You are on page 1of 24

1.

PREDNOSTI POJMOVNOG PISMA Pojmovno pismo - u pojmovnom pismu se svaka rije ili dio rijei (morfem) prikazuje zasebnim slikovnim znakom - za razliku od ideografije, vie se ne prenose obavijesti, ve reproduciraju rijei i mora se poznavati gramatika struktura jezika - logogrami su znakovi koji predoavaju rijei i sadravaju figurativne prikaze - u sumerskom jeziku su se logogrami mogli upotrijebiti i za gramatike slogove (silabograme) i postaje mjeavina pojmovnog i silabikog pisma - egipatsko pismo ima znakove koji su obiljeavali konkretne pojmove, a kasnije su posluili za obiljeavanje daljnjih pojmova - imali su gotovo 500 znakova u svom sistemu - kinesko pismo u poetnoj fazi svaki znak oznaava cijelu rije, istim znakom i homonime, ali s determinativima koji odreuju znaenje - po vanjskoj formi, kinesko pismo je slikovno Pojmovno pismo je pismo u kojemu crte ili slika postaju nositelji pojedinih rijei i pojmova koji se mogu dovoditi u odnose i stvarati asocijacije na apstraktne, afektivne i relacione pojmove; npr. kinesko pismo PIKTOGRAMI zapisi priopenja u obliku pojednostavljenih stripova uinjenih od shematskih sliica ljudi, ivotinja, biljaka, predmeta, nastamba i sl. IDEOGRAMI prvobitne sliice se sve vie pojednostavljuju i veu za leksike govorne jedinice, tj. za pojedine rijei kao nositelje znaenja Prednosti pisma su te to je jednako za sve, iako govor nije, nezavisno je od jezika, npr. prometni znakovi 2. PREDNOSTI FONETSKOG PISMA -bra, jednostavnija I laka komunikacija Fonetsko pismo je pismo u kojemu su 26 do 36 znakova grafemi, koji su ujedno znakovi za pojedine glasove foneme; to je pismo u kojemu glas zamjenjuje crte; usporeuje se grafiki znak i rije, npr. feniki, grki alfabet, latinica, glagoljica, irilica, itd. Prednosti pisma su te to se komunikacija unutar jednog pisma bre ui, brzo se ui strani jezik(izgovor), moemo uti kako se izgovara... Svaki znak predstavlja odreeni glas (ne pojam), puno manje znakova 3. LOE STRANE FONETSKOG PISMA treba znati pravilno koristiti da bi se mogli sporazumjeti -ako neko govori drugim jezikom, ne moe nas razumjeti ?'? Razliite rijei ponekad se isto piu pa ne znamo tono koji pojam predstavljaju 4. KLINASTO PISMO Klinasto pismo ili klinopis je jedan od najranijih pisama. Stvorili su ga Sumerani u kasnom 4. tisuljeu pr. n. e., kao sustav piktograma. Vremenom, piktogrami su pojednostavljeni i postali apstraktnima. Klinastim pismom se pisalo po glinenim ploicama, u koje su se utiskivali znakovi komadom trske (stilusom). Otisci su imali oblik klina, po emu je pismo i dobilo ime.Sustav pisanja klinastim pismom je nastao vjerojatno oko 3000 p. n. e. u Sumeru; poslijednja upotreba se biljei godine 75..Sumerski natpis u arhainom monumentalnom stilu (oko 26. stoljea p. n. e.) Klinasto pismo je prolo bitne promjene kroz razdoblje od vie od dva tisuljea. Sljedea slika prikazuje razvoj znaka SAG "glava"

U Mezopotamiji, Sumerani su vjerojatno stvorili najstarije pismo oko 3400. pr.n.e. U poetku su to logogrami, znakovi koji predoavaju pojedinu rije. Uskoro dolazi do fonetizacije klinastog pisma, znakovi prikazuju glasove ili glasovne skupine. Time je oko 2500. pr.n.e. klinasto pismo postalo mjeavina pojmovnog i slogovnog pisma. Klinovi su nastali utiskivanjem tapia u svjeu glinu; znakovi su s vremenom izgubili svoju figurativnost. 5. MINIMALNI ALATI ZA IZRADU SLOVA NA RAUNALU Bez obzira u kojem jeziku se radi alati koji omoguuju izradu slova su 1. bazirani na Baz ierovoj krivulji-ona ima minimalno 3 toke,te moe biti prelomljena u toki. Radna linija moe biti spoj 2 ravnih linija.Translacija iz 1 naina definira u 2.Alat za slova je poseban te je smjer same krivulje.Mora postojat mogunost da vidimo sve.Postoje alati koji osiguravaju vidljivost samog tijela slova .Spajer-omoguuje spajanje 2 toke.Kopiranje slova je takoer vaan,te spajanje vie elemenata u jedno. Debljinska vrijednost je takoer jako vana.Ujedno se mora tono definirati gdje slovo poima a gdje zavrava.Preslikavanje,izraunavanje vektorskih krivulja,podeavanje broja Bazierovih toaka,Podeavanje bjelina izmeu slova te alati za generiranje (moramo 1.definirati standarde. Alati za izradu slova na raunalu su veoma raireni, to su uglavnom programi za crtanje poput FREEHAND, PHOTOSHOP, FONTOGRAPHER, FONTLAB, itd. (Prije je to slagar runo slagao, ali novim dostignuima raunalne tehnologije, raunala su do kraja istisnula slog i slagarnu. Slaganje se moe realizirati na svakom dananjem raunalu, stoga potrebno je nabaviti neki tekst editor.... za tipizirane slagarske zahvate razvijena je posebna biblioteka slagarskih rutina, potprograma i multikodova.) 6. BEZIEROVA KRIVULJA U ODREIVANJU ZAKRIVLJENOSTI SLOVA Bazierova kriulja osnova je mnogih zaobljenih linija kao na primjer, ovojnica slovnih znakova. Bezierova krivulja je polinom treeg stupnja. Definirana je s etiri toke: prva, od koje toke poinje, zadnja gdje zavrava krivulja te dvije tangentne toke koje odreuju smijer napredovanja linije. Krivulja odreena sa minimalno 4 toke, svaka ima svoju tangentu, zakrivljavanje i produivanje tangenta toki utjeemo na oblik krivulje. Tijelo krivulje se prostire uvijek unutar konveksnog poligona omeenog sa svoje 4 toke 7. DEFINIRANJE LUKA SLOVA KROZ KRUNI ISJEAK Ako se slova rade kao kruni isjeci,vano je da se ostali dijelovi krunice,tj.da im se spojnice nalaze na istom mjestu.To je bila prijanja metoda,danas se koriste druge. Nastavak krunog isjeka koji ima svoj centar ,sljedei luk mora imati svoje sredite na spojnici toke gdje smo stali od biveg radijusa.Razlog tome je da bi oni imali zajednike tangente. Toke su spojene glatko, svaki par toaka se sijee u istoj toki (sjecite kruga) 8. SERIFI I SERIFNA PISMA Maleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. Potjeu jood rimske kapitale. Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. Visoki tisak najvie oteuje rubove slova. Zbog mekoe olova, gotovo sva pism od 15. do 20. stoljea imala su serife, dodatna proirenja na krajnim dijelovima slova, kako bi slovo izdralo vie otisaka. Slova mehnikih pisaih strojeva izraena su od elika ali imala su serife kako bi se manje oteivala indigo traka. Ofsetni tisak nema problema sa habanjima slova pa se serifi diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje. Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospjeuju itljivost jer se u podnoju slova stvara optika linija slovnog retka. Antikva je najea i najkoritenija skupina pisama. Glavna odlika su serifi na zavrecima slova, te se zbog toga jos zovu i serifna pisma. Polugrotesk Prijelazni oblik izmeu antikve (serifi) i groteska (bez serifa). Odlikuju ih mali, elegantni, vrlo esto jedva vidljivi serifi. Mogu se koristiti i za slaganje natpisa i za slaganje teksta. Maleni ukrasni potezi, zadebljanja, na rubovima slovnih znakova. Potjeu jo od rimske kapitale. Gutenbergovo pismo Tekstura ima serife. Visoki tisak najvie oteuje rubove slova. Zbog mekoe olova, gotovo sva pisma od 15. do 20. stoljea imala su serife, dodatna proirenja na krajnjim dijelovima slova, kako bi slovo izdralo vie otisaka. Slova mehanikih pisaih strojeva izraena su od elika ali imala su serife kako bi se manje oteivala indigo traka. Ofsetni tisak nema problema sa habanjima slova pa se serifi diskutiraju samo kao dizajnersko pitanje. Kod nekih fontova (renesansna antikva) serifi pospjeuju itljivost jer se u podnoju slova stvara optika linija slovnog retka. Serifna pisma renesansna, prelazna, klasicistika antikva, egyptijanna, italianne, umjetnika i novinska antikva

9.KINESKO PISMO Kinesko pismo jedno znaenje jedan znak; - kinesko pismo u poetnoj fazi svaki znak oznaava cijelu rije, istim znakom i homonime, ali s determinativima koji odreuju znaenje - po vanjskoj formi, kinesko pismo je slikovno Kinesko pismo se upotrebljava bez veih promjena ve 4000 godina. U kineskom pismu nema slova, nema ni kineskog alfabeta, nema pisaih strojeva, ni slagaih strojeva. U poetnoj fazi svali je znak oznaavao cijelu rije. Po svojoj unutranjoj strukturi razlikuju se znakovi koji neposredno prikazuju bia ili predmete, te izvedeni znakovi. Stoga se na kineskim tekstovima javljaju zdrueni znakovi koji se sastoje od znaka-pojma(upuuje na izgovor) i od znaka- determinativa (poblie odreuje znaenje). Po svojoj vanjskoj formi kinesko pismo je slikovno pismo - svaki se pojam biljei svojom sliicom, ali je po znaenju pojmovno pismo. U prvo vrijeme se pisalo okomito, a danas se pie horizontalno slijeva na desno. Kinesko pismo ima oko 50.000 znakova. 10. HIEROGLIFI, KAMEN OD ROSETE velika kamena ploa koja sadri tri teksta uklesana (staro grko/alphabet, hijeroglife i demotsko) nali su je tamo krajem 18. st. u Nilu i pomou toga su deifrirali hijeroglife (jer su znali itati starogrki). Oko 2000 god. pr. Kr. stari Egipani su razvili nain pisanja poznat kao hijeroglifi.

Hijeroglifi su zapravo male sliice stvari i pojava koje predstavljaju. Rabljeni su za ukraavanje grobnica znaajnijih pojedinaca. Hijeroglifi slikovno fonetsko sa elementima pojmovnog samo 25 fonema Staro egipatsko pismo- Egipani su potovali koncept Maata-pravednost, koji potuju i masoni (osnovani 1717), ali se za ovaj koncept saznalo tek 1799. otkriem kamena iz Rosete, pomou kojeg je mogue itati hijeroglife (deifrirani 1828). Hijeroglifi ili staroegipatsko pismo. Prva skupina znakova oznaavala je konkretne pojmove: ivotinje, biljke, alate... , a druga skupina je dobila glasovne vrijednosti posluila za obiljeavanje daljnjih pojmova. Posebnost egipatskog naina pisanja bilo je isputanje vokala. Konsonantska vrijednost nekih znakova koji su imali konkretno znaenje, a sluili su i za opisivanje apstraktnih pojmova, oteavala je razumijevanje tekstova. Rijei koje su se sastojale od 1 konsonanta i 1 vokala, gubile su vokal. To je dovelo do nepotpunog(defektnog)alfabeta tj. do slogovnog pisma od 24 znaka tipa odreeni konsonant + bilo koji vokal. Hijeroglifi su se ucrtavali u glinu i klesani su u kamen. Namijenjeni uglavnom sakralnoj svrsi upotrebljavani su u hramovima, u grobnicama i na mrtvakim kovezima. Kasnije su pisani i na drvetu i tkaninama, no zbog deformacija pojednostavljeni su i u velikoj mjeri postali apstraktni. Rozeta knjino slikarstvo 11. KLASIFIKACIJA OBLIKA SLOVNIH ZNAKOVA Ve smo rekli da se pismo sastoji od svih slovnih znakova, no koji su to tono i kako ih prepoznati. Slovni znakovi se dijele na sljedee: kurentna slova verzalna slova normalne brojke medievalne brojke specijalni i ekspertni znakovi znakovi interpunkcije matematiki znakovi akcentirani znakovi Ne postoji jedinstven sistem u razvrstavanju pisama; pojmovi i oznake za pojedine pismovne skupine, i kriteriji (mjerila) za razvrstavanje pisama u pojedine skupine esto su podloni otroj razmjeni miljenja. Gruba podjela je na: tampana i pisana slova. Podjela prema namjeni: temeljna, naslovna, cirkularna, plakatna... -----nisu prikladna

Valjane podjele: Prema povijesnim epohama u kojima su pojedina nastala Prema njihovim optikim i geometrijskim karakteristikama - te 2 podjele mire povijesne i tehnike karakteristike, te pisma dijele na: temeljne oblike (renesansna, prelazna i klasicistika antikva) individualne oblike (umjetnika antikva, polugrotesk, novinska antikva) tehnike oblike (grotesk, egyptienne, italienne) posebne oblike, rukopisne oblike (podebljani potez - zailjeno pero, izmjenini potez iroko pero, jednolini potez - zaobljeno pero, potez kistom) profilne oblike (obrisna pisma, osjenana pisma, rafirana pisma, ukraena pisma). - u podjeli tehnike naravi pisma su podijeljena po vie-manje klasinom principu: serifna, neserifna (grotesk, polugrotesk), rukopisna, natpisna i sl. 12. TEMELJNI OBLICI Temeljni oblici Renesansna antiqua: garamond najznaajniji; odnos debljina uzlaznog i silaznog poteza 1:2 1:4; itljivo pismo, novinski slog; Times standardni; Prelazna antiqua: barokna; uzlazno silazni potez 1:4-1:9; koristi se za veliine od 20 i vie pt; Klasicistika antiqua: najneitljivije pismo bodoni i didot; za kratke naslove elegantno pismo; uzlazno silazni potez 1:9 1:30 Renesansna antikva - Guttenbergov cilj je bio tampati kao da je napisano - tekstovi su se pisali minuskulom, a inicijali, naslovi majuskulom - dvojni alfabet je nastao sa verzalom i kurentom, zahvaljujui humanistima - unaprijeena tehnika itanja, poblie odreen pravopis - renesansna antikva proizala iz humanistike minuskule i z ato je "krivo" nazvana - svoje savrenstvo dobiva kod tampara Nicolasa Jensona - prvu kurzivnu antikvu razvija Francesco Griffo - Claude Garamond razvija antikvu do savrenstva, oslobodio je od svega srednjovjekovnog i arhainog Prijelazna antikva - serifi postaju tanji s ravnom bazom - Nicolas Jaugeon svaki slovni znak ucrtava u kvadrat koji je podijelio na 64 polja i svako polje na 36 kvadratia, ali samo teorija - Pierre Simon Fournier je uveo jedinstveni mjerni sistem u tipografiji - William Caslon radi otmjenu prijelaznu antikvu dobre itljivosti - John Baskerville radi svoju antikvu koja se odlikuje egzaktnim rezom i optimalnom razlikom u debljini poteza Klasicistika antikva - klasicistika antikva je puna dosljednosti, klasine ljepote i odie izvjesnom hladnoom, geometriziranim oblicima, matematike proporcije - Francois Didot razvija prve klasicistike oblike - Giambatista Bodoni razvija svoju, koja se istie savrenom harmonijom i simetrijom te pravilnou i jasnoom Klasifikacijom pisama temeljni oblici su antikva oblikovana prema povijesnim uzorcima nastalim u razdoblju od 15.do 18.st. Tu spadaju: RENESANSNA ANTIKVA rana antikva; optike karakter. kose poetne crte kurentnih slova i koso izvedene obline; postepeni prelazi i umjereni kontrast izmeu temeljnih i spojnih poteza; mekano oblikovane zavrne crte(serifi)postepeno rastu iz temeljnih tj. spojnih poteza Npr. GARAMOND, GARALDUS, IMPRINT, PLANTIN, BEMBO, ... PRELAZNA ANTIKVA pretklacistika ili tranzicionalna antikva; optike karakteristike blage kosine krovnih crta i oblina; neto jai kontrast izmeu temeljnih i spojnih poteza; serifi plosnatije oblikovani Npr. ASTER, TIMES NEW ROMAN, PAGANINI, PERPETUA,...

KLASICISTIKA ANTIKVA moderna antikva; optike karakteris. krovne crte kurentnih slova su vodoravne, a obline okomito; jak kontrast u debljini temeljnih i spojnih poteza; otar prelaz izmeu spojnih i zavrnih poteza(serifa) Npr. BODONI, MONDIAL, DIDOT, ONYX, ... 13. KARAKTERISTIKE KLASICISTIKE ANTIQUE, PISMOVNI REZ, ITLJIVOST Vidi 12. pismovni rez roman Uspravna slova, nazvana obina slova, slova koja nisu deformirana niti nagnuta. Suprotno od oblique, italic, kurziva. itljivost - pogled itaoca se u tekstu prebacuje u sitnim skokovima od jedne do druge fiksacijske toke i zadrava se priblino jednu petinu do jedne etvrtine sekunde i za vrijeme skoka ne percipira nita - prilikom svake fiksacije podrujem otrog vida se na mrenici obuhvaaju samo tri do etiri slovna znaka, susjedna slova se nejasno percipiraju - time se zapravo tekst skenira i onda povezuje i obrauje - verzalni tekst se ita 9 do 19% sporije od kurentnog teksta - kurzivni tekst se s vremenom pone sporije itati (nakon 30ak minuta i za 6,3% sporije) - pod pojmom itljivosti razumijevamo nain kojim italac reagira na poticaj koji dolazi od strane nekog teksta, meu najvanije poticaje ubrajamo sadraj teksta, optika svojstva teksta i utjecaj okoline - itljivost-readibility: je kvaliteta prezentiranog teksta koja omoguuje lakou i komfor itaocu kroz neki dui period itanja (onaj kriterij kojemu mora udovoljiti neki novinski ili knjini tekst) - itljivost-legibility: jest kvaliteta koja se odnosi na brzinu percepcije pojedinane rijei ili pismovnog retka (onaj kriterij prema kojemu se ocjenjuje vizualna kvaliteta nekog novinskog naslova ili oglasa) Od polovice 18. do poetka 19.st. Zbog preteno statikih elemenata ne posjeduje ritmike kvalitete. Pojednostavljeni, statiki geometrizirani oblici dali su s jedne strane zanatski savreno izvedeno pismo, ali su mu s druge strane dali izraz pretjerane glatkosti i matematikih izraunatih proporcija-u skladu s industralizacijom. Debljine temeljnih i spojnih poteza jasno su kontrastirane. Serifi nemaju nikakav ili imaju vrlo slab izraen prijelaz; krovne crte kurentnih slova su vodoravne. Os slovnih oblina je vertikalna-nema nagiba. Jednostavni geometrizirani pismovni oblici omoguili su obilje dopunskih rezova, koji kod renes i prelazne anti. nisu bili mogui. Nastali su ekstremno uski ili gotovo nepodnoljivo krepki rezovi, te izvanredno krepki kurziv. itljivost 14. RUKOPISNO PISMO U DIZAJNU S RAUNALOM Rukopisno pismo - razvojem pera, kaligrafije, uenje u kolama, neprikladno za spacioniranje i slaganje teksta verzalnim slovima Rukopisna; I sheli adante, jouliet, legro; nikada se ne smije koristiti niz verzalnih slova, nisu itljiva, izmjenino debele i tanke linije, verzalno slovo se koristi kao poetak odlomka ili inicijali; II pismo sa izmjeninim potezom plosnatim perom, III jednolini potez flomasteri, kemijske, verzal u nizu je dozvoljen; IV potez kistom mistral Napravimo nacrt naeg pisma pa ga skeniramo, obradimo u photoshopu pa prenesemo u freehand i prema njemu napravimo krivulje, u Fontographeru onda otvorimo te krivulje i smjestimo ih u kuite 15. PODJELA SLOVNOG ZNAKA PO VERTIKALNIM PISMOVNIM LIJAMA -visina kurentnih slova -visina ascendera -visina descendera -visina etvarca Descender, pismovna linija, x kurenta, x verzala, visina pisma

16. ETVERAC, POLUETVERAC U DIGITALNOJ DEFINICIJI SLOVA etverac (EM), poluetverac (en), etvrtinka Kvadratni prostor u kojem je definirano slovo. Kada odredimo veliinu pisma (type size), odredili smo veliinu etverca. Slika slovnog znaka je najee unutar etverca. Najea visina slike verzalnog slova (Xverzal) je oko 70% etverca, kurenta oko 50% (x-kurent), descendera oko -22%. Kod pisma Times te su veliine: 68%, 47% i -21%. U pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%, -21%. Kod rukopisnih oblika su ti odnosi veoma razliiti. Monotype corsiva ima te vrijdnosti: 59%, 47%, -26%. U ovom pismi je i ascender vii od slike vrha verzala; 68%. Sa etvercem se odreuje irina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijedeeg slova, poetak slike slova, zavretak slike slova. Premda je slika slova u veini slova smjetena unutr etverca, neki znakovi mogu biti ili djelomino ili cijeli izvan etverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matematiki znak sume i integrala izlaze iz okvira etverca a neki akcenti su zbog praktinog pisanja u potpunosti ispred etvrca. Pola irine etverca primjenjuje se samo na irinu slova. Najei slovni znak: razmak meu rijeima, je za mnoga pisma odreen poluetvercem a to je i irina slova N. Crtice koje oznaavaju prekid meu reenic am su irine etverca (em dash) a crtice meu brojkama ili prefiksi su irine poluetverca (en dash). etvrtinka je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u definiranju bjeline u formuli sin x, cos x. Taj razmak se u mnogim programima za pisanje teksta ne moe definirati. U svezi s veliinom pisma definiraju se pojmovi etverac(EM), poluetverac(en), etvrtinka. Veliina plohe na kojoj moemo crtati znak, tj. kvadratni prostor u kojem je definirano slovo zovemo etverac. Kada odredimo veliinu pisma (type size), odredili smo veliinu etverca. Slika slovnog znaka je najee unutar etverca. Najea visina slike verzalnog slova (X-verzal) je oko 70% etverca, kurenta oko 50% (x-kurent). Npr. kod pisma Times te su veliine: 68%, 47%; u pismu Arial, ti su odnosi: 72%, 52%. Sa etvercem se odreuje irina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijedeeg slova, poetak slike slova, zavretak slike slova. Premda je slika slova u veini slova smjetena unutar etverca, neki znakovi mogu biti ili djelomino ili cijeli izvan etverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matematiki znak sume i integrala izlaze iz okvira etverca a neki akcenti su zbog praktinog pisanja u potpunosti ispred etverca. Pola irine etverca (poluetverac) primjenjuje se samo na irinu slova. Najei slovni znak - razmak meu rijeima, je za mnoga pisma odreen poluetvercem, a to je i irina slova N. Crtice koje oznaavaju prekid meu reenicama su irine etverca (em dash) a crtice meu brojkama ili prefiksi su irine poluetverca (en dash). etvrtinka je razmak koji se koristi za male razmake kao naprimjer u definiranju bjeline u formuli sin x, cos x. Takoer, toka i zarez jednaki su etvrtini. 17. DEBLJINSKA VRIJEDNOST SLOVNOG ZNAKA U DIGITALNOJ DEFINICIJI SLOVNOG ZNAKA Debljinska vrijednost slova uglavnom ukljuuje cijelu irinu slike slova sa dodatnom bjelinom do sljedeeg slovnog znaka. Nulta toka pozicioniranja sljedeeg slova u tekstu je na toki debljinske vrijednosti prethodnog slova. Svakom slovnom znaku pripisana je neka debljinska vrijednost izraena cijelim brojem relativnih jedinica. Relativna jedinica izvedena je kao zgodno odabran dio idealnog etverca(zamiljenog kvadrata). Relativne jedinice imaju 3 vana zadatka: (1) definiraju debljinu slovnog znaka; (2)omoguavaju programu za slaganje da odredi granice pojedinih redaka u procesu iskljuivanja; (3) odreuju horizontalni transport prilikom osvjetljavanja. Gotovo svaki fotoslagai sistem doputa da se smanji ili povea debljinska vrijednost koja je pripisana nekom slovnom znaku, pa se na toj mogunosti zasniva tzv. podrezivanje i optiko izjednaavanje slova..... 18. DIJELJENJE RIJEI, ALGORITAM, IZNIMKE Dijeljenje rijei ima samo jdan razlog: Postii podjednake razmake izmeu rijei na cijeloj tranici. O iskljuivanju i njenim iznimkama se jo govori u poglavljima: itljivost teksta, centrirani tekst, tekst oko ilustracije, ureenje naslova, podrezivanje, spacioniranje , dijeljenje rijei. Dijeljenje rijei ima samo jedan razlog, to je postii podjednake razmake izmeu rijei na cijeloj stranici.

19. NAJEI SLOVNI ZNAK U slovne znakove ubraja se i razmak izmeu rijei. I upravo je razmak izmeu rijei najei slovni znak. Najei slovni znak je razmak meu rijeima, za mnoga pisma odreen je poluetvercem, a to je i irina slova N. 20. PRAVILA POSTIZANJA NEITLJIVOSTI PISMA Neitljiva pisma postiu se 1. produljeni retci, i do 100 slovnih znakova u retku, 2. smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost itanja), 3. svjeli ili tamni pismovni rez, 4. upotreba boje sa slabim kontrastom, 5. rafirana pisma, 6. vodoravna deformacija - proirenje ili suavanje, 7. nejednaki razmaci meu rijeima, esta upotreba naglaavanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja, Pravila postizanja neitljivosti pisma: produljeni retci i do 100 slovnih znakova u retku smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost itanja) svijetli ili tamni pismovni rez upotreba boje sa slabim kontrastom rafirana pisma vodoravna deformacija - proirenje ili suavanje nejednaki razmaci meu rijeima, esta upotreba naglaavanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja M m 21. NAGLAAVANJE U DIGITALNOJ TIPOGRAFIJI Podvlaenje teksta, isticanje verzalom i kurentom, spacioniranje, kapitalama (verzalna slova veliine kurentnih), pismovne veliine, kurziv, bold, okvir, boja itd.

22. FORMATI U TIPOGRAFIJI A, B, C, D Najpoznatiji formati papira; A, B, C, D. Oni su napravljeni po formuli M = m 2 .

A0 povrinski definiran kao 2 1m A0=84x118 cm A1=59.4x84 cm A2=59,4x42 cm A3=29,7x42 cm A4=210x297cm B0-jedna stranica je duljine 1 m B0=141x100 cm B1=70x100 cm B2=70x50 cm B3=35x50 cm B4=35x25 cm B5=17.5x25 cm Najprirodniji format papira za nae oko je tzv. zlatni rez. Radi se u omjeru M=m*1,618 23. ZLATNI REZ U TIPOGRAFIJI Zlatnim rezom nazivamo ono pravilo koje odreuje uzajamni odnos (proporciju) dviju ili vie veliina na osnovu jednadbe: m : M = M : (m + M) gdje je m (minor) manja, a M (major) vea veliina. Struna literatura preporua pravilo zlatnog reza kao pomono sredstvo za odreivanje proporcija u izboru pismovnih veliina, duine redaka, povrine sloga, rubova, razmaka, itd. Za dananji ukus proporcije zlatnog reza su izduene, a i standardni formati papira odstupaju od zlatnog reza (707:1000 i 618:1000).

24. TEHNIKI OBLICI PISMA Grotesk: bez serifa; helvetica, futura, universe uzlazno silazni potez jednake debljine, u novinama najvie helvetice; Italiena veoma jako naglaeni serifi; na plakatima; Egiptiana; serifi jednake debljine kao i debljina slova; courier; OCRB najpoznatija slova groteska bez serifa, uvedeno za automatsko itanje; OCRB jako naglaeni serifi da se usljed habanja moe proitati Grotesk - Figgins objavljuje Antique pismo koje svrstavamo u skupinu egyptienne - Caslon objavljuje Egyptian, koji je ukoeniji od Figginsovog - Figgins razrauje svoj grotesk, s loim S - Caslon & Livermore donose Doric, Ionic i Celtic i Runic pisma - slovolivnica Berthold izala sa Akzidenz - na amerikom kontinentu se razvija Gothic - Edward Johnston razvija za Londonsku podzemnu eljeznicu - Paul Renner razvija Futuru - Eric Gill razvija Gill Sans Serif koji se odrao do danas, manje tehniziran a vie kaligrafiran, za novine - Max A. Miedinger razvija Helveticu 1957. godine, koja je postala pismo koje svi trae - Adrain Frutiger razvija Univers - dolazi Art Deco - mora biti drugaije od ostalih Egyptienne - razvija se vie za novine - Egyptian razvija Vincent Figgins - Memphis Rudolf Wolf - razvijaju se strojopisma od tih vrsta slova Novinska antikva - hibrid spajanjem antikve i egyptienna - Clarendon, New Clarendon - Century (L.B. Benton) - Century Schoolbook Italienne - naglaena debljina gornjih i donjih horizontalnih poteza U tehnike oblike pisama spadaju jednostavni pismovni oblici koji su u duhu nastupajue tehnike ere razvijeni u prvoj treini 19.st. Razvijeni su u 2 pravca: u jednom su serifi potpuno izbaeni(grotesk), a u drugom su podebljani i prilagoeni debljini temeljnih poteza(egyptienna). Tu spadaju: GROTESK pismo koje ima optiki izjednaenu debljinu temeljnih i spojnih poteza, a nema zavrnih crta (serifa); npr. FUTURA, UNIVERS, GILL SANS, HELVETICA (suvrem.), HALLO, FOLIO, SIGNUM... EGYPTIENNE pismo koje ima optiki izjednaenu debljinu temeljnih, spojnih i zavrnih crta(serifa); naziv potjee jer je nastala u vrijeme Napoleonova vojnog pohoda na Egipat; npr. ROCKWELL, MEMPHIS, BETON, CALVERT... ITALIENNE karaktersitike: neobino naglaena debljina gornjih i donjih horizontalnih poteza to utjee na itljivost; npr. PLAYBILL i suvrem. predstavnici - BARNUM, MAGNET, PRO ARTE 25. ULOGA SERIFA U FONTOVIMA EGIPTIANE serifi jednake debljine kao i debljina slova Serifi se javljaju 3 puta u povijesti: 1. u rimskoj kapitali... 2. u Gutenbergovom olovnom slogu da bi se izdrljivost olovnih slova poveala proireni su vrhovi slova

3. u EGYPTIENNI serifi su nastali za potrebe pisanja pisaim strojem; slino kao i kod Gutenbergovih slova, samo je razlika u tome to su slova bila od elika pa su unitavala traku; drugaiji su obli, da ne bi poderali traku i onemoguili namotavanje 26. INDIVIDUALNI OBLICI PISMA individualne oblike (umjetnika antikva, polugrotesk, novinska antikva), Umjetnika antikva - pojmom umjetnike antikve su obuhvaena ona pisma koja nisu oblikovana prema povijesnim uzorima, svaka nosi obiljeje svoga autora - zaetnikom umjetnike antikve se smatra Otto Eckmann - Walter Diethelm, Hermann Zapf, A. M. Cassandre, Aldo Novarese, Adrian Frutiger - Jovica Veljovi (beogradski dizajner) Individualni oblici pisama su ona pisma koja nose individualno obiljeje svojeg autora i nisu oblikovana neposredno prema povijesnim uzorima; pisma toga vremena pokazuju sklonost prema zaobljenim i mekim formama u kojima dominira slikarski toplo voenje linije. Tu spadaju: UMJETNIKA ANTIKVA poznata kao i pisana antikva jer se uglavnom oslanja na suvremeno rukopisno pismo; npr. KLANG, PALATINO, ICONE,ISABELL... PLUGROTESK prelazni oblik izmeu antikve i groteska; serifi su zamjenjeni neznatnim podebljanjem na krajevima temeljnih i spojnih poteza; razlika u debljini poteza moe biti manje ili jae naglaena; npr. OPTIMA NOVINSKA ANTIKVA nastala s ciljem da se stvori tipografsko pismo maxim itljivosti namjenjeno slaganju teksta za novine i asopise; nastala spajanjem antikve i egyptienna; pokazuje umjerenu razliku u debljini temeljnih i spojnih poteza, a ima vrlo naglaene serife; npr. EXCELSIOR, VOLTA, CLARENDON, EGIZIO... 27. PROFILNI OBLICI U DIZAJNU SA PROGRAMIMA ZA VEKTORSKU GRAFIKU - obrisna pisma, osjenana pisma, rafirana pisma, ukraena pisma Profilni oblici obrisna, osjenana, rafirana, ukraena pisma; freehand, corel, ilustr ator; u ovim programima mogue je od svakog fonta napraviti profilni oblik 28. ABLONSKO PISMO, PODRUJE UPOTREBE Takvi fontovi su koriteni za ablone, imaju prekide (slova) i pune oblike. Oni spadaju u profilne oblike koji se koriste na naslovnim stranama. ablonsko pismo ima karakteristinu formu koju ine tzv. mostii unutar isprekidane pismovne plohe; takva slova daju dojam kao da su nastala preslikavanjem uz pomo ablona ili patrona; npr. STENCIL, FUTURA BLACK; kako ablonsko pismo spada u UKRASNA PISMA upotreba je uglavnom u ukrasne svrhe to jo potjee od srednjeg vijeka gdje su se obilno ukraavala poetna slova pojedinih odlomaka kako bi se uzdigli od ostalog teksta 29. ZATITNE LINIJE U TIPOGRAFIJI Vodoravne i vertikalne ravne linije su se u fotoslogu iscrtavale toka po toka, crtica pdo crtice. laserski fotoslog iscrtava tokice a vidimo ih kao glatku finu liniju. 1. zatitne linije 2. ukrasne linije Sigurnosne linije se koriste u slubenim dokumentima. Ako se preko te linije napie tekst, mijenjanjem teksta se mijenjaju i linije pa se zato te linije koriste za provjeru autentinosti npr. vlastorunog potpisa. Sigurnosne ekovi, novci, knjiice Zatitne linije su viestruke linije sastavljane od tankih paralelnih ravnih, valovitih ili zmijoliko isprepletenih crta, koje se upotrebljavaju za vrijednosne obrasce(novane doznake, uputnice, ekove, mjenice, obveznice, police) kao

podloga za upisivanje novanih iznosa; imaju svrhu da onemogue brisanje i popravljanje upisanog iznosa; veinom dolaze u debljinama od 18, 20 ili 24 pt i u obiajnim sistematskim duinama od 2 do 20 cicera. Sigurnosne linije se koriste u slubenim dokumentima. Ako se preko te linije napie tekst, mijenjanjem teksta se mijenjaju i linije pa se zato te linije koriste za provjeru autentinosti npr. vlastorunog potpisa. 30. DEFINIRANJE VISINE SLOVNOG ZNAKA OBZIROM NA ITLJIVOST

itljivost slova (teksta): Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25 -30 cm. Zato se ta udaljenost uzima kao daljina sa koje provjeravamo da li su slova itljiva. Najbolji omjer za itanje slova je 1:100 (omjer udaljenosti oka od teksta i veliine slova). Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. Pod pojmom itljivosti razumijevamo nain kojim itatelj reagira na poticaj koji dolazi od strane nekog teksta. itljivost slova (teksta): Ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm. Zato se ta udaljenost uzima kao daljina sa koje provjeravamo da li su slova itljiva. Najbolji omjer za itanje slova je 1:100 (omjer udaljenosti oka od teksta i veliine slova). Za knjino itanje s udaljenosti oko 30 cm slova su najee veliine od 10 do 12 toaka pismovnog reza bez proirenja, nisu kurzivna, nisu podebljana, nemaju nikakve efekte naglaavanja ili ukraavanja. Neki fontovi su jako neitljivi (npr. klasina antiqua) i zato se oni nikada ne koriste u slubenim dokumentima, ve se tamo koriste slova koja su izrazito itlj iva i lako prepoznatljiva. Serifi (okomiti i jo bitnije vodoravni potezi (male crtce) na dnu i na vrhu fonta) vizualno povlae crtu ispod retka teksta i time olakavaju itanje odnosno praenje linije teksta. Ope je pravilo da u tijelo teksta ide serifni font (postoje izuzeci). itljivost takoer jako ovisi o pismovnom rezu. Slika verzalnih (X -visina) slova je 70% definicije visine, kurentna x-visina je oko 50% definirane visine. Slova koja koriste 20% prostora u etvercu su najbolja za itanje. 31. IDEALNI BROJ SLOVNIH ZNAKOVA U RETKU Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. Dobra itljivost teksta zasniva se na optimalnoj duini retka , a najugodniji za itanje bit e onaj tekst koji u jednom retku sadri izmeu 50 i 60 slovnih znakova, pa tako dobivamo vrst suodnos izmeu duine retka i pismovne veliine (tekst nee nikad sadravati manje od 30, a vie od 90 znakova u retku). Za idealnu itljivost slovnih znakova uzima se 52 znaka po retku. Razmak izmeu rijei je slovni znak i ubraja se u tih 52 slova. 32. ISKLJUIVANJE RETKA OBZIROM NA ITLJIVOST Poravnanje ( alignment ), iskljuivanje teksta: ureivanje teksta poinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba. Tipografi tu aktivnost nazivaju iskljuivanje teksta. Naa praksa najee dizajnira tekst razvuen na puni format (justified) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane. Uobiajna su jo tri naina iskljuivanja: u lijevo - s lijeve strane je poravnat tekst, a s desne strane je nazupena linija (neredoviti kraj), u desno - s lijeve strane je neredoviti poetak a desna strana je poravnata, u u sredinu - i s lijeva i s desna je tekst jednako nazupen sa centrirnim redcima. Ova tri naina najee su slagana bez dijeljenja rijei sa jednkim bjelinama meu rijeima u cijelom tekstu. Iskljuivanje retka se postie se slijepim materijalom tzv. iskljucima; razlikujemo etverce, poluetverce, treinke, etvrtinke i spacije od 1, 1.5 i 2 tipografske toke. 33. KODOVI NAIH SLOVNIH ZNAKOVA U UNICODU Rije slovni znak koriten je razliitim kontekstima. U kontekstu kompjutorskih operativnih sustava, on je esto je definiran kao oblik u fontu koji predstavlja karakter - ifrirani kod koji se pojavljuje na ekranu ili kao

otisak na papiru. Primjer slovnog znak su a, b, C, D, a b d e kako iz fonta Times tako i iz fonta Zapf Dingbats. /u352/`8a /u272/`5f /u268/`5f /u262/`5f /u381/`8e 34. DJELJENJE RIJEI S RTF FORMATOM Dijeljenje rijei ima samo jdan razlog: Postii podjednake razmake izmeu rijei na cijeloj tranici. O iskljuivanju i njenim iznimkama se jo govori u poglavljima: itljivost teksta, centrirani tekst, tekst oko ilustracije, ureenje naslova, podrezivanje, spacioniranje , dijeljenje rijei. Pravila pogledat tablicu Word file spremimo u rtf formate, onda ga otvorimo u notepadu i primjenjujemo dijeljenje riji pomou \- sistema 35. IDEALNI RAZMAK MEU RIJEIMA Razmak izmeu rijei - optimalni razmak izmeu rijei, teko je precizno odrediti, a on ponajvie ovisi o duini rijei, tj. to neki jezik ima due rijei, razmaci mogu biti manji. Ipak, postoje dva glavna pravila koja se odnose na razmak izmeu rijei, a to su: kao prvo, razmak izmeu rijei trebao bi biti vei od onog izmeu pojedinih slova, a manji od onog izmeu pojedinih redaka teksta, drugo pravilo kae da bi razmak trebao biti jednak najeem slovnom znaku u tekst. Ovo drugo pravilo ovisi o jeziku, pa bi tako, statistiki gledano , u hrvatskom jeziku razmak trebao iznositi irinu kurentnog slova "a", u njemakom irinu kurentnog slova "n", a u anglosaksonskom svijetu se uglavnom navodi irina verzalnog slova "I". Kao neformalno pravilo ipak se ustalilo ono o malom slovu "n". U svakom sluaju, razmak izmeu rijei trebao bi biti jednak, a ako ve ne jednak, onda barem to konzistentniji. To je mogue kod tekstova koji su poravnati u lijevu ili desnu stranu, ili po sredini, dok je kod teksta koji je poravnat s obje strane, uoljivo da razmak meu rijeima esto nije jednak, te da varira od retka do retka. Svaka rije je optiki definirana graninom bjelinom; razmaci izmeu rijei ralanjuju pismovno tkivo (tekst) i ine ga razumljivim(itljivim); razmaci dijele pismovno tkivo na rijei nejednakih duina i poklanjaju mu ritam. Razmak izmeu rijei za pismo normalnog reza trebalo bi iznositi dvije petine pismovnog stoca; u praksi se kod slaganja obinog teksta stavlja poluetverac; razmak ovisi i o irini reza kod uskog pisma razmak je razmjerno manji, a kod irokog pisma vei; kao najprikladniji razmak izmeu rijei uzima se irina kurentnog slova n. 36. PODREZIVANJE, SPACIONIRANJE, ALATI U DIGITALNOJ TIPOGRAFIJI PODREZIVANJE (KERNING) Smanjenje razmaka meu slovima. nastoji se ujednaiti bjeline meu svim slovima unutar rijei. Obavezna primjena u naslovima koji imaju poveana slova. U fontovima postoji mogunost automatskog zapisivanja razmaka meu parovima slova tzv. estetski programi. Potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje. To se samo runo moe urditi. Oblikovanje teksta moe ii prostore peklapanja slova, naziva se sexi slaganje Ako elimo vodoravno spacionirati tekst moemo to raditi s naredbom ashow Podrezivanje - smanjenje razmaka meu slovima; nastoji se ujednaiti bjeline meu svim slovima unutar rijei; obavezna primjena u naslovima koji imaju poveana slova; u fontovima postoji mogunost automatskog zapisivanja razmaka meu parovima slova tzv. Estetski programi; potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje; to se samo runo moe urediti. Oblikovanje teksta moe ii prostore preklapanja slova, naziva se sexi slaganje Spacioniranje nain isticanja pojedinih (vanijih) dijelova teksta razmicanjem slova umetanjem tankih iskljuaka (spacija); najgori je nain isticanja jer razara obrisnu sliku rijei i oteava itanje; spacionirati se ne moe jednoslovna rije; prilikom spacioniranja treba proporcionalno poveati i razmak izmeu rijei; toka, zarez, diviz, apostrof, navodni znakovi i zagrade se ne odvajaju razmakom u spacioniranom tekstu; brojke se u pravilu nikada ne spacioniraju; pogreno je spacioniranje i poludebelog pisma i kurzivnog i rukopisnog.

Alati u digit. tipografiji 37. PISMA BEZ SERIFA I PISMA SA POLUSERIFIMA grotsko pismo (sans serif) Slovni oblici bez serifa. Predstavnici su Helvetica, Futura, Avant Garde, Frutiger, Univers. Pismo se klasificira unutar tehnikih oblika. Polugrotesk Prijelazni oblik izmeu antikve (serifi) i groteska (bez serifa). Odlikuju ih mali, elegantni, vrlo esto jedva vidljivi serifi. Mogu se koristiti i za slaganje natpisa i za slaganje teksta. Optima, Americana I Copperplate Pisma bez serifa su pisma koja spadaju u tehnike oblike pisama; najpoz pismo je GROTESK tj. FUTURA, UNIVERS, GILL SANS, HELVETICA, UNICA, FOLIO Pisma sa poluserifima je pismo POLUGROTESKA tj. OPTIMA 38. PISMA AHA, MATEMATIKE, FIZIKE, KARAKTERISTIKE SLAGANJA SU POJMOVNA PISMA Pojmovno pismo - u pojmovnom pismu se svaka rije ili dio rijei (morfem) prikazuje zasebnim slikovnim znakom - za razliku od ideografije, vie se ne prenose obavijesti, ve reproduciraju rijei i mora se poznavati gramatika struktura jezika - ahovska tipografija poznaje oko 120 posebnih znakova koji su izvedeni tako da koriste znakovlje koje nam je ve poznato; matematika i fizika imaju standardne znakove koje danas nalazimo u veini fontova. 39. KAREAKTERISTIKE ITALIJENE

Italiena veoma jako naglaeni serifi; na plakatima Gore I dolje - pismo neobino naglaene debljine serifa i donjih horizontalnih poteza koje pismo ini atraktivnim, ali mu osjetno razara itljivost 40. IZMJENINI I JEDNOLINI POTEZ U RUKOPISU rukopisne oblike (podebljani potez - zailjeno pero, izmjenini potez - iroko pero, jednolini potez - zaobljeno pero, potez kistom) Rukopisna; I sheli adante, jouliet, legro; nikada se ne smije koristiti niz verzalnih slova, nisu itljiva, izmjenino debele i tanke linije, verzalno slovo se koristi kao poetak odlomka ili inicijali; II pismo sa izmjeninim potezom plosnatim perom, III jednolini potez flomasteri, kemijske, verzal u nizu je dozvoljen; IV potez kistom mistral - izmjenini potez efekt irokog pera, mijenja se debljina linije slova ovisno o poloaju; jednolini potez zaobljeno pero, slova jednake debljine. 41. KOREKTURA, OBILJEAVANJE I GLAVNA PRAVILA---7 LINKOVA - pronalaenje i ispravljanje tamparskih pogreaka; podjela na teksutalne i rubne znakove, tekstualni nisu tono odreeni dok rubni imaju odreen izgled i znaenje; unutar otiska nita se ne mijenja nego se pogreka samo oznaava u tekstu i ponavlja na rubu; ispravci pogreaka korekture vre se prekriivanjem ili podcrtavanjem (brisanje nije dozvoljeno).

42. IZRAUJAJ VELIINE U TIPOGRAFIJI: 24 NONPARELA = .... CICERA, = ... TOAKA, =..... MILIMETARA, = .... TIPOGRAFSKIH TOAKA Tipometar je duina od 30 centimetara 300 mm / 133 = 2,256 mm Ova velicina se zone nonparel. Nonparel je 6 tipografskih tocaka tipografcka tocka (pie se tp) ; 1 tp = 0,376 mm cicero =12 tp ; cicero je 4,51 mm nonparel = 6 tp ; kolonel = 7 tp ; petit =8 tp ; borgis = 9 tp ; garmond = 10 tp ; srednjak = 14 tp Inc se ovdje uzima kao duina od 2,54 cm Inc / 6 je velicina koju nazivamo pica. Pica je 4,233 mm Pica se dijeli na 12 tocaka. 1 tocka ( pie se 1p)je 0,353 mm 1 pica je manja od 1 cicera za 6,6% ( 4.51 / 4,233 = 1,066) 43. DEFINICIJA I PODJELA TIPOMETRA Pogledaj prethodno Tipog. veliine 4 mjerna sustava: Didotov mjerni sustav u Evropi: tipometar 30 cm; dijeli se na 133 dijela koji se zovu nonparell (bez premca), 2 nonparella=1 cicero Pica: 1 inch=6 dijelova-6 pica (1 pica - 7% manji od cic), 1 pica-engleski cicero, 1 pica dijeli se na 12 dijelova, 12 pointa engleski, 1 cic=12 pt; Inchi, i metriki - tipometar je duine od 30 centimetara; 300 mm / 133 = 2,256 mm; ova veliina se zove nonparel. Nonparel je 6 tipografskih toaka, pie se tp; 1 tp = 0,376 mm. 44. PISMOVNI REZ, ZACRNJENJE U TIPOGRAFIJI Pismovni rez s obzirom na odnos bijeline i tamnoe se klasificira kao tanki (thin), ultra svjetli, svjetli (light), normalni, poludebli, debeli (bold) (masni - fet) i ultra debeli (black). Npr. slovo B ima debeli pismovni rez, dok slovo B ima tanki pismovni rez. No postoje i razne druge stilizacije kao npr. thin, ultra thin, condensed, itd. debljina slovnih linija (weight) Relativno zatamnjenje tekst. Pismovni rez s obzirom na odnos bijeline i tamnoe se klasificira kao tanki (thin), ultra svjetli, svjetli (light), normalni, poludebli, debeli (bold) (masni - fet) i ultra debeli (black) - podjela prema debljini i irini reza; debljina njeni, obini, poludebeli i debeli; irini uski, obini i iroki rez; poseban rez predstavlja kurziv koji takoer moe biti njean ili predebeo, uzak ili irok; svako znatnije odstupanje od normalnih proporcija oteava itljivost. 45. KARAKTERISTIKE PISMA GROTESK, POLUGROTESK - Grotesk nema serife, jasno i isto tehniko pismo, razlika u debljini poteza ne postoji

- polugrotesk serifi ne postoje ali postoje neznatna zadebljanja na krajevima slova, razlika u debljini poteza neznatna, ali prisutna.

46. RAZLIKA PISMA EGIPTIANA I ITALIENA

Italiena veoma jako naglaeni serifi; na plakatima; Egiptiana; serifi jednake debljine kao i debljina slova - i egiptiana i italiena imaju jednake debljine temeljnih i spojnih poteza, ali imaju razliiti oblik serifa te im je samo zacrnjenje drugaije, egiptiana ima okomite tanke serife jednake debljine kao i potez, a italiene jako debele prenaglaene serife. 47. OCR FONTOVI, KARAKTERISTIKE OCR-A i OCR-B OCRA najpoznatija slova groteska bez serifa, uvedeno za automatsko itanje; OCRB jako naglaeni serifi da se usljed habanja moe proitati - fontovi za lako prepoznavanje, ovo se odnosi na digitalne ureaje: OCR-A namijenjen da ga prepoznaju i itaju samo digitalni ureaji; OCR-B namijenjen da ga lako prepoznaju i itaju i ureaji i ljudi (barcode); pisma za optiko itanje. 48.) optiko itanje - kod skeniranja raznih vrsta pisama ili slova, uz postupak uenja kad kod komp.doe do problema s kvalifikacijom/spremanjem tog slova/fonta kojeg nema zapisanog u svojoj memoriji,pa nas pita gdje e ga smijestiti/spremiti da li pod novi font ili ve postojei te koji e mu kod dodijeliti na tipkovnici. Nakon toga nas vie nee pitati za svako slovo posebno (ako su slova istog fonta kao i ono prvo) ve e automacki svakom slovu dodjeliti njegov kod na tipkovnici i spremiti ga tamo gdje smo mu rekli i za ono prvo. 49. KLASIFIKACIJA PI FONTOVA Imamo neke tipine fontove koji su za neto namjenjeni. Pi font su saobraajni znakovi,note.Taj znak je nastao nazio ?? jer ti znakovi ne spadaju u fonetske znakove i numerike..Sve ostalo su pi fontovi,a klasifikacije su mu prema struci (medicina,,kemija,svi oni imaju svoje pifontove) - razni simboli koje koristimo: astroloki, ahovski, priroda, strelice itd. - Oblici pisma koji predstavljaju ideogramske znakove: matematiki znakovi, opis tehnikih pojmova, crtice, strelice, ..... 50. KARAKTERISTIKE DEBLJINSKIH VRIJEDNOSTI BROJAKA Dvije vrste debljinske vrijednosti 1.vrsta masovno definiranje je da brojke imaju jednu debljinsku vrijednost,razlog tome je potpisivanje i urednost po vertikalnoj tablici.Svi fontovi imaju jednaku debljinsku vrijednost koji su polu etverac. 2.vrste su slobodni fontovi Oni imaju svoju slobodnu debljinsku vrijednost - brojke se slau u poluetvercu, ali i za njih vrijedi isto pravilo M : i = 18 : 5 51. SLIKA SLOVNOG ZNAKA IZVAN ETVERCA, DIZAJN U PROGRAMIMA ZA IZRADU DIGITALNIH FONTOVA etverac je parvokutnik unutra kojeg se postavljaju slika slovnog znaka i njegova geometrija. Tokom pisanja taksta kada definiramo visinu slova, mi definiramo visinu etverca a ne visinu slike slova. Slika slova za veinu slova, smjetena je unutar etverca, a neki slovni znakovi djelomino ili u cjelosti (neki samostalni akcenti) izlaze iz etverca. kod matematikih znakova te kod kvaica;

52. VISINA KURENTNIH SLOVA

Visina kurentnih slova (a,c,e,i...) je do 50% etverca, sputanje descendera u kurentnim slovima (j, g,p...) je od 20 do 30%. - oko 50% etverca - udaljenost od pismovne linije do gornjeg ruba kurentnih slova a,c,e,i,n,m,o,... 53. PISMOVNI REZ MIKROTIPOGRAFIJE Mikrotipografija: upotreba znakova interpunkcije, odlomak, inicijali, isticanje u tekstu (podvlaenjem, verzalnim slovima, kurzivnim pismom, spacioniranjem, debljinom slovnih znakova), stupnjevanje pismovnih veliina, uvlaenje, okvir, isticanje bojom. - mikrotipografiju predstavljaju razmaci meu rijeima, iskljuivanje, rubne bjeline, razmak izmeu stupaca, odlomci ili pasusi, naslovi i meunaslovi. 54. PRIMJENA I ITLJIVOST SLOVA U NEGATIVU Slovni znakovi boje papir a okolina je tonirana, naje crno. Boje okoline se trebaju tika ti kao spot boje. Ako se slova bojaju tada se slova moraju tiskati kao spot boje. Nemogue je u tisku odravati pasere (registre boja) na razini finoe spojnih poteza u slovnim znakovima. Posebno je to vano u pismovnom rezu kao naprimjr klasicistika antikva. Tekst u negativu je mnje itljiv od teksta sa crnim slovima na bijelom papiru. - slova u negativu su slabije itljiva osobito ako boje nisu dovoljno konstantne i ako se primjenjuju za tisak moraju biti bez serifa. 55. TRAPPING U COLOR TIPOGRAFIJI Trapping digitalnih fajlova je proces kompenziranja za pogrenu registraciju u procesu printanja kod printanja malih podruja gdje se preklapaju boje kod susreta objekata. - proces podeavanja preklapanja boja slova da bi se izbjegle (manje primjeivale) rupe i pogreke nastale u tiku. 56. IMENA I VELIINE SLOVNIH ZNAKOVA U DIDOTOVOM SUSTAVU

Tipometar je duina od 30 centimetara 300 mm / 133 = 2,256 mm Ova velicina se zone nonparel. Nonparel je 6 tipografskih tocaka tipografcka tocka (pie se tp) ; 1 tp = 0,376 mm cicero =12 tp ; cicero je 4,51 mm nonparel = 6 tp ; kolonel = 7 tp ; petit =8 tp ; borgis = 9 tp ; garmond = 10 tp ; srednjak = 14 tp - 4 dijamant, 5 perl, 6 nonparel, 7 kolonel, 8 petit, 9 borgis, 10 gramond, 12 cicero, 14 srednjak, 16 tercija, 20 tekst, 24 dupli cicero 57. DEFINICIJA TIPOGRAFSKE TOKE I TOKE U PICA SUSTAVU Pica se dijeli na 12 tocaka. 1 tocka ( pie se 1p)je 0,353 mm - tipografska toka nastala je dijeljenjem veliine od 30 cm odnosno tipometra, a pica je 1/6 incha. 58. KARAKTERISTIKE PLAKATNOG FONTA Odnos visine slike verzala i udaljenosti itanja je 1:100. Kod plakata na kojeg gledamo s udaljenosti od 20 metara , visina verzala treba biti 20 cm, a kurenata 10 cm - mostovi koji dijele slovo. 59. RAZLIKA IZMEU KURZIVA I ELEKTRONIKOGA KURZIVA" Nagnuta slova 12 stupnjeva od vertikale s elemntima rukopisnog oblika. Posebno su dizajnirana slova a, b, f, g. Elektronski kurziv su slova koja su matematiki nagnuta lijevo ili dsno a dizajn, pismovni rez, deformacije su ostale istim kao orginalno slovo. Kurzivna pisma su manje itljiva pa se upotrebljavaju za naglaavanje, isticanje, pekid ritma itanja najee u osnovnom (body) fontu. - nagnuta slova 12 stupnjeva od vertikale s elementima rukopisnog oblika; posebno su dizajnirana slova a, b, f, g; elektronski kurziv su slova koja su matematiki nagnuta lijevo ili desno a dizajn, pismovni rez, deformacija su ostale istim kao orginalno slovo. 60. TIPOGRAFSKE KOMANDE I OZNAAVANJE TIPOGRAFIJE U PROGRAMIMA WORD, INDESIGN, FREEHAND Tipografske komande-koriste se u InDesignu,... Moemo Ih spremit kao kod.Komande su standardi gotove se i zovu istim imenom Npr.Bold,Italic,.. - tekst moemo oznaavati rije po rije ili cijeli od jednom pomou mia i izbornika ili kratica na tipkovnici. 61. POSTSCRIPT TIPOGRAFIJA, MINIMALNI KOMANDNI JEZIK OZNAAVANJA PISMA. To je digitalni udbenik o grafikom jeziku za opis stranice koja je podloga mnogim programima od Pagemakera, Freehanda, Coreldrowa do programa koji su zatieni i primjenjivi samo na raunalima za posebne namjene u podruju multimedije koji ukljuuju video, zvuk, crte, sliku i animaciju. ?????????????? - post script je programski jezik za oblikovanje grafike na stranicama za tisak; ??? 63. KONVERZIJA TIPOGRAFIJE TABLINOG SLOGA PRIMJENJENA U RAZLIITIM PROGRAMIMA Tablini slog je uvijek bio problem za konverzu jer tablica ima kolone i redove.Komande za njih su se poele standarizirati s fotoslogom .Oni ukljuuju irinu tablice,razmake izmeu tablica,o kolinu .Prilikom konverzije moramo voditi rauna o tome da ne radimo u nekom nekompatibilnom programu .Generacije sloja tipografije su imale problema s tablicama.Comande su se sada standarizirale kroz html program .Kad tablice prelaze iz InD. Programa je dobro tablicu prethodno fiksirati .Oblikovanja se nisu standarizirala dok Adobe to nije kupio.irina stupaca ,linije koje su vidljive i nevidljive ,sjena,debljina sjene,visina -to su comande tablica. konverzija - komane za tablini slog su se poele standardizirati ( visina, irina, vidljiva -nevidljiva tablica koja se prihvaa u svim programima, poetak i kraj tablice, dinamike (slobodne) i fiksne tablice, fiksne po

vertikali, horizontali, osjenane, u boji itd. ). Slova su se standardizirala dok se progra mi tek poinju stardardizirati, npr. Adobe CS3 gdje se lako sve prebacuje iz jednoga u dr.program bez ikakvih problema. Jo uvijek se nisu standardizirale formule, kada se prebacuju ili alju iz programa u program neostaju u izvornom obliku. 64. TIPOGRAFIJA NA WEBU Oduvek je tipografija bila nepravedno zapostavljana kada je web dizajn u pitanju. Stari browseri i njihovi render engine-i nisu dozvoljavali mnogo igranja sa tipografijom. Najnoviji browseri i standardi u web dizajnu, uz pomoc css-a dozvoljavaju da se i na web sajtovima moe igrati sa tipografijom, pa cak mogu da budu i prava tipografska remek dela. Jedini je problem to veliki broj web dizajnera, obicno iz lenjosti i neznanja i dalje ignoriu ove mogucnosti.Jedna od prvih stanica koje obavezno treba posetiti je onlajn udbenik The Elements of Typographic Style Applied to the Web - a practical guide to web typography na adresi webtypography.net koji se stalno dopunjuje i gde moete nauciti ta sve moete i kako to da izvedete, potujuci web standarde.Jo jedan, takode jako koristan sajt je Typetester na kome moete isprobavati tipografska reenja za va sajt i odma videti kako ce to izgledati. - tablice, html codes 67. PODEAVANJE PARAMETARA MIN, OPT, MAX ZA RAZMAK IZMEU RIJEI >SN min, opt, max< -Razmak izmeu rijei odreen je jedinicama etverca. Parametri odreuju minimalni broj jedinica, optimalni broj i maksimalni broj jedinica etverca. min najblie pribliavanje rijei opt optimalan razmak max najvei razmak izmeu rijei u jedinicama irine etverca Budui da irina etverca ovisi o modifikaciji pisma, to se i obraunski sistem razmaka izmeu rijei korigira smanjuje ili poveava proporcionalno modifikaciji. Komanda SN odreuje irinu slovnog znaka, pa tako i slovnog znaka s varijabilnom vrijednou debljine razmaka izmeu rijei. 68. RAZMAK IZMEU RIJEI U VERZALNOM PISMU Razmak izmeu rijei - optimalni razmak izmeu rijei, teko je precizno odrediti, a on ponajvie ovisi o duini rijei, tj. to neki jezik ima due rijei, razmaci mogu biti manji. Ipak, postoje dva glavna pravila koja se odnose na razmak izmeu rijei, a to su: kao prvo, razmak izmeu rijei trebao bi biti vei od onog izmeu pojedinih slova, a manji od onog izmeu pojedinih redaka teksta, drugo pravilo kae da bi razmak trebao biti jednak najeem slovnom znaku u tekst. Ovo drugo pravilo ovisi o jeziku, pa bi tako, statistiki gledano, u hrvatskom jeziku razmak trebao iznositi irinu kurentnog slova "a", u njemakom irinu kurentnog slova "n", a u anglosaksonskom svijetu se uglavnom navodi irina verzalnog slova "I". Kao neformalno pravilo ipak se ustalilo ono o malom slovu "n". U svakom sluaju, razmak izmeu rijei trebao bi biti jednak, a ako ve ne jednak, onda barem to konzistentniji. To je mogue kod tekstova koji su poravnati u lijevu ili desnu stranu, ili po sredini, dok je kod teksta koji je poravnat s obje strane, uoljivo da razmak meu rijeima esto nije jednak, te da varira od retka do retka.?????????????????? - slovo N 69. PODREZIVANJE, PRILJUBLJIVANJE I SPACIONIRANJE U TIPOGRAFIJI povezivanje (ligature) Dva ili vie slova su vezala zajedno u samojedan glas. Kod na je to lj i nj. Ostali primjeri su fi, fl. U kodu bi to trebalo biti jdno mjesto ali osim na olovnom slogu i fotoslogu danas se to vi ne kodirana taj nain. Oblikovno bi ta dva znaka trebalo podrezati vie ngo ostale znakove ime se naglaava postojanje jednog glasa. Neki Adobini fontovi imaju jedan kod za pisma ffi, ff, ffl. podrezivanje (kerning) Smanjenje razmaka meu slovima. nastoji se ujednaiti bjeline meu svim slovima unutar rijei. Obavezna primjena u naslovima koji imaju poveana slova. U fontovima postoji mogunost automatskog zapisivanja razmaka meu parovima slova tzv. estetski programi. Potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih slova dodiruje. To se samo runo moe urditi. Oblikovanje teksta moe ii prostore peklapanja slova, naziva se sexi slaganje - pribliavanje, preklapanje i udaljavanje slova,

-Spacioniranjem i podrezivanjem razmaka izmeu slova mijenjamo pismovni kontrast pa ova dva efekta slue za tipografsko isticanje u tekstu. Najee se koriste u dizajniranju slova i meusobnom ureenju razmaka dvaju susjednih slovnih znakova. 70. PISMOVNI REZ AKCENATA U NAEM PISMU -neki akcenti su zbog praktinog pisanja u potpunosti ispred etvrca. 71. PLANIRANJE CRTEA KAO SLOVNOG ZNAKA U DIGITALNOJ TIPOGRAFIJI - Napravimo na crte pa ga skeniramo, obradimo u photoshopu pa prenesemo u freehand i prema njemu napravimo krivulje, u Fontographeru onda otvorimo te krivulje i smjestimo ih u kuite u koje pripada. 72. FONTOVI ZA VIEJEZINU TIPOGRAFIJU unicode...pa ono kao do 127 bita ascii, 128- 159 neki posebni, za komandene jezike i 160-255 promjenljivi dio za razlicite jezike 73. UNICOD kodiranje, ASCII kodiranje, 7-bitno kodiranje, 8-bitno kodiranje slovnih znakova karakter, kod slovnog znaka (character, sharacter cod) Rije karakter se u tipografiji koristi u razliitim znaenjima. U kontekstu moderne kompjutorske obrade teksta podrzumijevamo ifru smjetaja slovnog znak unutar tablice fonta. Tako su za slova a, d, B, R respektivno pozicije 65, ...... u decimalnom rasporedu odnosno u heksa rasporedu su to 40, ............. Najee su kodovi razmjeteni u 8-bitnom rasponu - bajtu, (256 poloaja). Razliiti oprativni sutavi nastoje ujednaiti pozicije kodova. Ne ameriko i ne englsko podruje razliito kodira nacionalne znakove to je posebno izraen problem za odnose Macintosha i Windowsa. Opirnija diskusija i raspored naih znakova vidi: UNICOD, CRO karakteri. - najnapredniji sistem kodiranja UNICODE, ASCII samo human readable fonts 74. KARAKTERISTIKE SLOVNIH ZNAKOVA U PIKSEL GRAFICI Slovo je osnovni element kojim definiramo grafiki znak. Slika digitaliziranih slova koja se koriste u raunalnoj tehnologiji sastavljena je od 20-1000 tokica po duljini cm. Informacija o slovnom znaku nije grafiki poistovjeena sa slikom slovnog znaka kakvu vidimo na ekranu ili otisnutu na papiru. Podaci koji predstavljaju slovni znak su: 1. bitmapa ili rasterizirana slika 2. grafiki crte sastavljen od tokica i realizacije tokica 3. koordinate tokica koje lee na ovojnici slovnih znakova i matematiki postupak za izradu slovne slike. Svaki od ovih triju naina digitalizirane reprezentacije slovnog znaka ima nekoliko podinaica, ovisno o pojedinim programskim rjeenjima, raunalima na kojima se upotrebljavaju i ureajima za prikaz i ?????????????' 75. SLOVNI ZNAKOVI SA DEFINICIJOM PREKO KOMANDI ZA KRUNE ISJEKE 76. PREDNOSTI BEZIEROVE KRIVULJE U POSTUPKU OSVJETLJAVANJA I IZRADE TISKOVNE FORME 77. KARAKTERISTIKA KOMANDI U TIPOGRAFIJI OBLIKOVANJA RAZLOMAKA Pogledaj 65 78. MINIMALNE KOMANDE ZA OBLIKOVANJE TEKSTA U PRIPREMI ZA TISAK Min.comanda je font,veliina,rzvod izmeu comanda,razmak izmeu rijei,iskljuivanje,unutar fonta da li je regular,da nije pocrtan,da li je Italic,Bold.Programi su sloeni tako da definiraju minimalne comande. min.kom. za tisak - to su sve komande koje se koriste pri pisanju teksta u Wordu ili kojem dr.programu (potrebno ih je navesti ),

a to su: vrsta fonta, veliina, razmak izmeu rijei, slova, podebljana ( bold), kosa (italik), podcrtana ( ), slova u boji, uvueni, izbaeni tekst, oznaen bojom, brojkama itd. 79. KLASIFIKACIJA PISMA POSEBNIH OBLIKA, PROFILNIH OBLIKA Posebni- svaki font koji izgleda starinski, rustikalno Profilni- osjenano, obrisno, ablonsko, rafirano, ukraajna, plakatna -koriste se za naslove, dolaze samo u verzalu Profilni oblici: - obrisna pisma - osjenana pisma - rafirana pisma - ukraena pisma 80. TEHNIKI OBLICI, KLASIFIKACIJA Pogledaj 24 U tehnike oblike pisama spadaju jednostavni pismovni oblici koji su u duhu nastupajue tehnike ere razvijeni u prvoj treini 19.st. Razvijeni su u 2 pravca: u jednom su serifi potpuno izbaeni(grotesk), a u drugom su podebljani i prilagoeni debljini temeljnih poteza(egyptienna). Tu spadaju: GROTESK pismo koje ima optiki izjednaenu debljinu temeljnih i spojnih poteza, a nema zavrnih crta (serifa); npr. FUTURA, UNIVERS, GILL SANS, HELVETICA (suvrem.), HALLO, FOLIO, SIGNUM... EGYPTIENNE pismo koje ima optiki izjednaenu debljinu temeljnih, spojnih i zavrnih crta(serifa); naziv potjee jer je nastala u vrijeme Napoleonova vojnog pohoda na Egipat; npr. ROCKWELL, MEMPHIS, BETON, CALVERT... ITALIENNE karaktersitike: neobino naglaena debljina gornjih i donjih horizontalnih poteza to utjee na itljivost; npr. PLAYBILL i suvrem. predstavnici BARNUM, MAGNET, PRO ARTE 81. EMA DIJELENJA RIJEI NA RAUNALU SA IZNIMKAMA

Pogledaj 18

82. PISMA KOJA NEMAJU AKCENTE Pisma koja nemaju akcente (engleska latinica i srpska irilica) mogu imati manji razmak za komprs. (Komprs tekst u kojem je vertikalna udaljenost meu pismovnim linijama jednaka definiranoj veliini slova) ->razmak izmeu redaka

83. PISMA KOJA IMAJU DVOJNOST VERZALA I KURENTA to su od renesansne antigue pa nadalje kada su se javila majuskula (verzalna slova) i minuskula (kurentna slova) kao stapanje dva alfabeta- rimske kapitele i karolinke minuskule...i to je stvorilo veliki problem ....iz cega se razvio danasnji dvojni alfabet...jedno pismo sa udvostruenim brojem slova (verzal i kurent). Majuskule su se koristile samo za naslove i inicijale, i dekorativna uloga, a minuskula za tekst!!! 84. IDEALNI BROJ SLOVNIH ZNAKOVA U RETKU -50 slovnih znakova (negdje pie 52) 85. NAJEI SLOVNI ZNAK -razmak izmeu rijei 86. PREDNOSTI POJMOVNOG PISMA -nezavisno je od jezika (pojmovi su crtei). Kada neto nacrtamo, taj crte je rije. Npr. Kinesko pismo -pojmovno pismo reproducira rijei od kojih je obavijest sastavljena. Poredak znakova tono odgovara slijedu rijei pa primalac obavijesti mora poznavati gramatiku strukturu jezika na kojem je obavijest dana. -klinopis -egipatski hijeroglifi -kinesko pismo 87. PREDNOSTI FONETSKOG PISMA -komunikacija unutar jednog jezika se brzo iri (jezik se mijenja, pismo ostaje isto) 88. LOE STRANE FONETSKOG PISMA -ukoliko ne znamo znakovlje, ne razumijemo to pie. (pie kako se izgovara) 89. FORMATI PAPIRA ZA TISAK -najpoznatiji su A, B, C, D. ->po formuli M=m2 A0 povrinski definiran kao 1m2 84 x 118 cm A1 59,4 x 84 cm A2 59,4 x 42 cm A3 29,7 x 42 cm A4 29,7 x 21 cm B0 jedna stranica duljine 1m 141 x 100 cm B1 70 x 100 cm -Zlatni rez M=m x 1,618 90. KARAKTERISTIKE ETVERCA Sa etvercem se odreuje irina svakog slova zajedno sa bjelinom do slijedeeg slova, poetak slike slova, zavretak slike slova. Premda je slika slova u veini slova smjetena unutr etverca, neki znakovi mogu biti ili djelomino ili cijeli izvan etverca odnosno izvan njegove definicije. Naprimjer, matematiki znak sume i integrala izlaze iz okvira etverca a neki akcenti su zbog praktinog pisanja u potpunosti ispred etvrca. Pola irine etverca primjenjuje se samo na irinu slova. 91. RAZLIKA VERZALNIH I KURENTNIH SLOVA - verzali dvolinijski sistem; itaju se sporije i s vie napora, ali su elegantnija i otmjenija od kurentnih

- kurenti etverolinijski sistem; ne podnose vertikalno nizanje rieji (zahtijevaju horizontalno povezivanje) 92. IDEALNA VELIINA SLOVNIH ZNAKOVA 70 % cetverca za verzal, 50% za kurent i -22% za descender 93. PRAVILA POSTIZANJA NEITLJIVSTI PISMA -postiu se: 1. produljeni retci, i do 100 slovnih znakova u retku, 2. smanjena visina slova od pravila 1:100 (visina slova / udaljenost itanja), 3. svjeli ili tamni pismovni rez, 4. upotreba boje sa slabim kontrastom, 5. rafirana pisma, 6. vodoravna deformacija - proirenje ili suavanje, 7. nejednaki razmaci meu rijeima, esta upotreba naglaavanja, kurziva, spacioniranja i podrezivanja, 94. ITLJIVOST KLASICISTIKE ANTIQUE -zbog preteno statikih elemenata u svojim oblicima, klas. antiqua ne posjeduje naroit e ritmike kvalitete 95. RAZLIKA IZMEU POLUGROTESKA I GROTESKA - grotesk nema serife, jasno i isto tehniko pismo, razlika u debljini poteza ne postoji - polugrotesk serifi ne postoje ali postoje neznatna zadebljanja na krajevima slova, razlika u debljini poteza neznatna, ali prisutna. 96. RAZLKA IZMEU NOVINSKE ANTIQUE I RENESANSNE ANTIQUE Novinska antigua je citljivija (max citljivost ima)... za novine i casopise spoj izmedu antigue i italiane...ima vrlo naglasene serife (naglasenije od renesansne i ravnije) dok su potezi umjereni isto kao u renesansnoj antiqui 97. RAZDJELI SLOVA U 6 SLOVNIH LINIJA PO VISINI

descender, pismovna linija, x-kurent, X-VERZALA, ascender, visina slova 98. RAZLIKA IZMEU DEFINIRANE VISINE SLOVA I VISINE SLIKE SLOVA slova visina slike slova je X-verzala i kurenta, a visina slova je vrh cetverca

99. EMU SLUI AUTOMATSKO DJELJENJE RIJEI Kod punog formata uvodimo dijeljenje rijei da bi bjelina u tekstu bila podjednaka 100. MINIMALNI ALATI U DIGITALIZACIJI SLOVA isto kao i 5.samo to digit.obuhvaa i spremanje font,itd.tj.sve digitalno. izrada predloska, skeniranje....itd. i onda alati u palet u fontographeru.... 3 vrste tocaka (kutna, krivuljna i tangentna) 101. IDEALNA VELIINA RAZMAKA IZMEU RIJEI -Taj razmak se odreuje alatima .. a po starim pravilima je jenak irini slova n (kurentno pimo) i N (verzalno pismo). Sadanja praksa ima neto vei razmak a odreuje ga grafiki urednik. (razmak izmeu rijei za pismo normalnog reza trebao bi iznositi 2/3 pismovnog stoca) - openito je razmak izmeu rijei proporcionalan razmaku izmeu redaka 102. ISKLJUIVANJE TEKSTA I DISKUSIJA TLJIVOSTI Ureivanje teksta poinje definiranjem izgleda poravnavanja lijevog i desnog ruba. Tipografi tu aktivnost nazivaju iskljuivanje teksta. Naa praksa nejee dizajnira tekst razvuen na puni format (justified) sa poravnatim stupcima s lijeve i desne strane. Uobiajna su jo tri naina iskljuivanja: u lijevo - s lijeve strane je poravnat tekst a s desne strane je nazupena linija, u desno - s lijeve strane je neredoviti poetak a desna strana je poravnata, u u sredinu - i s lijeva i s desna je tekst jednako nazupen sa centrirnim redcim. Posljdna tri naina najee su slagana bez dijeljenja rijei sa jednkim bjelinama meu rijeima u cijelom tekstu. Taj razmak se odreuje alatima .. a po starim pravilima je jenak irini slova n (kurentno pimo) i N (verzalno pismo). Sadanja praksa ima neto vi razmak a odreuje ga grafiki urednik. Puni format bi obavezno imao aktiviran program za dijeljenje rijei. 103. NAGLAAVANJE U TEKSTU Kurzivna pisma su manje itljiva pa se upotrebljavaju za naglaavanje, isticanje, prekid ritma itanja najee u osnovnom (body) fontu. 108. KARAKTERISTIKE ABLONSKOG PISMA Takvi fontovi su koriteni za ablone, imaju prekide (slova) i pune oblike. Oni spadaju u profilne oblike koji se koriste na naslovnim stranama. kurziv, podebljani tekst, pocrtani, uokvireni, uvueni, spacioniran ili podrezan... itd. Pa o svakom tom svojstvu kazes nesto 109. KAKTERISTIKE ARAPSKOG PISMA arapsko pismo se razvilo od natabejskog, prvi kuran pisan kufskim pismom koje se nadopunjavalo (posebnim znakovima harakatima, hareetima) - razvija se kurzivno pismo nashi, ita se s desna u lijevo, oblik pojedinog slova je ovisan o etiri pozicijske varijante (sam, poetak, sredina, kraj) -elektronski kurziv (oblique) Slovni znakovi su istog oblika kao i osnovni tekst ali nagnuti. Slovne toke na baznoj liniji su na istom mjestu kao i osnovni dizajn a gornje toke su pomaknute u desno. najee je nagib slova 12 stupnjeva. - kurziv nagnuto pismo; isticanje dijela teksta izmjenom vertikalne osi slovnog znaka, neki slovni znakovi dobivaju elemente rukopisnog pisma, npr. a -> a

-> kod elektronskog kurziva zadrava se pismovna linija, a deformira se slovni znak, dok kod obinog kurziva slovo nije u potpunosti na pismovnoj liniji. 110. UKRASNE LINIJE I SIGURNOSNE LINIJE U TIPOGRAFIJI Linije: u tipografiji se upotrebljavaju kao okviri, za podcrtavanje, kao ukrasi i kao sigurnosne linije.Za podcrtavanje nekih vanih djelova teksta se koriste ravne i valovite linije. Sigurnosne linije se koriste u slubenim dokumentima. Ako se preko te linije napie tekst, mijenjanjem teksta se mijenjaju i linije pa se zato te linije koriste za provjeru autentinosti npr. vlastorunog potpisa. Ukrasne linije su tipine za nacionalna obiljeavanja. Uz njih (ili u njih) se mogu staviti i neki ukrasni elementi (zvjezdice, trokutii,..). - izmjenini potez (iroko pero) - jednolini potez (zaobljeno pero) - podebljani (zailjeno pero) - potez kistom 106. KLASIFIKACIJA TEHIKIH OBLIKA SLOVA - grotesk - egiptijana - italien 107. PROFILNI OBLICI I NJIHOVE GRUPE - obrisna pisma - osjenana pisma - rafirana - ukraena 108. KARAKTERISTIKE ABLONSKOG PISMA to svojim rjecima malo iz bilj....da zbog sablona imaju one prekide...ali zbog stila onda imaju i sva slova koja i ne bi trebala imati npr. ( m ili m....ili sta ja znam...) 109. KAKTERISTIKE ARAPSKOG PISMA monumentalno je i uglato....prvo arapsko pismo je kufsko i imalo je manjkavosti...nije imalo slovnih znakova za vokale, a i neki slovni znakovi su bili isti za par razlicitih konsonnata...pa se zato uvode dijakriticki znakovi za njihovo raspoznavanje (1-3 tockice ispod ili iznad, a u Kuranu i za vokale takvi znakovi), pisalo se na kozi i papirusu, a kasnije i papiru. Razvilo se onda zaobljeno kurzivno pismo nash bez verzala... s desna u lijevo , slova medusobno povezana....oblik slovnog znaka ovisio je di se nalazi ( slovo samo za sebe- izolirani oblik, na kraju rijeci- finalni oblik, unutar rijeci- medijalni oblik i na pocetku-inicijalni oblik). Nije bilo djeljenja rijeci vec je slagar umetao produzetke (horizontalne poteze ) da popuni bjeline u retku. 110. UKRASNE LINIJE - Dekorativne ili ornamentalne linije slue uglavnom za slaganje okvira kod oglasa i tiskanica, kao npr. diplome, svjedodbe - Kombinirane linije dolaze u garniturama koje omoguavaju brojne kombinacije u jednobojnom ili viebojnom tisku. 111. SIGURNOSNE LINIJE U TIPOGRAFIJI - viestruke linije, sastavljene od tankih paralelnih ravnih, valovitih ili zmijoliko isprepletenih crta, koje se upotrebljavaju za vrijednosne obrasce(uputnice, ekove, mjenice) kao podloga za upisivanje novanih iznosa. Svrha im je onemoguavanje brisanja i popravljanja upisanog iznosa.