleme Ceri}a ......................................... 28 Dobri potezi reisu-l-uleme Ceri}a ..................................................... 46 Popovske crne ta~ke ............................................................................. 47 Katoli~ke odli~nosti ............................................................................... 50 Kardinalne crne ta~ke ........................................................................... 55 Uvodnici .................................................................................................. 56 Li~nost(i) u fokusu ................................................................................. 70 Reagiranja ............................................................................................... 73 Intervjui ................................................................................................... 75 Duplerice i naslovnice ........................................................................... 89 Pregled nesvrstanih reisofobija ............................................................ 94 Pohvale katoli~ke ................................................................................. 103 Tri rubrike iz Slobodne Bosne ......................................................... 109 Uvodne kolumne .................................................................................. 110 ^ega sve ima u rubrici Mini market ................................................ 114 5

Pedeset reisofobija Seada Fetahagi}a ............................................... 119 Islamofobija Federalne televizije kao podsticaj za osnivanje i djelovanje Slube za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini .......................... 125 Reakcije Slube za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini .......................... 130 Ogledna analiza jedne od emisija 60 minuta na FTV .................... 142 Ogledna analiza jednog od tekstova iz Oslobo|enja .................... 149 Godina medijskog granatiranja islama .............................................. 151 Ka dejtonizaciji vjere u Bo{njaka ....................................................... 155 Poglavlje plus: Upoznajmo reisu-l-ulemu dr. Mustafu ef. Ceri}a ... 157 Pogovor Muhameda Veli}a ................................................................. 173

Uvod

Nikada ni o kome u povijesti i u dana{njici Bosne i Hercegovine nije pisano tako obilno, i tako negativno, kao o reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceri}u. ^ak ni komunisti~ko dru{tvo Josipa Broza nije bilo toliko opsjednuto narodnim neprijateljima koliko je ovo dejtonsko dru{tvo opsjednuto reisu-l-ulemom Ceri}em. Sti~e se utisak kako nekoliko sarajevskih listova ne postoje zbog informiranja javnosti, ve} zbog ubje|ivanja javnosti kako je reisu-l-ulema Ceri} glavni problem Bosne i Hercegovine. Istra`iva~i koji }e za nekoliko decenija listati sarajevsku {tampu na{eg vremena, mogli bi zaklju~iti kako je prosperitet dejtonskih naroda bio blokiran stalnom potrebom reisu-l-uleme Ceri}a da javno pri~a. Ko je vidio da se ahmedija mije{a u dru{tvena pitanja, koja su izvan klanjanja u d`amiji i na d`enazama?! Kada fratri i popovi govore o istim temama, onda to nije politi~ko kr{}anstvo, kao {to je ovo tzv. politi~ki islam?! I kada po dr`avnim ustanovama u krajevima sa srpskom i hrvatskom ve}inom vise krstovi/kri`evi, ikone sa slikama Isusa Hrista i raznih svetaca, sve to nije napad na sekularnu dr`avu, ve}, bezbeli, multikultura?! [ta bi se tek dogodilo kad bi u krajevima sa bo{nja~kom ve}inom kancelarije dr`avnih organa bile ukra{ene levhama?! O~iti upad kr{}anstva u prostor sekularne dr`ave ne zanima nikoga, dok briga Islamske zajednice za vjernike i njihove dru{tvene probleme bivaju izvikivani kao napad politi~kog islama na sekularizam. To je realnost dejtonske Bosne. ...Razbo{nja~ene Bosne. Mediji oblikuju svijest, proizvode sliku stvarnosti, a medije oblikuje karakter ekonomske i politi~ke mo}i, koja se kroz dejtonske reforme apsolutizirala u velikosrpskom i velikohrvatskom pobratimstvu. S obzirom da ovo pobratimstvo ima profiliranu geneologiju, koja se zakonomjerno i isklju~ivo formirala na ambiciji uni{tenja Bosne i Bo{njaka, dobiv{i Dejtonskim sporazumom nezvani~nu verifikaciju, ustanovljena je ideologija, s planom i programom. Napade na reisu-l-ulemu Ceri}a nemogu}e je razumjeti bez konteksta ideolo{ke zainteresiranosti velikosrpskih i velikohrvatskih snaga za promjenom karaktera genocidne agresije na Bosnu i Bo{njake, a {to je u interakcijskoj relaciji 7

s procesom ateizacije Bo{njaka kroz nametanje uvjerenja da je islam kriv za sve bo{nja~ke nevolje. Odnosno, {to bude vi{e Bo{njaka spremnih da krivicu na|u u sebi, u islamskom korijenu svoga narodnosnog bi}a, to }e biti lak{e preoblikovati genocidnu agresiju u gra|anski rat, i otupiti pravo rtve na satisfakciju, a ~ime bi pobratimi iz Kara|or|eva morali zauzdati ambicije prisvajanja Bosne. Na ovaj na~in, preko bla}enja reisu-l-uleme Ceri}a i destabilizacije najstarije bo{nja~ke institucije, Islamske zajednice (1882.), nastoji se kao dru{tvena i demokratska vrlina uspostaviti bo{nja~ki otpor prema islamu, a time i prema bo{nja~koj rtvi, koja je odre|ena islamom. U protivnom, ako bi Bo{njaci bili u vjeri koliko i susjedni narodi, u vjeri kao osi narodnog bitka, dogodilo bi se da bo{nja~ka rtva zaivi kao politi~ki i moralni kompas bo{nja~ke zajednice, a {to bi razbrkalo planove za dejtonskom minorizacijom Bo{njaka i svo|enjem Bosne i Hercegovine na geografski pojam. Stoga se konfrontacija Bo{njaka i islama name}e kao su{tinska intencija dejtonskog reima, a carski rez te operacije jeste proizvodnja bo{nja~ke mrnje prema svome vjerskom poglavaru, odnosno, prema instituciji i hijerarhiji Islamske zajednice. ^injenica je da su Bo{njaci bivali rtve genocida u kontinuitetu isklju~ivo zbog svoje vjere, din islama, a ne zbog toga {to su miroljubivi stanovnici Bosne. Zbog bo{nja~ke vjere je izostala i reakcija me|unarodne zajednice, koja se u mnogim genocidnim epizodama iskazala kao sau~esnik u zlo~inu. (Vidjeti razgovore povjesni~ara Tejlora Bren~a sa ameri~kim predsjednikom Bilom Klintonom o evropskim saveznicima koji su svoje mirovne snage pretvorili u {tit srpskim vojnim snagama za potpuno raspar~avanje Bosne i Hercegovine, te o francuskom predsjedniku Fransoa Miteranu koji je bio posebno bezobziran kada je rekao da muslimanskoj naciji nije mjesto u Evropi.) Masovne grobnice i masovne {utnje danas su zamijenjene sofisticiranim specijalnim psiholo{kim ratom koji se vodi protiv Bo{njaka, i koji daje konkretne rezultate u smislu regrutiranja sve znatnije, jo{ malo pa kriti~ne mase Bo{njaka koji }e islam, a ne velikosrpski i velikohrvatski fa{izam, prihvatiti kao glavnog krivca za ratne strahote i poratna, dejtonska ponienja. Pitanje je da li bi dejtonska protuislamska programiranost bila druk~ija, blaa, milostivija da je na mjestu reisu-l-uleme neko ko bi se uklapao u zapadne i srpsko-hrvatske mjere prihvatljivog islama. Islam se moe prihvatiti ili ne, a ne moe se stiskati ili razvla~iti u neislamske kalupe i afinitete, jer onda to nije islam, ve} kolonijalni derivat. Kada kaemo prihvatljiv islam onda mislimo na preporuku zatvaranja islama u damije, u namaze i dove, i na odricanje islamu prava da bude dinami~no protkan kroz kulturalnu, ali i dru{tvenu, moralisti~ku praksu jednog muslimanskog naroda.

Historijske paralele

Od povla~enja Turske Carevine do danas, aktivna je ambicija svih reima da se islam u Bosni, ali i na junoslavenskim prostorima, podredi mjerama trpe}ivosti pravoslavnih i katoli~kih susjeda, odnosno stranih okupatora. Austro-Ugarska je odmah po okupaciji kao strate{ki cilj postavila izvla~enje bosanskih muslimana ispod okrilja Carigradskog Me{ihata, iako su Berlinskim ugovorom i Istanbulskom konvencijom Bo{njacima garantirane veze sa [ejhu-l-islamom u Istanbulu. Diplomatskim pritiscima AustroUgarska je isposlovala da [ejhu-l-islam 22. III 1882. imenuje sarajevskog muftiju hadi Mustafu Hilmi ef. Omerovi}a za bosanskog muftiju, ~ime je za~eta uspostava zasebnog islamskog starje{instva u Bosni i Hercegovini. Po{to u Istanbulu nije bilo reakcija na carski dekret od 17. X 1882. kojim je Hilmi ef. Omerovi} imenovan za prvog reisu-l-ulemu, a potom uspostavljena i institucija Rijaseta, kao jedinstven primjer takve organizacije u islamskom svijetu, to je dalo za pravo Zemaljskoj vladi da mnoga islamska pitanja rje{ava bez konsultacija sa Rijasetom. Takvo je bilo pitanje vakufa, recimo. Austro-Ugarska je Rijaset i reisu-l-ulemu eljela vidjeti kao carske podanike, a to }e biti obrazac kojeg }e preuzimati i naredni reimi, u ambiciji da manifestacije islama prilagode minimumu svoje tolerancije. Ve} izborom sarajevskog muftije Hilmi ef. Omerovi}a za prvog reisu-l-ulemu promovirana je intencija da se biraju podesne li~nosti, a ef. Omerovi} je povjerenje okupatora zadobio jo{ kada je odmah nakon okupacije objavio fetvu kojom poziva Bo{njake da prihvate vojni zakon Austro-Ugarske. Mjereno kantarima dejtonske podesnosti, reimu bi odgovarao reisu-l-ulema koji bi islam zatvorio u ibadetske okvire, te mu odrekao senzibilitet za stvarnost i probleme vjernika. Jo{ ako bi ta li~nost kazala koju rije~ na temu vehabijske opasnosti, reim bi dobio derivat islama po svojoj mjeri. Napose, medijsko forsiranje nekoliko profesora sa Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, koji su slikanje po televizijama i novinama kaparisali agresivnim kritikama reisu-l-uleme Ceri}a, izmi{ljanjem vehabijske opasnosti, sataniziranjem mudahedina dokazuje te9

ndenciju izgradnje profila prihvatljivog islama i prihvatljivog reisu-l-uleme. Od prvog reisu-l-uleme Omerovi}a, do dvanaestog reisu-l-uleme dr. Ceri}a, na razli~ite na~ine, ali s istim ciljem, iskazivane su i uglavnom realizirane namjere reimske kontrole i cenzure nad djelovanjem reisu-l-uleme. Vi{e autora bavili su se historijatom razvoja Rijaseta (Mustafa Imamovi}, Omer Naki~evi}, Enes Durmi{evi}, Enes Omerovi}, Adnan Jahi}, [a}ir Filandra, i dr.), doti~u}i u svojim tekstovima i problem odnosa vlasti prema reisu-l-ulemi i reisu-l-uleme prema vlastima, a {to je historiografski prostor koji krije mno{tvo znakova koje bi vrijedilo de{ifrirati i posloiti u pri~u o kontinuitetu nastojanja da se Bo{njaci obezglave, razglave i doglave. Dosad nije ra|eno sveobuhvatno istraivanje na ovu temu, a kratki pregled nekoliko znakovitih historijskih situacija }e nas uvjeriti u istraiva~ku plodnost ove teme. Ono {to je konstanta jeste nastojanje svih reima da ovladaju prvim u Bo{njaka, prvim u muslimana, ili tako {to }e ga oni odre|ivati i imenovati kao podesnu li~nost, ili {to }e ga kontrolirati i ucjenjivati represivnim mehanizmima. Uprkos ispunjenim ciljevima desetogodi{nje borbe za vakufsku i prosvjetnu autonomiju (1899.-1909.), austrougarske vlasti su iskazale protivljenje izboru tre}eg reisu-l-uleme hafiz Sulejmana ef. [arca, samo zbog toga {to je stekao harizmu kao jedan od prvaka u borbi u kojoj su Bo{njaci po prvi put svjedo~ili politi~ku organiziranost. Austrougarskom reimu, kao i ostalim reimima, nisu odgovarali Bo{njaci od stava, a pogotovo ne bo{nja~ki prvaci sa kojima se ne moe manipulirati podmi}ivanjem i zastra{ivanjem. Jedan od takvih je bio ~etvrti reisu-l-ulema Demaludin ef. ^au{evi}, koji je najistaknutiju dunost u Bo{njaka obavljao Reisu-l-ulema ^au{evi} od 1914. do 1930. godine. Kao li~nost od integriteta i vizije, nije odgovarao ni austrougarskom, ni jugoslovenskom reimu. Car Franjo Josip je u drugom krugu potvrdio njegovo imenovanje, i to nakon ustrajnog insistiranja javnosti, {to ukazuje da su austrougarske vlasti nastojale ponovo isposlovati bo{nja~kog prvaka po svojim potrebama. Njegova beskompromisna borba za prava i uspravnost Bo{njaka bila je jednaka i prije i poslije ustoli~enja za reisu-l-ulemu, i u vrijeme austrougarske i u vrijeme jugoslovenske vladavine. On je prvi reisu-l-ulema koji je kao sredstvo pritiska za ostvarenje muslimanskih prava koristio instituciju javnog mnijenja, i koji je zbog toga progonjen. Kada je reisu-l-ulema ^au{evi} po~etkom 1919. godine, u intervjuu za francuski Le Temps, progovorio o poratnim zlo~inima nad muslimanima, od njega je iz vladinih krugova u Beogradu u vi{e navrata posredno tra`eno ili da demantira navode, ili da bude spreman na prijevremeno penzionisanje, s obzirom da je istina o tim zlo~inima u me|unarodnim okvirima {tetila ugledu i 10

planovima Kraljevine Jugoslavije. Iako je reisu-l-ulema ^au{evi} ve} izvje{tavao vladu u Beogradu o zlo~inima nad muslimanima, i tra`io za{titu muslimana, tek njegov javni progovor o tome je pobudio reakciju, ali ne na planu za{tite muslimana, ve} u cilju skrivanja istine. Za razliku od vladinih diplomatskih, represivnih manira, srpska javnost je bila otvorena i agresivna, jer je za reisu-l-ulemu ^au{evi}a ustvrdila da je eksponent crno-`utog re`ima u Bosni i Hercegovini, koji je samo formalno, no ne i su{tinski pora`en u ovoj pokrajini jini. List Srpska zora je i{ao tako daleko da je ustvrdio kako je na sramotu {to je ^au{evi} jo{ uvijek reisu-l-ulema reisu-l-ulema, te da srpski narod o~ito slabo u~i i ne zna vladati vladati. Ovo posljednje je o~ito bila preporuka da bi umije}e vladanja zna~ilo smjenjivanje takvog reisu-l-uleme. U reakcije koje je izazvao reisu-l-ulemin intervju Le Tempsu dalo bi se analiti~ki porinuti, ali njihova su{tina je u orkestriranoj osudi prava na slobodu govora reisu-l-uleme ef. ^au{evi}a koji se usudio da javno govori o zlo~inima nad muslimanima i da remeti privid demokrati~nosti i civiliziranosti kojeg je Kraljevina nastojala prikazati u Evropi. A evo {ta je reisu-l-ulema ^au{evi}, izme|u ostalog, rekao francuskom isu}u ubijenih ljudi, 76 sprenih ena, 270 razorenih i novinaru: T Tisu}u oplja~kanih sela, to je bilanca koju mi muslimani imamo zapisati na blagdan poro|enja ove Jugoslavije, kojoj bi htjeli svom du{om sluiti. (...) Mi }emo nepravdu podnositi, dravni se poslovi mogu bez nas voditi, ali nek se po{tuje barem na{ ivot, na{a ~ast i imetak. Zar je previ{e, ako to traimo? U analogiji s dana{njom situacijom, u kojoj se reisu-l-ulema Ceri} kontinuirano i brutalno progoni jer, kao onomad i reisu-l-ulema ^au{evi}, govori o ugroenosti Bo{njaka, ima jedan detalj koji kazuje da je u bo{nja~koj politi~koj javnosti onomad bilo vi{e senzibiliteta i hrabrosti, nego {to ih ima danas. Reisu-l-ulema Ceri} je ostavljen od bo{nja~ke politike i politi~ara, koji se oko Islamske zajednice zavrte samo u predizborno vrijeme, zbog prikupljanja glasova, dok u me|uprostoru, kada reisu-l-ulema biva napadan zbog javne odbrane i solidarisanja sa napadnutim i obespravljenim Bo{njacima, nema nikoga ni da za{titi ugroene Bo{njake, ni da za{titi reisu-l-ulemu. Reis ^au{evi} je imao hrabriju politi~ku elitu, sude}i po ~injenici da je Pravda, glasilo JMO, imalo kurai da u zlo i neizvijesno doba, kada je ubijanje i plja~kanje muslimana bilo svakodnevnica, istakne kako je napad na reisu-l-ulemu napad na 600.000 bosansko-hercegova~kih muslimana. Srpske novine koje vjerno biljee i isti~u ako je koji zane{eni i nesavjesni musliman i jedan {amar udario pravoslavnom, dobro vide i dobro ~uju {ta se danas zbiva s muslimanima, ali ako to neko od muslimana istakne, pa makar to bio i Reisu-l-ulema, to mora biti la, podvala, infamija... pisala je Pravda. Ovaj slu~aj oko intervjua francuskom Le Tempsu bit }e samo po~etak velikosrpskog anatemisanja reisu-l-uleme ^au{evi}a, koje }e potrajati do njegovog penzionisanja na vlastiti zahtjev, 1930. godine, kada je odbio da figurira kao reisu-l-ulema Islamske zajednice kojom upravljaju i o kojoj odlu~uju beo11

gradski ministri. Sve te godine reim je nastojao da podstakne unutarmuslimanske podjele, da izignorira ili omalovai autoritet reisu-l-uleme, kao u slu~aju slanja muslimanske deputacije halifi u Carigrad, iz koje je bio izostavljen reisu-l-ulema. Kraljevski reim je bio svjestan nepokorivosti reisu-l-uleme ^au{evi}a, i otud ga je ignorirao, ali i anatemisao kroz srpsku {tampu, na razli~ite na~ine. Politika, Samouprava i drugi srpski listovi pisali su klevetni~ki o reisu-l-ulemi ^au{evi}u, optuuju}i ga vidi ~uda! da zloupotrebljava vjeru u damiji u politi~ke svrhe, da je glavni krivac za ekonomske probleme s kojim se susre}e muslimanska autonomna uprava ({to je paradoks, jer je ve}inom vakufsko-mearifskih tijela upravljala JMO), da ko~i proces tzv. nacionalizovanja muslimana, iako je reisu-l-ulema ^au{evi} bio najzasluniji za otvaranje bo{nja~kih vidika prema evropskim svjetonazorima, zbog ~ega je dolazio u sukob s konzervativnim naslje|em u Bo{njaka. Izuzev reisu-l-uleme ^au{evi}a i reisu-l-uleme Ceri}a, ostali reisu-l-uleme nisu bili predmet medijskog i politi~kog pogroma, neki zato {to su bili podesne li~nosti, a neki zato {to su u datim okolnostima razumjeli granice i mogu}nosti svoga djelovanja, te su nastojali za Islamsku zajednicu ispotiha izvu}i najvi{e {to se moglo, a da se ne poremete postoje}i dometi slobode u ispoljavanju vjere i o~uvanju muslimanskog identiteta. Cijena podesnosti je naro~ito u vrijeme komunizma znala biti previsoka, jer je podrazumijevala {utnju o ubistvima i politi~kim progonima istaknutih muslimana. No, vremena reisu-l-uleme ^au{evi}a i reisu-l-uleme Ceri}a nisu bila manje okrutna po Bo{njake i opasna za slobodu govora od vremena u kojima su djelovali ostali reisu-l-uleme, pa je analiti~ki izazovno pretpostaviti za{to se ova dvojica reisu-l-ulema izdvajaju i po odvanom i nesuspregnutom govoru o ugroenosti Bo{njaka, i po medijskoj i politi~koj odmazdi koju su trpjeli. Dakako, ima ne{to {to individue nose sobom, ali ima ne{to i od okolnosti koje uvjetuju da odre|ena li~nost osvoji moralni i intelektualni habitus u ime kojeg ne eli ustuknuti pod pritiscima i poraziti sebe pred sobom. A {ta je ono {to vee ove dvije pozicije moralnog integriteta i kod reisu-l-uleme ^au{evi}a i kod reisu-l-uleme Ceri}a? To je njihova samosvjesnost da su u vrijeme te{kih isku{enja, kada su Bo{njaci olahko mogli skliznuti stranputicama zla, osvete i revan{izma, imali snage rizikovati, izdi}i se iz ni{tavila i bo{nja~ki narod usmjeriti ka pravilu tolerancije, zajedni{tva i razumijevanja - da niko pojedina~no nije kriv za zlo koje je u njegovo ime Bo{njacima ~injeno. Reisu-l-ulema ^au{evi} je odigrao zna~ajnu ulogu u za{titi bosanskih Srba, u vrijeme kada se podgrijavala njihova kolektivna krivica za atentat na prestolonasljednika Franza Ferdinanda i kada su odre|ene snage prieljkivale katoli~ku i muslimansku osvetu nad pravoslavnim gra|anima. Ovaj gordi moralni ~in dao je za pravo reisu-l-ulemi ^au{evi}u da sa kraljevim reimom razgovara dostojanstveno, bez treme i podani{tva, jer je uspostavu nove dravne zajednice, na pozicijama zajedni{tva slavenskih naroda, a radi za{tite bosanskih Srba, reisu-l-ulema ^au{evi} doma}inski smatrao i svojom zaslugom. 12

Reisu-l-ulema Ceri} je na{ savremenik, pa nije pristojno da bez vremenske distance sudimo o njegovom djelu. No, ~ini se da postoje dva momenta koja uvjetuju njegov retori~ki gard spram dejtonske stvarnosti koju karakterizira raznorodno ugroavanje bo{nja~kog opstanka i slojevita zavjera {utnje: prvo, ~injenica da reisu-l-ulema Ceri}, kao i reisu-l-ulema ^au{evi}, ima moralni kapital svoga, a i bo{nja~kog civilizacijskog dranja u vrijeme revan{isti~kih isku{enja, {to je odve} prepoznato u inozemstvu, gdje je reisu-l-ulema Ceri} dobio brojna priznanja za afirmaciju tolerancije i me|ureligijskog dijaloga; drugo, reisu-l-ulema Ceri} je u vrijeme te kratkotrajne bo{nja~ke unutarnje slobode i suverenosti dosegao visok stupanj slobode govora, koju je sada nemogu}e, barem u ovom reisu-l-ulemi, vratiti iza re{etaka totalitarizma i autocenzure. Otud je jasno da ne postoji mogu}nost okon~avanja konflikta dejtonskih medija, pa i politi~ara, protiv reisu-l-uleme Ceri}a, jer s jedne strane imamo agresivno propisivanje opsega reisu-l-ulemine slobode govora, a s druge strane imamo govor koji ne eli da se vrati u prostore neslobode, iako je nesloboda opkolila to ostrvo bo{nja~ke slobode. Reisu-l-ulema Ceri} je ustoli~io i jedan dosad nepostoje}i retori~ki standard, odvanog, neiskompleksiranog govora, {to je u suprotnosti ~ak s narodnim poslovicama kojima su Bo{njaci opravdavali nametnutu kulturu {utnje, podani{tva, skromnosti, garibluka svake vrste. Da li }e se taj standard preliti i preko posljednjeg mandata reisu-l-uleme Ceri}a, ili }e se u taj prostor budu}nosti ponovo naseliti podesna retori~ka hunjavost, {to se ve} dogodilo nakon reisu-l-uleme ^au{evi}a ima da se vidi. Kao arhetipski kontraliht reisu-l-ulemi koji je imao {ta re}i i smio to re}i mogu posluiti dvije pojave, prvo, reisu-l-uleme Ibrahima ef. Maglajli}a, umirovljenog banjalu~kog i tuzlanskog muftije, koji je iz mirovine izvu~en da figurira nakon reisu-l-uleme Demaludina ef. ^au{}evi}a, kao proreimska figura beogradskih vlasti, da bi 1936. bio uklonjen onako kako je i doveden; drugo, Ibrahima ef. Feji}a, sedmog reisu-l-uleme, koji je od 1947. do 1957. od{utio komunisti~ke pogrome bo{nja~kih intelektualaca, otimanja muslimanske imovine, zatvaranje medresa, zabranu ferede, islamske literature... Reisu-l-ulema Ibrahim ef. Feji} je zna~ajan kao obrazac krajnje suprotnosti u koju bi ponovo mogli dospjeti Bo{njaci ako im se podvali reisu-l-ulema po tu|em izboru. Zato }emo, kao upe~atljivu ilustraciju odro|enosti od naroda i posve}enosti reimoljublju, u ovom radu citirati dio govora Ibrahima ef. Feji}a koji je odrao prilikom primanja men{ure: Stupaju}i na dunost reisu-l-uleme IVZ u FNRJ na koji poloaj me je izabralo najvi{e vjersko predstavni{tvo Muslimana, Vrhovni vakufski sabor u FNRJ i primaju}i tu uzvi{enu dunost, smatram svojom prvom zada}om, primaju}i men{uru u ovom svetom hramu, a poga|aju}i i va{e elje, da prve misli uputim na{em voljenom mar{alu T itu Titu i da zamolim Allaha uzvi{enoga za njegov dug i sretan ivot na sre}u i blagostanje svih na{ih naroda u FNRJ. Svakom prilikom mi smo duni sje}ati se na{eg omiljenog vo|e i u~itelja. Mar{al T ito je vodio na{e naroTito de u brobu za slobodu, potukao neprijatelje i stvorio mo}nu FNRJ u kojoj 13

svi narodi na{i i pripadnici IZ uivamo punu ravnopravnost i slobodu i vr{imo ovaj sve~ani ~in. Figura reisu-l-uleme u Bo{njaka centrirana je u nekoliko aspekta: prvo, jer od podesnosti ili nepodesnosti reisu-l-uleme ovisi kako }e bivati intonirana bo{nja~ka reakcija na stvarnost, u kojoj, dakle, ne treba da se uo~i nestajanje Bo{njaka, a time i Bosne; drugo, {to nepodesna i slobodna figura reisul-uleme u Bo{njaka podrazumijeva {irenje standarda slobodnog govora, ponosa i dostojanstva, kao vrline u bo{nja~kom dru{tvu, {to je izvan mjere koju velikosrbi i velikohrvati propisuju za podno{ljivog Bo{njaka i muslimana, a od ~ije instalirane inferiornosti i letargi~nosti ovisi otimanje bo{nja~ke imovine i bosanske budu}nosti. S obzirom da figura reisu-l-uleme, koju je kao autoritativnu i dru{tveno relevantnu obnovio i sa~uvao dr. Mustafa ef. Ceri}, danas predstavlja vaan svjetionik bo{nja~kog kretanja kroz vrijeme - jer je bo{nja~ka politika eliminirana korupcijom i ucjenama, a bo{nja~ka akademska zajednica nije institucionalno oformljena kao narodni autoritet to se eliminacija autoriteta reisu-l-uleme Ceri}a ispostavlja kao glavni zahvat u dezorjentiranju Bo{njaka.

14

Dejtonska islamofobija

Samo kroz jedan kratak period sredinom 90-tih godina, u vrijeme agresije i neposredno poslije, dok je vlast u Sarajevu suvereno odlu~ivala o bo{nja~kim pitanjima, Islamska zajednica nije bila izloena pritisku reima, niti je drana pod medijskom lupom. Izmi{ljanje islamske opasnosti je bilo okosnica velikosrpske i velikohrvatske propagande, ali su takve izmi{ljotine sve do 2000-tih uglavnom drane izvan Sarajeva. Dva momenta su pogodovala, ali i koincidirala, useljavanju islamofobije u sarajevski medijski prostor: prvo, reforma i restruktuiranje javnog rtv sistema, ~ime je dravna RTVBiH izuzeta iz kontrole bosanskih snaga i predata dejtonskim silama raspodjele; time su velikosrpska i velikohrvatska ideologija dobile dravnu formu za promociju islamske opasnosti kao protutee, a potom i uzroka, svemu {to se dogodilo; drugo, refleksije 11. septembra su, u korelaciji s ambicijama nove vlasti SDP-Alijanse (2000.-2002.) da se izmi{ljanjem tzv. islamskog terorizma postane ameri~ki partner i miljenik, rezultirale rasplamsavanjem islamofobije na dravnim rtv servisima, ali i po tzv. neovisnim medijima koji su sponzorirani izvan bosanskog duhovnog kruga; tada ustanovljeni mehanizam forsiranja islamofobije nije prevazi|en, niti je prokazan kao poluga nastavka agresije na Bosnu i na Bo{njake, ve} je oja~an i pro{iren, tako da danas otpor prema islamu egzistira kao demokratska norma i preporuka. U kadrovskoj hijerarhiji dejtonske Bosne uspostavljene su, dresurom autocenzure, nevidljive ali efikasne zapreke za Bo{njake koji idu u damiju, ali su i otvorene poslovne {anse za Bo{njake koji }e recitirati ili na druge na~ine podrati himnu probitka: reisu-l-uleme je..., vehabije su..., mudahedini su... Tu dakako mislimo i na politiku koja egzistira od bo{nja~kih glasova, na ono {to obi~no zovemo bo{nja~kom politikom, a {to je u godinama pometnje razasuto, razjedinjeno, isprepadano i na kraju upregnuto da {utnjom i odobravanjem slui nebosanskim gospodarima bosanske sudbine. Upravo je {utnja rije~ oko koje }emo privezati ovu uvodnu pri~u. [utnja je preporuka svakome Bo{njaku koji ra~una na mrvice dejtonske milostinje, 15

dok je progovor o bo{nja~koj potla~enosti grijeh koji se ne pra{ta, jer razotkriva privid demokratije, humanosti i mira, te pred antifa{isti~ku savjest postavlja realitet nastavka genocida nad Bo{njacima: raseljavanja, zastra{ivanja, prisiljavanja na zaborav, ekonomskog i kulturnog minoriziranja... Od austro-ugarskih vremena na ovamo svi su reimi nad Bosnom bili obavezani da se pred diplomatskim sudijama prikau kao ba{tinici ljudskih prava, pa bi im vi{e smetao gubitak kontrole nad istinom, nego sama istina o potla~enim i proganjanim Bo{njacima. Stoga se vi{e energije ulagalo u sankcioniranje onih koji istinu {ire, nego onih koji takvu istinu proizvode. Kroz decenije taloenja bo{nja~kog straha od istine o svome stradanju, u narodnim se umotvorinama ~ak iskreirala vrlina {utnje. Dala bi se na~initi lista rijetkih Bo{njaka koji su stradavali samo zato {to su se usudili primijetiti razliku izme|u reimskih proklamacija o ljudskim pravima, a evo i demokratije, i realiteta u kome je najbrojniji bosanski narod u kontinuitetu bivao marginaliziran i poniavan. Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} je o bo{nja~koj potla~enosti govorio obimnije, izda{nije, upornije i nepokolebljivije nego svi bo{nja~ki politi~ari zajedno, a nerijetko i vi{e nego svi akademski autoriteti u Bo{njaka zajedno. On nije kriv {to se bo{nja~ki politi~ari bave svime, samo ne za{titom naroda kojeg navodno predstavljaju, i {to danas postoji jedva desetak bo{nja~kih autora koji govore istinu, bez ikakve ovodunjalu~ke ra~unice. Reisu-l-ulema Ceri} nema kad ~ekati da se bo{nja~ki politi~ari smiluju da rade svoj posao i zarade svoje plate, jer je bo{nja~kom narodu potrebna pomo}, makar u vidu javno iskazane solidarnosti i razumijevanja. Ako bi se poru{ilo ili potkopalo i to posljednje uto~i{te istine u Bo{njaka, onda bi karakter istine preuzela la, koja ve} ivi u medijskoj okupaciji, a nastanjuje se, na alost, i u duhovnim sojenicama mnogih Bo{njaka. Operacija ru{enja tog posljednjeg uto~i{ta autonomnom poretku u Bo{njaka izvodi se putem dejtonskih medija u Sarajevu, koji nakon tzv. reformi, odnosno okupacije rtv sistema i ga{enja nekoliko patriotski orijentiranih magazina predstavljaju total medijske slike. Naspram njih kao jedino preostalo respektabilno medijsko ostrvo druk~ijeg mi{ljenja egzistira Dnevni avaz, dok se listovi poput Preporoda, Saffa, Novih horizonata, po snazi i tirau, ipak ne mogu nositi s televizijskom artiljerijom. Prosje~ni gledatelj dejtonskih televizija ne mora ni{ta znati o nastavku genocida nad Bo{njacima putem specijalnog psiholo{kog rata, putem nametanja krivice, on je taj traeni konzument koji }e pod medijskim pritiskom prihvatiti konstruiranu sliku realnosti, u kojoj su reisu-l-ulema, a i njegov prekomjerni islam, krivi za sve. Publika koju obuhvata ovih nekoliko preostalih printanih medija mnogostruko je manja od one koja se indoktrinira putem velikosrpskih i velikohrvatskih medija u Sarajevu. Krajnje efekte agresivne medijske operacije razmuslimanjenja Bo{njaka, zastra{uju}e je naslutiti, tim prije {to se ve} danas u svakodnevnici moe osjetiti rastu}i fenomen islamofobije u Bo{njaka. Te{ko je vjerovati da bi u neravnopravnoj medijskoj utakmici mogli pobijediti slabiji, kao {to decenijama ve} ne pobje|uje i ne obavezuje istina o palestinskoj rtvi. Ono {to se moe raditi 16

na planu za{tite bo{nja~kog identiteta, kroz odbranu autonomnosti i integriteta bo{nja~kih autoriteta, jeste prikupljanje, obrada i prezentacija podataka koji svjedo~e o anticivilizacijskom profilu medija u Sarajevu, koji u ime svojih velikosrpskih i velikohrvatskih sponzora nastavljaju zlo~in nad Bosnom i Bo{njacima. Cilj je da se zapadni sponzori, me|u kojima je najve}i broj ~estitih pobornika slobode i demokratije, upozore na sau~esni{tvo u nastavku zlo~ina nad Bo{njacima, i da se odbiju od podr{ke projektima koji se lano predstavljaju kao promotori multikulture, tolerancije, zajedni{tva. Jer, nema bosanske paradigme bez slobodnog i u slobodi konstitutivnog islama, bez jednakopravnih i neisprepadanih Bo{njaka, bez ambijenta u kome }e slobode jednih biti gra|ene slobodama drugih. Taj princip grubo se kr{i isklju~ivo{}u dejtonskih medija u Sarajevu koji su antiislamski diskurs uspostavili kao kompas svoje realizacije. Mediji u Sarajevu danas djeluju po principu ideolo{ke uvezanosti, tako da je gotovo nebitno ko u kojem mediju radi, kad svi rade kod svih i svi za sve. Dokaz za to su gostovanja i prelasci novinara sa jednog medija u drugi. Dejtonski je logi~no da dio ekipe koji je vodio magazin Dane preuzme vo|enje Oslobo|enja, da {ef Dana dobije autorsku emisiju na FTV Federalnoj televiziji (Pe}nica), da urednik magazina FTV 60 minuta ima kolumnu u Startu, a da urednik Starta bude komentator na FTV, da tekstovi koji se objave u Slobodnoj Bosni budu emitirani kao produkcija FTV, i obratno, da uop}e nije bitno {to privatni medij a{i}are ure|uje dravni, i obratno, da mjese~ni gosti-urednici u magazinu Po{teno na FTV redovno bivaju ideolo{ke kopije dejtonskog intelektualca, da se predsjednica dravne Izborne komisije o~ituje kao funkcioner SDP-a i da postane direktorica Oslobo|enja, i tako dalje, i tako u nedogled. U svim ovim seljajama s medija na medij nema ni jednog intelektualca iz bo{nja~kog i muslimanskog duhovnog kruga, izuzev nekoliko likova koji su bili voljni da rovare po bo{nja~kom jedinstvu, da blate reisu-l-ulemu Ceri}a i podrivaju poredak u Islamskoj zajednici. Nema nikakve dileme da dejtonski mediji u Sarajevu djeluju kao jedinstvena ideolo{ka mrea, ba{ kao {to je u vrijeme komunizma bilo svejedno da li informacija poti~e iz Oslobo|enja, Komunista ili TV Sarajevo, kad je sve svakako bilo jedno te isto. Kao ilustraciju ove bestidnosti uzet }emo dva dokaza o ideolo{koj i kadrovskoj umreenosti dejtonskih medija u Sarajevu. Prvi je zapis Senada Avdi} o emisiji 60 minuta, u rubrici Sedam dana & ljudi, od 13. 4. 2006. godine, a koji je posvjedo~io da to {to pi{e Slobodna Bosna objavljuje 60 minuta, i obratno. Urednik SB je zapisao: Milion me ljudi pita da li gledam politi~ki magazin FTV 60 MINUT A. I po milioniti im put opetujem MINUTA. da ja Slobodnu Bosnu ure|ujem samo za to da je ne bih nit ~itao nit gledao! 17

Drugi dokaz je javna pohvala koju su Dani uputili svojoj biv{oj glavnoj i odgovornoj urednici Vildani Selimbegovi} koja je krajem 2008. godine preuzela urednikovanje nad Oslobo|enjem, a {to se po islamofobijskim ispadima u toku 2009. godine moglo prepoznati kao dnevno izdanje magazina Dani. U broju od 3. 7. 2009. Dani pi{u: Kada je prije ne{to vi{e od osam mjeseci dotada{nja glavna urednica na{eg magazina V ildana Selimbegovi} postala Vildana glavna urednica najstarijeg sarajevskog dnevnog lista..., te na kraju poildana Selimbegovi} jo{ jedan dokaz (...) hvale zaklju~uju da je kolegica V Vildana da samo jedna prava osoba na pravom mjestu moe napraviti ~udo. Ali, ko je taj ko odlu~uje da je ideolo{ki profil dotada{nje urednice Dana odgovaraju}i za ideolo{ki razvoj Oslobo|enja? Iza te odluke stoji konkretna finansijska i politi~ka mo}, konkretna namjera da se islamobi~ni model Dana razmnoi i postane norma medijske i demokratske kulture. Ideolo{ko jedinstvo dejtonskih medija u Sarajevu je otvoreno, o~igledno i bestidno, jer ovi mediji ne samo da se ne trude da prikriju svoju totalitarnu

Slobodna Bosna ne krije ~injenicu o mentorstvu SDP-a nad ure|iva~kom politikom 60 minuta, kao ni o televizijskom izdanju Slobodne Bosne, odnosno, novinskom izdanju 60 minuta

18

umreenost, ve} se i hvale ~injenicom da djeluju kao partijska familija. Primjera je mnogo, ali evo jednog kafanskog iz rubrike Sedam dana & ljudi koju u Slobodnoj Bosni ispisuje Senad Avdi}. Pod ~etvrtkom, 10. januara 2008., autor pi{e kako pije popodnevno i nervozno uzdrano pi}e sa Bakirom Hadiomerovi}em glede direktnog javljanja Muhameda Ali Ga{ija u program televizije koju vodi vodi, a, pod srijedom, 23. jula 2008., autor pi{e kako je ~uo za vijest o smrti Ahmeta Hadipa{i}a, biv{eg federalnog premijera, pa se prisje}a kako je premijer nekad u{ao u kafanu, negdje na ~ar{iji i njemu i Bakiru Hadiomerovi}u naru~io hladno pi}e. Pored toga {to saznajemo da je kafana radno mjesto, a alkohol gorivo vrhunskog profesionalizma, bivamo izvije{teni i da su urednici dva medija, jednog privatnog i jednog dravnog, nerazdvojni prijatelji, pa su im bezbeli i mediji nerazdvojni. Za sticanje slike o totalu, dovoljno bi bilo analizirati ma koji od ovih medija, pa ustanoviti kako se proganjanje reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a realizira kao programska orijentacija, kao opsesivno usmjerenje, jer se sve druge teme, sve druge li~nosti, pojavljuju u neuporedivo manjem intenzitetu. Na prvi pogled se ne ~ini kako se negativan medijski tretman reisu-l-uleme Ceri}a razlikuje od ostalih tema s negativnim predznakom. No, kada se to prati od broja do broja, od emisije do emisije, kada se sve to povadi, poslae i uporedi, onda se vidi kako godinama ve}, iz hefte u heftu, traje bjesomu~na hajka za ru{enje autoriteta reisu-l-uleme i za podrivanje jedinstva Islamske zajednice. Kada se sve to uporedi s tretmanom Pravoslavne i Katoli~ke crkve i njihovih velikodostojnika u ovim istim medijima, onda se uo~ava i da pilula agresivnog ateizma nije namijenjena pravoslavnima i katolicima, ve} isklju~ivo muslimanima, jer se proizvodi utisak kako jedino islam remeti granice tog zami{ljenog multikonfesionalnog sklada. Polaze}i od uvjerenja o ideolo{kom pobratimstvu dejtonskih medija u Sarajevu, po kome je svejedno da li ne{to ~itali u Slobodnoj Bosni u jednoj ambalai, a potom u Danima u drugoj ambalai, pa onda to isto opet gledali na dravnim rtv kanalima, odlu~ili smo se da analizu tretmana reisu-l-uleme u sarajevskim medijima zasnujemo na pregledu brojeva Dana i Slobodne Bosne u proteklih ~etiri-pet godina. Na{ istraiva~ki okvir odre|en je i ~injenicom da smo na jednom mjestu, u jednoj jazbini, prona{li i pojeftino otkupili oko 90 odsto svih brojeva Dana i Slobodne Bosne objavljenih od 2004. do potkraj 2009. godine. Budu}i da ovakve projekte u Bo{njaka ne rade institucije s budetom, ve} pojedinci bez budeta, otud su logi~ne ove alanfordovske okolnosti koje podrazumijevaju zbavljanje istraiva~ke gra|e po buvljacima. No, to ne remeti boju slike, a moda ni nijanse. Nedvojbeno je da ova dva buvlja~ka sarajevska sedmi~nika slove kao ekskluzivni promotori civilnog dru{tva i zapadne demokratije, da su izda{no pomognuti od stranaca, koji na njih ra~unaju kao na javne autoritete u izgradnji bosanske budu}nosti. To tako izgleda na povr{ini. U su{tini, ovi su listovi, kao i od stranaca favorizirani SDP - Socijaldemokratska partija, tek veliko19

srpske i velikohrvatske alatke za uobli~avanje Bo{njaka u jednu depresivnu, izgubljenu, dezorijentiranu skupinu koja }e vremenom nestati. Analiza u koju ulazimo ima za cilj da ukae na skandalozan odnos ovih lu~ono{a zapadne demokratije prema zapadnoj kulturi i demokratiji, u kojoj se jednoj vjeri, zato {to je islamska, odri~e pravo dru{tvenog i kulturalnog iskazivanja. Kriminalne okolnosti pod kojima se islamofobija promovira kao demokratska vrlina, odri~u ovim medijima i njihovim sponzorima legalisti~ke atribute, {to ih tako|e udaljava od imperativa zapadne kulture. Pod {minkom postkomunisti~kog prosvjetiteljstva, oni se realiziraju kao recidivi agresorskih projekata Slobodana Milo{evi}a i Franje Tu|mana, ~iji dogovor iz Kara|or|eva moe biti ~itan i kroz Dejtonski sporazum i rje{enja koja su ugra|ena u institucije dejtonskog sistema, a {to podrazumijeva i podr{ku snagama koje nastavljaju razaranje Bosne i Hercegovine. Budu}i da klju~ za rasklapanje Bosne i Hercegovine dre Bo{njaci, a da ga Bo{njaci ne}e ispustiti sve dok iz svijesti ne ispuste (samo)po{tovanje prema sebi i prema svojoj rtvi, medijski im se kontinuirano montiraju dokazi o manjoj vrijednosti, svakovrsnoj feleri~nosti, nepripadnosti Evropi, konfliktnosti, krivici, e, kako bi u bijegu od svoga identiteta ugledali {ansu za miran ivot. Radi se o slojevitim manifestacijama mrnje prema islamu, koja se ponekad iskazuje kroz otvorene {ovinisti~ke oblike, kao u nekoliko filmova i tv serija u kojima su Bo{njaci prikazani u andri}evskom svjetlu, kao idioti i probisvjeti; a ponekad kroz suptilne oblike usa|ivanja stida zbog muslimanskog porijekla, kao {to su stalne tirade o tzv. islamskom terorizmu i njegovom prisustvu u BiH. Ustanovljen je i sistemski usmjeren kompletan medijski front za usa|ivanje samomrnje u Bo{njake, kao virusa koji bi njihov identitet morao izjesti iznutra, a ~ime bi navedeni klju~ bosanskohercegova~ke budu}nosti, dravne atribute zamijenio geografskim. Antiislamizam, kojega naj~e{}e oslovljavamo islamofobijom (iako taj ozna~itelj ne obuhvata semanti~ko polje ozna~enog) - jezik je nastavka genocida nad Bo{njacima, a ta operacija godinama ve} kidi{e na najja~e bo{nja~ko upori{te, i na najistureniju ta~ku toga upori{ta, na instituciju i na li~nost reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a. Ako je islamofobija jezik operacije, onda je reisofobija prva rije~ u tom jeziku, a {to se i potvr|uje kroz bestijalnu opsesiju dejtonskih medija u Sarajevu likom i djelovanjem reisu-l-uleme Ceri}a. U na{em se jeziku odoma}ila rije~ islamofobija za vi{eslojnu pojavu mrnje, netrpeljivosti i djelatnog otpora prema islamu, ali drimo da rije~ islamofobija semanti~ki ne obuhvata zna~enje na koje pledira. Ovdje se ne radi samo o strahu od islama, jer strah podrazumijeva i respekt, ve} o onoj vrsti averzije prema drugom i druga~ijem kakvu su iskazivale kolonijalne uprave prema koloniziranim narodima. Na islam se u Evropi gleda, a u Bosni i Hercegovini se nastoji gledati, kao na uljeza koji ne pripada historijskom i kulturalnom bi}u Evrope, odnosno Bosne i Hercegovine, a {to se tek na nivou predrasuda moe dovoditi u vezu sa fobijama. Islamofobija je kao ozna~itelj prerasla svoje domete, pa uglavnom prepoznajemo {ta smo pod islamofobijom mislili 20

kada smo islamofobijom ozna~ili pojavu koja je {ira i kompleksnija od samog straha od nepoznatog, odnosno od islama. Zasad u jezi~koj ponudi ne postoji rije~ koja bi obuhvatila zna~enja koja obuhvatamo rije~ju islamofobija, mada kao ozna~itelj konkurira rije~ antiislamizam, u istoj funkciji kao i antisemitizam. Veli se da ni Jevreji ne govore o judofobiji da bi ozna~ili mrnju prema Jevrejima, ve} tu kompleksnost transhistorijske mrnje prema Jevrejima stavljaju pod zna~enje antisemitizma. No, islamofobija je termin koji je prihva}en od velikog broja evropskih organizacija, kao {to su Evropski centar za nadgledanje rasizma i ksenofobije, Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije, Evropski centar za nadgledanje rasizma i ksenofobije, Komisija za (istraivanje poloaja) britanskih muslimana i islamofobije, Me|unarodna helsin{ka federacija za ljudska prava, i dr. Islamofobiju kao termin prihvataju i mnoge muslimanske organizacije, kao {to je Organizacija islamske konferencije. Odve} nema prostora za zamjenu termina islamofobija nekim novim, priblinijim ozna~iteljem, ~ak i ako bi postojao u jezi~koj ponudi. Za razliku od ovog sloenog i nerazmr{enog jezi~kog pitanja, reisofobija ta~no ozna~ava semanti~ki potencijal historijskog i dejtonskog kompleksa straha od autoriteta u Bo{njaka, a koji je u historijskom kontinuitetu oprisutnjen u instituciji reisu-l-uleme, za razliku od svih drugih kliznih funkcija i smrtnih pojedinaca. Stoga }emo u nastavku ispo{tovati jezi~ku naviku upotrebljavanja rije~i islamofobija, dok }emo pod reisofobiju zavoditi sve pojave koje plediraju za ru{enje autoriteta i digniteta institucije reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U akademskoj javnosti nema radova koji raspravljaju lingvisti~ko polje islamofobije, ali ima nekoliko radova koji obra|uju fenomen islamofobije u Evropi. Jedan od cjelovitijih poku{aja definiranja islamofobije sa~inio je glavni tuzlanski imam, mr. Amir ef. Kari} (Islamofobija: pojava, oblici i odgovori, april 2009. godine), koji je nastojao predstaviti porijeklo i prakti~nu primjenu ove definicije za transhistorijsku netrpeljivost prema islamu. Kari} pi{e: Izraz islamofobija je neologizam novijeg datuma. Prvi put je zvani~no upotrijebljen u izvje{taju Runnymede T rusta 1997. godine, ~ime Trusta je on zakora~io u javni diskurs. Istina, Jocelyne Cesari isti~e da je izraz islamofobija prvi put upotrijebljen 1922. godine u eseju kojeg je napisao orijentalista Etienne Dinet. Pojam islamofobija jo{ uvijek nije pravno definiran, niti postoji op}eprihva}ena definicija unutar dru{tvenih nauka. S obzirom na tu ~injenicu, borba protiv islamofobije poduzima se unutar {ireg koncepta borbe protiv rasizma i rasne diskriminacije, koji je prihva}en od strane vlada i me|unarodnih organizacija. Kari} u svome radu pominje vi{e me|unarodnih organizacija koje su definirale i istraivale islamofobiju. Savjet za ljudska prava UN-a je 2007. godine razmatrao Izvje{taj u kojem je re~eno: Islamofobija je neosnovano neprijateljstvo i strah vis-a-vis islama, koji uzrokuju odbojnost prema svim muslimanima ili ve}ini njih. Ona se tako|er ogleda u prakti~nim posljedicama 21

mrnje, u smislu diskriminacije, predrasuda i nejednakog tretmana, ~ega su rtve muslimani, pojedina~no i kolektivno, zatim se ogleda u isklju~enosti iz glavnih politi~kih i dru{tvenih tokova. Izraz islamofobija je smi{ljen kao odgovor na novu realnost: narastaju}u diskriminaciju protiv muslimana, koja se javila posljednjih godina. Savjet Evrope je u jednoj od svojih publikacija, pod naslovom Islamofobija i njene posljedice na mlade (2005.) naveo da je islamofobija predrasudan pogled na islam, muslimane i pitanja koja se odnose na njih, koji oblikuje svakodnevna djela rasizma i diskriminacije ili ja~e oblike nasilja, te da je islamofobija nasilje nad ljudskim pravima, i prijetnja socijalnoj koheziji. Kari} zaklju~uje da se pod islamofobijom u spomenutim izvje{tajima podrazumijeva svaki oblik iskazivanja mrnje, neprijateljstva i netolerancije, te vr{enja diskriminacije protiv drugih osoba, pojedina~no ili kolektivno zato {to su musliman(i)/muslimanka(e), ili ih se takvima doivljava, bez obzira u kojoj se formi i s kojim intenzitetom mrnja, neprijateljstvo, netolerancija i diskriminacija iskazivali i vr{ili vr{ili. Kao teoretsku potporu ovom pitanju uzet }emo i dio iz negativne reakcije prof. dr. Hilme Neimarlije na hutbu o islamofobiji, koju je u februaru 2009. na Fakultetu islamskih nauka drao student tre}e godine. Prof. Neimarlija pi{e: Fobija je neuroza ili simptom neuroze, a islamofobija je velika tema povijesti evropskih strahova i ideolo{ki sadraj evropskih kriarskih i kolonijalnih ekspanzija, stari program krivotvorenja, simulacije i mobilizacije koji je probu|en u novi ivot u postkomunisti~koj imperijalnoj politi~koj mitologiji Zapada. Islamofobija je, tako|er , jedan od prvih i vanih elemetako|er, nata u pripremi i poku{ajima opravdanja osvaja~kih pohoda na Bosnu i Hercegovinu s najblieg Istoka i posljednji argument u opravdavanjima velikodravnih ambicija prema Bosni i Hercegovini s najblieg Zapada. U oskudici teoretskih radova na ovu temu, ipak uspijevamo na}i razli~ita mi{ljenja. Davor Marko, koji se u dejtonskim medijima predstavlja kao ekspert za medije i religiju, a koji je diplomirao novinarstvo na Fakultetu politi~kih nauka u Beogradu (2004.), u analizi za Dane (od 17. 4. 2009.) pi{e o tretmanu islama u bh. {tampanim medijima: Ne ~udi podatak da je Dnevni avaz najvi{e izvje{tavao o islamu, o Bo{njacima, jer je to dnevna novina koja je uredni~ki orijentirana tako da zastupa interese bo{nja~kog konstitutivnog naroda. Mnogo manje i umjerenije o islamu su izvje{tavali ostali mediji, s izuzetkom Oslobo|enja koje je, mo`e se re}i, iznad prosjeka i s mnogo umjerenijom orijentacijom izvje{tavalo o islamu. (...) Na stranicama Dana dominiraju tekstovi koji obiluju negativnim uklonom spram lidera Islamske zajednice reisul-uleme Mustafe ef. Ceri}a. Kada je u pitanju ovaj magazin, negativni uklon treba razumjeti kao argumentiranu kritiku reisa i pojedinaca unutar IZ-e BiH koji ima za cilj pokazati da upravo ti pojedinci, pojave i problemi unutar IZ-e BiH doprinose islamofobi~nim sentimentima i stvaranju negativne slike o samom islamu. ...To bi zna~ilo da 22

reisu-l-ulema Ceri} podstrekava islamofobiju svojim zalaganjem protiv islamofobije, odnosno, da islamofobije ne bi bilo kada bi se reisu-l-ulema pona{ao poput onog sedmog reisu-l-uleme koji je molio Allaha za dug i sretan `ivot mar{ala Tita, a {to bi u dejtonskoj realnosti zna~ilo, recimo, moliti Allaha da svakim dobrom nagradi Visokog predstavnika ili ameri~kog ambasadora u BiH.

23

U mrei dejtonskih medija

U sakupljanju gra|e za ovu analizu prelistali smo blizu 500 brojeva magazina Dani i Slobodna Bosna, tako da podaci do kojim smo do{li mogu odstupati u nekoj nijansi, ali ne i u su{tini. Naro~ito su nas zanimale sli~nosti i razlike u tretmanu Islamske zajednice, njenog vjerskog poglavara, i op}enito islama, u odnosu na tretman Pravoslavne i Katoli~ke crkve i njihovih velikodostojnika. Analizirali smo prepoznatljive rubrike prvenstveno u Danima, budu}i da ovaj magazin ima nekoliko ure|iva~kih osobenosti koje su podatne za komparativisti~ke analize. Zanimali su nas, recimo, intervjui bo{nja~kih intelektualaca, iz ~ijih naslova i podnaslova je o~igledno da su realizirani samo s ciljem kritikovanja reisu-l-uleme Ceri}a, a ne, kao {to bi se pretpostavilo, da se ~uje {ta to bo{nja~ka inteligencija misli o savremenom trenutku. Analizirali smo i vi{e tekstova koji nisu u stalnim rubrikama, niti se mogu uokviriti u tematsku oblast usporedbe tretmana vjerskih zajednica, ali, koji zorno svjedo~e o pogroma{kom karakteru bezmalo hefti~nog tematiziranja reisu-l-uleme Ceri}a i Islamske zajednice. Drimo da bi jedno ovakvo istraivanje trebalo imati {iroki nau~ni karakter, s obzirom da se radi o dva krupna pitanja: ozbiljnom nastojanju da se uru{i najstarija institucija u Bo{njaka i da se ukloni posljednja brana raspu{tanju i asimilaciji bo{nja~kog identiteta, a drugo, radi se o ozbiljnoj anomaliji dejtonskih institucija i me|unarodnih mentora koji sponzoriraju ovakav oblik zlo~instva nad jednim narodom i njegovim temeljnim institucijama. Dotad, ova kratka analiza moe posluiti kao podsticaj za formiranje jednog istraiva~kog projekta na ovu temu, te moe eventualno upozoriti zdrave snage u me|unarodnoj zajednici na koketiranje ekskluzivnih zapadnih saveznika u Sarajevu sa fa{izmom i genocidno{}u. Dru{tveni cilj na koji plediramo jeste da ukaemo na lani identitet tobonjih boraca za bosanstvo, civilno dru{tvo, toleranciju i mulikulturu u Sarajevu, koji se lano predstavljaju, a djelima se realiziraju kao velikosrpski i velikohrvatski medijski agenti, a s druge strane, da poku{amo kroz predstavljanje, i prokazivanje islamofobijskog zlo~instva uti24

cati na obesmi{ljavanje hajke koju ovi mediji, i njihovi politi~ki i finansijski {efovi, vode protiv bo{nja~kih autoriteta, ugroavaju}i pravo Bo{njaka da ive u slobodnom i demokratskom dru{tvu, u kome }e se sve bo{nja~ko po{tivati koliko sve i srpsko i hrvatsko. Selektivna analiza ovog petogodi{njeg perioda u djelovanju magazina Dani i Slobodna Bosna, kao reprezenata cjelokupne ideolo{ke mree dejtonskih medija u Sarajevu, nedvojbeno ukazuje na opsesivne pamfletske progone islamskih vrijednosti u Bo{njaka, dok s druge strane, pravoslavne i katoli~ke ta~ke bosanske stvarnosti ili bivaju rijetko doticane i opservirane, ili pak bivaju hvaljene i uzdizane kao nedodirljivi i bezgrje{ni simboli multikulture.

25

Bosanski barometar u Danima

Progon islamskih vrijednosti u ime islamofobije i po{tovanje i afirmacija kr{}anskih vrijednosti u ime ideje multikonfesionalnosti, najprije se moe uo~iti kroz analizu rubrike Bosanski barometar iz Dana, u kojoj se do tendenciozne o~iglednosti islamske vrijednosti stavljaju na tapet svakovrsnog kritizerstva, dok kr{}anske, a naro~ito katoli~ke pojave, bivaju tematizirane s mnogo njenosti, ili pak afirmirane kao simboli multikulturalne bosanske paradigme. U rubrici Bosanski barometar, koja na dvije stranice analizira osam doga|aja, aktuelne pojave i postupci javnih li~nosti ocjenjuju se ocjenama: dobar potez, vrlo dobar potez, odli~an potez, odnosno, lo{ potez, grozan potez, katastrofalan potez. Kao sedma ocjena dodata je i jedna zvjezdica u krugu za ocjenu poteza koji je onako, {to }e re}i potez koji je vrijedan medijske panje ali ne i pozitivne ili negativne ocjene. U kona~nom zbrajanju analiziranih Bosanskih barometara do{li smo do nevjerovatnog podatka da se reisu-l-ulema Ceri} pod nagativnim ocjenama pojavljuje preko 30 puta, za razliku od velikodostojnika Pravoslavne crkve koji su se u istom vremenskom razdoblju pod negativnim ocjenama pojavili samo {est puta, a pogotovo za razliku od velikodostojnika Katoli~ke crkve koji su se po negativnim ocjenama pojavili samo ~etiri puta, ali su zato pozitivnim ocjenama ocijenjeni 11 puta, za razliku od velikodostojnika Islamske zajednice koji su samo ~etiri puta dobili pozitivne ocjene, dok su velikodostojnici Pravoslavne crkve samo jednom bili u plusu. Dakle, na 34 negativna za reisu-l-ulemu do|u ~etiri negativna za kardinala i fratre, odnosno na 11 pozitivnih za kardinala i fratre, do|u ~etiri pozitivna za reisu-l-ulemu. Ova nevjerovatna slika koja dokazuje ambiciju bla}enja reisu-l-uleme Ceri}a i uzdizanja vrhbosanskih sve{tenika, dodatno se izo{trava kada uo~imo da je reisu-l-ulema Ceri} ~ak 30 puta dobio najgoru ocjenu, sa tri crne ta~ke: katastrofalan potez, te {est puta dvije crne ta~ke: grozan potez, i samo jednom sa jednom crnom ta~kom: lo{ potez, {to tako|e otkriva maksimalisti~ku ambiciju obla}ivanja reisu-l-ulemine li~nosti. U nastavku }emo izdvojiti i analizirati nekoliko upe~atljivih tekstova 26

iz Bosanskog barometra, kako bismo vidjeli {ta se to zamjeri reisu-l-ulemi Ceri}u i {ta ste to hvali, a urijetko zamjeri kardinalu, fratrima i popovima. Birat }emo hronolo{kim redom. Prethodno vrijedi dati jo{ nekoliko napomena. Iako se to valjda podrazumijeva, vrijedni pripomenuti da ni jedna javna li~nost u BiH, ma koliko bila negativna i destruktivna u svome djelovanju, nije ni priblino kriti~ki tretirana kao reisu-l-ulema Ceri}. ^ak bi se dalo ustanoviti da se lideri najja~ih bo{nja~kih stranaka sveukupno nisu pojavljivali koliko reisu-l-ulema Ceri}. Drugo na{ta vrijedi ukazati panju jesu naslovi Bosanskih barometara koji, kada se u jednoj od osam ocjenjiva~kih rubirika pojavljuje reisu-l-ulema Ceri}, redovno konotiraju na islam, i to po{prdno i uvredljivo. Taj karikaturalni diskurs nije primjenjivan kod tretmana pravoslavih i katoli~kih tema, ~ime je osvjeavana andri}evska slika Bosne, u kojoj je sve nakaradno i ~u|enja vrijedno vezano za islam i muslimane.

27

Katastrofalni potezi reisu-l-uleme Ceri}a

9. 7. 2004. U barometru od 9. 7. 2004. reisu-l-ulema Ceri} je optuen da rtve, jer je na skupu posve}enom Srebrenici u Tuzli rekao da je stvara kult rtve Srebrenica na{ Auschwitz Auschwitz. Napisana je ordinarna glupost da kult nije potreban rtvama, ali je potreban reisu Ceri}u i njegovim politi~kim saveznicima ma. A kako bi to pa kult mogao biti potreban rtvama? Mogu li rtve vidjeti, osjetiti, podrati taj kult? @rtve su mrtve, valjda?! Kult rtve, ako }emo tako osloviti civilizacijsku ideju kulture pam}enja, oduvijek je postojao zbog budu}ih generacija, da se na pam}enju u~e izgradnji i o~uvanju slobode. Tu pri~u o nazdanosti, {tetnosti, nepotrebnosti kulta rtve filozofi iz Dana bi mogli preporu~iti ma kojem Jevreju, pa da vide {ta }e im on kazati. Mogli bi preporu~iti i da se iz lektire ukine Dnevnik Ane Frank, jer podsti~e kult rtve. Ispada da bi trebalo poukidati sve muzeje holokausta, jer se upravo tu, na kultu jevrejske rtve, civilizirani svijet u~i strahotama holokausta, da se ne{to sli~no nikada i nikome ne ponovi. A optuivati nekoga da profitira na izgradnji kulture pam}enja, krajnja je morbidnost. Od uvaavanja kulta rtve moe isklju~ivo profitirati budu}nost. Ali, Bo{njacima je propisano da budu narod bez budu}nosti, pa im u tom izdisaju ne trebaju rtve, po{to bi svi Bo{njaci svakako trebali postati rtve, i mrtvi i jo{ uvijek ivi. Iz toga zapravo ~itamo granice prihvatljivog Bo{njaka, progresivnog i nagodnog, a to je onaj koji ne mari za Srebrenicu, i za sva druga bo{nja~ka strati{ta, jer mu je dejtonski reim usadio u glavu autocenzuru, zbog koje zna da kult rtve moe vaiti za svaku, samo ne za muslimansku rtvu, bilo da je iz Srebrenice, Palestine ili Iraka. 23. 7. 2004. Me|u katastrofalnim potezima reisu-l-uleme Ceri}a znaju se na}i i oni koje je te{ko uop}e objasniti kao poteze, a pogotovo kao katastrofalne, jer nije jasno {ta je pisac htio re}i. U barometru od 23. 7. 2004. saznajemo da je reisu-l-ulema Ceri} imao ~ast da otvori obnovljenu Sara~ Ismailovu damiju na Mejta{u, a katastrofalan potez je zaradio jer je klju~eve predao Muhamedu Alaimu koji je nekada poha|ao mekteb u ovoj damiji, {to nije 28

smio uraditi jer se Alaim nalazi na izbornoj listi za Op}inu Centar, pa je time reisu-l-ulema Ceri} poistovijetio vjersku funkciju s partijskom, a sve za {aku glasova glasova. Prvo, reisu-l-ulema nema partijske funkcije, drugo, reisu-l-ulemi ne treba {aka glasova jer nije kandidat, tre}e, to {to je Alaim kandidat ne zna~i da ne moe biti gra|anin i vjernik. Dani u ovom besmislenom, apsurdnom povodu povikuju: [ta smo mi Bogu zgrije{ili? Otkad ta~no reis predstavlja politi~ku figuru? A koji je onda put da reisu-l-ulema ne bude ocrnjen kao politi~ka figura? Bezbeli da prekine sve kontakte sa Bo{njacima koji su u~lanjeni u politi~ke stranke. Ima li na Svijetu i jedan vjerski poglavar kojemu je zabranjeno da kontaktira s politi~arima? 6. 8. 2004. Sve dejtonske godine, naro~ito nakon 2001. i eskalacije pla}eni~ke hajke na reisu-l-ulemu Ceri}a, prisutna je ambicija ru{enja njegovog autoriteta preko ljudi iz Islamske zajednice koji }e ga javno kritkovati. Takvima se daju obimni i ekskluzivni medijski prostor, ne bi li samo koju rije~ kazali protiv reisu-l-uleme Ceri}a. To je recept kojim su u vrijeme reisu-l-uleme ^au{evi}a cijepani muslimani, i kojim se danas cijepaju muslimani na Sandaku i u Srbiji. Metodologija je uvijek ista: reim, u potrazi za zastupnicima prihvatljivog islama pronalazi ljude koji }e zarad afirmacije ili nekog drugog ovodunjalu~kog probitka oblatiti autoritet i red u Islamskoj zajednici, a {to }e u najmanju ruku stvoriti konfuziju, pometnju, nemir. Napose, svi specijalni ratovi, kakav je i ovaj koji se u dejtonskom pora}u vodi protiv Bo{njaka, ra~unaju s unutarnjim podjelama. U barometru od 6. 8. 2004. nailazimo na svjedo~ansatvo jedne takve ambicije, jer su od osam ocijenjenih tema ~ak dvije pripale autoritetima Islamske zajednice, jedna reisu-l-ulemi, u kojoj je, naravno, ocijenjen s katastrofalnim potezom, a druga, muftiji tuzlanskom, Huseinu ef. Kavazovi}u, koji je ocijenjen s vrlo dobar potez. S obzirom da urednici Dana ne ale prostora za ovoliko prisustvo islamskih autoriteta, mogli bismo pomisliti kako ivimo u islamskoj teokratskoj dravi. Poruka je jasna: muftija Kavazovi} bi trebao razumjeti da }e imati podr{ku u svome eventualnom opozicionarstvu, a javnost bi trebala razumjeti kako, eto, ipak ima hoda koji mogu biti dobri, za razliku od reisu-l-uleme Ceri}a koji je povazdan negativan. A {ta to kod reisu-l-uleme ne valja, a kod muftije valja? Reisu-l-ulemi je katastrofalno {to je boravio u Istanbulu na otvaranju damije i biblioteke koje su posve}ene Aliji Izetbegovi}u, jer se to u centralnom komitetu odmah smatra predizbornim uplitanjem vjere u politiku. Ali, nisu izbori u Turskoj, ve} u BiH, i nisu Turci mogli uprili~iti po~ast Aliji Izetbegovi}u kako bi Bakir Iztetbegovi}, uz pomo} reisu-l-uleme, zasjeo na ~elo SDA! Ovoj gluposti pridodata je i nevjerovatna optuba da reisu-l-ulema Ceri} nakon propasti halifata stvara novi i udara 29

30

na sekularni ustroj ustroj. A kako bi to reisu-l-ulema Ceri} mogao uspostaviti novi halifat? Onima koji znaju ~injenice o halifatu ova optuba }e izgledati smije{no, i glupavo, ali u antiislamskim krugovima, za koje je la sistem duhovnog ivota, pri~a o Ceri}evom halifatu moe odli~no zazvu~ati. Optuba o udaru na sekularni ustroj tako|e je apsurdna, jer ispada da se prisustvovanjem sve~anosti u Turskoj, u ~ast prvog bh. Predsjednika, pravi islamska drava u Bosni i Hercegovini. To {to ova konstrukcija nema veze s vezom, nebitno je za ambijent u kome sve islamsko moe biti napad na sekularizam. Kao i mnogo puta prije i poslije, reisu-l-ulema je na kraju teksti}a ponovo po~a{}en jednom uvredom, a ovaj put je to bio zaklju~ak da svaki dan sve vi{e srozava ugled institucije koju predstavlja predstavlja. Kad se pro~ita zaklju~ak, treba se vratiti na po~etak, i upitati se a za{to? Zato {to je bio na otvaranju damije i biblioteke u Istanbulu posve}enih Aliji Izetbegovi}u. A, da vidimo za {ta se na susjednoj stranici hvali muftija Kavazovi}. Ve} sama formulacija da je muftija Kavazovi} vidio i posjetio vi{e masovnih grobnica nego svi ostali vjerski slubenici zajedno zajedno, usmjerena je na konfrontaciju. Zar se ono {to se ima pohvaliti kod muftije Kavazovi}a nije moglo pohvaliti pohvalom, a ne pore|enjem koje podrazumijeva poniavanje svih drugih. Dani ne kriju ambiciju konfrontacije, jer u ovoj pohvali muftiji Kavazovi}u navode izjavu reisu-l-uleme Ceri}a kako mu se ivot izmijenio nakon {to je posjetio masovnu grobnicu Crni vrh vrh, i tu izjavu nazivaju tragikomi~nom. Valjda bi mu ivot trebao ostati isti nakon {to vidi skelete majki sa bebama u naru~ju?! Time je jasno da su i muftija Kavazovi} i masovne grobnice samo sredstvo u prljavoj namjeri da se stvori jo{ jedna pukotina u Islamskoj zajednici. Nikada muftija Kavazovi} ne bi bio hvaljen u Danima da nije ambicije da se i njime, kao i mnogim drugim sredstvima, ru{i reisu-l-ulema Ceri} i ustanovljava slika reisu-l-uleminog lika po mjeri prihvatljivog islama. A da li }e se na tu sliku upecati muftija Kavazovi}, ili neki drugi favorit, koji }e od{utjeti i kroz iglene u{i pro{iti svoju ambiciju, e, to je ve} stvar kara|oz teatra, odnosno teatra sjenki. (Muftija Kavazovi} je ravno za godinu dana, u broju od 19. 8. 2005., ponovo favoriziran ocjenom dobar potez, za gestu koja i jeste za pohvalu, za zazivanje bosanstva u [epku kod Zvornika, ali, valja primijetiti da nikada ni jedno reisu-l-ulemino zazivanje bosanstva nije dobilo nikakve pohvale.) 10. 9. 2004. Pod uvredljivim naslovom Ima li Reisa u kamionu kamionu, koji nema nikakve veze s temom, izuzev s neutemeljenom, nevezanom uvredom kojom se reisu-l-ulema Ceri} poredi sa trebinjskim kamiondijom i gradona~elnikom Boidarom Vu~urevi}em, barometar od 10. 9. 2004. kao katastrofalan potez ocjenjuje ~injenicu da se u Bosni grade poru{ene damije. Djeluje nevjerovatno, djeluje genocidno, ali ba{ tako jeste, jer Dani smatraju katastrofalnim {to Bo{njaci podiu poru{ene damije, {to podrazumijeva da bi napredno i evropejski bilo ra{~istiti te ru{evine i na mjestu poru{enih damija napraviti parkinge i rigi{pile, kako je to bilo u Rogatici, recimo. Smu{en tekst, 31

slabe logi~ke vezanosti, ima za cilj da poru~i kako je podizanje poru{enih damija {tetno po demokratiju, kako pripada mra~noj definiciji jedan narod, jedna vjera, jedna partija partija, kako nas vra}a u najrigidnije kampanje SDA... Pa trebalo bi onda ili ukinuti SDA, ili ukinuti obnovu damija, jer ispade kada god se obnovi neka damija da je to kampanja SDA! Zapravo, urednici Dana nemaju snage da sakriju mrnju prema islamu, koja izvire iz iste one bare u kojoj su odgojeni ru{itelji preko 1000 damija i islamskih vjerskih objekata u Bosni i Hercegovini. Ma kakav kriti~ki progovor protiv prava Bo{njaka da obnove poru{ene damije nije ni{ta drugo do odbrana i afirmacija ru{itelja damija, kao sastavnog dijela ma{inerije genocida nad Bo{njacima. 8. 10. 2004. U barometru od 8. 10. 2004. tri crne ta~ke su dobili Mladi muslimani, mada je meta reisu-l-ulema Ceri}. Mladi Muslimani su ustali u odbranu reisu-l-uleme Ceri}a, jer je magazin Dani na najdrskiji i najvulgarniji na~in uvrijedio instituciju reisul-uleme, pljunuo na ahmediju koja simbolizira islam.. islam... I umjesto da Dani makar od{ute, ako se ve} ne umiju izvinjavati za uvrede, oni nastavljaju blatiti reisu-l-uleme, rekav{i da je ve}a uvreda islamu to {to se jedan alim bavi politikom i to na najcrnjoj mogu}oj platformi platformi. To da se reisu-l-ulema optuuje za bavljenje politikom nije ni{ta novo, jer on se bavi politikom ~im progovori bosanski jezik, ali je novo kad se kae da reisu-l-ulema djeluje na najcrnjoj mogu}oj platformi. A moe li platforma biti crnja od platforme zlo~ina? Po tome ispada da je reisu-l-ulema Ceri} egal Radovanu Karadi}u i Ratku Mladi}u. Jer, njihove su platforme najcrnje mogu}e platforme. 29. 10. 2004. A da reisofobija u Sarajevu nije specijalitet od ju~er, ve} se u ovoj definiciji i manifestaciji pojavljivala i u 2004. godini, od kada poti~e ova analiza, dokazuje i barometar pod naslovom Ramazan s okusom televizije zije, od 29. 10. 2004., gdje ponovo tema o islamu i o reisu-l-ulemi biva, u ime svih osam tema, isturena u naslov. Reisu-l-ulema Ceri} je dobio ocjenu za grozan potez jer se suprotstavio izmi{ljotini o njegovim navodnim pritiscima na medije, a {to je dvostruki nonsens: prvo, reisu-l-ulema nema instrumente da vr{i pritisak na medije, jer Rijaset ni na kakav na~in ne dodiruje upravlja~ke strukture, a drugo, pritiskom na medije se ozna~ava pravo reisu-l-uleme da se javno brani od javnih i neutemeljenih optubi. Konkretno, kritikuje se reisu-l-ulemina izjava da je Sr|an Dizdarevi}, koji ga je napao u ime Helsin{kog komiteta rtva islamofobije koja se ovih dana {iri u nekim elektronskim i pisanim bh. medijima medijima. Zato mu je re~eno da je vjerski poglavar sa politi~kim pretenzijama pretenzijama. Ko je vidio da se muslimanski vjerski poglavar umije i smije braniti? Zar kleveta nije mjera istine u totalitarnim dru{tvima? 32

17. 12. 2004. Koliko su Dani oboljeli od zluradosti prema patriotskim vrijednostima dokazuje i barometar u kome je kao katatastrofalan potez ocijenjena jedna od najplemenitijih dru{tvenih aktivnosti koje je realizirao Rijaset. U barometru pi{e: Odluka Rijaseta Islamske zajednice da nov~ano podri familije oficira ABiH optuenih za ratne zlo~ine jedna je od najgorih koju je ova institucija mogla donijeti. Dejtonski mentori taman su mogli biti zadovoljni ~injenicom da bo{nja~ka politika nije pokazala ni trun interesovanja za ha{ke osumnji~enike Armije RBiH, taman koliko su, u obrnutom smislu, srpska i hrvatska politika u BiH, kao i vjerske zajednice, pokazale panje prema velikosrpskim i velikohrvatskim zlo~incima. No, iz koncepta ugradnje bo{nja~ke bezosje}ajnosti prema bo{nja~koj rtvi isko~io je Rijaset sa svojom plemenitom akcijom, koja se u barometru kvalificira kao jedna od najgorih odluka. Time se implicira totalitarna logika po kojoj su oficiri Armije RBiH krivi ~im su osumnji~eni, umjesto da je svako nevin dok mu se krivica ne dokae. Za to vrijeme, velikosrpske i velikohrvatske instance, inspirirane vjerskom prethodnicom, mogu slobodno, bez ikakve kriti~ke pompe, javno pomagati familije svojih politi~ara i oficira koji su presu|eni za ratni zlo~in. 31. 12. 2004. Ako bi se htjelo na jednoj kamari vidjeti {ta sve dejtonski filozofi zamjere reisu-l-ulemi Ceri}u, onda je najbolje uzeti barometar s kraja 2004. godine, gdje je od svih javnih li~nosti samo njemu prire|ena autopsija (vi{e)godi{njih grijehova. Valjalo bi sve to ovdje prepisati da se vidi rasko{ totalitarne gluposti i drskost laljivosti. Za reisu-l-ulemu Ceri}a se kae da je od prvog ~ovjeka vjerskog krila SDA tokom 2004. postao samostalni politi~ki faktor koji ne samo da se ne moe kontrolirati ve} diktira uvjete na politi~koj sceni sceni. U ovom omanjem bu}kuri{u od logike saznajemo da reisu-l-ulema Ceri} vi{e nije faktor u SDA, ali i da diktira uvjete, {to je posva|ano jedno s drugim, te da se nad njim ne moe uspostraviti kontrola, {to nam otkriva su{tinu ambicije: dobiti reisu-l-ulemu nad kojim }e se imati kontrola. A ~ija? Pa istih onih koji kontroliraju Dane. U ovom presjeku reisu-l-uleminih aferima u 2004. strpano je mno{tvo nebuloza, kao {to je ona da je Ceri} privatizirao Bajram Bajram, zabranio novinske oglase (pornografskih, op.a.) vru}ih linija ja, uspostavio monopol na genocid iniciraju}i nagradu Srebrenica Srebrenica..., {to je u sveukupnosti zlo~ina~ko klevetanje, jer: uloga reisu-l-uleme i Rijaseta oko bajramskih praznika ne moe biti privatna, ve} je suverena; reisu-l-ulema ne moe zabranjivati nemoralne sadraje, ali moe preporu~ivati moralan ivot i odgoj djece; uvredljivo je pam}enje genocida u Srebrenici, ma od koga da dolazilo, nazivati uspostavljanjem monopola nad genocidom... Dakle, reisu-l-ulema ne bi smio zalagati se za pam}enje genocida u Srebrenici?! Na kraju godi{njeg ocrnjavanja reisu-l-uleme Ceri}a uslijedila je uvreda, kao zaklju~ak, bez ikakvog povoda i pokri}a, jer je re~eno da je Ceri} instituciju reisul-uleme pretvorio u politi~ku kancelariju, koja poti~e na netrpeljivost, mrnju, i isklju~ivost isklju~ivost. Optuba o politi~koj kancelariji je stara, jo{ od vremena stare 33

Jugoslavije, s namjerom da se ivot islama isprepada, zato~i u damije i rasto~i u svakodnevnici bo{nja~kog naroda. Ali, kleveta da reisu-l-ulema Ceri} poti~e na netrpeljivost, mrnju i isklju~ivost, vrhunac je zlo~ina~ke drskosti, jer niti je naveden ma kakav dokaz kao pokri}e za tako ozbiljnu optubu, niti je takav dokaz ikome poznat. Napose, kao da bi u me|unarodnim okvirima reisu-l-ulema Ceri} bio uvaavan, i nagra|ivan, kao predani borac za dijalog me|u vjerama, za afirmaciju tolerancije i pobratimstva me|u narodima, da ima i jedan sjen sumnje da on poti~e na netrpeljivost, mrnju, i isklju~ivost. Ova epizoda najbolje svjedo~i klevetni~ku misiju dejtonskih ideologa iz Dana. (Reisu-l-ulema Ceri} jednako je ocijenjen i u Godi{njem barometru za 2005. godinu.) 10. 12. 2004. Jedna od ~etiri pozitivne ocjene za reisu-l-ulemu, pod naslovom Sedam ahmedija SKOJ-a, u barometru od 10. 12. 2004., upu}uje rije~i hvale za dodjeljivanje murasela bosanskim muftijama, te procjenjuje to kao zaokruenje svojevrsne demokratizacije Islamske zajednice zajednice. Ova sintagma demokratizacija Islamske zajednice mnogo puta je kori{tena u dejtonskim medijima, a sa Federalne televizije je ~ak poru~ivano kako je krajnje vrijeme da se Islamska zajednica demokratizira. A {ta obi~an gledalac zna o autonomiji Islamske zajednice, o razlikama izme|u autonomije vjerske zajednice, koja nije ni za kakvog osim za svoga unutarnjeg propitivanja, i, s druge strane, imperativa da se propituju, pa i demokratiziraju, dravne i dru{tvene instance?! A za{to dejtonska ideologija hvali i podsti~e ovu demokratizaciju? Pa da bi imala pokri}e za rovarenje po Islamskoj zajednica, da bi u ime tog nametanja demokratizacije u jedno autonomno tijelo mogla instalirati i afirmirati raznorazne reformatore, koji }e na dejtonskim medijima dobijati veliki prostor da javnosti kau kako bi nam trebao takav i takav reisu-l-ulema, bezbeli, po staroj recepturi tzv. prihvatljivog islama. Pozitivna ocjena koju je u ovom barometru dobio reisu-l-ulema obi~na je podvala, a zapravo kritika {to reisu-l-ulema nije nekada prije uru~io murasele muftijama, a ne sada kada idu izbori za reisu-l-ulemu. Tekst se zavr{ava uzvikom: Za reisa spremni! spremni!, ~ime se uvredljivo asocira na usta{ki pozdrav zlo~incu Anti Paveli}u. 1. 7. 2005. A sada o jednoj kontradiktornosti. Kao grozan potez ocijenjeno je 1. 7. 2005. navodno uplitanje Islamske zajednice u to gdje }e ko biti sahranjen, ko je {ehid, a ko nije {ehid. Pa se kae kako su - djelatnici Me{ihata i Rijaseta priskrbili sebi boije ovlasti i ustanovili praksu remontiranja sarajevske ratne historije historije. Istovremeno, Dani navode ko je gdje ukopan, ko bi trebao gdje leati, ko su istinske legende odbrane ove zemlje, a ko nisu. A optuuju Me{ihat i Rijaset za boije ovlasti. Ako ne}e Me{ihat i Rijaset voditi ra~una o {ehidskim mezarijima, a ko }e? Moda Centralni komitet? 16. 12. 2005. Mnogo je brojeva u kojima ima po nekoliko tekstova o reisu-l-ulemi Ceri}u, {to je jo{ jedan dokaz ostra{}enosti reisofobije koja ne 34

preza ni od o~iglednog nemanja mjere, u pomami da diskreditira vrhovnog vjerskog poglavara u Bo{njaka. Tako je u broju od 16. 12. 2004. reisu-l-ulema zauzeo svoje deurno prijestolje u Bosanskom barometru, ali se pojavio i u rubrici Li~nost u fokusu. Pod naslovom Evo banke kurbane moj moj, i pod ocjenom katastrofalan potez, kritikuje se uplitanje Rijaseta u klanje kurbana, a usput, i u odlazak na had, te se to uplitanje u svoje nadlenosti naziva ekonomskom centralizacijom. Preporuka bi trebala zna~iti da Rijaset, u ime decentralizacije, ne smije imati veze s organizacijom odlaska na had, a ni s obezbje|ivanjem mogu}nosti Bo{njacima u Australiji da kurbane uplate preko institucija Islamske zajednice. Zato je to katastrofalan potez. Dvije-tri stranice dalje, reisu-l-ulema Ceri} je Li~nost u fokusu, jer se usudio pojaviti na proslavi Dana dravnosti u Chicagu, {to je bilo dovoljno za sljede}u ocjenu: Fuzija izme|u Islamske zajednice, SDA i dravne administracije dosegla je vrhunac... A kakav li su tek vrhunac dosegli pravoslavni popovi koji vjerske obrede vr{e nad dravnim institucijama, pa posve}uju {kole, bolnice, zgrade, pa i ~itave gradove?! To {to se reisu-l-ulema Ceri} pojavi na obiljeavanju dravnog praznika, dovoljno je za osudu o fuziji drave i islama. U tekstu se grubo diskvalificiraju sabornici Islamske zajednice, za koje se kae da su samo oni jo{ gori od njega njega, jer su mu dali drugi mandat. 13. 1. 2006. Kada je u broju od 13. 1. 2006. sarajevski muftija Husein ef. Smaji} ocijenjen sa tri crne ta~ke, zbog bajramske hutbe u Skenderiji, gdje je misle}i na bo{nja~ke rtve rekao da je Bosna zemlja kurbana kurbana, nije moglo pro}i a da se tekst ne za~ini sa reisu-l-ulemom Ceri}em za koga je monstruozno izmi{ljeno da je skamenjenim familijama ~estitao {ehide {ehide. Morbidna ma{ta se nije zaustavila na ovoj izmi{ljotini, ve} je zamislila bo{nja~ke osnovce kako polau pionirsku zakletvu, pa kau: Danas kad postajem kurban... 10. 2. 2006. Pored tri gradirane negativne i tri gradirane pozitivne ocjene, u barometru postoji i jedna uokvirena zvjezdica koja ozna~ava potez ocijenjen s onako, {to }e re}i, ni dobro, ni lo{e, ve} tek vrijedno panje. I reisu-l-ulema Ceri} je do~ekao da jednom sa tri crne ta~ke zglajza na onako, a {to bi se u kontekstu reisofobije moglo razumjeti kao najvi{a ocjena. U barometru od 10. 2. 2006. reisu-l-ulema Ceri} je pohvaljen jer je komentiraju}i pojavljivanje karikatura Poslanika Muhameda u Danskoj, i nemire koji su uslijedili, te govore}i o bujanju islamofobije u Evropi, rekao da Islamska zajednica u 35

BiH nema namjeru organizirati proteste, no da svako ima pravo demonstrirati u skladu sa zakonom zakonom. Reisu-l-ulemi je tako poslat i{aret da bi mogle uslijediti i izda{nije pohvale ako bude pasivizirao Islamsku zajednicu spram dru{tvenih pitanja, a pogotovo onih koja se isprepli}u s islamom. Ali, postavljen je u uvjet za reisu-l-ulemino napredovanje, i to da bude znatno odre|eniji spram onih koji zloupotrebljavaju}i islam i muslimane juri{aju na ljudske ivote ivote. Da, dobro smo ~uli! Reisu-l-ulema Ceri} je ogla{en nadlenim za one koji juri{aju na ljudske ivote, pa se od njega trai da se ogradi o takvih muslimana. A koji to muslimani u BiH, i gdje to muslimani u BiH, juri{aju na ljudske ivote? Apsolutna izmi{ljotina! Ta konstrukcija ima smisla jedino ako je dr. Mustafa ef. Ceri} vjerski poglavar Al-Kaide. A koliko znamo nije. 12. 5. 2006. Pod naslovom Sve nas vidi {erijatska policija nalazi se jedan od osam barometara u kome je 12. 5. 2006. reisu-l-ulema Ceri} ocijenjen za grozan potez, jer je kao ~lan UO Fondacije za Srebrenicu rekao ministru za izbjeglice Mirsadu Kebi da ne moe podnositi ostavku budu}i da je u Upravnom odboru po osnovu ministarske funkcije, a ne li~no. [ta tu ima za {erijatsku policija - vjerovatno ne znaju ni oni koji su takav naslov stavili na tekst koji nije ni trebao biti tekst, jer u tekstu nema nikakvog problema od kojeg bi se mogao napraviti smislen tekst. No, bitno je reisu-l-ulemi Ceri}u naka~iti crne ta~ke, pa kako god. 19. 5. 2006 2006. Samo jednom se kardinalu Pulji}u posre}ilo da u barometru potpadne pod lupu navodne objektivnosti medija, i to kada su sa po tri crne ta~ke ocijenjeni i on i reisu-l-ulema Ceri}, a zbog polemi~kih tonova koje su razmijenili na temu ugroenosti svojih naroda. No, iz analize ta dva teksta, jednog o kardinalu, drugog o reisu-l-ulemi, jasno je da je kardinal tu poturen u ime kritikovanja reisu-l-uleme. Dok se u tekstu o kardinalu prepri~ava kako je do{lo do o{tre medijske polemike u kojoj su razmijenjeni te{ki rafali najjeftinije demagogije demagogije, dotle se u tekstu o reisu-l-ulemi pi{e kako je Ceri} odgovorio arsenalom najemotivnijih i najostra{}enijih floskula floskula, kojim na perfidan na~in igra na kartu svoje mati~ne stranke nacionalno homogeniziraju}i demat pred izbore izbore. Dakle, kardinalove teze o ugruenosti nisu emotivne, nisu ostra{}ene, nisu homogeniziraju}e, ~im sve te kvalifikacije pripadaju samo reisu-l-ulemi Ceri}u. Otud je pojava kardinala Pulji}a u ovom crnom barometru bila pozori{ne naravi. 21. 7. 2006. Ko bi mogao obnovu poru{enih damija i otvaranje obnovljenih damija nazvati: nemoralom i zlo~inom? Samo onaj ko u ru{enju damija vidi kvalitet, progres, slobodu. Jer, ako je obnova damija zlo~in, onda je ru{enje 36

damija oslobo|enje od zla i zlo~ina. Upravo ovu nevjerovatnu, zlo~ina~ku konstrukciju ispleli su urednici Dana ocjenjuju}i govor reisu-l-uleme Ceri}a na otvaranju Gradske damije u Prnjavoru. A reisu-l-ulema Ceri} je rekao op}epoznatu istinu: Ove damije nisu ru{ene iz moralnih ve} politi~kih razloga i zato na{ povratak ima i tu konotaciju. Zbog ove re~enice reisu-l-ulema Ceri} je u barometru od 21. 7. 2006. ocijenjen da je po~inio grozan potez, re~eno mu je da otvara damije i dri politi~ke govore govore, da otklanja namaz sa svojim glasa~ima glasa~ima, i na kraju da je to {to ~ini nemoral i zlo~in zlo~in. Rezignirano je zaklju~eno da }e u narednom vremenu Ceri} sve ~e{}e otvarati u ratu poru{ene damije damije. A {ta je ovo ako ne stav da u ratu poru{ene damije ne treba obnavljati i otvarati, jer je njihovo ru{enje bilo moralno, a ne politi~ko pitanje, pa u skladu s tom moralno{}u treba poru{ene damije ostavit na miru - da ne podiu tenzije - kako jednom za Ferhadiju re~e Milorad Dodik?! Urednici Dana su se ovim barometrom nedvosmisleno opredijelili protiv obnove damija, kao simbola povratka, a nadasve, simbola pobjede ivota i dostojanstva nad zlo~inom. Postoje pitanja, poput ovog, u kojima se ne moe biti opredijeljen i neutralan, u isto vrijeme. Jer biti protiv obnove damija zna~i podravati njihovo ru{enje, a podravanje ru{enja damija zna~i podravanje genocida nad Bo{njacima, s obzirom da su ~etnici i usta{e s istim ubje|enjem ubijali i damije i muslimane. 15. 12. 2006. Sa fotografijom reisu-l-uleme Ceri}a i sa dvije crne ta~ke, u barometru od 15. 12. 2006. kao grozan potez ocijenjeno je uplitanje Rijaseta u organizaciju odlaska na had. Govori se o komercijalizaciji hada, kao da je odlazak na had nekomercijalna kategorija; govori se o monopolu Rijaseta, kao da bi islamski ivot u BiH trebao biti zbrda-zdola, pa da nema nikakva reda, smisla i organizacije; govori se o nekakvim ko{uljama za hadije od prije pet-{est godina na kojima je pisalo Hadd Bosnia, a ne zna se da bezmalo sve nacionalne grupe na ]abi imaju prepoznatljive znakove, kako se ne bi pogubili u guvi... Sve glupost do apsurda. U tekstu se usput pravi cirkus od odlaska na had, jer je dejtonska ideologija naslonjena na onaj andri}evski diskurs po kome muslimani i sve muslimansko zavre|uju podsmijeh, kao ostaci stranog, iracionalnog, neprilagodljivog svijeta. U ovom andri}evskom danovanju, kae se kako je samo falio Omer Pobri} da harmonikom obeseli hadije hadije, a autor bezbeli zami{lja kolo koje se igra oko autobusa i u kome se pocikuje kao na va{aru. Ako je ne{to grozno u ovoj epizodi, onda je to namjera da se groznim proglasi institucionalni red kojim Bo{njaci obavljaju svoju petu islamsku dunost. 29. 12. 2006. Dvije hefte poslije, 29. 12. 2006., u novogodi{njem su barometru pod tri crne kriti~ke ta~ke sumirane glavne (vi{e)godi{nje optube protiv reisu-l-uleme Ceri}a. Za svjedoke su prizvani islamski u~enjaci koji su se izja{njavali protiv reisu-l-uleme Ceri}a, a me|u kojima prepoznajemo zvijezde 37

islamofobi~nih medija. ^ak i da su u pravu, njihovo udruivanje s osvjedo~enim antiislamistima delegtimizira eventualnu opravdanost tih ciljeva koji se trebaju rje{avati u okviru autonomije Islamske zajednice, a ne na talambasima dejtonske javnosti. Naveden je i podran spisak gluposti za koje se navodno zalau reisu-l-ulemini oponenti u Islamskoj zajednici, a jedna od njih glasi: javno su kazali da se Islamska zajednica mora okrenuti svom umjesto reisovom poslu poslu. To zna~i da je dejtonskoj realnosti potrebna Islamska zajednica bez reisu-l-uleme, jer {ta bi radio vjerski poglavar ako bi zajednica ~iji je poglavar radila svoj posao mimo njega?! Odmah do reisu-l-ulemine tri katastrofalne ta~ke za minulu godinu, nalaze se tri crvene zvjezdice, kojima je kao odli~an godi{nji potez ocijenjen rad islamofobijskog magazina 60 minuta, za koji je re~eno da predstavlja dragocjen a toliko rijetak lijek za du{u svima onima eljnim istine i spasa od ponienosti i ugroenosti ugroenosti. S obzirom da je ovaj tv magazin glavni oda{ilja~ islamofobijske dejtonske ideologije, koja se spravlja pod krovom Dana i Slobodne Bosne, otpor prema islamu se preporu~uje kao spas od ponienosti i ugroenosti. 19. 1. 2007. Jedna od najnevjerovatnijih katastrofalnih ocjena za reisu-l-ulemu, kakve bi se po otvorenom zlo~instvu postidjeli i najrigidniji reimi u povijesti, ispisana je 19. 1. 2007., pod naslovom Reis sa naslovne strane strane, a u kojoj se daje legitimitet kriminalnoj aktivnosti lidera SDP-a Zlatka Lagumdije koji je na tajnim sastancima od [piri}a i Dodika traio da se uklone reis Ceri} i Fahrudin Radon~i} Radon~i}. I umjesto da Dani, u ime minimuma demokratske kulture, kritikuju Lagumdiju, i op}enito mogu}nost da ikakvi politi~ari, a pogotovo srpski, uklanjaju reisu-l-ulemu - osuta je kritika na reisu-l-ulemu Ceri}a. To je dobilo zna~enje podr{ke Lagumdijinoj tajnoj inicijativi da srpski politi~ari uklone reisu-l-ulemu Ceri}a. U tekstu se reisu-l-ulema Ceri} naziva neuklonjeni reis koji osje}a politi~arsku potrebu potrebu, zamisli da se brani. Nedvosmisleno, otvoreno, kritikovano je reisu-l-ulemino medijsko zgraavanje {to politi~ari tajno dogovaraju njegovu smjenu smjenu. Trebao je reisu-l-ulema aplaudirati i javno pohvaliti mogu}nost da ga smijeni koalicija komunistilkih nasljednika i sljedbenika Drae Mihailovi}a?! Time su Dani podrali ponor kakav te{ko da bi podravali i komunisti, a to je da se vrlinom smatra kada politi~ari dogovoraju smjenu reisu-l-uleme. 23. 2. 2007. Reisu-l-ulema Ceri} je imao hrabrosti da u jeku montiranog procesa Pogorelica ode u zatvor i obi|e grupu zato~enih Bo{njaka, ~ije nevinosti }e se tek kasnije potvrditi pred pravosudnim instancama. Tada, kada ih je reisu-l-ulema Ceri} obi{ao, ni jedan jedini bo{nja~ki politi~ar nije Pogorelicu smio uzeti u usta, a kamo li transparentno stati u za{titu nevinih ljudi. Ovoga se prisje}amo kako bismo ukazali na apsurd optuivanja reisu-l-uleme Ceri}a za kukavi~luk i licemjerstvo, u pogledu tzv. alirske grupe. U barometru od 23. 2. 2007., pod tri crne ta~ke, citirana je izjava reisu-l-uleme Ceri}a u 38

kojoj je on rekao kako je pitanje alirske grupe zamr{en slu~aj slu~aj, i to je bilo dovoljno za ocjenu da se radi o manifestaciji Ceri}evog nemorala nemorala, o njegovoj beskrupuloznosti beskrupuloznosti. Bezbeli je trebao kazati kako se radi o odmr{enom slu~aju, iako sva javnost zna koliko se politi~kih peripetija isprije~ilo pred osloba|anje tzv. alirske grupe. Cilj ove labave konstrukcije je da se reisu-l-ulemu Ceri}a stavi u opoziciju spram gra|ana koji se stide neljudskog iivljavanja nad stotinama rtava bu{ovske antiislamske histeriju u Guantanamu namu. Ako gdje ima licemjerja onda je to u ovoj re~enici, gdje se Dani sada pridruuju kritikama bu{ovske antiislamske histerije, a bili su i ostali glavni potpiriva~i islamofobije u BiH, kao starog udba{kog projekta, koji je sa 11. septembrom dobio me|unarodnu verifikaciju. No, oni nastoje reisu-l-ulemu Ceri}a staviti na stranu bu{ovske antiislamske histerije, pa mu ~ak u toj konstrukciji spo~itavaju prestine zapadne nagrade, po ~emu ispada da je cijeli Zapad bu{ovski histeri~an, a s njime i oni koje Zapad podrava i cijeni, kao, eto, reisu-l-ulemu Ceri}a. A kad bi se pravila karikatura na ovu temu, onda bi magazin Dani morao biti naslikan s povelikom mudahedinskom bradom. Jer, ispade, na kraju, oni brane muslimane od Zapada, i od reisu-l-uleme Ceri}a kojemu Zapad daje nagrade. 16. 3. 2007. Za ovih ~etiri-pet godina koliko smo analizirali barometre, bilo je mnogo onih u kojima nije ni{ta re~eno {to bi opravdavalo reisu-l-ulemine katastrofalne i grozne poteze, pa se se zapravo nije imalo {ta ni analiti~ki razlagati i obrazlagati. Sloj nejasnog povoda, sloj logi~kog bu}kuri{a, sloj optubi za bavljenje politikom, i eto torte od reisofobije. Jedan od takvih barometara, u kojima je te{ko prona}i smislenu vezu izme|u reisu-l-uleminog ~injenja i katilskog ocjenjivanja iz Dana, jeste i onaj od 16. 3. 2007., gdje je reisu-l-ulema ocijenjen sa tri crne ta~ke zato {to je oti{ao u Australiju da navodno otvori damiju, a nije bio sa Srebreni~anima. Evo te nebulozne re~enice: Umjesto u Srebrenicu, Ceri} je mirno i dostojanstveno otputovao u Australiju! Navedeni razlog za{to bi reisu-l-ulema Ceri} trebao putovati u Srebrenicu je to {to je Dodik negirao genocid u Srebrenici i govorio o tubi pred Svjetskim sudom pravde. Eto klopke u koju su se upecali reisu-l-ulemini progonitelji koji ga stalno terete da se mije{a u politiku, jer mu sada najednom zamjere {to se ne mije{a u politiku. Ako reisu-l-ulema biva kritikovan kada ru{enje i obnovu damija okarakteri{e kao politi~ko, a ne kao moralno pitanje, onda bi po istoj logici bio optuen i da je na ma koji na~in odreagirao na politi~ko pitanje oko tube, Dodika, negiranja genocida, itd. Na ovu hafifnu konstrukciju nadodato je {to{ta, i to da reisu-l-ulema Ceri} od Izetbegovi}eve smrti ne krije ambicije da popuni pilotsku bo{nja~ku poziciju ju (kona~no bi neko trebao na}i neki dokaz gdje je reisu-l-ulema Ceri} saop}io tu ambiciju ~im se tvrdi da je ne krije), i to da }e sa njim putovati prva hanuma Islamske zajednice, i to da je Milorad Dodik reisov kolega iz manjeg entiteta entiteta. No, vrhunac bezobrazluka je ni~im osim patolo{kom mrnjom 39

motivirana uvreda Bo{njaka koji su nazvani ovcama, i to u tvrdnji da }e reisu-l-ulema Ceri} blagosiljati austrijske kurbane za budu}e blagdanaske trpeze smjernih bo{nja~kih ovaca ovaca. 10. 8. 2007. Onaj ko prou~iti Fatihu pred du{e {ehida bit }e optuen da islamizira Armiju RBiH i falsificira historiju. Ovo i ni{ta drugo ne moe se zaklju~iti iz naslova Ummet na Igmanu, pod kojim se nalazi i jedan od osam barometara, sa tri crne ta~ke za reisu-l-ulemu, u broju od 10. 8. 2007., a koji po~inje re~enicom: Odbor za falsificiranje historije po mjeri reisova ummeta... A {ta je falsificiranje historije? To {to je program po~eo u~enjem Fatihe Fatihe. Dokaz da je u~enje Fatihe falsifikat historije, pisci teksta nalaze u ~injenici da su mnogi Srbi, Hrvati, Albanci, Jevreji i Ostali dali svoje ivote u borbi protiv agresora. To bi trebalo zna~i da se trebaju sekularizirati {ehidi, kako im se ne bi u~ila Fatiha, kako ne bi bilo ikakvog muslimanskog konteksta u ~injenici su Bo{njaci, muslimani, bezmalo u stopostotnom procentu, ginuli za slobodu BiH. Zbog nekoliko procenata Srba i Hrvata, ~iji rtvu svakako treba cijeniti, pamtiti, veli~ati, Bo{njaci bi trebali uspomenu na {ehide prekodirati u ateisti~ku uspomenu na poginule borce, kako se ne bi znalo da su to Bo{njaci, muslimani, najvi{e stradali, ve} da su to stradavali svi zajedno, u mjeri koja tada vi{e nije bitna. Reisu-l-ulema se optuuje za falsificiranje historije, bezbeli i za ugroavanje prava drugih, a veoma je jasno kako se ovdje u ime agresivnog ateizma Bo{njacima prije~i pravo da svoje rtve pamte kao {ehide, i da im se obra}aju Fatihom, u skladu s vjerskom tradicijom i osje}anjima? Za{to bi iko bio ugroen od bo{nja~ke osje}ajnosti i islamske tradicije, pa i same srpske i hrvatske rtve zajedni~ke odbrane, koje su valjda pale za Bosnu i Hercegovinu u kojoj bi Bo{njaci bili ravnopravan narod, s uspravnim identitetom, a ne narod drugog reda, koji bi svoje {ehide preminenovao u mrtva trupla, a Fatihe u minute vje~ne {utnje. 18. 1. 2008. Medlis Islamske zajednice Mostar zaradio je tri crne ta~ke u barometru od 18. 1. 2008. jer se predsjednik Medlisa Ramiz Jelovac usudio protestirati zbog stavljanja fotografije tekije na Buni na boce bijelog vina iz vinarije Zdravka ]ori}a. Jelovac je nazvan nervoznim imamom imamom, koji udara na tekovine suivota u Hercegovini, te je zaklju~eno kako nigdje nije zapisano da se fotografija objekta koji predstavlja duhovno i kulturno obiljeje svih naroda koji na ovim prostorima ive ne moe staviti na bocu vina vina. Otkad je to tekija duhovno obiljeje pravoslavnih i katolika? Znate otkad? Otkad su austrijske i starojugoslovenske vlasti u praksu uvele da muslimanske vjerske objekte pretvaraju u konju{nice i magacine, pa su se pravoslavni i katolici duhovno ispunjavali, i napajali, razmuslimanjenjem otetih objekata. Bi}e da urednici Dana, i njihovi dejtonski sponzori, imaju istu ambiciju da tekiju na Buni ugledaju kao 40

objekat op}e namjene, koji duhovno pojili{te svih moe postati samo ako prestane biti to {to jeste tekija. Ni ovaj hercegova~ki problem nije mogao pro}i bez pominjanja reisu-l-uleme Ceri}a, kojemu je spo~itano {to je u obiljeavanju 600 godina islama kao sponzor sudjelovala Sarajevska pivara koja, kao i mnoge druge pivare, ne proizvodi isklju~ivo pivo, a proizvodi i bezalkoholno pivo. Zar to moe biti isto: stavljanje tekije na vinsku fla{u i sponzorsko prisustvo Sarajevske pivare na jednoj vjerskoj manifestaciji? ]ori}eva vina su svetogr|e islama, jer u nespojiv kontekst stavljaju objekat tekije. 15. 2. 2008. Pod naslovom Kari}ev Kari}ev {amar reisu reisu, kao glavna od svih osam tema u barometrima, u broju od 15. 2. 2008., odigrana je jo{ jedna perfidna igra favoriziranja lidera prihvatljivog islama i sataniziranja lidera neprihvatljivog islama. S jedne strane je prof. dr. Enes Kari}, sa tri zvjezdice i odli~nim potezom, koji je udario {amar, a s druge strane je reisu-l-ulema Ceri}, sa tri crne ta~ke i groznim potezom, koji je {amar primio. Kari}eve zasluge su {to se pojavio u nekoj tv emisiji o maloljetni~koj delikvenciji i kazao da se mora uvaavati i postojanje i drugih, jednako vrijednih eti~ko-moralnih sistema, osim religijskoga religijskoga, a {to je, navodi se, u suprotnosti s tvrdnjom reisu-l-uleme Ceri}a da bez vjere nema morala morala. Povod cijeloj pri~i su predizborne demonstracije u Sarajevu za ~iji povod su Dani i nekoliko SDPovskih udruga zloupotrijebili ubistvo Denisa Mrnjavca. (Na internetu su dostupni tekstovi Drugo ubistvo Denisa Mrnjavca i Gelipteri demoNkratije na temu politi~ke zlupotrebe ove tragedije.) Ovo zazivanje razlika nije ni{ta drugo nego afirmacija ateizma, ~iju su krhku slamku na{li u jednoj Kari}evoj re~enicu, od koje je, kao od muhe me|ed, napravljen naslov Kari}ev {amar reisu. A vrata do vrata je tekst kojim nas urednici Dana ponovo uvjeravaju kako se za reisu-l-ulemu Ceri}a mogu vezati samo katastrofe, pa je katastrofalan potez zaradio time {to se branio od optubi za segregaciju djece, a nakon svoga zalaganja za vjeronauku u obdani{tima. Dani ga optuuju da se ne obazire na to da uredba o vjeronauci u obdani{tima moe izazvati jedino nelagodu druge djece djece, a da pri tome ne uvaavaju nelagodu muslimanske djece kojoj je u ime ateisti~ke uravnilovke zabranjena vjeronauka, niti se pitaju a kako to ive muslimanska djeca u Bijeljini ili u Tomislavgradu. 23. 5. 2008. Dogodio se nevjerovatan presedan u broju od 23. 5. 2008., da su ~ak dvojica islamskih velikodostojnika, reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} i muftija mostarski Seid ef. Smajki}, svaki za sebe, dobili po tri crne ta~ke. Zamislimo da Dani kao navodni tuma~ zajedni{tva tako postave dvojicu fratara, ili dvojicu popova, pa i jednom i drugom dadnu ocjene katastrofalan potez. Ili to Dani svojim islamofobi~nim opredjeljenjem svjedo~e da Sarajevo jeste muslimanski grad, ali u pogledu proganjanja muslimana?! A ~ime su to zasluili reisu-l-ulema Ceri} i muftija Smajki} da se na|u rame uz rame, sa jo{ {est civilnih li~nosti, kao da je Bosna teokratska drava, pa se mora toliko vje41

rskih lica prikazivati u novinama ~iji je program ateisti~ki, barem {to se muslimana ti~e? U tekstu kojim je ocrnjen sa tri ta~ke, reisu-l-ulema je kritikovan {to je rekao kako je u susjednoj Hrvatskoj vjeronauka u obdani{tima realnost, i od toga niko ne pravi problem, pa ne vidi(m) za{to ne bi bila realnost i u na{oj zemlji. Teozofi iz Dana na ovom mjestu pokazuju bogatstvo intelektualne tupavosti, jer tvrde da u Hrvatskoj vjeronauka moe i}i u obdani{te, jer je Hrvatska mononacionalna i monoreligijska zemlja. A {ta to prakti~no zna~i? Ako vjera ne moe u obdani{te, kako onda moe u {kole? Pa i tamo smo multi. To bi trebalo da zna~i kako vjeri nema mjesta u Bosni i Hercegovini, jer je ova zemlja multireligijska! A po{to su samo Bo{njaci programski zainteresirani za prefiks multi, jer im od multi zavisi Bosna, a od Bosne opstanak, to bi zna~ilo da }e se vjere kutarisavati samo u Bo{njaka, ali ne i kod Srba i Hrvata koji mogu opstati i bez tog multi. Prakti~nu primjenu razvjeravanja Bo{njaka i ovjeravanja Hrvata nailazimo stepenicu ispod, u tekstu kojim se kritikuje mostarski muftija Seid ef. Smajki}, a zbog najave izgradnje islamskog centra na mjestu nekada{nje robne ku}e Hit. Tu nije problem {to msgr. gradi gigantske inat-krieve i kriarske tornjeve po Mostaru, ve} je problem {to je muftija Smajki} kazao kako se ne radi o provokaciji ili inatu inatu, ve} o potrebi, pa se kae kako }e izgradnja islamskog centra neminovno izazvati me|uvjerske tenzije tenzije. Dakle, izgradnja mamutskih gra|evina kriarskog karaktera ne izaziva tenzije, ali }e izgradnja islamskog centra koji nije provokacija ili inat izazvati tenzije. Pri tome se tvrdi kako su rije~i muftije Smajki}a lane mirotvorne izjave. Da je ovo napisao neki usta{ki list iz Gruda ili [irokog Brijega, bilo bi nevjerovatno, a kamo li kada jedan nazovi sarajevski magazin do te mjere brani kriarske megalomane u okipiranom Mostaru i satanizira normalnu potrebu mostarskih Bo{njaka da grade islamski centar, nazivaju}i blage i smiruju}e izjave muftije Smajki}a lanim mirotvornim izjavama. 19. 12. 2008. [to je babi milo to joj se i snilo... pa je u barometru od 19. 12. 2008., naravno pod ocjenom katastrofalan potez za reisu-l-ulemu Ceri}a, ustanovljeno kako je o~ito da ulema postaje svjesna da je institucija reisa dovoljno profanirana profanirana, te da je reisov autoritet uzdrman uzdrman. A ~ime bi trebao biti profaniran i uzdrman? Jedino dirigiranom reisofobijom iz dejtonskih medija, a nikako redom i poretkom Islamske zajednice. Sam katastrofalan potez ti~e se saop}enja Rijaseta IZ povodom emisije Po{teno na FTV o pitanju selefizma, za koju je s opravdanjem saop}eno da izlazi iz sfera intelektualnih i 42

akademskih rasprava vrhunskih eksperata islamskog u~enja u~enja. Potom se maloumno likuje {to Ceri}eva rijasetska policija ne moe sprije~iti raspravu civilnog dru{tva o selefizmu, iako je malo~as upozoreno da se radi o temi o kojoj relevantno mogu govoriti akademski eksperti, a ne raznorazni seoski doktori za terorizam. Usput su organi Islamske zajednice oklevetani za kleronacionalizam, bez ikakva dokaza i povoda. Ova sekvenca ina~e odslikava ambijent zadiranja tzv. civilnog dru{tva, a zapravo, dejtonske, beogradskozagreba~ke ma{inerije, u prostore o kojima mogu relevantno govoriti samo akademski autoriteti. No, cilj tih rasprava, konkretno o selefizmu, nije znanje i saznanje, ve} montaa i montiranje medijskih proizvoda potrebnih za obla}ivanje institucionalnih i personalnih stubova Islamske zajednice. 27. 2. 2009. Mustafa Ceri} bi mogao biti po~asni i doivotni dekan Univerziteta Mafioso Mafioso, pi{e na kraju katastrofalnog poteza reisu-l-uleme Ceri}a iz broja od 27. 2. 2009. godine. Dakle, reisu-l-ulema Ceri} je neko ko bi mogao biti uzor i u~itelj mafija{ima. A za{to? Zato {to je u posjet primio jednog od najpoznatijih kosovskih Albanaca Azema Vllasija, sa kojim je razgovarao o regionalnim aktuelnostima, o nunosti uspostave saradnje, o~uvanja mira i razvijanja dijaloga. Pa {ta onda tu ima mafija{ko da bi reisu-l-ulema Ceri} bio ocrnjen kao mafija{ki uzor? Nema ni{ta. Ne moe advokat Azem Vllasi biti kriv {to radi svoj advokatski posao i brani i ljude poput Muhameda Ali Ga{ija, pa ne moe ni reisu-l-ulema Ceri} biti kriv {to sjedi sa ~ovjekom koji nije kriv. Trebao je, je li, reisu-l-ulema kazati: Zna{ {ta Azeme, ti vi{e nisi relevantan Albanac, nisi zanimljiv sagovornik, nisi ~ovjek koji moe doprinijeti izgradnji veza Bosne i Kosova, ti si sad profesor mafija{enja, ~im brani{ mafija{a, a da mene ne bi optuili da sam dekan Univerziteta Mafioso, ja s tobom ne}u ni da se vidim, a ne}u vala ni da se znam. ...Blentavo, zar ne? 20. 3. 2009. Kao i u slu~aju sarajevskog muftije, tako je i predsjednik Me{ihata Islamske zajednice u Hrvatskoj [efko Omerba{i} dobio tri crne ta~ke za ra~un reisu-l-uleme Ceri}a. Njemu se spo~itava {to se usudio ustati u odbranu reisu-l-uleme Ceri}a i ukazati na pojavu islamofobije u sarajevskim medijima, rekva{i izme|u ostalog da se nigdje u svijetu kao u bosanskim medijima ne omalovaava islam i njegove institucije institucije. Izdvajanje i izrugivanje ef. Omerba{i}a ima za cilj da preventivno djeluje prema ostalima koji bi se eventualno usudili da prue sli~an otpor, jer im je na ovaj na~in poslata poruka da }e se na}i na dejtonskom stubu srama. A nisu svi ljudi jednako otporni na javni lin~. 8. 5. 2009. Naslov Nacionalisti~ki vuk u janje}oj koi koi, u broju od 8. 5. 2009., usmjeren je na jedan od osam doga|aja iz barometra, vjerovatno 43

onaj najvaniji, a to je katastrofalan potez reisu-l-uleme Ceri}a, koji je u intervjuu zagreba~kom Globusu govorio o potrebi za dijalogom, javnom debatom i me|usobnim povjerenjem povjerenjem. Mogao je reisu-l-ulema Ceri} do mile volje pri~ati o tajanstvenom identitetu Bosne Bosne, zastupati ideju bosanske nacije, slaviti bosanski kom{iluk, ali mu to ne moe biti priznato, jer Dani ustanovljavaju da je lako vidjeti da se ispod te fine i mehke janje}e ko}e skriva poznati nacionalisti~ki vuk vuk. U totalitarnim ambijentima nije bitno ono {to jesi, niti ono {to pri~a{, ve} je bitno ono {to ti leglo mo}i pripi{e da jesi. Kao {to je nevinom bankarskom ~inovniku Jozefu K. u Kafkinom Procesu pri{ivena kleveta, kao mjera njegove slobode i dru{tvenog statusa, tako je i reisu-l-ulemi Ceri}u, uprkos njegovom govoru i onome {to on jeste, pri{ivena i titula nacionalisti~kog vuka u janje}oj koi. Vrhunac hajka~kog bezobrazluka je usporedba reisu-l-uleme Ceri}a sa ideolo{kim pokreta~em genocida nad Bo{njacima, Dobricom ]osi}em. Dani pi{u: Zbog te autokandidature za novog oca nacije, nekakvog bo{nja~kog Dobricu ]osi}a, te zbog jasnih pretenzija na Bosnu i Hercegovinu kao ekskluzivnu bo{nja~ku nacionalnu dravu... Obje neta~nosti slue kao konstrukcija za potiranje pozitivnih odijeka reisu-l-uleminog intervjua Globusu, gdje je reisu-l-ulema Ceri} uvaavan onako kako nikad nije uvaavan u Danima kao osoba do ~ijeg autoriteta dre i na ~iji autoritet ra~unaju evrpski potencijali me|uvjerskog dijaloga i razumijevanja. 5. 6. 2009. Poluinformacija objavljena u beogradskim Ve~ernjim novostima da je reisu-l-ulema Ceri} poslao pismo ministru Safetu Omerovi}u i traio da za{titi interese Bo{njaka u Zavodu za kontrolu lijekova FBiH, koji prema novom zakonu treba da postane dio Agencije za kontrolu lijekova BiH, bila je razlog da u barometru od 5. 6. 2009. reisu-l-ulema Ceri} dobije jo{ jednu crnu trota~ku. A {ta i da jeste reisu-l-ulema Ceri} uputio takvo pismo? Ostali vjerski velikodstojnici ne upu}uju nikakva pisma, ve} i{aretom, ili na zatvorenim kavama, rje{avaju kadrovska pitanja, vedre i obla~e politi~kom pozornicom. Ovaj vid transparentnog, neskrivenog, nemuljatorskog zalaganja za za{titu bo{nja~kih interesa zapravo bi trebao biti za pohvalu, a ne za kritiku. 26. 6. 2009. Dvadeset dana poslije reisu-l-ulema Ceri} je ponovo dobio tri crne ta~ke, u broju od 26. 6. 2009., a u povodu njegove inicijative da sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em pokrene bo{nja~ko-srpski dijalog, te u povodu pisma koje je uputio ameri~kom predsjedniku Baraku Obami. Za Dane je katastrofalno zalaganje za bo{nja~ko-srpski dijalog zbog nezajaljivih lidersko-dravni~kih ambicija reisu-l-uleme Ceri}a, pa je bolje i da ta inicijativa propadne, da nema dijaloga me|u Bo{njacima i Srbima, nego da reisu-l-ulema Ceri} i{ta korisnog doprinese. Ta destruktivna zluradost iskazana je i u povodu reisu-l-uleminog pisma ameri~kom Predsjedniku, gdje je ismijana i izvrije|ana jedna pozitivna inicijativa o posredovanju u dijalogu 44

sa islamskim svijetom. Opet je ispalo bolje da dijaloga nema, nego da reisu-l-ulema Ceri} isko~i iz klevete koja mu je zadata, kao trajno obiljeje nacionalisti~kog vuka u janje}oj koi. 3. 7. 2009. U~estalo ne{to... Sedam dana poslije, reisu-l-ulema Ceri} ponovo stekao ocjenu katastrofalan potez, plus naslov kompletne rubrike: A Rijaset ni rije~i o rahmetliji Jacksonu?! Jacksonu?!, {to sugerira da su aktivnosti reisu-luleme Ceri}a ponovo bile najvanije od svih najvanijih doga|aja u Bosni i Hercegovini. A {ta je bilo najvanije? Rijaset je zauzeo stav kojim nedvosmisleno brani kriminal predsjednika Sabora IOZ-a Edhema Bi~ak~i}a pi{u Dani i enti put potvr|uju svoju posva|anost s osnovama pravne drave po kojoj je svako nevin dok mu se krivica ne dokae. Za njih je, i bez presude, i bez pravosnanosti presude, jasno da se radi o kriminalu Edhema Bi~ak~i}a Bi~ak~i}a. A Majkl Dekson se u ovom tekstu pojavljuje poput brljotina u apstraktnom slikarstvu, o kojima neupu}eni ne smiju ni{ta re}i, jer ih ne razumiju. Evo te apstraktne re~enice koja bi trebala ne{to zna~iti, a ne zna~i ni{ta: Da li je dranje konferencije za novinare predstavnika IZ-a (Mustafa Ceri}) s advokatom osu|enog imama-pedofila najavilo tragi~nu smrti Michaela Jacksona? 11. 9. 2009. Industrija vrije|anja i omalovaavanja reisu-l-uleme Ceri}a, kao i svaka industrija, ovisna je od inovativnosti, utoliko {to stari modeli zastarjevaju, kupcima i konzumentima prelaze u dosadu, pa da bi se zadrao konzument, nuno je osvjeavati ponudu. Ni ovaj ramazan nije umilostio hajka~e, da se reisu-l-ulema i Islamska zajednica ostave na miru, ve} ih je dodatno potaknuo na kriminalnu kreativnost, kojom }e reisu-l-ulemi Ceri}u dodati nadimak jednog narodnja~kog folk-pjeva~a, koji se, jakako slu~ajno, preziva kao i reisu-l-ulema. U barometru od 11. 9. 2009. reisu-l-ulemu Ceri}a oslovljavaju sa Koke, {to bi pored po{prdnog prizvuka trebalo da zna~i da je reisu-l-ulema Ceri} ravan narodnjacima. ^ak pet puta u ovom kratkom zapisu reisu-l-ulema Ceri} je oslovljen s tu|im nadimkom Koke. A {ta je to {to je i ovaj put ocijenjeno kao katastrofalan potez? Sve {to predstavlja ~ast za Bosnu, Bo{njake, za Islamsku zajednicu, sve {to bi bilo ~ast i za mnogo ve}e narode i drave, za dejtonske je provincijalce iz magazina Dani katastrofa. Po tom {ablonu katastrofa je i kada reisu-l-ulemu Mustafu ef. Ceri}a pozovu da prisustvuje proslavi 40. godi{njice libijske revolucije, i to da bude smje{ten u centralnoj loi, u dru{tvu kraljeva, predsjednika, prin~eva i premijera. Zato je reisu-l-ulema imenovan kao Koke, i zato je njegov boravak na ovoj sve~anosti katastrofalan potez, jer velikosrpska i velikohrvatska {ovinisti~ka svijest, koja se okotila u Sarajevu, ne moe progutati da u Bo{njaka ima jedan koji moe biti pozivan na ovakve sve~anosti i ugo{}avan kao autoritet ~iji dometi nadilaze dejtonske bodljikave ice.

45

Dobri potezi reisu-l-uleme Ceri}a

U odnosu na 40-tak katastrofalnih i groznih poteza reisu-l-uleme Ceri}a u blizu 250 analiziranih brojeva Dana, dogodilo se dvaput da reisu-l-ulema Ceri} dobije jednu, ali nikada dvije ili tri pozitivne zvjezdice. U barometru od 2. 9. 2005. pod dobrim potezom strpano je mnogostruko vi{e kritike nego hvale za reisu-l-ulemu Ceri}a. Povod za pohvalu je reisu-l-ulemino iniciranje Deklaracije na konferenciji Islamskog foruma, kojom se nastoji institucionalizirati islam u dru{tvenom dogovoru Evrope Evrope, ali se bez ikakvih argumenata tvrdi da kako je to i bezbroj puta do sada demonstrirao, reis Ceri} Evropi nudi jedno lice, a Bosni i Hercegovini drugo drugo. Ispada da reisu-l-ulema Ceri} po Bosni podrava tzv. islamski terorizam, jer se to drugo lice odnosi na vezu s tragi~nim bomba{kim nasrtajima koje je London preivio preivio. U barometru od 18. 4. 2008. kao dobar potez ocijenjena je odluka Islamske zajednice da pravnim putem ozna~i ru{itelje 14 damija na podru~ju Banja Luke i da trai od{tetu koja bi trebala iznositi vi{e od 120 miliona maraka. Ovo je vjerovatno jedino normalan tekst u svim barometrima u kojima se pominje reisu-l-ulema Ceri}. ^ak i kritika da je Islamska zajednica predugo ~ekala da pravnim putem zatrai pravdu, ispisana je normalno, bez uobi~ajene zajedljivosti.

46

Popovske crne ta~ke

U odnosu na 40-tak katastrofalnih poteza reisu-l-uleme Ceri}a, ~etiripet negativnih ocjena za pravoslavne popove, za koje je znano da su inspirirali ~etni~ki genocid i ratne zlo~ine, djeluju ne samo neprimjereno, ne samo minorno, ve} zapravo velikosrpski. Takav omjer, i karakter, kakav je iskazan u Danima, mogao bi biti kreiran jedno u nekoj zakamufliranoj ~etni~koj medijskoj jazbini, koja bi da danas izigrava uzor demokratije, pa pomalo, reda radi, zaka~i i svoje, pravoslavne popove. Episkop zahumsko-hercegova~ki vladika Grigorije jedini je pravoslavni pop koji je u barometru dobio pozitivnu ocjenu, u broju od 29. 4. 2005., i to samo zato {to je rekao kako bi bio poraz za Banja Luku ako bude imala te fobije da u njoj neko moe da radi samo ako je Srbin Srbin. Pa zar ima i jednog ve}eg grada u kome su zaposleni samo pripadnici jednog naroda?! ^ak je i u Hitlerovoj Njema~koj bilo zaposlenih Jevreja. Vladika se zapravo bori da se tu i tamo na|e pokoji Bo{njak ili Hrvat, tek toliko da se srpstvo za{titi od ~injenica o genocidnom etni~kom ~i{}enju i istrajavanju na rigidnom apartheidu prema nesrbima. U ime te mrvice racionalnog {ovinizma, vladiki Grigoriju se pre{lo preko te{kih optubi na ra~un Sarajeva, koje je optuio da postaje monoetni~ki, jednoreligiozni i jednokulturalni grad, da postoji ta evidentna islamizacija... Iako urednici Dana znaju da je Banja Luka daleko od multietni~kog sklada koji vlada Sarajevom, oni su se stavili u slubu za{tite, i afirmacije, vladike Grigorija, pohvaliv{i ga za zalaganje da i pokoji nesrbin moe, srpskom milo{}u, biti zaposlen u Banjoj Luci. Tri godine poslije, u barometru od 29. 2. 2008., vjerovatno zaboravno{}u urednika, ovaj isti vladika je fasovao tri crne ta~ke, jer je u intervjuu Glasu srpske navaljao ~itav niz nacionalisti~kih gluposti, koje zasluuju svaku kritiku i osudu. No, to se moglo znati i kada je vladika Grigorije hvaljen za islamofobijske tvrdnje o evidentnoj islamizaciji Sarajeva. Poslije }e, kao odgovor na razbuktale optube o islamizaciji, reisu-l-ulema Ceri} duhovito primijetiti: ^ak nas i optuuju da islamiziramo sami sebe. Godinu poslije, u barometru od 20. 3. 2009., vladika Grigorije je pono47

vo dobio katastrofalan potez, a u povodu napada na novinare FTV u Trebinju od strane vladi~inih ljudi, pa je zaklju~eno da Grigorije po~inje gubiti ivce zbog njegovih poslovno partnerskih odnosa sa Miloradom Dodikom koji se istrauju istrauju. A nepun mjesec poslije (10. 4. 2009.), vladika Grigorije je ponovo opserviran sa tri crne ta~ke, a u povodu presude u slu~aju sukoba sa novinarima FTV. Iako je episkop zvorni~ko-tuzlanski Vasilije Ka~avenda simbol genocidnog zla i sinonim za pravoslavnog popa koji blagosilja ~etni~ke zlo~ine, njega u barometrima ima manje nego kolege mu Grigorija. U barometru od 2. 3. 2007. Ka~avenda je dobio tri crne ta~ke zbog planiranja da svoj dvor, svakako izgra|en na prostoru poru{enih bo{nja~kih ku}a, dodatno pro{iri. Za razliku od mnogomjese~ne hajke koja se 2008. i 2009. vodila protiv izgradnje zgrade Rijaseta, na svojoj zemlji i svojim parama, ovdje niko ne postavlja pitanje {ta }e vladici Ka~avendi dvor, i nije li bolje od tih para nahraniti Srbe, jer se podrazumijeva da vladika Ka~avenda ima dvor, a da reisu-l-ulema, poslije skoro 130 godina postojanja Islamske zajednice, bude podstanar.

U barometru od 6. 4. 2007. Ka~avenda je dobio tri crne ta~ke zbog slu~aja crkve u dvori{tu Fate Orlovi}. Zanimljivo je da se nigdje ne pominje njegovo u~e{}e u blagosiljanju zlo~ina genocida i etni~kog ~i{}enja, iako slu~aj Fatine crkve izvire iz tog konteksta. Episkop Ka~avenda se ovdje ne kritikuje kao inspirator zlo~ina, ve} kao obi~ni uzurpator koji u odbranu priziva probleme restitucije. A da je reisu-l-ulema Ceri} upetljan u sli~an slu~aj, odavno bi bio igosan kao inspirator etni~kog ~i{}enja. Ka~avenda je pomenut jo{ jednom (8. 2. 2008.), pod istom katastrofalnom ocjenom, ali u dru{tvu sa tuzlanskim muftijom Huseinom ef. Kavazovi}em, {to je ni{ta drugo do stavljanje u isti ravan krvnika i rtve, jer se vladika Ka~avenda, kao simbol ~etni{tva, i muftija Kavazovi}, kao simbol pobijenih i prognanih Bo{njaka, ne mogu ni po ~emu, ni u ~emu, nigdje i i nikada, metati u istu ravan, jedan do drugoga. Ovdje su 48

poistovje}eni zbog izjave, nakon sastanka, da }e pro{etati zajedno. [ta tu ima lo{e? Umjesto da se iz ove najave pro~ita gr~evita borba muftije Kavazovi}a da {etnjom sa Ka~avendom razo{tri bijeljinsku genocidnu ~ar{iju i ohrabri bo{nja~ke povratnike, muftija biva anatemisan kao sadrug ovog inspiratora genocida nad Bo{njacima. U o~iglednoj nespojivosti i disbalansiranosti moralnih kredibiliteta ove dvije li~nosti, posegnulo se za islamofobi~nim za~inima, pa je na stranu muftije Kavazovi}a nadodano, bez ikakva logi~na razloga, i to da je on onaj visokorangirani hoda kome je pe~enje rakije u Grada~cu smetalo zeru manje od masovnog poljupca u T uzli Tuzli uzli. Ma, ja{taradi! Onaj koji je protiv pe~enja rakije i masovne degradacije ljubavi, taj je ravan onome koji je blagosiljao masovna ubistva?!

49

Katoli~ke odli~nosti

25. 8. 2006. i 5. 11. 2004. Reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa Ceri} mogao bi {to{ta nau~iti od svojega kolege, poglavara katoli~ke zajednice u BiH, uzoritog kardinala V inka Pulji}a... kae se na Vinka po~etku barometra od 25. 8. 2006., u kojem je uzoriti Pulji} dobio tri crvene zvjezdice zato {to je oti{ao u Srebrenicu. Citirana re~enica ozna~ava su{tinu razlike u tretmanu reisu-l-uleme Ceri}a i kardinala Pulji}a u rubrici Bosanski barometar, gdje je reisu-l-ulema Ceri} uvijek onaj negativni, andri}evski pojedinac, kojega treba kultivirati i u~iti demokratiji, dok su kardinal Pulji} i ostali katoli~ki sve{tenici uzoriti putokazi kako se civiliziran svijet pona{a. Konkretno, u slu~aju Pulji}eve posjete Srebrenici nije bilo nikakva razloga da se taj ~in hvali, i isti~e, jer bi suosje}anje sa Srebrenicom trebalo da se podrazumijeva, pa pohvala {alje poruku kao da se od Pulji}a nije o~ekivalo da bude dovoljno fin pa da se u Srebrenici pokloni rtvama; drugo, nije bilo nikakva posebna razloga da se u pri~u o pohvali ne~ega {to ne bi trebalo hvaliti strpa reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}. Nije li to morbidna zloupotreba srebreni~kog bola i kardinalovog po{tovanja u svrhu jo{ jednog udarca po reisu-l-ulemi Ceri}u? On ispada kao antipod kardinalove uzoritosti, negativac, koji se neskromno, kako nedolikuje vjerskom poglavaru, moli Bogu za du{e nevinih, za razliku od kardinala Pulji}a, koji sve to radi skromno i doli~no. U ovom kontrastiranju, reisu-l-ulemi Ceri}u se zamjeri ~ak {to se u Srebrenici pojavljuje na godi{njice obiljeavanja genocida, ve} bi trebao da, kao kardinal Pulji}, do|e izvan 11. jula. Bezbeli smeta na denazama? A moglo bi biti i suprotno: nije li kardinal Pulji} bio potrebniji u Srebrenici 11. jula, nego u avgustu, jer bi 11. jula cijelom svijetu odaslao poruku koju je slao kad ga niko, osim Dana, nije ugledao? Jednak usporedni kontekst name}e se iz jedinog slu~aja, u broju od 5. 11. 2004., gdje su reisu-l-ulema Ceri} s jedne strane, i kardinal Pulji} s druge strane, dobili po tri crne ta~ke, a gdje se ~ini da je kardinal Pulji} metnut vi{e kao opti~ka ravnotea zbog brutalnosti kojom je tretiran reisu-l-ulema Ceri}. Kardinal je kritikovan {to je primio predsjednika Hrvatske stranke prava Antu \api}a, 50

po{to se ova stranka oslanja na ba{tinu fa{isti~ke ideologije ideologije. S druge strane, koju zastupa centralni naslov Privatizacija Bajrama Bajrama, tematizira se suvereno pravo Rijaseta da javnim emiterima, BHTV i FTV, uskrati dozvolu za tv prenos bajram-namaza, a {to je obrazloeno napo{tivanjem vrijednosti muslimana i name}ete jednu na. Citiran je dio saop}enja Rijaseta, u kojem se kae: V Vi ideologiju - sekularizam na na~in koji u nama izaziva strah, jer nas podsje}a na vrijeme agresivnog ateizma. Iz komentara Dana, samo iz jedne re~enice, mogu}e je ugledati okvire u koje bi kara|or|evci raspustili instituciju Islamske zajednice. Re~enica: Rijaset se pona{a kao da je namaz njihov privatni posjed, a ne vjerski obred. iskazuje nepo{tovanje prema Rijasetu, kao institucionalnoj dimenziji islama u Bosni i Hercegovini, ~ije je isklju~ivo pravo da sa stru~nog i moralnog stanovi{ta propisuje ono {to je najbolje za islam, pa i ako je to zabrana islamofobi~nim rtv medijima da prenose bajram-namaz. Usporedba izme|u privatnog posjeda i vjerskog obreda sama po sebi je glupava, da gotovo ne zavre|uje komentar. ...Kao da nadlenost Rijaseta za vjerske obrede negira same te vjerske obrede! Ideolo{ko, dejtonsko jedinstvo nekoliko sarajevskih printanih medija, me|u kojima su i Dani, s (p)reformiranim javnim rtv servisima, o~ituje se i bezrezervnom podr{kom koja je u ovom barometru data reakciji Ureda za odnose sa javno{}u Javnog servisa, u kojoj se Rijaset optuuje da separi{e vjernike muslimane iz bogatog i vi{estoljetnog multireligijskog konteksta konteksta. Bit }e da je napad ponovo najbolja odbrana, jer ako ko trga Bo{njake iz bosanskog konteksta, optuuju}i ih za tzv. islamski terorizam i za pripadnost neevropskom kulturnom krugu, onda su to upravo ovi antiislamski, reisofobi~ni mediji kojima je Rijaset odbio gostoprimstvo u kontekstu bajram-namaza. Taman kada se u~inilo da se vi{e nikakva glupost ne moe izvaliti u ovom kratkom tekstu, saznajemo da Rijaset ne moe prealiti vi{egodi{nji povla{teni tretman konfesije najbrojnijeg bh. naroda naroda. Iako ova zaklju~na re~enica nema veze s temom, treba je ~itati kao javnu, islamofobi~nu afirmaciju suavanja i sputavanja tretmana konfesije najbrojnijeg bh. naroda. ^im Rijaset, navodno, ne moe prealiti {to muslimani vi{e ne stoje kao nekada, zna~i da muslimani u Bosni nisu {to su nekad bili. Sad su manje od onoga {to bi Rijaset elio, a {to i kao takvo, umanjeno, ne godi islamofobi~nim medijima. Kao {to rekosmo, kardinalov grje{ni susret sa jednim HSP-ovcem, samo je opti~ki paravan za glumatanje objektivnosti pri nedopustivom omalovaavanju institucije Rijaseta i reisu-l-uleme. 22. 4. 2005. Ove knjige ne bi bilo bez njenog problematskog izvori{ta optuivanja reisu-l-uleme Ceri}a da izlazi izvan okvira koje mu propisuju drugi, a glavna optuba u tom prekora~enju zacrtanih granica je tzv. mije{anje u politiku. U sekularnoj dravi vjerskim je velikodostojnicima zabranjeno da se petljaju u dravne poslove: drava sebi, a vjera sebi. No, pod sekularizam se ne mogu podvoditi prava svakoga, pa i vjerskih slubenika, da iskau stav o refleksijama dravne politike na narodna dobra. Imanje stava je logi~no pravo du51

hovne slobode i ne zna~i uplitanje u dravne poslove. Napose, ako su vjerski slubenici tu da olak{aju i podu~e ~ovjekovo obra}anje Bogu, a ako konkretan ~ovjek ima konkretne probleme, koji su i refleks politi~kog i dru{tvenog ambijenta, kako onda izbje}i vrijeme i prostor u kome se ivi?! Nikako. No, u sarajevskim medijima ar{ini su razli~iti, ono {to smiju i mogu pravoslavni i katoli~ki sve{tenici, to ne mogu slubenici Islamske zajednice. Evo jednog citata koji je u barometru od 22. 4. 2005. ocijenjen kao vrlo dobar potez: Konfuzno i besperspektivno stanje u kojem se nalazimo posljedica je agresije na BiH (...) kao i neu~inkovitosti doma}ih i inozemnih ~imbenika ~imbenika. Da je reisu-l-ulema Ceri} kazao kako su nas uzjahale posljedice agresije, kako su za lo{e stanje krivi doma}i i inozemni ~inioci, nema sumnje, bio bi optuen da se mije{a u politi~ka pitanja i da vodi dravnu politiku. Ali, po{to je to rekao fra Mijo Dolan, kao fratar, a ne kao Mijo, izjava je doivjela navjerovatnu salvu pohvaako govore franjevci, moda jedina la, koje seu do sljede}e kvalifikacije: T Tako neukaljana i nekompromitirana vjerska struktura u ovoj zemlji. Drugi dvije su, dakle, Srpska pravoslavna crkva, koja se ukaljala blagosiljanjem zlo~ina, i Islamska zajednica koja je, dakle, jednaka po ukaljanosti i kompromitiranosti. Ne samo da nema kritike zbog fra Dolanovog patljanja u politiku, ve} se prieljkuje da se ideje ~estitih franjevaca shvate, prihvate i operacionaliziraju unutar politi~kog establi{menta establi{menta. 23. 6. 2006. Zamislimo kako bi bio ocijenjen reisu-l-ulema Ceri} da je digao medijsku dreku oko svojevrsnog pokatoli~avanja jednog bo{nja~kog djeteta koje je bilo prisiljeno da se krsti u razredu gdje su ve}inska djeca Hrvati, tj. katolici, a da se poslije ispostavi kako se radilo o gre{ci, jer je to bo{nja~ko dijete slu~ajno ostalo na ~asu kr{}anske vjeronauke?! Ne samo da bi reisu-l-ulema Ceri} dobio tri crne ta~ke, ve} bi danima po Danima i drugim medijskim bezdanima bio izvikivan kao paranoi~ni islamista koji izmi{lja da se muslimanska djeca pokatoli~avaju. Ali, kardinal Pulji} za takvo djelo ne samo da nije dobio tri crne ta~ke, ve} je dobio tri crvene zvjezdice, a njegova gre{ka je prola{ena odli~nim potezom. Uistinu, ni iz jednog dijela teksta se ne vidi kako je jedna, valjda nenamjerna gre{ka, mogla postati odli~an potez. U barometru od 23. 6. 2006. prepri~an je doga|aj u kome je kardinal Pulji} alarmirao javnost podatkom da je katoli~ko dijete u jednoj sarajevskoj {koli bilo prisiljeno na ~asu islamske vjeronauke ispisati {ehadet {ehadet. Mada se nigdje ne obja{njava o kakvoj se prisili radi. Radilo se o tome da je u~enik katoli~ke vjere slu~ajno ostao na ~asu islamske vjeronauke... citiraju Dani direktoricu koja se zove Jela Bari}. E, za{ta je onda kardinal Pulji} dobio pohvale? Za izmi{ljanje? Za sataniziranje? Da se kardinal Pulji} izvinuo zato {to je pogrije{io, i zato {to se ogrije{io ovakva bi ocjena imala logi~ko upori{te. 25. 1. 2008. Sa usklikom Bravo, fra Mijo! zavr{ava se barometar od 25. 1. 2008., u kojem je fra Mijo Dolan dobio tri zvjezdice jer nije elio da 52

vijest procuri u medije medije, a ipak je evo procurila o tome da su ga neki huligani u Sarajevu napali i povrijedili mu nogu. Navodni razlog fra Mijine medijske {utnje je da sprije~i zlupotrebu vijesti u nacionalisti~ke svrhe. Dva su pitanja: prvo, za{to Dani ska~u sebi u stomak kr{e}i navodnu fra Mijinu odluku da se napad na njega medijski ne eksploatira?; drugo, za{to se jednom razbojni{tvu, nema, u kome su gelipteri od rtve zahtijevali novac novac, i utvrdili da novca nema odmah pridaju nacionalisti~ki atributi? Zato da se Sarajevo po svaku cijenu prikae kao bo{nja~ka nacionalisti~ka sredina, gdje talibani zaska~u i po jednoj nozi udaraju fratre. 11. 4. 2008. Nema ni~eg spornog da se pohvali gesta fra Petra An|elovi}a da sav prihod od prodaje knjige Fratar i njegova Bosna daruje Fondu za uklanjanje mina, ali, valja primijetiti dvije stvari: prva, mnogi su muslimani iz zemlje i inostranstva dali ogroman novac za mnoga dobra, ali nikada nisu pohvaljeni u tzv. gra|anskim medijima; druga, s obzirom koliko se kod nas knjige kupuju, dobro je bilo ako je od fra Petrove knjige skupljeno 100-200 KM, pa bi o ovom ~inu trebalo prije govoroti na simboli~noj, nego na realnoj razini. Mine su se i fra Petru u~inile kao zgodan {lagvort da ne{to kae o dvije vrste mina mina, onih pravih koje se postavljaju pred ulaze ku}a ku}a, i onih koje su u zatrovanim srcima, kao {to je netolerantnost. Reisu-l-ulema Ceri} stalno govori na tu temu, ali nikako da do~ekamo da bude pohvaljen, makar onako kako njegovu borbu za toleranciju hvale u inostranstvu. 16. 1. 2009. Potpuno neo~ekivano, vrhbosanski nadbiskup V inko Vinko Pulji} nije iskoristio priliku da medijski iscipelari svojeg kolegu iz Islamske zajednice, mada je za to imao nekoliko dobrih razloga pi{e na po~etku barometra od 16. 1. 2009. u kojem je kardinal Pulji} dobio tri crvene zvjezdice. Dakle, bilo je o~ekivano da kardinal Pulji} cipelari reisu-l-ulemu Ceri}a, jer za to ima razloga? Time se sugerira ne samo da je dozvoljeno cipelariti, brutalno gaziti islamskog vjerskog poglavara, ve} i da za to postoje dobri razlozi. Uvo|enje uli~arskog zloduha i retorike u javni prostor zapravo razotkriva koliko je od Dana daleka elementarna pristojnost, jer je institucija kritike zamijenjena siledijskom institucijom cipelarenja. Doivljaj reisu-l-uleme Ceri}a je iz podsvjesnih katakombi izbio na svjetlo javne rije~i, jer se reisu-l-ulema ukazao kao predmet cipleranja, gaenja i najnie vrste zlostavljanja. Moglo bi se re}i da ovaj momenat sa cipelarenjem reisu-l-uleme Ceri}a predstavlja psiholo{ki profil kompletne reisofobijske manifestacije u Danima. A, koji su to razlozi za cipelarenje reisu-l-uleme Ceri}a? To {to je kardinalu ~estitao po~etak izgradnje njegove rezidencije, rekav{i da }e imati 5000 kvadrata, a kardinal potpom demantirao podatak o kvadraturi. U nastavku ove pohvale kardinalu nema nigdje ni kardinala, ni njegove rezidencije, ve} se razglaba o izgradnji monumentalne rezidencije na Kova~ima, k tome finansirane i haram-parama, kako je to pismom sugerirala grupa studenata Fakulteta islamskih 53

nauka nauka. Rije~ je o onom podvaljenom i provaljenom, nepotpisanom pismu {to je u Danima objavljivano u nastavcima, u kojem se navodni studenti FIN-a protive da Rijaset dobije sjedi{te. Ovo je samo jedan od desetine tekstova koji su ispisani protiv izgradnje upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice na Kova~ima, a ~ime se u rasko{i islamofobije posvjedo~io morbidan otpor protiv mogu}nosti da Rijaset ima pristojno sjedi{te. 16. 3. 2009. Biskupska konferencija je obznanila svoju viziju ure|enja drave. U prijedlogu figurira ideja o decentralizaciji i o regionalnom ure|enju ure|enju. Kardinal Vinko Pulji} je direktno odgovorio Miloradu Dodiku, u vezi s Prudskim sporazumom: Ovo je je moja BiH, i nema meni ko {ta nuditi! ~ime se implicira da je Dodik ba{ njemu, kao prvom katoliku u BiH, ponudio rje{enja iz Prudskog sporazuma. Za sve ovo je kardinal Pulji} u barometru od 6. 3. 2009. nagra|en ocjenom dobar potez, iako bi se moglo raditi o petljanju u poslove dravnog ure|enja i zadiranja u sekularni prostor, a preko granice do koje bi se vjerski velikodostojnici trebali uplitati u politi~ki ivot. Kardinal je redovno hvaljen, za ono isto za {ta je reisu-l-ulema ku|en. Tri godine prije, u broju od 7. 4. 2006., kao afirmativna Izjava u fokusu, objavlje, elim se prena je sljede}a kardinalova re~enica: Ako se mijenja Ustav Ustav, poznati u tim promjenama s identitetom, pravima i slobodama, kao narod i kao vjera. Pore|enje se podrazumijeva.

54

Kardinalne crne ta~ke

Dok je reisu-l-ulema Ceri} u prosjeku svakih {est-sedam sedmica dobijao tri crne ta~ke, kardinalu Pulji}u je za tu istu ocjenu trebalo oko stotinu sedmica, a sude}i po tome {to je u analiziranom periodu, u kome je pregledano blizu 250 brojeva Dana, kardinal Pulji} samo dvaput dobio ocjenu katastrofalan potez, prvi put u broju od 19. 8. 2005., a drugi put u broju od 7. 4. 2006. godine. U prvoj katastrofi kardinalu se zamjeri {to je od lidera HDZ-a Dragana ^ovi}a, koji je osumnji~en za kriminal, primio na dar pastirski {tap. Tekst je prije usmjeren protiv ^ovi}a, nego protiv kardinala Pulji}a, ~ime se pokazuje da Dani redovno ne razumiju su{tinu demokratije, sr pravne drave, po kojoj je svako nevin dok mu se krivica ne dokae, i niko ne bi smio biti antemisan na osnovu pretpostavki o nizu te{kih krivi~nih djela djela, pa ni lider HDZ-a. A u drugoj kardinalovoj katastrofi, o{trica je usmjerena na kardinalovu kritiku tzv. ustavnih promjena kojima se 2006. godine poku{ala zacementirati Republika Srpska. Kardinal Pulji} je bio protiv lanih ustavnih promjena jer zadravaju postojanje dva entiteta i entitetsko glasanje... Poslije je, zajedno sa reisu-l-ulemom Ceri}em, u Briselu dao zajedni~ku izjavu o ~vrstom opredjeljenju za evropski put put, a Dani su u tome na{li {uplju argumentaciju da zaklju~e kako i reisu-l-ulema i kardinal imaju dvije spremne pri~e: jednu za briselske salone i drugu za skru{ene vjernike vjernike. Su{tina je da su Dani tada podravali betonau Karadi}evog entiteta, da im je i kardinal stao na put, te su katastrofalnim i nespojivim priglupo progla{avali ne{to {to je uzorito i spojivo: zalaganje za ustavne promjene koje }e biti u duhu opredjeljenja za evropski put.

55

Uvodnici

Uvodnici u sedmi~nim listovima obi~no tematiziraju glavni doga|aj politi~ke i dru{tvene zbilje u minuloj sedmici. Pogledajte Globus ili Nacional pa }ete vidjeti kako se uvodni tekstovi uvijek bave doga|ajem za koji se smatra da je bio najvaniji. Na ovaj na~in urednici grade hijerarhiju dru{tvenih priroriteta i sugeriraju oko ~ega bi se javnost trebala sjatiti. Budu}i da i Dani imaju rubriku uvodnika, klasi~nu da klasi~nija ne moe biti, podrazumijeva se da ti uvodnici imaju jednaku funkciju kao i kod ostalih novina po svijetu. Ali, tu ima jedna anomalija koja name}e jedno pitanje: ili je Bosna islamska teokratska drava pa da joj se glavna dravna pitanja ti~u Islamske zajednice i reisu-l-uleme, ili su Dani islamofobijski magazin koji je pla}en da mu glavna tema za kritiku budu reisu-l-ulema i Rijaset? Nenormalno je da od svih dravnih institucija, od svih doga|aja, od svih politi~ara, apsolutna tematska opsesija uvodnika u Danima bude reisu-l-ulema. Nastojanje da se reisu-l-ulema Ceri} prikae kao najvanija politi~ka li~nost u BiH, dakako, u negativnom svjetlu, nema objektivnog pokri}a, jer reisu-l-ulema Ceri} nema nikakvog uticaja na politi~ku zbilju, a {to je mogu}e argumentirati ~injenicom da ne postoji ni jedan konkretan politi~ki doga|aj koji se razvio pod instrukcijama reisu-l-uleme Ceri}a. Ima li i{ta, konkretno, {to je na dravnom planu rije{io reisu-l-ulema Ceri}? A to {to ga kao vjerskog poglavara pozivaju da prisustvuje i dru{tvenim doga|ajima, pa to je u savremenom svijetu posve normalno, i to ne zna~i da se on upli}e u dravne poslove. Napose, njegov formalni status nema uticaja na dravne mehanizme. To zna~i da se od reisu-l-uleme Ceri}a izmi{ljotinama konstruira politi~ki mo}na li~nost, kako bi se Dani imali ~ime baviti, jednako kao {to se u savremenom svijetu proizvode bolesti, kako bi se mogle prodavati vakcine protiv njih. Za naru~ioce medijskih izmi{ljotina o raznoraznim i takozvanim islamskim opasnostima u BiH, realnost svakako nije bitna, jer njima treba sukob izme|u demokratskih snaga i zagovornika islamskog radikalizma, a kojeg, po{to ga nema, treba izmisliti, i treba otjeloviti u liku vjerskog poglavara u Bo{njaka, Mustafe ef. Ceri}a. Po{to je ta drama takva, opasna, opaka, dramati~na, po Bosnu i Hercegovinu, po Evropu, po civilizaciju, za 56

Dane kao bajraktara bosanske slobode, nema, i ne smije biti vanijeg pitanja od razra~unavanja sa tako opasnim neprijateljem. Zato je ime Mustafe ef. Ceri}a najfrekventnije ime u uvodniku Dana, jer se niko ne pojavljuje tako ~esto, kao on, i zato je Mustafa ef. Ceri} li~nost kojoj je posve}eno najvi{e kompletnih uvodnika u Danima. Mi nismo analizirali sve uvodnike u kojima se pominje reisu-l-ulema Ceri}, ali jesmo iz oko 250 brojeva, za period 2004.-2009., odabrali ve}inu onih koji su u cijelosti posve}eni reisu-l-ulemi Ceri}u i Islamskoj zajednici. Emir Imamovi}: Kraj svijeta, 9. 7. 2004. Bez ikakve potrebe reisu-l-ulema Ceri} je stavljen u pri~u o ekshumaciji posmrtnih ostataka jednog Bo{njaka u Voljavici kod Bratunca. Sve {to jeste potresno u toj pri~i, biva bagatelisano, povrije|eno, neprimjerenim i neutemeljenim pomenom reisu-l-uleme Ceri}a. Na kraju pri~e pominje se naslovna strana jednog sarajevskog dnevnika, valjda kao kontraliht podrinjskoj realnosti, kao potcrtavanje razlike izme|u realnog i predstavljenog. (...) Ispod je i{ao tekst o tome kako je reis Mustafa-efendija negdje drvio o {ehidima, na{im obavezama, islamu, Bosni, ovom, onom... pi{e Emir Imamovi}, za kojega su rije~i vjerskog poglavara u Bo{njaka drvljenje drvljenje, dakle, {uplja, isprazna, bezvezna pri~a, pa i kad se ti~e {ehida, na{ih obaveza, islama i Bosne. A ko bi pre~i od reisu-l-uleme mogao pozivati Bo{njaka na pam}enje {ehida, i ~ije bi se rije~i, prije nego reisu-l-ulemine, trebale doticati {ehida i islama? Ako bi se prihvatila Imamovi}eva negacija ove logi~ne relacije, onda bi trebalo iz javnog prostora ukinuti i reisu-l-ulemu, i pomen {ehida, i islama. Imamovi} to ne krije, jer zaklju~uje: Moj efendija, pojma ti nema{ nema{. Senad Pe}anin: Nisu svi muslimani ovce, 20. 9. 2004. Autor uspore|uje tri konfesije na na{im prostorima i njihov upliv u dravne i politi~ke poslove. Poziva se na stav papskog nuncija Javijera Lozana koji je rekao da je Hrvatska najkatoli~kija zemlja u Evropi Evropi, potom pi{e da je Katoli~ka crkva definirala politi~ko-nacionalni identitet identitet, a da je Pravoslavna crkva u Republici Srpskoj postala dravna crkva crkva, ali glavni problem za BiH vidi {to Islamska zajednica otvoreno nastoji sebi priskrbiti i uzeti prava i nadlenosti koje joj u sekularnoj dravi nikako ne mogu pripadati dati. A da li je Islamska zajednica ikada predloila, recimo, da imenuje ministre, kreira zakone iz oblasti ekonomije ili zdravstva, da li je u~inila ikakav konkretan iskorak prema desekularizaciji drave? autor ne kae. Naravno, autor nema {ta ponuditi kao dokaz za svoju tvrdnju da Islamska zajednica nastoji desekularizirati dravu. Perspektiva optube se okomila na pravo Islamske zajednice da se bavi dru{tvenim pitanjima, kakvim se bavi i svaka vjerska zajednica, jer ivi sa vjernicima, u konkretnom vremenu i prostoru, s konkretnim problemima i isku{enjima. Pretpostavljena politizacija vjere ili klerikalizacija politike nije problem kod pravoslavnih i katolika, jer se podra57

zumijeva da oni mogu praviti dravne crkve, ali Islamska zajednica, po mi{ljenju Senada Pe}anina dovodi u pitanje bo{nja~ki politi~ki pluralizam, pa time i reafirmaciju institucija Bosne i Hercegovine kao moderne sekularne drave drave. Dakle, ako se ne reafirmiraju institucije BiH, to ne}e biti ni zbog politi~kog katoli~anstva, ni zbog politi~kog pravoslavlja, ve} zbog Islamske zajednice ~iji vjerski lider u svojim obra}anjima muslimanskim vjernicima dri jeftine politi~ke govore i ne trudi se prikriti vlastite ambicije na upranjeno mjesto vrhovnog bo{nja~kog politi~kog autoriteta autoriteta. A kako bi to reisu-l-ulema Ceri} mogao biti politi~ki lider u Bo{njaka? Tako {to }e pri Islamskoj zajednici osnovati stranku islamske zajednice? Pa opet valja iza}i na izbore, gdje svako glasa kako mu se glasa. Budala{tina. Naravno, ni ovaj tekst nije mogao pro}i bez tzv. vehabija, i reisu-l-ulemine odgovornosti za pojavu tzv. vehabija, jer oni u svemu do|u kao {lag po torti, po{to se njihovim pomenom radikalizira konstrukcija po kojoj je islam najve}i problem BiH. Senad Pe}anin: Institucija je malo nervozna, 15. 10. 2004. Autor se raduje {to }e reisu-l-ulemi Ceri}u iste}i drugi mandat i {to bi uskoro mogao postati tek jedan od mnogobrojnih imama imama, pa }e mu se mo}i narugati {to je zglajzo. Ova zluradost otkriva autorovu mahalsku inspiraciju pri doivljaju svijeta i poretka na svijetu. Zbog tog straha da }e postati obi~ni imam, reisu-l-ulema Ceri} navodno vu~e pani~ne poteze poteze, kakav je i preporuka Rijaseta, upu}ena prema nekoliko bh. firmi, da razmisle o svome reklamiranju u Danima, s obzirom na omalovaavanje ahmedije i ~asne institucije Reisu-l-uleme u ovom magazinu. Autor ovu preporuku tuma~i kao klasi~nu ideolo{ku intervenciju (kojom se) poku{ava uspostaviti apsolutna kontrola nad sudbinom novina novina, {to bi zna~ilo da Rijaset eli ure|ivati Dane, iako je jasno da je pismo napisano isklju~ivo zbog omalovaavanja ahmedije i ~asne institucije Reisu-l-uleme Reisu-l-uleme. Potom se neutemeljeno govori o zamjeni teza, jer Dani navodno kritikuju Ceri}a kao konkretnu li~nost li~nost, ali i ta konstrukcija gubi na vjerodostojnosti ~injenicom da ta konkretna li~nost istupa kao reisu-l-ulema, a ne kao privatno lice, pa je ipak svaki uvredljivi napad na Ceri}a kao konkretnu li~nost, uvreda ~asne institucije Reisu-l-uleme. Moralisanje i dranje pridike o profesionalizmu i slobodi {tampe uru{eno je sljede}om re~enicom: O tome da je On visoki predstavnik Allaha d.{. u Bosni valjda nema vi{e dileme dileme. Sloboda {tampe je uokvirena kodeksima koji ~uvaju dignitet profesionalizma upravo od ovakvih izljeva mrnje. Za svakog muslimana je uvreda ma kakav neprimjeren pomen Allaha d.{., kao ovaj u autorstvu Senada Pe}anina, koji se osmjelio da ime Allahovo basfemi~no desakralizira stavljanjem u lakrdija{ku konstrukciju, te da reisu-l-ulemi Ceri}u pripi{e osobine Allahovog Poslanika, {to je blasfemija u odnosu na islamsko vjerovanje da je Muhamed a.s. posljednji Allahov poslanik. Govoriti da Allah d.{. ima svog visokog predstavnika u Bosni, u liku reisu-l-uleme, vrhunski je primitivizam i bezo~na drskost. 58

Emir Imamovi}: Politika pod ahmedijom, 22. 10. 2004. Iz ovog uvodnika saznajemo kako medijsko bla}enje reisu-l-uleme Ceri}a nije izum dokonih novinara, ve} ovaj projekat ima svoj ideolo{ki kompas, a time i finansijsku potporu. Povod za uvodnik Politika pod ahmedijom je proglas Sr|ana Dizdarevi}a, koji svoj komunisti~ki lobi predstavlja imenom Helsin{ki komitet za ljudska prava BiH. Ovo udruenje je saop}ilo da posljednji napadi reisa Mustafe Ceri}a na neke medije u BiH i kvalifikacije koje je tom prilikom iznio predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi izraavanja i medijskim slobodama slobodama. Dakako, za Sr|ana Helsin{kog nikakvu prijetnju slobodi vjeroispovijesti ne predstavljaju bjesomu~ni napadi na islamske vrijednosti i autoritete, ali, problem nastaje kada se Islamska zajednica drzne da brani sebe. Za{to Sr|an tako misli vidi se ve} iz sljede}e re~enice u kojoj kritikuje Islamsku zajednicu zbog poku{aja da se jedna interpretacija vjere nametne kao na~in ivljenja u BiH BiH. Sr|an koji s islamom ima veze koliko i sam Karl Marks dozvolio je sebi da propisuje Islamskoj zajednici kakvu bi interpretaciju vjere trebala nametati. S ciljem da nadma{i u~itelja, autor uvodnika je zaelio da stavovi Sr|ana Dizdarevi}a postanu zajedni~ka poruka zvani~nih dravnih i entitetskih institucija institucija, {to bi trebalo da zna~i da sama drava propi{e interpretaciju vjere, da pozove medije na odstrijel reisu-l-uleme Ceri}a, a njemu zabrani pravo na odbranu. To bi bila prava demokratija! Ne krije Emir Imamovi} svoju ateisti~ku ostra{}enost, pa ni otvorenu mrnju prema reisu-l-ulemi Ceri}u. On pi{e: Da imamo vi{e sre}e, ne bi Ceri} ni bio reis... Bezbeli bi i sam autor, u slu~aju te sre}e, da Ceri} nije reisu-l-ulema, do{ao u damiju?! Ali, kad bi se kako u damiju moglo s pivom, zelene boje, i sa muem... Jer, u ovog reisu-l-uleme nema te slobode, i te demokratije, da se s pivom i sa istim spolom moe u islam. Navaljao je u nastavku teksta Emir Imamovi} niz uvreda i lai, tipa: samoprogla{eni visoki predstavnik za islam (reisu-l-ulema je legalno izabran), krajnje opasno uplitanje reisa Ceri}a u poslove drave (krajnje je opasan medijski terorizam kojim se blokira sloboda i pravo govora reisu-l-uleme u pogledu moralnih i eti~kih pitanja savremenog dru{tva), Islamska zajednica natjera natjera(la je) javni RTV servis na emitiranje ramazanskog programa (Islamska zajednica nema takav uticaj, a uz to, ubog je i s demokratijom posva|an RTV servis kojeg bi neko trebao tjerati na emitiranje ramazanskog programa), Ceri}evo sistematsko razbijanje sekularnog ure|enja (ne postoji ni jedan dokaz da se iko iz Islamske zajednice ikada zaloio za uspostavu vjerske drave, osim {to islamofobi i reisofobi u svemu islamskom, {to je izvan molitve, vide razbijanje sekularnog ure|enja). A sad bi oni rekli: a zar ima i{ta islamsko izvan molitve? Pa kod Sr|ana i Marksa nema. Ali, Islamska zajednica nije Marksova, ve} je svoja. Vildana Selimbegovi}: Bo{njaci, muslimani i fudbaleri, 21. 1. 2005. Problem je navodno u enama koje su se pokrile, koje na ginekolo{ke preglede dolaze sa muem i trae da ih pregleda ena, problem je {to mu eli 59

prisustvovati pregledu (a zar to nije brinost za pohvalu, i zar prisustvo mua na poro|aju nije zapadni trend?), a onda je ovaj problem uljep{an sa slu~ajem Vedada Hafizovi}a koji je zaklao svoju majku, a nosio je duu bradu, pa onda s paljenjem zastava na demonstracijama organiziranim u znak protesta protiv danskih karikatura Muhameda a.s.... Poenta je u re~enici: Efendija Ceri} je taj koji sve svoje mandate tro{i {utke pristaju}i na pravljenje ovda{njih muslimana pravim i ~istim. Pa ne}e valjda, kao partizanski komesar, hodati i otkrivati muslimanke, sprje~avati njihovo pravo da za ginekologa biraju enu, sprje~avati njihove mueve u brizi za svoje ene, i generalno braniti renesansu islama u bo{nja~koj porodici? A to trpanje nekog zlo~ina u kontekst reisu-l-ulemine odgovornosti, opako je ludilo koje se s vremena na vrijeme pojavi na stranicama ovih ili nekih drugih islamofobi~nih novina. Senad Pe}anin: Na{ Aljo i njihov Suljo, 5. 8. 2005. Kompletan je uvodnik posve}en posjeti reisu-l-uleme Sandaku. Re~eno je kako je Mustafa efendija Ceri} uspio nadma{iti ~ak i vlastite rekorde u disciplini podilaenja publici kojoj se obra}a obra}a. Haman je trebao izvrije|ati ljude, kako bi udovoljio Senadu Pe}aninu. Problem je i {to je Aliju Izetbegovi}a zvao na{im predsjednikom, jer Bo{njacima u Sandaku predsjednik mora biti Srbin. Sve je problem! [ta god da je uradio i rekao reisu-l-ulema Ceri} bilo bi problem. Glavni problem je ostavljen za posljednji pasus uvodnika. Vehabizam. Pe}anin zna da srbijanske vlasti i njihove ekspoziture u Crnoj Gori imaju sve podatke o organizovanim centrima za propagiranje ekstremizma i netrpeljivosti prema pripadnicima drugih religija... Tu smo! Ovim postaje jasno da srbijanske vlasti i velikosrpski mediji u Sarajevu koriste iste izvore informacija kada se radi o izmi{ljanju ekstremizma i netrpeljivosti (muslimana) prema pripadnicima drugih religija. Optuivati muslimane na Balkanu, ma gdje, a pogotovo u Bosni, i u Sandaku, da propagiraju netrpeljivost prema pripadnicima drugih religija, ne samo da je neta~no, ve} i krajnje drsko, jer su muslimani na Balkanu manjina, egzistencijalno ovisna o atmosferi dijaloga i tolerancije, a {to su Bo{njaci dokazali uprkos iskustvu genocida. Emir Imamovi}: Ispit za reisa, 23. 9. 2005. O Ceri}u kao reisu znam dovoljno lo{eg i ni{ta dobro pi{e autor uvodnika, ~ime pokazuje da ne}e da vidi ni~eg dobrog ni u jednoj od mnogo zapadnih nagrada koje je reisu-l-ulema Ceri} dobio za razvoj tolerancije i dijaloga me|u konfesijama, ali ni u tome {to je reisu-l-ulema Ceri} u vrijeme genocidne agresije nad Bo{njacima slao poruke mira i humanosti i time kanalisao otpor protiv revan{izma, ~ime je Bo{njacima zaba{tinio najve}i moralni kapital pred sudom povijesti. Sve to, za Emira Imamovi}a, nije ni{ta dobro. On zna dovoljno lo{eg, {to saima u histeri~ni i ni~im obja{njeni vrisak potkraj ovog uvodnika: Mustafa-efendija Ceri} je jedan od problema muslimana u BiH! Ako bi Bo{njaci bili bez Mustafe-efendije, kao reisu-l-uleme, i 60

kao istaknute li~nosti, ispade da bi imali jedan problem manje, ali uprkos tome ne bi rije{ili probleme svoje getoiziranosti i potla~enosti svukud, pa evo i na teritoriji gdje su demografska ve}ina. Ovaj uvodnik je krcat sli~nim nebulozama, a diretan povod za njegovo ispisivanje su izbori za reisu-l-ulemu, gdje Dani, naravno, navijaju protiv reizbora reisu-l-uleme Ceri}a. A zar je njihovo da navijaju u poslovima koji pripadaju vjerskoj autonomiji Islamske zajednice? Senad Pe}anin: Reis novi deterdent za skidanje fleka, 13. 1. 2006. O kakvim providnim konstrukcijama se radi dokazuje tvrdnja autora uvodnika da su imami u svojim damijskim hutbama (a ja kakve su nego damijske?!) upozoravali vjernike da im ni had (ba{ had?) ne}e biti priznat kod Allaha (a kod koga bi mogao biti priznat?!) ukoliko glasaju za Harisa Harisa. Potom slijedi {prdanje sa Islamskom zajednicom koju autor Allahova administracija naziva Allahova administracija, te nazivanje reisu-l-uleme vjerskim poglavicom (koji) vr{i izbor , dodjeljuje mandat i definira zadatak ~lanu or, plemena... Neznanje i zloba dominiraju ovim tekstom, koji podje}a na beogradske obavje{tajne konstrukcije o muslimanima, koje samim muslimanima bivaju smije{ne. Konkretan povod ovog uvodnika, kojim se Ceri}eve fetve upore|uju s deterdentom za skidanje fleka, jeste javno iskazana elja reisu-l-uleme Ceri}a da Haris Silajdi} izbori Bosnu bez entiteta. Sav je problem u tome {to je Silajdi} nekad bio opozicija Aliji Izetbegovi}u, pa bi zauvijek trebao ostati van igre. Problem nije u reisu-l-ulemi Ceri}u koji ostvaruje komunikaciju sa bo{nja~kim politi~arima koji mogu uticati na bosansku stvarnost, ve} u zluradosti kojom se sve normalno u Bo{njaka progla{ava nenormalnim. Vildana Selimbegovi}: V ehabije osvajaju BiH, 10. 11. 2006. Vehabije Sude}i po bombasti~nom naslovu reklo bi se da su tzv. vehabije osvojile BiH poput nekog tajnovitog virusa, usljed ~ijeg djelovanja svaki dan u svakoj bo{nja~koj familiji osvane po jedan s duom bradom i skra}enim nogavicama. Udrobljeni uvodnik je po~et s prikazom islamofobi~ne i bosnofobi~ne antiteroristi~ke vjebe u splitskoj luci, u ~ijoj inscenaciji se jedan od otmi~ara zove Zijad, ali autorica u tome ne vidi ni~eg uvredljivog, ve} za tu islamofobiju veli da nema nikakve dvojbe s koje strane hrvatski susjedi o~ekuju terorizam rizam. Potom se za sukob muslimana u Sandaku veli da je stvarna vijest vijest, dakle, pravi terorizam, u odnosu na onaj splitski, inscenirani, {to }e re}i da su hrvatski susjedi u pravu kad teroristi~ku opasnost vide u Bosni, me|u Bo{njacima. Citiran je stav Rijaseta IZ: Rijaset IZ-a jo{ jednom ponavlja da oni koji na bilo koji na~in unose nemir u damije pod izgovorom provo|enja prave vjere nisu dobronamjerni ljudi. Potom su sasute optube na reisu-l61

ulemu Ceri}a {to nije prije vodio ra~una o pravoj vjeri vjeri, pa se ne bi dogodilo da Muamer Topalovi} ubije porodicu An|eli} u Kostajnici kod Konjica, niti bi se dogodilo da Vedad Hafizovi} zakolje svoju majku, a obojica se prepoznaju kao vehabije vehabije. Sli~nu optubu je nakon zlo~ina Muamera Topalovi}a protiv reisu-l-uleme Ceri}a plasiralo i glasilo Kruga 99. Dakle, reisu-l-ulema Ceri} ima da bude kriv i kad neki vjernik psihi~ki oboli pa po~ini zlo~in, koji se u njegovoj svjesti reflektirao kroz prizmu vjere?! Ako bi se pristalo na ovu suludu tezu, onda bi zna~ilo da se od svakog tzv. vehabije moe u svakom ~asu o~ekivati da nekoga zakolje, jer je tzv. vehabizam uvjet za zlo~in. Da malo obrnemo stvari... Kada bismo mogli istraiti koliko je ubica na Zapadu, ili, recimo, u Hrvatskoj, u vrijeme izvr{enja krvnog delikta nosilo kri oko vrata, da li bismo zaklju~ili kako je njihova vjera uzrok po~injenog zlo~ina? Naravno da ne bismo. Pa kako onda moemo pristati na tezu da je tzv. vehabizam bio uzrok zlo~ina koje su po~inili Topalovi} i Hafizovi}? Idemo jo{ pli}e u ovim nebuloznim pretpostavkama, pa se pitamo - kako onda moemo pristati na tezu da je reisu-l-ulema Ceri} kriv {to nije znao {ta }e se desiti, {to nije prona{ao Topalovi}a i Hafizovi}a prije nego {to su po~inili zlo~in i {to ih nije naruio da tako ne{to ne smiju raditi? A reisu-l-ulema je, zar ne, to trebao znati, samim tim {to islam, a pogotovo onaj tzv. vehabijski, podrazumijeva ubijanje katoli~kih porodica i klanje vlastitih matera. Pravo je ~udo kako te tzv. vehabije, koje su osvojile BiH, dosad nisu pobile sve {to ne nosi duu bradu i kra}e nogavice. Ivan Lovrenovi}: Slu~aj Hafizovi}, 8. 12. 2006. Zadatak Ivana Lovrenovi}a je da {to vi{e dru{tvenih subjekata nahajca protiv institucije Islamske zajednice, odnosno reisu-l-uleme, koji su reagirali na stav pojedinca, odnosno, prof. dr. Re{ida Hafizovi}a. Autor se stavlja na stranu pojedinca, jer pojedinac napada tzv. vehabije, okrivljuje Rijaset i reisu-l-ulemu Ceri}a za {irenje tzv. vehabizma, ali, autor se vjerovatno ne bi tako zalagao za pojedinca da je taj pojedinac, recimo, u sukobu s institucijom SDP-ovske vlasti, ili, institucijom islamofobi~ne Federalne televizije. Ovdje je pojedinac u prednosti nad institucijom jer je taj pojedinac po mjeri, a donekle i vjeri, Ivana Lovrenovi}a. Zato autor redom proziva Helsin{ki komitet, PEN centar, Dru{tvo pisaca i druge da se osjete pobu|enim pobu|enim, da reagiraju, da brane Re{ida Hafizovi}a od Islamske zajednice. Fakultet islamskih nauka je, recimo, ~lan Sarajevskog univerziteta; ne bi li se Hafizovi}ev slu~aj morao ticati i te ustanove? zaziva Lovrenovi} reakciju Univerziteta, kad ve} nema reakcije Fakulteta islamskih nauka, pa ne bi li Univerzitet izbacio FIN iz svog ~lanstva, u kona~nici prljave ma{te. Nigdje se ne pominje pravo Rijaseta da se odbrani od lanih optubi. Senad Pe}anin: Ceri} i \eli}, 2. 2. 2007. Otkud pravo reisu-l-ulemi Ceri}u da ga iko pozove u {vicarski Davos, na tradicionalno okupljanje najmo}nijih svjetskih lidera, politi~ara, ekonomista i 62

biznismena? Umjesto da ovaj podatak slui na ~ast bh. dru{tvu, Senad Pe}anin smatra da ~injenica da on (reisu-l-ulema Ceri}) ve} godinama prisustvuje samitu u Davosu svjedo~i da se na BiH gleda kao na propalu evropsku dravu, egzoti~nu po muslimanskom plemenu i njegovom poglavici koji na engleskom govori ono {to je W ashingtonu i Londonu drago ~uti Washingtonu ~uti. Prvo, ako je Davos skup najmo}nijih ljudi u svijetu, onda ispada da je reisu-l-ulema Ceri} prerastao okvire propale evropske drave, iz koje nije pozvan ni jedan politi~ar, ali jeste jedan vjerski lider. Drugo, u Davosu nisu gostovale poglavice muslimanskih plemena, ve}, kako sam Pe}anin kae - najmo}niji svjetski lideri, a po{to Bo{njaci nisu me|u najmo}nijim svjetskim nacijama, to ispada da reisu-l-ulema Ceri} nije u Davosu bio zbog bo{nja~ke i bosanske (ne)mo}i, ve} zbog svoga liderskog kvaliteta koji nadilazi bosanske, i zahvata, vjerovatno, evropske okvire. Tre}e, Pe}anin tvrdi da reisu-l-ulema Ceri} na engleskom govori ono {to je Washingtonu i Londonu drago ~uti, ~ime padaju u vodu sve konstrukcije o reisu-l-uleminoj podr{ci tzv. vehabijama i tzv. radikalnom islamu, jer - jedno isklju~uje drugo. Velikosrbi i velikohrvati bi da, uz podr{ku svojih sarajevskih pla}enika, odre|uju mjeru vjerskom poglavaru u Bo{njaka, a reisu-l-ulema Ceri} im je odve} izmakao kontroli, i trpe}ivosti. Ko }e vjerovati Pe}aninu ako Davos vjeruje reisu-l-ulemi Ceri}u? Vildana Selimbegovi}: Gender u Rijasetu, 7. 3. 2008. Kako reisu-l-ulema Ceri} u Berlinu kao komoderator moe satima pri~ati o suivotu, toleranciji, po{tivanju drugih i druga~ijih druga~ijih, a zalagati se da u sarajevskim obdani{tima djeca ve} u drugoj godini ima da po~nu sa {erijatskom naobrazbom naobrazbom? A zar pravo muslimanske djece na vjerski odgoj nije pravo na razli~itost, na po{tivanje svoje drugosti i druga~ijosti u odnosu na kr{}ansku djecu kojoj niko ne brani boi}ne radosti, od Isusovih jaslica, janjki i lampica, do Djeda Mraza, alijas Boi}njaka, i njegovih kr{}anskih paketi}a? Postavlja li iko ovakvo pitanje u zapadnom Mostaru, Livnu & Duvnu, ili Banjoj Luci i Bijeljini, gdje bo{nja~ka djeca nemaju ni takva prava kakva se u krajevima sa bo{nja~kom ve}inom prirodno i spontano uvaavaju kr{}anskoj djeci? Reisu-l-ulemina podr{ka uvo|enju vjerskog odgoja u sarajevska obdani{tva u cijelosti proizilazi iz njegovog svjetskog zalaganja za po{tivanje drugih i druga~ijih. Bo{nja~ki roditelji treba da imaju ono isto pravo koje obilato koriste srpski i hrvatski roditelji, i u BiH, i izvan, da svoju djecu odmalena odgajaju u duhu svoje vjere. Zlobno je, i islamofobi~no je, tvrditi da se radi o {erijatskoj naobrazbi naobrazbi, kao {to je perverzno zami{ljati da }e neki Dejani, Sr|ani i Marije biti u }o{ku s bojankama dok mualima pokazuje Na{eg dedu Aliju u nadahnutom stripu iz lekcije kako se kalio musliman musliman. Za{to bi ostvarenje bo{nja~ke jednakopravnosti u pogledu vjerskog odgoja za najmla|e bilo usvajanje nepogre{ivih zidova podjele sagra|ene od razlika u vjeri vjeri? Za{to ista konstatacija ne vai za obdani{ta gdje su srpska i hrvatska djeca u ve}ini, ili bi, pak, ova konstatacija trebala zna~iti da je ateizam 63

recept protiv podjela? U tom slu~aju bi trebalo posve izmijeniti pro{lost ~ovje~anstva, onako kako su to poku{ali u~initi najbudalastiji komunisti~ki reimi. Su{tina je da se koncept ateizacije propagira isklju~ivo za bo{nja~ko dru{tvo, s obzirom da kr{}anskim dru{tvenim modelima niko i ne smije pomenuti primisao o ivotu bez vjere, i o potomstvu bez vjere. To je stvar dru{tvene higijene, osnova moralnosti i eti~nosti, i to nema nikakve veze sa sekularnim dravnim ure|enjem. Drava propisuje jednakost u gra|anskim pravima, a kulturalne razlike valjda tvore to jedinstvo u razlikama, pred Bogom, pred povije{}u, pred budu}no{}u. Dodu{e, komunisti ovo ne razumiju. Vildana Selimbegovi}: Damija u srcu Sarajeva, 11. 4. 2008. Sam naslov ovog uvodnika dovoljno je inspirativan za rasplitanje mno{tva asocijativnosti, jer damija koja je u srcu Sarajeva, ako joj je tu mjesto, ne bi trebala biti vana za pomena i za naslova, jer se podrazumijeva, ali, damija kojoj nije mjesto u srcu Sarajeva, zavre|uje ovakav, naslov, no, onda se otvara pitanje otvorenosti Sarajeva u ~ijem srcu nema mjesta za damiju, a time ni za Bo{njake, koji damiju doivljavaju kao hram svoje vjere, i koji Sarajevo doivljavaju kao simbol bosanske dravnosti i svoje opstojnosti. Uistinu, kakvo je to Sarajevo u ~ijem srcu nema mjesta za damiju? To je ono Sarajevo (koje) gazi krupnim koracima postaju}i muslimanski grad grad. Pa kako to?!! Autorica pi{e da je Sarajevo u vrijeme Olimpijade imalo 81 damiju, a da ~etvrt stolje}a poslije ima 96 damija, pa je ta razlika od 15 damija vi{e, razlog zbog kojeg je Sarajevo optueno da gazi krupnim koracima postaju}i muslimanski grad. A koliko je u Sarajevu vi{e stanovnika od 1984. godine, i koliko se bo{nja~kih prognanika slilo u Sarajevo poslije ratnih 90-tih, i da li svi oni imaju vjerske potrebe ne biva argument u ovoj islamofobi~noj konstrukciji. Autorica ~ak tvrdi da se poslijeratna sarajevska bo{nja~ka vlast izgradnjom damija u gradu iivljava nad nemuslimanima nemuslimanima. Izme|u Vildane Selimbegovi} i onog koji je sru{io Aladu i Ferhadiju nema goleme razlike, jer u njihovom mentalnom sklopu damija egzistira kao agresor na ljudska prava nemuslimana, s obzirom da je postojanje damije iivljavanje nad nemuslimanima, pa ispada da je najbolja damija sru{ena damija. Urednicima Dana nije bio dosta ovaj uvodnik na temu muslimanskog iivljavanja nad nemuslimanima, ve} su izgradnji tih 15 damija za 25 godina na podru~ju grada Sarajeva, posvetili jo{ tri stranice novine. Tekst 99 damija za multietni~ko Sarajevo ve} svojim naslovom kazuje kako dejtonska multikultura ne ra~una sa damijama. Iako se u tekstu navode podaci da je u prijeratnom Sarajevu bilo 86 damija, da je 27 sarajevskih damija sru{eno 64

radi antivjerske politike uglavnom u vrijeme komunista, da je poslije rata, dakle, izgra|eno deset novih damija gdje je postojala potreba sve to nije dovoljno da urednike Dana oslobodi od islamofobijske dunosti da progone obnovitelje poru{enih i graditelje novih damija. Po prostoj ra~unici ispada da bi Sarajevo trebalo, u odnosu na 27 poru{enih damija, izgraditi jo{ 12 novih damija, da bi doseglo predkomunisti~ki broj damija, i to iz vremena kada je Sarajevo bilo barem deset puta manje. S obzirom da ove ~injenice polemiziraju sa medijskim cirkuzantima nije lo{e u pri~u ubaciti malo ma{te, pa zaklju~iti: Ako je predkomunisti~ko Sarajevo u odnosu na dana{nje vrijeme bilo deset puta manje, to bi ga zna~ilo da mu danas treba 960 damija, odnosno da u ime multikulture treba izgraditi jo{ oko 850 damija. Ivan Lovrenovi}: Reisov psihopoliti~ki inenjering, 16. 1. 2009. Dva mjeseca poslije ovog teksta hajcat }e se hajka na reisu-l-ulemu Ceri}a u povodu njegovog navodnog zalaganja za bo{nja~ku nacionalnu dravu, iako je u ovom tekstu Ivana Lovrenovi}a elaborirano kakvu dravu zami{lja reisu-l-ulema Ceri}: Tri etni~ke grupe, a jedna nacija, dravna. Ali, toga se poslije niko nije htio prisje}ati. Povod Lovrenovi}evog teksta je reisu-l-ulemino gostovanje na Hayatu, kada je govorio o tri fobije kojima su izloeni Bo{njaci i drava Bosna i Hercegovina: islamofobiji, turkofobiji i bosnofobiji. Autor posve negira postojanje ovih fobija, ne ulazi ni jednom re~enicom u problem ove tri fobije, koje bi se dale zasebno temetizirati, ve} smatra da ove Ceri}eve psihopoliti~ke bombe (...) nemaju drugu svrhu osim da Bo{njake-muslimane indoktriniraju fobi~nim osje}ajem da ive u neprijateljskom okruenju... Dakle, nema islamofobije, nema turkofobije, nema bosnofobije! Realnost je prijateljsko okruenje za Bo{njake, i reisu-l-ulema Ceri} koji izmi{lja psihopoliti~ke bombe. Taj raspon nesalaganja izme|u realnosti o kojoj govori reisu-l-ulema Ceri} i negacije te realnosti od Ivana Lovrenovi}a je nepremostiv. A za{to? Pa zato {to je Lovrenovi} jedan od medijskih agenata bosnofobi~nog, velikosrpskog i velikohrvatskog pobratimstva iz Kara|or|eva, ~iji je cilj da rtva, bo{nja~ka rtva, ne osjeti svoje nestajanje. Senad Pe}anin: Ili je strijela odapeta ili je bumerang ba~en, 6. 3. 2009. Povod za pisanje ovog uvodnika je sljede}a re~enica iz glasila IZ Preporod: Neka imena islamofoba }emo institucionalno zapamtiti. To {to kolu65

mnista Preporoda Muhamed Veli} smatra da bi islamofobiju i njene advokate u BiH trebalo pamtiti, institucionalno, dakle, ozbiljno, nau~noistraiva~ki, kao pojavu koja vrijedi da bude obra|ivana kao i svako kr{enje ljudskih prava urednik Dana Senad Pe}anin smatra strijelom odapetom. Vrijedi se prisjetiti da je tih dana protiv Muhameda Veli}a pokrenuta koordinirana haranga dejtonskih medija, pa je o strijeli odapetoj urednica Oslobo|enja ispisala kompletnu kolumnu, da bi u emisiji 60 minuta, uz Veli}evu fotografiju kao s potjernice, bio naopako analiziran maltene kompletan Veli}ev tekst, s porukom da je to prijetnja novinarskim slobodama. Harangu je za~inio Zija Dizdarevi}, u Oslobo|enju, koji je na ~itave dvije stranice analizirao posljednja tri Veli}eva teksta iz Preporoda, ukazuju}i, u starom komunisti~kom stilu, na islamsku opasnost. Islamofobi~ni medijski pla}enici o~ito nisu mogli Veli}u oprostiti ta~nu detekciju njihove neotesanosti, naslovljene i u samom tekstu (Labu|i pjev medijskih primitivaca, Preporod, broj 5/895, 1. mart 2009.), a {to se osjeti u uvodnom pasusu: Ovda{njim medijskim le{inarima, naravno, nisu vi{e interesantne politi~ke le{ine, kojih doista ima (~ast izuzecima) i koje poprili~no politi~ki bazde, ali im je itekako primamljiva ~istota i zdravost IZ-e koja je, hvala Bogu, kohezivni, spasonosni faktor ovom narodu, kojeg dri u vjeri, u pameti, u dobru, na pravom putu, u svome identitetu. Koordiniranu medijsku potjernicu za Muhamedom Veli}em vrijedilo bi {ire analizirati kao primjer ugroavanja gra|anskih sloboda autora koji kriti~ki pi{u o islamofobiji. Pe}anin, dalje, u svome uvodniku postavlja deset pitanja, koja po~inju sa: Je li islamofobija...? islamofobija...?, pa bismo mi na talasu te samouvjerenosti trebali prihvatiti sugerirani odgovor: Ne, to nije islamofobija... Da, to je islamofobija: ukazivanje da se Mustafa Ceri} vozi u mercedesu od 200 hiljada maraka, a ve}ina njegovih dematlija nema ni za lijekove lijekove. Mnogo se po islamofobijskim medijima govorilo o reisu-l-uleminom mercedesu, a nikada niko nije govorio o autima u kojima se vozaju kardinal, biskupi, vladike i ostali kr{}anski velikodostojnici. No, ovo nije samo islamofobija, ve} i medijski i intelektualni primitivizam, jer bi jedan urednik jedne novine, dakle, ozbiljan ~ovjek, morao znati da Rijaset i reisu-l-ulema nisu centar za socijalni rad, nisu apoteka, nisu humanitarna organizacija, pa da izdaju lijekove dematlijama. ^ak i da se reisu-l-ulema vozi u fi}i, svaki dematlija bi bio istog socijalnog statusa. Zbog toga je vezivanje reisu-l-uleminog slubenog mercedesa, koji uzgred ko{ta ~etiri-pet puta manje od ove astronomske sume, za dematliju koji nema lijekove, samo dno zloupotrebe novinarske profesije i slika mahalskog primitivizma onih koji bi da slove kao promotori medijske kulture. U stilu ovog pitanja su i sva druga pitanja, koja je autor naveo u jeftinom poku{aju da razobli~i dokaze o islamofobiji. Ne moemo analizirati svih deset samoubistvenih pitanja, ali, evo, bar jo{ jedno. Je li islamofobija ukazivati da je neprimjereno da se Mustafa Ceri} slika s grupom tajkuna koji su obe}ali po milion maraka da bi mu, u ovakvoj ekonomskoj situaciji, napravili rezidenciju koja }e ko{tati 12 miliona maraka, a pri tom jo{ niko 66

nije uplatio ono {to je obe}ao? ...Pa ako niko nije uplatio, ~emu sikirancija?! ...Da, ovo je islamofobija, jer Rijaset Islamske zajednice treba da nakon 130 godina dobije odgovaraju}u upravnu zgradu, koju ne}e Mustafa ef. Ceri} nakon isteka mandata ponijeti sa sobom, ve} }e je ostaviti sljede}em reisu-l-ulemi. [ta bi falilo dravi da izgradi takvu zgradu, ili pomogne njenu izgradnju, kao {to srbijanska drava pomae izgradnju objekata Srpske pravoslavne crkve, i kao {to Hrvatska pomae izgradnju objekata Katoli~ke crkve. Evo, zgrada Rijaseta ne}e biti gra|ena dravnim parama, iz dravnog budeta, va} dobrovoljnim izdvajanjima vakifa. No, to nije dovoljno da obuzda islamofobi~nu mrnju prema ambiciji da Rijaset kona~no dobije odgovaraju}e sjedi{te. Ispisane su desetine tekstova oko navodne reisove rezidencije, ali, ni jedan od tih tekstova se nije ogledao u podacima o sjedi{tima ostalih konfesija. Normalno je da kardinal Pulji} sjedi u lijepom, normalno je da vladika Ka~avenda sjedi u lepom, i jo{ pride od Bo{njaka otetom, ali nije normalno, kriminalno je i tajkunski je, da reisu-l-ulema Ceri} prihvati izgradnju zgrade Rijaseta u kojoj }e, ipak, due od njega sjediti njegovi nasljednici. Uz to, nazivanje vakifa tajkunima, runa je uvreda privrednika koji bi, vjerovatno, da su uloili novac u festival pedera, bili i ugledni, i progresivni i vrijedni svake hvale. Te{ko je oduprijeti se izazovu komentiranja jo{ jednog skandaloznog pitanja, koje ukazuje da autor ni{ta ne zna, ili ne}e da zna, o temeljnoj maksimi demokratske i pravne drave po kojoj je svako nevin dok mu se krivica ne dokae. A evo jednog od deset njegovih pitanja o islamofobiji: Je li ocjena skandaloznim to {to Mustafa Ceri} dri konferenciju za {tampu sa advokatom imama osu|enog za pedofiliju, a ne sa majkom djevoj~ice nad kojom se manijak iivljavao islamofobija? Prvo, po srijedi je la, jer reisu-l-ulema Ceri} (a ne Mustafa Ceri}!) nije drao konferenciju koja se ticala pravomo}no osu|enog imama, ve} imama koji je osumnji~en, a {to je ogromna razlika, i tom prilikom je kazao da Rijaset prihvata odluku suda kakva god da jeste. Drugo, reisu-l-ulema je na konferenciji saop}io odluku o suspenziji imama, i izrazio je suosje}anje sa svima kojima je u ovom slu~aju nanesena bol. Tre}e, Islamska zajednica je u potpunosti ispo{tovala odluku Suda o zatvorenosti postupka za javnost i medije, dok dejtonski mediji to nisu u~inili, ve} su bjesomu~nom kampanjom pripremali atmosferu osude. Odluka Suda o isklju~ivanju javnosti iz postupka kr{ena je medijskom zloupotrebom maloljetnice i njene porodice, pa i preko izjave ~ovjeka koji se lano predstavljao kao otac maloljetnice. ^etvrto, za{to bi advokat Tomi} imao pravo da se pojavljuje u javnosti i prije okon~anja postupka, i time vr{i pritisak na proces koji je u toku, a da advokat imama nema pravo da se pojavi makar na ovoj konferenciji kod reisu-l-uleme?! A to {to urednik Dana za pravno nevinog ~ovjek tvrdi da je manijak, i {to zna da se iivaljavao nad djevoj~icom, slika je njegove udba{ke medijske kulture. Naravno, i to je islamofobija. No, koncentrat islamofobije i e{ko islamu ako }e ga braniti reisofobije izvire iz zaklju~ka ovog teksta: T Te{ko Mustafa Ceri} i institucije u ~ije ime on govori! S kojim pravom?! 67

Eldin Hadovi}: Reisov manifest, 24. 4. 2009. Na reisov otvoreni poziv na stvaranje bo{nja~ke nacionalne drave reagirale su o{trim osudama Na{a stranka i SDP , koji je javno pozvao organe SDP, Islamske zajednice da se izjasne o tome da li je ova izjava privatan stav gra|anina Ceri}a ili ujedno predstavlja zvani~an stav Islamske zajednice pi{e u uvodniku u kome se tematizira govor reisu-l-uleme Ceri}a od 15. aprila 2009., na sjednici Skup{tine Udruenja ilmije Islamske zajednice u BiH, kada je kriti~ki govorio o bo{nja~koj inteligenciji koja nije uloila dovoljno truda da razvije nacionalnu komponentu kod Bo{njaka Bo{njaka. A da se reisu-l-ulemin govor uop}e nije ticao stvaranja bo{nja~ke nacionalne drave, te da je ~ak preferirao umanjenje vjerskog u ime nacionalnog, svjedo~i i sljede}a re~enica: I jedno od najkrupnijih pitanja na koje Bo{njaci nisu dali odgovor jo{ od raspada Osmanskog carstva {ta su njihovi ciljevi na Balkanu, da li samo vjerski opstanak ili da imaju dravu na Balkanu koja }e ih {tititi od genocida kakav se desio u proteklom ratu ratu. Kada bismo iz druge krajnosti ~itali ovu re~enicu, mogli bismo ~ak ustanoviti da reisu-l-ulema Ceri} u preferiranju vjerske (samo)identifikacije Bo{njaka vidi uzrok bo{nja~ke nacionalne zaostalosti, a {to je rezultiralo nemanjem drave koja bi ih {titila od genocida. Samo zluradi, nepismeni i paranoi~ni mogu vidjeti nekakvu muslimansku dravu na Balkanu, koja je neizvodljiva iz mno{tva razloga, a prvi je u samim Bo{njacima koje ni genocidna agresija nije rastavila od bosanske ideje. No, Bo{njaci su preferiranjem nacionalne nad vjerskom identifikacijom mogli izboriti snanije dravne mehanizme koji bi im garantirali za{titu, i to je, mislimo, su{tina reisu-l-uleminog govora, koji je zloupotrebljen u islamofobi~ne svrhe. Saop}enja SDP-a i Na{e stranke samo su razotkrila jednaku ideolo{ku matricu islamofobi~nih medija i islamofobi~nih stranaka, jer se i jedni i drugi trude da reisu-l-ulemu Mustafu ef. Ceri}a odvoje od funkcije reisu-l-uleme, da zapodjenu razdor unutar Islamske zajednice, i to s bezbroj puta ponovljenom tezom da to {to govori reisu-l-ulema Mustafa Ceri}, to ne govori reisu-l-ulema, pa bi se Islamska zajednica, kao, trebala ograditi od svoga vjerskog poglavara. Senad Pe}anin: Za{to i T ihi} i Ceri} nisu senatori Republike Srpske?, Tihi} 1. 5. 2009. Republika Srpska ima nekakav Senat, kao savjetodavno tijelo u kome sjedi nekoliko desetina istaknutih gra|ana, {to iz Srbije, {to iz BiH. Utemeljio ga je utemeljitelj Republike Srpske Radovan Karadi}. Urednik Dana se pita za{to reisu-l-ulema Ceri} nije imenovan u ovaj Senat, s obzirom da je svojom posljednjom tlapnjom o neophodnosti stvaranja bo{nja~ke nacionalne 68

drave legitimirao Dodikov zahtjev za pravom Republike Srpske na samoopredjeljenje samoopredjeljenje. Prvo, reisu-l-ulema Ceri} nije rekao to {to mu se trpa u usta, a drugo, ovakvim izmi{ljanjem pri~e o zalaganju za bo{nja~ku nacionalnu dravu direktno se ja~a Dodikov separatizam. To je su{tina ovog uvodnika, koji je na kraju za~injen te{kim uvredama reisu-l-uleme Ceri}a i bo{nja~kog naroda. Tvrdnja da reisu-l-ulema Ceri} moda i nije politi~ki idiot (a zna~i moda i jeste), za razliku od naroda koji (ga) prihvata kao (svog) politi~kog lidera (a koji je idiotski) istovremeno je i lana i uvredljiva. Prvo, bo{nja~ki narod nigdje reisu-l-ulemu Ceri}a nije prihvatio kao svog politi~kog lidera, a drugo, sintagma politi~ki idiot na segregacijskoj, rasisti~koj i {ovinisti~koj razini svjedo~i odnos magazina Dani prema bo{nja~kom narodu. Belma Be}irba{i}: Glasnogovornik smrti, 24. 7. 2009. Pitanje je za{to Magdija Dizdarevi}a nisu ispratili kao Denisa Mrnjavca. Odgovor je zato {to je vehabija. Autorica nalazi da kada Rijaset IZ muslimane poziva na mir , strpljenje i dostojanstvo, mir, upravo proizvodi obratno obratno. A kako? Da li bi Rijaset trebao {utjeti, ili pak pozivati na nestrpljenje i netoleranciju, pa da proizvede strpljenje i toleranciju? Kakve su to logi~ke ublehe? Autorica smatra da je ovaj doga|aj perfidno usmjeren ka ve} poznatom slanju upozorenja na islamofobiju, a koja su postala obavezni popratni sadr`aj Reisova govora na hutbama, d`enazama, komemoracijama... Ispada da je Magdi Dizdarevi} ubijen bez tog islamofobijskog konteksta, nako, kao {to je svako mogao biti ubijen... ...da je te no}i izi{ao iz d`amije. Autorica tvrdi da Magdi nije ispra}en kao Denis jer je Rijaset tom uli~nom sukobu oduzeo obilje`ja gra|anske odgovornosti. ^uli smo sintagmu uli~ni sukob. Tu nije bilo nikakvog sukoba, jer se dogodio napad na vjernike. Drugo, ispada da je Rijaset opre~an gra|anskim atributima, {to bi zna~ilo da musliman ne mo`e biti gra|anin. Jedino {to je Magdi Dizdarevi} mogao u~initi za `ivota, pa da bude ispra}en kao Denis, jeste da ne bude mumin, da bude ateista, a mo`da i kr{}anin, po mogu}nosti i ~italac Dana, pa da svoje pravo na `ivot obezbijedi obilje`jima gra|anske odgovornosti.

69

Li~nost(i) u fokusu

U rubriku Li~nost u fokus dospijevaju li~nosti koje su po ne~emu obiljeile minulu heftu. U analiziranom periodu, reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} se, koliko smo upratili, dvaput pojavio u ovoj rubrici, {to je nesrazmjerno njegovom pojavljivanju kroz stotine tekstova u Danima. Ta nelogi~nost razotkriva ~injenicu da reisu-l-ulema Ceri} naj~e{}e nije bivao centralna li~nost bh. stvarnosti, da bi se tematizirao u ovoj rubrici, odnosno, da je njegova pojavnost u dejtonskim medijim isforsirana narudbom da se od reisu-l-uleme Ceri}a proizvede glavni dejtonski problem. Stoga se ~esta tematiziranja reisu-l-uleme Ceri}a realiziraju uglavnom u fleksibilnim rubrikama, kao u Barometru. U analiziranom periodu, reisu-l-ulema Ceri} se prvi put pojavio u ovoj rubrici u broju od 3. 9. 2004., a povod je te{ko odrediti, i on se jedino o~ituje u namjeri autora da reisu-l-ulemu izvrgne ruglu i podsmijehu. Autor se zafrkava sa Boijom pomo}i pomo}i, sa Allahovom voljom voljom, sa odlukom s neba neba, jer sve te sintagme do kojih vjernici dre, stavlja u izmi{ljeni govor reisu-l-uleme Ceri}a, koji navodno prognozira kako }e igrati na{a nogometna reprezentacija. Povod za ismijavanje reisu-l-uleme Ceri}a je njegov susret sa ~elnicima reprezentacije, zbog ~ega se Dani {prdaju sa Bogom i Denetom Denetom, jer govore o transmisiji Boijih planova od Denneta do Bilinog polja polja. Takva zloupotreba vjerskih pojmova i simbola, za koje je s najve}im po{tovanjem vezana vjerni~ka populacija u BiH, direktno je ugroavanje ljudskih prava vjernika, jer simbole njihovog duhovnog dostojanstva zloupotrebljava u uvredljivom kontekstu. Zgrada Rijaseta Islamske zajednice, u kojoj reisu-l-ulema Ceri} prima goste, nazvana je pe}inom s centralnim grijanjem grijanjem, a potom je re~eno da je reisu-l-ulema Ceri} pretvorio kabinet u {pilju {pilju, {to je nedvojbena, kriminalna aluzija, na pe}inu Hira, u kojoj je po~ela objava Kurana Muhammedu a.s. Za reisu-l.d. vra~a (koje-ulemu Ceri}a je re~eno da je sam sebi dodijelio funkciju v v.d. mu) na poklon, savjet i s darovima dolazi predstavnici plemena, nadaju}i se da }e guru s ahmedijom, mantrama uspostaviti direktnu konekciju sa 70

Stvoriteljem... Nema dvojbe da je ovo jedan od najuvredljivijih islamofobijskih tekstova ikada napisanih u BiH, jer nastoji islamsko vjerovanje u objavu Kurana blasfemi~no srozati na sliku vra~a koji sjedi u pe}ini s centralnim grijanjem i mantrama komunicira sa Stvoriteljem. Reisu-l-ulema Ceri} je u ovom kratkom tekstu nekoliko puta nazvan vra~em, zgrada Rijaseta, nekoliko puta pe}inom/ {piljom, a obaveza i pravo reisu-l-uleme Ceri}a da se susre}e sa javnim li~nostima, nazvana je prostitucijom stitucijom. Ako bi se traio najekstremniji tekst od svih koje smo analizirali, onda je to ovaj tekst iz rubrike Li~nost u fokusu. Potpisan je inicijalima E.I. i vjerovatno se radi o Emiru Imamovi}u, tada{njen novinaru ovog magazina. Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} dospio je u rubriku Li~nost u fokusu i u broju od 28. 7. 2006., zbog hutbe u Gazi Husrevbegovoj damiji, kojom je osudio izraelske zlo~ine nad Palestincima, a zamjera mu se unproforski rje~nik rje~nik. Reisu-l-ulema Ceri} je rekao da niko kao mi ovdje u Sarajevu nema vi{e prava, ali ni obaveze da digne svoj glas protiv bombardovanja Bejruta i raketiranja Haife, jer mi najbolje znamo {ta zna~i ivjeti u gradu pod opsadom bez vode i hrane, bez struje i odbrane od granate granate. Reisu-l-ulemina osuda je nedvosmislena i direktna i nejasno je {ta u njoj ima unproforsko, {to }e re}i, neutralno. Dizanje glasa se ne ti~e valjda podr{ke ubijanju Palestinaca, ve} otporu protiv tog zlo~ina. No, autor teksta smatra da sve dok muslimane {irom svijeta predstavljaju lideri koji vi{e vode ra~una o tome kako }e se njihovi stavovi dopasti lokalnom ameri~kom ambasadoru nego o istini, razli~iti ekstremisti~ko-teroristi~ki pokreti u muslimanskom svijetu ne moraju brinuti o regrutaciji novih ~lanova ~lanova. Slijedom ove logike gluposti i smu{enosti ispada da podr{ka ekstremizmu sprje~ava terorizam, a nepodr{ka potpiruje terorizam. Po tome bi bilo korisnije da je reisu-l-ulema Ceri} pozivao na ekstremizam, pa bi bilo manje ekstremizma i terorizma, nego {to je pozivao na suosje}anje sa Palestincima, da se dopadne lokalnom ameri~kom ambasadoru, pa }e time regrutirati nove teroriste. Totalni haos logike i ~injenica. Senad Pe}anin je ovaj biser svoje mudrosti zavr{io rije~ima: Kako reisa Ceri}a nije strah od Boga? Tako ne{to bi mogao upitati samo neko ko je bogobojazan. Pored reisu-l-uleme Ceri}a u rubrici Li~nost u fokusu gostovali su i drugi likovi iz reisofobijske dramatur{ke mree. U broju od 17. 12. 2004. napisan je hvalospjev Mustafi Spahi}u zbog objavljivanja knjige Udba nije sudba, koji 71

: Kuda ide Islamska zajednica sa reisom Ceri}em na po~inje re~enicom: ~elu? Citira se nekoliko estokih Spahi}evih udaraca po reisu-l-ulemi Ceri}u, te se hvali Spahi}eva odluka da u|e u izravnu borbu protiv reisu-l-uleme Ceri}a. Ako je u socijalizmu morao govoriti o faraonima da bi ukazao na uzurpatore vlasti, danas Mujki ide knjigom na reisa... kae se u ovom tekstu koji ima funkciju potpirivanja sukoba unutar Islamske zajednice. Mustafa Spahi} je vjerovatno bio po~astvovan ovim priznanjem, u kome se hvali njegov ulazak u izravnu borbu. Neki bi se stidjeli. Kao prvi do reisa u rubriku Li~nost u fokusu uvr{ten je i muftija mostarski Seid ef. Smajki}, u broju od 29. 2. 2008., zbog njegove izjave kako je Safet Oru~evi} dao najve}i doprinos stanju bezna|a u kojem se isto~ni dio Mostara i njedgovi stanovnici danas nalaze nalaze. Bilo je to dovoljno da se muftiji Smajki}u poru~i kako ne}e li~iti na svog prethodnika s kraja 19. stolje}a, Ali ef. Dabi}a, ve} }e ostati upam}en kao po zlu naslavniji muftija muftija. Nije {ala izvaliti takvu kvalifikaciju, a bez i jednog argumenta! Moe li argument biti to {to se usudio kritikovati Oru~evi}a? Tu nije kraj, jer je muftija Smajki} u vaz o~ajni~ki traga za svanastavku nazvan {u{om {u{om: U trenutku u kojem A Avaz kom {u{om voljnom da verbalno pljune na Oru~evi}a, muftija Smajki} im je do{ao ko kec na desetku... A ni tu nije kraj bla}enju muftija Smajki}a, za kojeg je na kraju re~eno da spada u onu sortu ljudi, kakva nije rijetka u ovda{njim vjerskim zajednicama, ~iji je moral savitljiv poput vrbe na vjetru tru. Upravo bi konfrontacija sa Oru~evi}em mogla demantirati ovu tezu o savitljivosti vrbe na vjetru. Muftija Smajki} je najzasluniji {to je na isto~noj strani Mostara ostalo jo{ ne{to bo{nja~kog dostojanstva. Napose, on je mnogo puta predvodio bo{nja~ki otpor apartheidu u Hercegovini, i na tom putu podnio i konkretne rtve.

72

Reagiranja

Ni u jednoj rubrici u Danima nije iskazano toliko islamofobijskog divlja{tva kao u rubrici Reagiranja. Ova rubrika formalno djeluje kao glas naroda, {to je paravan za montau mi{ljenja po ukusu ideolo{kih {efova redakcije. Sve {to ne bi moglo biti strpano u tekstove, a trpano je {to{ta, zavr{avalo bi na ovom krajnjem otpadu, gdje su stvari, a ~e{}e izmi{ljeni likovi, siktali na reisul-ulemu, vrije|ali i njega i Islamsku zajednicu, kao i vjerska osje}anja Bo{njaka. Otud ne ulazimo dublje u analizu ovog obimnog materijala, jer se njegova vjerodostojnost gubi s brojnim inicijalima kojima su potpisani tekstovi, koje su vjerovatno novinari Dana pisali sami sebi, da sami sebe nahvale, skuju u zvijezde i da o~vrsnu svoju glavnu ideolo{ku smjernicu proganjanje reisu-l-uleme Ceri}a i Islamske zajednice. Nasumice smo odabrali jednu novinsku stranicu Reagiranja, od 27. 2. 2009., i na njoj zatekli ~ak dva teksta na temu Islamske zajednice. Prvi nosi naslov Reisu ne}u halaliti haram gradnju gradnju, i navodno ga je potpisao neki Ahmed B. B., a drugi nosi naslov Bolesna pohota hode Re{ada Re{ada, i navodno ga je potpisala Mediha B B. U prvom tekstu je prva re~enica ova: Dana 12. februara 2009. navr{ilo se sedam dana otkako su kontroverzni biznismeni, sa jo{ kontroverznijim reisom IZ-a u BiH, postavljali kamen temeljac objekta namijenjenog Rijasetu islamske zajednice zajednice. U drugom tekstu je druga re~enica : Pi{em gor~inom {to su na{a djeca rtve seksualne izopa~enosti maova: torih vjerou~itelja, {to je njihovo djetinjstvo brutalno poreme}eno, {to su neza{ti}ena i {to su kriva kad progovore o zlodjelu nad njima njima. Prvo ovo drugo. A kako bi bilo da to nisu matori vjerou~itelji? Da su recimo mladi vjerou~itelji? Generaliziranje na{a djeca daje prizvuk da svi vjerou~itelji masovno seksualno zlostavljaju svu djecu. Radi se o brutalnom doprinosu medijskim pritiscima na pravosu|e da se osudi imam iz Gluhe Bukovice, a {to je, kao u najgorim totalitarnim reimima realizirano javno i bestidno, i {to je rezultiralo presudom kakvu su traili instrumentalizirani mediji. ...Drugo, ono prvo. Pi{e gra|anin Ahmed o kontraverznim biznismenima i jo{ kontra73

verznijem reisu-l-ulemi Ceri}u, kako bi dao svoj hudi doprinos ideolo{kom otporu protiv izgradnje zgrade u kojoj bi Rijaset Islamske zajednice, nakon bezmalo 130 godina postojanja, trebao dobiti trajno sjedi{te. Za gra|anina Ahmeda je kotraverzno sve {to ide u prilog tome, samo nije kontraverzan taj otpor protiv dostojanstva Islamske zajednice. Pored lijepe volje da ne ulazimo u ovaj obiman materijal o kojem bi se dalo na{iroko pisati, ne moemo oduprijeti se potrebi da predstavimo makar jo{ dva spontana teksta vjerovatno izmi{ljenih likova, jednog {to mu je ime S.Gari} S.Gari}, koji je napisao reagiranje pod naslovom Ceri}evo bo{nja~ko bure baruta (3. 7. 2009.), a drugog {to mu je ime Mirsad Bo{njak Bo{njak, koji je napisao reagiranje pod naslovom Mustafa Ceri} ne moe predstavljati Bo{njake (19. 6. 2009.). Prvi pi{e da Ceri}eva borba za nacionalnom dravom Bo{njaka u ovom trenutku svakako }e doprinijeti daljoj destabilizaciji na Balkanu lkanu, a drugi pi{e da reisu-l-ulemi Ceri}u treba oduzeti pravo da odgaja, obrazuje i predstavlja Bo{njake Bo{njake. Oba objeda ne bi mogla biti izre~ena u novinarskim tekstovima, ali, mogu iza ovog paravana. Na kraju, vrijedi podsjetiti i na svojevrstan kuriozitet, vjerovatno nezabiljeen u povijesti balkanskog novinarstva, moda i {ire, a to je neka vrsta feljtona iz pera ~italaca, odnosno, pismo ~italaca koje se pojavljuje u nastavcima. Ovaj serijal reagiranja, koji je objavljivan u toku 2008. godine, naslovljen je kao Studenti (ni)su zapalili ito (I-VI) (I-VI), a njegovoj osebujnosti doprinosi i ~injenica da su nastavci serijala uvijek isto opremljeni, s istim naslovom, u kojem se samo mijenja rimski broj nastavka u zagradi. Radi se o proglasu muslimanima BiH BiH, upu}enom na 200 adresa u IZBiH IZBiH, a koje navodno potpisuju, naravno, neimenovani Studenti Fakulteta islamskih nauka nauka. Svi nastavci su posve}eni samo jednoj temi otporu protiv izgradnje zgrade Rijaseta. U ovim je tekstovima mogu}e prona}i mno{tvo re~enica koje li~e na one beogradske propagandisti~ke konstrukte iz kojih zjapi nezanje o muslimanima, a {to je nalak{e detektirati preko neta~nog kori{tenja rije~i koje bi trebale da ovjerodostoje navodni islamski kontekst. Evo dijela jedne takve re~enice koju su, zar ne, napisali studenti Fakulteta islamskih nauka: Na{ uvaeni reis, izgleda, ne ~uje svoj demat, do njega ne dolaze glasovi da se ljudi ibrete... ibrete... Ovo oko demata, i oko ibreta, ba{ je cool, fresh i trash.

74

Intervjui

Ako je glavna ideolo{ka intencija Dana bla}enje reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a i podrivanje jedinstva Islamske zajednice, a putem kontinuiranog prisustva dezinformacija i svakoraznih konstrukcija, onda je logi~no unutar tog interesa prisutna i jagma za oja~avanjem vjerodostojnosti onoga o ~emu se govori. Dakako da }e na Bo{njake uvjerljivije djelovati kada kritiku protiv reisu-l-uleme Ceri}a ispaljuje Enes Kari} ili Adnan Silajdi}, kao ljudi iz islamskog intelektualnog kruga, nego li neko ko je deklarirani tzv. gra|anski intelektualac. O~ita je potranja za zlatnim kokama vjerodostojnosti, a kao zvijezde islamske estrade u Danima se smjenjuju Mustafa Spahi}, Enes Kari} i Adnan Silajdi}, i jo{ poneko. Potom slijedi vi{e drugih bo{nja~kih intelelektualaca koji su u intervju uvu~eni na prevaru, u uvjerenju da }e se to afirmativno govoriti o njihovom djelu i zaslugama za nauku i kulturu, iako se na kraju ispostavlja da su dali intervju kako bi se iz njih, kao iz prazne tube kaladonta, istiskala jedna re~enica protiv reisu-l-uleme ili Islamske zajednice. Biljeimo i kriminalne slu~ajeve trpanja u usta, i u naslov, ne~ega {to ovi ljudi uop}e nisu rekli. S druge strane, nije se dosad dogodilo da prostor za intervju dobije makar jedan dejtonski opozicionar u Bo{njaka, neko ko bi govorio protiv te medijske operacije sataniziranja reisu-l-uleme i Islamske zajednice, {to tako|e potvr|uje duboku ideologiziranost i ideolo{ku usmjerenost magazina Dani. Enes Kari}: [ta zamjeram ef. Ceri}u, 15. 10. 2004. (...) Ali, gospo|o V ildana, pomislim da je gorko biti reisul-ulema Vildana, kad ga onako mediji karikaturalno pokau, gore ahmedija a dolje ga}e i, da oprosti ko ~ita, genitalije na gotovs, kao {to su Dani uradili prije dvije sedmice sa reisom Ceri}em. V i ste probosanska novina i zato dozvolite da Vi protestiram! Evo, ovim putem protestiram! (...) kae dekan FIN-a prof. dr. Enes Kari} u komentaru na tvrdnju da je najozbiljniji kandidat za reisu-l-ulemu, a u intervjuu koji je postavljen na naslovnu stranicu Dana, pod naslovom [ta zamjeram ef. Ceri}u Ceri}u, odnosno, Uvijek je politika koristila ahme75

diju diju. Kritika je na mjestu, ali opaska o genitalijama na gotovs gotovs, bez obzira na ispriku, kao da koketira sa stilom cirkuzanja s pojavama koje ne trpe cirkuzanje. U nastavku intervjua prof. Kari} kazuje {ta sve ne valja u reisu-l-uleme Ceri}a i {ta bi trebalo popraviti i napraviti, {to je logi~na ambicija da sebe ukae kao ~ovjeka promjene, bazirane na razlikama prema sada{njem reisu-lulemi. Pitanje je samo je li toj pri~i mjesto u Danima? Moda bi se pravi kandidat za reisu-l-ulemu trebao solidarisati sa aktuelnim reisu-l-ulemom i odbiti intervju u novini koja njegovog (nesu|enog) prethodnika prikazuje tako, gore ahmedija a dolje ga}e? [ta uop}e zna~i to: Evo, ovim putem protestiram!? Protest je odbiti da se bude sagovornikom onih koji na takav na~in prikazuju bo{nja~kog vjerskog poglavara. Hilmo Neimarlija: O~ekivao sam da Mustafa ef. Ceri} odbije kandidaturu, 26. 8. 2005. U odnosu na nekoliko drugih prvaka Islamske zajednice i Fakulteta islamskih nauka, koji su ostra{}eno ulijetali u kritiku reisu-l-uleme Ceri}a, Hilmo Neimarlija, kao nekada{nji predsjednik Sabora Islamske zajednice, predava~ na FIN-u i predsjednik UO FIN-a, je ovim intervjuom u Danima pokazao kako je mogu}e na neprijateljskoj teritoriji zadrati intelektualno dostojanstvo, svjedo~iti kriti~ki stav, a istovremeno ni~im ne povrijediti li~nost i instituciju reisu-l-uleme, kao metu koja je povod, a vjerovatno i uvjet, intervjua. Iako je naslov kriti~ki intoniran prema reisu-l-ulemi Ceri}u, Neimarlija ni~im ne vrije|a njegovu li~nost, ve} suptilnim, intelektualnim nijansama, kazuje da bi ne{to moglo biti druk~ije i bolje. On ne krije da je njegov favorit za reisu-l-ulemu Enes Kari}, jer je on u ovom trenutku alim s nedvojbeno najja~im referencama u Islamskoj zajednici zajednici, jer je njegov stil dijalo{ki, hermeneuti~ki, institucionalni, za razliku od dr. Mustafe Ceri}a, ~iji je stil monolo{ki, polemi~ki, neinstitucionalni. Neimarlija raspravlja u duhu promi{ljanja onoga {to je bolje za Islamsku zajednicu i za Bo{njake, a ne u zloduhu diskvalifikacije, kakav je sadran u sugestivnim, navija~kim pitanjima Vildane Seli. Enes Kari} mbegovi}. Ve} prvim pitanjem: Gospodine Neimarlija, moe li dr dr. postati reis za iva efendije Ceri}a? sugerira se pristrasnost, a ne objektivnost, ~ime postaje jasno da je Hilmo Neimarlija sagovornik zato {to podrava 76

Ceri}evog protukandidata, ne zato {to ima cjelovitu i zatemeljenu viziju razvoja Islamske zajednice i reisu-l-uleme koji bi trebao biti druga~iji, a ne drugi. Preferiranjem druga~ijeg, a ne drugog reisa, Neimarlija prefinjeno stavlja do znanja da on nema ni{ta protiv reisu-l-uleme Ceri}a, ve} ga zanima izbor li~nosti koja }e Islamsku zajednicu prilagoditi izazovima poratnog vremena, mada misli da }e odre|eni problemi u nekom obliku ostati i kada Ceri} vi{e ne bude reis. Neimarlija time objektivizira probleme u Islamskoj zajednici, jer ih izdie iznad ovog trenutka, i iznad dometa reisu-l-uleme Ceri}a. Ovaj intervju Hilme Neimarlije vrijedi ~itati i kao kontraliht nastojanima nekoliko bo{nja~kih intelektualaca da paktiranjem sa progoniteljima islama u~ine napredak, koji je samim tim paktiranjem diskvalificiran. Adnan Silajdi}: Reis Ceri} ne zna {ta radi, 5. 5. 2006. Triput sam pro~itao intervju Adnana Silajdi}a poku{avaju}i u njegovim odgovorima prona}i re~enicu koja je izvu~ena u naslov intervjua. Te re~enice nema! Sagovornik Vildane Selimbegovi} nigdje nije rekao Reis Ceri} ne zna {ta radi radi. Po srijedi je kriminalna zloupotreba sagovornika kojemu se u usta trpa ne{to {to nije rekao, a {to se, u skladu s doktrinom medijskog terorizma, izvla~i u naslov. Na koga ra~unaju urednici Dana? Na mnoge koji }e pro~itati naslov i podnaslov, a s druge strane, na mnoge koji ne}e obratiti panju da li naslova ima u odgovorima. A takvih je, makar, 90 odsto. Te{ko da }e iko, do samog sagovornika, primijetiti ovu kriminalnu okolnost, koja se uvijek moe pravdati oma{kom. Ta oma{ka ne}e nanijeti {tetu medijskim teroristima iz Dana, jer je u njihov lave ura~unat neprofesionalizam, a to ne}e na{tetiti ni prof. Silajdi}u, koji uvijek moe re}i: Ja to nisam kazao. [tetu trpi li~nost reisu-l-uleme Mustafa ef. Ceri}a, koji ovakvim naslovom biva oslovljen kao budala koja ne zna {ta radi. To siledijstvo nad medijskom kulturom je tim tee kad se zna da je profesor sa Fakulteta islamski nauka Adnan Silajdi} dao jedan pristojan intervju, gdje je izrekao mnogo vi{e pohvala na ra~un reisu-l-uleme Ceri}a, nego primjerenih kriti~kih opaski. Povod za intervju je bila Deklaracija evropskih muslimana koju je po~etkom 2006. predstavio reisu-l-ulema Ceri}. Pero Sudar: Sarajevo je najpodjeljeniji grad u BiH, 23. 6. 2006. Na primjeru intervjua pomo}nog biskupa sarajevskog monsinjora Pere Sudara, kao predsjedatelja Vije}a za me|ureligijski dijalog Biskupske konferencije BiH, vidljivo je kako se vjerska lica iz svih konfesija koriste u istom cilju. Bla}enje Sarajeva, kao paradigme bosanskog zajedni{tva, ima zna~enje 77

optuivanja ve}inskog naroda za razaranje mutlietni~kog sklada, bezbeli usljed islamizacije islamiziranog. Intervju monsinjora Sudara se mogao nasloviti na razli~ite na~ine, ali je jedna njegova re~enica, uzgred skandalozna i neistinita, izvu~ena u naslov, kako bi se oscrnilo Sarajevo, odnosno, bo{nja~ka ve}ina. Monsinjor Sudar je rekao da se sve ono {to je runo na licu Sarajeva ve} desetlje}e uporno poku{ava sakriti sakriti, te da je rije~ o najpodjeljenijem gradu u ovoj dravi dravi. Istina je da Sarajevo ima najmanje runog u odnosu na cijelu BiH, a istina je i da nema cjelovitijeg grada od Sarajeva u odnosu na cijelu BiH (~ak i razvikana Tuzla ima Husino oki}eno {ahovnicama), te da se kao kontrast Sarajevu mogu navesti dvije vrste gradova: oni koji su podijeljeni, zahvaljuju}i velikohrvatskoj politici, kao {to su Mostar, Prozor, Stolac, Gornji Vakuf, i drugi; te gradovi iz kojih je zlo~inom posve istisnut duh bosanstva, zajedni{tva i tolerancije, kao {to su Banja Luka, [iroki Brijeg, Vi{egrad, ^apljina i drugi posrbljeni i pohrva}eni bosanski gradovi. Prema tome, o Sarajevu se u kriti~kom svjetlu moe govoriti tek kad se u negativnom svjetlu pobroje gradovi koji su okupirani zlo~inom, te gradovi koje je podijelila velikohrvatska politika, uz idejnu potporu Katoli~ke crkve. Osman \ogi}: Efendiju Ceri}a zanimaju samo novac i vlast, 20. 10. 2006. Na tri novinske stranice rasprostiru se najzanimljiviji dijelovi iz knjige od 300 stranica smijenjenog slovena~kog muftije Osmana ef. \ogi}a, u kojoj je on opisao svoju smjenu, probleme muslimana u Sloveniji, te izda{no oblatio reisu-l-ulemu Ceri}a. Vjerovatno iz osvete. Bio je to dovoljan motiv da se ~itaoci Dana utu{e s problemima tra~erske naravi, tipa, ko u kakvom autu koga do~ekuje kad se do|e u dijasporu. Moda u samoj knjizi, pod naslovom Zaustavite IZlazim i ima nekih pojedinosti vanih za Bo{njake u Sloveniji, ali, Dani su nastojali nasilu iscijediti i{ta {to bi moglo biti kompromitiraju}e za reisu-l-ulemu Ceri}a. Novinar Esad He}imovi} ~ak to na jednom mjestu i priznaje: Mada je \ogi}eva knjiga prvenstveno namijenjena ~itaocima u Sloveniji, dva njena poglavlja su posebno vana za ~itaoce u BiH BiH, a ta vanost se ti~e, prvo, odnosa IZ BiH prema IZ Sloveniji, i drugo, odnosa reisu-l-uleme Ceri}a prema autoru knjige. Prvo bi trebalo biti autonoma stvar 78

Islamske zajednice, a drugo, ni po ~emu, ne bi trebalo biti zanimljivo za ~itaoce u BiH. No, kao i u drugim primjerima, bitan je naslov, tim prije {to je sam tekst vjerovatno dosadan i za mnoge Bo{njake u Sloveniji, od kojih ve}inu ne zanima Islamska zajednica. Mustafa Su{i}: V ehabije u BiH niko nije zvao, 10. 11. 2006. Vehabije Da nije prirodne ljudske potrebe za afirmacijom, ali i naivne ljudske pretpostavke da svi sve vide isto, mnogo bi tee bilo neke fine ljude uvu}i u mreu manipulacije i zloupotrebe. [ta ima fin ~ovjek raditi u Danima? Pa ne zna fin kakvi su Dani! Kad mu Dani ponude intervju, kao predava~u na Gazi Husrev-begovoj medresi, stru~njaku za fikh, metodologiju {erijatkog prava... on misli kako je to do{lo vrijeme {ire medijske afirmacije njegovog predanog rada, pa poleti da se afirmira, ra~unaju}i da je novina sama po sebi ozbiljna, pa takva ozbiljna trai ozbiljnog sagovornika. Ima ne~eg bolnog, donkihotovskog, u ovome. Sagovornik i ne sluti, pa i ako sluti ne}e da vidi, kako tu novinu uop}e ne zanima njegova stru~nost, decenije predanog rada, ve} je fokus interesovanja na ne~emu {to nema veze s njime, ve} je vezano za islamofobijske bire i gibire. Na tri{tu se pla}a potraga za vehabijama, za saudijskim parama, za tzv. islamskim teroristima, a to je pri~a u kojoj nema mjesta za islam i njegove obrazovane tuma~e. Ali, kasno je kad novinari do|u, kad te zaslijepe blicevi fotoaparata, koji klik~u i vi{e nego {to je normalno, u namjeri da sagovornika uhapse u dilemi je li ba{ dobro, ili nije ba{ dobro, {to sam pristao na ovo, gdje umjesto mene, i moga rada, defiluju pitanja o vehabijama?! Intervju Mustafe Su{i}a kipi od nezgodacije u koju se uvukao jedan po{ten ~ovjek. Mogla bi se na osnovu tih naznaka napraviti pri~a o ovom ~estitom predava~u koji je pomislio da njegov rad zanima medijske geliptere, koji su do{li da iskoriste njegovu naivnost, da ga priupitaju o svemu, samo ne o njegovom radu. U jednom }e dijelu intervjua, vezano za projekte izgradnje damija druk~ijeg arhitektonskog izgleda, na pitanje: Ali te projekte odobrava Islamska zajednica? zajednica?, prekipiti i mene stalno gurate da kritikujem Islamsku Mustafi Su{i}u, pa }e on re}i: V Vi zajednicu. Ja sam vjerni ~lan ove zajednice, ne vidim mogu}nost drugog organizovanja, po{tujem strukture i institucije institucije. S obzirom da }e ve}ina ljudi pro~itati naslov intervjua, a manjina cijeli intervju, iz kojega se vidi kako je Mustafa Su{i} guran da kritikuje Islamsku zajednicu, dakle, prevaren i stalno sugestivno propitivan na fonu kritike Islamske zajednice i reisu-l-uleme - Dani su ostvarili dobit. Bitno je da su u naslovu vehabije, u negativnom kontekstu, i da o tome govori neko iz vrhova Islamske zajednice. 79

Devad Hodi}: Bosanski muslimani nisu i ne}e biti ni~iji taoci, 22. 12. 2006. Povod za intervju sa predava~em na FIN-u Devadom Hodi}em jeste reakcija Rijaseta IZ na pisanje prof. dr. Re{ida Hafizovi}a o vehabijskom pokretu u BiH i odgovornosti Islamske zajednice, a {to je Hodi} uspio kao temu diskvalificirati u tri poteza: Pitanjem vehabija kod nas se u zna~ajnoj mjeri medijski i politi~ki manipulira. Ima mnogo ve}ih i vanijih problema u BiH. Ponekad se moe ste}i dojam kako je nekima stalo da na{ najve}i problem budu vehabije vehabije. Hodi} se, pak, stavio na stranu prof. Hafizovi}a u odbrani njegove akademske slobode, autonomije i li~nog digniteta, iako se pojam akademske slobode, moda, ne moe ticati destruktivnog podsticanja da na{ najve}i problem budu vehabije. No, ovaj intervju je zanimljiv po obilju sugestivnih, neprofesionalnih pitanja Vildane Selimbegovi}, u kojima se potcrtava uvredljivo i skandalozno saop}enje Rijaseta Rijaseta; tvrdi se bez argumentata da je to Ceri}evo saop}enje, pod koje je autoritarno potpisao Rijaset ({to je nagacija Rijaseta); navodi se bez smislene potrebe da je urednik Preporoda nekad objavio 54 fotografije reisu-l-uleme Ceri}a u jednom broju; sugerira se sagovorniku da bi se trebao crveniti zbog togo {to pripada Islamskoj zajednici; kriti~ki se govori o pravu reisu-l-uleme Ceri}a da izdaje fetve, da ima autoritativan stav, a {to se za~injava neboloznim pitanjem: Zar je ustrojstvo IZ-a takvo da efendija u funkciji reisa zaista ima neprikosnoveno pravo da provodi vlastitu volju? Pa {to bi onda bio prvi, i najodgovorniji, ako ne}e za ono gdje je ovla{ten provoditi vlastitu volju? Devad Hodi} nije probio granicu pristojnosti u kriti~koj opservaciji stanja u Islamskoj zajednici, mada ostaje otvoreno pitanje zar nije mogao na}i neki muslimanski medij da rje{ava muslimanska pitanja? Gra|anski mediji, pogotovo ovi koji su prije velikosrpski i velikohrvatski nego bosanski, i koji su se osvjedo~ili u islamofobiji i reisofobiji, ne mogu i ne trebaju biti prostor za rje{avanje unutanjih muslimanskih pitanja, ve} eventualno prostor za razmatranje interkulturalnih i interkonfesionalnih veza me|u bosanskim razli~itostima. Valjda je i samom Devadu Hodi}u jasno za{to mu je ukazana ~ast da gostuje na stranicama Dana. Njegov intervju je zanimljiv po navija~kim novinarskim pitanjima, ali i u pogledu utvr|ivanja razlike izme|u nesputane novinarske potrebe da iz sagovornika izvu~e negativan stav, pa u tom pasjaluku sebi stavlja u usta ono {to eli da kae sagovornik, a s druge strane, umjerenih i kriti~kih stavova Devada Hodi}a, s kojima bi se dalo polemizirati. 80

LI^NOST GODINE 2006.: Re{id Hafizovi} Pravljenje halabuke oko vehabija, kritika Islamske zajednice i reisu-l-uleme Ceri}a, a potom reakcija Rijaseta IZ, bili su dovoljni da prof. dr. Re{ida Hafizovi}a isture u prvi plan, kao Li~nost godine 2006., prije Jasmile @bani}, njene Grbavice i Zlatnog medvjeda, prije mnogih drugih koji su u toku 2006. napravili konkretna umjetni~ka i nau~na djela, {to je pokazalo koliko se u dejtonskom dru{tvu cijeni rovarenje po Islamskoj zajednici. Zapravo, isturanje prof. Hafizovi}a u prvi plan, ne po njegovom nau~nom djelu, ve} po njegovom obra~unu sa vehabijama, predstavilo je dejtonski priroritet priroteta istragu vehabija. U eseju o Re{idu Hafizovi}u, koji je ispisan u povodu progla{enja za Li~nost godine, izme|u ostalog je napisano: Hrabri angaman Re{ida Hafizovi}a zasluuje divljenje. Ostane li u njemu usamljen, naj{ira bh. javnost, a prije svega bh. muslimani, pravi zna~aj Hafizovi}evog upozorenja shvatit }e tek kada se budu hvatali za glave od uasa koje im je donio vehabizam habizam. Mogao bi sad Hafizovi} vratiti nagradu Li~nost godine, po{to su pro{le godine, a nije se dogodio ni uas, ni hvatanje za glavu od te izmi{ljene opasnosti?! Ismet V eladi}: Strah me je logike Islamske zajednice, 19. 1. 2007. Veladi}: Ismet Veladi}, profesor Gazi Husrev-begove medrese, vjerovatno nikad ne bi dao intervju Danima da ovim nije trebala pri~a o reisu-l-ulemi i vehabijama, a da Veladi}u nije trebalo slikanje, pa makar morao pri~ati o vehabijama. Uz op{irnu biografiju, u kojoj su u nemanju nau~nih referenci ~ak nabrajani i podaci, tipa: Bio predsjednik Organizacionog odbora za obiljeavanje 450. generacije maturanata maturanata, izvedena je serija pitanja i odgovora koja i u komunikaciji, i pojedina~no, zve~e od {upljine. Novinarka (jedna te ista) upu}uje doma}ina u tajne njegove ku}e, pa pita: Znate li da Gazi Husrev-begova medresa slovi kao jedna od rijetkih u kojoj tzv . ideolozi vehabizma nisu uspjeli tzv. ostvariti svoj utjecaj? Na pitanje o odnosu IZ prema vehabijama, Veladi}, kao ekspert, odgovara: Nama obi~nim smrtnicima ostaje da sudimo samo na osnovu onoga {to se medijski plasira u javnost javnost. Ako on sam sebe progla{ava nekompetentnim, jer je sintagma obi~an smrtnik u toj funkciji, otkud onda uop}e u toj pri~i u koju se ne razumije? Nije valjda zbog slikanja? 81

Sr|an Dizdarevi}: Koliko si blizak reisu, toliko si blizak parama, 28. 9. 2007. Predsjednik Helsin{kog komiteta za ljudska prava BiH i potomak ~uvene komunisti~ke familije, Sr|an Dizdarevi}, mnogo puta je javno posvjedo~io da on s razumijevanjem demokratske kulture i ljudskih prava ima veze koliko i svaki {araf u komunisti~kom mehanizmu, ali je intervjuom Danima od 28. 9. 2007. nadma{io svoju nenadma{ivost. Reis je, dakle, krajnje negativna pojava u bosanskohercegova~kom okruenju, u onome {to je bosanskohercegova~ka realnost i on je neko ko je sklon da ide do vrlo agresivnog nametanja politi~kog islama i islama generalno gledano, a mislim da je to vrlo, vrlo opasno. Evo, dakle, jedne re~enice koja je dovoljna da Sr|anu Dizdarevi}u ispi{e odstupnicu iz svijeta civilizacije, demokratije, humanizma, jer svjedo~i o osobi koja nije u stanju da po{tuje antifa{isti~ko i ZAVNOBiH-sko bi}e Bosne i Hercegovine, koje Bo{njacima garantira pravo na slobodu vjeroispovijesti, na slobodu zbora, govora i dogovora, ~im, evo, smatra da je veoma opasno propovijedanje islama, koje on vidi kao nametanje. Kazati da je reis krajnje negativna pojava izjava je kakvu nisu dosad smislili ni kreatori genocida nad Bo{njacima, pa ni svi islamofobi kroz desetlje}a postojanja Islamske zajednice, jer su cijenili da Bo{njaci ne mogu postojati bez svoje vjere, a vjera im ne moe postojati bez vjerskog poglavara. U ovom intervjuu postoji jo{ niz sli~nih o~itovanja Sr|ana Dizdarevi}a, tog neprevazi|enog nepismenjakovi}a za pitanja antifa{izma, humanizma i demokratije. Edo Maajka: Sarajevo je tepih ispod kojeg je naslagana prljav{tina, 16. 5. 2008. Naslovom intervjua Edo Maajka, reper s Balkana, pred svojom du{om je usisao i po~istio sve one bosanke tepihe ~ije {are su ofarbane krvlju i zgari{tima, o~ima ubijenih i uzdasima raseljenih, a ispod kojih se zavjetom kom{ijske {utnje skrivaju masovne grobnice; ti tepisi su zlo~inom genocida rastere}eni bosanskih {ara, pa sada na njima sjede jal samo Mate, jal samo Gute, i to rahat sjede, jer su po Sarajevu instalirali usisiva~e koji }e da ih o~iste od historijske odgovornosti za zlo koje je po~injeno. Pride su u velikodravnim centrima instalirali andri}evske likove, tipa Ede Maajke i Enisa Be{lagi}a, koji za nacisti~ke oficire i robovlasni~ke ukuse izvode program ismijavanja vlastite zemlje i naroda, a {to razgaljuje i uveseljava hroni~nu potrebu Srba i Hrvata da Bosnu i njene ljude ugledaju kao maloumne, poludivlje, glupave i vrijedne svakog podsmijeha. Prema potrebi, u znak poniznosti i zahvalnosti, ovakvi likovi, poput Ede Maajke, popljuju ~ast Sarajeva, i time prikriju 82

ona tri frtalja obe{~a{}ene Bosne. Zna to Edo Maajka, jer zna da mu nije repovati po ta tri frtalja, gdje ga kao ~ovjeka s muslimanskim imenom moe sljedovati fla{a u glavu, pa u intervjuu pripovijeda o repovanju po Visokom, Sarajevu, Tuzli, bezbeli Bo{njacima, koji, kao i on, nose bolne komplekse i nastoje ih prikriti pljuvanjem po svome. U ovom njegovom intervjuu nema reisu-l-uleme, nema reisofobije, ali ima tog feleri~nog mentalnog sklopa iz kojeg proizilaze proizvo|a~i i konzumenti iivljavanja nad muslimanskim vrijednostima. Dr . Nerzuk ]urak: Nacija kao vjera, vjera kao nacija (II dio), Dr. 13. 3. 2009. U drugom dijelu intervjua u nastavcima Dr. Nerzuk ]urak, profesor na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, govori o svemu i sva~emu, ali je njegov udar na Islamsku zajednicu i osnovica i razlog intervjua. Na udba{ko pitanje za{to Vlada Kantona Sarajevo jo{ uvijek ne smjenjuje direktoricu Mahmutovi} (Arziju, dirketoricu JU Djeca Sarajeva, op.a.), unato~ ~injenici da je svojim pona{anjem ugledu Sarajeva u svijetu nanijela {tetu kao niko poslije rata? rata?, ]urak odgovara da je direktorica - vrhunski manipulator i razjereni Iblisov sluga sluga. Akademski, nema {ta. A onda dolazimo na glavno. a{ stav o Mustafi Ceri}u Pe}anin Senad kae: Zanima me V Va{ Ceri}u, a ]urak saop}ava svoj stav: Bilo bi dobro da se gospodin Ceri} na neko vrijeme odmori od nas i mi od njega njega, ~ime je osloviv{i reisu-l-ulemu Ceri}a sa gospodin Ceri} kazao da ne uvaava legalisti~ku ~injenicu da je dr. Mustafa ef. Ceri} reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH. Enver Kazaz: Reis Ceri} je uzeo budu}nost Bo{njacima, 27. 3. 2009. Na pitanje o reisu-l-ulemi Ceri}u, koji slovi za nagra|ivanog humanistu, ekumenistu... ekumenistu..., a u Evropi kreira politi~ku i vjersku sliku Bo{njaka Bo{njaka, u se radi o licemjerstvu aktuelnog reisa Ceri}a... prof. Enver Kazaz kae: T Tu Kako reisu-l-ulema Ceri} moe biti licemjeran u ~injenici da je nagra|ivan kao humanista, kao jedan od svjetskih lidera me|uvjerskog dijaloga? Nije on sam sebi davao te nagrade, ve} su mu te nagrade dale svjetske institucije na koje on, i da je htio, nije mogao uticati. A te institucije su nedvojbeno provjerile kome daju svoja najvi{a priznanja. Kazazu smeta reisovski monstrum ideologije ideologije, koji na logici straha od drugih odrava na vlasti kleronacionalizam nalizam, {to }e ko{tati Bo{njake njihove budu}nosti budu}nosti. Pa ako neko na Balkanu nema straha od drugih, ako je neko dokazao i uprkos isku{enjima kolektivne tragedije potvrdio spremnost na suivot i toleranciju, onda su to Bo{njaci! Ovu naopaku logiku optuivanja rtve za retrogradne modele dru{tvenog i 83

politi~kog pona{anja mogu}e je jedino objasniti nekim unutarnjim felerom Kazaza Envera da uvijek bude na strani ja~eg, kao {to je uostalom i bio u toku sam agresije, kada je izigravao ljutog policajca, pogotovo prema lojalnim Srbima. No, pri~a o fobijama kojima su toboe izloeni Bo{njaci za Kazaza Envera je okosnica reisovog uzimanja budu}nosti Bo{njacima Bo{njacima, {to bi zna~ilo da bo{nja~ka budu}nost po~inje bo{nja~kim samoobmanjivanjem kako niko na Balkanu nema ni{ta ni protiv Bo{njaka, ni protiv islama u Bo{njaka. Kako u to vjerovati kad dejtonska stvarnost vrvi ne samo od islamofobije, ve} od bosnofobije, tog otpora zajedni{tvu bosanskih naroda, koje ne mogu prihvatiti velikosrbi i velikohrvati jer je u njihovoj {ovinisti~koj recepciji neprihvatljiva bo{nja~ka ravnopravnost. Zbog islama, naravno. A {ta tu radi Kazaz Enver i sli~ni advokati dejtonskog uru{avanja bo{nja~ke ravnopravnosti? Pa oni izigravaju Europljane i intelektualce? Onako kako Mujo i Suljo izigravaju Beogra|ane i Zagrep~ane, uga|aju}i srpskoj i hrvatskoj {ovinisti~koj potrebi da ugledaju svoju superiornost. A kako bi im to po{lo za rukom ako nema iskompleksiranih i samounienih bo{nja~kih likova? Dr . Mladen Ivani}: Bo{njaci su najve}i problem, 17. 4. 2009. Dr. Intervju doktora Mladena Ivani}a, predsjednika Partije demokratskog progresa, jednog od prvaka Karadi}evog entiteta, zanimljiv je u ovom kontekstu tek po svome skandaloznom naslovu, tim prije {to kroz odgovore, koji se uglavnom bave ekonomskim pitanjima, Bo{njaci nigdje ne dominiraju kao najve}i problem. No, isturanje ovog nacionalisti~kog i {ovinisti~kog stava u naslov, svojevrsna je afirmacija islamofobijskog diskursa, koji treba da Bo{njake ubijedi da su zbog svoje vjere najve}i problem, pa }e se ili razmuslimaniti, ili nastaviti da ive kao najve}i problem. U ovom slu~aju {ovinisti~ko tei{te nije na sagovorniku, ve} na urednicima koji su, bez kriti~ke ograde, ovu nedopustivu uvredu isturili u prvi plan. Senadin Musabegovi}: Mustafa Ceri} vodi Bo{njake u geto, 1. 5. 2009. Uz intervju Adnana Silajdi}a, ovo je profesionalno najkriminalniji intervju u Danima, utoliko {to je sagovorniku, knjievniku i teoreti~aru Dr. Senadinu Musabegovi}u, strpano u usta ne{to {to nije rekao, te je to {to mu je strpano u usta izvu~eno u naslov, a ispod naslova stavljena slika ~ovjeka 84

kojega Musabegovi} uop}e nije ni pomenuo. Dakle, re~enicu Mustafa Ceri} geto, Senadin Musabegovi} nije nigdje rekao, niti je igdje u vodi Bo{njake u geto svojim odgovorima pomenuo Mustafu Ceri}a, pa nije bilo razloga ni da se na prvoj stranici Musabegovi}evog intervjua na|e fotografija reisu-l-uleme Mustafe Ceri}a, a tek na drugoj stranici fotografija osobe koja daje intervju. U povijesti novinarstva sigurno se nije dogodilo da u naslov bude izvu~ena re~enica koju intervjuisani nije rekao, a da se na prvoj stranici intervjua na|e lik ~ovjeka kojega intervjuisani nije ni pomenuo. Ovaj doga|aj, kakav vjerovatno nije zabiljeen ni u najmra~nijim totalitarnim reimima, najbolja je ilustracija medijskih kriminalaca, geliptera i hoh{taplera koji rade i u Danima, a blagodare}i velikosrpskoj i velikohrvatskoj, kao i me|unarodnoj podr{ci, slove kao ekskluzivni tuma~i medijske kulture i kulture dijaloga. A za{to dr. Musabegovi} nije reagirao, za{to nije tuio Dane za grubu zloupotrebu svoga imena? Iz istih razloga iz kojih nisam ni ja tuio Dane, kada su na moj intervju iz 1999. godine naka~ili naslov Izetbegovi}eve nagrade kupljene su muslimanskim glavama glavama, {to je izvu~eno iz konteksta, i pri{iveno na moju izjavu da je genocid nad Bo{njacima skrenuo pozornost islamskog svijeta na autorsko djelo Alije Izetbegovi}a. Ali, to je daleko od formulacije o nagradama kupljenim muslimanskim glavama. Za{to, dakle, ja, Fatmir Alispahi}, nisam tuio Dane za sli~nu stvar kakva je deset godina poslije ura|ena Senadinu Musabegovi}u? Zato {to je mladom ~ovjeku stalo do afirmacije, pa mu zna~i kad nekome dadne intervju, kad ga neko za ne{to pita, pa onda u ime te ambicije dozvoli i da bude malo zloupotrebljen, jer ra~una ve}a je korist nego {teta, a to je upravo momenat sa kojim manipuliraju urednici Dana, ra~unaju}i na pre{utnu pogodbu: evo vama malo slave, evo nama malo prava da vas za na{e ideolo{ke potrebe nakitimo i onim {to niste rekli. Izuzimaju}i taj kriminalni kontekst pri{ivanja svojih stavova sagovornicima, vrijedi prokomentirati taj stav urednika Dana da Mustafa Ceri} vodi bo{nja~ke u geto. Pa, Bo{njaci su u getu i bez Mustafe Ceri}a! U geto su strpani jo{ u vijeme pobratimske, srpsko-hrvatske agresije, a u getu su ostali i u dejtonskom miru, zato {to ih Evropa gleda s islamofobi~nim predrasudama, a ne zato {to oni sebe vide kao gra|ane Evrope. To nije volja ni jednog Bo{njaka, pa ni reisu-l-uleme Ceri}a, jer je geto za Bo{njake realiziran mnogo prije, pa reisu-l-ulema Ceri}, i da ho}e, ne moe Bo{njake dovesti tamo gdje su ih ve} strpali drugi. Valja prokomentirati i to {to se reisu-l-ulemu oslovljava 85

imenom i prezimenom, a ne titulom, {to je u korelaciji s emisijom 60 minita koja je patentirala sintagmu gra|anin Ceri}, ~ime se ho}e re}i kako Mustafa Ceri} u svojim poslovima nije reisu-l-ulema, ve} privatno lice, gra|anin, neko iza koga ne stoji institucija Islamske zajednice. Ovi mediji toboe u ime za{tite Islamske zajednice separiraju neodgovornog Mustafu Ceri}a od dunosti reisu-l-uleme, koju oni kao veoma cijene. Zapravo, radi se o starom udba{kom metodu podrivanja institucije kroz izdvajanje i kritiku osobe koja je na njezinom ~elu. Sa svakog, a nadasve sa legalisti~kog stanovi{ta, nedopustivo je javne poslove Mustafe Ceri}a ocjenjivati ma kako osim kao poslove reisu-l-uleme. U samom Musabegovi}evom intervjuu zanimljivo je primijetiti dva sugestivna pitanja kojima novinari nastoje isprovocirati sagovornika da govori ono {to bi oni eljeli, a {to Musabegovi} vje{to eskivira. Prvo glasi: Kako obja{njavate praksu po kojem se vjerski lider bh. muslimana reis Mustafa Ceri} javnosti obra}a u funkciji nacionalnog bo{nja~kog lidera? lidera?, a drugo glasi: Za{to reis Ceri} optuuje bo{nja~ku inteligenciju da vijekovima nije kao svoj cilj formulirala stvaranje bo{nja~ke nacionalne drave, javno najavljuju}i svoj zastra{uju}i angaman na ispravljanju bo{nja~kog historijskog propusta? propusta?. Uo~ljiva je formulacija zastra{uju}i angaman angaman, koja se ti~e ne~ega {to ~ak i kao oklevetano nije zastra{uju}e, jer je zastra{uju}e kad neko zagovara rat, genocid, etni~ko ~i{}enje, a ne kad govori o povijesnim temama i njihovim refleksijama na sada{njost. I jedno i drugo novinarsko pitanje formulirani su kao klevetni~ko optuivanje reisu-l-uleme Ceri}a. Zanimljivo je da Musabegovi} ni na jedno od ovih pitanja nije odgovorio pomenom reisu-l-uleme Ceri}a, pa ~ak ni direktnim odgovorom na sugestivni upit. On je filozofirao o srodnim temama, valjda u ra~unici da isposluje intervju i afirmaciju za sebe, a da ne~asnu instrumentalizaciju ostavi na du{i urednicima Dana. Fikret Kar~i}: Reis je aktivan jer su politi~ari pasivni, 11. 12. 2009. Povod za intervju je odravanje foruma povodom objavljivanja zbornika Identitet: potraga za pripadno{}u u novoj Evropi, u organizaciji Centra za napredne studije iz Sarajeva, a u intervjuu se razgovaralo o posljedicama referenduma u [vicarskoj o zabrani gradnje munara, o neoosmanizmu, o imperativu za odvajanje drave od crkve, kao i o jednoj napumpanoj temi, o navodnom formiranju demata na sarajevskim fakultetima. U odnosu na sve {to je rekao prof. Kar~i}, posebno u pogledu geneze islamskog radikalizma u Svijetu, i u pogledu recepcije Bosne i Hercegovine u Evropi, do vremena Austro-Ugarske, izvla~enje u naslov teme o reisu-l-uleminom aktivitetu, prvo, ne odgovara temi i intelektualnoj {irini intervjua, a drugo, poniava ozbiljnog i uglednog sagovornika, koji svime {to je rekao ne zasluuje da bude iskori{tavan kao sredstvo u reisofobijskom {icanju magazina Dani. Napose, i Kar~i}eva definicija da je reis aktivan jer su politi~ari pasivni demaskira nastojanje da se od reisu-l-ulemine aktivnosti pravi najvaniji problem u Bosni i Hercegovini.

86

Mustafa Spahi}: 75 stranica koje su potresle Islamsku zajednicu, 24. 12. 2004. Rijaset ne~asno upravlja vakufskom imovinom, 23. 9. 2005. Ne bih stao pred ovakve muslimane, 17. 2. 2006. Reis Ceri} je ispunio sve uvjete da bude smijenjen, 8. 12. 2006. Tre}i mandat T ihi}u bio bi kraj SDA, 22. 5. 2009. Tihi}u Poglavlje zatvaramo sa fenomenom Mustafe Spahi}a, profesora i publiciste, rtve komunisti~kog pogroma iz 1983. godine, koji ve} godinama svjedo~i svoje opozicionarstvo reisu-l-ulemi Ceri}u i za to ne bira sredstva, ve} se udruuje za najve}im islamofobima, li~nostima i medijima koji su se neoprostivo zamjerli bo{nja~kom narodu, kakvi su i medijski kriminalci sa Federalne televizije, gdje je Mustafa Spahi} gostovao kad god im je zatrebalo voliko ili noliko minuta napada na reisu-l-ulemu Ceri}a i Islamsku zajednicu. Tu ima ne{to ja~e od Mustafe... Materijali koje smo izdvojili ukazuju da je Mustafa Spahi} fenomen u Bo{njaka, a i {ire, jer je - jedini koji je za pet godina dao pet intervjua Danima! Njemu je po{lo za rukom da u jednoj godini dadne dva intervju Danima, od toga da jednom bude na naslovnoj stranici, a ukupno dvaput, te da bude jedini koji je u rasponu od 15 mjeseci dao tri intervju Danima, {to je vi{e i obilnije od i jednog zvani~nika, koji bi valjda trebao biti za politi~ku stvarnost vaniji od jednog profesora na Gazijinoj medresi. To {to je tri intervjua dao u jednoj te istoj ko{ulji zanimljivo je tek {to stvara zabunu pri radu, jer se jedan Mustafa pojavljuje u tri varijante, na kamari istrgnutih papira, pa pisac mora ganjati sitne datume u uglu papira. E, sad, moda Mujki nastoji li~iti na tv novinara Nisveta Danku, ~ije emisije, zbog crveno-crne ko{ulje, izgledaju kao reprize. Ova usporedba nije daleko od istine, utoliko {to je i Spahi}eva uloga u Danima uvijek ista, on je tu da kazuje ono {to treba urednicima Dana, odnosno njihovim plati{ama, a to su kritike reisu-l-uleme Ceri}a, hajka na vehabije, navodni kriminal u Islamskoj zajednici, i razni drugi dimni signali, a 87

{to u sveukupnosti Spahi}u nije mrsko. Pet naslova izdvojenih u ovom kratkom periodu ukazuju da se radi o obimnom materijalu koji ne}emo analizirati utoliko {to ne mislimo pisati knjigu o kritizerstvu Mustafe Spahi}a, koje je toliko obimno, sloeno, problemsko i problemati~no, da se u ovoj formi u taj bunar ne vrijedi spu{tati. Ovih nekoliko navedenih ~injenjica, od naslova intervjua do njihove u~estalosti, dovoljna su ilustracija jedne fausti~ne uloge ovog osobenog bo{nja~kog intelektualca. Vrijedi jo{ zapaziti hroni~no dvoli~je Dana, koji reisu-l-ulemi Ceri}u odri~u pravo da govori o politi~kim temama, a jednom od najuglednijih ~lanova Islamske zajednice BiH, hatibu damije ^obanija, daju za pravo da presu|uje, recimo, u pitanju Kongresa SDA. Eh, kad bi Mustafa Ceri} bio protiv reisu-l-uleme i njemu bi dali pet intervjua u pet godina i certifikat da se kao ugledni alim moe slobodno mije{ati u politi~ka pitanja.

88

Duplerice i naslovnice

Ni jedna doma}a ili svjetska li~nost se nije toliko puta pojavila na naslovnici Dana kao reisu-l-ulema Islamske zajednice Mustafa ef. Ceri}. Ali, tim slikama na naslovnici nije razlog reisu-l-ulemin intervju, ili neka reisu-l-ulemina inicijativa, neki afirmativan diskurs u tematiziranju aktivnosti reisu-l-uleme i Islamske zajednice, samim tim {to su uglavnom sve reisu-l-ulemine fotografije na naslovnici izobli~ene elementima koji bi trebali biti satiri~ni, a duboko su uvredljivi i islamofobi~ni. Neprevazi|eni vrhunac ove hajke po naslovnicima dogodio se u broju od 30. 9. 2004. kada je reisu-l-ulema Ceri} na naslovnici prikazan kroz osam slika, s ahmedijom i u ga}icama, s polnim organom u erekciji, kao mu{ka prostitutka koja nudi usluge ~ak i vru}im mu{karcima. Dotad nevi|eno ruganje ahmediji i vjerskom poglavaru u Bo{njaka izazvalo je nekoliko reagiranja u slobodnim medijima, me|u kojima i Udruenja ilmije, koje je u svome saop}enju navelo: Naslovnica Dana na kojoj se reisu-lulema prikazuje s ahmedijom, razgoli}en s lascivnim konotacijama, predstavlja izraz primitivizma, uvredljivog i mrnjom motiviranog odnosa prema instituciji Reisu-l-uleme, njegovog vjerskog poziva i islamskih mor moralnih vrijednosti. Moda za Dane ahmedija ne zna~i ni{ta, ali bi ovaj magazin morao imati u vidu da ahmedija za muslimane predstavlja vaan simbol njihovog vjerskog ivota i institucija imama. U saop}enju Udruenja ilmije je izre~ena klju~na misao koja svjedo~i otvorenost ilmije za konstruktivan kriti~ki dijalog, ali istovremeno i ogoljava reisofobijsku misiju ovog magazina. Iz Udruenja ilmije poru~uju: Uvjereni smo da takav na~in ne predstavlja izraz kriti~kog odnosa prema reisu-l-ulemi, niti izraz slobode medija ja. Dakle, ilmija nije protiv kriti~kog odnosa prema reisu-l-ulemi, niti je protiv slobode medija, ali jeste za uspostavljanje granica do kojih ne{to moe biti kritika, ne{to moe biti kreativna i korisna satira, a {to s ru{enjem tih granica postaje neukus i barbarizam. Bilo je to potkraj 2004. godine, ali, u narednih ~etiri-pet godina Dani ne}e odustati od obilatog, bestijalnog i morbidnog vrije|anja reisu-l-uleme. Jednako skandalozna provokacija prire|ena je u novogodi{njem broju, pred 89

Novu 2009., kada je reisu-l-ulema fotomontaom prikazan kao Djeda Mraz, {to je grubo vrije|anje muslimanskog prava na za{titu svoga identiteta u odnosu na kr{}anske znakove, odoma}ene u gra|anskom ivotu. Potpisom pod ovu uvredljivu fotomontau na naslovnici, koji glasi Sretna Nova 1430" 1430", podsmijehu je izloeno muslimansko ra~unanje vremena po Hidri, {to je tako|e gruba uvreda vjerskih simbola koje muslimani ive kao svete. A Hidra je jedno od islamskih izvori{ta. Budu}i da naslovne stranice nisu mogle otrpjeti potrebu za svakosedmi~nim vrije|anjem reisu-l-uleme, a da ne profani{u i ne razgole kompletan medijski projekat, uvedena je duplerica, pod naslovom Sudnji dani. Ova duplerica je svojevremeno nastala kao replika na satiri~ne stranice magazina Walter, koji je u drugoj seriji izlazio od 2001. do 2005. godine. U Walteru su kroz rubriku Wanted / Potjernica, te Crna ta~ka, satiri~no obra|ivani nosioci izmi{ljanja tzv. islamskog terorizma u BiH, obnovitelji islamofobije i reisofobije. Prvi put u bh. {tampi u Walteru su se pojavile satiri~ne fotomontae, koje su duhovito replicirale obnovi totalitarne stvarnosti, koja se realizirala preko vladavine SDP-Alijanse od 2000. do 2002. godine, i preko dejtonskih medija u Sarajevu koji su pratili i afirmirali istragu poturica u novom, globalnom, ozra~ju. Iako su Dani poku{ali kreativno parirati Walterovom satiri~nom obra~unu sa zloduhom policijske drave - koji je ve} zatvarao i progonio nevine ljude, slao ih na Gvantanamo ili u montirane procese to im nije pro{lo za rukom, jer su branili nasilje, jednoumlje i nastavlja~e genocida nad Bo{njacima. Iz takvog ideolo{kog diskursa, koji zagovara hap{enje a ne osvajanje slobode, i nije se mogla izroditi umjetni~ka i kreativna crta satiri~kog odnosa prema stvarnosti, pa se ideolo{ko nasilje pretvorilo u medijsko nasilje. Poku{aji satiri~ke obrade reisu-l-uleme nisu dali nikakve kreativne iskre, ve} su se utopili u baru{tinama uvreda, koje su mogle uveseljavati samo primitivce, koji ne prave razliku izme|u umjetnosti satire i medijskog siledijstva u stilu ratnog paljanskog tv-barbara, pokojnog Riste \oge, 90

Preuzeto iz Preporoda

koji se zvjerski ismijevao nad tijelima pobijenih Sarajlija. Upravo u tom pridjevu zvjerski nalazi se opisni potencijal medijskog divlja{tva koje se o~itovalo prema reisu-l-ulemi Ceri}u na duplerici Dana, a {to je tako o~ito kada se analizira povod raznoraznih fotomontaa, odnosno kada se fotomontaa poku{a objasniti citiranim tekstom, ili onim {to je rekao reisu-l-ulema Ceri} ili neko drugi. Reisu-l-ulema Ceri} je kroz desetine fotomontaa prikazivan kao: terorista, opasan dinamitom; djete na tuti; nacista iznad kojeg se umjesto kukastih krieva vijore mjesec i zvijezda u sastavu prepoznatljive nacisti~ke zastave; tetovirani narkoman; oificir JNA, itd. Kao i u slu~aju skandaloznih naslovnica, i ovdje je vano napomenuti da se ni jedna javna li~nost, iz zemlje i Svijeta, nije pojavljivala tako obilato, i tako skaradno, na duplerici Dana, kao reisu-l-ulema Ceri}. Veoma rijetko se doga|alo da pro|e broj, a da reisu-l-uleme Ceri}a nema na duplerici, u fotomontai. Ostali vjerski lideri jedva da su se jednom ili dvaput pojavili u ovom kontekstu za posljednjih pet godina. U jednoj {iroj analizi ove pojave bilo bi uputno pratiti taj zna~enjski raskol izme|u povoda, dakle, citata, i same fotomontae. Primjerice, u broju od 10. aprila 2009. objavljen je citat Muhameda Veli}a iz Preporoda, u kome, izme|u ostalog, stoji: Aktuelni medijski stampedo u koordinaciji pojedinih printanih i elektronskih medija je bolj{evi~ki udar na ljudske slobode, jer mi (vje (vjernici ugroena skupina) ne moemo imati slobodu... Na ovaj citat naka~ena je fotomontaa u kojoj reisu-l-ulema Ceri} predvodi neku vrstu indijanaca, poludivljaka, koja udara po bubnjevima, a iza njega su osniva~i SDA. Ko je koga ovdje naru~io, da li Veli}ev citat fotomontau, ili fotomontaa Veli}ev citat? 91

92

U nasumi~nom izboru jo{ jedne ilustracije nailazimo na fotomontau u kojoj je reisu-l-ulema Ceri} prikazan kao po{tar, koji s torbom punom koverti stoji pored po{tanskog boksa. A povod je njegovo obe}anje da }e iz Fo~e prenijeti selam Pejgamberu. Imamo jo{ par mjesta na koja selam treba prenijeti. Jedan je kada odemo u harem Begove damije na mezaru Gazi Husrevbega, a drugi na Kova~ima rehmetli predsjedniku Aliji Izetbegovi}u. Za civilizirane ljude, pa makar bili i ateisti, vrijedi po{tivanje vjere i obi~aja svakog naroda, pa tako i obi~aja muslimana da nose selame Pejgamberu i svojim zaslunim rahmetlijama. Tu nema ni{ta za podsmijeha, za karikature, samim tim {to se u govoru reisu-l-uleme Ceri}a radi o zastupanju izvornih islamskih obi~aja. Kulturi karikature moe biti izloena pojava koja izobli~ava vjerske osje}aje i tradicijske vrijednosti, pa je vrijedi ismijati u ime o~uvanja kulturalnih fundamenata jedne zajednice, no, svaki poku{aj da se ismijava ta osnova, taj fundament narodnih obi~aja, ni{ta je drugo do {ovinizam prve klase, kakav su u godinama prije holokausta prema Jevrejima iskazivali njema~ki nacisti. Mogli bismo pojedina~no analizirati brojne fotomontae, uo~avati njihovu kreativnu jalovost i {ovinisti~ku potentnost, ali, svi zaklju~ci koji bi slijedili iz tih analiza jasni su sami po sebi, i svako ih moe uo~iti suo~enjem teksta i konteksta. Otud }emo kao ilustracije predstaviti neke od naslovnica Dana i neke od fotomontaa s duplerice Dana, a gdje je reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} prikazivan s ciljem da se ismije, omalovai i unizi institucija reisu-l-uleme.

Preuzeto iz Preporoda

93

Pregled nesvrstanih reisofobija

U pregledu barem 90 odsto brojeva iz pet godi{ta magazina Dani izdvojili smo blizu 200 tekstova u kojima se tematizira ili pominje reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}, a koji se ne mogu svrstati ni u jednu od kategorija kroz koje smo klasificirali tekstove. U ve}em broju ovih tekstova za isticanje reisu-l-uleme Ceri}a nema razloga i opravdanja, ve} se, kao i u slu~aju s intervjuima, koristi i najmanji povod da se fotografija reisu-l-uleme Ceri}a, ili njegovo ime, izvuku u prvi plan, dakako, s negativnim odre|enjem. Budu}i da nam nije cilj ovim radom obuhvatiti i analizirati sve {to je u Danima i pobratimskim medijima pisano i govoreno o reisu-l-ulemi Ceri}u, ve} elimo osvijetliti potencijal jedne neobra|ene teme, koja svjedo~i o islamofobi~nim bolestima dejtonskog dru{tva, u nastavku }emo preletjeti preko nekoliko znakovitih tekstova koji su se u ovom periodu pojavljivali odvojeno od rubrika i klasifikacije koja je iz njih proizi{la. Mustafa ef. Ceri} PR VI EVROPSKI MUFTIJA, 11. 3. 2005. PRVI Fotografijom na naslovnici i tekstom na pet novinskih stranica najavljeno je da su Dani prvi u BiH dobili potvrdu uspostavljanja novog muslimanskog establi{menta na Starom kontinentu kontinentu. U tekstu se tvrdi da evropske vlade trae vlastite islamiste koji }e predstavljati slubeno islamsko lice u njihovim zemljama i uticati na formiranje tzv . tzv. evropskog islama islama, te da reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} ima ambiciju, a i {anse, da postane prvi evropski muftija muftija. Ve}i dio teksta posve}en je nastojanju evropskih vlada da uspostave vlastiti muslimanski establi{ment kako bi onemogu}ili vanjske uticaje je, pa je otud znakovito {to se od pet grupnih fotografija na tri reisu-l-ulema Ceri} pojavljuje u ratnom kontekstu. Kraj ovog podueg teksta nam razja{njava 94

poruku Dana: Reis Ceri} je posje}ivao El-Mudahid, a vo|e ove jedinice o, sigurno, nisu preporuke za glavnog muftiju Evrope To, Evrope. Danireisa. (...) T ma je stalo da reisu-l-ulema Ceri} ne postane prvi evropski muftija, pa neka to bude ko god, a {ta je bolje za Bosnu, njih ne zanima. Ta provincijalna zloba moe se lahko demaskirati. Ako je Evropi stalo da bosanske muslimane dri pod kontrolom, da ne odlutaju ka tzv. vehabijama, zar ne bi bilo korisnije da upravo njihov vjerski poglavar bude vezan za Brisel i zvani~nu evropsku politiku?! S evropskog stajali{ta to je tako, ali s velikosrpskog i velikohrvatskog, to je ovako kako predstavljaju Dani. Odred El-Mudahedin: Na{ put je Dihad, 18. 3. 2005. Kroz ve}i vi{e tekstova nastoji se iskonstruirati suodgovornost reisu-l-uleme Ceri}a za dolazak i aktivnosti mudahedina, kako bi mu prika~ili odgovornost za podr{ku tzv. islamskom terorizmu. Navodni povod teksta Odred El-Mudahedin: Na{ put je Dihad, od 18. 3. 2005. je dokazni materijal protiv komandanta Armije RBiH Rasima Deli}a, a u okviru teksta je donesen antrfile ako je govorio reis Ceri} pod naslovom T Tako Ceri}, u kojem je citiran dio poruke reisu-l-uleme Ceri}a iz filma Izazovi krsta{a krsta{a: Na nas ide kr{}anska vojna koja ho}e da nas kolje i da siluje na{e ene samo zato {to smo muslimani. U 20. stolje}u cijelom svijetu i njima poru~ujemo: ostat }emo ovdje. V odit Vodit }emo borbu do kraja: ili {ehidi ili pobjednici. Iako se u filmu pojavljuju razni likovi, u naslov je izvu~en samo reisu-l-ulema Ceri}, i donesena je samo njegova fotografija. To {to je kazao nije dokaz ni za {ta, jer se radi o istini, i o pravu na odbranu pred kr{}anskom (a ne gra|anskom!) vojnom silom, za koju je dokazano da je klala bosanske muslimane i silovala bo{nja~ke ene. Obra}anje reisu-l-uleme Ceri}a je posve primjereno historijskom trenutku, a trpanje njegovog obra}anja u kontekst ratnih zlo~ina i mudahedina, ni{ta je drugo do prora~unata zloba koja ra~una da }e sam kontekst odrediti zna~enje teksta. Reis Ceri} kao V eliki inkvizitor, 31. 3. 2006. Veliki Tvrdnja da Deklaracija evropskih muslimana vra}a muslimane u 17. stolje}e stolje}e, koja je pozicionirana u nadnaslovu teksta, nastoji biti razja{njena nekom vrstom, {to bi islamofobisti kazali talibanske logike, po kojoj nije dobro da se muslimani razdvajaju na evropske i neevropske. Pravo je ~udo kako se Dani najednom uklapaju u zastupanje jedinstva ummeta. Negativni argumeti koji su u ovoj analizi izre~eni protiv Deklaracije evropskih muslimana, ~iji je autor dr. Mustafa ef. Ceri}, trebali bi po ideolo{kom matrici Dana biti argumenti za. Valjda je dejtonska intencija da se Bo{njaci razmusli95

mane po evropskoj mjeri, ili makar u mjeri u kojoj }e doza vjere u njihovim du{ama biti kontrolirana iz Brisela?! Zar izdvajanje i grupisanje evropskih muslimana nije {ansa za mogu}e ovladavanje islamskim tokovima kod Bo{njaka? Ovo samo dokazuje da je u Danima stariji provincijalni talent i dejtonski {albon, od evropskog interesa re~enog u Deklaraciji, kakav se poklapa s nacionalnim i vjerskim perspektivama bo{nja~kog naroda. Skandalozni naslov, o reisu-l-ulevelikom ikvizitoru mi Ceri}u kao velikom ikvizitoru, na tragu je ranijeg negativnog stava o mogu}nosti da reisu-l-ulema Ceri} postane prvi evropski muftija. (O ovoj temi je u Danima negativno pisano u vi{e navrata, kao u tekstu Kakav islam eli reis reis, od 17. 11. 2006. godine.) Kritike Ceri}u i Ka~avendi, 6. 7. 2007. Naslovom teksta implicirano je da su glavni srpskopravoslavni inspirator ratnih zlo~ina u BIH, vladika Vasilije Ka~avenda, i reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}, podjednaki negativci u bh. stvarnosti. Bezbeli po pitanju ratnih zlo~ina, budu}i da se ime vladike Ka~avende dominantno vezivalo za blagosiljanje ratnih zlo~ina i zlo~inaca. S obzirom na trend istraivanja tzv. islamskog terorizma, kao i navodnih zlo~ina koje su po~inili mudahedini u BiH, pomen reisu-l-uleme Ceri}a uz vladiku Ka~avendu daje takav eho. Tako bi mogla zazvu~ati ova naslovna konstrukcija onima koji ne}e ~itati tekst, ve} }e ga samo preletjeti, a lista~a novina je oduvijek bilo vi{e nego ~ita~a novina. Taj naslovni efekt je poja~an ~injenicom da je u tekstu, koji se prostire na dvije stranice, objavljena samo fotografija reisu-l-uleme Ceri}a, ali ne i fotografija vladike Ka~avende. Ne radi se o manjku prostora, jer je tekst opremljen sa dvije ilustracije, prva sa fotosom reisu-l-uleme Ceri}a, a druga sa slikom televizora na kojem se nalazi natpis: mediji i religija. Za{to se na drugoj nije na{ao fotos vladike Ka~avende, jer naslov Kritike Ceri}u i Ka~avendi upu}uje na to? Da li zato {to je direktiva da reisu-l-ulema Ceri} bude afirmiran kao negativnija li~nost od vladike Ka~avende? To se potvr|uje i potpisom pod fotografiju reisu-l-uleme Ceri}a, koji glasi: Osnovna meta kritike je bio vehabijski pokret, ali i reisul-ulema Islamske zajednice Mustafa ef. Ceri}. Ovo je jedini primjer u BiH da je zvani~ni 96

vjerski poglavar jedne religijske zajednice u zemlji kritiziran od strane novinara iz naroda koji bi tradicionalno trebao da poti~e iz tog vjerskog kruga kruga. Iz ovog potpisa saznajemo da su glavni kriti~ari reisu-l-uleme Ceri}a Bo{njaci koji bi trebali da poti~u iz tog vjerskog kruga, a autor teksta, izvjesni svjetski ekspert za religiju Davor Marko, na ovaj se na~in ~udi toj anomaliji po kojoj bi novinari, muslimani, trebali da poti~u iz vjerskog kruga iz kojeg bjee iskazivanjem islamofobije, a zapravo svjedo~enjem samomrnje i autodestrukcije. I na ovaj na~in, potpisom pod fotografiju reisu-l-uleme Ceri}a, potcrtana je ta razlika, budu}i da vladika Ka~avenda nije dobio ni fotografiju, ni potpis pod fotografiju, pa je reisu-l-ulema Ceri} nametnut kao glavni bosanskohercegova~ki negativac u dvomjese~nom istraivanju sarajevskog Media plan instituta, pod nazivom Mediji i religija. Efendijin put do politi~kog prijestolja, 16. 5. 2008. Iskori{ten je jedan minoran povod da se na pet novinskih stranica razbuba tema s nadnaslovom Ho}e li Mustafa Ceri} postati doivotni reisul-ulema? reisul-ulema?. Jedna nevladina organizacija nadomak @ep~a, kako se kae u podnaslovu, napisala je prijedlog da mandat reisu-l-uleme bude doivotan. Dani su o~ito na prepad pofatali nekoliko sagovornika koji se po~eli raspredati o ovoj temi, iako je povod irelevantan. Ambijent konstruiranja vrvi iz kompletnog teksta, u stilu neimenovanih izvora: Ovaj prijedlog ne dolazi iz vjerskih propisa, nego iz bolj{evi~ko-orijentalnog naslje|a, saglasni su poznavaoci [erijata koje je kontaktirao novinar Dana. (...) Konstrukcija je dala rezultate, ne zbog toga {to osu|ena mogu}nost imenovanja doivotnog reisu-l-uleme, ve} zbog negativnog markiranja li~nosti dr. Mustafe ef. Ceri}a, za kojega je prika~ena namjera da sebe stavi iznad institucije Islamske zajednice. Dvore gradi Ceri} efendija, 10. 7. 2009. (Na duplerici Dana objavljena je uvredljiva stihoklep{tina pod naslovom Dvore gradi Ceri} efendija, na koju nije bilo nikakvih reakcija u dejtonskoj javnosti, izuzev moga teksta koji je pod naslovom Novo iivljavanje nad muslimanskim svetinjama za 11. juli objavljen na web portalu rijaset.ba, te na nekoliko drugih web portala.) Kakva je razlika izme|u skrnavljenja Kurana u zloglasnom zatvoru Abu Graib, ili objavljivanja karikatura Muhameda a.s. u Danskoj, u odnosu na nazivanje Kurana kujanom u sarajevskom Oslobo|enju (13.02.09.), ~ime su 97

~asno ime i poruke Kurana ~asnog povrije|ene zna~enjem rije~i kuja, tj. pse}a enka? Razlika izme|u ova tri slu~aja je u tome {to danas ni u Abu Graibu, ni u Danskoj, nema takvih izljeva mrnje prema muslimanima, dok se u Sarajevu nastavlja sponzorirano iivljavanje nad muslimanskim svetinjama. Ista ideolo{ka ekipa koja je u Oslobo|enju Kuran ~asni nazvala kujanom, u posljednjem broju magazina Dani (10.07.09.), u tekstu pod naslovom Dvore gradi Ceri} efendija efendija, na nekoliko mjesta ismijava muslimanske svetinje. Jednako kao {to je nedavno opijeni urednik sa Federalne televizije ismijavao mevlud, tako je u ovom tekstu dova, kao muslimanski izraz obra}anja Allahu d.{., bager -dova dovedena u pogrdan kontekst (bager bager-dova -dova). Govori se o uzimanju avdesta u bazenu bazenu, o okretanju prema ]abi pomo}u daljinskog upravlja~a upravlja~a, dok se reisu-l-ulema na vi{e mjesta prosta~ki vrije|a, ~ak rije~ima koje ne pripadaju javnom govoru (npr. Zinula mu g.z.ca g.z.ca). Vrhunac uvreda je poruka o mraku ispod ahmedije ahmedije. Pomenuti tekst je poku{ao biti satiri~no ismijavanje izgradnje zgrade Rijaseta, ali je islamofobijski fa{izam preplavio kreativne mogu}nosti satire, izrodiv{i mno{tvo uvreda, pa i hu{ka~kih apsurda, kao {to je onaj o raji koja nema ni posla ni hljeba zato {to postoji Rijaset. Novo iivljavanje nad muslimanskim svetinjama u Sarajevu i novo nipoda{tavanje institucije Rijaseta i institucije reisu-l-uleme - pojavljuje se dan uo~i 11. jula, ~ime se nastoji omalovaiti Evropska hutba o Srebrenici koju, dakle, donosi li~nost koja se upravo vrije|a i ismijava. Dejtonski sistem je kao demokratsku vrlinu ustoli~io vrije|anje muslimana, pa i ovaj posljednji nasrtaj treba razumjeti kao dostignu}a potpla}enog, podani~kog, islamofobijskog intelektualizma, koji svoje ogledalo ima u hitlerovskim i staljinovskim vremenima. [ta je nama Evropa, 19. 6. 2009. Ivan Lovrenovi} pi{e o odnosu Evrope i nas, s ciljem da istrai pitanje koliko su uistinu Evropljani po civilizaciji civilizaciji Milorad Dodik i reisu-l-ulema Mustafa Ceri}? Zar se uop}e morala na}i bo{nja~ka protutea Miloradu Dodiku, tom nastavlja~u zlopu}a Radovana Karadi}a, da bi se pisalo o ovoj temi? Zar nije bilo nekog Hrvata, a ekstremista je puna Hercegovina? Uostalom, zar je mogu}e staviti u istu ravan nacional{ovinizam Milorada Dodika, nikad i ni~im pohvaljen izvan velikosrpskog diskursa, i transparentnu toleranciju dr. Mustafe ef. Ceri}a, koja je cijenjena i na Zapadu i na Istoku? Samo pore|enje Dodika i reisu-l-ulema Ceri}a uvredljivo je za istinu, za intelektualno po{tenje, a posebno za Bo{njake. Ali, Lovrenovi} ovako obja{njava ovu silom nategnutu, nespojivu vezu: Dodik, koji po vlastitom priznanju zastupa kao svoju najvi{u vrijednost frapantno antievropsku ideju tribalizma, prenose}i je u ~itav ivot Republike Srpske: Za mene je najvi{a vrijednost {to sam Srbin! Ceri}, koji zastupa i prakticira posve antievropsku tenju za teokratizacijom politike, i za podlaganjem cjelokupnog ivota nacije autoritetu (svoje) vjerske funkcije. A Dodik i Ceri} nisu nikakvi izuzeci, oni samo na najjasniji na~in pokazuju koliko smo tragi~no daleko od toga da budemo Evropljani po 98

civilizaciji civilizaciji. To {to je Dodiku najvanije njegovo srpsko porijeklo nije nikakav kriminal, a to {to reisu-l-ulema Ceri} navodno teokratizira politiku, {to navodno cjelokupan narod stavlja pod noge svoje vjerske funkcije, e to bi bio kriminal prve klase. Ali, to nije istina, ve} je zlobna konstrukcija Ivana Lovrenovi}a koji je, ~ini se, ovaj zbrljani tekst, s mno{tvom raznoraznih digresija, pa ~ak i uba~enim svojim kompletnim tekstom iz 1992. godine, napisao samo kako bi reisu-l-ulemu Ceri}a doveo u ravan sa Miloradom Dodikom. Grafi~ko ure|enje teksta, kojim preko dvije stranice dominira pojava reisu-l-uleme Ceri}a, ukazuje na namjeru apostrofiranja reisu-l-ulema Ceri}a kao glavne opreke mogu}nosti da budemo Evropljani po civilizaciji. Zanimljivo bi bilo evidentirati i analizirati istovjetne tematske okvire i reisofobi~ne obrasce kao {to je, recimo, poistovje}ivanje reisu-l-uleme Ceri}a sa ekstremistima u srpskom narodu. Evo, vidjeli smo, na dva nasumi~no odabrana primjera, poistovje}ivanje reisu-l-uleme Ceri}a sa vladikom Ka~avendomm odnosno, Miloradom Dodikom. A sad da vidimo kako ovaj obrazac putuje kroz vrijeme. Idemo do Oslobo|enja, deseti je decembar 2009. godine, do teksta biv{eg novinara Dana, Lovrenovi}evog u~enika, a sada kolumniste Oslobo|enja, Muharema Bazdulja, koji se, ina~e, u toku 2009. godine nastojao afirmirati kroz nekoliko bezobzirnih islamofobi~nih tekstova. Sada je napisao crticu pod naslovom Jedan je reis reis, a nas zanima konstrukcija preslikana iz teksta koji je Lovrenovi} pisao pet-{est mjeseci prije: Naime, sve su do prekju~er i Ceri} i Dodik uspijevali da doma}oj i stranoj publici serviraju dijametralno suprotne stavove, a da se u oba slu~aja takva retorika prima me|u ciljanom publikom. Drugim rije~ima, strancima se nudi pri~a o ekumenskoj {irini i socijaldemokratskim principima, a doma}im teorija o zavjeri protiv Bo{njaka, odnosno, referendumske prijetnje. Prvo, kakve veze ima to {to radi reisu-l-ulema Ceri} s onim {to radi Milorad Dodik, a drugo, zar je ekumenska {irina suprotstavljena zalaganju za jednakopravnost sviju, pa i Bo{njaka? Bazdulj ne umije, a moda i ne}e, sakriti da je tema njegove kritike isklju~ivo reisu-l-ulema Ceri}, {to pokazuje i naslovom teksta, ali i zaklju~nim stavom da , uprkos je Mustafa Ceri} planetarno poznat kao umjereni vjerski lider lider, ~injenici da lokalne neistomi{ljenike neumjereno etiketira i satanizira satanizira. Bilo bi korisno da je Bazdulj objasnio - kako neko moe biti planetarno poznat kao umjereni lider, a da ga se lokalno trpa u isti ko{ sa ekstremistom koji planetarno nije poznat ~ak ni po ekstremizmu? Mora da je kompletna planeta glupa ili neinformirana pa ne zna to {to znaju Lovrenovi}, Bazdulj and the reisofobia company. Oni su planetarniji od same planete! Drugo, ima li ikakav konkretan dokaz da reisu-l-ulema Ceri} lokalne neistomi{ljenike neumjereno etiketira i satanizira? Ime, prezime, datum, re~enica? Ako je ponavljanje majka u~enja, onda je cilj ovog stalnog i neutemeljenog trpanja reisu-l-uleme Ceri}a u dru{tvo sa Dodikom trebalo da dejtonsku javnost podu~i da nije Dodik kriv {to je ekstremista. Treba se osloboditi reisu-l-uleme da bi se oslobodilo Dodika? Ali, Bo{njaci su se u Dejtonu 1995. oslobodili nedjeljive Bosne i Hercego99

vine, pa su umjesto Radovana Karadi}a dobili Milorada Dodika. Trgovati s principima isto je {to i sa {ejtanom tikve saditi. Bukovica, i slijepa i gluha, 11. 12. 2009. Nakon {to je potvr|ena ranije izre~ena kazna imamu Re{adu Omerhodi}u od 18 mjeseci zatvora za navodnu pedofiliju u Gluhoj Bukovici, uslijedio je jo{ jedan, po~asni, rafal dejtonskih medija po ovom imamu, koji je kafkijanski re{etan u februaru 2009. godine, kada je pravosu|e pod medijskim pritiscima bilo prisiljeno da ne bude neovisno. Centralne informativne emisije u dravi po~injale su s vije{}u u potvrdi presude za bludne radnje nad maloljetnicom, a Dani su jo{ jednom sa~inili kompletnu rekonstrukciju doga|aja, uvrstiv{i u tekst i perverznu inscenaciju koju je svojevremeno izmislilo : Jesi Oslobo|enje, u kojoj navodno reisu-l-ulema Ceri} ispituje djevoj~icu: li ruku na njegov spolni organ stavila preko hla~a ili ti je rekao da otkop~a{ njegove hla~e? U analizi medijskih pritisaka na pravosu|e ne treba se vra}ati u februar, da bi se vidjelo kako su dejtonski favoriti demokratizacije javnog prostoru zapravo totalitarni paraziti koji ne razumiju ni temelj demokratskog poretka - da je svako nevin dok mu se krivica ne dokae. Dovoljno je skenirati ovaj perverzni tekst autora Eldin Hadovi}a, iz decembra 2009. godine. U tekstu je bjelodano nasla|ivanje pedofilijskim momentima, s ciljem da se uspostavi jednakost izme|u pedofolije i islamskoga konteksta, o ~emu svjedo~e ovakve konstrukcije: ...rekao da ga uhvati jednom rukom za njegovu ruku, a drugom izme|u prepona za spolni organ preko hla~a, uzimaju}i njenu ruku i stavljaju}i je na svoju }unu, govore}i da ga dri koliko ima snage, a meni je rekao da zamirim i da u sebi u~im jedno sure, odnosno izgovaram rije~i na arapskom Rabbi zidni ilma... Centralna meta oivljavanja i pumpanja jednog mrtvog slu~aja, koji nije zavre|ivao da ponovo bude top tema dejtonskih medija, bio je reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}, koji je ponovo optuen za zastra{uju}u reakciju reakciju, da se prije svih, i prije bilo kakve sudske odluke, otvoreno stavio na stranu zlostavlja~a zlostavlja~a. Istini za volju, reisu-l-ulema Ceri} se stavio na stranu nevinog ~ovjeka, a mediji protiv nevinog ~ovjeka, time {to je svako nevin dok mu se krivica ne dokae. No, oni koji vladaju dejtonskim medijima o~ito je da nemaju, ili ne}e da imaju, taj minimun demokratske kulture koji je potreban za razumijevanje neovisnosti pravosu|a i nevinosti svakog neosu|enog ~ovjeka. Iz takve bahatosti logi~no proizilaze slojevi perverzije i {prdanja za sudbinom djevoj~ice iz sela Gluha Bukovica, sa sudbinom cijelog sela, a nadasve imama koji biva medijski mrcvaren, dakle, bez prava da dostojanstveno nosi kaznu. Ovom osvrtu na tekst Bukovica, i slijepa i gluha prirodat }u svoju reakciju od 4. juna 2009., u povodu proslave 300. emisije islamofobijskog magazina 60 minuta minuta, pod naslovom Cerekanje u lice rtvama rtvama, koja je objavljena na nekoliko web portala i u magazinu Saff: Nacisti su u godinama prije holokausta njema~ku {tampu punili karikaturama Jevreja, koje su prikazivali kao podle, pokvarene, {krte, odgajaju}i 100

ravnodu{nost s kojom }e njema~ka javnost u logore smrti ispratiti kolone jevrejskih civila. U svojoj biblioteci posjedujem jednu knjigu humoristi~kih bilje{ki i crtea koja je objavljena u Njema~koj 1938., a koja obiluje ovakvim sadrajima. Na sli~an na~in je u srpskoj svijesti pripremana i svesrpska ravnodu{nost na patnje bo{nja~ke rtve. Bo{njaci su jo{ od austrijskih vremena, u razli~itim formama, prikazivani kao ostatak jednog orijentalnog, neevropskog svijeta, ~ijim se nestajanjem - iseljavanjem, pokr{tavanjem i ubijanjem ~isti evropski civilizacijski prostor. Onako kako je bijela Amerika ismijavala crnce, kako je nacisti~ka Njema~ka ismijavala Jevreje, e tako su ismijavani i satanizirani Bo{njaci. Tragi~no je, i zastra{uju}e, {to se ta praksa javnog ismijevanja Bo{njaka, recimo, putem {ovinisti~kih viceva, preselila i u dejtonsku stvarnost. Kultura {ovinizma je odgojila kriti~nu masu Srba i Hrvata koji i danas vjeruju kako Bo{njaci zasluuju lo{ije od njih, samim tim {to su Bo{njaci manje vrijedni, pa im manje i pripada. Dejtonska {ovinisti~ka pomama danas rezultira i jo{ jednom pojavom da sami Bo{njaci, u velikom broju, po~inju (ili ne prestaju) vjerovati da ne zasluuju ravnopravnost. U ra~unaru ~uvam fotografiju jedne nasmijane izraelske djevoj~ice dok se potpisuje na granatu koja }e koji ~as poslije biti upu}ena na palestinske civile, a time i na vr{njake ove djevoj~ice. Kad god u listanju fotosa nai|em na ovaj pohranjeni fotos, uvijek mi naumpadne mogu}i potpis pod tu fotografiju: A {ta danas radi Ana Frank? Genocid nad Bo{njacima jo{ nije dovoljno istraen, jer nema politi~kog i dru{tvenog poticaja ovoj moralnoj i antifa{isti~koj obavezi, budu}i da najja~a bo{nja~ka partija napu{ta poziciju rtve. Zbog toga u dogledno vrijeme ne}emo dobiti istraivanja koja bi pokazala na koje je sve na~ine pripremana ravnodu{nost svesrpske i svehrvatske javnosti na odstrijel bo{nja~kih civila. Vjerujem da su to isti oni obrasci na kojima su u Hitlerovoj Njema~koj ismijavani Jevreji, odnosno, na kojima su izraelska djeca razumjela kao patriotsku igru potpisivanje granata za ubijanje palestinske djece. Sjetimo se samo urednika Riste \oge koji je u centralne informativne emisije Televizije Republike Srpske donosio lutke iz izloga, redao ih, mazao ke~apom i ismijavao rtve na Markalama. To je ono {to se vidjelo. A gdje su tek hiljade pri~a sahranjenih sa rtvama, o monstruoznim oblicima zabavljanja krvnika? Snimak zlo~ina srbijanskih [korpiona nagovje{tava tu ravnodu{nost s kojom zlo~inci uzimanje ne~ijeg ivota doivljavaju kao patriotsku zabavu Kad god mislim ili pi{em o toj provaliji smisla izme|u ne~ije patnje i ravnodu{nosti onoga ko tu patnju uzrokuje, naumpadne mi jedna scena iz filma Miris dunja, scena onih pijanih i u strast zahvaljenih sluga okupatora. Scena, znam, nema direktne veze sa zlo~inom, ali ima s tim prostorom nerazumijevanja realnosti i moralnih obaveza koje bi ~ovjek trebao osje}ati. Sve ovo sam ispisao potaknut dijelom snimka s proslave 300. emisije 60 minuta, gdje se islamofobijska bratija Bakira Hadiomerovi}a oblokava, kao {to su se u Mirisu dunja oblokavale i cerekale sluge njema~kih okupatora. Ali, oni se oblokavaju i bez proslave, jer iz zdrave i neoblokane pameti i ne moe izlaziti onaj islamofobijski fa{izam kakav kipi iz ovog 101

podani~kog magazina. Njihovo oblokavanje i oblokanost njihovog morala i pameti nije nikakva tema. Tema je njihovo izrugivanje ne~ijoj patnji, patnji koju su oni proizveli. U neko doba je urednik Bakir, po ugledu na stil Riste \oge, uzeo gitaru i zapjevao stihove: U Srednjebosanskom kantonu / Ima selo Gluha Bukovica / U tom dematu kau da je / Glavni imam hoda sa dva lica. Za Bakirom su pjevali i uz pjesmu se cerekali vode}i likovi Federalne televizije. Cerekali su se suzama u Gluhoj Bukovici. Kao {to se i Risto \ogo cerekao suzama.

102

Pohvale katoli~ke

Sude}i po uo~ljivim razlikama u tretmanu pitanja iz islamskog i katoli~kog vjerskog kruga, moglo bi se pomisliti kako su Dani neka katoli~ka novina, s usta{kom ideolo{kom i finansijskom pozadinom, koja se realizira agresivnom islamofobijom, opsesivnim bla}enjem reisu-l-uleme, a s druge strane, selektivnim hvaljenjem svega katoli~kog, a ponajvi{e vrhovnog poglavara, kardinala, monsinjora, Vinka Pulji}a. Nekoliko tekstova nas uvjera u katoli~ku usmjerenost Dana, jer su u ovim tekstovima katoli~ke institucije i njeni prvaci hvaljeni i veli~ani kao {to nikada nije hvaljena, pa makar ostavljena na miru, Islamska zajednica. Kako je nokautiran sekularizam, 24. 9. 2004. Nagrada za V elikog muftiju od BiH Velikog BiH, 16. 2. 2007. Ivan Lovrenovi} je bez multipardona ustao da hvali kardinala Pulji}a i napada reisu-l-ulemu Ceri}a, a u povodu razmjene stavova izme|u kardinala Pulji}a i dravnog ministra Halilovi}a, {to on naziva vanom polemikom, u kojoj se stavlja na stranu kardinalove pri~e o navodnoj hrvatskoj ugroenosti. Kardinal je traio pomo} od pape i od Hrvatske, a ministar Halilovi} mu je poru~io da Bosnu i Hercegovinu destabilizira traenje pomo}i i za{tite iz vana vana. Lovrenovi} nije jednom bio grlat u kritikovanju reisu-l-uleme Ceri}a zbog navodnog uplitanja u sekularni kazneni prostor, ali ovdje ne vidi ni{ta lo{e u politi~kim stavovima kardinala Pulji}a koji smatra da njihovi (hrvatskih politi~ara) mandati i sudbine nisu u rukama naroda koji ih je birao, nego u rukama politi~ki postavljenih ~inovnika... Uz jo{ jednu ilustraciju vazda svrstane ure|iva~ke politike Dana, 103

ovdje vrijedi istaknuti i neutemeljeno uplitanje teme o UNESCO-ovoj nagradi za mir koju je dobio reisu-l-ulema Ceri}, a koja je data u samom Lovrenovi}evom tekstu, ali i kao antrfile koji, dakle, nema nikakve veze sa samim tekstom. Dok je reis Ceri} bio zauzet spremanjem u Pariz da primi UNESCO-ovu nagradu za mir , izabran od irija kojemu predsjedavao Henry Kissinger ... pi{e, izme|u mir, Kissinger... ostalog Lovrenovi}, i svjedo~i da ne moe sakriti svoju zlobu, jer u prvi plan stavlja Kisindera, a ne UNESCO, i ne ~injenicu da je vjerski poglavar na{e male zemlje, na{eg kom{ijskog naroda, dobio tako zna~ajno svjetsko priznanje. Lovrenovi} bi kao (lana) ikona tolerancije i zajedni{tva valjda trebao biti radostan zbog toga, umjesto {to zna~aj ove nagrade svodi na Kisindera, logikom da ako ne valja Kisinder. A moe biti i da je Lovrenovi}u Kisinder prestao valjati kad je ispalo da ba{ on dadne nagradu reisu-l-ulemi Ceri}u, koji je osu|en da ne valja. No, Lovrenovi} se ne zadovoljava jednom re~enicom, pa ispisuje zaseban tekst u okviru ovog teksta, pod naslovom Henry Kissinger i Mustafa ef. Ceri} Ceri}, gdje zastupa ideju da je Kissinger najve}i ivu}i ratni zlo~inac zlo~inac, te zaklju~uje: Govori li {togod o karakteru nagrade i karakter osobe koja odlu~uje o laureatima? Lovrenovi} se o~ito zabrinuo da bosanska javnost ne pomisli isto {to i institucija UNESCO-a da je reisu-l-ulema Ceri} me|unarodno relevantna osoba za promociju mira, budu}i da mu je u dejtonskim okolnostima namijenjena uloga mudahedinskog i vehabijskog advokata. Kad smo ve} kod reisu-l-uleminih svjetskih nagrada, na ovu Lovrenovi}evu salvu zlobni{tva valja nam nadodati i tekst pod naslovom Nagrada za V elikog muftiju od BiH Velikog BiH, u broju od 16. 2. 2007., a u povodu -Heuss-Pries za 2007. dobijanja nagrade Theodor Theodor-Heuss-Pries 2007., koja nosi ime prvog poslijeratog njema~kog predsjednika. U obrazloenju nagrade je re~eno da se dodjeljuje Mustafi ef. Ceri}u za njegov veliki osobni anaman u me|ureligijskom dijalogu i njegovo zalaganje za integracioni proces, koji treba podsta}i miroljubivu budu}nost Evrope Evrope, te je navedeno da su ovu Nagradu dostad dobili uglednici poput knjievnika Vaclava Havela i Gintera Grasa, sociolozi i filozofi Volf Lepenies i Jirgen Habermas, katoli~ki teolog Hans King... Dani nisu smatrali za shodno da na talasu obrazloenja ove velike Nagrade odaju po{tovanje reisu-l-ulemi Ceri}u, ve} su u podnaslovu te. Ceri} nije nagra|en kao autor -teolog ili kao ksta konstarirali sljede}e: Dr Dr. autor-teolog islamski u~enjak, nego kao politi~ka li~nost, i tu, zapravo, po~inju problemi za dravu Bosnu i Hercegovinu Hercegovinu. A kakvi problemi? Niko ne re~e. Taj formalni, {uplji intelektualizam, u stilu dono{enja apokalipti~nih zaklju~aka, bez pokri}a, bez argumenata, samo je dno medijskog ki~eraja koji blje{ti i iz ove zlurade konstrukcije u povodu ugledne reisu-l-ulemine nagrade koju provincijalne, sku~ene du{e, nisu mogle otrpjeti. 104

Hrvati i BiH: V a{ingtonski nesporazum, 15. 12. 2006. Va{ingtonski Svaki poku{aj reisu-l-uleme Ceri}a da progovori o dru{tvenim i politi~kim pitanjima koja se ti~u bo{nja~kog naroda progla{ava se mije{anjem u sekularno ure|enje drave i promocijom politi~kog islama, dok se, s druge strane, u~e{}e katoli~kih sve{tenika u javnoj raspravi na temu Hrvati i BiH, koju je organiziralo Hrvatsko narodno vije}e, smatra i pozitivnim, i relevantnim, i hvale vrijednim. Tu su slike kardinala Pulji}a, biskupa Pere Sudara, don Ante Jeli}a, Kako njihove izjave, tu je pri~a o ugroenosti Hrvata, svukud, pa i u Sarajevu... Kako je biti Hrvat-katolik i Sarajevu, moda govori ~injenica da se na izgradnju Crkve Svetog Luke na Alipa{inom polju godinama ~ekalo zbog administrativnih i birokratskih zavrzlama do ljeta 2005... 2005... kae don Ante Jeli}. ^ini se da bi i Glas koncila makar malo sekularisti~ki pro{arao ovaj tekst o Hrvatima i BiH, namjesto {to su ga Dani opremili fotosima i izjavama katoli~kih velikodostojnika kao da su oni sami Glas koncila. I istom klerikalnom ozra~ju na ~etiri novinske stranice ispisan je i tekst U Sarajevu smo nula nula, od 27. 2. 2009. godine, s podnaslovom Za{to Hrvati napu{taju Sarajevo? vo?, u kojem se donosi analiza Vrhbosanske nadbiskupije koja je istraila da je broj katoli~kih vjernika u gradu Sarajevu pao na 12.452" 12.452", pa je to za Dane zabrinjavaju}e taman koliko nikad nije bilo zabrinjavaju}i pad broja muslimanskih vjernika iz svih sredina u kojima su nekada ivjeli Bo{njaci, recimo, iz zapadnog Mostara. Ovaj tekst o Hrvatima koji napu{taju Sarajevo trebao bi po sekularnoj logici biti opremljen narodnim simbolima, makar {ahovnicama, ali je on sav umo~en u katoli~ku i crkvenu ikonografiju. Tu su na dvije prve stranice dvije fotografije iz crkve i fotografija don Marka Zubaka, a na tre}oj i ~etvrtoj stranici su jo{ tri crkvene fotografije, na kojoj su jo{ don Luka Brkovi} i fra Janko ]uro. Tekst o navodnom iseljavanju Hrvata iz Sarajeva opremljen je sa {est crkvenih fotografija, ~ime je jedno politi~ko pitanje ~itano vjerskim katoli~kim pismom. Ambicija teksta kojeg potpisuje Vuk Ba~anovi} nije samo da prikae ugroenost Hrvata, ve} i da prikae krivce, pa se u tekstu govori o procesu pretvaranje Sarajeva u jednonacionalnu sredinu sredinu, o stvaranju klime u kojoj se ljudi drugih nacionalnosti i vjerskih uvjerenja osje}aju neugodno neugodno, {to je direktno optuivanje Bo{njaka za iseljavanje Hrvata. Dakako, o Bo{njacima se u ovim novinama nikada nije govorilo kao o narodu koji je ugroen, ve} 105

uvijek kao o narodu koji ugroava druge, muslimanizacijom Sarajeva, i raznim oblicima tzv. politi~kog islama; niti su ikada bo{nja~ki intelektualci, a kamo li imami, dobili priliku da kao katoli~ki sve{tenici, progovore o ugroenosti Bo{njaka u sredinama iz kojih su istrebljeni zlo~inom i javnim apartheidom. Danima nedostaje ili prefiks ili sufiks, pa da budu ili Katoli~ki dani, ili Dani koncila. Ni~ija zemlja, 19. 12. 2008. Znakovita je oprema teksta ~iji je autor, sude}i po fotografiji, fratar, Petar Jele~, koji pi{e o odnosu katoli~ke crkve i hrvatske politike u BiH. Pored kurioziteta da jedan fratar obra|uje politi~ke teme u Danima, kao bastionu sekularizma, vrijedi primijetiti i uredni~ku drskost da se na prvoj stranici ovog teksta donese fotografija reisu-l-uleme Ceri}a, s potpisom: Dosta smo se mi drugima prilago|avali; neka se oni sada nama prilago|avaju! Rije~ je o o~itoj uredni~koj intervenciji, koja u neugodan poloaj dovodi autora teksta, pa ispada da se ovaj fratar ismijava sa vrhovnim vjerskim poglavarom muslimana u BiH. Uvijek smo bili uz narod, Zar je mala stvar biti boiji vojnik?, 1. 5. 2009. Tekstovima Edine Nurki} Uvijek smo bili uz narod i Ivana Lovrenovi}a Zar je mala stvar biti boiji vojnik?, u broju od 1. 5. 2009., na pet novinskih stranica je obiljeena Proslava 800 godina Franjeva~kog pokreta pokreta, ~ime je na primjeren na~in data pohvala franjeva~kom pokretu i zna~aju franjevaca za Bosnu i Hercegovinu. Neizostavno se name}e komparacija s medijskim tretmanom obiljeavanja 600 godina islama u Bosni i Hercegovini Hercegovini. Dvije hefte prije manifestacije, u broju od 13. 7. 2007., objavljen je tekst na ~etiri stranice pod naslovom Reisov Gazimestan Gazimestan, u kojem su zbr~kane raznorazne mahalske pikanterije protiv reisu-l-uleme Ceri}a, tipa ray-ban nao~ala, s centralnom porukom da reis koncert organizira zarad sopstvene promocije da postane novi vrhovni vo|a Bo{njaka Bo{njaka. Izvjesni Muradif Smajlovi}, kao navodni autor ovog teksta, ne zadovoljava se optuivanjem Bo{njaka za politi~ke ambicije, ve} ga dovodi u dva uvredljiva konteksta, prvo, porede}i Ako ga sa ratnim zlo~incem Slobodan Milo{evi}em (Ako su Srbi na Gazimestanu dobili novog voda, ho}e li Bo{njaci na Ko{evu dobiti novog vrhovnog vo|u. vo|u.), drugo, sa palestinskim muftijom El-Husejnijem, koji je podravao Hitlera Hitlera. U broju od 3. 8. 2007. posve}eno je {est novinskih stranica, plus kompletna naslovnica, manifestaciji Moj ummete, koja je 28. jula prire|ena na ko{evskom 106

stadionu u povodu {est stolje}a islama. ^injenica da je na naslovnici, kao i glavna ilustracija teksta, objavljena fotografija na kojoj reisu-l-ulema Ceri} sa suprugom, i u dru{tvu reisu-l-uleme Turske Ali Bardakoglua, pije Pepsi, na slam~icu jasna je poruka da Dani nisu ni mislili ovu manifestaciju tretirati s po{tovanjem. Ne samo po naslovnoj fotografiji, ve} i po nekoliko drugih fotografija, o~it je andri}evski rakurs u odslikavanju islama. Na jednoj je neki ~ovjek koji drijema na kartonu, na drugoj je momak koji dijeli Dnevne avaze za sjedenje, na tre}oj je konj na kome je naka~ena slika AkindiAlije Izetbegovi}a (Akindija svojeg bijesnog hata ja{e unatrag, sve nose}i zastavu sa slikom Alije Izetbegovi}a u zubima. zubima.), na ~etvrtoj je funkcioner Nogometnog saveza Munib U{anovi}, vjerovatno kao reprezent visokih zvanica, itd. Tekst Eldina Hadovi}a je podsmjehiva~ki, kao i fotografije, nipoda{tav~ki, islamofobijski u diskursu kolonijalne prakse, jer se u svim elementima trudi da pokae mrnju i prezir prema islamu i prema manifestaciji iza koje stoji Rijaset Islamske zajednice, pa kao bitne podatke isti~e da je vi{e naroda do{lo pjeva~u Harisu Dinovi}u nego islamu, da se lae da je bilo toliko i toliko ljudi, da reisu-l-ulema Ceri} i organizatori nisu znali {ta govore, da su bila poredana takva i takva auta, ali i jedna [koda Oktavija, da su ilahije halal-pop, itd, itd. U cijelom tekstu, ni jednom jedinom rije~ju, nije iskazano po{tovanje prema ovom doga|aju i ~injenici da institucija Islamske zajednice, sa preko 20.000 vjernika koji su do{li na Ko{evo, moe biti uvrije|ena takvim {ovinisti~kim odnosom. Pored ovog teksta, doga|aju na Ko{evu je posve}en i uvodnik Senada Pe}anina, pod naslovom E, moj ummete... ummete..., s uvredljivim podnaslovom: Ima li ikoga u Islamskoj zajednici ko je u stanju zaustaviti daljnje brukanje bosanskih muslimana, Bo{njaka i Bosne i Hercegovine od strane Mustafe Ceri}a i grupe estradnih varalica oko njega? A jedna od tih bruka, po teozofu Pe}aninu, jeste i to kada (reisu-l-ulema Ceri}) pristane da govori na islamskom skupu ~iji je sponzor Sarajevska pivara pivara. Nije potrebno ni redati dalje primjere, jer je ovaj dovoljan da prikae svo licemjerstvo reisofobije iz Dana, ~iji autori u 107

svrhu diskreditacije reisu-l-uleme Ceri}a najednom postaju i protivnici sponzorskih firmi koje proizvode alkoholna pi}a. Ali i bezalkoholna, poput uslikanog Pepsija. Ova usporedba zorno svjedo~i o golemim razlikama u medijskom tretmanu bosanskih katolika, koji imaju svo duno po{tovanje, i bosanskih muslimana, koji su kontinuirano izloeni medijskoj hajci, vrije|anju i utjerivanju u nepostoje}u krivicu i strah od sebe. Da Boga nema, trebalo bi ga izmisliti, 15. 5. 2009. U broju od 15. 5. 2009., na ~etiri novinske stranice, objavljena je afirmativna reportaa o gostovanju poznatog i kontraverznog hrvatskog propovijednika i iscjelitelja, vele~asnog Zlatka Sudca, u Maglaju, gdje su na susret sa vele~asnim, katoli~ki vjernici doputovali iz zemlje i inozemstva. List koji slavi ateizam, u opreci prema islamu, u odnosu prema katolicima djeluje kao vjersko glasilo, pa ovoj lepr{avoj reportai daje naslov: Da Boga nema, trebalo bi ga izmisliti. U uvodu u historijat sveti{ta ne zaboravljaju se akcentirati rtveni momenti: Na zvani~noj internetskoj stranici sveti{ta pi{e da su 1992. upnu crkvu o{tetili ekstremni Srbi, a da su je 1993. godine oplja~kali ekstremni muslimani. [to je ta~no, kao {to je ta~no da su nakon izbijanja sukoba izme|u HVO-a i ARBiH Hrvati skoro potpuno protjerani iz Maglaja. Ali, ta~no je i da su Bo{njaci protjerani iz susjednog @ep~a, ali se o tome ni{ta ne veli. Iako vele~asni Sudac u Hrvatskoj slovi kao {arlatan, kojemu su navodno zabranjeni propovijedi od strane kardinala Bozani}a, u dejtonskoj je katoli~koj {tampi on do~ekan ovakvim hagiografskim himnopjevom: Njegova isposni~ka pojava u bijeloj odedi i s bijelim aligatorskim mokasinama na nogama izazvala je salvu odu{evljenja u publici pod binom... (...) Kao vrhunski orator , on savr{eno kontrolira boju i ja~inu orator, svoga glasa, dok molitve izgovara u hipnoti~kim repetititivnim krugovima. Kad pjeva, pjeva zvonko i jasno i toga je svjestan. Ovakvo odu{evljenje novinari Dana nikada nisu pokazali ni prema ~emu islamskom, a {to je redovno bivalo izvrgnuto vrije|anju i nipoda{tavanju.

108

Tri rubrike iz Slobodne Bosne

Izdvojeni tekstovi iz blizu 250 pregledanih brojeva Slobodne Bosne (u daljem tekstu SB), u periodu od 2004. do 2009. godine, mogli bi se klasificirati u nekoliko rubrika i analizirati onako kako je to u~injeno s Danima. Postoji opasnost da bismo upali u monotoniju razobli~avanja istih tema, istih konstrukcija i nu|enja istih odgovora, budu}i da je SB na istoj ideolo{koj razini svjedo~ila dejtonsku islamofobiju i progonila reisu-l-ulemu dr. Mustafu ef. Ceri}a. Uz to, SB nema rubrika podatnih za usporednu analizu, kao {to je to u Danima Bosanski barometar, ili, stalni intervju. Ali, SB zato ima ivopisnu kolumnu Seada Fetahagi}a koju }emo zasebno razmatrati, sli~nu kolumnu Senada Avdi}a Sedam dana & ljudi, te rubriku Mini market. Da ne bismo opetovali iste teme, kojima se bavila i SB, a kako bismo izmakli monotoniji ponavljanja, poku{at }emo jednim brim i druk~ijim metodom ukratko predstaviti reisofobijske osobenosti ovog magazina.

109

Uvodne kolumne

Uvodne stranice u Slobodnoj Bosni posebne su utoliko {to urednik ovog magazina Senad Avdi} vodi dvije kolumne, prvu, pod socrealisti~kim naslovom No}as spaljujemo iluzije, u kojoj u klasi~nom kolumnisti~kom maniru komentira odre|eni doga|aj, i drugu, pod naslovom Sedam dana & ljudi, {to je neka vrsta sedmi~nog dnevnika kroz koji, po datumima, i po svome uvjerenju, biljei najvanijije doga|aje. [to se ti~e biljeenja ljudi, u ovoj rubrici, najzabiljeevaniji ~ovjek je reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}. Njemu nema ravnog. U prvoj kolumni, pak, reisu-l-ulema Ceri} se nekoliko puta pojavljivao kao glavni lik, a mnogo vi{e puta je sporadi~no pominjan, dok je u ovu drugu, dnevni~ku kolumnu, naj~e{}e trpan i bez ikakvog opipljivog povoda. To je i razumljivo, jer u prvoj kolumni tekstualni prostor trai obja{njenje za{to se neko etiketira, dok u drugoj sama forma daje mogu}nost kratkog pomena, bez {ireg obrazloenja. Prvu kolumnu ne}emo analizirati, a iz druge }emo napraviti izbor opsesivnog trpanja reisu-l-uleme Ceri}a u kalendar najavanijih pojava i doga|aja.

Subota, 4. 9. 2004. To {to je reisu-l-ulema Ceri} na otvaranju damije u Zenici navodno rekao da Bo{njaci nemaju budu}nosti bez jake drave ne bi trebalo biti ni{ta neobi~no, pa se autor napregnuo da na kraju dnevni~ke crtice zamuti zapr{ku koju ni on sam ne razumije: Zna li uop}e u ovoj zemlji desnica {ta radi pesnica?! Kakve veze imaju desnica i pesnica s ovom reisu-l-uleminom izja110

vom, te{ko je znati. Mnogi vjerovatno misle da je to ne{to mnogo bre mudro, ~im je nerazumljivo. ^etvrtak, 14. 10. 2004. Preporuka firmama da se ne reklamiraju u novinama koje napadaju i blate Islamsku zajednicu, iskori{tena je da se reisu-lulema Ceri} okleve}e kao lopov: Ceri} po prvi put nije traio pare za sebe... Subota, 23. 10. i nedjelja 24. 10. 2004. Jedinstven slu~aj da se jedan iza drugog, u rubrici Sedam dana & ljudi, na|u kardinal Pulji} i reisu-l-ulema inko Pulji} na Bobovcu drao misu za domoCeri}. Veli se da je kardinal V Vinko vinu a u povodu godi{njice smrti posljedje bosanske kraljice Katarine Katarine, te da je to zna~ajan doga|aj i krupna poruka kardinala Pulji}a Pulji}a, dok je odmah ispod, sutradan, bez ikakve dnevni~ke potrebe, dakle bez doga|aja, utrpan reisu-l-ulema Ceri}, s konstatacijom: Reisu-l-ulema Mustafa efendija Ceri} danas nije otvorio ni jednu damiju. To ironiziranje obnove i otvora damija dikretna je podr{ka ru{iteljima damija i njihovom zlo~ina~kom naslije|u. Nedjelja, 31. 10. 2004. Zabranu da BHT1 i FTV prenose bajram-namaz autor je iskoristio da unizi Bajram i da najve}i muslimanski praznik uporedi sa fudbalskom utakmicom: Nejasno je zbog ~ega se oko toga podigla tolika pra{ina, pa i gradski derbi @eljo-Sarajevo nisu prenosili javni servisi nego ga je prenosio Hayat?! Petak, 12. 11. 2004. Do koje mjere seu mentalni i moralni ponori Senada aman kad se vra}ao sa denaze suAvdi}a svjedo~e sljede}e re~enice: T Taman pruge i tri k}erke poginule od ~etni~ke granate, Ismet naibu Spahi} se zaljubi u prvu ensku osobu na koju naleti. Pro|e preko pet-{est sekundi a naibu Ismet se oeni. Povod za ovo vrije|anje rtava, i vrije|anje prava na privatnost, bila je hutba Ismeta ef. Spahi}a. Subota, 25. 12. 2004. Kardinal Pulji} je iskazao sramno licemjerje kada se zahvalio gra|anima Sarajeva {to su ove godine tolerantno prihvatili najve}i katoli~ki praznik praznik. Umjesto da se autor zapita a kada to gra|ani Sarajeva nisu tolerantno prihvatili Boi}?, i da tematizira taj ekstremizam kardinala Pulji}a, kojim optuuje Sarajevo za netoleranciju, on podrava ovu klevetu i veli da je tuga kad ti se neko zahvaljuje na sistemu vrijednosti koji bi se trebao podrazumijevati podrazumijevati. Nedjelja, 27. 3. 2005. Za razliku od reisu-l-uleme Ceri}a, kardinal Pulji} se u ovoj rubrici pojavljivao isklju~ivo u pozitivnom svjetlu. Njemu se nikad ne zamjera kada se mije{a u politiku, pa ni u ovom slu~aju kada je, veli se nepogre{ivo prozvao me|unarodne dunosnike. Mudro, odmjereno, hrabro, 111

odgovorno... ~asti Senad Avdi} kardinala onako kako nikad nije po~astio ni jednog imama. Nedjelja, 26. 6. 2005. Kako ismijati i nagrditi Ajvatovicu? Tako {to }e se re}i da Hrvatska slavi povezivanje Zagreba i Splita autocestom dugom 400 kilometara, a da su u isto vrijeme klju~ni kulturno-graditeljski poduhvat u BiH bili Dani Ajvatovice, negdje u okolini Bugojna Bugojna. I tako {to }e se se re}i da ostaje nejasno zbog ~ega reis Ceri} nije pozvao poznatog neimara Ajvaz Dedu da probijaju}i tunele pomogne u razvoju Koridora 5 C. Jedna od najvanijih bo{nja~kih legendi, ona o Ajvaz Dedi, o dovi koja je raspukla stijenu, zloupotrebljena je za {prdnju o poznatom neimaru koji probija tunele. ^etvrtak, 15. 9. 2005. Autor pi{e o izboru reisu-l-uleme: Moj instikt govoti da }e postoje}i reis Mustafa efendija Ceri} ostati na toj funkciji sve do Sudnjega dana dana, te navija za svog, kako kae, kolegu s fakulteta Enesa Kari}a. Utorak, 27. 9. 2005. Pi{e se o reizboru reisu-l-uleme Ceri}a, a su{tina je u izmi{ljotini da reisu-l-ulema Ceri} ve} deset godina prima pla}u kao profesor (na Fakultetu islamskih nauka) a da nije, do dana dana{njeg, u nju (zgradu FIN-a) kro~io kro~io. ^etvrtak, 3. 11. 2005. Povod ovog zapisa je susret reisu-l-uleme Ceri}a sa pjeva~em Deenom Backovi}em, koji u javnom prostoru gaji feminizirani stil, a {to je povod da autor ismijava patnje bo{nja~kog naroda, kroz stavljanje muslimanske rtve u homoseksualni kontekst. On navodi {ta je reisu-l-ulema Ceri} navodno kazao Deenu Backovi}u... Nezvani~na verzija kojom operiramo otprilike glasi ovako: E moj Deen, dosta su nas muslimane drugi handrili. Subota, 2. 12. 2006. Gdje god Senad Avdi} pomene Enesa Kari}a, slijedi i prikolica: moj fakultetski kolega kolega. Pa ako je Enes Kari} kandidat za reisu-lulemu, i Senad Avdi} bi mogao biti relevantan za islamska pitanja, ~im su zajedno studirali, ne{to. U tom stilu }emo citirati i jednu re~enicu iz ovog zapisa: Kasnije }e me reis Ceri} javno nazvati budalom, a njegov glasnogovornik Fatmir Alispahi} srpsko-hrvatskim pla}enikom. Povod je navodna vehabijska opasnost koju je razglasio Re{id Hafizovi}. Sve drugo je poznato. Petak, 20. 7. 2007. Autor izmi{lja da reisu-l-ulema Mustafa efendija Ceri} i njegov zamjenik Ismet efendija Spahi} gdje god stignu novinare i urednike SB progla{avaju bolesnicima i psihopatama psihopatama, pa nadodaje da njih dvojica stignu svugdje gdje para ima ima. Vrhunac perverzije, koja ponajbolje odslikava moralni kapacitet Senada Avdi}a, je njegovo hiperozbiljno upozorenje upozorenje: Bit }u prisiljen objaviti otpusnu listu iz travni~ke bolnice Ceri}evog sina sina. Zar i~ija bolest, izmi{ljena ili stvarna, smije biti sredstvo ucjene? 112

Subota, 28. 7. 2007. Autor kritizira ljetnu {emu Federalne televizije koja u 19 sati donosi vijest sa denaze iz Prijedora, a u 20 i 30 uivo sa Ko{eva obra}anje reisu-l-uleme Ceri}a, sa obiljeavanja 600 godina islama, pa zbog te navale islama, putem denaze rtvama genocida, putem pojavljivanja reisul-uleme u mirisnom bijelom prigodnom kompleti}u kompleti}u, slijedi alopojka: Da ho}e napokon biti pokrenut i hrvatski kanal unutar jedinstvenog FTV sistema... 3. 8. 2007. Ne valja kad musliman ne pije Pepsi-colu, ne valja kad pije Pepsi-colu. Kad ne pije to je ekstremizam, kad pije to je dokaz dvoli~nosti u ekstremizmu. A reisu-l-ulema Ceri} je uslikan kako na ko{evskom stadionu pije Pepsi. Kraj ove konfuzne crtice je odvratan u svojoj jalovoj blasfemi~nosti: Davno je narod mudro zaklju~io: BEZ ALLAHA NEMA ZANA TA! ZANAT 13. 8. 2007. Problem je {to je na nekom skupu u Strazburu reisu-l-ulema Ceri} izjavio: Rat u BiH nije bio vjerski vjerski, jer autor smatra da su efendija Ceri} i Alija Izetbegovi} ~inili ogromne ratne napore da ga takvim naprave naprave. A Srpska pravoslavna crkva? ^etvrtak, 1. 11. 2007. Mustafa ef. Ceri} iz Amerike trai... Vi{e nije ni bitno {ta trai. Zapis je sa~injen kako bi se kazalo da reisu-l-ulema Ceri} ode u Ameriku da ne{to trai po Bosni. A {ta navodno trai? ...da se i u BiH, kao i u svim normalnim, demokratskim zemljama uvede izborni princip jedan ~ovjek jedan glas glas. Autor je zabrinut jer bi to osiguralo majorizaciju od strane bo{nja~kog naroda nad druga dva naroda naroda. Utorak, 13. 11. 2007. Da li bi Senad Avdi}, u ime demokratije i multikulture, mogao za~epiti gubicu kardinalu Pulji}u? Kako to grozno zvu~i! Jer, kardinal nema gubicu. Zaboga, gubica pristaje jedino andri}evskim likovima u Bo{njaka, tim orijentalnim nakazama. Zna to Senad Avdi} kad udovoljava srpsko-hrvatskoj {ovinisti~koj potrebi da u Bo{njaka ugledaju nakaze. Zato u nekom, nije vi{e ni bitno kakvom povodu, pi{e: Kad bi neko mogao za~epiti gubicu Mustafi Ceri}u... Ovo je jedna od najprosta~kijih uvreda reisu-l-uleme Ceri}a u javnom govoru. I to govoru koji je sponzoriran i podr`an od instanci za promociju demokratskih vrijednosti. Ponedjeljak, 19. 5. 2008. Plasirana je izmi{ljotina da prema predloenim izmjena Ustava islamske zajednice BiH, vrhovni poglavar IZ bi se ubudu}e AF A efendija CERI] dabirao doivotno doivotno, iako je navedeno da reis MUST MUSTAF AFA nas u Oslobo|enju tvrdi da ne}e do kraja ivota ostati na toj funkciji funkciji, da bi ovaj bu}kuri{ bio zaklju~en kafanskom dosjetkom: Vjerovatno ne o~ekuje, niti se nada, da }e ivjeti doivotno!

113

^ega sve ima u rubrici Mini market

Sve {to nije za {iru tematizaciju, a {to se ~ini zgodnim za vrije|anje ili podrivanje institucije reisu-l-uleme, uredni{tvo SB je trpalo u rubriku Mini market, koja slijedi odmah iza uredni~kog uvodnika, i rasprostire se na nekoliko stranica. Reisu-l-ulema Ceri} u SB nije nigdje pominjan tako ~esto kao u Mini marketu, {to ukazuje da besadrajnost tih crtica nikad i nije bila dostatna za {ireg teksta, ve} je taman pripadala jednoj tako fleksibilnoj rubrici u koju se moe strpati {to nigdje ne moe. To nas upu}uje da naj~e{}e nisu postojali ozbiljni povodi za pomen reisu-l-uleme Ceri}a, jer bi ozbiljan povod rezultirao ozbiljnim i analiti~kim tekstom, umjesto crticom klevetni~ke i tra~erske naravi. U nastavku se ne}emo baviti prebrojavanjem, ili ma kakvom klasifikacijom, ve} }emo kao ogledni uzorak odabrati deset crtica iz rubrike u kojoj je reisu-l-ulema najobilnije pominjan. Ne jezikom, Mustafa!, 16. 9. 2004. Pod lascivnim naslovom, koji se odnosi na reisov dihad protiv golotinje u {tampanim medijima medijima, iskonstruiran je priglup komentar na reisu-l-uleminu preporuku da se s javnih mjesta uklone pornografski sadraji. Porukom da ako ne moe rukom, a ono barem moe jezikom doprinijeti borbi protiv pornografije, reisu-l-ulema Ceri} je potvrdio svoje sekularisti~ko opredjeljenje, jer je stavio do znanja da on ne moe uticati na to da li }e biti ili ne}e biti pornografije na javnim mjestima, ali da makar moe di}i svoj glas protiv tog ataka na javni moral. Autor to naziva nespretnim, nesretnim i dvosmislenim slenim, kao da je reisu-l-ulema Ceri} u govoru o upotrebi jezika mislio ono {to je autor mislio kada je tekst naslovio sa Ne jezikom, Mustafa!. U nastavku se reisu-l-ulemi Ceri}u spo~itava {to reagira na pornografiju, a ne reagira na korupciju, plja~ku, kriminal, nezaposlenost nezaposlenost. Oni koji reisu114

-l-ulemi zamjeraju {to se navodno mije{a u politiku, udara na sekularizam, ovdje mu zamjere {to se ne mije{a u poslove koji pripadaju dravi, a ne vjerskom poglavaru. Jer, ne moe valjda reisu-l-ulema rje{avati pitanja nezaposlenosti. Allah mi je za{ti}eni svjedok, 25. 11. 2004. Naslov nema nikakve veze s temom po kojoj Islamska zajednica ne odustaje od ru{enja bosanskohercegova~kih javnih servisa servisa, te se pomen Allaha kao za{ti}enog svjedoka ne moe razumjeti ikako druk~ije osim kao brutalna blasfemija, kao siledijski udar na sr vjerskih osje}aja u muslimana, gdje se Svevi{nji ni u mislima, ni u rije~ima, ne moe svoditi na ovozemaljske, a pogotovo ne ironijske kontekste. U poplavi svakovrsnih uvreda na islam i muslimane, promaknu i tako nedopustive pogrde prema Allahu, da ih niko ne pomene, ne tematizira, na njih ne reagira. A ispod te blasfemije raspli}e se vjerovatno najfrekventnija tema reisofobije navodni napad reisu-l-uleme Ceri}a na medijske slobode. U reis Ceri} slao (ne)uvijene poruke da je Islaovoj epizodi se izmi{lja da je reis mska zajednica vaan centar mo}i u ovoj dravi dravi, te da reisu-l-ulema Ceri} trai da se vrijeme za vjeru na dravnoj televiziji odredi prema broju stanovnika, odnosno broju muslimana, katolika i pravoslavaca pravoslavaca. Oboje je neistina. Reisu-l-ulemina preporuka da zaposleni na Javnom servisu vi{e nemaju pravo gra|anima Bosne i Hercegovine nametati ateizam kao {to su radili 50 godina godina, protuma~ena je kao reisova nepokolebljivost u borbi protiv sekularizma sekularizma, {to ukazuje na dvije mogu}nosti: ili su novinari SB neobrazovani pa ne razumiju kako ateizam i sekularizam nisu iste stvari, ili su prora~unato zlobni pa reisu-l-ulemino zalaganje za slobodu vjeroispovijesti namjerno tuma~e kao udar na sekularno dravno ure|enje. A sve to se doga|a kako bi reisu-l-ulema Ceri} navodno ubacio ljude koji vjeruju u upravne odbore BHT i FTV. Kao da reisu-l-ulema o tome odlu~uje. Bitka za rahmetlije, 4. 11. 2004. Tvrdi se da reisu-l-ulema Ceri} ho}e da formira novo pokopno dru{tvo Jedileri, zbog ~ega je nastala panika u Bakijama, a sve se obja{njava ambicijom reisu-l-uleme Ceri}a da uspostavi monopol nad mrtvim muslimanima muslimanima, nakon {to je pokazao ambiciju da uspostavi monopol bo{nja~kih medija i uni{ti Javni RTV servis BiH BiH. Kakve veze mediji imaju s ovim, te{ko je re}i, izuzev da se pokae kako je reisu-l-ulema taj koji uspostavlja nekakve monpole, svugdje, pa i nad mrtvim muslimanima. Ni~im argumentirana tvrdnja o osnivanju novog pokopnog dru{tva posluila je kao povod za mentalnu perverziju autora iz SB, koji rahmetlije i mrtve muslimane dovode u situaciju navodne reisu-l-ulemine jagme za razne monopole. Ceri}ev bajramski prijem izignorisali T Tihi}, Terzi}, ihi}, T erzi}, zapadni diplomati, 18. 11. 2004. Me|unarodna zajednica nimalo nije blagonaklona prema Ceri}evom brutalnom pritisku i otvorenom mije{anju u ure|iva~ku politiku javnih 115

televizijskih servisa kae se na kraju ove crtice kojom se biljei da su bajramski prijem kod reisu-l-uleme Ceri}a izignorirale sve bitnije politi~ke li~nosti, a ~ime se nastoji problem preadresirati, kako bi se stvorio utisak da mediji koji blate reisu-l-ulemu zpravo se brane od reisu-l-uleme koji se, dakle, toliko brutalno i otvoreno mije{a u ure|iva~ku politiku da su to prepoznali i strani ambasadori, i njihova doma}a potr~kala, pa su svi izignorirali bajramski prijem, naravno, ne zbog Bajrama, ve} zbog takvog, nasilnog, reisu-l-uleme. Istina je da javni televizijski servisi bestidno svjedo~e islamofobiju i reisofobiju, a da u svim reakcijama reisu-l-uleme Ceri}a ima toliko umjerenosti, demokratske kulture i vaspitanja da bi se na katedrama urnalistike iz te relacije mogao u~iti odnos nekulturnog i kulturnog obra}anja u javnom prostoru. No, ovdje se radi o sloenijoj zavrzlami, otud {to i strani i doma}i politi~ki predstavnici, u koordinaciji s medijima, nastoje od napadnutog vjerskog poglavara stvoriti onoga koji napada, {to nas podsje}a na vrijeme kada su goloruki bo{na~ki civili u Podrinju, koji su ivote zavr{avali u masovnim egzekucijama, progla{avani militantima i dihad-ratnicima. Najebo reis, 28. 7. 2005. Pod nevjerovatnim, nezabiljeenim, prosta~kim naslovom, smje{tena je kleveta da reisu-l-ulema Ceri} nije htio sprije~iti sukobe me|u Bo{njacima u Krajini, pa je ~ak izmi{ljena i re~enica koju je, navodno, rekao 1993. godine: Nema tu razgovora, mi }emo to rije{iti preko ni{ana. Povod za prosta~ku crticu bila je hutba o pomirenju me|u Bo{njacima Krajine za koju SB preporu~uje na nema nikakvog efekta jer se hutbom ne mogu miriti Bo{njaci koji su se u proteklom ratu poklali poklali. Sam naslov nema nikave veze s tekstom, izuzev moda u zluradosti {to reisu-l-ulema Ceri} nije uspio hutbom pomiriti Bo{njake koji su se poklali. A to {to su se Bo{njaci poklali u sebi sadri i onu dozu paljanske zluradosti koju je nemogu}e osloviti, ali je mogu}e osjetiti. Gosti na Bajramskom prijemu kod reisa Ceri}a postili u znak solidarnosti sa narodom Pakistana, 12. 1. 2006. Reisu-l-ulema Ceri} nije htio organizirati bajramski prijem kako bi novac koji je za to namijenjen uplatio u fond za pomo} gra|anima Pakistana koji su nastradali u razornom zemljotresu. Ne{to {to bi trebalo biti pozdravljeno kao lijep primjer promocije suosje}anja na ljudima kojima je pomo} potrebna, u SB je nazvala demagogijom demagogijom. UsliZa{to reis Ceri} nije bajramski prijem jedilo je nesuvislo i priglupo pitanje: Za{to odrao bez ikakvog posluenja? posluenja?, ho}e se re}i, bez kahve i sokova. A da je ukinuo i kahve i sokove, onda bi se upitali a za{to reisu-l-ulema Ceri} nije pogasio arulje pa da se i u{te|ena struja po{alje u Pakistan?! Na teravih-namaz k}erka reisa Ceri}a dolazi sa skupocjenom torbom Louise V uitton od 900 dolara, 20. 9. 2007. Na 15. stranici magazina Vuitton koji se predstavlja kao mjera profesionalizma i intelektualizma nalazi se jedna 116

tako bizarna informacija, ilustrirana ogromnom enskom torbom, koja bi javnost treba da ubijedi u ne{to. Fotografija je snimljena prilikom ve~ernje {etnje sarajevskim ulicama reisa Mustafe ef. Ceri}a i ~lanova njegove najue porodice supruge, k}eri i zeta zeta. Ideja zapisa je da se rije~i ramazanske poruke reisu-l-uleme Ceri}a da vjernik gleda kako da podijeli sadaku i zaslui Allahov oprost a licemjer gleda kako da sakrije svoje i prisvoji tu|e imanje imanje, uporede s torbom reisu-l-ulemine k}eri, koja bi trebala posvjedo~iti da su reisu-l-ulema Ceri} i njegova familija licemjeri, jer se reisu-l-ulemina k}erka usu|uje nositi skupu torbu. Moglo bi se u}i u rasparavu o vjerodostojnosti tvrdnje da ta torba ko{ta 900 dolara, ili, o pitanju prava reisu-l-ulemine k}erke da, kao i ma ko, moe posjedovati skupu stvar, ali, ovdje je osnovno pitanje, od kojeg se ne treba pomjeriti ni milimetar lijevo ni milimetar desno nije li ovakvo javno zadiranje u privatnost reisu-l-ulemine porodice fa{izam nulte kategorije?! Aktuelnom sukobu u Islamskoj zajednici Srbije doprinio je i reis IZ BiH Mustafa Ceri}, 11. 10. 2007. Vi{e od 120 godina jasna je ambicija svih reima da podgrijavaju i realiziraju podjele u Islamskoj zajednici, {to se nastavlja i u dejtonskom poretku, a {to je odve} po{lo za rukom beogradskom reimu koji je podijelio muslimane u Srbiji na one koji su odani Beogradu i one koji su odani Sarajevu. To je op}epoznata istina, za sve osim za SB, koja krivicu za unutarbo{nja~ke/unutarmuslimanske podjele u Srbiji adresira na reisu-l-ulemu Ceri}a, sljede}om re~enicom: @alosnom unutarmuslimanskom obra~unu u Srbiji oko izbora vrhovnog vjerskog autoriteta, nemali doprinos svojim ishitrenim i nepromi{ljenim potezima dao je i reis Mustafa ef. Ceri}. A {ta ne bi bilo ishitreno i nepromi{ljeno? Ako bi se reisu-l-ulema Ceri} povinovao beogradskom reimu i prepustio Beogra|anima da ure|uju odnose u Islamskoj zajednici, kao {to ure|uju tekstove u Slobodnoj Bosni. Uprkos masovnom protivljenju roditelja, reis Ceri} ne odustaje od namjere da u vrti}e zavede vjeronauku, 28. 2. 2008. Jedna od najvi{e eksploatiranih tema, o uvo|enju vjeronauke u sarajevska obdani{ta, po ko zna koji put se na{la i u SB, ali, s jednakim ideolo{kim predrasudama i konstrukcijama. Tvrdi se da reisu-l-ulema Ceri} zavodi vjeronauku vjeronauku, kao da je vjeronauka diktatura da se zavodi, i kao da je reisu-l-ulema Ceri} diktator pa da moe ne{to zavesti ili uvesti u sekularnoj dravi. On, naravno, moe preporu~iti vjeronauku u obdani{tima, jednako kao {to to ~ine i mnogi drugi vjerski poglavari na Balkanu, u Evropi, gdje je normalno da se kr{}anska djeca od malena u~e kr{}anstvu, kako bi se u~ila moralnim i eti~kim usmjerenjima u ivotu. To {to je dozvoljeno kr{}anskoj/hri{}anskoj djeci u Bosni i Hercegovini, i {irom 117

svijeta, nije dozvoljeno muslimanskoj djeci u Sarajevu, kako ne bi svojom vjerom povrijedila drugu djecu. Izmi{ljane su razne zavrzlame u navodnom demokratskom i navodnom multikulturnom osu|ivanju namjere da se uvede vjeronauka u sarajevska obdani{ta, u kojima su ve}inska muslimanska djeca. Tako i SB izmi{lja da je prema anketama provedenim posljednjih dana me|u gra|anima BiH njih vi{e od 80 procenata protiv uvo|enja vjeronauke u vrti}e vrti}e, jer se ne navodi ni jedan izvor, ni jedna anketa, kojom bi se potkrijepila ova tvrdnja. Ali, izmi{ljotina je {lagvort da se nadovee la o masovnom protivljenju roditelja roditelja, uprkos kojemu reisu-l-ulema Ceri} ne odustaje od zavo|enja vjeronauke. A kako to reisu-l-ulema Ceri} ne odustaje? Tako {to je navodno u hutbi rekao da je uvo|enje vjeronauke iznimno vaan segment obrazovanja ovda{nje djece djece. A zar nije? Zbog uvredljivih izjava Amira Pa{i}a Fa}e o reisu Ceri}u Islamska -a, 22. 1. 2009. Ni magazin 60 FTV-a, zajednica priprema odmazdu protiv FTV minuta, ni SB, ne vide ni~eg problemati~nog u ugo{}avanju u programu Federalne TV jednog sudionika u oruanim obra~unima sarajevskih kriminalaca, Amira Pa{i}a Fa}e, koji se uzima kao meritoran da govori o islamu, Islamskoj zajednici i da tvrdi da je reis Ceri} najve}i kriminalac u dravi dravi. Umjesto da se kriti~ka o{trica okrene prema ~injenici da jedna osoba s dru{tvene margine biva na javnom rtv servisu promovirana u relevantnog sagovornika, kritika je upu}ena prema reisu-l-ulemi koji prema na{im saznanjima sprema estok odgovor FTV -u FTV-u -u, a jedan od odgovora Islamske zajednice, kako saznaje Slobodna Bosna, bit }e organiziranje masovnih protesta ispred zgrade RTV doma . Masovni protesti se, eto, nisu dogodili, nije bilo nikakvog estokog doma. odgovora reisu-l-uleme, ali, ovo nije prvi put da SB najavljuje ne{to {to se ne}e dogoditi, kao {to je 2003. SB i na naslovnici i u op{irnom tekstu najavila da se Bo{njaci spremaju za novi rat rat, kako bi vojnim putem iza{li na Drinu i na more. Izmi{ljotine ove vrste su konstanta u pisanju SB. Budu}i da je reisu-l-ulema Ceri} predstavljen kao negativac koji }e organizacijom masovnih protesta nasrnuti na novinarske slobode i na FTV koja njega napada preko jednog sumnjivog tipa, taj sumnjivi tip Amir Pa{i} Fa}o je predstavljen kao pozitivna li~nost ~ije rije~i zavre|uju da se citiraju i ponavljaju. Tako je u okviru ovog ito je bio ve}i musliman od zapisa ~ak postavljen antrfile pod naslovom T Tito Ceri}a Ceri}a, u kojem su citirane Fa}ine izjave sa Federalne televizije. - On nekakav poglavar!? Pogledajte mu lice, ne li~i na poglavara, nema tu ni~ega {to bi trebao da ima vjernik. On je klasi~ni kriminalac! rekao je Fa}o na Federalnoj televiziji, koja je u ovoj epizodi dotakla dno islamofobijskog novinarstva, jer je posvjedo~ila spremnost da po reisu-l-ulemi tu~e i iz oruja kojih bi se svako normalan zastidio, jer takva oruja nemaju nikakvu teinu, nikakvu vjerodostojnost, osim da kompromitiraju onoga koji ih koristi. 118

Pedeset reisofobija Seada Fetahagi}a

Sead Fetahagi} je za pet godina napisao 50 kolumni u kojima se bavi reisu-l-ulemom Mustafom ef. Ceri}em. On je apsolutni rekorder u bavljenju jednom li~no{}u. ^ak se ni komunisti~ki kolumnisti i komentatori nisu toliko bavili partijskim diktatorima, koliko se Fetahagi} bavio reisu-l-ulemom Ceri}em. U dejtonskoj Bosni ne postoji autor, ne postoji rubrika, toliko optere}ena jednom li~no{}u, kao {to su Fetahagi} i njegova kolumna u Slobodnoj Bosni, optere}eni reisu-l-ulemom Ceri}em. U prosjeku, u svakom tre}em ili ~etvrtom broju, Fetahagi}eva kolumna je imala reisu-l-ulemu Ceri}a. ...Kao da je Bosna kraljevina, a reisu-l-ulema kralj, a SB glasilo kraljevine, a Sead Fetahagi} prvi kraljev novinar. Jer, toliko se pi{e samo o narodnim vo|ama, koji su u totalitarnoj percepciji vaniji od narodnih neprijatelja. Budu}i da se radi o negativnoj propagandi, to je tim tee objasniti orvelovsku opsednutost narodnim neprijateljem, kao da je ovo rat u kojem je vojna direktiva da se neprestano, bez selekcije, udara po protivniku. Analiza ovog obilja Fetahagi}evog bavljena reisu-l-ulemom dokazuje da autor ne bira povod, sredstvo, na~in da ubaci reisu-l-ulemu Ceri}a u tekst, da ga uvrijedi i unizi makar ~im, pa se sti~e utisak kao da mu neko oba{ka honorari{e ta nesuvisla ubacivanja reisu-l-uleminog imena u temu koja, naj~e{}e, nema veza sa Islamskom zajednicom i reisu-l-ulemom. Sead Fetahagi} je bezmalo pet decenija na knjievnoj i novinarskoj sceni u BiH, a najve}u afirmaciju je stekao svojom programskom poslijeratnom re~enicom: @urim da iftarim ~varke. Bilo je to mnogo prije 11. septembra i erupcije islamofobije, pa se Sead Fetahagi} moe cijeniti kao ideolo{ki prvoborac i rodona~elnik raznorodnih islamofobijskih uvreda koje su uslijedile. U vrijeme kada je on na ovaj na~in povrijedio ramazan i muslimane, u sarajevski medijski prostor jo{ nisu bili ubrizgani sepeti para za satanizaciju Bo{njaka i izmi{ljanje tzv. islamskog terorizma. Otud je Fetahagi}eva islamofobijska pojava specifi~na, jer je nastala iz du{e, bez interesa, iz sirove i neotesane mrnje prema muslimanima i svakom obliku bo{nja~kog dostojanstva. 119

To su ~ak na izvjestan na~in primijetila i njegova islamofobijska bra}a iz magazina Dani, koji su u broju 173 od 22. septembra 2000. godine kriti~ki opservirali ~injenicu da je Fetahagi} prije par godina napisao da se voli umastiti ~varcima za ramazan ramazan. Povod da se Sead Fetahagi} na|e u rubrici Li~nost u fokusu bila je njegova izjava da je cini~no graditi damije u trenutku kada su hiljade ljudi nezaposleni i nemaju krova nad glavom glavom. No, vrhunac cinizma je ~injenica da su i sami Dani koju godinu poslije po~eli misliti Fetahagi}evom glavom, pi{u}i da penzioneri ne}e imati za lijekove zato {to se gradi zgrada Rijaseta. Na{ cilj nije da opserviramo psihopatolo{ki kompleks Fetahagi}evog identiteta, niti da na njegovom primjeru otkrivamo urnek i{~a{enosti mnogih Bo{njaka koji u samomrnji i samopreziru pronalaze satisfakciju, ve} nam je cilj da ukaemo na medijsku pojavu po kojoj je mogu}e da jedan vjerski poglavar bude tako i toliko tematiziran u kolumni koja bi se, valjda, trebala baviti raznoraznim temama. Analiziralo smo Fetahagi}evu kolumnu od kraja 2004. do kraja 2009., koja se do aprila 2009. zvala Zapisi iz mrtvog doma, a od maja 2009. Hronika iz malog mozga, mada je prostorno, sadrajno, stilski ostala ista. Budu}i da me|u ovih 50 kolumni ima i onih u kojima se reisu-l-ulema Ceri} pominje pominjanja radi, te da se tu nema {ta izdvojiti osim nesuvislog trpanja reisu-l-uleminog imena u temu, navest }emo samo cjeline iz kojih se prepoznaje reisofobi~na idejna okosnica. Dakako, vrijedilo bi navesti i kao posebnu temu analizirati i mnoge druge, srodne, islamofobi~ne cjeline u ovim kolumnama, budu}i da postoji obilje materijala koji vri od one vrste predrasuda kojima je pripreman genocid nad Bo{njacima. Evo jednog takvog primjera: A {to se ne podnose Srbi i Bo{njaci, to je normalno, jer su jo{ u turskom vaktu Srbi zajebavali i vodili ustanke protiv tolerantnih Osmanlija. (2. 7. 2009.) Iz ovoga je jasno da Sead Fetahagi}, u stilu velikosrpskih ideologa, ne pravi razliku izme|u Bo{njaka i Osmanlija, te da ironi~no apostrofira (ne)toleranciju Osmanlija, ~ime opravdava i savremene i historijske srpske ustanke protiv Osmanlija, odnosno, Bo{njaka. U nastavku }emo navesti centralne dijelove kolumni u kojima se autor bavi reisu-l-ulemom Ceri}em. - Televizijski rat, 2. 9. 2004. A na{ narod, posebno onaj pod rukovodstvom reisa Mustafe Ceri}a, uiva slu{aju}i ~etni~ke pjeva~ice poput Cece Ranjatovi}. Uzmimo za primjer reisa Mustafu - Lani vjernici, 7. 10. 2004. Uzmimo Ceri}a. Kae se direktno da nije dobro biti pohlepan, dobrostiv na pare, a na{ efendija samo broji lovu i voza se limuzinom. - Doma}i izdajnici, 21. 10. 2004. S druge strane ima kandidatura Malezije, za {ta druka poznati biznismen Mustafa Ceri}. 120

- Nekultura kulture, 28. 10. 2004. A nisam zaboravio da glavni {ef, reis Mustafa Ceri}, za razliku od ve}ine hoda, ~ita i T omasa Mana. (...) T o Tomasa To {to ovi Arapi grade damije koje izgledaju kao rakete. Jo{ malo, pa }emo svi poletjeti u nebo! - Kanalizacija, 18. 11. 2004. Kad je reis Mustafa Ceri} pohapao gotovo sve televizije u Sarajevu, {to su mu se dobrovoljno predale, {to pod prijetnjom, mogli bismo i mi katolici imati koji kanal vi{e... - Televizija za idiote, 6. 1. 2005. Da ti ne bi reis Mustafa Ceri} zamjerio da si antimuslimanska televizija, {to vi{e njega slikaj i {to ga vi{e pitaj kako da ivi{, kako da jede{, kako da se obla~i{ i kako da vr{i{ seksualni obred. T reba svakoga zadovoljiti, {to da se sam zadovoljava. Treba - Entitet markale, 3. 2. 2005. Da mi se samo odvojiti od ovih Bo{njaka {to ho}e da diu kulturnu revoluciju, ne mogu vi{e da slu{am politi~ke vazove Mustafe Ceri}a, neka vazi svojoj strini... oliko }e starkelje biti odu{evljene (gra- Malj u glavu, 2. 6. 2005. T Toliko dnjom damija) da }e reisu doviknuti: evo ti i na{e penzije, samo neka ti zaslui{ denet na onom svijetu, kada se toliko mu~i{ s nevjernicima na ovom. Mustafa Ceri} }e objeru~ke prihvatiti taj poklon, jer kako mu u posljednje vrijeme SDA ne poklanja dovoljno panju, onda daj {ta da{. - Porez na penzionersko dangubljenje, 4. 8. 2005. - Sa svoje strane rovovsku bitku vodi reis Mustafa Ceri} (...), kako po restituciji pohapati mnoga zdanja, {ume i doline. - Na zelenom tepihu, 25. 8. 2005. Jo{ se nisu odlu~ili kakvu ulogu na festivalu dati reisu Mustafi Ceri}u. Ako opet ne bude izabran za reisa, dabe ga pozivati a, opet, ako produi svoj mandat, ne}e valjati da Rijaset ne bude pozvan. idi{ li ti kako se reis efendija - Reis na slubenom putu, 6. 10. 2005. V Vidi{ Mustafa Ceri} zna naljutiti, pa je nagrebusio onaj na koga reis baci pik. amo (u zajednici islamskih ze- Na put se spremam, 13. 10. 2005. T Tamo mlja) je sve go musliman do obu~enog muslimana, odmah bi nas primili. Jo{ kad im kaemo da nas handre }afiri, da ni reis Mustafa Ceri} ne moe lako iza}i s njima, plaho bi nas se do~ekali. - Na{i lideri, 16. 11. 2006. Onaj koji kod nas ispunjava najvi{e uslove jeste Mustafa Ceri}. Ima pare, ima podanike vjerne, ima logistiku. - Niko i ni{ta, 8. 2. 2007. Posebno se reis Mustafa Ceri} i kardinal Vinko Pulji} zalau da se u~enici vaspitavaju kao pripadnici nacije i vjere, nije vano da li }e biti glupi ili pokvareni. - Dolje demokrati, 15. 2. 2007. Kod nas samo zahvaljuju}i demokratiji reisa Mustafe Ceri}a neki muslimani ne vole muziku. Zato se ~uvajte kad pjevate Mujo kuje konja po mjesecu... da vam vehabije ne do|u na vrata. Uz Ceri}evu demokratsku preporuku da svi imaju pravo upra`njavati svoj na~in vjere, pa makar taj na~in bio i bomba{ki, kao u Iraku. 121

- Na strani {ejtana, 24. 5. 2007. A meni ba{ milo {to sam na strani {ejtana, uprkos reisu Ceri}u! - Kaubojsko prepucavanje, 5. 7. 2007. Izgleda da je drago reisu Mustafi Ceri}u {to je u svojim redovima imao jednog ]elu, ina~e bi se distancirao od njegovog javnog ivota. - Poso je dobar, a para laka, 2. 8. 2007. Zato je reisu Mustafi Ceri}u do sviranja i pjevanja a {to su uli~ni kontejneri sve slabije snabdjeveni, to ga mnogo nije briga. ako i ja zahvaljujem, ne znam kome, - Ljubi i zapjevaj, 9. 8. 2007. T Tako reisu Mustafi Ceri}u na prvom mjestu, {to me niko ni za {ta ne ferma... - Vjebanje demokratije, 16. 8. 2007. A {iroke ruke bi}u u svojim ma{tama i snovima prema na{im muslimanima, te }u ih bogato nagraditi da organizuju jo{ jedan veli~anstven skup na Zetri, za {ta }u dobiti sve pohvale od reisa Mustafe Ceri}a. - Na{a Cosa Nostra, 6. 9. 2007. Htio sam se raspitati za takvu na{u Cosa Nostru kod reisa Mustafe Ceri}a i Bakira Izebegovi}a ali su me mnogi mudri ljudi odgovorili... reba razmisliti da se povede Treba - Bo{nja~ka elektrika, 8. 11. 2007. T racija, pa safatati sve one koji ne}e da se okupe oko reisa Mustafe Ceri}a. Jer , ko nije uz njega, taj je protiv svih nas, protiv Bosne i Hercegovine. Jer, - Dalekovidnica, 20. 12. 2007. Ne znam da li Bakir Hadiomerovi} razmi{lja da na svoju televiziju uvede ~itanje Kurana. (...) Reis Mustafa Ceri} bi se pohvalno izrazio o Bakirovoj televiziji. - Odo{e Srbi, 28. 2. 2008. Postalo im je jasno da ne}e u istoj dravi da ive sa reisom Mustafom Ceri}em, koji ho}e da zemlju uredi po svom pravu i pravdi. [to Srbi da pognute glave slu{aju reisove pri~e o {erijatskom pravu, o uvo|enju mekteba i za malu djecu, pa i za onu koja jo{ sisaju. Ako treba vjerski oprati mozak, onda }e Srbi to ~initi preko svoje pravoslavne vjere i svojih popova. - Ostali zaostali, 6. 3. 2008. Prvo se dokai, kaem ja Lojzetu, napravi jednu damiju u svom sokaku, pa oti|i kod reisa Mustafe Ceri}a, fino ga poljubi u ruku, velika je vjerovatno}a da }e ti pomo}i. ^ovjek voli ko mu se ulaguje, a posebno ko pravi damije. - Vi{egodi{nji odmor, 14. 8. 2008. Napada sve one koji napadaju neupitnu tvorevinu i za sva vremena formiranu Republiku Srpsku. (...) Jedina nam je {ansa godi{nji odmor , kad i u Banjaluci pola drijema, tada je odmor, prilika donijeti nove zakone, po kojima svu vlast uzimaju muslimani na ~elu sa reisom Ceri}em. - Sloboda ni{tarijama, 11. 9. 2008. Pod vodstvom reisa Mustafe Ceri}a ne daju drugome da ivi kako ho}e, nego komanduju da njihov zakon po{tujemo. Ne daju alkoholi~arima da ga suknu, homoseksualcima da se vesele, a moe se krasti i podvaljivati.

122

- Ra~un dijeljenja, 25. 9. 2008. [to da se brzina ulaska u Evropu name}e drugima? Moda }e Bo{njaci i}i malo sporije, sve po istilahu, ali sve to zavisi od reisa Mustafe Ceri}a. Kako njegovi poslovi budu napredovali, kako bude uspio da bude prvi u muslimana u Evropi, tako }e i sve ostale Muje za njim. - Namet na vilajet, 1. 1. 2009. Svakome ko pije rakiju opaliti porez, a davati himber dabe. A moralo bi da tu ima i izuzetaka, pa u tom smislu osloboditi od poreza sve one koji pomau na{em reisu Mustafi Ceri}u i njegovoj gradnji novog rijaseta. - Lijepi strah, 8. 1. 2009. Nisu svi vani ljudi na poloajima iskreni kao reis Mustafa Ceri} koji prijeti svima onima {to kritikuju Rijaset i njega samoga. (...) Zato ja ne bih progovorio o tome da reis gradi svoje dvore u vrijeme op{te besparice, jebe se njega {to muslimanska raja nema para. Nema govora da se ~uje od mene kako reis ne {ljivi demokratiju, nego prijeti ko demokratski izraava svoje mi{ljenje o reisovoj ulozi u ovom na{em ~upavom vaktu. - Vi{ak neradnika, 26. 2. 2009. A dotle }emo slu{ati reisa Mustafu Ceri}a kako on odre|uje ko je pravedan, a ko nije. - Protiv slobode, 12. 3. 2009. ^udim se kako ve} nije reis Mustafa Ceri} naloio ministru Safetu Ke{i da se na suptilan na~in obra~una s tim bezbonicima. Zar ovaj ministar i nije postavljen na ovo odgovorno mjesto da se bori protiv onih koji ugroavaju muslimane, bilo stare ili nove. - Tropa sa istinom, 2. 4. 2009. Moemo mi koliko ho}emo optuivati {to nismo shva}eni od reisa Mustafe Ceri}a i kardinala V inka Pulji}a, ali Vinka ima bar onih ateista {to ne vjeruju ni u {ta, mogli su nam se priklju~iti. - Tri jaha~a apokalipse, 16. 4. 2009. Stavi{ primjedbu na stavove reisa Mustafe Ceri}a, odmah dobije{ }i{ku da napada{ cijeli muslimanski narod, da si islamofob. - Za mir i ti{inu, 14. 5. 2009. Postepeno, polako, uveo bi prohibiciju, jer je op{te poznato koliko alkohol izvr}e ljudsku psihu. [ta fali himberu? Pustiti da se inovjerci napiju, a onda s pijanim ljudima moe{ raditi {ta god ho}e{! (...) Ne}u da se mije{am, ali zna se ko je miljenik reisa Mustafe Ceri}a. - Partijska drava, 21. 5. 2009. Kaem vam, vano je biti ~lan stranke, pa moe{ sva{ta. A najvanije je da iza te stranke stoji reis Mustafa Ceri}, a u slu~aju da nije poeljan musliman onda pop Ka~avenda. (...) Ali je ipak opasno kad se slu{a reis, jer su mi odmah poslije rata pri~ali u Biha}u da je Ceri} u ratnom vremenu odrao govor u kojem je direktno nahu{kao jedne muslimane protiv drugih. - Uzaludan posao, 11. 6. 2009. Kad ne}e na{i zvani~nici da uspostavljaju {to bolje odnose sa kom{ijama, ho}e reis Mustafa Ceri} da ih {to vi{e pokvari. Ovaj mutivoda do{ao u Sandak i posva|ao izme|u sebe muslimane, jer mu je stalo da svoju vlast pro{iri i na ovaj dio Srbije. 123

- Mali Mujica, 2. 7. 2009. Mali Mujica ima rezervnu varijantu da predloi svim Bo{njacima da hrpimice idu u damije i mole se Allahu da nam pomogne, da malo baci pogled i na nas evropske muslimane. A bilo bi dobro u tom slu~aju zamoliti i reisa Mustafu Ceri}a, on je po svojoj poziciji blii Svevi{njem, neka se angauje ne bi li kod Njega isposlovao kakvu protekciju. - Borci bez glave, 23. 7. 2009. Sefio sam se to s Mustafom Ceri}em, jer on je glavni komandant, barem kod Bo{njaka, svi mu se dodvoravaju. - Ru{itelji BiH, 10. 9. 2009. U ovoj zemlji Bosni i Hercegovini samo vladaju muslimani na ~elu s reisom Mustafom Ceri}em, a ostali ima da {ute. Ako se inovjercima ne svi|a takva damahirija, {iroko im polje. - Odbrana Dodika, 10. 12. 2009. Pravo da ti kaem, moj Muselime, i ja sam ti postao islamofob, bojim se ovih novih muslimana, kako ih naziva reis, ratoborni su, {to su pokazali lani na onom pederskom festivalu. Pa zar ne vidi{ kako ti novi muslimani podme}u bombe, kako u arapskom svijetu ubijaju druge muslimane. A nikada reis Mustafa Ceri} nije o tome zucnuo. Iako bi se dala komentirati ve}ina od ovih 50 kolumni o reisu-l-ulemi Ceri}u, mislimo da navodi govore sami za sebe, te }emo se dota}i tek posljednje dvije. Pod naslovom Ru{itelji BiH Fetahagi} je rekao ne{to {to vi{e ne mogu izre}i ni najvatreniji ~etni~ki i usta{ki glasnogovornici, jer je svima jasno da u ovoj zemlji Bosni i Hercegovini Bo{njaci sve manje vladaju i na frtalju bh. teritorije gdje su demografska ve}ina, a kakva je to damahirija najbolje svjedo~e kolumne Seada Fetahagi}a koje nesmetano, iz hefte u heftu, vrije|aju muslimane. Koliko ostali ima da {ute pokazuje ~injenica da na tri ~etvrtine bh. teritiorije djeluju velikosrpske i velikohrvatske medijske mree, koja su dobrano okupirale i Sarajevo i krajeve sa bo{nja~kom ve}inom. U tom podejtonavljanju kompletne BiH, za{utjeli su jedino Bo{njaci, {to od straha, ili interesa, a {to od nemogu}nost da igdje i{ta kau. A inovjerce, dakle Srbe i Hrvate, kad bi neko i htio, ne moe poslati u {iroko polje, jer im je i pre{iroko na teritorijama na kojima su ivjeli Bo{njaci, a gdje danas ivi zloduh apratheida, po mjeri etnonacionalne izoliranosti Srba i Hrvata. Ovaj realitet Fetahagi} prikazuje kao damahirijsku diktaturu Bo{njaka nad kompletnom Bosnom i Hercegovinom, iz koje se, ko biva, tjeraju Srbi i Hrvati. Tako je Adolf Hitler prikazivao Jevreje uo~i holokausta, kao zajednicu koja, iako manjinska, ugroava Nijemce. Pod naslovom Odbrana Dodika Fetahagi} nove muslimane u Bosni dovodi u vezu sa novim muslimanima koji podme}u bombe u arapskom svijetu, a reisu-l-ulemu Ceri}a dovodi u vezu s tim podmeta~ima bombi. Jedno s drugim, drugo s tre}im, nema nikakve veze, izuzev u namjeri da se Bo{njaci i njihov vjerski poglavar optue za veze s terorizmom. Tvrdnja da reisu-l-ulema Ceri} nikada nije o tome zucnuo trebala bi stvoriti zna~enje da reisu-l-ulema Ceri} sponzorira bomba{e samoubice, iako je istina da je reisu-l-ulema Ceri} u mno{tvu povoda govorio protiv nasilja i terorizma. Fetahagi} zna da je vrijeme takvo da se od istine te{ko ivi, a jo{ tee lije~i du{a. 124

Islamofobija Federalne televizije kao podsticaj za osnivanje i djelovanje Slube za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini
Rijaset Islamske zajednice je na sjednici 12. januara 2009. godine analizirao tretman Islamske zajednice u medijima i zaklju~io da se do idu}e sjednice pripremi elaborat o uspostavljanju Slube za odnose s javno{}u. Istovremeno, rje{enjem reisu-l-uleme zaduene su osobe koje }e predloiti rje{enja i preuzeti ulogu prezentiranja stavova Islamske zajednice u medijima do uspostavljanja press slube. Na sjednici Rijaseta 11. marta 2009. done{ena je odluka o uspostavljanju Slube za odnose s javno{}u. Za rukovodioca novoformirane slube je postavljen Ekrem Tucakovi}. Cilj Slube je bio uspostava principa, procedura i standarda u odnosima s javno{}u u cilju ujedna~enog predstavljanja zvani~nih stavova Islamske zajednice, a radi postizanja boljeg razumijevanja izme|u Islamske zajednice i javnosti, te davanja informacija o radu i aktivnostima Islamske zajednice. U prethodnim poglavljima smo vidjeli da su napadi na reisu-l-ulemu i Islamsku zajednicu u dejtonskim godinama, a naro~ito nakon 11. septembra, trajali u kontinuitetu, ali da su vremenom intenzivirani, da bi potkraj 2008. godine postali tako u~estali, i tako bezo~ni, da je to Islamsku zajednicu primoralo da razmatra mogu}nost organizirane i stru~ne odbrane u javnom prostoru. Bila je to bestidna promocija organizirane antiislamske kampanje, pod za{titom dravnih struktura, jer je u kampanji ujedinjeno sudjelovao veliki broj medija, {ti}en od dravnih regulatornih agencija i organizacija, koje su promovirale dvostruke ar{ine, jedne kad se radi o klevetni~kim napadima na Islamsku zajednicu, a druge kad se radi o ostalima. Neposredni povod za dotad najja~u medijsku ofanzivu protiv reisu-l-uleme i Islamske zajednice bila su tri doga|aja: prvi, legitimno pravo Rijaseta da gradi adekvatan smje{taj za rad svojih uposlenika i reisu-l-uleme, odnosno, zgradu Rijaseta; drugi, sudski proces koji je pod optubom za navodnu pedofiliju vo|en na Op}inskom sudu u Travniku protiv imama Re{ada Omerhodi}a iz Gluhe Bukovice; tre}i, medijska hajka protiv vjeronauke u vrti}ima u Kantonu Sarajevo. Zanimljivo je da su na istom medijskom zadatku bili ujedinjeni dnevni listovi Oslobo|enje i San, 125

sedmi~nici Dani i Slobodna Bosna, zatim Start, ~iji je kolumnista urednik 60 minuta Bakir Hadiomerovi}. Federalna televizija je bila najja~i i najagresivniji telal ove kampanje. Mediji iz ove mree su svaki na sebi svojstven na~in gurali isti cilj - kompromitaciju Islamske zajednice i reisu-l-uleme. Time se jedna te ista tema, sa reisu-l-ulemom u centri{tu, provla~ila i prevakavala kroz razli~ite medije, uz neznatne nijanse. To je odavalo dojam ozbiljnosti problema, kojim se, eto, ne bavi samo jedan medij, nego su svi grdno zabrinuti po{to jednoglasno ukazuju da reisu-l-ulema i Islamska zajednica, recimo, ru{e sekularni poredak. U nedostatku bosanske volje, demokratske i humanisti~ke kulture, a nadasve dokaza, ovi mediji su, bez presedana u bh. povijesti javne rije~i, iskazali patolo{ku koli~inu netrpeljivosti i mrnje prema reisu-l-ulemi i islamskim vrijednostima, prekr{ili sve profesionalne standarde i kodekse novinarstva, posegnuli za govorom mrnje, jezikom ulice, prizemnim vrije|anjima, za montiranjem razli~itih konstrukcija i podmetanja. Namjera im je bila potpuno kompromitirati i moralno diskreditirati Islamsku zajednicu, ignoriraju}i sve njene pozitivne rezultate, kao i mirotvorne doprinose reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a, lano ga optuiti za nepotizam, samovolju, moralnu nekonzistentnost, povezanost s kriminalnim miljeom i sli~no. Bezazorno je kr{en Kodeks o emitovanju radijskog i televizijskog programa Regulatorne agencije za komunikacije, koja je na op}e razo~arenje tolerirala i branila ovakav medijski tretman Islamske zajednice i njenih predstavnika. Kr{ene su i odredbe Zakona o slobodi vjere i pravnom poloaju crkava i vjerskih zajednica, koji je usvojio Parlament Bosne i Hercegovine, a kojim se propisuje po{tovanje i nepristrasan tretman vjerskih zajednica i autoriteta. U ovoj medijskoj kampanji Islamska zajednica je izdvojena od drugih vjerskih zajednica i stavljena na brisani prostor, {to je o~ita diskriminacija, s motivima nacionalne i vjerske netrpeljivosti. Bjelodana je bila i tendencija da se unutar Islamske zajednice poku{a odvojiti reisu-l-ulema od Islamske zajednice i funkcije koju obavlja, pa se lansirala lana teza, u stilu mi imamo po{tovanja prema Islamskoj zajednici, nismo protiv institucije, nego protiv pojedinaca. Kada su se reisofobi~ni mediji suo~ili sa sve ve}im javnim nezadovoljstvom zbog poniavanja institucije reisu-l-uleme, po~eli su izostavljati termin reisu-l-ulema i izmislili su sintagmu gra|anin Mustafa Ceri}. U tom kontekstu je vano potcrtati da svoj vjerski kontinuitet Islamska zajednica dobija kroz instituciju reisu-l-uleme, koji dalje prenosi svoje ingerencije, i da je preko te institucije na koju su prene{ene dotada{nje nadlenosti istanbulskog Me{ihata, Islamska zajednica gradila svoju strukturu i organizaciju kroz razli~ite sisteme. Iako se organizacija kroz njenu istoriju mijenjala, zadobijala razli~ite forme, sadraj je ipak zadravao kontinuitet, u smislu duhovnog trajanja, vr{enja vjerskih poslova i prijenosa vjerskih nadlenosti na muftije i imame, upravo kroz instituciju i li~nost reisu-l-uleme, bez obzira koja se osoba na toj poziciji nalazila. Dovo|enje u pitanje institucije reisu-l-uleme, kao i moralnog kredibiliteta osobe koja je na poziciji reisu-l-uleme, ima mnogo kompleksnije i dalekosenije posljedice nego {to se to na 126

prvi pogled ~ini. Time se ru{i temeljni konstrukcioni osnov koji dri Islamsku zajednicu na okupu i poput magneta okuplja razli~ite silnice koje krue unutar Islamske zajednice, kao kolijevke bo{nja~kog duha. Mogu}im uspjehom ru{enja integriteta reisu-l-uleme, u{lo bi se u bespu}e i anarhiju s pogubnim ishodom, koji bi bio bi katastrofalan i zbog gubitka slobode i autonomije Islamske zajednice. Nijedan budu}i reisu-l-ulema ne bi mogao vi{e biti slobodan i autonoman da govori i radi za dobrobit islama, muslimana i Islamske zajednice, a da pritom na gleda kako }e reagirati politi~ki ili neki drugi centri mo}i u BiH ili izvan nje. Autocenzura bi postala kompas ivljenja. U slu~aju da se pod medijskim pritiscima, pod obavje{tajnim i totalitarnim operacijama, skr{i vertikala vrijednosti koju je rehabilitirao i svojom energijom i odvano{}u uspostavio reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri}, a {to bi zna~ilo i ru{enje njega samog, te{ko bi se na{ao neki drugi reisu-l-ulema koji bi imao smjelosti da se suprotstavi porazu. Otud Sluba za odnose s javno{}u odbrani reisu-l-uleme nije pri{la tek kao odbrani jedne li~nosti, ve} odbrani osvojene slobode i dostojanstva muslimana i Islamske zajednice, koju mora simbolizirati uvaavanje li~nosti reisu-l-uleme od strane medija, kao eksponenata politi~kog ambijenta u dravi. Islamska zajednica realno nije o~ekivala takvu agresivnu kampanju, nije se za to pripremala, vjeruju}i u minimum demokratske kulture u dejtonskom poretku, minimum novinarskog profesionalizma, novinarske etike, dru{tvene odgovornosti, javnog morala i spremnosti muslimana u institucijama drave i politi~kim partijama da odlu~nije reagiraju u cilju za{tite islamskih vrijednosti i institucija. Umjesto da dignu glas protiv neutemeljenih napada i vrije|anja reisu-l-uleme, bo{nja~ki politi~ki predstavnici su {utnjom, a potom i otvorenim islamofobijskim o~itovanjem, postali sau~esnici u kampanji razba{tinjenja reisu-l-uleme. Dokaz da se Islamska zajednica nije spremala za medijsku odbranu jeste analiza pisanja Dana i Slobodne Bosne, jer godinama odgajaju brlog islamofobijske mrnje koja }e eskalirati po~etkom 2009. godine. Islamska zajednica na sve to nije reagirala ~ak ni u stotinama pojedina~nih slu~ajeva, kao ni periodi~nim analizama ovih napada. Do po~etka 2009. godine Islamska zajednica je iskazala nedopustivo nemaran odnos prema svome tretmanu u medijima, {to s druge strane svjedo~i opredijeljenost reisu-l-uleme Mustafa ef. Ceri}a da kao demokratsku normu uvai kriti~ke refleksije na svoje djelovanja, a {to ne bi morao, s obzirom na autonomna prava Islamske zajednice. Sa eskalacijom islamofobijske mrnje i uslonjavanjem uli~arskog stila u napadima koji su se odma}ili i na dravnim rtv servisima, rastao je pritisak unutar same Islamske zajednice da se ne{to poduzme na planu kori{tenja zakonom preporu~enih sredstava odbrane od klevete. Odmah po uspostavljanju Slube za odnose sa javno{}u, 11. 3. 2009., pokazala se sva opravdanost ove odluke, jer je Sluba odmah odreagirala na nekoliko napada, a dinamika u~estalosti objavljivanja saop}enja, nije jenjala do kraja godine. Razlog tome je u napadima koji umjesto da jenjaju, u suo~enju s odbranom, zapravo su se dinamizirali, iz iracionalnog bijesa {to se Islamska 127

zajednica uop}e usudila braniti sebe. Kroz vi{e desetina reakcija Rijasetova press sluba je nastojala da demantira lai i neistine o Islamskoj zajednici i reisu-l-ulemi, ukazivala je na izvrtanja stavova, na podmetanja, osu|ivala jezik mrnje, netrpeljivost i diskriminaciju, osu|ivala praksu napada na li~nost, poniavanje i obezvre|ivanje bez ikakvih argumenata, traila da se po{tuje sva~ija sloboda i pravo na iskazivanje vlastitog stava, da se u polemikama koriste argumenti a ne vrije|anje i {pekulacije. U svim ovim debatama Islamska zajednica je branila principijelan stav da ona ima autonomno pravo da slobodno iznosi svoje stavove i mi{ljenja, kako o vjerskim tako i dru{tvenim i politi~kim pitanjima koja su od interesa za Bo{njake, jer uti~u na njihovu sudbinu, poloaj i slobodu u Bosnu i Hercegovini. Ne~ije neslaganje sa stavovima Islamske zajednice ne smije biti razlog za poku{aje da se Islamskoj zajednici oduzme zakonom garantirana sloboda i autonomija. U odnosu na prethodne godine, krajem 2008. Federalna televizija ne samo da se priklju~ila reisofobiji printanih izdaja u Sarajevu, ve} je po neprofesionalizmu, demokratskoj nepismenosti i jezi~kom uli~arenju, postala predvodnik ove kampanje. Islamska zajednica je posredstvom Slube za odnose s javno{}u ukazivala na neprihvatljiv govor mrnje, na vrije|anje muslimana i njihovih vjerskih osje}anja, na poniavanja islamskih autoriteta na Federalnoj televiziji, poglavito u emisiji 60 minuta i u Dnevniku, kao centralnoj informativnoj emisiji. Sluba za odnose s javno{}u je ukazivala da je Federalna televizija javni servis svih gra|ana Federacije BiH, dakle i Bo{njaka, koji po sili zakona moraju pla}ati pretplatu i finansirati je, tako ispada - da ih {ikanira i poniava. Re~eno je da FTV nije neovisni ili privatni centar mo}i koji po privatnom naho|enju kreira ili odre|uje procese u dru{tvu, odlu~uje {ta je dobro a {ta nije. Javni servis treba da informira gra|ane, da im prui mogu}nost sagledavanja odre|enih pojava ili kontraverznih doga|aja iz razli~itih perspektiva, a da gra|ani sami donose sudove i mi{ljenja. FTV nije sudski organ koji ima pravo, ingerencije i stru~nu osposobljenost da presu|uje i iznosi kvalifikacije. Parlament Federacije BiH je osniva~ FTV i ovaj javni servis treba da odslikava interese cjelokupne zajednice, a ne jedne, i to islamofobijske ideologije. U tom smislu Rijaset je javno pozivao da se Parlament Federacije o~ituje o kompleksu ovog problema, i evo dijela tog saop}enja: Ko daje legitimitet takvoj istini, Parlament Federacije, kao osniva~, Upravni odbor , menadment ili odbor, neki drugi alternativni centri? (...) T a~no je da je Islamska zajednica i ranije Ta~no ukazivala da se vr{i sistematska kompromitacija i poniavanje islamskih vrijednosti i institucija Islamske zajednice u programima Federalne televizije. Islamska zajednica je svjesna da mnogi mediji u na{oj zemlji i okruenju, te mnogi doma}i i strani politi~ki krugovi ne mogu podnijeti govor o genocidnom iskustvu bosanskih muslimana i da ih takav govor vrije|a. Me|utim, Islamska zajednica do sada nije znala da Federalna televizija govor o genocidnom iskustvu bosanskih muslimana i iskazivanje njihovog straha od ponavljanja genocida doivljava kao direktan poziv 128

na lin~ njenih novinara, te stoga Islamska zajednica javno trai od Par Parlamenta Federacije i Upravnog odbora Federalne televizije da se o~ituju o ovim tvrdnjanja i jasno kau da li je to njihova politika i smjernice koje daju javnom servisu. No, izostala je i najmanja reakcija institucija sistema. Sve ovo su su bili razlozi da Rijaset, putem svoje Slube za odnose sa javno{}u, po~ne predano pratiti i analizirati svaki neprimjeren pomen Islamske zajednice i reisu-l-uleme, te na njega istog ~asa reagirati. Ta ~injenica nije utihnula reisofobi~ne i islamofobi~ne napade, ali jeste u javnost poslala signal da Islamska zajednica ne}e {utke posmatrati bla}enje vrijednosti koje zastupa, da }e se braniti, pa i onda kada te reakcije, u skladu s ponorom ideolo{kog i totalitarnog novinarskog neprofesionalizma, ne objavljuju mediji koji bi bili duni objaviti reagiranje ili demanti. Sluba za odnose sa javno{}u je pristupila gradnji dodatnih i altertnativnih kanala informiranja javnosti, osloniv{i se prije svega na Radio Bir Islamske zajednice, te na svoju web stranicu www.rijaset.ba, odakle se diljem patriotski i vjerski odre|enih bo{nja~kih web stranica i blogova prenose informacije, koje je odve} nemogu}e blokirati. Eksperimentalni radijski program RTV IZ BIR je po~eo s emitiranjem 10. januara 2008. godine, dok je emitiranje redovnog programa krenulo 11. februara 2008. godine. Od 21. aprila 2008. godine radio BIR je program emitirao od 7.00 do 19.00 sati svaki dan, a od 1. marta 2009. godine radio BIR emituje program 24 sata. Iako se radio BIR nalazi pod stalnom lupom medijskih policajaca, koji ~ekaju najmanju gre{ku da realiziraju prijavu Regulatornoj agenciji, kroz ovaj medijski prostor se uspjevaju probiti one informacije koje bo{nja~ku javnost uspijevaju koliko-toliko za{tititi od obmane, ~iji je cilj odgajanje islamofobije u bo{nja~kom bi}u. Bo{nja~ki narod koji je s kraja 2008. bio doveden u zabludu, ili u sumnju, da je u Islamskoj zajednici sve ba{ onako kako tvrdi Federalna televizija s pridruenom islamofobijskim medijima, od marta 2009. po~eo je da dobija informacije o kampanji ~iji je cilj razaranje Islamske zajednice kao posljednjeg uto~i{ta bo{nja~kog identiteta i nacionalnog dostojanstva. Dotada{nja {utnja Islamske zajednice mogla je zna~iti nemanje argumenata, poraz i kapitulaciju, ali, nakon uspostave press slube Rijaseta, u javnost je permanentno slata poruka o otporu Islamske zajednice prema stampedu vrije|anja i razaranja islamskih vrijednosti u BiH. Napadi na reisu-l-ulemu i na Islamsku zajednicu nedvojbeno }e se nastaviti i nakon 2009. godine, ali }e nailaziti na sve organizovaniji otpor demokratskih snaga koje }e ja~ati u razumijevanju da je napad na vjeru u Bo{njaka zapravo napad na demokratska prava i slobode. U nastavku }emo donosimo pregled najzanimljivijih tema na koje je reagirala press sluba Rijaseta. 129

Reakcije Slube za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

KLEVET A O ZA[TITNIKU PEDOFILA Ako nekada bh. dru{tvo sazriKLEVETA je do demokratske kulture, u kojoj }e se katedre urnalistike i politologije, kao i nevladine organizacije, neovisno i slobodno baviti doga|ajima, situacija oko procesa imamu Ra{adu Omerhodi}u iz Gluhe Bukovice, koji je osumnji~en za pedofiliju, nedvojbeno }e rezulltirati da dejtonski mediji budu ocrnjeni pred povije{}u, kao obnovitelji najmra~nijih totalitarnih praksi, dok }e dranje Rijaseta Islamske zajednice biti izdignuto kao primjer razumijevanja i po{tivanja ., u institucija pravne drave. Dokaz za to je i saop}enje Rijaseta od 8. 2. 2009., povodu optubi izre~enih o imamu u dematu Gluha Bukovica (Medlis Islamske zajednice T ravnik) Travnik) ravnik), a u kojem se kae da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ostaje pri svom principijelnom stavu da ne komentira slu~ajeve koji su predmet sudskog postupka postupka, te da niko nema pravo preuzimati ulogu sudije izvan i iznad suda i progla{avati bilo koga krivim krivim, odnosno, da treba odbaciti logiku da je svako kriv dok ne dokae da je nevin, i dosljedno prihvatiti na~elo da je svako nevin dok se ne dokae da je kriv kriv. Upravo na ovom posljednjem stavu popadali su dejtonski mediji, poredvo|eni Federalnom televizijom, jer su i bez presude desetine puta opetovali svoju presudu da je efendija Omerhodi} pedofil pedofil, a reisu-l-ulema za{titnik pedofila pedofila. Rijaset je jo{ jednom, u saop}enju od 18. 2., u sedam ta~aka potvrdio svoje demokratsko opredjeljenje, jer je saop}io da prihvata sudsku presudu Op}inskog suda u T Travniku ravniku u vezi predmeta imama Re{ada Omerhodi}a u Gluhoj Bukovici, (te) na ovaj na~in pokazuje svoju dosljednost u po{tivanju principa vladavine prava prava, kao i da nagla{avaju}i da se ovdje radi o individualnoj odgovornosti (...) iskazuje svoje aljenje i suosje}anje zbog bukova~kog slu~aja, posebno svima kojima je nanesena du{evna bol bol. Uprkos tome, nikada, pa ni do kraja 2009., u medijima nisu jenjale optube da reisu-l-ulema {titi pedofile.

130

VODITELJICA KAO SUD I SUDIJA Ve} 10. 2. 2009. Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je reagirao saop}enjem u povodu odjavne re~enice voditeljice Dnevnika 2" FTV Nikoline Veljovi}, koja je rekla: Reisul-ulema Mustafa efendija Ceri} {titi pedofile u redovima Islamske zajednice i ratoborne vehabije i javno poziva na lin~ nepodobnih novinara. Rijaset je naveo da je voditeljica Veljovi} iznijela neistinite i uvredljive kvalifikacije o vrhovnom poglavaru muslimana u na{oj domovini i bo{nja~koj dijaspori, uvrijedila Islamsku zajednicu i institucije islama islama, te je zaklju~io: Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini smatra da je svojom nedvosmislenom kvalifikacijom voditeljica Dnevnika 2 preuzela ulogu suda i sudije, izrekla javnu presudu cjelokupnoj Islamskoj zajednici i vrhovnom poglavaru muslimana. Budu}i da se Federalna televizija nije povukla s kursa uvreda, te da je urednica Informativnog programa Federalne televizije, Du{ka Juri{i}, svojim komentarom na protest Rijaseta od 10. 2. 2009., povrijedila Kodeks o emitovanju radio televizijskog programa, te izrekla pau{alne sudove i ocjene, Rijaset je sutradan novim saop}enjem podsjetio da ~lan 19. Kodeksa o emitovanju radio televizijskog program definira pravo na odgovor u kojem se, izme|u ostalog, kae da odgovor ne}e biti popra}en protivodgovorom ili dodatnim komentarom stanice, pogotovo ako je rije~ o informativno politi~kim programima. ZAGOVORNICI RA TA Saop}enje od 27. 2. posredno je razotkrilo ideoRAT lo{ke centre iz kojih se forsira a vjerovatno i finansira kampanja protiv reisu-luleme i Islamske zajednice, jer je ~lan bh. Predsjedni{tva Neboj{e Radmanovi}a, putem velikosrpske novinske agencije Tanjug, saop}io da u dijelu Islamske zajednice ima zagovornika rata rata. Sluba za odnose sa javno{}u je momentalno reagirala, rekav{i da - ni~im izazvane optube i rje~nik podsje}aju na psiholo{ki i propagandni pritisak koji su vodili beogradski centri mo}i krajem osamdesetih.i po~etkom devedesetih godina pro{log vijeka {to je rezultiralo agresijom na BiH i genocidom nad bo{nja~kim narodom, o ~emu svjedo~e i relevantne presude me|unarodnih sudskih institucija institucija. ZASTRA[IV ANJE MUSLIMANIMA Dva mjeseca poslije }e se i visoki ZASTRA[IVANJE predstavnik OHR-a Valentin Incko predstaviti kao ideolo{ki pobratim i sponzor u satanizaciji Islamske zajednice, jer je 19. 4. 2009., za internet stranicu Glasa ra}anje imovine Srpske pravoslavne crkve bio srpske, izjavio sljede}e: V Vra}anje bi pravedan i ispravan gest i dobar signal za povratak Srba u Sarajevo i signal za ve}e razumijevanje i toleranciju... @ao mi je zbog toga {to danas u Sarajevu ima samo pet odsto i Srba i Hrvata zajedno, a nekada ih je bilo mnogo vi{e. Sarajevo je uvijek bilo mje{ovito, imalo je mnogo tradicija, vjera i kultura. Bilo je mnogo vi{e Jevreja u ovom gradu. Sada ovdje ima nekih novih ljudi iz drugih kultura. Na ovo je 24. 4. 2009. reagirala press 131

slu`ba Rijaseta, vjerovatno jednim od svojih najja~ih saop}enja, koje ima programski karakter kada se radi o optu`ivanju Bo{njaka za muslimanizaciju Sarajeva. Prenijet }emo dio iz ovog neuobi~ajeno dugog saop}enja: ...Srpskoj pravoslavnoj crk vi je vra}ena oduzeta i nacionalizirana imovina na podru~ju crkvi Republike Srpske, dok Islamskoj zajednici, ne samo u tom entitetu ve} i u entitetu Federacija BiH, oduzeta i nacionalizirana imovina - vakuf nije vra}ena. Imovina - vakuf, Islamske zajednice u Republici Srpskoj uknji`avana je kao dru{tveno vlasni{tvo bez suglasnosti vlasnika, to jest Islamske zajednice. U toku agresije na na{u domovinu i dr`avu Bosnu i Hercegovinu na prostoru Republike Srpske potpuno je uni{teno 570 d`amija, 150 mesd`ida, 589 imamskih ku}a, 870 vakufskih poslovnih prostora, devastirano je 770 mezarja i druga imovina Islamske zajednice je potpuno uni{tena. Od posljedica srpskog granatiranja znatno je o{te}eno jo{ 307 d`amija, 79 mesd`ida i 87 imamskih ku}a. U Republici Srpskoj, tokom agresije na na{u domovinu na lokacijama miniranih i sru{enih d`amija podizane su autobuske stanice, u Zvorniku, javni WC-i, u Fo~i, parkinzi, u Rogatici, N evesinju i Fo~i, stambeni objekti, u Zvorniku, parkovi i sli~no, a Nevesinju na`alost i nakon potpisivanja mirovnog sporazuma u Dejtonu, nastavljena je takva praksa, a najilustrativniji primjer toga je gradnja crkve na mjestu sru{ene d`amije u Divi~u. Sve to predstavlja najte`i oblik urbicida i govori o sistematskom protjerivanju Bo{njaka s teritorija pod kontrolom vlasti Republike Srpske.Sarajevo je vi{evjekovni evropski grad gdje se susre}u Istok i Zapad. Sarajevo je drugi Jerusalem u svijetu i prvi Jerusalem u Evropi. Sarajevo se ponosi svojim duhom su`ivota i tolerancije: Katedrala, Saborna crkva, Sinagoga, Begova d`amija. Zato nisu dobronamjerna optu`ivanja Sarajeva da je odustalo od su`ivota i tolerancije. (...) Sarajevo nije nikada nikoga progonilo zbog vjere i nacije, ve} je uvijek primalo one koji su proganjani, poput Jevreja u 15. i Bo{njaka krajem 20. stolje}a. Dakle, licemjerno je nametati bilo kakvu krivnju Sarajevu za ono za{to su odgovorni nosioci etni~kog ~i{}enja i genocida nad Bo{njacima. Nikada ni Srbi ni Hrvati nisu progonjeni iz Sarajeva, ve} je politika dogovorenog humanog preseljavanja, koju Sarajevo nije nikad prihvatilo, odgovorna za iseljavanje iz Sarajeva Srba i Hrvata. Nemoralno je osu|ivati Bo{njake za odlazak Srba i Hrvata iz Sarajeva. Kakvim se to nekim novim ljudima iz drugih kultura zastra{uju ljudi u Sarajevu? Neprihvatljivo je zastra{ivanje bilo koga bosanskim muslimanima, {to je svojevrsna islamofobija, kao {to je zastra{ivanje Evrope od Jevreja antisemitizam. (...) Zanimljivo je da su istog dana kada je visoki predstavnik Valentin Incko oklevetao Sarajevo, zdru`enim snagama nastupili SDP i Na{a stranka, s ciljem da u duhu crvenih vremena problematiziraju islam, a na {ta je 20. 4. Rijaset saop}io da cijeni {to su se SDP-e i politi~ka partija Na{a stranka legitimirali u zajedni~kom poduhvatu prema Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini, koju ve} du`e vrijeme provode neki elektronski i printani mediji. 132

SARAJEVSKI PLANOVI MINIST ARSTV A VERA Posjeta reisu-l-uleme MINISTARSTV ARSTVA Mustafe ef. Ceri}a muslimanima Sandaka u maju 2009. imala je zna~enje svjedo~enja vitalnosti i jedinstva Islamske zajednice, a {to je razotkrivalo neuspjeh velikosrpske centrale u Beogradu da ozbiljnije podijeli Bo{njake i da model podjele instalira i u Sarajevu. S o~itom nervozom u konzistentnosti i logi~nosti, saop}enjem se javilo Ministarstvo vera srbijanske Vlade, na {ta je 22. 5. reagirala press sluba Rijaseta, upitav{i se: Da li je sloboda muslimana u Srbiji i uivanje temeljnih ljudskih prava prijetnja i uvreda za Srbiju? Srbiju?, te zaklju~iv{i da - Ministarstvo vjera Srbije ovim saop}enjem pokazuje nervozu, da li zbog glasa savjesti za svoju involviranost u kreiranje islamskih zajednica po svojoj mjeri ili zbog uru{avanja koncepta u koji je uloeno mnogo truda i ambicija? Nije trebalo dugo ~ekati da se o~ituje ideolo{ka veza izme|u stavova Ministarstva vera Srbije i Federalne televizije, kao i tzv. neovisnih magazina u Sarajevu, koji su na isti na~in reagirali na posjetu reisul-uleme Sandaku, a {to smo obra|ivali u prethodnim poglavljima. Ve} 2. 6. press sluba Rijaseta je reagirala u povodu nastavka organizirane medijske kampanje protiv vrijednosti islama i Islamske zajednice putem magazina 60 minuta ~iji je izvje{ta~ izgleda frustriran zbog ~injenice da nije bilo krvi u T utinu, kako je najavljivao Adem Zilki}, jo{ jednom je pokazao zlu Tutinu, namjeru i selektivan pristup. Ispoljena netrpeljivost prema Islamskoj zajednici evocira uspomene na naru~ene priloge srbijanske obavje{tajne slube iz doba psiholo{kog i propagandnog obra~una Beograda sa Bosnom i Hercegovinom i islamskom materijalnom i duhovnom kulturom i vrijednostima. Re~eno je da posljednja emisija 60 minuta nagovje{tava pokretanje nove medijske hajke i lin~a Islamske zajednice, zato {to se odvaila da ~uva svoju ~ast, slobodu, integritet i autonomiju od zavjere poput osoba kao {to je Adem Zilki}, koji je, ~ini se, rado vi|en sagovornik ovog medija medija. Press sluba Rijaseta je svojim reagiranjem nagovijestila zajedni~ko djelovanje beogradskih obavje{tajaca i njihovih politi~kih i agenata u Sarajevu i na Federalnoj televiziji, jer je istakla da - reakcije i na~in daljeg eksploatiranja ove teme stvara indicije o zajedni~kom medijskom poduhvatu, uz pokroviteljstvo i sponzoriranje srbijanske policije i njihovih ekspozitura, na ru{enju temeljnih vrijednosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, {irenju straha od islama i onih muslimana koji dre do svoje ~asti i dostojanstva i koji nisu spremni prodati din za dinar. ZASTRA[UJU]A STV ARNOST U povodu napada na vjernike kod [ari}a STVARNOST damije u Mostaru i ubistva Magdija Dizdarevi}a Sluba za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice je 17. 7. 2009. izdala je saop}enje za javnost zbog kojeg }e poslije biti napadana iz vi{e izvora, jer se usudila re}i kako je napad na vjernike po povratku s namaza zastra{uju}a stvarnost s kojom se muslimani ovih prostora suo~avaju kao posljedicom vi{egodi{nje organizirane politi~ko-medijske kampanje, {irenja straha od vrijednosti islama i nje133

govih institucija, sijanja mrnje, hu{kanja i besprizornog sataniziranja Islamske zajednice i islamskih autoriteta autoriteta, a uprkos tome {to je u istom saop}enju , strpljenavedeno da Rijaset Islamske zajednice poziva muslimane na mir mir, nje i dostojanstvo, a od nadlenih organa o~ekuje potpuno i profesionalno rasvjetljavanje ovog slu~aja. Rijaset je zatraio osiguranje uslova u kojima }e biti dosljedno po{tovana sigurnost muslimana i neometano uivanje vjerskih i gra|anskih prava, a (za {ta je) preduslov zaustavljanje dominantnog govora mrnje i kampanje kakvu evropske sigurnosne i dru{tvene institucije kvalificiraju islamofobijom islamofobijom. ISLAMOFOBIJSKA LEGITIMACIJA Do koje mjere su napadi na Islamsku zajednicu postali op}e mjesto u iskazivanju politi~kih stavova dokazuje i doga|aj s kraja jula, kada je od strane SDP-ovog na~elnika Tuzle, Jasmina Imamovi}a, muftija tuzlanski Husein ef. Kavazovi} doveden u vezu s mafija{kim obra~unima po Tuzli. Press sluba Rijaseta je izvijestila da su se protekli h dana u javnosti pojavile informacije o sastanku na~elnika Op}ine T uzla klih Tuzla s tuzlanskim tuiocima i sudijama kojem je prisustvovao i predsjednik V iVisokog sudskog i tuila~kog vije}a na kojem je na~elnik Jasmin Imamovi} govorio o krivcima za kriminalne oruane obra~une na tuzlanskim ulicama, pri ~emu je u neprimjeren kontekst stavio tuzlanskog muftiju Huseina ef. Kavazovi}a Kavazovi}a. Rijasetova press sluba je 25. 7. izdala saop}enje u kojem se, izme|u ostalog, kae: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini odlu~no osu|uje postupak Jasmina Imamovi}a, na~elnika Op}ine T uzla, prema muftiji Tuzla, tuzlanskom Huseinu ef. Kavazovi}u. Premda je Muftijstvo tuzlansko dalo na~elniku Imamovi}u mogu}nost demanta ili davanja obja{njenje za medijske navode, naalost on to nije u~inio, {to Islamskoj zajednici daje za pravo da vjeruje u istinitost medijskih izvje{taja. ^injenica da tuzlanski na~elnik nije demantirao medijske navode i povukao klevete na ra~un muftije Kavazovi}a, dokazuju da su te klevete bile sredstvo njegove islamofobijske legitimizacije, pred ideolo{kim mentorima koji mrnju prema islamu instaliraju kao dru{tveni poredak u BiH. U povodu Imamovi}evih islamofobi~nih kleveta pred predstavnicima pravosudne vlasti, Rijasetova press sluba je u saop}enju problematizirala pravdoljubivost i neovisnost bh. sudskih organa, rekav{i da joj kao jedina instanca ostaje Sud za ljudska prava u Strazburu Strazburu, te je u takvom, sveop}em, neprijateljskom ambijentu, predvidjela da je nastavak kampanje protiv islamskih vrijednosti i Islamske zajednice jo{ jedna potvrda ranije izre~ene slutnje Islamske zajednice da je ovo po~etak jednog dugog procesa u kojem predstoji te{ka borba za na{a prava i dostojanstvo. SLU^AJ KARAJ KAMELA U julu i avgustu dejtonski listovi su po vi{e puta objavljivali fotografiju na kojoj zatvorenik Karaj Kamel u zeni~kom zatvoru dodjeljuje levhu reisu-l-ulemi, a povod za opetovanje bajate fotografije je bila ~injenica da je Karaj Kamel pobjegao iz zeni~kog zatvora, pa bi to slikovno 134

insinuiranje trebalo zna~iti kako je reisu-l-ulema Ceri} povezan s krivi~nim djelima odbjeglog zatvorenika. I prije su bjeali zatvorenici iz bosanskih zatvora, pa i opasni ratni zlo~inci, ali nikada ni jedan bijeg nije danima bio udarna vijest na javnim rtv servisima. Sluba za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice je 29. 7. 2009., izdala je saop}enje za javnost u kojem je reagirala na Dnevnik 2" Federalne televizije od 28. 7. 2009., te navela da je notorna la da je reisu-l-ulema prilikom slubene posjete Kazneno-popravnom domu Zenica bilo kojem zatvoreniku poklonio levhu levhu, te da Federalna televizija sada u projektu iskazivanja mrnje i vrije|anja Islamske zajednice izmi{lja doga|aje doga|aje. Istog dana reagiralo je i Muftijstvo zeni~ko: U okviru priloga o bijegu zatvorenika Karaj Kamela iz KPD Zenica, u iznena|uju}e ruan i krajnje zlonamjeran kontekst je stavljena radna posjeta reisu-l-uleme dr . Mustafe Ceri}a Kaznenodr. popravnom zavodu Zenica. Posjeta reisu-l-uleme je bila u cilju upoznavanja s uslovima ivota i rada zatvorenika. T om prilikom je uprava Zavoda obavije Tom obavijestila reisu-l-ulemu da mu jedna grupa zatvorenika, koja u sklopu svojih ra radnih obaveza izra|uje levhe, eli pokloniti levhu koju su oni radili i pomenuti zatvorenik je to u~inio. (...) Kao sudionici posjete KPD Zenica, Muftijsvo zeni~ko izraava zaprepa{tenost o~itim izvrtanjem ~injenica od strane Fede Federalne televizije i kontekstom u koji je smjestila ovaj doga|aj. DOMETI DEMANTIJA S koliko sloenim izazovom se suo~ila Rijasetova press sluba svjedo~i ~injenica o rasprostranjenosti islamofobijske kampanje, koja se realizira ne samo iz sarajevskih, ve} i drugih medijskih ku}a, kao {to je bijeljinska BN televizija, osvjedo~ena kao najekstremniji velikosrpski medij na teritoriji BiH. Te{ko je upratiti sve sadraje koji se emitiraju, u kojima se pominje Islamska zajednica, a ako se ne uprati i ne reagira na neki klevetni~ki sadraj, onda je realna mogu}nost da se takav sadraj otkotrlja dalje, prema drugim medijima i da dobije zna~enje op}eprihva}ene istine. Ali, postavlja se pitanje i u~inkovitosti demantija, koji nije uvijek garancija da la ne}e presko~iti granice istine. Tako je bijeljinska BN televizija izmislila da je reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri} kazao na otvoru damije u Fazlagi}a Kuli kako Bo{njaci trebaju samostalno upravljati BiH BiH. U saop}enju Rijasetove press slube od 17. avgusta je re~eno: Osnovna poruka reisu-l-uleme je bila, kao {to se to vidi iz dijela njegovog emitiranog govora, da Bo{njaci s iskustvom genocida, poput Jevreja s iskustvom holokausta, moraju se sami brinuti o svojoj sudbini, a ne da ih se prepu{ta nekom drugom na milost i nemilost, ljudima koji su spremni ponovo po~initi genocid ili im nanositi nepravdu. 135

INCKOV A MJERA PRIHV ATLJIVOG ISLAMA Iz stavova visokog preINCKOVA PRIHVA dstavnika u BiH Valentina Incka, koje je izrekao u ~asopisu Svjetlo rije~i (br. 316/317, srpanj/kolovoz 2009.), o~it(ov)an je ideolo{ki karakter evropskog odnosa prema Bo{njacima. Evo dijela tih Inkovih stavova: Mislim da je Karadi} bio najve}i prijatelj islama, on je najvi{e u~inio da se ovdje {iri radikalni islam. Da nije bilo te agresije, mnogi muslimani bi ostali u svojoj tradiciji. Mislim da treba jo{ neko vrijeme. Nedavno sam bio na Ba{~ar{iji i vidio kako jedna fina djevojka jednog zaista pravog vjernika, koji ne propu{ta nijedno kla klanjanje, nije imala maramu. Rekla je: Ja sam muslimanka i vjerujem u Allaha, ali to je u meni, a ne u marami. Kao {to neki kau za alkohol: lo{e stvari izlaze iz usta a ne u usta. Ima razli~itih ljudi koji su vjernici, ali taj bosanski islam za mene je sasvim prihvatljiv i sekularan. Na ovo je briljantnim, preciznim ubodima argumenata reagirala press sluba Rijaseta: Islamska zajednica smatra da visoki predstavnik nije kompetentan, niti ima takve nadlenosti da muslimanima tuma~i propise islama, islamsku doktrinu i tradiciju i ovakvi, namjerni ili nenamjerni, izleti samo nanose {tetu bosanskim muslimanima. Bosanski muslimani imaju svoju ulemu i svoje muftije, imaju svoju dokazanu tradiciju u~enja, ivljenja i tuma~enja islama. ZLOUPOTREBA ZLONAMJERNIH TUMA^A Sluba za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u povodu sve ~e{}eg tretmana izvora islama u javnom diskursu je 4. 9. 2009. izdala saop}enje za javnost koje je imalo vi{ezna~an programski karakter, a diretno je potaknuto pojavom raznih nestru~nih li~nosti u medijskom prostoru koje su kori{tene da oljagaju Islamsku zajednicu i reisu-l-ulemu, pozivaju}i se pri tom na islamske pseudoargumente. Islamska zajednica je ovim saop}enjem ukazala na sve ~e{}u neprihvatljivu i opasnu pojavu nestru~nog, povr{nog, reduciranog, a u nekim slu~ajevima tendencioznog i zlonamjernog interpretiranja islamskih izvora i vrijednosti vrijednosti. U kontekstu op}eg mjesta reisofobije, optube da se reisu-l-ulema nikada nije ogradio od tzv. vehabija, zanimljiv je jedan dio : Islamska zajednica osu|uje ovog poduga~kog saop}enja, u kojem se kae: udar na ljudsku ~ast i dostojanstvo te nametanje krivice muslimanima Bo{njacima zbog postojanja devijantnih ili neprihvatljivih sekta{kih pokreta u nekim muslimanskim podru~jima. Nametanje tuma~enja islama kroz prizmu takvih ekstremnih ili disidentnih tokova je zlonamjerno i nedopustivo, kao {to je i nedopustivo optuivanje muslimana Bo{njaka i njihove vjere zbog pojedinih pro{lih historijskih doga|aja, te je krajnje nekorektno i neprimjereno zbog tih doga|aja iskaljivanje li~nog, grupnog ili nacionalnog nezadovoljstva i kompleksa prema muslimanima. DISKRIMINACIJA REISU-L-ULEME Saop}enje od 27. 9. 2009. ukazuje na praksu diskriminatorskog izdvajanja reisu-l-uleme u odnosu na druge vjerske velikodostojnike i etiketiranja reisu-l-uleme bez direktnog i opravdanog 136

povoda, a {to je Federalna televizija iskazivala u vi{e momenata. Konkretno, u Dnevniku 2" Federalne televizije, od 26. 09. 2009. godine, emitirena su dva priloga s vjerskim sadrajem, posjeta pape Benedikta XVI ^e{koj i prilog s me|ureligijske konferencije u organizaciji Me|ureligijskog instituta. Iako su u posljednjem prilogu korektno prene{ene izjave predstavnika vjerskih zajednica, urednik i voditelj Sanjin Be}iragi}, u odnosu na sve vjerske predstavnike, jedino je imao komentar o reisu-l-ulemi, na{ta je reagirala press sluba Rijaseta sljede}im stavom: Islamska zajednica vjeruje da je praksa izdvajanja njenih vjerskih predstavnika u odnosu na druge i njihovo pra}enje neprimjerenim komentarima u suprotnosti s na~elom nepristrasnosti i jednakog tretmana vjerskih zajednica u programu javnog servisa. Islamska zajednica ovakav postupak smatra diskriminatorskim, te pokazateljem da se pojedini novinari i urednici Federalne televizije nisu oslobodili svojih predrasuda i negativisti~kog pristupa prema vrijednostima islama, muslimana i institucija Islamske zajednice, {to ukazuje da oni ele i dalje nastaviti ranije zapo~etu kampanju poniavanja institucionalnih vrijednosti Islamske zajednice, naslije|a i podloge na kojem je nastala i inspirirana. PRE[U]ENA ISTINA U saop}enju od 29. 9. 2009. sumirano je nekoliko pojava negativisti~kog pristupa prema Islamskoj zajednici u programima Federalne televizije. U prvom pasusu je re~eno da FTV kr{i Kodeks o emitiranju radio-televizijskog programa koji nalae standarde pristojnosti, da se religija i religijske aktivnosti pripadnika razli~itih vjeroispovijesti ne smiju pogre{no predstavljati, kao i da FTV kr{i Zakon o slobodi vjere, a {to je argumentirano tretmanom Islamske zajednice u magazinu 60 minuta, od 28. 09. 2009. godine, u kojem je pre{u}eno da su predstavnici Islamske zajednice javno i nedvosmisleno osu|ivali napade na objekte drugih vjerskih zajednica na podru~ju Srednjobosanskog kantona i ratne zlo~ine, (kao {to je pre{u}eno i da su) brojne damije na tom podru~ju uni{tene i o{te}ene, me|u kojima je i ona najsta najstarija u Bandolu, a takvi ataci na damije su ostali bez osude osude. Ponovo je pomenut Dnevnik 2", od 26. 09. 2009. godine, i neprimjeren komentar o reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceri}u, te skandalozni primjer stavljanja ambijentalnog kompleksa Careve damije u Sarajevu i njenih dematlija u prilog o odbjeglom osu|eniku iz zeni~kog zatvora, {to se ponavljalo u informativnim programima Federalne televizije. Zaklju~eno je: Islamska zajednica ovakav postupak smatra diskriminatorskim, te pokazateljem da se pojedini novinari i urednici Federalne televizije nisu oslobodili svojih predrasuda i negativisti~kog pristupa prema vrijednostima islama, muslimana i institucija Islamske zaje zajednice, {to ukazuje da oni ele i dalje nastaviti ranije zapo~etu kampanju poniavanja institucionalnih vrijednosti islama i Islamske zajednice. DIST ANCA OD DR@A VNIH POSLOV A U namjeri da ilustrira svoje uvjeDISTANCA DR@AVNIH POSLOVA renje o razjedinjenosti bo{nja~ke politi~ke scene, premijer Republike Srpske 137

Milorad Dodik je rekao: Nije realno za o~ekivati da razgovaramo s Islamskom vjerskom zajednicom, a znamo da je ona glavni faktor kod Bo{njaka kada je rije~ o politici politici, a na {ta je 4. oktobra reagirala press sluba Rijaseta, koja je jo{ jednom potcrtala da se nije i ne}e se mije{ati u dravne poslove, {to je obaveza i odgovornost onih koji su stekli izborno povjerenje naroda da, te je ukazala na brojne neistine i klevete koje su dolazile od strane Milorada Dodika i njegovog politi~kog okruenja, koje odlu~no odbacuje kao potpuno neutemeljene i zlonamjerne, te ih najo{trije osu|uje, i ukazuje na nesumnjive destruktivne posljedice takvih izjava za ivot i sigurnost bo{nja~kih povratnika u entitetu iz kojeg dolazi Dodik Dodik. AGIT ATOR U DIREKTNOM PRENOSU U historiji bosanskoherceAGITA gova~kih televizija nije se dogodilo da jedan bosanskohercegova~ki dravnik, kao, recimo, ~lan Predsjedni{tva BiH, gostuje u programu televizije susjedne drave, a da se to gostovanje direktno prenosi u programu dravne bh. televizije, kao ne{to {to je bitno za cijelu dravu. Takav slu~aj nije zabiljeen ni u susjednim dravama, da neki hrvatski ~ibenik, recimo, gostuje u programu beogradske televizije, a da Hrvatska televizija to direktno prenosi. [ta se onda moglo dogoditi tako vano pa da gostovanje jednog gra|anina BiH na HRT-u bude direktno preno{eno na Federalnoj televiziji? Dogodila se kriminalna ideologizacija i privatizacija javnog rtv servisa, Federalne televizije, ~iji je urednik Bakir Hadiomerovi} umislio sebi da je toliko vana li~nost da njegovo pri~anje u emisiji prvog programa Hrvatske televizije Nedjeljom u 2", 11. 10. 2009., treba da direktno slu{a bh. javnost. A za{to bi to stavovi ovog novinara bili bitni za BiH, i za{to bi tu njegovu privatizacijsku i ideolo{ku hajdu~iju {titili oni koji gospodare Federalnom televizijom? Zato {to je Bakir Hadiomerovi} eksponent dejtonske, velikosrpske i velikohrvartske ideologije, koja ivi od bosnofobije i islamofobije, i {to je takvim dozvoljeno sve. Nikoga ni na HRT-u, ni u dejtoniziranoj BiH, ne zanimaju stavovi ovog agitatora o petom ili desetom, jer je on ugo{}en da bi izrekao grube neistine o Islamskoj zajednici. Press sluba Rijaseta je taksativno demantirala seriju gnusnih optubi, koje su i{le do neistine da reisu-l-ulemu voza helikopter Ministarstva odbrane. Islamofobijski agitator je govorio protiv izgradnje zgrade Rijaseta, izmi{ljao ljude sa crnim listi Islamske zajednice... Njegovo je pravo (Hadiomerovi}a) da ignorira brojna relevantna me|unarodna priznanja za me|ureligijski dijalog i pozitivnu ulogu Islamske zajednice, me|utim posezanje za neistinama ne moe biti prihvatljiva vrijednost u bilo kojem demokratskom dru{tvu. Ni hiljadu puta ponovljena la ne moe postati istina, pa makar se oti{lo u susjednu dravu da se, koriste}i njenu medijsku infrastrukturu, {ire neistine o Islamskoj zajednici i vjerskim autoritetima muslimana Bo{njaka kae se u saop}enju press slube Rijaseta od 14. 10. 2009. godine.

138

PLOD ^ISTE FIKCIJE U emisiji 60 minuta, od 02. 11. 2009, grubo su izvitoperene Izjave Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, zbog ~ega je sutradan Slu`ba za odnose s javno{}u Rijaseta IZ ukazala na nastavak medijske kampanje protiv institucija islama, rekav{i da je navedeni prilog u potpunoj suprotnosti sa sadr`ajem i duhom Izjave Sabora i plod je ~iste fikcije autora priloga (koji je) po svome naho|enju ili instrukcijama konstruirao i Saboru podmetnuo nepostoje}e sadr`aje sadr`aje. Na kraju je re~eno: Prilog Federalne televizije o Saboru Islamske zajednice jo{ je jedan pokazatelj brutalnosti prema Islamskoj zajednici i institucijama islama koju ovaj javni medij du`i period provodi, {to ja~a ona uvjerenja koja ukazuju na postojanje organiziranog koncepta i projekta kriminalizacije i poni`avanja vjerskih autoriteta ~iji su medijski egzekutori pojedini segmenti u sistemu Federalne televizije. Islamska zajednica je i ranije naslu}ivala da pojedini strani i doma}i obavje{tajno-politi~ki centri diktiraju i doziraju medijsku kampanju protiv Islamske zajednice, a vremenom te se slutnje sve vi{e o~ituju i prepoznavaju njeni kreatori i egzekutori. Islamofobijsko bjesnilo iz magazina 60 minuta se u odbrani svoga medijskog siled`ijstva ovaj put oslonilo i na autoritet Programskog kolegija Federalne televizije, koji se pridru`io klevetanju Islamske zajednice. Press slu`ba Rijaseta je 5. 9. saop}ila da Programski kolegij Federalne televizije ponovo pose`e za onim u ~emu je dokazao svoju sposobnost, pravljenju konstrukcija i poku{aja manipuliranja javno{}u, te ponovo iznosi nove konstrukcije pripisuju}i Islamskoj zajednici {to nije nigdje re~eno niti predstavlja stavove Islamske zajednice. SHEME O BO[NJACIMA KAO SHEME O JEVREJIMA Iako se moglo mnogo prije razaznati da je Islamska zajednica izgubila savezni{tvo bo{nja~ke politike, koju reprezentira najja~a bo{nja~ka stranka, Stranka demokratske akcije, sa saop}enjem predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a od 4. 11. 2009., postalo je jasno ne samo da Islamska zajednica nema vi{e za{titu u SDA, ve} ima jo{ jednog protivnika, koji }e islamofobiju u bo{nja~kom bi}u reprezentirati kao mjeru demokratizacije i evropeizacije Bo{njaka. Neposredan povod neslaganja i o~itovanja bile su sheme za satanizaciju Bo{njaka. Sutradan, 5. 11., reagirala je press slu`ba Rijaseta, koja je navela ~itav niz principijelnih propusta predsjednika SDA, da bi kazala i sljede}e: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima pravo i obavezu da uka`e da sheme OHR-a o Bo{njacima podsje}aju na sheme o Jevrejima. Ako to nije prijatno da ~uju oni koju su te sheme pravili, jo{ je neprijatnije da to vide i saznaju oni na koje se te sheme odnose u smislu njihovog ugleda i ~asti, zapravo, njihovog `ivota i smrti. STRA TEGIJA AGRESIVNOG A TEIZMA Sheme za satanizaciju uglednih STRATEGIJA ATEIZMA Bo{njaka i islama, nastale u OHR-u, bile su povod saop}enja press slube Rijaseta od 10. novembra. U povodu zlonamjernih medijskih i politi~kih inte139

rpretacija i pripisivanja Islamskoj zajednici onoga {to nije njen zvani~an stav , posebno u nekim programima Federalne televizije, a vezano za skastav, ndalozne sheme nastale u OHR-u, predstavljeno je sedam stavova, a u prvom je re~eno da Islamska zajednica i muslimani ne mogu pristati da ih se u zvani~nim ili nezvani~nim dokumentima me|unarodne zajednice proizvoljno kriminalizira i etiketira ili da ih se uvezuje u kriminalne razli~ite sheme. [esti stav je znakovit jer se u njemu po prvi put govori o odnosu dejtonskog sistema prema drugim religijama u BiH: Islamska zajednica, njeni slubenici i muslimani nemaju razloga da, bilo zbog doga|aja u pro{losti ili sada{njosti, imaju osje}aj manje vrijednosti pred bilo kim ili zbog bilo ~ega. Ovo vrijeme, posebno na~in tretiranja islamskih vrijednosti u pojedinim medijima, podsje}a nas na doba agresivnog ateizma kada je sve vezano za Islamsku zajednicu bilo nazadno, primitivno i anticivilizacijsko, dok su vjerske vrijednosti nekih drugih predstavljane kao oli~enje kulture, dobrote i civilizacije. Zato je vano da se ova i budu}e generacije muslimana Bo{njaka oslobode osje}aja bilo kakve nepostoje}e krivnje. UZNEMIRA VANJE ZA BAJRAM Posljednjih nekoliko mjeseci 2009. UZNEMIRAV press sluba Rijaseta se suo~ila s pojavom da islmofobijski mediji ne objavljuju reagiranje i demantije. To se nekoliko puta dogodilo sa Federalnom televizijom, pa su se neobjavljena saop}enja, s naznakom da su neobjavljena, mogla pro~itati na webu Rijaseta, ~uti na radiju BIR i na nekoliko drugih uglavnom lokalnih medija. Po prvi put se dogodilo da ~ak i bajramski prijem kod reisu-luleme postane predmet islamofobi~nih komentara. Federalna televizija nije objavila pismo Kabineta reisu-l-uleme upu}eno urednici Informativnog programa Du{ki Juri{i} u kojem se reaguje na to {to FTV {iri lo{u volju i nepovjerenje prema Islamskoj zajenici u vrijeme Bajrama kad muslimani trae duhovni mir i zasluuju da ih se ne uznemirava uznemirava, pa je press sluba Rijaseta 2. 12. 2009. emitirala pismo Kabineta reisu-l-uleme svim medijima u kojim se ogra|uje se od spekulacija kojima je cilj {irenje lo{e volje i nepovjerenja izme|u Islamske zajednice i bilo koga od doma}ih i stranih ugl ednika i to ba{ na Kurban bajram kada muslimani ive i drugima nude uglednika mir u du{i i u domu domu. Desetak dana poslije i Oslobo|enje je odbilo da objavi reagiranje press slube Rijaseta, a u povodu u intervjua sa Raffijem Gregorianom, prvim zamjenikom visokog predstavnika u BiH, u kojem je urednica postavljala pitanja kojima se sugerira negativan stav prema Islamskoj zajednici. TIHI]EV A TRGOVINA SLOBODOM ISLAMSKE ZAJEDNICE Ono {to TIHI]EVA je nagovje{teno po~etkom novembra, u smislu distanciranja najja~e bo{nja~ke stranke od Islamske zajednice, a {to je imalo zna~enje podr{ke islamofobijskim procesima, u cjelini je potcrtano na novogodi{njoj press konferenciji SDA, na kojoj se predsjednik ove stranke Sulejman Tihi} zluputio da obja{njava stavove Islamske zajednice, njen poloaj i slobodu, zbog ~ega je 30. de140

cembra reagirala press sluba Rijaseta. Centralna ta~ka ovog reagiranja je stav lidera SDA da Islamska zajednica ima slobodu djelovanja vjerovatno najve}u u svijetu, (a da je) u mnogim islamskim zemljama daleko manje te slobode bode, na {ta je press sluba Rijaseta uzvratila da je za Islamsku zajednicu {okantna pomisao da bi Sulejman T ihi}, kada bi mogao, bosanskoj ulemi Tihi}, ograni~io slobodu mi{ljenja i govora govora, te je neprihvatljiv poku{aj Sulejmana Tihi}a da licitira i trguje slobodom i autonomijom Islamske zajednice i da uspore|uje na{u dostignutu slobodu i zakonom garantiranu autonomiju s bilo kakvim diktaturama i reimski kontroliranim vjerskim zajednicama i mi{ljenjem. Reagiranje je zavr{eno zahtjevom Islamske zajednice da politi~ki predstavnici po{tuju Zakon o slobodi vjere kojeg je Parlament Bosne i Hercegovine usvojio ihi} prestane izvrtati usvojio, te da Sulejman T Tihi} stavove (Islamske zajednice) ili joj podmetati tu|e, te da prestane manpulirati javno{}u u pogledu njenog neprihvatanja kompromitacije muslimana Bo{njaka kako kome na um padne i njenog zahtjeva da se muslimani ne stigmatiziraju i oslobode straha straha.

141

Ogledna analiza jedne od emisija 60 minuta na FTV

U februaru 2002. godine na FTV je pokrenuta emisija 60 minuta, koja se odmah deklarirala kao instrument pravosudnih montaa i kriminalnih diskreditacija ljudi i pojava. Dejtonska demokratizacija i reforma svega i sva~ega svela se na proganjanje tzv. islamskog ekstremizma, na frtalju bh. teritorije, jer se ra~una da su tzv. srpski i tzv. hrvatski krajevi svakako demokratizirani, ~im tamo nema muslimana. A po{to tzv. islamskog ekstremizma nema, nuno ga je izmi{ljati, jer velikosrpski i velikohrvatski sponzori dejtonskog dru{tva naru~uju robu i ne pitaju za realnost. Magazin 60 minuta je najistureniji medijski sluga dejtonske islamofobije. Povjerenje dejtonskih sponzora zadobio je prvim monstruoznim klevetama u procesima protiv nevinih ljudi, kakvi su bili montirani proces Pogrelica i zlo~in nad tzv. Alirskom grupom. Za vi{emjese~ne tvrdnje da se radi o teroristima, koje su pravosudno opovrgnute, nije odgovarao niko sa 60 minuta. Ekipa ovog zlo~ina~kog magazina sve je ~vr{}e stojala {to je brutalnije kasapila istinu, ~injenice i nevine ljude. Uglavnom muslimane. Iako se radi o politi~kom fenomenu komunisti~kog novinarstva u postkomunisti~koj Evropi, o nevi|enom prisustvu uli~arskog prostakluka, demokratskog i medijskog neobrazovanja, o TV emisiji koja se po neprofesionalizmu i bljuvatorstvu moe jedino jo{ porediti s ratnom tv produkcijom ubijenog Riste \oge s Pala dosad niko nije izvr{io tekstualnu analizu ni jedne od ovih emisija. To ukazuje, prvo, na razasutost bo{nja~kog dru{tva, koje nema snage da analizira pojave koje razaraju simbole bo{nja~ke opstojnosti (gdje su Preporodi, VKBI i ostali simboli bo{nja~ke akademske pameti?), a drugo, to ukazuje na prestra{enost akademske zajednice od dejtonskog totalitarnog ambijenta, u kome istinu i pravdu kroji 60 minuta sa svojim pravosudnim prijateljima. 142

Na kraju, dokaz za to je i ~itulja jednom iznenada preminulom sudiji kojom je po~ela upravo emisija od 16. febuara, a {to sigurno nije nikada vi|eno ni u jednom komunisti~kom sistemu. Taj sudija je vjerovatno bio dobar ~ovjek, i dobar sudija, ali, nije normalno, i nije demokrati~no, da jedna emisija na javnoj televiziji po~inje sa ~ituljom, u kojoj pi{e: Ovo izdanje 60 minuta je posve}eno na{em prijatelju, sudiji N.N. N.N. Kakva je to demokratija u kojoj su novinari dravne televizije i sudije dravnih sudova javni i zvani~ni prijatelji? Mala analiza koja slijedi ima za cilj da pokae nunost jednog {ireg istraivanja zlo~ina~kog projekta 60 minuta, koji bi trebao otvoriti nekoliko pitanja: prvo, dokazati neprofesionalni, totalitarni i pogroma{ki karakter ove emisije; drugo, analizirati demokratske kapacitete dejtonskog dru{tva, koje, dakle, nije imalo snage da uo~i i analiti~ki diskreditira jedan medijski projekat koji zaga|uje demokratski i antifa{isti~ki imperativ bh. dru{tva; tre}e, da analizira politi~ku podr{ku koju dobija 60 minuta, kako od ~lana Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a (SDP), tako i od gradskih vlasti Sarajeva (SDP) i Tuzle (SDP), koje svojim najvi{im priznanjima nagra|uju ovaj zlo~ina~ki projekt. Sa ovim pitanjem trebalo bi upoznavati katedre za urnalistiku, razne nevladine organizacije koje se kite borbom za demokratiju, a prije svega rukovodstva Federalne tv koji se trebaju osje}ati prozvanim i obaveznim da odgovore javnosti, prije svega bo{nja~koj, na konkretno pitanje: da li i nakon te analize podravaju laljivi, islamofobijski i prosta~ki karakter emisije 60 minuta? U ovoj maloj analizi mi }emo dokazati da emisija 60 minuta Federalne televizije lae, vrije|a, montira, da ispoljava te{ke oblike novinarskog neprofesionalizma, kakav bi odmah morao biti sankcioniran i zabranjen na javnom rtv sistemu. Umjesto da se to dogodi, ekipa 60 minuta prima politi~ku podr{ku i u~vr{}uje svoju poziciju. Mnogi politi~ari, poput (grado)na~elnika Sarajeva i Tuzle, su korumpirani ili neobrazovani, pa ne mogu da razumiju razliku izme|u informacije i lai, izme|u osumnji~enog i osu|enog, tako da im do|e normalno da se na javnoj tv pedofilom naziva neko ko je tek osumnji~en za pedofiliju, i da se tako vr{i strahovit pritisak na pravosu|e, za koje se potom ispostavlja da radi po diktatu medija, a koji rade po diktatu islamofobijske politike. Napose, danima je Milorad Dodik razvaljivao i diskreditirao bh. dravu, ali je on danima bio peta ili nikakva vijest, u ime vijesti nad vijestima, hode koji je osumnji~en za pedofiliju, i od ~ijeg procesa ispade da ovisi Bosna i Hercegovina. Naravno, ovisi, jer ovo je dejtonska Bosna, Dodikova Bosna, biv{a Bosna, budu}a balkanska Palestina, sa dva-tri rezervata za muslimane u kojima }e se preko srpsko-hrvatskog pravosu|a progoniti neposrbljeni i nepohrva}eni Bo{njaci. Ovo su tek naznake dolaze}e budu}nosti. Naporedo za pedofilijskom hajkom, kao centralnim dravnim doga|ajem, smi{ljeno je i da neko prijeti toj emisiji 60 minuta, pa se kroz salve politi~ke podr{ke zaboravilo - ko to prijeti, ve} se samo govorilo o slobodi novinarstva, pri ~emu su {ef ove emisije Bakir Hadiomerovi} i njegov ekipa postali paradoksalni simbole te slobode. Ali, ko prijeti? Grupa mje{tana iz Gluhe Buko143

vice. Je li neko nekoga prebio? Ubio? Zapalio? Nije. Pa zar je to prkno od prijetnje dovoljno da danima dravni tv Dnevnici po~inju sa informacijama o podr{ci magazinu 60 minuta, da ~lan dravnog Predsjedni{tva organizira prijem u ~ast ugroenih novinara, da neko isposluje i takvu drskost da ovi medijski klerofa{isti dobiju ~asnu antifa{isti~ku [estoaprilsku nagradu? U ovoj kriminalnoj manipulaciji u~estvovale su najja~e dejtonske politi~ke i medijske, ali i diplomatske instance, {to zna~i da dejtonski sistem stoji iza 60 minuta, a protiv istine, demokratije, slobode, i protiv jednakopravnosti bo{nja~kog naroda. U najavi emisije je uskliknuto: Skandalozno! Gra|anin Mustafa Ceri} postao najpoznatiji za{titnik pedofila! Po{to je pedofilija krivi~no djelo, za{tita pedofila nosi krivi~ne karakteristike, te bi ovakva optuba da je neko za{titnik pedofila morala imati debelo utemeljenje u ~injenicama. Tu nema srednje varijante, jer te{ka optuba da neko {titi pedofile mora biti podastrta re~enicom: Da, ja {titim pedofile. U protivnom, radi se o kleveti. Prije priloga o navodnoj reisu-l-uleminoj za{tititi pedofila emitiran je prilog u kojem je reisu-l-ulema Ceri} doveden u vezu sa navodnim terorizmom u Srednjoj Bosni, iako ta veza nije ni~im argumentirana. Citiran je dio reisu-lulemine nedavne hutbe o starim muslimanima koji su stradali u genocidu, sa njegovim izvrsnim ironi~nim osvrtom na proganjanje tzv. vehabija, odnosno novih muslimana. Bilo je to dovoljno za najavu u kojoj je re~eno: Ceri}eva hudba nam se ~ini umjesnom najavom za ekskluzivnu pri~u o konkretnim aktivnostima njegovih novih muslimana na podru~ju srednje Bosne. Prethodno, dvije napomene. Prvo, vidjet }emo kako se pod ekskluzivnom pri~om prodaje stara pri~a o ljudima koji su bili osumnj~eni i oslobo|eni optubi, da bi ih se sada na osnovu nedokazane krivice medijski tretiralo kao teroriste, {to je medijski kriminal bez presedana. Drugo, vidjet }emo kako se televizijska retorika, kad se prizemni na papir, i smjesti u nepokretne re~enice, sasvim druk~ije doima, pa se la i montaa odmah prepoznaju, a za razliku od re~enica koje u govornom mediju neuhvatljivo prolaze i od kojih se samo hvataju zaklju~ci, tipa: Dakle, reisu-l-ulema Ceri} podrava pedofile. Autor priloga Damir Kaletovi} napravio je kilerski uvod u temu: Klerikalizacija prostora Bosne i Hercegovine, posebno svakog pedlja Federacije BiH, koja se osjeti, koja izbija iz svake izgovorene rije~i reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Mustafe ef. Ceri}a, na podru~ju Srednjebosanskog kantona zapravo je konstanta. Kada reis Ceri} kae, parafraziramo, da je vehabijski red na~in i model opstanka Bo{njaka BiH, onda je zapravo te{ko ne povjerovati da pri tome ne misli na sva silna ubistva nemuslimana koja su se na podru~ju Srednjebosanskog kantona dogodila od 96. godine pa sve do danas a iza kojih je stajala ovdje duboko infiltrirana vehabijska zajednica. Dakle, 60 minuta tvrde da je reisu-l-ulema Ceri} rekao, u kakvoj god varijanti, da je vehabijski red na~in i model opstanka Bo{njaka BiH BiH. To je 144

opasna la! Dokaz? Izvor? Citat? Od ove opasne lai jo{ je gora sljede}a optuba, jer analogijom ispada da su model opstanka Bo{njaka Bo{njaka, direktno, silna ubistva nemuslimana nemuslimana, koja, dakle, podrava reisu-l-ulema Ceri}. Evo gore citata, evo ovog komentara, evo logike, pa neka svako izvoli zaklju~iti kako su 60 minuta optuile reisu-l-ulemu Ceri}a da kao model opstanka Bo{njaka vidi silna ubistva nemuslimana. A koja su to silna ubistva? Mora da se dogodio neki genocid nad nemuslimnima, ~im se radi o silnim ubistvima? Jeste, ~im 60 minuta dalje tvrde da su rastjerivani i brutalno ubijani katolici na podru~ju Srednjbosanskog kantona kantona. Evo prilike da katolici pokau svoje kr{}ansko po{tenje, pa da javno kau jesu li silno i brutalno ubijani i rastjerivani. Jer silno zna~i masovno, a brutalno je, vala, svako ubistvo. [to se ti~e rastjerivanja, to bi podrazumijevalo da katolika vi{e nema ni u Bugojnu, ni u Travniku, a {to svako zna da nije istina. U oba grada katolicima je mnogo bolje, nego {to je muslimanima u ma kojem gradu sa hrvatskom ve}inom. Da vidimo sad o kakvim se tzv. vehabijama radi i o kakvim zlo~inima. O~ekujemo konkretna imena osu|enih zlo~inaca! Ali, gledateljstvo je rtva zlo~ina~ke manipulacije, jer se nevini ljudi tretiraju kao ubice nekoliko Hrvata, samo zato {to su se u jednom momentu na{li na listi osumnj~enih. Autor priloga saop}ava: Naknadna istraga, kao {to se to vidi iz obimne dokumentacije do koje smo do{li, potvrdila je da su se na podru~ju sela Mula kod T ravnika, u vrijeme izvr{enja ubistava, MOGLI NALAZITI osobe ~ija Travnika, imena vidite na ekranima. Dakle, imena na ekranima nisu imena ubica, niti terorista, ve} osoba za koje se u nekakvom materijalu sumnjalo da su se MOGLE NALAZITI na podru~ju na kojem je izvr{eno ubistvo. Poslije desetak godina imena ovih nevinih ljudi su metnuta na ekran, kao da su to imena ubica. Obi~an gledatelj nije duan razlikovati ubicu od nekoga ko je se MOGAO NALAZITI na mjestu ubistva, pa je moda mogao biti u {irem krugu osumnji~enih, ali ovo mora razlikovati novinar, koji je valjda stru~an, i koji je u ime demokratije i ljudskih prava duan {tititi gra|ansko dostojanstvo svakoga nevinog ~ovjeka. Na ovaj na~in, nevini su ljudi svjesno etiketirani kao zlo~inci. Autor priloga potom zaklju~uje kako iza silnih ubistava stoje novi muslimani, valjda oni ~ija su imena prikazana na ekranu, da bismo kasnije saznali da iza ubistava ne stoji niko! U svim ovim slu~ajevima POSTOJALE SU ^VRSTE INDICIJE da iza izvr{enja ovih krivi~nih dijela stoji tzv . bugojanska grupa tzv. grupa, kae 60 minuta, i sama sebi ska~e u usta, jer izme|u tvrdnje da je neko ubica i INDICIJA aljana svojevremeno je ogromna je razlika. Dalje se kae: Za ubistvo Ante V Valjana optuen Muris Jogun~i} kojeg je T uiteljstvo Srednjebosanskog kantona Tuiteljstvo o je To teretilo za pripremu, postavljanje i aktiviranje eksplozivne naprave. T isti onaj kojemu je kao i Ja{arevi}u bilo su|eno kao pripadniku bugojanske grupe za nedjela oko Bugojna. EPILOG OBA OV A PROCESA BILA JE OVA OSLOBA\AJU]A PRESUDA ZA JOGUN^I]A. 145

Dakle, to {to je nekome BILO SU\ENO ne zna~i da je kriv, da ga se moe na javnoj televiziji tretirati kao zlo~inca, a OSLOBA\AJU]E PRESUDE dokazuju da 60 minuta ne po{tuju ni pravosu|e, ni istinu, jer zavr{ene sudske procece otvaraju na svojoj medijskoj sudnici, na kojoj presu|uju nevinim ljudima. Do kraja priloga slijedilo je jo{ nekoliko sli~nih konstrukcija o nevinim ljudima. No, skandal tek slijedi! Evo, dokaza da polupismeni i opasni medijski teroristi sa 60 minuta apsolutno ne po{tuju pravosudnu vlast, koju smatraju svojom polugom u ideolo{koj instrumentalizaciji stubova drave. Slijedi citat s kraja ovog priloga: Bugojanska, donjevakufska i jaja~ka samo su neke od radikalnih islamskih grupa koje su djelovale i koje djeluju na podru~ju Srednjebosanskog kantona, ~iji najistaknutiji predstavnici, zahvaljuju}i prije svega strahu sudsko-policijskih instanci, ali i pritisku koji je dolazio iz odre|enih vjerskih krugova, NIKADA NISU OSU\ENI ZA NEDJELA I TERORISTI^KA DJELA IZA KOJIH SU ST AJALI. STAJALI. Malo~as smo vidjeli da su osumnji~eni Bo{njaci oslobo|eni pred pravosudnim instancama, da im nije dokazana krivica, da su nevini ljudi i slobodni gra|ani, ali to ne zna~i ni{ta, jer 60 minuta tvrde da su krivi, jer nikada nisu osu|eni za nedjela i teroristi~ka djela iza kojih su stajali stajali. Ovaj kriminalni prilog kojim se nastojalo reisu-l-ulemu Ceri}a dovesti u vezu s ubistvima katolika, za koja dakle nije presu|eno ni jednom muslimanu, zavr{ava se poentom o regrutiranju Bo{njaka za rat protiv Amerike u Iraku, a regrutni centri su damije. Naravno, i ova teza nije imala nikakvog dokaza. Ima li makar jedan primjer? Utom nastupa urednik emisije Bakir Hadiomerovi} koji nas uvodi u glavni prilog emisije, a koji bi, zar ne, bio nepotpun bez saznanja o reisu-l-uleminoj podr{ci silnim ubistvima. Urednik 60 minuta je neprevazi|eni majstor prostakluka, jer nikada nije razdvojio uli~ni jezik od javnog jezika, napose, to od njega niko nikada nije ni traio, jer mu je za prolazne ocjene bilo dovoljno to {to je obilato iskazivao mrnju prema muslimanima. Budu}i da je posljednjih godina izda{no nagra|ivan za svoje hraljanje na malim ekranima, nije imao nikakva razloga a da ponovo ne izvrije|a mje{tane sela Gluha Bukovica, koje je odmah u najavi nazvao zatucanima. O zatucanosti ve}ine Gluhobukovljanja dovoljno govori podatak da ni nakon {to je Sud dokazao nasilje koje je nad svojim maloljetnim rtvama provodio pedofil Omerhodi}... Ovdje }emo na~as prekinuti SDP-ovog telala. On kae: maloljetnim rtvama, ~ime nastoji lano prikazati da je osu|eni efendija navodno bludni~io nad mnogim rtvama, a radi se o jednoj djevoj~ici. Idemo dalje... ...stanovnici ovog vla{i}kog sela jo{ uvijek podravaju svog hodu. Dodu{e, klju~nu ulogu u kreiranju te podr{ke odigrao je najpoznatiji zastupnik pedofila Omerhodi}a, Mustafa ef. Ceri}, koji je ju~er posjetio Gluhu Bukovicu. Opet, pauza. 146

I u najavi, a evo i sada, urednik Bakir kae da je ef. Ceri} zastupnik, odnosno za{titnik pedofila. Ne postoji ni jedna jedina re~enica iz koje bi se vidjelo da reisu-l-ulema Ceri} {titi pedofiliju ili ef. Omerhodi}a. Urednik Bakir nastavlja: Me|utim, ono najstra{nije u ~itavoj pri~i ipak je snimak koji upravo gledate. Naime, nikada se u poslijeratnoj BiH u ovda {nj ovda{nj {njim medijima nije pojavila morbidnija slika od ove koja je objavljena u sino sino{njim televizijskim informativnim emisijama. Nikada i niko na sli~an na~in nije zloupotrijebio nevinu djecu kako bi za{tititio presu|enog zlikovca. E u tome i jeste {tos! Ko moe natjerati djecu da pla~u?! Ovaj snimak jeste jedinstven, ali po tome {to svjedo~i istinu. A istina je da mje{tani vole svog hodu i da vjeruju u njegovu nevinost. Ipak, 60 minuta pozivaju reisu-lulemu Ceri}a da osudi ZLO^INA^KU zloupotrebu djevoj~ica iz Gluhe Bukovice Bukovice. Ako je ne{to ZLO^INA^KO u cijeloj ovoj pri~i onda je to magazin 60 minuta, a ne iskreni pla~ mje{tana G. Bukovice. [to se ti~e djece, njih niko nije mogao zloupotrijebiti, jer se iz snimka vidjelo da se radi o iskrenim osje}anjima koji do dna razgoli}uju medijski zlo~in Federalne televizije. Potom se u montaerskom maniru kasapi i izvr}e prva izjava reisu-l-uleme Ceri}a: (?) ...da to nas obavijeste, prije nego {to obavje{tavaju ljude kao {to je Du{ko Tomi}, koji ne razumije bosansko selo, ne razumije bosansku tradiciju. I, ne moe niko vi{e voliti na{u djecu od nas samih. Komentar urednika Bakira je: [ta nakon ovoga konstatirati osim da nam reis Ceri} o~igledno poru~uje da ne razumijemo obi~aje i tradiciju u bosanskim selima. T o bi valjda trebalo da zna~i da je u bosanskim selima To sasvim normalno i u duhu tradicije da hode seksualno zlostavljaju djevoj~ice. Posve je jasno {ta je rekao reisu-l-ulema Ceri}, a {ta u la izvrnuo urednik Bakir. Gledateljstvo }e upamtiti retori~ki akcenat, koji je na zaklju~ku da reisu-l-ulema pedofiliju smatra na{om tradicijom. To ne samo da je opaka la, ve} strahovita drskost, budu}i da se svako, evo, moe uvjeriti {ta je reisu-lulema rekao. Urednik Bakir se ne osvr}e na to, grabi dalje, pa veli: Reis Ceri} nam iz Gluhe Bukovice {alje poruku da tu vi{egodi{nju tradiciju u bosanskim selima ne razumiju samo ^ASNI NOVINARI, advokati, TU@ITELJI i SUDIJE... Nije ta~no! Reisu-l-ulema niti je poru~io da je pedofilija tradicija, a time ni da tu tradiciju neko ne razumije. To {to urednik Bakir sam sebe ~asti sintagmom ~asni novinari, i {to sebe stavlja u ekipu sa tuiteljima i sudijama, govori o komunisti~kom mentalnom sklopu ovog simpatizera SDP-a. Na kraju uvodnog bloka, urednik Bakir ironi~no ali {to reisu-l-ulema Ceri} nije zavr{io pravni fakultet pa da onda u ovosvjetovnoj zakonskoj proceduri za sva vremena legalizira pedofiliju i zakonski za{titi pedofile kao {to je to ve} u~inio u preduze}u kojim suvereno upravlja. Ne postoji, ponavljamo, nije jedan dokaz da je reisu-l-ulema stao u za{titu pedofilije. ^ak {ta vi{e, reisu-l-ulema je suspendirao imama Omerhodi}a, 147

iako to nije morao raditi do pravosnanosti presude. Reisu-l-ulema je u vi{e navrata ponovio da }e Islamska zajednica prihvatiti odluku Suda kakva god da bude. Zar je mogao vi{e? Zapravo, {ta god da je uradio, reisu-l-ulema Ceri} bi bio etiketiran kao za{titnik pedofila, terorista i svih zala. Uslijedila je najava za prilog Avde Avdi}a (kojega su zbog o{trog jezika u SDP-u prozvali Av-Av). Uzelo bi nam mnogo prostora da analiziramo Av-Av-ov prilog, koji je kompletan montaa i la, ve} }emo, tek kao ilustraciju, predstaviti nekoliko upe~atljivih dijelova. Citirana je izjava 13-godi{nje djevoj~ice koju je, i sam Av-Av tvrdi, sud uzeo kao vjerodostojnu, a radi se o jedinom dokazu protiv ef. Omerhodi}a. Ovaj opasni presedan bi zna~io da svako moe svakoga optuiti za {ta ho}e, a da jedna izjava bude dovolja za zatvora. Nakon citirane izjave, slijedi zasigurno najgora, najmonstruoznija uvreda reisu-l-uleme Ceri}a u cijeloj 60 minuta. Novinar Av-Av otvoreno laje da je reis Ceri} ju~e u Gluhoj Bukovici zlostavljanu djevoj~icu upitao da li je hodu pedofila uspjela uzbuditi uzbuditi. Nakon ove morbidne izmi{ljotine, svaka druga se podrazumijeva. Av-Av je do kraja svog priloga izgovorio, izme|u ostalog: reis Ceri} za{titnik bludnika, reis Ceri} na strani SILED@IJA (a zar ih je vi{e?), I NIJE GA STID!, branitelj bludnika i pedofila, agent UDBE, pod kodnim imenom Car (vidjeti Slobodnu Bosnu, br. 430, 10.2.2005., isti naslov; jo{ jednom se potvr|uje da je javni rtv servis tv izdanje ovog velikosrpskog&velikohrvatskog ratimo se bludu i HOD@AMA BLUDNICIMA koje sedmi~nika u Sarajevu), V Vratimo reis Mustafa Ceri} {titi na svaki mogu}i na~in na~in, itd. Iako se pred kraj priloga uspjela, vjerovatno nepanjom i glupo{}u, probiti krucijalna reisu-l-ulemina izjava: Svako je nevin dok se ne dokae da je kriv kriv, prilog se zavr{ava konstatacijom da }e me|u glavnim reisovim imamima biti sve vi{e bludnika bludnika. Jer, urednici i novinari 60 minuta ne razumiju temeljnu maksimu pravne drave da nema krivice bez dokazane krivice. Vidjeli smo da su za njih krivi ~ak i ljudi koje je sud oslobodio sumnje za krivicu, a to je totalitarizam s kojim nema dijaloga. Emisija 60 minuta je zlo za Bosnu i Hercegovinu, za demokratiju, istinu i pravdu, to je crta na kojoj se razdvajaju demokrati od antidemokrata, antifa{isti od fa{ista, pobornici pravne drave od ~uvara komunisti~kog naslije|a, slobodni Bo{njaci od svojih progonitelja... Kao {to je za Jevreje negiranje holokausta nad {est miliona rtava neoprostiv grijeh, tako je i za Bo{njake podr{ka magazinu 60 minuta nepremostiva uvreda, jer onaj ko je ZA bo{nja~ko dostojanstvo i ravnopravnost taj mora biti PROTIV ovog zlo~ina~kog magazina. To je podjela oko koje vi{e nema nikakve dileme. Sponzor na{eg neprijatelja ne moe biti na{ prijatelj!

148

Ogledna analiza jednog od tekstova iz Oslobo|enja

Niko u bosanskoj javnosti nije reagirao na skandalozno izjedna~avanje reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a sa tvorcem velikosrpskog genocidnog projekta Dobricom ]osi}em, koje je izre~eno na Festivalu Dani Sarajeva u Beogradu, u prisustvu bosanskih umjetnika koji su kao iskompleksirani provincijalci od{utjeli na ove uvrede. Beogradsko vrije|anje bosanske istine za njih je mjera afirmacije i potvr|ivanja u kulturi podani{tva. Umrtvljena bosanska javnost ~ak nije primijetila ni da je Oslobo|enje objavilo naslov Uhvatite reisa, a ja }u Dobricu (21. 5. 2009.), kao dio izjave Borke Pavi~evi}, direktorice srbijanerskog Centra za kulturnu dekontaminaciju. A koliko je ta Borka Pavi}evi} kontaminirana velikosrpskim genocidizmom, upravo dokazuje njena izjava u kojoj Mustafu ef. Ceri}a, dobitnika brojnih me|unarodnih priznanja za toleranciju i me|uvjerski dijalog, poredi sa kreatorom posljednjeg genocida nad Bo{njacima. A ko bi, pobogu, mogao stajati naspram zlo~inca Dobrice nego reisu-l-ulema u Bo{njaka, jer je islamska vjera taman pandam genocidizmu u Srba?! Cjelovita izjava Borke Pavi~evi} razotkriva licemjerstvo beogradskih alternativaca, koji nastupaju kao komunalna sluba ~etni~kih kolja~a, utoliko {to i dalje nastoje krivicu ili izjedna~iti ili prebaciti na bo{nja~ku stranu. Ova liderka svesrpske dekontaminacije poru~uje: Ostaje nam da vi uhvatite tog va{eg reisa, a ja }u Dobricu, (...) jer su odgovornost i kanjavanje prvi koraci kao slobodi opredjeljivanja opredjeljivanja. Borka bi, dakle, da mi uhvatimo reisu-l-ulemu, da ga pozovemo na odgovornost i kaznimo, onako kako se hapse i kanjavaju zlo~inci koje je okotio Dobrica ]osi}. Ali, reisu-l-ulema Ceri} nije nikoga inspirirao na zlo~in, on je jedan od najzaslunijih {to se stra{na povrije|enost bo{nja~kog naroda nije izrodila u osvetu, ve} je ostala u ~istoti rtve i opredjeljenja da se pra{ta i da se ne zaboravlja. Ovo su prepoznali diljem Svijeta i brojnim priznanjima po~astili reisu-l-ulemu Ceri}a. Zar bismo trebali hapsiti nekoga ko u svjetskim razmjerama vai za lidera me|uetni~ke tolerancije? 149

Sa Borkom Pavi}evi} se slae sarajevski reditelj Dino Mustafi} koji je od{utio na njenu preporuku da trebamo uhvatiti reisu-l-ulemu Ceri}a, da bi potom afirmirao ovaj skup ~etni~kih komunalaca, rekav{i u Oslobo|enju sljede}e: Oni sada ele jasno i glasno suo~iti svoju sredinu s bliskom pro{lo{}u, ele probuditi umrtvljenu savjest, (...) bore se protiv ropstva duha zato~enog u nacionalisti~kim kli{ejima i predrasudama predrasudama. Pa upravo smo u blje{tavilu ni{tavila ugledali velikosrpski duh koji robuje nacionalisti~kim predrasudama, jer nasr}e na osobu koja nema nikakve krivice, izuzev ako krivica nije u obavljanju dunosti reisu-l-uleme. Uvid u ostale sadraje Festivala Dani Sarajeva u Beogradu potvr|uje da predstavljanje Sarajeva u Beogradu dolazi u obzir samo ako }e Sarajlije udovoljavati potrebi Beogra|ana da ih ugledaju u vicevima o Husi, Hasi, Sulji, Muji i Fati. Beogra|ane ne zanima sarajevsko, ve} beogradsko Sarajevo, a to je ona nakaza od tamnog vilajeta koja je izmi{ljana kako bi se uljep{alo srpstvo, a i hrvatstvo. Na ovom festivalu panjakanja Sarajeva pojavio se jedan od glavnih likova pederskog festivala u Sarajevu, najavljen kao novinar i knjievnik iz Sarajeva, iako nema ni novinarskog ni knjievnog djela. No, njegovi glavni umjetni~ki aduti su ha{i{arska kosa, ime Pe|a i to {to se motao oko pederskog festivala na kome je neko izudarao njega i njegovu enu, mua, {ta li mu je ve} taj {to s njim a{ikuje?! Otkako ga je neko izudarao kao pedera, on je doivio naglu afirmaciju i postao brend sarajevske demokratije. Ne{to kao Ivo Lola Ribar. Heroj. Kao {to niko nije smio pitati Titu ima li fakultet, tako niko ni ovog pederskog heroja Pe|u ne smije pitati a kako se ti u knjievnosti proslavi preko no}i, a nisi ni{ta napisao? Desetine izvrsnih bo{nja~kih pisaca skapavaju u dejtonskoj ilegali, jer nisu pederi, jer nisu Pe|e, jer se odbijaju u{tekati u taj dejtonski sistem gdje je mjera afirmacije srazmjerna mjeri pljuvanja po Bosni. A Ivo Lola Pe|a usred Beograda kae: U BiH ne postoji politi~ka elita, ve} je to kriminogena skupina koja se naziva vladom. S Pe|om se sloio i Dino Mustafi}, koji je ne{to ranije doivio afirmaciju u srpstvu, kada je u emisiji Po{teno nepo{teno rekao da se po Sarajevu premla}uju pravoslavni popovi povi. Ali, afirmacije nikada nije dosta, pa je Dino zapjevao Beogra|anima za du{u, udariv{i na islam, {to ovi ponajvi{e haju: Asocijacije studenata ne razgovaraju o korupciji, ve} o duini suknje koja se smije nositi na predavanjima. Prisutni su sa odu{evljenjem popratili Dininu duhovitost, jer su odmah ugledali studentice u dimijama kako zarobljene u islam tumaraju mra~nim Sarajevom. Taman kada se pomislilo da je Dino dosegao dramaturski vrhunac, da nema dalje, majstor je dodao biber po pilavu: Kod nas vlada provincijski mrak. Sarajevo je pokazalo da nema tolerancije i otvorenosti kojom se ina~e hvalimo. Zato je Dino oti{ao u tolerantni Beograd, da odatle kukuma~e na sarajevski mrak i da naru~uje hap{enje reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a, i da tu narudbu afirmira preko islamofobi~nog Oslobo|enja.

150

Godina medijskog granatiranja islama

Magazin Saff je za novogodi{nji broj na naslovnici objavio da je 1430./ 2009. bila Godina medijskog granatiranja islama, te je donio izbor najupe~atljivijih islamofobijskih nasrtaja, od koji se mnogi podudaraju s povodima na koje je reagirala press sluba Rijaseta, ili s onim koje smo ve} analizirali preko pisanja Dana i SB. Ipak, djelomi~no }emo pro}i kroz topni~ku listu godine medijskog granatiranja islama. KARDINALNI PULJI] Na samom po~etku godine vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji} je u emisiji 60 minuta rekao da je reisu-l-ulema Ceri} govorio neistinu kada mu je putem jedne lokalne televizije ~estitao na rezidenciji od 5.000 kvadrata. Urednik SB Senad Av. je tada napisao da je kardinal Pulji} iscipelario reisa Ceri}a Ceri}a, a urednik 60 minuta Bakir Ha. je Pulji}eve rije~i iskoristio da poru~i kako je reis Ceri} obi~ni la`ov la`ov. Ubrzo je kardinal Pulji} bio aktivni sudionik u kreiranju jedne druge neistine i uvrede na ra~un sarajevskih muslimana. Tokom vi{ednevne posjete SAD-u kardinal Pulji} je kao gost na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu odr`ao predavanje o temi Me|ureligijski dijalog i su`ivot u poslijeratnom Sarajevu, gdje je govorio protiv muslimana iz Sarajeva koje on ne poznaje od djetinjstva. Postoji jedan mentalitet koji nije na{ izvorni iz BiH, taj utjecaj postoji. Puno ih ne poznajem, ali znam da ih zovu vehabije. Nisu oni muslimani koje znam iz svog djetinjstva. O tome vrlo rijetko govorim, jer brzo dobijem prijete}a pisma pisma, rekao je kardinal Pulji}. MUFTIJA KOSI RAF ALNO Banjalu~ke Nezavisne novine su po~etkom RAFALNO 2009. objavile opasne optu`be na ra~un muftije Edhema ^amd`i}a. Svjedok koji zbog straha za sopstveni `ivot ne `eli da mu se otkrije identitet, ispri~ao je Nezavisnim da je 10. septembra 1995. godine pred ^amd`i}a dovedeno osam ili devet vojnika V ojske RS Vojske RS, ka`e svjedok opisuju}i pojedinosti. Tvrdi da je ^amd`i} tada izveo iz stroja najmla|eg vojnika i natjerao ga da klanja. 151

Nedugo zatim mu je iz neposredne blizine pucao u glavu glavu, kazao je svjedok. Prema njegovim rije~ima, me|u preostalim zarobljenim vojnicima u tom je trenutku zavladao strah, ali samo nakon nekoliko trenutaka ^amd`i} ih je sve pokosio rafalom iz automatske pu{ke. Nezavisne novine su objaviv{i la`i o muftiji ^amd`i}u ovog uglednog Bo{njaka stavile na odstrijel, i nikad se za to nisu izvinule.

MIRZINI KUJANI U dejtonskim medijima je zavladala kreativna utrka u vrije|anju islamskih vrijednosti, a jedan od {ampiona je bio sarajevski karikaturista Mirza Ibrahimpa{i} ~ije je blasfemi~ne karikature objavilo Oslobo|enja od 13. februara 2009. godine, na strani 2 i 3. Na jednoj od spomenutih karikatura vide se mala djeca koja pod rukom nose knjige na kojima pi{e Kujan umjesto Kuran. Ovakav na~in ismijavanja sa Allahovom Knjigom jo{ nije zabilje`en u na{oj zemlji. GOJKO U GLUHOJ O pravosudnom i medijskom zlo~inu nad Gluhom Bukovicom mnogo je govoreno, a vrijedi se prisjetiti da je ~ak i umjereni kolumnista Oslobo|enja Gojko Beri} sebi dao za pravo da kao nemusliman ka`e da su muslimani iz Gluhe Bukovice vjerski zatucani zatucani. Federalna televizija je mjesecima vodila sramnu kampanju protiv Islamske zajednice u BiH, a poseratimo se bludu i bno protiv institucije imama, kvalifikacijama, tipa: V Vratimo HOD@AMA BLUDNICIMA koje reis Mustafa Ceri} {titi na svaki mogu}i na~in. U i`ivljavanju nad ljudskom tragedijom najdalje je dobacio Senad Av., koji je napisao: Na vanrednoj press-konferenciji povodom presude hod`i 152

iz Gluhe Bukovice osu|enom za pedofiliju, reis Mustafa efendija Ceri} najavio je da }e vrlo skoro nesretnu djevoj~icu `rtvu pedofilije osobno ispipati. Pardon, ispitati. ISMIJA VANJE MEVLUDA Proslavljena je 300. emisija 60 minuta, a s ISMIJAV proslave u jednoj kafani je na you tube procurio snimak na kojem urednik Bakir Hadiomerovi} pjeva blasfemi~nu pjesmu Sad sam s mevluda, a oko njega u transu ska~u njegovi saradnici Avdo Avdi}, Damir Kaletovi}, Du{ka Juri{i}, Sanjin Be}iragi} i drugi. Ina~e, pjesmu koju je pjevao Bakir Hadiomerovi} i pijano dru{tvo snimila je grupa Dvadesetorica koji su poznati po pjesmama kao {to je Drugar Ibrahim, prva brada do vrata, ima sina od 4,5 i tjera ga da klanja, u trnom je centru opasan s dvije bombe, ima ~etiri ene ene. Tekst pjesme Sad sam s mevluda moe se prona}i na internetu. VEHABIJE IZ PRNJA VORA Jedan od islamofobi~nijih doga|aja ove PRNJAVORA godine zbio se u Republici Srpskoj kada je biv{i vojnik Ratka Mladi}a, novinar Glasa Srpske, Goran Manuaga objavio seriju la`nih dokumenata i informacija da se Bo{njaci iz Prnjavora naoru`avaju. Naoru`avanje pripadnika vehabijskog pokreta i bo{nja~kog stanovni{tva na prostoru Republike Srpske, kao i prikupljanje novca za njihovo djelovanje, ubrzano je u posljednje tri godine, pi{e banjalu~ki Glas Srpske pozivaju}i se na nekakve dokumente za koje ne navode izvor. Kasnije se pokazalo da u ovoj kampanji ima umije{ane prste i D`evad Galija{evi} kojeg su prnjavorski Bo{njaci otvoreno optu`ili za ovu aferu. Naravno, na kraju se dokazalo da je sve bilo ~ista la`. MARKO BLA TI HAD@IJE Ve} rasplamsana antiislamska atmosfera bila BLATI je razlog {to se knjievnik Marko Ve{ovi} osokolio i u Parlamentu Federacije BiH izrekao veoma te{ke i nedopustive optube na ra~un muslimana. Marko Ve{ovi} je citiraju}i narodnu pri~u o slijepcu-prosjaku i hadiji, te povezuju}i Nedada Brankovi}a, biv{eg premijera Vlade FBiH, s ovom pri~om, ostavio poruku da su hadije lopovi. [AMPION ISLAMOFOBI^NE GLUPOSTI Ubjedljivo najgluplji na~in izno{enja islamofobi~nih lai iskazao je banjalu~ki list Fokus. Autor Majstorovi} pi{e: Selo Sjenina, na samoj granici dobojske i gra~ani~ke op{tine, jedno je od vanijih upori{ta vehabija u BiH. Naime, konvoji puni oruja do ovog sela stiu s podru~ja Gra~anice, mostom preko rijeke Bosne. Fokusov izvor otkriva scenarijum prebacivanja oruja: mostom prvo pro|e automobil, u kojem nema oruja. Oni koji su u tom automobilu imaju zadatak da izvide teren, odnosno da provjere ima li s druge strane mosta policije ili neeljenih posmatra~a. Kada to urade, vrate se preko mosta i daju znak za prolaz. U akcije, navodi na{ izvor , ne nose mobilne telefone, izvor, a sva komunikacija obavlja se rukama, pogledima, nekim drugim znakovi153

ma. Isto tako, poslovi se ne dogovaraju telefonom, ve} isklju~ivo elektronskom po{tom. BOGAMBER IZ TUZLE U jedinom evropskog gradu u kojem komunizam vlada u kontinuitetu {est i kusur decenija postoji rok grupa Bogamber, . Ova je grupa 2009. ~iji je sam naziv blasfemi~na asocijacija na Pejgambera. godine izdala album s uvredljivim sadr`ajem za islam i muslimane. Naporno radimo kako bismo u najboljem svjetlu ocrnili vjeru i preuzeli tron svetogrdnika koji nam po prirodnom pravu i pripada ka`u tuzlanski svetogrdnici. SVINJA U UST AVU Otvaranje BBI centra, i ~injenica da u ovom posloUSTA vnom objektu nema alkohola i svinjetine, bilo je povod desetinama priloga u dejtonskim medijima, a najdalje su oti{li politi~ar Ivo Kom{iu} koji je traio preispitivanje ustavnosti odluke da u jednom javnom objektu nema svinjetine, te Senad Av. koji je napisao: Izetbegovi}eva mladomuslimanska grupa potpuno je opravdano osu|ena 83. ~im su preuzeli vlast, otpo~eli su projekat islamske BiH ~iji je spomenik BBI Centar . Centar. MAGDIJEV A KR V Kona~no ishodi{te bjesomu~nog {irenja islamofobije MAGDIJEVA KRV u Bosni i Hercegovini je ubistvo Magdija Dizdarevi}a. Magdijeve ubice i njihovi medijski indoktrinatori nisu se zadovoljili samo njegovim ubistvom, ve} su oti{li korak dalje. Za sve su okrivili vehabije - koji su napali mladi}e koji su mirno sjedili u obli`njem kafi}u. ISLAM, A SEKULARAN Visoki predstavnik Valentin Inzko u intervjuu za katoli~ki ~asopis Svjetlo rije~i, pored ~itavog niza nebuloza o Bo{njacima i islamu, rekao je i sljede}e: Ima razli~itih ljudi koji su vjernici, ali taj bosanski islam za mene je sasvim prihvatljiv i sekularan. RADIKALNI OMBUDSMENI Islamofobi~noj karavani priklju~ili su se i ombudsmeni Federacije BiH koji su u svom godi{njem izvje{taju o radu i stanju ljudskih prava u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2008. i prvu polovinu 2009. godine vrh Islamske zajednice ozna~ili da je - radikalan, klerikalan te da isti vr{e pritisak na medije medije. INKRIMINACIJA [ERIJA TA Na kraju navodimo neprimjerenu zloupo[ERIJAT trebu termina {erijat od strane sada ve} biv{eg tuitelja Suda BiH, Drewa Engela se osmjelio da tuma~i i na neprimjeren na~in upotrebljava {erijat. Reagiralo je Vije}e za fetve Rijaseta IZ: @elimo ukazati na neprimjerenu i neprihvatljivu (zlo)upotrebu termina {erijat u optunici, kao inkriminiraju}eg elementa.

154

Ka dejtonizaciji vjere u Bo{njaka

Islamofobija je u toku 2009. postala dnevna pojava. U prvim dejtonskim godinama medijski napadi na instituciju Islamske zajednice i reisu-l-uleme doga|ali bi se povremeno, u mjesec jednom, dvaput, i onda bi se o tome pisalo i pri~alo danima. U 2009. godini je analiti~ko reagiranje na ove napade gotovo izgubilo smisao, time {to su se napadi doga|ali svakodnevno. Tako smo se u ratu prestali ibretiti nad agresorskim granatama. Medijsko granatiranje islama u na{oj zemlji zahtjeva uspostavu dnevnog biltena, kakav je u ratu izdavao Klini~ki centar, s podacima o broju ubijenih i ranjenih. ...Danas su muslimani u Bosni i Hercegovini proveli relativno miran dan, jer nije bilo ozbiljnijih napada na Islamsku zajednicu i reisu-l-ulemu, izuzev {to je na jednom lokalnom radiju ponovo ~itana tzv. bager-dova, kojom se ismijavaju muslimanske svetinje... Svi napadi u toku 2009., od onih s po~etka godine, koji su povezani s pravosudnim i medijskim zlo~inom oko Gluhe Bukovice, pa do posljednjih, vezanih za tzv. sheme Rafija Gregorijana za satanizaciju Bo{njaka, smjenjivali su se dnevnom dinamikom. Dok biste napravili analizu jednog slu~aja, izbio bi drugi, a zapravo isti, jer su samo izmi{ljani i dogra|ivani povodi da se u centru medijske panje postavi reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri}, kao glavna smetnja ambiciji dejtonskog ukalupljivanja Islamske zajednice. Ako dejtonska medijska ma{ina moe iz dana u dan bestidno proizvoditi problem gdje problema nema, da li to zna~i da odbrana treba iz dana u dan pisati jedan te isti tekst o Islamskoj zajednici koja ima pravo da brine o bo{nja~kom narodu i o reisu-l-ulemi koji ima pravo da slobodno misli i govori?! U raznih naroda srce ima razne vene, pa kad jednu za~epi{, njenu funkciju preuzme ona druga, a u Bo{njaka srce ima samo jednu venu, Islamsku zajednicu, i kad tu venu za~epi{, za~epio si vrijeme u Bo{njaka. Otud se sva sila sjatila na tu jednu tvr|avu bo{nja~kog ivota, za koju se valja boriti, koliko god se ~inilo dosadno ponavljati iste pri~e i braniti se od istih optubi. Bo{njaci nisu stigli ni historiografski i muzeolo{ki obraditi posljednju krvavu stranicu svoje povijesti, ovu genocidnu agresiju od 1992. do 1995., a uletjeli su u nastavak te agresije, {to name}e 155

obavezu da se usred borbe prave analize onoga {to se doga|a. U totalitarnim sistemima nisi ono {to jesi ve} si ono {to ti reim propi{e. Reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} bi po toj logici trebao biti kriminogeni talibanski ekstrem koji kao {ef bo{nja~ke mafije dijeli funkcije, pare, fotelje i jo{ pride hajca bomba{e samoubice. Za razliku od te konstrukcije velikosrpskih i velikohrvatskih pla}enika u Sarajevu, reisu-l-ulemi Ceri}u se i dalje, i dinami~nije, otvaraju vrata i Istoka i Zapada. Kao da bi neko na Zapadu dodjeljivao ugledne svjetske nagrade reisul-ulemi Ceri}u da je on onakav kakvim ga prikazuju dejtonski mediji, a posebno hrvatsko-srpska Federalna televizija. Jer, ljudi znaju {ta je istina. Sa jednom od takvih istina reisu-l-ulema Ceri} je zatvorio godinu u kojoj su i on, i Bo{njaci, bili rtve dosad najve}eg postratnog medijskog lavea. On je u povodu Nove hidretske godine na Ginekolo{ko-aku{erskoj klinici darovao prvo novoro|eno dijete. Majka Aneta Babi} je, 16. decembra 2009., sedam minuta nakon ak{ama, rodila zdravog dje~aka. Pored nov~ane pomo}i majci je uru~en zlatnik, za uspomenu i sje}anje. Bog je htio da se u sedmoj minuti Nove 1431. godine u Sarajevu porodi jedna bosanska majka, Aneta Babi}, i da poklon reisu-l-uleme u najljep{em svjetlu posvjedo~i bi}e Bosne. Lani promotori demokratskih vrijednosti, ti {verceri multikulture, dakako, ne}e zabiljeiti i pohvaliti ovaj ~in koji svjedo~i odanost reisu-l-uleme bi}u Bosne. Njihova istina je la, korupcija duha, dunost da ne vide ono {to jeste i vide ono {to nije, a to je golema nesre}a od ~ijeg virusa treba {tititi narod. Oni }e se kad-tad umoriti od ljaganja, zadaviti od laganja, a mi se nikad ne}emo umoriti od onoga {to jesmo muslimani koji ljepotu hidretske Nove godine slave i kad daruju ra|anje bosanskog ivota, bez obzira na vjersku pripadnost na{eg novog sugra|anina. Nama su i Janko i Marko jednako vrijedni za ivot Bosne, jer bez ivota Bosne nema na{eg ivota, i to je istina koju ne moe satrati ni jedna medijska kampanja. U kona~ni ishod ne treba sumnjati, ali vrijedi dati doprinos broj razgradnji otrova kojima se zaga|uje ivot Bosne. Ovaj najcjelovitiji uvid dosad u prosta~ke progone jednog od 50 najzna~ajnih muslimana Svijeta, bosanskog reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a, imao je cilj da demaskira velikosrpske i velikohrvatske marionete koji nastavljaju ideju genocida nad Bo{njacima, temeljenu na mrnji prema islamu i muslimanima. Bjesomu~na kampanja protiv reisu-l-uleme, koja je eskalirala u toku 2009. godine, ukazuje na kona~ni cilj dejtoniziranje bo{nja~ke politike i vjere u Bo{njaka, kako bi i politiku i vjeru zastupali razbo{nja~eni i razmuslimanjeni Bo{njaci.

156

Poglavlje plus

Upoznajmo reisu-l-ulemu dr . Mustafu ef. Ceri}a dr.

U prethodnim poglavljima smo predstavili rasko{nu mrnju zdruenih dejtonskih medija prema reisu-l-ulemi dr. Mustafi ef. Ceri}u. U usporedbi s tretmanom drugih javnih li~nosti u BiH, a posebno onih koji neskriveno iskazuju nacionalisti~ku i vjersku mrnju i promoviraju separatizam, reisu-l-ulema Ceri} je daleko najkritikovanija javna li~nost. Mogli smo uo~iti ispraznost i neutemeljenost tog kritizerstva, njegovu islamofobijsku i zakupljenu su{tinu, ali, u sagledavanju cjelokupne slike fali jo{ jedan snop argumenata, kako bi se kroz tre}u dimenziju zaokruila vizura problema. Imamo zdruene napade, imamo lomljive argumente, jo{ nam treba ~injeni~na slika li~nosti i djela reisul-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a, kako bimo u toj kontrasnosti pojava i podataka ugledali total reisofobije. Stoga je neophodno kroz nepobitne ~injenice, naj~e{}e stvarane izvan bosanskih barometara, sagledati istinski profil osobe na koju je usmjerena dejtonska medijska artiljerija. U nastavku teksta }emo iznijeti biografske podatke o reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafi ef. Ceri}u, a to su ~injenice koje govore same za sebe i kojima je suvi{an bilo kakav komentar. No, obim i raznovrsnost aktivnosti reisu-l-uleme Ceri}a je takav da prevazilazi okvire i mogu}nosti ovog dodatnog poglavlja. To bi mogla biti tema vrlo obimne studije i vi{e istraiva~kih knjiga. Zato smo bili prinu|eni da napravimo svojevrsnu selekciju materijala koji elimo ovdje prezentirati i u koji nam je bio dostupan. Pored onoga {to je ovdje izloeno, u cilju potpunijeg sagledavanja, valjalo bi makar ovla{ spomenuti brojne posjete me|unarodnog karaktera, prijeme u Kabinetu reisu-l-uleme, posjete brojnim bosanskim dematima, poruke i hutbe koje je drao reisu-l-ulema. Ipak, znakovita je ~injenica da je reisu-l-ulema u bosanskoj dubi i ahmediji posjetio skoro pa ve}inu najzna~ajnijih me|unarodnih centara vjerske, politi~ke, ekonomske i dru{tvene mo}i, da je drao hutbe ne samo po bosanskim damijama, nego u mnogim dravama Evrope, preko Sjedinjenih Ameri~kih Drava, do Malezije i Australije. U ovom tekstu se 157

ne}emo doticati ni brojnih razgovora, intervjua i izjava koje je bosanski reisu-lulema davao mnogim elektronskim i printanima medijima, a koji imaju globalni karakter i uticaj na razli~im jezi~kim podru~jima, engleskom, arapskom, njema~kom, turskom, perzijskom itd. Ti mediji su iskazali izniman interes za mi{ljenja i stavove reisu-l-uleme Ceri}a i redovno su nastojali imati ga za sagovornika u svojim programima.

Biografija i aktivnosti Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri} je ro|en 1952. godine. Zavr{io je Gazi Husrev-begovu medresu. Diplomirao na Univerzitetu al-Azhar u Kairu. Radio je kao imam u Gra~anici, a potom u Islamskom kulturnom centru u ^ikagu. U ^ikagu je zavr{io postdiplomske studije iz islamske teologije na Odsjeku za bliskoisto~ne jezike i civilizacije, gdje je i doktorirao pred poznatim muslimanskim u~enjakom Fazlur Rahmanom. Uporedo s imamskim poslom predavao je na Ameri~kom koledu u ^ikagu. Nakon petogodi{njeg imamskog rada i studiranja u ^ikagu, radio je kao glavni imam u Zagreba~koj damiji. Njegovim dolaskom Islamska zajednica u Zagrebu je osavremenila oblike rada koji su dotad bili nepoznanica za Islamsku zajednicu, posebno u pogledu otvorenosti i komunikativnosti. Pod njegovim vo|stvom Islamska zajednica u Zagrebu je organizirala tri znanstvena simpozija: Mistika u Islamu - tesavvuf, Problemi suvremenog pristupa islamu i Etika u islamu. Ovaj tre}i znanstveni skup imao je internacionalnu dimenziju jer su na njemu uzeli aktivno u~e}e najautoritativniji znanstvenici iz islamskog svijeta, a jugoslavenskoj javnosti su se po prvi put predstavili fizi~ar i nobelovac Abdusselam i maleanski filozof Nedib Attas. Ovakav vid aktivnosti u kreaciji dr. Ceri}a, Zagreba~ku damiju svrstava u sam vrh znanstveno-kulturnog ivota Islamske zajednice u biv{oj Jugoslaviji, a ~ini je sve prisutnijom i u tokovima razvoja islamske misli u svijetu. Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri} je bio docent na Islamskom teolo{kom fakultetu u Sarajevu. Od 1991. do 1993. godine bio je profesor na Institutu za islamsku misao i civilizaciju u Kuala Lumpuru, Malezija. Izabran je 1993. godine za naibu reisa, a 1996. godine primio je Men{uru za vr{enje dunosti reisu-l-uleme. Za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izabran je 1998. godine, a ponovo je izabran na ovaj poloaj 2005. godine. Bio je predsjednik Udruenja ilmije u Hrvatskoj i Sloveniji, ~lan redakcija Islamske misli i Glasnika i suradnik Op}e enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea. Objavio je vi{e tekstova u glasilima Islamske zajednice i u drugim stru~nim ~asopisima iz podru~ja islamistike, teologije i islamske kulture, objavio je knjigu na engleskom Roots of Synthetic Theology in Islam u Kuala Lumpuru, 2002. godine i knjigu Vjera, narod i domovina. Govori i pi{e arapski i engleski jezik. 158

Priznanja 1997. Dobio odlikovanje najvi{eg ranga od egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka za doprinos u {irenju islamske misli unutar i izvan svoje zemlje. 2003. Dobio UNESCO-vu nagradu za mir Felix Houphouet-Boigny za poseban doprinos me|ureligijskom dijalogu, toleranciji i miru u svijetu, zajedno sa kardinalom Rod`erom E~agarijom. UNESCO-va nagrade za mir Feliks Ufajet Boanji (Flix Houphout-Boigny) utemeljena je 1989. godine u ~ast Feliksa Ufajeta Boanjia, prvog predsjednika Republike Obale Slonova~e, koji se zalagao za totalni mir u svijetu po principu ustavne preambule, S prvim bh. predsjednikom kao temeljne filozofije, UNESCO-a u kojoj se ka`e: Alijom Izetbegovi}em Budu}i da ratovi po~inju u glavama ljudi, onda je nu`no da se u glavama ljudi izgra|uje mir. UNESCOva nagrada za mir Feliks Ufajet Boanji dodjeljuje se osobama koje svojim radom i djelovanjem promoviraju mir u svijetu i dijalog me|u ljudima i narodima. Me|u dobitnicima ove Nagrade su velika svjetska imena, od Nelsona Mandele (1991.) do Jasara Arafata (1993.), D`imi Kartera (1994.) do Luiza Lule Sa saudijskim kraljem Da Silvija (2008.). UNESCO-va nagrada po svom Abdulahom moralnom zna~enju ~ak nadvisuje Nobelovu nagradu, koja je pak popularnija zbog visoke nov~ane vrijednosti. UNESCO-va nagrada, koju dodjeljuje internacionalni `iri s razli~itih kontinenata, sastavljen od predstavnika zemalja ~lanica UNESCO-a, iako bez nov~ene vrijednosti, ima izrazitu moralnu vrijednost. 2004. Dobio Sir Sternbergovju nagradu koju Sa turskim predsjednikom dodjeljuje Me|ureligijsko vije}e kr{}ana i Jevreja za Abdullahom Gulom doprinos me|uvjerskom razumjevanju. 2005. Dobio Plaketu za doprinos i afirmaciju Gazi Husrev-begove medrese. 2007. Nagra|en kraljevskim Ordenom elHusein prvoga reda Ha{emitske Kraljevine Jordan za osobitu predanost u radu, zajedno sa jordanskim, egipatskim i azarbejdanskim muftijom. 2007. Dobio Nagradu njema~ke Fondacije Teodor Hojs (Theodor-Heuss-Stiftung) za 2007. S reisu-l-ulemom Turske godinu, zajedno sa gospo|om Ritom Sssmuth, Ali Bardakogluom 159

biv{om predsjednicom njema~kog Parlamenta. Fondacija Teodor Hojs Nagradu dodjeljuje za promociju politi~kog razvoja i kulture u Njema~koj i Evropi. U obrazlo`enju odluke se navodi da su laureati dvije izuzetne osobe koje se prakti~no bave svim aspektima integracije i evropskog islama, koje to svojim osobnim primjerom dokazuju. A za reisu-l-ulemu Mustafu Ceri}a je nagla{eno da je Obra}anje na susretu s promi{ljeni posrednik u krizi izme|u Istoka i Papom, u Vatikanu Zapada i u odnosima izme|u religija koji su se naglo pogor{ali nakon teroristi~kih napada u New Yorku, Washingtonu, Madridu i Londonu, te da je pouzdani branitelj slobode i demokracije koje su bile dovedene u pitanje tim razvojem u Evropi i {irom svijeta. U obrazlo`enju se jo{ ka`e: Zahvaljuju}i njegovoj jedinstvenoj poziciji kao reS britanskim premijerom isu-l-ulemi, on je internacionalno tra`eni sagovornik. Braunom Kao Evropljanin on se zala`e za integraciju muslimana, koji `ive u Evropi, u evropsko dru{tvo, te za miroljubivi dijalog izme|u muslimana, @idova i kr{}ana. On se jasno zala`e za umjerenost, toleranciju i otvorenost u odnosima izme|u Istoka i Zapada i tako sna`no utje~e na kulturu dijaloga. On time doprinosi na zna~ajan na~in pobolj{anju prilika za mirnu budu}nost Evrope i svijeta. Sa francuskim 2008. Dobio Nagradu za ivotno djelo za 2007. predsjednikom godinu Asocijacije muslimanskih dru{tvenih @akom [irakom, u Parizu nau~nika u Velikoj Britaniji, koja mu je dodijeljena u prisustvu muslimanske intelektualne i kulturne elite, kao i kr{}anskih, jevrejskih i svjetovnih uglednika. Tim povodom reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri} je odrao predavanje o temi U susret muslimanskom dru{tvenom dogovoru u Evropi (Toward Muslim Social Contract in Europe). Asocijacija muslimanskih dru{tvenih nau~nika (AMSS) ustanov- Sa Tonijem Blerom u Davosu ljena je 2000. godine u Londonu u namjeri da potakne razvoj islamske misli, te otvori mogu}nosti istraivanja rje{enja za probleme s kojima su muslimani, posebno u Evropi, danas suo~avaju. U obrazloenju odluke je navedeno: ^ast mi je {to Vas mogu obavijestiti da Vam je Asocijacija muslimanskih dru{tvenih nau~nika u Velikoj Britaniji - Sa libijskim predsjednikom cijene}i Va{ izvanredni intelektualni doprinos misiMuamerom Gadafijem 160

ji islama te za istinski uticaj na razvitak islamske misli u svijetu - dodjelila Nagradu za ivotno djelo za 2007. godinu (2007 Lifetime Achievement Award). Ovo je najve}a nagrada na{e Asocijacije. Mi cijenimo da ste je Vi zasluili zbog Va{eg izvanrednog ostvarenja i velike predanosti islamu koju ste pokazali, vode}i Va{u zajednicu kroz najtea isku{enja u S malezijskim premijerom novijoj povijesti. Unato~ svim pote{ko}ama, Vi ste Ned`ibom Tun Rezakom ostali vjerni na~elima suivota i me|uljudskog po{tivanja. Va{a vizija suvremenog islama je pravi odgovor za izazove na{eg vremena. O zna~aju ove Nagrade za ivotno djelo AMSS-a u Londonu najbolje svjedo~e imena dosada{njih dobitnika: Ali Mazrui (2000.), Alija Izetbegovi} (2001.), Zaki Badawi (2002.), Edward Said (2003.), Martin Lings (2004.), Fuat Sezgin (2005.) i Muhamed Abdul-Halim (2006.). S rumunskim predsjednikom 2008. Dobio prestinu me|unarodnu Nagradu Trajanom Baseskuom Eugen Biser, u Minhenu (Njema~ka), zajedno sa Princom Gazijem bin Muhammedom bin Talalom iz Jordana i [ejhom el-Habibom Alijem Zejnulabidinom el-Difrijem iz Emirata. 2009. Uvr{ten u knjigu Petsto najuticajnijih muslimana u svijetu. Od tih 500 napravljen je u`i izbor od 50 najuticajnijih me|u kojima je i reisu-lulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Sa australijskim premijerom Mustafa ef. Ceri}. Da bi se shvatila vrijednost seleKevinom Rudom kcije 50 najuticajnijih muslimana u svijetu dovoljno je spomenuti imena kao {to su saudijski kralj Abdulah bin Ali Saud koji je na prvom mjestu, te jordanski kralj Abdulah i marokanski kralj Muhamed VI, zatim dr`avnici kao {to su turski premijer Red`ep Erdoan, te duhovni autoriteti kao {to su ajatullah Ali Hamenei, {ejh Jusuf Karadavi, ajatullah Husein Sistani, te egipatski muftija Ali D`uma i mnogi druOsniva~i vije}a C-1 za zajedni~ko dobro u Londonu gi. Knjiga pod naslovom Petsto najuticajnijih muslimana u svijetu za 2009. godinu na prvom mjestu promovira top-listu od 50 muslimana ~iji uticaj se mo`e osjetiti u me|unarodnom kontekstu. Bez obzira {to njihov uticaj proizilazi iz razli~itih podru~ja, svima je zajedni~ko to da imaju zna~ajan uticaj na veliki broj ljudi. Na top listi 50 najuticajnijih muslimana istaknute su tri vrste li~nosti: kraljevi, duhovni u~itelji i medijske edukatori. Kako urePosjeta Darfuru, Sudan 161

dnici navode u uvodu: Uticaj u islamskom svijetu je specijaliziran u odre|enom kontekstu. Ne postoji jasna hijerarhija niti organizovano sve}enstvo za muslimane kako bi se prepoznao vo|a, kao {to je patrijarh za pravoslavne kr{}ane ili papa za katolike. Prema tome, kriterij se nametnuo kroz raznolikost faktora u odre|ivanju 50 najuticajnijih muslimanskih lidera dana{njice. Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Mustafa ef. Ceri} Na Konferencija ministara vakufa u D`edi se nalazi na 39. mjestu na ovom pa`ljivo sa~injenom spisku top liste 50 od 500 najuticajnihih muslimana danas u svijetu. Urednici navode da je dr. Mustafa Ceri} zvijezda vodilja za islam u Evropi i vode}a li~nost u Bosni i Hercegovini. Nadalje se navodi da je reisu-l-ulema Mustafa Ceri} izrazit u podru~ju me|ureligijskog dijaloga i smatra se jednim od najuticajnijih muslimanskih vo|a danas. U obra- Na Me|unarodnoj komsiji za mir Unescoa u Parizu zlo`enju izbora reisu-l-uleme Ceri}a na top listu 50 najuticajnijih muslimana, naro~ito se isti~e njegova Deklaracija evropskih muslimana, koju je napisao 2006. godine. Za reisu-l-ulemu Ceri}a se dalje ka`e da je zagovornik me|ukulturnog dijaloga, te da je 2009. godine, uprkos upozorenjima o mogu}im nasilnim demonstracijama, oti{ao u Srbiju i govorio u Tutinu o potrebi Bo{njaka i Srba da `ive zajedno. Glavni urednici ove knjige su dvojica etabliranih i Na D`ord`taun univerzitetu u SAD svjetski poznatih profesora sa D`ord`taun univerziteta u Va{ingtonu, John Esposito i Ibrahim Kalin. Oni ovu knjigu predstavljaju kao prvu u godi{njem prikazu glavnih muslimanskih li~nosti u svijetu. Profesor John Esposito je direktor Centra Princ Alwaleed Bin Talal, a profesor Kalin je zastupnik inicijative dijaloga Zajedni~ka rije~. Knjiga je zajedni~ki Na Svjetskoj konferenciji poduhvat Kraljevskog centra za strate{ke studije religija za mir u Japanu (Royal Strategic Studies Center) i Centra Princ Alwaleed Bin Talal za muslimansko-kr{}ansko razumijevanje na D`ord`taun univerzitetu u Va{ingtonu.

Predavanje na Svjetskom halal forumu u Maleziji

162

Utemeljitelj, suosniva~ i ~lan 1997. Osniva~ i punopravni ~lan Evropskog vije}a za fetve na ~ijem ~elu je {ejh Karadavi. 1997. Jedan od idejnih kreatora i utemeljitelja Me|ureligijskog vije}a Bosne i Hercegovine. 2000. Izabran za redovnog ~lana Fikhske akademije za fetve pri Rabiti (Svjetska muslimanska liga) u Meki. 2001. Jedan od osniva~a i punopravni ~lan Fondacije za mezarje i uprave Memorijalnog centra u Poto~arima. 2001. Jedan od osniva~a Islamskog evropskog vije}a sa sjedi{tem u Parizu. 2004. Postao dopisni ~lan Kraljevske akademije Muesset Al Bejt u Ammanu (Jordan). 2004. Postao ~lan Svjetskog vije}a za islamsko misionarsvo (Libija). 2006. Na Prvoj konferenciji muslimanske svjetske uleme u Mekki, na kojoj je osnovan Svjetski forum uleme, izabran me|u deset ~lanova Izvr{nog vije}e Svjetskog foruma uleme. 2006. Na 8. zasjedanju Svjetske konferencije religija za mir u Kjotu (Japan) izabran u najvi{e tijelo Konferencije - Svjetsko vije}e religija za mir, kao predstavnik sunnitskog islama. Pokret religija za mir sa sjedi{tem u Nju Jorku ~ine 800 delegata iz vi{e od 100 zemalja svijeta. Rije~ je o globalnoj mrei me|ureligijskih vije}a i pridruenih grupa koje nastoje da se kroz djelovanje vjerskih zajednica prevazi|u sukobi, gradi svjetski mir i sigurnost, te podupire odriv razvoj dru{tva. Konferencija religija za mir je trenutno najve}i savez svjetskih religija, a osnovana je 1970. kao me|unarodna, nepoliti~ka i nesekta{ka organizacija. 2007. Jordanski princ Gazi bin Muhammed uru~io mu diplomu redovnog ~lana Kraljevske akademije za islamsku misao, u okviru 14. konferencije u Ammanu (Jordan), o temi Zna~enje ljubavi u ^asnom Kuranu. Cijene}i to {to dr. Mustafa Ceri} radi u cilju {irenja islamske misli i kulture, zbog njegovih trajnih napora da se suo~i s problemima vremena, njegovo aktivno sudjelovanje u promociji islamske savremene kulture, te zbog njegovog istaknutog nau~nog rada, mi mu dodjeljujemo diplomu redovnog ~lana u Kraljevskoj akademiji za islamsku misao te objavljujemo naredbu da se ova diploma ima izdati u ime Divana Ha{emitske Kraljevine, potpis jordanskog kralja Abdullah II bin el-Husein, stoji u tekstu diplome. 2009. U~esnik konstituiraju}e sjednice Me|unarodnog vije}a C-1 for the Common Good (C-1 za zajedni~ko dobro) u Londonu. Rije~ je o vije}u za unapre|enje odnosa izme|u Zapada i muslimanskog svijeta, kao nasljednika Vije}a C-100, kojeg je ustanovio Svjetski ekonomski forum u Davosu 2001., kao odgovor na 11. septembar, u namjeri da se izbjegne islamofobija na Za163

padu i vestofobija u muslimanskom svijetu. Biv{i britanski premijer Toni Bler je predsjedavao glavnom skup{tinom Vije}a, a britanski premijer Gordon Braun i australijski premijer Kevin Rud su se obratili osniva~ima Vije}a za muslimansko-kr{}anski dijalog.

U~e{}e na me|unarodnim forumima i inicijative Reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri} je u~estvovao na brojnim me|unarodnim konferencijama, sastancima i seminarima i svojim predavanjima i idejama pobu|ivao veliku panju me|unarodne intelektualne, vjerske i politi~ke javnosti. Zbog toga je dobijao brojne pozive od relevantnih me|unarodnih organizacija koje imaju globalni karakter i uticaj. Ve}em broju tih poziva nije se mogao odazvati. 2001. - 2009. Bosanski reisu-l-ulema je redovan sudionik na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu i ~lan Grupe 100 za odnose izme|u islama i Zapada. U Davosu je tokom proteklih godina imao brojne susrete i razgovore sa uticajnim me|unarodnim zvani~nicima iz vjerskog, politi~kog, dru{tvenog i ekonomskog ivota u dana{njem svijetu, uklju~uju}i i brojne dravnike i vladine zvani~nike. Prisustvovao je mnogim zna~ajnim diskusijama i imao izlaganja pred vrlo uticajnim me|unarodnim auditorijem. Tako je 2009. godine u okviru programa Zajednice religijskih dostojanstvenika na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koju ~ine 20 uglednih vjerskih uglednika iz razli~itih vjerskih zajednica u svijetu, reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri} govorio o temi Vjera u religiji, zajedno sa rabinom Donaton Saksom, glavnim rabinom Velike Britanije i Komonvelta, Matjom Rikardom, direktorom Kanuna-[e~en iz Nepala, te Dimom Valisom, glavnim urednikom i glavnim izvr{nim urednikom Sojourners (SAD), na sesiji koju je moderirao biv{i britanski premijer Toni Bler. 2002. Sudionik konferencije Evro-atlantskog partnerskog vije}a, gdje je odrao predavanje o temi: Islam protiv terorizma. 2003. U~estvovao na OSCE-ovoj konferenciji u Be~u s predavanjem o temi: Rasizam, ksenofobija i diskriminacija. 2006. U okviru rasprave o temi Jedno more - tri vjere, u Rimu govorio na simpoziju u sklopu internacionalnog skupa Mediteran na pragu novog milenija. 2006. Odrao predavanje na susretu @idova i muslimana, koji je pod nazivom Bejahad odran na Hvaru, kada je usvojen i Apel Kulturom do zajedni{tva. 2006. Na inicijativu Madelin Albright, biv{e dravne sekretarice Sjedinjenih Ameri~kih Drava, govorio je na prestinoj me|unarodnoj konferenciji Brainstorm 2006 u Aspenu (Kolorado, SAD). Naime, elitni poslovni magazin Fortune i Aspen Institut svake godine organiziraju konferenciju koja okuplja najprestinije ljude u svijetu iz oblasti nauke, ekonomije, politike i, u posljednje 164

vrijeme, religije. Cilj konferencije je da ponudi prakti~ne odgovore na globalna pitanja dana{njice, posebno pitanja siroma{tva i gladi, te pitanja rata i mira. 2006. Na poziv federalne ministrice unutarnjih poslova Austrije Lize Prokop prisustvovao je me|unarodnoj konferenciji o temi Dijalog kultura i religija, koja je odr`ana u Be~u. U prisustvu velikog broja svjetskih i evropskih stru~njaka u oblasti kulture i religije, reisu-l-ulema je govorio na tre}oj sesiji o temi: Evropa - dru{tvo zajedni~ke ba{tine (Europe - A Community of Common Heritage). 2006. Odrao govor na Univerzitetu Viskonsin (Madisonu, SAD) u okviru me|unarodne konferencije o temi: Deset Boijih zapovijedi i njihova aplikacija u judaizmu, krs}ansvu i islamu. U Bostonu je 3. aprila 2006., na MIT (Massachusetts Institute of Technology), odrao predavanje o temi: Identitet evropskih muslimana. 2006. Na poziv Inga Friedricha, potpredsjednika Evropske narodne stranke koja okuplja konzervativne i narodnja~ke stranke u Evropskom parlamentu, pred grupom evropskih parlamentaraca u Evropskom parlamentu, predstavio Deklaraciju evropskih muslimana. 2006. Na me|unarodnoj konferenciji u Kuala Lupuru (Malezija), pod nazivom Dijalozi: Islamski svijet-SAD-Zapad - Ko govori u ime islama? Ko govori u ime Zapada?, obratio se predavanjem na temu Izazovi koji su nametnuti naukom i tehnologijom na relaciji muslimani-Zapad. 2006. Objavljena i na ~etiri jezika prevedena (engleski, arapski, njema~ki, francuski) Deklaracija evropskih muslimana, koja je nastala povodom tragi~nih doga|aja od 11. septembra 2001. u Nju Jorku, 11. marta 2004. u Madridu te 7. jula 2005. u Londonu. Deklaracija evropskih muslimana ne ostaje samo na verbalnoj osudi terorizma, ve} ~ini prakti~ne korake u cilju uspostavljanja dijaloga i povjerenja izme|u muslimana i Zapada, zbog ~ega je nai{la na izniman interes u me|unarodnoj intelektualnoj i politi~koj javnosti. 2006. Na poziv generalnog direktora ISESCO (Islamska organizacija za odgoj, obrazovanje i kulturu) dr. Abdulaziza Tverdia, sudjeluje u radu me|unarodne konferencije u Tunisu o temi Civilizacije i kulture: od dijaloga do saveza. Konferenciju je u predsjedni~koj pala~i Kartaga otvorio predsjednik Arapske Republike Tunis, Zejnulabidin bin Ali, u prisustvu velikog broja uleme, profesora, ministara i politi~ara iz Tunisa i svijeta. Posebnu panju privuklo je prisustvo Mahatira Muhammeda, biv{eg premijera Malezije koji je odrao glavni govor na konferenciji i kojeg je ISESCO imenovao za svog specijalnog ambasadara u dijalogu sa kulturama i civilizacijama. Toko|er, konferenciji su se obratili Ekmeleddin Ihsanoglu, generalni sekretar Organizacije islamskih zemalja (OIC) i Amr Musa, generalni sekretar Arapske lige. 2006. Jedan je od potpisnika pisma 138 muslimanskih ~elnika i intelektualaca upu}enog kr{}anskim poglavarima, s pozivom na dijalog, a povodom papinog predavanja na Regensbur{kom univerzitetu, (Njema~ka, 13. 9. 2006.), te od prvog dana aktivni sudionik kr{}ansko-muslimanskog dijaloga koji je 165

usijedio, i predvodnik muslimanske delegacije u dijalogu sa Vatikanom. Na ovo pismo je stigao pozitivan odgovor vi{e od 500 kr{}anskih intelektualaca, kojeg je inicirao Jelski univerzitet. Papa Benedikt XVI tako|er je pozitivno odgovorio i prihvatio poziv za dijalogom i zajedni~kim djelovanjem za mir u svijetu. Zajedni~ka rije~ (A Common Word) - otvoreno pismo muslimanskih autoriteta kr{}anskim liderima, nastalo je kao `elja muslimanskih autoriteta da primjene kuransku zapovijed da komuniciraju sa kr{}anima i Jevrejima. Osniva~ i direktor Centra za vjeru i kulturu pri Jelskom univerzitetu prof. Miroslav Volf je kazao: Ova muslimanska inicijativa je najzna~ajniji doga|aj za me|uvjerski dijalog u zadnjih pedeset godina. Nakon prihvatanja pisma odr`ane su brojne konferencije i razgovori muslimanskih intelektualaca i kr{}anskih predstavnika. 2007. U Va{ingtonu odrao predavanje u prestinom me|unarodnom centru Woodrow Wilson za u~enjake o temi Umije}e tolerancije. 2007. U prisustvu [ejhu-l-Azhara Muhammeda el-Tantavija i velikog broja uleme iz cijelog svijeta, govorio na ~etvrtoj sesiji u okviru Drugog svjetskog susreta svr{enika univerziteta Al-Azhar u Kairu o temi Umije}e tolerancije u islamu. 2007. Govorio na konferenciji Akademska sloboda i sloboda religije tenzije i kompromisi dvaju koegzistentnih i fundamentalnih prava na Leiden univerzitetu u Holandiji, o temi: Historija institucionalnog obrazovanja imama u Bosni i Hercegovini. 2007. U Dohi (Katar) u~estvovao na konferenciji Dohska konferencija za me|uislamski dijalog i govorio na temu Zna~aj zbliavanja mi{ljenja za jedinstvo muslimana, u prisustvu vi{e od dvije stotine delegata iz muslimanskog svijeta, me|u kojim su bile muftije iz Sirije, Egipta, Omana, Irana, Libanona, Tunisa, Maroka, te autoriteta kao {to su [ejh Jusuf Karadavi, Ajatullah Muhammed Ali el-Teskhiri, generalni sekretar Svjetske akademije za zbliavanje islamskih mezheba, i Ekmeleddin Ihsanoglu, generalni sekretar Organizacije islamske konferencije. Konferenciju je otvorio Abdullah bin Hammed Atijja, drugi zamjenik premijera Vlade Katara i ministar za energiju i industriju. Otvaranju je prisustvovala i princeza Moza, supruga [ejha Hameda bin Halife Al Thanija, emira drave Katar. 2008. U~estvovao na trodnevnoj konferenciji na Jelskom univerzitetu (SAD) o temi Ljubav prema Bogu i kom{iji u rije~i i djelu - pretpostavke za muslimane i kr{}ane, koju su inicirali muslimanska ulema i intelektualci a podr`ali kr{}ani s Jelskog univerziteta. Konferencija je bila kr{}anski odgovor na otvoreno pismo 138 muslimanskih uglednika pod naslovom Zajedni~ka rije~ izme|u nas i vas, a povodom Papinog predavanja na Regensbur{kom univerzitetu. U zavr{noj rije~ prof. Miroslav Volf, direktor Centra za vjeru i kulturu na Jelskom univerzitetu i inicijator kr{}anskog odgovora na muslimansku inicijativu kazao je da muslimanska inicijativa ima povjesni zna~aj a ova konferencija povijesnu ~ast da bude njezin promotor. U Va{ingtonu je 8. okto166

bra 2009. godine na D`ord`taun univerzitetu odr`ana dvodnevna konferencija o temi Zajedni~ka rije~ izme|u nas i vas: globalni plan za promjenu, kao nastavak ranije zapo~etog procesa. Konferenciju u Va{ingtonu organizirali su Centar za muslimansko-kr{}ansko razumijvanje Princ el-Welid bin Talala u Va{ingtonu i Akademija Al-Bejt iz Ammana. Na otvaranju va{ingtonske konferencije, o temi Muslimansko-kr{}anski odnosi u 21. stolje}u, govorili su: reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri}, prof. D`on Espozito, direktor Centra za muslimansko-kr{}ansko razumijevanje, Toni Bler, biv{i britanski premijer, Kd`el Magn Bondevik, biv{i premijer Norve{ke, Dato Seri Anvar Ibrahim, biv{i zamjenik premijera Malezije. 2008. U~esnik Me|ucivilizacijskog dijaloga koji se vodi izme|u Japana i islamskog svijeta u Rijadu, gdje se u ime u~enjaka islamskog svijeta, koji su u~estvovali u ovom dijalogu, obratio kralju Abdullahu bin Abdul Azizu. 2007. Na poziv Liz Mohn, predsjednice Bertelsmann fondacije iz Njema~ke i dr. Volganga [usela, biv{eg austrijskog kancelara, prisustvovao evropskom susretu Trilogija Salzburga. Rije~ je o godi{njem evropskom susretu u okviru Salzbur{kog festivala koji, ve} nekoliko godina, okuplja prominentne li~nosti iz svijeta privrede, umjetnosti i politike radi promocije dijaloga i tolerancije. U~esnici su jo{ bili ministrica vanjskih poslova Austrije Ursula Plasnik, biv{i ministar vanjskih poslova Njema~ke Jo{ka Fi{er, biv{i ministar vanjskih poslova Palestine Zeid Abu Amr, predsjednik vatikanskog koncila za promociju kr{}anskog jedinstva kardinal Kasper i rabinka iz Izraela prof. Evelin Godman-Thau. 2008. U gradu Saporo u Japanu u~estvovao na samitu vjerskih autoriteta svijeta za mir, a u povodu odravanja Hokaido samita Grupe osam (G8). Organizator su bili Svjetska konferencija religija za mir (WCRP) sa sjedi{tem u Njujorku i japanske mirovne asocijacije. Ovo je bio tre}i samit vjerskih autoriteta u svijetu (prvi je odran u Moskvi 2006., a drugi u Kelnu 2007.), koji se odrava uo~i Samita G8, s namjerom da se politi~kim liderima najmo}nijih drava i najbogatijih dru{tava u svijetu skrene panja na brojna pitanja koja mu~e dana{nji svijet bez obzira na vjeru ili naciju. Na samitu u Saporu usvojen je dokument u vidu apela oko 300 vjerskih autoriteta svijeta iz vi{e od 20 zemalja a uo~i dvodnevnog odravanja Hokaido Samita Grupe Osam (G8). Dokument je premijeru Japana Jasuo Fukudi predala delegacija u sastavu: reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri}, nigerijski nadbiskup Onaijekano, palestinski kadija Temim, te strasbur{ki rabin Rene Gutman, a delegaciju je predvodio poglavar budisti~ke zajednice u Japanu Ni~iko Nivano i predsjednik Konferencije religija za mir. 2008. Predvodio delegaciju muslimanskih intelektualaca iz cijelog svijeta na prvom povijesnom seminaru Katoli~ko-muslimanskog foruma Ljubav prema Bogu, ljubav prema kom{iji, (Vatikan, 4.-6. XI 2008.), te se u ime muslimanske delegacije obratio papi Benediktu XVI. 2008. Na poziv Svjetske konferencije religija za mir (WCRP), prisustvovao Me|unarodnoj diplomatskoj konferenciji o kasetnom naoruanju, u Dablinu 167

(Irska), s namjerom da se usaglasi sporazum kojim bi se potpuno zabranila proizvodnja, skladi{tenje i upotreba kasetnog naoruanja. 2009. U Evropskom parlamentu (EP), na plenarnom zasjedanju u Strasburu, 15. januara, usvojena Rezolucija o Srebrenici, ~iji je jedan od inicijatora i promotora bio bosanski reisu-l-ulema Ceri}. Rezolucijom se pozivaju drave ~lanice EU i drave zapadnog Balkana, da obiljee 11. juli Danom sje}anja na . genocid u Srebrenici. 2009. U sjedi{tu UNESCO-a u Parizu, kao dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir Feliks Ufajet Boanji (Flix Houphout-Boigny), prisustvovao sve~anosti povodom dvadesete godi{njice od osnivanja Nagrade, uz veliki broj diplomata i UNESCO-vih specijalnih izaslanika u svijetu. Reisu-l-ulema Ceri} je punopravni ~lan UNESCO-ve komisije za mirovna istra`ivanja, kojom predsjedava Henri Kisind`er, biv{i dr`avni sekretar SAD-a i dobitnik Nobelove nagrade, a ~iji su ~lanovi jo{ princeza Mozah Bint Nassar el-Misnad iz Katara, Havijer Perez, biv{i generalni sekretar UN-a, princ Hasan bin Talal iz Jordana. Generalni sekretar komisije je Aliun Traore. 2009. Predvodio visoke muslimanske autoritete u Evropi u dizanju glasa protiv nasilja u Pakistanu, a pismo za mir, dijalog i zaustavljanje nasilja u toj zemlji, upu}eno Pakistanu, a posebno ulemi, jo{ su potpisali: muftija kosovski Naim Trnava, muftija albanski Selim Mu~aj, muftija makedonski Sulejman Redepi, predsjednik Islamske zajednice u [paniji dr. Mansur Eskudero, Halima Krausen iz Njema~ke, Hasan Le Gai Iton {ejh Abdul Hakim Murad i Jusuf Islam iz Velike Britanije. 2009. Sudjelovao u jedinstvenoj me|ureligijskoj ceremoniji, koja je odrana u Kopenhagenu pod pokroviteljstvom {vedskog nadbiskupa dr. Andresa Vedrida i Svjetske konferencije religija za mir, a u okviru doga|aja od posebne vanosti za budu}nost ~ovje~anstva - Konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda. U svojstvu dopredsjednika Konferencije religija za mir, pro~itao Bosansku dovu u kojoj se govori o miru, toleranciji te ljudskoj odgovornosti i savjesti ~ovje~anstva koju treba probuditi radi za{tite prirode i spasa od globalnog zagrijavanja koje prijeti da ugrozi ivot na Zemlji. U Kopenhagenu su dopredsjednici Svjetske konferencije religija za mir pozvali {efove drava i vlada na hitnu akciju kako bi se zaustavio proces globalnih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom nepanjom i pohlepom. Tom ~inu je prisustvovalo ~etrdeset devet uglednih vjerskih autoriteta iz cijeloga svijeta me|u kojima su: turski reisu-l-ulema dr. Ali Bardakoglu, generalni sekretar Svjetske islamske misije sa sjedi{tem u Tripoliju dr. Ahmed [erif, moskovski patrijarh i cijele Rusije Kiril, kanterberijski nadbiskup Rovan Viljems, jevrejski rabin David Rosen, generalni sekretar {intoizma iz Japana Masami Yatabe, predsjednik taoizma iz Singapura Master Lee Zhwang, vrhovni palestinski kadija [ejh Tajser Redep el-Temini, [ejh Hamza Jusuf Hanson iz Amerike i mnogi drugi.

168

Istaknuti muslimani: R eisu-l-ulema me|u 100 najuglednijih Reisu-l-ulema Reisofobiju, kao i ovo poglavlje o biografskim ~injenicama iz `ivota i rada reisu-l-uleme Ceri}a, zavr{avamo kroz jedan znakovit esej, iz pera jedne univerzitetske profesorice, ~ije mi{ljenje je formirano na vi{estruko provjerenim i potvr|enim ~injenicama. Prije nego {to u|emo u ovaj tekst, valja primijetiti da bo{nja~ki narod, kao muslimanski narod, predstavlja kapljicu u moru muslimanske populacije u svijetu, da iza Bo{njaka nema nikakve globalne politi~ke ili ekonomske mo}i koja bi ih promovirala, te je zaista impresivno kada jedan Bo{njak biva uvr{ten me|u 100 istaknutih muslimana, graditelja svjetske civilizacije i kulture, a me|u brojnim li~nostima klasi~ne i savremene muslimanske povijesti. Tu ~ast je do`ivio bosanski reisu-l-uleme dr. Mustafa Ceri}. Naime, izdava~ka ku}a Oneworld Publications iz Oxforda (Velika Britanija), izdala je knjigu autorice Natana J. DeLong-Bas Istaknuti muslimani: Muslimani graditelji svjetske civilizacije i kulture. U knjizi su donesene biografije i najzna~ajnija postignu}a stotinu najuglednijih muslimana u povijesti, po izboru autorice DeLong-Bas. U knjizi su odabrana imena li~nosti koje su u~inile zna~ajan doprinos razvoju svojih dru{tava, ali i globalne zajednice. Uz imena NBA zvjezde Kareema Abdul Jabbara, preko dobitnice Nobelove nagrade za mir Shirin Ebadi, hip-hop umjetnika Mosa Defa, svjetskog bokserskog {ampiona Muhammada Alija, nagra|ivanog novinara i najprodavanijeg pisca Ahmeda Rashida, popularnog muzi~ara i dobrotvora Yusufa Islama, dobitnika Nobelove nagrade za hemiju Ahmeda Zewaila - nalazi se i ime reisu-luleme dr. Mustafe Ceri}a. Knjiga je kao ideja nastala nakon 2001. godine s ciljem da se zapadnoj javnosti predstave istaknute muslimanske li~nosti koji su bili, kako u pro{losti, tako i u sada{njosti graditelji civilizacije i kulture. Knjiga donosi prikaze ivota i postignu}a uglednih muslimana razli~itog nacionalnog i kulturolo{kog porijekla iz mnogostruke lepeze njihovog dru{tvenog angamana: od vladara i politi~ara, preko pjesnika i pisaca, do vjerskih lidera i sportskih zvijezda. Autorica knjige Natana DeLong-Bas je profesorica teologije na Boston koledu i Blisko-isto~nim i judai~kim naukama pri Univerzitetu Brandeis u Sjedinjenim Ameri~kim Dravama. Predstavljaju}i reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kao jednog od 100 istaknutih muslimana u islamskoj povijesti, kao graditelja svjetske civilizacije i kulture, profesorica Natana J. DeLong-Bas isti~e da on postaje me|unarodno priznati lider muslimansko-kr{}anskog dijaloga. Autorica, izme|u ostalog, pi{e: Vrijeme provedeno u Sjedinjenim Ameri~kim Dravama pomae mu da te~no govori engleski jezik i upozna ameri~ku kulturu. Tako|er ima priliku da sa manjinskim zajednicama ameri~kih muslimana radi na podu~avanju pripa169

dnika drugih konfesija o islamu, uporedo se upoznavaju}i s izazovima s kojima se suo~avaju konvertiti. Uz to {to pomae u pro{irivanju, pobolj{avanju i obezbje|ivanju finansijske pomo}i {kolskim programima i objektima Centra. Ceri} tako|er radi na zbliavanju razli~itih grupa na izgradnji zajedni~ke i harmoni~ne budu}nosti... Kao duhovni vo|a bosanskih muslimana, Ceri} se poziva na historiju me|ureligijske i me|uetni~ke tolerancije i saradnje u zemlji, {to je klju~ za nacionalnu obnovu i osnova za trajan mir. S obzirom da bosanski muslimani koegzistiraju u raznolikosti vjera i etni~kih zajednica na malom geografskom regionu, kontakti izme|u ovih grupa su neminovni. Ceri} vjeruje da je duh otvorenosti i saradnje kako produktivan tako i ispravan odraz bosanskog identiteta. On ukazuje na blizinu damija, crkava i sinagoga u Sarajevu kao dokaz me|upovezanosti vjera i etni~kih zajednica. Iako neki vide raznolikost vjera u Bosni kao izopa~enost i slabost, Ceri} to vidi kao znak regionalne snage. On kontinuirano osu|uje terorizam i rasizam, odraavaju}i i nagla{avaju}i stavove onih koje on predvodi... Ceri}eva vizija budu}nosti Bosne i tuma~enje islama se znatno razlikuje od onih koji pozivaju ka uspostavljanju islamske drave ili implementaciji konzervativnog i doslovnog tuma~enja islamskog zakona. Uvaavaju}i raznolikost vjera u Bosni i ~injenicu da su muslimani prosta (44%), a ne apsolutna ve}ina stanovni{tva, Ceri} poziva na islamski realizam a ne na islamsku superiornost. Podravaju}i princip pravde u kojem su sve vjere jednako priznate, on vjeruje da je vjerski pluralizam jedini garant za{tite od drugog genocida. Ceri}evo vo|stvo muslimanske zajednice se fokusira na muslimanskokri{}anski dijalog kao klju~ zajedni~ke budu}nosti u Evropi. Uo~avaju}i da su se obje vjere vi{e koncentrirale na problemati~ne uspomene i doga|aje iz pro{losti, on predlae alternativu i viziju koja prua vi{e nade me|uvjerskoj interakciji koja se fokusira na pozitivnu historiju. Njegova interpretacija historije po~inje s tvrdnjom da je posmatranje Evrope kao historijski kr{}anske lano jer je ona ve} dugo dom velikoj jevrejskoj i muslimanskoj zajednici koja se protee od Iberijskog poluotoka do Balkana. Postojanje ovih zajednica je rezulitiralo njihovom zna~ajnom doprinosu evropskoj kulturi i ivotu. On navodi primjer kri{}anskog nau~nika Tome Akvinskog (1224.-1274.) ~ija je ocjena i aktualizacija duha kr{}anstva izrasla iz njegove studije muslimanskog teologa i filozofa Avicene (Ibn Sina, 980-1037. ) Ceri} nudi da se ta lekcija nau~i na primjeru Akvinskog da po{tivanje vjerovanja i pisanja druge vjerske grupe moe dovesti do dubljeg uvaavanja svoje vlastite vjerske tradicije. Sli~no tome, nepo{tivanje drugih vjerskih skupina obi~no vodi do neslaganja i osuda, kao {to je to bio slu~aj Dantea Aligieria (1265.-1321.) koji je muslimanskog filozofa Averoesa (Ibn Ru{d, 1126-1198.) poslao u pakao zbog njegovog promovisanja Aristotelove filozofije. Ceri} odbacuje osu|ivanje jer se ono radije fokusira na realitete iz pro{losti, nego {to predstavlja djelovanje na oblikovanju novih realiteta na temelju duha refleksije. 170

Za Ceri}a je potraga za muslimansko-kri{}anskim dijalogom odraz nekih od najvanijih lekcija iz Kurana: da je bolje imati sveobuhvatan a ne isklju~iv pristup vjeri, da niko nema monopol nad Istinom i da je Istina na raspolaganju svakome. On vjeruje da se ove lekcije moraju implementirati u praksi, kako bi se pre{lo preko historije netolerancije me|u vjerama te natjecanja na temelju superiornosti vlastite svete knjige ili vjere a natjecalo u obavljanju dobrih djela i oblikovanju novih vrijednosti pravednosti, znanja i ljudske pristojnosti. On vjeruje da djelovanje, a ne osu|ivanje, treba biti zadatak istinske vjerske zajednice, jer ono tei kretanju ka budu}nosti, stvaranjem novih puteva i prilika, a ne na na~in da se ostaje uklije{ten u pro{losti. On tako|er vjeruje da je djelovanje adekvatno kori{tenje mo}i vjere da motivira ljude, jer se fokusira na zbliavanju ljudi u njihovoj potrazi za pravdom, mirom i tolerancijom za svo ~ovje~anstvo. On poziva na prekid uni{tavanja spomenika i crkava drugih vjera, navode}i da uni{tavanje manastira ne ~ini osobu ni{ta boljim muslimanom nego {to uni{tavanje damija ~ini ~ovjeka boljim kri{}aninom. On vjeruje da ljudi mogu postati bolji muslimani i kri{}ani pomau}i jedni drugima da odre svoje vjerske identite kao izvor li~ne i kolektivne sigurnosti. Vezan za ovu viziju novog svjetskog poretka izgra|enog na ljudskom povjerenu i moralnosti jeste i Ceri}ev poziv na zaustavljanje {irenja nuklearnog oruja i oruja masovnog uni{tavanja. On predlae povezivanje mudrosti koja je tipi~na za Istok i racionalnosti tipi~ne za Zapad, kako bi se uspostavio moral ~ovjeka od vjere koji moe izgraditi ljudsko povjerenje neophodno za povezivanje plemena i naroda te sura|ivanju u pravdi, istini, miru i pomirenju. On vjeruje da budu}nost Evrope lei u moralnosti koja vodi do osloba|anja od straha i materijalnog i duhovnog siroma{tva, povjerenja koje vodi do priznavanja da Bog ivi i brine za ljude, tolerancija koja vodi do obnove duha u dijeljenju zajedni~kog dobrog ivota koji slavi raznolikost vjera i kultura, aktivna opozicija nuklearnoj opasnosti, ekolo{koj katastrofi i nasilnim vjerskim, etni~kim i dru{tvenim konfliktima, i opipljiva podr{ka miru sa prirodom, nacijama, religijama, Bogom i ljudskim bi}ima. Ceri} crpi inspiraciju od lidera borbe za gra|anska prava, najprije dr. Mar-tin Lutera Kinga, Jr., i Mahatma Gandija, u promoviranju nenasilja u regiji, koja nije imala ba{ mnogo iskustva kad je u pitanju mir posljednih godina. Parafraziraju}i Kinga, Ceri} je proglasio svoju nadu za dan kad }e njegovo troje djece ivjeti u svijetu gdje ih ne}e ocjenjivati na osnovu njihove vjere u njihovim srcima nego na osnovu njihovog karaktera. On poziva na razvoj islamske avangarde koja }e promovirati ljudska prava i demokratiju dok je protiv doslovnog tuma~enja, ekstremizma i terorizma, te upozorava muslimane protiv kori{tenja termina dihad jer ve}ina nemuslimana taj termin povezuje s ekstremizmom i svetim ratom protiv nemuslimana. Ceri}eve pozive na mirnu koegzistenciju, unutra{nju i me|ureligijsku saradnju i toleranciju odbacuju ekstremisti koji alternativno pozivaju na {iru 171

me|umuslimansku samoza{titu i podr{ku. Kriti~ari primje}uju da su upravo arapski borci, koji su do{li iz Afganistana, odbranili muslimansko stanovni{tvo Bosne od srpsko-hrvatskog genocida, u vrijeme kada Zapad nije uradio ni{ta da zaustavi etni~ko ~i{}enje, nego je nametnuo embargo na uvoz oruja. S ovim borcima do{lo je i militanto i ekstremisti~ko tuma~enje islama. Ceri} navodi da ve}ina Bosanaca odbacuje takav ekstremizam, ali je zabrinut da su neki borci ostali u regionu te poku{ali implementirati doslovno, netolerantno i riutalima posve}eno tuma~enje islama. On je tako|er izrazio zabrinutost za muslimane koji se ozna~avaju kao potencijalni teoristi dok se ne dokae suprotno, i za upade u islamske dobrotvorne organizacije zbog navodnih veza s teroristi~kim aktivnostima. Krucijalna Ceri}eva uloga kao nacionalnog iscjeljitelja i mirotvorca, priznata je izborom u Savjetodavno vije}e Svjetskog instituta za politi~ka pitanja New School Univerziteta, te uklju~enjem u dijalog Islamski svijet Amerika Zapad, koji promovira ve}u komunikaciju u islamskom svijetu i o islamskom svijetu, Sjedinjenim Dr`avama i Zapadu. Pokrenut kao strukturirani forum za odr`ivi dijalog koji obuhvata vjerske, ekonomske i politi~ke predstavnike iz islamskog i zapadno-ameri~kog dru{tva, ovaj odbor okuplja i islamske li~nosti, kao {to je Ceri}, ~iji glas ima vjerodostojnost u svojoj vlastitoj zajednici ali se nedovoljno ~uje na Zapadu. Ciljevi Instituta na vi{e na~ina su paralelni sa Ceri}evim: omogu}avanje i promoviranje dijaloga, komunikacije i savjetovanja s ciljem promocije mira. Uz Ceri}evo vjersko vo|stvo u Bosni, on tako|er radi na tome da izgradi i oja~a veze izme|u bosanskih muslimana i drugih muslimanskih zajednica {irom svijeta. On je autor brojnih knjiga na bosanskom jeziku i ~est govornik na konferencijama na Zapadu i u muslimanskom svijetu na temu muslimansko-kri{}anskog dijaloga i potrebe za toleranciju i mirnu koegzistenciju i saradnju me|u vjerskim grupama.

172

Pogovor

Knjigom Reisofobija, sasvim opravdano i odve} potrebno, Fatmir Alispahi} u javni diskurs uvodi nove pojmove i imenitelje, koji su uokvireni u specifi~ne i sasvim nove konstrukcije. A jedna od tih konstrukcija jeste i centralni pojam knjige, zapravo, rije~ je (i) o naslovu Reisofobija, sa kojom Fatmir Alispahi} autenti~no i odvano oslikava i impregnira cjelokupni horizont mrnje, straha i otklona kojeg generira svekolika, uglavnom ovda{nja, organizirana islamofobija spram imena, lika, djela i autoriteta reisu-l-uleme dr. Mustafe ef. Ceri}a. A reisu-l-ulema je, podsje}amo i nagla{avamo, vrhovni vjerski poglavar bh. muslimana, ili Bo{njaka u {irem i preciznijem odre|enju. [to bi se narodski kazalo: Prvi (u vjeri) kod Bo{njaka! Fatmir Alispahi}, dakako, ordinira i na trome|i (druk~ijih) konstrukcija: strukturalne trezvenosti (M. Hoffman), mentalne ~estitosti (M. [irbi}) i, kona~no, duhovne sabranosti (A. Debeljak). A budu}i da baratamo sa novim pojmovima i konstrukcijama, usu|ujem se predloiti i jednu novu u poja{njenju konstrukcije reisofobija, a to je konstrukcija IZ-ofobija ({irenje jakog straha od Islamske zajednice i zajedni{tva bh. muslimana u jedinstvenoj vjerskoj organizaciji). Naravno, imenovat }emo stvari pravim imenima, da se zna, a jezik je, svakako, ku}a bitka. Jezik je, tako|er, i ku}a pam}enja, jer upravo ove konstrukcije islamofobija, reisofobija, IZ-ofobija, pa na koncu i BBI-ofobija (strah od koncepta i standarda ivota), jesu okviri, instrumenti i na~ini preko kojih sada{nja generacija selektiranih i osvije{}enih bo{nja~kih partikula i institucija, u ime cjelokupnog (ne)svjesnog bo{nja~kog korpusa, u jedva podno{ljivoj te{ko}i povijesnog trenutka, evidentira i dokumentira aktivnosti koje su usmjerene protiv bo{nja~kog kolektiva, bi}a i duha, istovremeno. Isto tako, ove egzistencijalne konstrukcije treba shvatiti i kao konstruktivan, suvisao i smislen odgovor na cjelokupnu lakrdiju pojmova i konstrukcija preko kojih vulgarni, agresivni ateizam i(li) organizirana islamofobija atakuje na islamske vrijednosti, op}enito moral, prosvije}enost i sami duh bo{nja~kog bi}a. Izdvojit }emo sljede}e primjere, izme|u mnogih drugih: neprosvije}eni 173

medlisizam Tarika Haveri}a1, a radi se o nazor sklepanoj i nemu{toj konstrukciji koja odraava nemo}, ljutnju i sami Bog zna vi{e {ta, no, jasno je na {to i protiv koga je uperena, dakle, strijela je odapeta, kao {to kae S. Pe}anin urednik Dana; zatim konstrukcije sakralne nakaze i arhitektonske rugobe, sa kojima se proslavio dokazani islamofob @eljko Ivankovi} u banjalu~kim Nezavisnim novinama (05.01.2010.), a, zapravo, to su konstrukcije kojima je tretirao sarajevske damije, pridruiv{i se aktualnoj antiislamskoj euforiji, u trenutku kada Evropa odve} zvani~no, referendumski, step by step, objavljuje rat i odlu~no kae NE minaretima, damijama, hidabima i mahramama. No, Fatmir Alispahi} upravo sa trome|e, koju smo ve} spomenuli, vr{i sondau recentne pro{losti, iz koje vadi i crpi stvari, pojave i aktivnosti koje su nam se organizirano spravljale i prire|ivale, osobito reisu-l-ulemi dr. Ceri}u. I jasno }emo kazati: Ne, nama se to nije dogodilo to su oni smi{ljeno, planski, konstanto i konzistento radili nama, osobito vrhu IZ-e, napose reisu-l-ulemi. I zato smatram da Fatmir Alispahi}, knjigom Reisofobija, pledira na ozbiljnost na{e nakane smje{tene i precizirane u konstrukciji: institucionalno pam}enje (izrazito egzistencijalna konstrukcija)! Ovaj put, odlu~ili smo da pamtimo, legalno i legitimno, studiozno i nau~noistraiva~ki }emo se odnositi spram svih onih tendencija i akcija koje su uperene protiv na{e vjere, naroda, zajednice i institucija koje su garant opstojnosti: vjere, naroda i domovine. I upravo je Fatmirova knjiga Reisofobija jedan od prvih koraka u realizaciji te ideje i te ozbiljnosti. I zato je ova knjiga, kao takva, bila odve} o~ekivana, jer do}eralo je cara do duvara! Dakle, bilo je pitanje dana kada }e na vidjelo iza}i knjiga koja }e se temeljito pozabaviti svim akcijama, pla}enim i onim dragovoljnim (itekako ima i takvih egzemplara/ki~menjaka/auto-rakara), koje su usmjerene na bla}enje, satanizaciju i do besvijesti vrije|anja li~nosti centralne i najve}e vjerske pozicije, {tavi{e institucije reisu-l-uleme dr. Mustafe

Tarik Haveri} u serijalu Muke s liberalizmom u eseju Bosanski liberalizam i neprosvije}eni med`lisizam napravio je gotovo nemogu}u konstrukciju neprosvije}eni med`lisizam koja, zbog nedovoljnog poznavanja pojmova i imenitelja, ne stoji, nije referenta i ru{i se sama od sebe, jer apelira na neprosvije}enost ne~ega {to je struktura ili nivo organizacije, ne{to {to ne predstavlja svijest koja, kao takva, treba biti prosvije}ena ili ne. A to je gotovo identi~no kazati neprosvije}enost kantona, op}ine, mjesne zajednice! A {ta bi, zapravo, unutar tog izma med`lisizam (autor svjesno aludira na u~enje, sljedbu, ideologiju unatar te odrednice med`lis) bio d`ematizam, sa svojom ideologijom i u~enjem, da li bi i on bio neprosvije}en, po crti automatizma (d`emat koji je dio med`lisa, ni`a razina organizacije), ili, pak, kakav bi bio i {ta bi ve} bio mufticizam, apeliraju}i na ve}i nivo organizacije Islamske zajednice (od med`lisa)!? A drugi je par rukava {to Tarik Haveri} ovom konstrukcijom `eli, prije svega, podvaliti da su imami, taj {iroki pojas svijesti unutar IZ-e neprosvije}eni, neobrazovani i neupu}eni. No, drugom }emo prilikom {ire pojasniti i odgovoriti mu na ovo stremljenje, ali i na krajnju neprimjerenost (akademskom radniku) i nepristojnost prilikom izbora rije~i i primjera za pore|enje, kada hipoteti~ki u usta francuskog sve}enika ubacuje svoje rije~i islam, to odiozno azijatsko krivovjerje! Tuknu li ove rije~i na islamofobiju? (Suvi{no je i pitati!)

174

ef. Ceri}a. I upravo je sve to i svemu tome autenti~an dokaz knjiga Reisofobija. Fatmir Alispahi} se potrudio da prelista i i{~ita oko petstotinjak brojeva sarajevskih magazina (Dani i Slobodna Bosna) i dnevnih novina (Oslobo|enje), tako|er da uprati i centralne informativne i politi~ke emisije/ magazine na Federalnoj televiziji, koji su uporno i konzistentno, u svim svojim varijacijama, od uvodnika, preko kolumni pa do karikatura na duplericama i raznoraznih paskvila, iracionalno i neosnovano, bezrazlono i ad hominem, sa povodom i bez njega, pogano, runo i krajnje nepristojno, nemisle}i i nelogi~no (pobogu, kako }e misliti, kada su ve} pla}eni za to a ovdje u ovoj konotaciji rije~ je o beski~menjacima), napadali i satanizirali najve}eg bo{nja~kog vjerskog velikodostojnika, dakle, vjerskog poglavara reisu-l-ulemu! Neke stvari je logi~ki nemogu}e i objasniti, a neke, pak, ne treba ni poja{njavati! A moda bi trebalo pojasniti i ukazati na izvjesnu proporciju: jer, {to je vi{e rastao autoritet, sposobnost i (me|unarodna) priznanja reisu-l-uleme utoliko je, dakle, proporcionalno, {tavi{e kao popodnevna sjenka, rasla i kvasala ovda{nja reisofobija i islamofobija u svim svojim kombinacijama i sa svim svojim ograncima. (No, sre}a im je {to mi ipak ivimo u nesre|enoj dravi, jer sud bi se itekako trebao baviti ovim stvarima i bile bi mu pune ruke posla!) Ali, o kakvom se poku{aju podvale radi od strane onih koji tako uporno i tako bezo~no, gdje god mogu i gdje god im se ukae prilika, napadaju i udaraju na reisu-l-ulemu i institucije IZ-e, ukazuje i sarajevski profesor dr. Ugo Vlaisavljevi} koji }e u jednom od posljednjih brojeva Dana reagirati (Mo} javnog {ikaniranja, Dani, 29.01.2010.) na iskrivljene navode novinara Dana, pa }e ponoviti svoje mi{ljenje i zamje}ivanje da neumorni kriti~ar reisu-l-uleme, sarajevski profesor i dokazani vulgarni ateist prof. dr. Enver Kazaz, upravo suprotno od reisu-l-uleme i onoga za {to ga optuuje, dobija vi{e prostora u medijima od reisu-l-uleme i da Kazaz u javnom mnijenju ima ve}u mo} od reisu-l-uleme. Prof. dr. Ugo Vlaisavljevi} }e i kasnije, sasvim odlu~no, stajati iza svoje tvrdnje o Kazazovoj velikoj mo}i u javnom mnijenju kazav{i da on ima priliku re}i u javnosti gotovo sve {to mu padne na pamet. I, naravno, nikada nikome nije problem (sic!) Kazazovo medijsko i uop}e javno preeksponiranje, nego je problem medijsko eksponiranje vrhovnog vjerskog poglavara bh. muslimana. I, na koncu reagiranja, prof. dr. Vlaisavljevi} poentira kazav{i da je problem u tome {to neki novinari ele postati mo}niji i utjecajniji i od samog poglavara reisu-l-uleme. Po njima reisu-l-ulemi je mjesto u zape}ku i u jednoj strukturalnoj dubini duhovne i memli ti{ine i intime uskog vjerskog prostora. A treba li im kazati da je politika polje djelovanja volje i da je vjera, na svoj na~in preko etike, savjeta i drugih metoda, itekako pozvana da u~estvuje u njoj. Treba li im kazati i to da je muslimanu po u~enju islama ~itav svijet svet i primaran kao mjesto djelovanja i mjesto molitve, dakle, ~itav mu je svijet damija i ~itav mu je svijet domovina. Upravo onako kao {to je i Dante primje}ivao da mu je ~itav svijet domovina i prostor djelovanja, ali nikada nije 175

niti }e biti problem u Danteu koji }e ovako {to kazati nekoliko stolje}a poslije poslanika Muhammeda, a.s., ve} je problem isklju~ivo u muslimanima i njihovoj holisti~koj percepciji svijeta. Ali, vjera po njima (islamofobima) ne moe biti toliko obuhvatna i na tolikom prostoru, to im je uasavaju}e, ona je po njihovom uskom shvatanju duboko zakopana me|u ~etiri damijska zida, me|u ni{anima, ona je kod i sa umrlim, samo na onom svijetu itd. A sekularizam bi gradili isklju~ivo na bazi rigidnog i isklju~ivog ateizma. A vratit }emo se opet na dr. Vlaisavljevi}a i njegovu dosjetku sa Newtonom: Ako danas u BiH sekularizam treba da se sa~uva, onda ne treba da pitamo a gdje vam je tu ateista? Dakle, ateisti su mogu}i, ali ne i nuni za gradnju sekularnog dru{tva. I kazat }e dalje dr. Vlaisavljevi} da za gradnju sekularnog politi~kog poretka ne trebamo imati nekakvu ateisti~ku skupinu koja }e ga promovirati! I upravo zbog toga oni su problem samima sebi, kao i antiteisti, a ne samo kao ateisti, dakle, radi se o varijablama unutar hipoteze. Definitivno, njima je jedan od najve}ih problema reisu-l-ulema, jer uspje{no razbija kli{ee i {eme i ima ga aktivnog, jasnog, prihvatljivog i funkcionalnog; reisu-l-ulema koji nije sinekura (kao {to je to bio slu~aj sa nekim njegovim prethodnicima) koja }e praviti smijuriju od institucije Rijaseta i reisu-l-uleme, ve} je to poglavar koji sa nevjerovatnom (fizi~kom i intelektualnom) energijom uspijeva obi}i bh. demate, vaziti na otvaranjima/proklanjavanjima damija, drati predavanja na univerzitetima {irom svijeta i bitnim svjetskim manifestacijama, koji }e lobirati za svoju zajednicu ali i domovinu gdje god je to mogu}e, pa }e se kao rezultat tog lobiranja u Evropskom parlamentu izglasati rezolucija o Srebrenici i 11. juli proglasiti Danom sje}anja na srebreni~ki genocid itd. I, naravno, nekome to smeta! O tempora, o mores! Treba kazati da je Fatmir Alispahi} u ovoj knjizi, u sondanoj analizi islamofoba i reisofoba, dakle, za razliku onih koje kao objekte tretira, izrazito regularan, koncizan, precizan i odmjeren, i {to je krucijalno: ovim poduhvatom Fatmir je uradio izrazito zna~ajan projekt koji }e biti me|a{ pam}enju, ali ovaj put institucionalnom. Naravno, ti koji su tretirani (a, zapravo, nisu ni svjesni da sami sebe tretiraju) bune se kada ih nazivamo islamofobima i sada ve} reisofobima, pa kau da nisu islamofobi ako ukazuju na pojedince i njihovo djelovanje. No, mi }emo im ovako odgovoriti: itekako plediramo na bezo~nost, bezdu{nost i vulgarnost samog odnosa i na~ina tretiranja ljudi, koji obna{aju zna~ajne funkcije unutar IZ-e. Neko je mudro primjetio da u totalitarnim i diktatorskim reimima ne treba suditi i pitati za ciljeve koji se proklamuju, oni }e uvijek u proklamaciji biti dobri, ve} treba, prije svega, pitati i za na~ine na koji se to radi, dakle, treba pitati za metode. A kakvi su metodi ovda{nje bolj{evi~ke islamofobije suvi{no je govoriti! Zato je knjiga Reisofobija svojim najve}im dijelom neupitan primjer i neporeciv dokaz svirepog odnosa ovda{nje islamofobije i reisofobije, ona je DOKAZ, mnogo vi{e nego poja{njenje ili mogu}a i evidentna teorija. Primjeri/ 176

dokazi se, na koncu, pamte teorije se zaboravljaju! Zato }e ova knjiga i biti upam}ena kao povijesni dokaz! Ona, tako|er, jasno dokazuje kako su se za ne~asne radnje i rabote traili i nalazili ljudi i primjeri, kao kolateral, i u smislu izjave nekada{njeg utjeriva~a straha: Ima ljudi samo im treba usta otvoriti oni su pronalazili ljude, isto tako i ovaj put, {to je sasvim evidentno, u usta im stavljali rije~i, konstrukcije i re~enice koje nisu ni izgovorili. Kako bi tek tako ne{to radili da imaju vlast koju bi eljeli!? Ali, Bog daje vlast! No, navest }emo (i) primjer njihovog djelovanja (i neuspjeha) u tom smislu: Zagreba~ki muftija [evko ef. Omerba{i} gostovao je drugi dan Kurban bajrama (2009.) na FTV-u u centralnoj informativnoj emisiji (Dnevnik 2"), u specijalnom intervjuu subotnjeg Dnevnika. Sasvim o~ito, muftija Omerba{i} odbio je biti rtva nevi|enog pressinga ovda{nje islamofobije, zapravo, odbio je biti dio organizirane {eme i tala i nije rekao ono {to se o~ekivalo od njega da kae, da ih podri i bude kolateral njihovim ne~asnim namjerama i rabotama. Muftija Omerba{i} je suprotno njihovim o~ekivanjima, odve} slobodno, legalno i legitimno, izrazio svoj stav i ukazao na nepravilnost djelovanja bh. medijske skalamerije, upozoriv{i i podsjetiv{i ih na pravila pona{anja u javnom sektoru, koja se moraju po{tovati, a osobito je ukazao na pravila pona{anja i na evidentno odsustvo po{tovanja kada se mediji odnose i tretiraju institucije IZ-e, poglavito reisu-l-ulemu, kao njenog vrhovnog poglavara. Tolerancije, naravno, nije bilo i tajac nije dugo trajao muftija Omerba{i} je, u jasnom kopernikanskim obratu, svojim regularnim eksponiranjem postao objektom tretiranja medijske islamofobije, pa }e ga se u kontekstu institucije (zagreba~kog muftije) permanentno iz ponedjeljka u ponedjeljak, iz 60 minuta u 60 minuta, proskribirati za u~estvovanje u organiziranom ratnom kriminalu (sic!), dovodit }e se u vezu sa svim kanalima organiziranog prijenosa i protoka novca, sredstava i oruja, da }e muftija kao toboe svojevrsni gospodar rata kontrolirati i organizirati dovo|enje komandosa, mudahedina i vehabija u Bosnu, da je naoruavao bo{nja~ke ekstremiste koji su po~inili ratne zlo~ine itd. Upravo sada smo svjedoci t(akv)og bezo~nog i konzistentnog tretmana. [tavi{e, zbog te permanencije, stje~e se dojam da }e na FTV-u, i u okviru metereolo{kog izvje{tavanja, za crne oblake i ciklonu koja dolazi sa sjevera biti krivac i odgovoran muftija Omerba{i}. Ovda{nja islamo/reisofobija se majstorski dugo bavi (naizgled) nevanim stvarima, spravljaju}i ~udnovat i opasan eliksir od medija i njihovih poganih i ne~asnih namjera, pa }e mjesecima, pa i godinama, svi zajedno printani i elektronski mediji, opetovano, papagajski i pomalo smije{no, ali ni{ta manje opasno tretirati (i) reisovu dubbu i njegove Ray Ban nao~ale. (A tu tendenciju dokazuje i slika na naslovnici Dana kako na{ reis, njegova supruga i turski reis u cugu i orkestrirano piju Pepsi na slamku!) Je li to sitnica i nekakva glupa smijurija? Nije! Jer, radi se o starom i ve} vi|enom recidivu: kada nema{ ni{ta konkretno onda ne{to sitno i naizgled nebitno permanentno dri pod lupom medija i dobit }e se ne{to. A jo{ uvijek 177

ivi svjedoci nam pri~aju kako je svojevremeno srpski ekstremist i planer srpskih zlo~ina u General{tabu JNA Rado{ Kalaji}, po nalogu SANU, pisao opasne tekstove o panislamizmu, a u isto vrijeme do besvijesti ismijavao kravatu Hamdije Pozderca. Da, kravatu! To je ne{to gotovo trivijalno! Naizgled! Ali, ima mnogo sli~nosti i podudaranja: SANU, panislamizam, kravata, Hamdija, SANU, islamski terorizam, Ray Ban nao~ale, dubba, Mustafa. Sasvim je o~igledno, zar ne? Dakako, slu~ajnosti ne postoje, ali, u na{em slu~aju, postoje naivnosti kojih ne bi smjelo biti (vi{e). A Fatmir Alispahi}, i njegova knjiga Reisofobija, upravo govore i garantiraju da }e je biti sve manje. Nismo vi{e, ne elimo i ne}emo biti vi{e tako naivni! To treba glasno i jasno kazati i obe}ati, pred uzvi{enim Bogom, prije svega samima sebi, da nas svi ~uju i shvate krajnje ozbiljno. Muhamed Veli}

178