You are on page 1of 11

POTPORNI ZIDOVI – OBLIKOVANJE I DRENIRANJE

Potporni zidovi su masivne ili raščlanjene, trajne ili privremene građevine


koje podupiru vertikalne ili strme zasjeke terena, ili nasut materijal.
Razne mogućnosti primjene potpornih zidova u građevinarstvu prikazane su na
slici (a) zasjek za široku cestu, (b) plato, (c) rampa za ulaz za gradski tunel, (d)
masivni zid pristaništa, (e) zidovi za skladište rude, (f) upornjak mosta sa bočnim
krilima, (g) upornjak mosta sa poprečnim krilima).
Zahvati: usjeci i nasipi za ceste i željeznice, platoi za zgrade u zasjeku ili na
nasipu, prometne površine u gradovima iznad razine kolnika, pristupne rampe za
visoke mostove, ili usjeci ispod nivoa terena kod pristupa u tunele, pothodnik i sl.
Potporni zidovi služe za pristajanje brodova, za regulaciju vodotoka kroz naselja, a
njima se mogu učvrstiti i povisiti obale radi zaštite od poplava. Primjenjuju se
također za skladište rude, da bi se većom visinom materijala uz rubove bolje
upotrijebila korisna površina. Nasipi koji služe kao pristup mostovima i propustima
završavaju kratkim potpornim zidovima na kojima je i konstrukcija mosta. Te zidove
nazivamo upornjacima. Nasip se na upornjake može priključiti krilnim zidovima na
njega poprečno ili paralelno s njegovom osi.

Slika 1.2. Upornjak

Potporni zidovi redovito podupiru nasut materijal kojemu je površina iza zida na
višoj koti nego što je kota terena ispred njega. Zato materijal iza zida nazivamo
zasip. Širina zasipa ovisi o načinu kako se zid gradi i o vrsti materijala koji on
podupire.

2
Primjeri zida sa zasipom različite širine

Gabioni

zid od armiranog tla

3
Potporni zidovi često se izvode u praksi: u usjecima prometnica, pri izvedbi nasipa u
ograničenom prostoru, u vrtovima i sl. Geometrijski odnosi kod potpornih zidova
posljedica su statičkog proračuna, ali i tehnologije izvedbe i pozitivnog iskustva. Zid
mora izdržati horizontalne sile koje izazivaju posmik po temeljnoj plohi, sile savijanja u
presjeku, nosivost tla ne smije biti prekoračena, globalna stabilnost zida mora biti
zadovoljena. Posebno je važan dio odvodnja vode iza zida. Neka pravila koja se
odnose na izbor geometrijskih odnosa i načine dreniranja obrađena su u nastavku.

Potporni zidovi mogu biti gravitacijski (ravnotežu postižu svojom težinom), sa proširenim
stopama L ili T oblika (armirano betonski) ili sa pomoćnim krilima (counterfort), kao što
pokazuje slika (skiciran je i položaj armature.

različiti tipovi potpornog zida

sile na potporni zid


GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 5
Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

Sile koje djeluju na potporni zid (tlakovi tla i vode, težina zida, otpor tla na temelju)
utječu na :

1. nosivost temeljnog tla (računa se kao za plitki temelj)

qu = Fs x qdop = c Nc dc ic + 0.5 γ B Nγ iγ + γ D Nq dq iq

2. klizanje temelja po temeljnoj plohi

faktor sigurnosti protiv klizanja treba biti

sile otpora
Fs = --------------------- = min 1.5 za nekoherentno tlo
aktivne sile = min 2 za koherentno tlo

a da se pri tome trenje tla i zida računa kao

µ = (2/3 - 1) tgϕ , cb = (0.5-0.75) c

3. prevrtanje zida oko prednjeg kuta temelja zida

pri čemu se mora postići sigurnost:

stabilizirajući moment
Fs = ------------------------------- = min 1.5 za nekoherentno tlo
moment prevrtanja = min 2 za koherentno tlo

4. opći slom tla oko zida (prema pravilima provjere stabilnosti pokosa)

Normalna naprezanja na temeljnoj plohi računaju se kao za plitki temelj, iz vertikalne


sile i momenta na temeljnoj plohi. Koristi se samo pritisnuta površina temeljne plohe, a
ta se može regulirati nagibom zida, položajem temeljne plohe, geometrijom stope.

5
GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 6
Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

qmax/min = P/A ± M/W = P(1/A ± e/W) ≤ qdop , Fs = 3-4

OBLIKOVANJE POTPORNOG ZIDA

Na slici 1 sugerirane su dimenzije potpornih zidova. Budući da se proračun potpornog


zida provodi uz pretpostavljene dimenzije koje se nakon izračuna sila kontroliraju po
tome da li zadovoljavaju uvjete nosivosti i ravnoteže uz faktore sigurnosti, korisno je
početi s nekim dimenzijama zida koje iskustveno i tehnološki moraju biti zadovoljene.

a) b)

min 20-30 cm

ispod dubine
smrzavanja

slika 1. Geometrija potpornog zida , a) gravitacijski, b) s produženom stopom.

6
GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 7
Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

UTJECAJ NAGNUTOSTI PLOHE

Kod gravitacijskih zidova važno je da se tlačna sila u svakom presjeku održi unutar
jezgre presjeka. Ta sila je rezultanta svih sila koje djeluju na zid: tlak od tla, tlak od
vode, opterećenje na površini. Naprezanje od tla i vode djeluje okomito na plohu zida,
osim ako se zid ne sliježe pa se tada i ta naprezanja zakreću prema dole, za kut
unutarnjeg trenja ili kut trenja zida i tla. Time se smanjuju momenti i ekscentricitet na
temeljnoj plohi. Ako se ta ploha zakosi onda se značajno postiže opisani efekt. To se
preporuča kod masivnog zida , dok se kod armiranog zida (vidi sl. 1) proširenjem stope
temelja zida može aktivirati dodatna težina tla na stopi i time utjecati na položaj
rezultante (slika 2).
(a) (b)

w W1
R W
R’

slika 2. Gravitacijski zid (a) s nakošenom zadnjom plohom ima povoljnije djelovanje sile tlaka od
tla, a armirani zid (b) s proširenom stopom dobiva dodatnu silu koja vraća rezultantu prema
središtu temeljne plohe (tlak tla djeluje na drugoj ravnini a dodatno se pojavljuje sila težine tla
iznad zida koja smanjuje ekscentricitet rezultante, ali raste tlak na temeljnu plohu)

UTJECAJ ISTAKNUTE STOPE TEMELJA

Često su horizontalne sile na zid veće od otpora klizanja na temeljnoj plohi. Taj problem
se može riješiti izvedbom zuba na temelju koji aktivira pasivni otpor kao dodatni otpor
klizanju zida (slika 3).

slika 3. Izvedba zuba na temeljnoj plohi aktivira pasivni otpor po kliznoj plohi ispred
zuba, što povećava otpor djelujućim horizontalnim silama

7
GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 8
Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

ARMIRANJE ZIDA

Armiraju se karakteristični presjeci zida prema momentima koji djeluju na njih od


rezultantnog opterećenja od sila od tla i zida te od reaktivnih tlakova temeljnog tla.

Treba obratiti pažnju na činjenicu da armatura na gornjoj slici odgovara naprezanjima u


betonu od rotacije zida, ali da slijeganje zid:zasip iza zida može dati i drugačiju
armaturu (ako se zid sliježe tada je vlačna donja zona u stopi iza zida).

8
GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 9
Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

DRENIRANJE ZIDA

Mnogo je slučajeva oštećenja potpornih zidova (nagnuti, puknuti, deformirani i sl.) usljed
djelovanja vode. Hidrostatski tlak djeluje jednakim silama bez obzira na prostor koji
ispunjava voda (samo pukotina iza zida ili kanal), a taj ovisi o pornim tlakovima po visini
zida. Za slučaj kada nema tečenja vode taj tlak je proporcionalan visini vode iza zida. U
slučaju strujanja vode usljed nekog tipa drenaže iza zida tlakovi se mijenjaju. Na slici 4.
prikazani su slučajevi pojedinih drenaža i njihov utjecaj na tlakove na zid od tlaka vode.
Svakako je potrebno vodu iza zida odvesti kontrolirano u neku zonu izvan zida, što se
radi ili kroz rupe u zidu ili uzdužnom odvodnjom do nekog šahta.

klizna ploha

hidrostatski tlak
porni tlakovi
na kl. plohi

stvarni tlak vode


dren
tlak vode na zid
drenažni sloj

klizna
ploha

porni tlakovi

raspodjela
pornog tlaka
dren drenažni
klizna ploha sloj

slika 4. Utjecaj drenaže na porne tlakove na kliznoj plohi; potrebno je razlikovati tlakove
vode na kl. plohi (za proračun stabilnosti na toj kl.plohi) od tlakova vode na zid, koji
utječu na njegovo dimenzioniranje

Sile na zid nastaju od tla (efektivna naprezanja) i od vode. Efektivna naprezanja


računaju se za slučaj strujanja preko γ’’ = γ’ + i γw (tj. γ’’ = γ’ + i γw= γ - (γw - i γw) = γ-u), tj.
za strujanje prema dole se povećavaju tlakovi od tla zbog strujne sile vode, a tlak od
vode se smanjuje iz istog razloga (pazi: vertikalni tlakovi od tla se prenose u
horizontalne tlakove na zid preko Ka, a voda ima jednake tlakove u svim smjerovima).
Opet se može računati da je tlak od tla moguće računati ili kao tot-porni ili kao efekt-
strujni tlak vode.

9
GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 10
Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

RUPE U ZIDU

Ako se ne pravi dren iza zida uzduž njegove ravnine tada je potrebno vodu koja se
skuplja iza zida ispustiti na prednju stranu zida putem otvora raspoređenih na visini koja
osigurava prikupljanje vode. Ti otvori moraju stalno biti u funkciji. Postavljaju se na
razmacima 2-3 m.

Zidovi se štite od dolaska vode s površine u njegovu pozadinu nepropusnim kapama


zasipa iza zida koje sadrže i odvodne kanale uzduž zida, kako se ne bi prelijevala voda
preko zida.

Drenažni materijal mora biti pažljivo odabran oko otvora i drenova kako se ne bi desilo
ispiranje tla i blokada otvora (drena). To se postiže primjenom tzv. filterskog pravila
kojim se osigurava prolaz vode i spriječava ispiranje čestica materijalom filtra za
materijal ispune. Danas se često koriste umjetni drenovi tipa geosintetika koji se
jednostavno postavljaju i efikasno djeluju.

Vrijede filterska pravila za zasip, osnovno tlo i otvore u zidu:

D15 filter ≤5 D15 filter ≥5 D85 filter >1


d85 osn. tlo d15 osn. tlo promjer otvora

D = za filterski materijal, d = za osnovni materijal


gdje je D15 odnosno d85 promjer od kojeg je 85% (odnosno 15%) mase materijala
manjeg promjera (promjer kroz koji prolazi 15% odnosno 85% materijala).

10
GF OSIJEK-Mehanika tla i temeljenje, 99/00 11
Predavanje 4: oblikovanje potpornih zidova, dreniranje MM

DODATAK - ANALIZA SILA ZA RAZLIČITE VRSTE DRENAŽE

osnovni zid - potopljeno tlo, bez drenaže

vertikalna drenaža bez drenaže

bez vode kosa/horizont. drenaža

11