You are on page 1of 12

PREDAV5.

doc
1

ČVRSTOĆA TLA, DEFORMACIJSKA SVOJSTVA TLA

 POSMIČNA ČVRSTOĆA TLA

 POKUSI ZA ODREĐIVANJE ČVRSTOĆE TLA

 DRENIRANO I NEDRENIRANO SMICANJE

 PONAŠANJE OSNOVNIH VRSTA TLA PRI SMICANJU

 DRENIRANA I NEDRENIRANA ČVRSTOĆA TLA

 ZAKON ČVRSTOĆE TLA

 PARAMETRI PORNOG TLAKA

 ISPITIVANJE ČVRSTOĆE TLA “IN SITU”


PREDAV5.doc
2

POSMIČNA ČVRSTOĆA TLA


svojstvo materijala koje mu omogućava da ostane u stanju ravnoteže kada mu je površina
nagnuta (nije horizontalna) zove se posmična čvrstoća.

razmatra se tijelo težine W (mase m=W/g), na podlozi, bez i uz djelovanje horizontalne sile

W W
H N (=W) R

R površina A R H ( →τ )

α
ravnoteža sila Rh=H sin α , Rv=W cos α

- tijelo se ne miče dok je horizontalna sila manja od sile trenja


- trenje ovisi o vertikalnom naprezanju (W/A, tj. N/A), i nije konstantno
- koeficijent trenja je odnos horizontalnog i vertikalnog naprezanja pri pomaku (tg φ )

u tlu: ako je kut trenja φ, tada se pomak dešava kad je α = φ

= +
σ σn τ
( σ’) ( σ’n) ( τ)

za ravninu pod kutem θ prema horizontali glavni naponi određuju normalno i posmično naprezanje
na toj ravnini (Mohr-ova kružnica napona)

σ1 τ
σ2 θ 2θ
τ α
σ2 σ
σn
σ1

iz Mohr-ove kružnice mogu se iz geometrijskih odnosa definirati slijedeće veze napona:

1
σ n = σ 2 + (σ 1 − σ 2 ) cos 2 θ , τ = (σ 1 − σ 2 ) sin 2θ
2
kut α predstavlja nagib rezultantnog napona na ravnini.

KADA JE α = φ NASTAJE MAKSIMALNA POSMIČNA OTPORNOST I PRAVAC NAGNUT


POD φ TANGIRA KRUG NAPONA
PREDAV5.doc
3
θ=45+ϕ/2
τ
posmični napon
pri slomu

D E
maksimalni
posmični napon
θ
ϕ

O A σ
pravac (nagib) rezultante definiran kutem φ pri slomu tangira mohr-ovu kružnicu. napon
sloma (djeluje na ravnini ad) je manji od maksimalnog posmičnog napona (djeluje na ravnini
(ae). dakle, premda je ravnina ae pod djelovanjem većeg posmičnog napona ravnina ad je
ravnina sloma.

ako se pretpostavi da je φ konstantan za neki materijal tada se može definirati anvelopa sloma
pravcima nagnutim pod φ i -φ u odnosu na os normalnih napona.

STABILNO
τ STANJE

STANJE
A SLOMA

σ

NEMOGUĆE
STANJE

koherentna tla mogu se zasijecati vertikalno, a nekoherentna ne (zasjek u glini nasuprot zasjeku u
pijesku koji se obrušava). tada je vertikalni napon na ravninu zasjeka nula, ali budući da zasjek stoji
(stabilno) očito je da postoji neki drugi doprinos čvrstoći (anvelopa sloma ne prolazi ishodištem
nego ima odrezak na osi τ).

τ τ = c + σ n tgϕ
ϕ
c
σn

c=kohezija (otpornost koja dolazi od sila što drže čestice tla na okupu), ϕ = kut unutarnjeg trenja,
τ = posmični napon sloma (posmična čvrstoća), σn =normalni napon

OVO JE MOHR-COULOMB-ov ZAKON ČVRSTOĆE TLA


PREDAV5.doc
4

POKUSI ZA ODREĐIVANJE ČVRSTOĆE TLA


Ovim pokusima određuju se parametri čvrstoće tla, na (neporemećenim) uzorcima tla.
Razlikujemo:
POKUS DIREKTNOG SMICANJA (IZRAVNOG POSMIKA )
POKUS TRIAKSIJALNOG SMICANJA

DIREKTNO SMICANJE

uzorak se smiče po horizontalnoj plohi (dirigirana ploha sloma), konstantnom brzinom pomaka, nakon što se
konsolidira (od uzorka tla formira se nekoliko uzoraka za ispitivanje i oni se opterete različitim vertikalnim naponima
na kojima se konsolidiraju-oko 24 sata, a zatim smiču , obično brzinom 6-8 mm pomaka /16-24 sati).

σv1, σv2, σv3... σv δh

τ
tlo

τ σv3 ϕ

σv2

σv1

δh σv1 σv2 σv3

TRIAKSIJALNO SMICANJE

Od uzorka se naprave tri ili više manjih cilindričnih uzoraka (H:D=2:1, D ≈36-50 mm), koji se podvrgnu tlaku u
specijalnoj ćeliji do konsolidacije, a zatim se smiču dodavanjem vertikalnog napona, najčešće konstantnom brzinom
vertikalne deformacije (rjeđe konstantnom brzinom vertikalne sile na uzorak). Bočni napon u ćeliji (σ2=σ3) i vertikalni
napon na uzorak (σ1) su glavni naponi.

POKUS
-vo|enje
vođenjepokusa
pokusa
registracijamjerenja
-registracija mjerenja σ1,ε1

σ3,ε3 σ2,ε2

-vrijeme
-pomak
-sila -ravninski ili osnosimetri~ni model
-tlak -stati~ko i dinami~ko optere}enje
-temperatura
-kontrolirana sila ili pomak
PREDAV5.doc
5

TIPOVI POKUSA TRIAKSIJALNOG SMICANJA:

- konsolidacija (izotropna σ1=σ2=σ3 / anizotropna σ2=σ3≠σ1)


- smicanje : drenirano (voda može iz uzorka van-unutra-mjeri se promjena volumena, /nedrenirano – nema toka
vode, mjeri se promjena pornog tlaka)

CIU - izotropno konsolidirani, nedrenirani, CID - izotropno konsolidirani, drenirani


CAU - anizotropno konsolidrani, nedrenirani, CAD - anizotropno konsolidirani, drenirani
UU – nedrenirani nekonsolidirani

σ1 (OD PRITISKA PREŠOM)

TRIAKSIJAL
-NA ĆELIJA

σ3 σ3

promjena pornog tlaka


promjena volumena
ćelijski tlak

intepretacija rezultata smicanja

τ=σ1-σ3 σ3III

σ3II
ϕ
σ3I

ε1=∆h/h0 σ3III σ1III

jednoaksijalna čvrstoća:

σ3=0, uzorak se opterećuje vertikalnom silom uz konstantnu brzinu deformacije tako da se slom
dogodi unutar 10 minuta (uzorak nije u ćeliji nego
PREDAV5.doc
6

DRENIRANO I NEDRENIRANO SMICANJE


DRENIRANA I NEDRENIRANA ČVRSTOĆA TLA
Kod dreniranog smicanja mjeri se promjena volmena tjekom smicanja a kod nedreniranog smicanja
mjeri se promjena pornog tlaka tjekom smicanja.

DRENIRANO SMICANJE NEDRENIRANO SMICANJE

τ=σ1-σ3 σ3III τ=σ1-σ3

σ3II

σ3I

ε1=∆h/h0 ε1=∆h/h0

∆V/V0 ∆u

cd, ϕ d cu, ϕu (totalni parametri)


(c’, ϕ’ – efektivni parametri)

τ = c'+σ ntgϕ '

TOTALNI PARAMETRI

EFEKTIVNI PARAMETRI

POSMIČNA ČVRSTOĆA
normalno konsolidirana glina jako prekonsolidirana glina

triaksijalna kompresija CD > CU CU ≈ CD


(σ1 raste uz σ3=konst.)

triaksijalna kompresija –rasterećenje CU ≈ CD CU >> CD


(σ1=konst. uz σ3 raste)
PREDAV5.doc
7

UU –POKUS = uzorak se optereti bočnim tlakom bez deniranja i brzo smiče


JEDNOAKSIJALNO SMICANJE = kao UU ali bez bočnog tlaka , daje jednoaksijalnu čvrstoću qu.

nedrenirano smicanje - ϕ=0 analiza (UU, qu )

za bilo koji bočni tlak posmična čvrstoća je ista =NEDRENIRANA ČVRSTOĆA cu


(ovisi o porozitetu – gustoći tla, raste s dubinom za NC)
cu , ϕ=0 ,

qu σ
σ3

σ1
σ’1 u

(nedrenirana čvrstoća nije kohezija, niti se može pomoću kohezije odrediti)

cu = qu / 2 (qu = jedoaksijalna čvrstoća)


PREDAV5.doc
8

PONAŠANJE OSNOVNIH VRSTA TLA PRI SMICANJU

NEKOHERENTNA TLA: vrlo propusna, drenirani pokus uobičajen i brz

rahlo / zbijeno : c=0, ϕ =f (relativna gustoća, mineraloški sastav,uklještenje)

zbijen
τ o

rahlo

σ1-σ3

ε1

∆V/V0
(∆u) ε1

zbijena tla imaju svojstvo dilatacije: kada se čestice trebaju pomjeriti radi povećanja deformacije
moraju se mijenjati (povećati) poroziteti, pa je za to potrebna veća sila (veći posmični napon) a
javlja se i dilatacija – povećanja poroziteta , odnosno pad pornog tlaka

dilatacijska svojstva ovise o zbijenosti tla, mineraloškom sastavu tla i uklještenosti zrna (uglatost
zrna, porozitet)
PREDAV5.doc
9

KOHERENTNA TLA: nepropusna, nedrenirani pokus najčešći (kraće vrijeme), qu, UU


drenirani pokus dugo traje (nekoliko dana)

normalno konsolidirano / prekonsolidirano

σ1-σ3 σ1-σ3

ε ε

u
+

NC gline imaju c=0 (ili vrlo malu vrijednost, radi razl.efekata i poremećenja kod vađenja uzorka)

C’

σ’3=σ’p

OC (prekonsolidirane gline) imaju koheziju. Ako se jedan uzorak NC gline ispita u prirodnom
stanju (triaksijalno smicanje ili direktno smicanje), a zatim se umjetno prekonsolidira (konsolidira
se na velikom naponu a zatim se ponovno konsolidira na naponima manjim, jednakim i većim od
napona prekonsolidacije i zatim smiče) uočit će s slijedeće: pravac čvrstoće je do napona
prekonsolidacije (vertikalni napon u dir.smicanju ili bočni napon u triaksijalnom smicanju) nagnut
pod manjim kutem nego pravac iznad napona prekonsolidacije, ali ima odrezak-koheziju, što ovaj
drugi nema (produžetak prema nuli vert.napona prolazi kroz ishodište). To znači da tlo ima veću
čvrstoću kad je prekonsolidirano nego kada je NC (Kray-Tiedemannov pokus).
PREDAV5.doc
10
TIPOVI ČVRSTOĆE OVISNO O DEFORMACIJI

VRŠNA ČVRSTOĆA
σ1-σ3 (slomna čvrstoća)

ČVRSTOĆA NAKON SLOMA

REZIDUALNA
ČVRSTOĆA

σ1-σ3 VRŠNA Č.

REZIDUALNA Č.

Vršna čvrstoća je najveća čvrstoća tla, dešava se na manjim deformacijama, pri slomu. Pad čvrstoće
nakon sloma je kod nekih materijala značajan, a da se pri tom ne poveća značajno deformacija.

Kada se tlo smiče do velikih deformacija (iznad 20 do 25%, ili čak i više – kružno smicanje),
odnosno kada je pokret u masi tla u prirodi tako velik da proizvodi preslagivanje čestica gline (u
paralelni položaj, gdje se ostvaruje samo trenje među pločicama – mineraloški sastav je presudan)
tada se njegova otpornost bitno smanjuje i parametri čvrstoće tla za taj slučaj zovu se
REZIDUALNI PARAMETRI (c=0, ϕ’=ϕr).

Rezidualni parametri koriste se u računu stabilnosti kosina na mjestima umirenih ili aktivnih
klizišta. Oni se mogu prognozirati pomoću dijagrama za poznati Ip, ili utvrditi specijalnim pokusom
kružnog smicnja.

Usporedba: u glinama je ϕ’= 18-280 (c=5-15 kPa), a ϕr=7-150.

Pijesci: ϕ’= 30-400 , šljunci : ϕ’= 35-450 , drobljeni kamen ϕ’= 40-500
PREDAV5.doc
11
PARAMETRI PORNOG TLAKA

(Skempton, 1954.)

σ1 σ3 σ1-σ3

σ3 σ3 = σ3 σ3 +

σ1 σ3 σ1-σ3

ukupno naprezanje = sferno naprezanje + devijatorsko naprezanje

Na elementu tla analizirat će se utjecaj promjene pojedine komponente napona na promjenu pornog
tlaka, preko krutosti. σ1

σ2

σ3

volumska deformacija tla= promjena volumena/početni volumen=-∆V/Vo (∆V je negativan za


kompresiju, naponi se povećavaju a volumen se smanjuje – opći dogovor u mehanici tla).

deformacija elementa tla u smjeru 1 je

σ1 υ
ε1 = − (σ 2 + σ 3 ) , a adekvatno tome i za ostala dva smjera, pa je uz ∆V/Vo=ε1 +ε2+ε3
E E

∆V 1 − 2υ
pa je − = (σ 1 + σ 2 + σ 3 ) ; volumska stišljivost tla je Cc=vol.deformacija/promjena
V0 E
sfernog napona (=1/3(σ1+σ2+σ3)), pa je konačno:

3(1 − 2υ )
Cc =
E
Ako se porni tlak rastavi na u=ua + ud (ua = tlak od sfernog napona,ud = tlak od devijatorskog
napona), u triaksijalnom pokusu je onda za volumsku promjenu pornog tlaka odgovoran ∆σ3, a za
devijatorsku ∆σ1-∆σ3, pa je za tlo Cc=-∆V/(Vo∆σ3) a za vodu Cv=-∆V/(Vo∆ua) . Uvjet da je
promjena volumena skeleta (od efektivnih napona)=promjena volumena pora daje
CcV∆σ3’=Cv Vn∆ua , što uz ∆σ3= ∆σ3’-∆ua daje konačno

1
∆ua = B ∆σ3, gdje je B = , tzv. Skemptonov parametar B.
nCv
1+
Cc
(Cv=1.63 x 10-7 kN/m3)
PREDAV5.doc
12

utjecaj devijatorskog napona ∆σ1-∆σ3

vrijedi ∆σ’1=(∆σ1-∆σ3)- ∆ud, i ∆σ2=∆σ3=-∆ud , uz ∆Vc=-Cc V (=(∆σ’1+2∆σ’3) i uz


∆Vv=-Cvn∆ud V, mora biti ∆Vc=∆Vv pa je konačno

1
∆u d = B ⋅ ( ∆σ 1 − ∆σ 3 )
3
odnosno uz ∆u = ∆ua + ∆ud

 1 
∆u d = B ∆σ 3 + (∆σ 1 − ∆σ 3 )
 3 
budući da tlo nije idealno elastično gornji izraz se piše u obliku

∆u d = B[∆σ 3 + A(∆σ 1 − ∆σ 3 )]
pa se B i A zovu Skemptonovi parametri pornog tlaka.

∆u
B=
∆σ 3
a A ovisi o uvjetima ospitivanja (način opterećenja) i vrsti tla (prekonsolidacija).

ISPITIVANJE ČVRSTOĆE TLA “IN SITU”

KOHERENTNI MATERIJALI

SAMO NEDRENIRANA ČVRSTOĆA

 KRILNA SONDA
 CPT
 DILATOMETAR MARCHETTI
 PRESIOMETAR

NEKOHERENTNI MATERIJALI

 SPT
 CPT
 PRESIOMETAR