JOVANKA BROZ: MOJ @IVOT SA TITOM

@VALI, BO@E
www.slobodna-bosna.ba

Ramazanski puzaju}i [erijat

I

SADR@AJ
12 „NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“
SDP-ova OFANZIVA NA NACIONALNE RESURSE
Socijaldemokratska partija BiH, sa svojim najnovijim strate{kim partnerom Lijanovi}em, krenula je u zavr{nu operaciju preuzimanja svih zna~ajnijih javnih i dr`avnih kompanija u Federaciji BiH

www.slobodna-bosna.ba
nakon {to je “uklonjen” govori o razlozima zbog kojih je smijenjen, odnosima bosanskih i hercegova~kih franjevaca, politi~koj strukturi koja vodi ovda{nje Hrvate, Ivi Josipovi}u i Srebrenici...

22 ZULFIKARPA[I]EVA OSTAV[TINA
(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO
Ministar vanjskih poslova i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija pismeno se obratio Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u BiH (VSTV), odnosno Uredu disciplinskog tu`ioca, pritu`bom na rad tu`ioca Dubravka ^ampare u predmetu nestale zaostav{tine Adil-bega Zulfikarpa{i}a. Lagumd`ija tu`ioca ^amparu optu`uje da je, postupaju}i bez zakonskog upori{ta, nanio {tetu Bo{nja~kom institutu, institucijama koje predstavlja Lagumd`ija, kao i njemu li~no i njegovom ugledu

16 RAMAZANSKI PUZAJU]I [ERIJAT
LJUBI, LJUBI, AL ABDEST NE GUBI!
Sve je ve}i broj ugostiteljskih objekata u Sarajevu u kojima je zabranjeno to~enje 26 alkohola, ali i „neprili~no“ dodirivanje i ljubljenje; i dok jedni smatraju kako su ovakve zabrane, posebno u mjesecu ramazana, opravdane i „u skladu sa tradicijom Bo{njaka“, brojni turisti koji ovih dana borave u glavnom gradu BiH {irom otvorenih o~iju ~ekaju da ih iza ugla zasko~i {erijatska policija...

ZUBAC PROTIV MEHMEDOVI]A
PROVJERA RATNIH BIOGRAFIJA
Nakon {to su pripadnici SIPA-e po~etkom tjedna u okolici Te{nja prona{li do sada najve}u koli~inu skrivenog naoru`anja, municije i eksploziva, ponovno se u fokusu policijske istrage na{ao ratni {ef te{anjske policije [EMSUDIN MEHMEDOVI]; aktualni je zastupnik SDA u Parlamentu BiH, zahvaljuju}i politi~kim i policijskim vezama, do sada bio po{te|en sudskog progona, ali bi ga najnoviji sukob s direktorom SIPA-e GORANOM ZUPCEM mogao skupo stajati

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

18 OPERACIJA „BOSS“, DESET MJESECI POSLIJE
OPTU@NICA NA ^EKANJU, SADIKOVI]I U BIZNISU
Pro{lo je deset mjeseci otkako su u opse`noj policijskoj akciji BOSS uhap{eni glavni organizatori najve}eg {verca tekstilne robe u BiH KASIM i ANES SADIKOVI], 30 koji se sumnji~e da su dr`avni prora~un o{tetili za blizu 300 milijuna KM, ali optu`nica jo{ nije podignuta; na{a novinarka otkriva da su u dosada{njoj istrazi Tu`iteljstva BiH dokazane milijunske carinske i porezne utaje firmi u vlasni{tvu Sadikovi}a, te da je protiv Anesa Sadikovi}a otvorena nova istraga, zbog sumnje da je naru~io ubojstvo ZIHADA HASANOVI]A
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

IZVAN VJERSKIH GRANICA
U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU RIJE^I»
FRA DRAGO BOJI], doktor nauka iz podru~ja prakti~ne teologije, po~etkom pro{log mjeseca smijenjen je sa mjesta glavnog i odgovornog urednika ~asopisa SVJETLO RIJE^I; u svom prvom intervjuu za neki od bosanskohercegova~kih medija

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
NOVI AUUUTO

JAVNO I PRIVATNO PARTNERSTVO

Budimiru i Pudari}u odobrena kupovina novih auta vrijednih 200.000 KM
Predsjednik i dopredsjednik Federacije BiH @ivko Budimir i Svetozar Pudari} po`alili su se prije nekoliko sedmica federalnoj Vladi na dotrajalost voznog parka: slu`beni Audi A8 u kom se vozi Budimir star je 5 godina dok je Pudari}ev slu`beni automobil, tako|er Audi A8, godinu stariji. Efikasnoj i a`urnoj Vladi Federacije BiH, predvo|enoj premijerom Nik{i}em, nije trebalo dva puta govoriiti: po hitnoj proceduri jednoglasno je usvojena odluka o kupovini dva slu`bena automobila. Za predsjednika Budimira odobrena je kupovina automobila ~ija je maloprodajna cijena s dodatnom opremom, bez PDV-a, 110 hiljada KM, dok }e se za potrebe dopredsjednika Pudari}a kupiti vozilo ~ija maloprodajna cijena ne}e pre}i 90 hiljada KM. Ra~unaju}i i obavezni PDV od 17 posto, kupovina dva nova automobila za predsjednika i dopredsjednika FBiH ukupno }e ko{tati oko 250 hiljada KM. Sre}om, drugi dopredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo za sada se ne `ali na svoj slu`beni automobil (tako|er Audi A8) koji je, kako doznajemo, dvije godine stariji od Budimirovog, a godinu od Pudari}evog. (S.B.)

Direktor JP Ceste FBiH Filip Vujeva posao sanacije puteva u Livnu dao firmi svoje supruge Božene

TENDERI ZA SUPRUGU I RO\AKE
Filip Vujeva, direktor JP Ceste Federacije BiH

Iako je prije dvije godine, na prijedlog Narodne stranke Radom za boljitak, imenovan za direktora Javnog poduze}e Ceste Federacije BiH, Filip Vujeva se nije odrekao privatnog biznisa. Vujeva je, naime, od 2000. vlasnik gra|evinskog poduze}a GMB Vujeva, u ~ijem se sastavu nalaze i benzinska pumpa i motel u Livnu, ali je poslije izbora na novu funkciju tvrtku formalno registrirao na suprugu Bo`enu. Potom su supru`nici Vujeva, Filip i Bo`ena, zapo~eli i poslovnu suradnju, dakako, na obostranu korist. Tako su strojevi privatnog poduze}a GMB Vujeva, zajedno sa mehanizacijom Cesta Federacije BiH, najprije anga`irani na ~i{}enju snijega u Tomislavgradu, da bi ove godine bili raspore|eni u Glamo~u. Nakon toga je direktor poduze}a Ceste FBiH Filip Vujeva potpisao ugovor o sanaciji i rekonstrukciji puteva na podru~ju Hercegbosanske `upanije s austrijskom

kompanijom Strabag, odnosno poduze}em Brina iz Posu{ja. No, umjesto gra|evinske operative te dvije tvrtke, radove na postavljanju pje{a~kih staza u selu Ljubun~i}, na putu od Livna prema Bosanskom Grahovu, izvodi privatna firma Bo`ene Vujeva, koja je, kako se pretpostavlja, naknadno izabrana kao podizvo|a~ radova. U isto vrijeme gra|evinske radove od mjesta Suha~a do Velikih Kablica obavljaju dva poduze}a iz Livna: Matkovi} i Spilex u vlasni{tvu lokalnog tajkuna Ivice Matkovi}a, ina~e, bli`eg ro|aka Bo`ene Vujeva. Matkovi} je na pro{lim lokalnim izborima bio kandidat Narodne stranke Radom za boljitak za na~elnika op}ine Livno, a kao glavni kadrovik te stranke u Hercegbosanskoj `upaniji, najzaslu`niji je {to je Filip Vujeva postavljen na mjesto direktora poduze}a Ceste Federacije BiH. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

RAK-RANA DIJANA

Događaji protekle sedmice

Sve konce u zdravstvu RS-a vu~e Dodikova savjetnica Dijana Gaji}
Katastrofalno stanje u zdravstvu Republike Srpske potvr|uje se skoro svakodnevnim aferama. I dok rukovodstvo banjalu~kog Klini~kog Centra pri~a jeftine pri~e o uspjesima, Nezavisne novine objavile su pri~u ogor~enih studenata koji su, nakon trovanja u menzi, bili hospitalizirani na Infektivnoj klinici. Nakon {to su smje{teni, bili su ogor~eni uslovima u bolnici. „Nema tu{a, ispod glave dr`im neki presavijeni pokriva~, katastrofalno je stanje, dva dana ih molim za jastuk“, samo su neke od izjava otrovanih studenata. No, kako tvrde dobro upu}eni u de{avanja u zdravstvu RS-a, ovakvo stanje plod je „anga`mana“ Dijane Gaji}, uposlenice u kabinetu predsjednika RS-a Milorada Dodika koja, kako se tvrdi, svojim rukama vu~e sve konce kada je u pitanju zdravstvo. Kako se ovih dana pri~a u resornom ministarstvu u Vladi RS-a, Gaji} je osoba koja smjenjuje i postavlja direktore Klini~kog centra, zapo{ljava nove radnike u ministarstvu i bolnicama, a ovisno o njenim simpatijama, biraju se i dobro pla}aju gostuju}i lije~nici u tamo{njim bolnicama. (N.H.)

Do~ek posmrtnih ostataka Srebreni~ana u Sarajevu

Posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a Sarajevu

Milorad Dodik
^etvrti sabor HDZ 1990 u Sarajevu
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

POLITI^KE STRANKE, PRIVATNE FIRME SA NEOGRANI^ENOM NEODGOVORNO[]U
Pi{e: SENAD AVDI]

Aktuelni politički lideri, koji su po pravilu maskiraju u nacionalne poglavice, unutar svojih stranaka zaveli su gvozdenu autokratsku, despotsku diktaturu i kult velikih, nedodirljivih vođa. Političke stranke su postale privatni posjed svojih lidera, svojevrsni klijentelistički servis njihovih (privatnih, osobnih) ambicija. Jedini izbori na kojima, primjerice, već 15 godina može pobijediti predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija su oni stranački: vjerojatni razlog i moguće objašnjenje za to jeste to što nikada nije imao protivkandidata. Na posljednjim unutarstranačkim izborima, Kongresu SDP-a, Lagumdžija je u oštroj konkurenciji sebe samoga dobio podršku preko 120 posto prisutnih deputata
ozra~ju netipi~nom, nekarakteristi~nom za ovda{nju politi~ku kulturu, po pravilu prgavu, netolerantnu, isklju~ivu, krcatu resentimanima i osvetoljubivim poganlucima, obavljena je smjena na vrhu Hrvatske demokratske zajednice 1990. Dosada{nji predsjednik HDZ-a 1990 dr. Bo`o Ljubi} prepustio je d`entlmenski, dostojanstveno, maksimalno u~tivo i koncilijantno vo|enje ove stranke svom strana~kom kolegi, bliskom suradniku Martinu Ragu`u. I, pri tom, osigurao proceduralni, statutarni okvir, izbornu Skup{tinu stranke, da se ta pro-

U

obja{njenje za to jeste to {to nikada nije imao protivkandidata. Na posljednjim unutarstrana~kim izborima, Kongresu SDP-a, Lagumd`ija je u o{troj konkurenciji sebe samoga dobio podr{ku preko 120 posto prisutnih deputata - mrva mu je falila da obori rekord koji je davnih ‘60-ih godina postigao nedosti`ni Mao Ze Dong, a na koji je dugo juri{ao Fidel Castro. Bilo bi, ako ni{ta drugo, politi~ki korektno, a napose moralno odgovorno da se na predstoje}im op}im izborima predsjednik SDP-a Lagumd`ija kandidira za bo{nja~kog

Narod je obra|en, ostalo je samo da se obra~una
mjena obavi uz (po){tovanje svih demokratskih, modernim politi~kim strankama imanentnih standarda. Martin Ragu` je imao i protukandidata, koji je, istini za volju, imao isto prezime, ali, Bo`e moj, ni ta ~injenica ni{ta bitnoga ne mijenja u op}em „umjetni~kom“ dojmu - unutarstrana~ki odnosi, liderstvo, legitimitet, procedura unutar HDZ 90, pou~na je lekcija za manje-vi{e sve politi~ke stranke u Bosni i Hercegovini. Aktuelni politi~ki lideri, koji su po pravilu maskiraju u nacionalne poglavice, unutar svojih stranaka zaveli su gvozdenu autokratsku, despotsku diktaturu i kult velikih, nedodirljivih vo|a. Politi~ke stranke su postale privatni posjed svojih lidera, svojevrsni klijentelisti~ki servis njihovih (privatnih, osobnih) ambicija. Jedini izbori na kojima, primjerice, ve} 15 godina mo`e pobijediti predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumd`ija su oni strana~ki: vjerojatni razlog i mogu}e
6

~lana Predsjedni{tva BiH; da se ta~no izmjeri, odvaga koliki je njegov izborni potencijal i kapacitet.

S

je}a li se iko da je ikada Milorad Dodik imao suparnika, protivkandidata na du`nosti predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata; ili da se ne(t)ko usudio protivurje~iti, odnosno u}i u strana~ki obra~un, sa Draganom ^ovi}em, predsjednikom „izvornog HDZ-a“? Neki dan je u Predstavni~kom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine razborito, otresito, `ustro nastupio Niko Lozan~i}, zastupnik HDZ-a, ~lan naju`eg rukovodstva „temeljne hrvatske stranke“. Priznajem, nisam recipirao, ~uo, vidio {to je prekaljeni parlamentarac Lozan~i} govorio u dr`avnom Parlamentu. Ta~ka dnevnog reda bile su „sigurnosne okolnosti“ u kojima rade i djeluju dr`avni parlamentarci. Lozan~i} je, prema, relativno (ne)pouzdanom usmenom predanju (samo je Radio BiH posvetio
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
VJE^NO PONAVLJANJE ISTOG
Gra|ani BiH taoci su {a~ice neodgovornih i bahatih politi~ara

stanovitu pozornost tom atipi~nom, nepredvidivom istupu, ekscesne naravi), apelirao na kolege da odbace strana~ke stege i partijsku lojalnost. Uglavnom, su{tina, ka`u, vrlo emotivnog obra}anja

da taj tradicionalni besposli~ar ne dangubi. ^im je prvih svojih 25 miliona dolara isprosio u Pakistanu, tada{nji ministar vanjskih poslova Haris Silajd`i} ih nije uzeo u svoj d`ep - stavio ih je na

amo s izoliranim „pojedincima“
gospodina Lozan~i}a bila je u apelu: „‘Ajmo, ljudi, budimo ljudi a ne parlamentarno-strana~ke marionete“ Kakvu bi internu blasfemiju i javni lin~, to se ne mo`e rije~ima opisati i slikama do~arati, nego, eventualno, forenzi~kim uvi|ajem sa lica mjesta, do`ivio nesretnik koji bi poku{ao maknuti sa trona predsjednika Saveza za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a, utemeljitelja i arhitekte te stranke, crnogorskog niskog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko bi se, ne do Bog, Radon~i}u ne{to ru`no, nepredvidivo desilo, odmah bi ga, (polu)automatski, hijerarhijski naslijedio njegov neodoljivi zet, predratni vodoinstalater Fehim [kalji}, predsjedavaju}i jednog doma federalnog Parlamenta. Sve dok naplavine demokracije nisu iznjedrile nepotizam kao zavr{nu fazu vi{estrana~ja, nije bilo izgleda da se ostvari obitelj Lijanovi}, a onda ih je krenulo: politika kao obiteljski biznis. Tako nam se najprije desila pjevaljkazastupnica Alma ^ard`i} koja je sa sobom u „parlamentarnu proceduru“, kantonalnu, federalnu povukla i mu`a, Damira, ~isto
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

raspolaganje svom bratu Husrevu, dokazanom altruisti i stradalniku. Objavljeno je u ovim novinama prije nekoliko mjeseci kako je povjesni~ar istra`iva~ Ivo Lu~i} preporu~ivao Franji Tu|manu nove HDZ-ovske kadrove: „Ni{ta Vam ne sugeriram, Predsjedni~e, ali moj brat Zdenko je idealan izbor za ...“ to i to mjesto“. Kada je objelodanjeno da je iz javnih sredstava, dr`avne banke Republike Srpske, sin Milorada Dodika dobio „finansijsku injekciju“ te{ku ~etiri-pet miliona maraka, tata Milorad je brzopotezno, bahato odbrusio: „[ta moj sin treba da radi, da nezakonito zara|uje?“

I

tu se negdje krije, ili prikriva, su{tina na{ih tragedija: posesivni „sitnosopstveni~ki“ teror. Tako se to zvalo u „anamo onom“, nenarodnom re`imu, „Lako }emo mi sa narodima, problem su nam pojedinci“, aforisti~ki je sa`etak tranzicijsko- pretvorbene drame koja nam se svakodnevno pred o~ima de{ava i koju vide tek znati`eljni pojedinci.
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 4. JULI
Sve „ugrubo“ u „osnovnim crtama“ znam {ta se de{ava u Egiptu. Ve~eras na Federalnoj televiziji gostuje biv{i

SUBOTA, 6. JULI
Obavezno, neizostavno, uzmem Jutarnji list da vidim {ta je pro~itao prethodnog tjedna MILJENKO JERGOVI]. Dopu{tam da o Miljenku-piscu kolaju podijeljena, opre~na mi{ljenja, ali u ~itanju, akribijskom upijanju je nestvarno rasko{an, nepogre{iv.

je teniser, \okovi} je pokazao/dokazao u anti~ko-antologijskom obra~unu sa razuzdanim, nadahnutim Del Potrom. Trojica su velikih sporta{a na planetarnoj sceni: Leo Messi, Usain Bolt i Novak \okovi}. Njihovu veli~inu i zna~aj treba mjeriti po porazima, a ne pobjedama...

PONEDJELJAK, 8. JULI
Potpuno krivim povodom uleti mi jedan kantonalni du`nosnik sa te{kim i neizbje`nim pitanjem: „[ta planira{?“. [ta ostaje nego da ka`em: „Ni{ta, nemam pojma, dogovorit }emo se.“

UTORAK, 9. JULI
Stra{no je da se, i kad su djeca u pitanju, ni{ta ne mo`e zavr{iti, okon~ati bez prisustva i utjecaja vlasti. Posjedujem milion {tela, sto miliona veza, nijednu nisam zloupotrijebio, `ao mi je, ali tako je. ^itava ta pri~a oko upisa—neupisa djece na visoko{kolske institucije nije tehni~ke nego su{tinske naravi, da li dijete zna ili ne zna. ^itavo pitanje jeste je li se moglo imalo bolje... ambasador BiH SLOBODAN [OJA, savr{eno dobro poznaje egipatske komplicirane odnose, tako|er ostavlja krupnu dilemu: da li iza pozadine stoji „nevidljiva ruka“. „A mo`ete li nam dati vi{e podataka o toj ‘nevidljivoj ruci‘“, pita znati`eljni novinar...

SRIJEDA, 10. JULI
Uglavnom, iz Miljenkove kolumne saznam da se neko pametan u Srbiji (Jovica A}in) sjetio i preveo najva`nija djela Waltera Benjamina. ^udan sastanak sa FRANJOM TOPI]EM; ho}emo li negdje na pi}e, pita me Franjo, a ja odbijem glatko: uz zakonsko obrazlo`enje nadle`ne op}ine po kojem je svaka vrsta pi}a alkoholnog

PETAK, 5. JULI
Ne propu{tam priliku da se solidariziram sa malim proizvo|a~ima. Fin, radin, odgovoran, po`rtvovan svijet. Uzimam papire, analiziram poslovne efekte, pro{le godine u Srbiju je investirano 90 miliona eura, a udruga malinara za koju sam vitalno i emotivno vezan izvezla je tri puta vi{e nego godinu ranije. [to bi rekao veliki pjesnik D@ONI [TULI], „malinari ne vjeruju sre}i“

NEDJELJA, 7. JULI
Neva`no je, osim iz statisti~ko-marketin{kog ugla, ko je pobjednik teniskog grand slama u Wimbledonu; desilo se da je

[kotlan|anin ANDY MURRAY pobijedio Srbina NOVAKA \OKOVI]A. Sve {to je bilo va`no, desilo se ranije. Koliki i kakav
8

sadr`aja nedopustiva u pre~niku od pet metara od vjerskog objekta! Ima kod pravoslavnog sve{tenika Vanje Jovanovi}a kupiti vina, rakije kakve ti srce po`eli, al‘ morat }emo se dogovoriti, uskladiti obaveze i zakonske uzuse da prof.dr.Topi}, pop Vanja i ja nazdravimo pet metara dalje od vjerskih bogomolja.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

MINI MARKET
BE]IREVI] KO MESAR

NIT SI BOSS NIT SI HADŽIJA

Folk pjeva~ica Ana Sevi} zavrtila mozak policijskom komesaru Fahrudinu Be}irovi}u
Op}enarodnom veselju stanovnika Kaknja nakon pobjede mladog pjeva~a Amara Ja{arspahi}a Gileta na takmi~enju „Zvezde Granda“ pridru`io se i njihov sugra|anin, policijski komesar MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona Fahrudin Be}irovi}. Komesar Be}irovi} je po~etkom pro{log tjedna predvodio policijsku delegaciju koja je obi{la stadion Fudbalskog kluba Rudar u Kaknju, u sklopu sigurnosnih provjera prije velikog koncerta Gileta i finalista „Zvezda Granda“. No, fotografije snimljene na koncertu koji je odr`an u nedjelju 7. jula potvr|uju da ni komesar Fahrudin Be}irovi} nije odolio {armu mladih pjeva~a i, naro~ito, pjeva~ica. Fotoreporterima je veselo pozirao dok je grlio atraktivnu srbijansku voditeljicu i folk pjeva~icu Anu Sevi}. (S.M.)

Pomoćnik ministra Željko Knežević dobio spor protiv šefa Damira Hadžića
Odlukom Disciplinske komisije Agencije za dr`avnu slu`bu BiH, pomo}nik ministra u Sektoru za komunikacije i informatizaciju dr`avnog Ministarstva prometa i komunikacija @eljko Kne`evi} ponovno je vra}en na posao. Kne`evi} se na udaru ministra Damira Had`i}a na{ao u aprilu ove godine, kada je upozorio da ministrov savjetnik Mehmed Agovi} nezakonito uzurpira ovlasti pomo}nika, zbog ~ega je protiv Kne`evi}a pokrenut disciplinski postupak. Potom su Had`i} i Agovi} nalo`ili da se Kne`evi} privremeno udalji s radnog mjesta. Me|utim, nakon provedenog saslu{anja, ~lanovi Disciplinske komisije po~etkom juna donijeli su odluku u korist @eljka Kne`evi}a, na koju je ministar Damir Had`i}, o~ekivano, podnio `albu. No, prema drugostupanjskom rje{enju Disciplinske komisije Agencije za dr`avnu slu`bu BiH Had`i}eva je `alba odbijena kao neutemeljena i nalo`eno da se Kne`evi}, poslije vi{emjese~ne suspenzije, odmah vrati na svoje radno mjesto pomo}nika ministra. (S.M.)

Damir Had`i}

U ODBOR NA ODMOR

Čak 120 kandidata prijavljeno na konkurs za izbor Nezavisnog policijskog odbora
Komisija u ~ijem sastavu su Dragan ^ovi}, Sulejman Tihi}, Bo`o Ljubi} i Miodrag @ivkovi} od 120 prijavljenih kadidata treba izabrati 16 ~lanova, 9 za ~lanstvo u Nezavisnom odboru za izbor i imenovanje rukovodilaca policijskih agencija u BiH i 7 ~lanova Odbora za `albe gra|ana na rad policijskih slu`benika BiH. Ovako masovan odziv na
10

raspisani konkurs mo`e se protuma~iti strofom iz pjesme Zabranjenog pu{enja — poso je dobar, a para laka. Naime ~lanstvo u spomenutim odborima pla}a se sa 1.000 KM mjese~no, a odbori, manje vi{e, ne rade ni{ta. Ipak, (ne)rad ovog odbora godi{nje poreske obveznike ko{ta oko 163.000 KM! (M.F.)
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

OD ATIJASA NI TRAGA NI GLASA

Slažete li se s ocjenom Josipovića da treći entitet nije rješenje za hrvatsko nacionalno pitanje?
DANIJEL VIDOVI]
Dopredsjednik Gradskog vije}a Grada Mostara svako bio ravnopravan u toj zajednici naroda. dalje me|usobno udaljavanje naroda.

NEVEN KAZAZOVI]
Vojnopoliti~ki analiti~ar

ASIM MUJKI]
Profesor FPN-a Svako teritorijaliziranje etniciteta podrazumijeva diskriminaciju, pa ~ak i zlo~in. Teritorijalizacija etni~ke pripadnosti uvijek vodi u nove krugove konflikta i zato je treba izbje}i pod svaku cijenu.

NE Mi{ljenja sam ako BiH
ostane ure|ena na osnovu podjele na entitete, onda bi bilo logi~no, ako su tri konstitutivna naroda, da postoje tri entiteta. Ako se kroz ustavne promjene do|e do drugog rje{enja, onda je to stvar pregovora politi~kih ~elnika.

DA Tre}i entitet apsolutno nije
nikakvo rje{enje ni za hrvatski narod u BiH, a ni za BiH. Nije stvar u entitetima, stvar je u nekoj drugoj organizaciji i u nekim drugim ustavnim reformama.

DA

Nestala dokumentacija o poslovnim aran`manima Telekoma Srpske i austrijskog „Siemensa“
Istraga o korupcijskim aran`manima koje je austrijski Siemens sklapao u BiH tokom proteklih desetak godina zapela je ve} na prvom koraku: iz arhive Vlade Republike Srpske netragom je nestala kompletna dokumentacija o poslovanju Siemensa s Telekomom Srpske! Siemens je dulje od deceniju bio neizostavni, pretpla}eni partner i glavni dobavlja~ oprema za Telekom Srpske, a vrijednost ugovora izme|u dvije kompanije u pravilu je bila ve}a od 50 miliona KM godi{nje. No, u arhivi Vlade RS-a prona|en je samo jedan potpisani ugovor koji se odnosi na nabavku rezervnih dijelova u skromnom iznosu od nekih 38.000 eura! Najve}e poslovne ugovore Telekoma Srpske s austrijskim Siemensom, kojeg je zastupao Ranko Atijas, sklapao je u ministarskom mandatu Marka Pavi}a i Branka Doki}a, koji su svojevremeno vodili resor veza i saobra}aja u Vladi RS-a. (S.B.)

JOSIP MUSELIMOVI]

BERIZ BELKI]
Poslanik Stranke za BiH

@ELJKO KOPANJA
Urednik „Nezavisnih novina“ Sla`em se sa kompletnom postavkom Ive Josipovi}a, velikog prijatelja BiH, da se narodi u BiH sami trebaju dogovoriti i da formiranje tre}eg entiteta nije rje{enje za hrvatsko nacionalno pitanje.

Advokat Gospodin Josipovi} je rekao da to nije rje{enje, ali da ipak se o svemu trebaju dogovoriti tri konstitutivna naroda. Ta tri naroda trebaju prona}i koje je optimalno rje{enje da bi

DA/NE

Mi{ljenja sam da su i ova dva entiteta vrlo lo{e rje{enje jer su formirana isklju~ivo po nacionalnom kriteriju. Tre}i entitet koji bi tako|er dr`ao principa nacionalnog kriterija kao dominantnog proizveo bi

DA

DA

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Branko Doki}

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

„NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“

Socijaldemokratska partija BiH, sa svojim najnovijim strateškim partnerom Lijanovićem, krenula je u završnu operaciju preuzimanja svih značajnijih javnih i državnih kompanija u Federaciji BiH

MENAD@ERSKI TRE]EPOZIVCI SDP-a PREUZIMAJU NACIONALNE RESURSE

NOVO STRATE[KO PARTNERSTVO
Lagumd`ijin SDP i Lijanovi}ev Boljitak udru`enim snagama zaokru`uju kontrolu nad javnim dr`avnim preduze}ima

SDP namjerava staviti pod kontrolu Bosnalijek, FDS, Lutriju, @eljeznice, Energoinvest, BH Telecom...
12
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

SDP-ova OFANZIVA NA NACIONALNE RESURSE
Pi{e: ASIM METILJEVI]

sred najdublje politi~ke, socijalne i ekonomske krize nakon rata, dramati~nog zastoja u euroatlantskim integracijama, rekordne nezaposlenosti, procvata korupcije, mizernog priliva stranih investicija... vode}a stranka u Federaciji BiH, SDP, u ~etvrtoj godini mandata u sami vrh prioriteta stavila je ovladavanje i jednostrana~ko pot~injavanje svih preostalih nacionalnih resursa koje nije stavila pod kontrolu u prvom naletu nakon preuzimanja vlasti 2010. godne. U tijesnoj suradnji i koordinaciji s ucijenjenim ministrom poljoprivrede Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em i njegovim privatnim lutkom na koncu Desnicom Radivojevi}em, pod parolom „ni zrna `ita neprijatelju“, SDP kre}e u zavr{ni masakr nepodobnih kadrova u dr`avnim i javnim preduze}ima u kojima }e razmjestiti svoje partijske vojnike. Ba{ kada se uspostavio kakav-takav sistem u javnim i dr`avnim preduze}ima, kada je nakon izbora 2006. godine usvojeno pravilo po kojem se ~lanovi nadzornih i upravnih odbora biraju na konkursu, po stru~nim referencama i kompetencijama,

U

ANALFABETA MENAD@ER
SDP-ov direktor EP BiH Elvedin Grabovica nema ni dana radnog iskustva u elektro industriji

uslijedila je „partijska kontrarevolucija“ 2010. godine predvo|ena SDP-om, u kojoj je ponovo uspostavljen kontrolni sistem jednopartijskog monopola, ili u najboljem slu~aju dvopartijskog duopola.

MASAKR NEPODOBNIH KADROVA
U kratkom razdoblju od samo nekoliko mjeseci, platforma{ka vlast predvo|ena SDP-om pomela je stotinjak ~lanova nadzornih i upravnih odbora izabranih na konkursu i na njihova mjesta, bez konkursne procedure, instalirala isto toliko partijskih vojnika, nerijetko krajnje oskudne stru~ne naobrazbe i radnog iskustva u struci, regrutiranih po strana~koj i ro|a~koj liniji. Ni u jednom slu~aju preuzimanje javnih i dr`avnih preduze}a i njihovo stavljanje pod partijsku kontrolu nije bilo motivirano racionalnim razlozima: `eljom novih vlastodr`aca da smijene nesposobne menad`ere, iskorijene korupciju i nepotizam, i podignu efikasnost javnih i dr`avnih preduze}a. Dapa~e, glave su podjednako letjele i sposobnim i nesposobnim menad`erima, i korumpiranim i ~estitim, i onima koji su unaprijedili poslovanje kao i onima koji su ga unazadili. Cilj je uvijek bio samo jedan: uve}ati partijsku mo}, preuzeti kontrolu nad tokovima novca, javnim nabavkama,
13

PRAVNIK NA ^ELU AUTOCESTA
SDP je promijenio statut JP Autoceste FBiH kako bi imenovao direktora Ensada Kari}a
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

„NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“
investicijama, zapo{ljavanjem... Primjerice, u Javnom preduze}u Autoceste Federacije BiH instaliran je dvojac Ensad Kari} i Mirsad Nik{i} bez i dana radnog iskustva u gra|evinskoj industriji. Prethodno je SDP otklonio „banalnu“ statutarnu prepreku kojom je izri~ito bilo propisano da ~elnici ovog javnog preduze}a moraju biti gra|evinski in`injeri s najmanje pet godina iskustva u gra|evinskoj industriji. Prvi dio odredbe je „pro{iren“ - uz gra|evinske in`injere dodati su i pravnici, ekonomisti, itd, dok je drugi dio odredbe, onaj o radnom iskustvu, jednostavno izbrisan! ODOMA]ENI NEPOTIZAM

Novi direktor Lutrije Lagumdžijin bliski rođak
SDP i njihov strate{ki partner Boljitak nedosti`ni su {ampioni poslijeratnog nepotizma u BiH. ^ak se i Centralna izborna komisije neko vrijeme bavila sukobom interesa dvojice ~elnika federalne Vlade - premijera Nik{i}a koji je instalirao brata u JP Autoceste, i dopredsjednika Lijanovi}a, koji je svog zeta imenovao za direktora finansija u ovom preduze}u. Da nije rije~ o incidentu nego o pravilu, potvr|uje i ~injenica da }e SDP na ~alo Lutrije BiH najvjerovatnije imenovati Salka Hasanefendi}a, ina~e bliskog ro|aka strana~kog {efa Zlatka Lagumd`ije. Mali problem predstavlja ~injenica da Hasanefendi} ne ispunjava sve uvjete propisane statutom Lutrije BiH, ali taj }e se problem rije{iti na isti na~in kako je ranije rije{en u slu~aju Autocesta FBiH; jednostvno, SDP }e promijeniti statut Lutrije i prilagoditi ga trenutnim potrebama.

MAJSTORI BEZ ALATA I ZANATA
Tako je na ~elo Javnog preduze}a Autoceste FBiH, ~iji je zadatak izgradnja cestovnog koridora 5C, instaliran SDP-ov dvojac amatera-po~etnika Ensad Kari} i Mirsad Nik{i}. U areni me|u iskusnim gra|evinskim vukovima potpuno su se pogubili, {to se, pored ostalog, vidi i po enormnom pove}anju cijena po kojima je ugovaran nastavak izgradnje koridora 5C. Dionica autoceste od Bla`uja do Tar~ina, duga svega 20 kilometara, ko{tat }e oko 730 miliona KM, odnosno 36,5 miliona KM po svakom kilometru. Usporedbe radi, prosje~an kilometar hrvatske atutoceste Dalmatine ko{tao je oko 10 miliona KM! Po istom modelu SDP je preuzeo i najvredniju kompaniju u dr`avi Elektroprivredu BiH, ~iji godi{nji bruto prihod iznosi blizu milijardu KM. Na ~elo ovog preduze}a od strate{kog zna~aja SDP je istalirao totalnog analfabetu Elvedina Grabovicu, koji ni nakon dvije godine provedene na ~elu Elektroprivrede BiH nije uspio ovladati elementarnim kategorijama struke. Amaterizam SDP-ovog menad`era Elvedina Grabovice ve} je skupo pla}en: u februaru 2012. godine Elektroprivreda BiH je potro{ila na desetine miliona KM kupuju}i elektri~nu energiju od susjeda jer uprava preduze}a predvo|ena Grabovicom nije blagovremeno obezbijedila dovoljne koli~ine uglja za rad termoelektrana u Kaknju i Tuzli. Nekoliko mjeseci ranije, najve}i izvoz

ROD JE NAJPRE^I
Novi direktor Lutrije BiH bi}e Salko Hasanefendi}, bliski ro|ak Zlatka Lagumd`ije

struje tokom godine, vrijedan oko 165 miliona KM, Grabovica je realizirao preko beogradske firme Rudnap u vlasni{tvu Vojina Lazarevi}a. Samo na ovom poslu, dakle na „izvozu“ struje iz Sarajeva u Mostar, nekada{nji Karad`i}ev jatak, Vojin Lazarevi}, zaradio je 10 miliona KM! Iako je cijena struje za doma}instva u

ZLOUPOTREBA PARTIJSKE MO]I

Stranački ispred javnog interesa
Stavljanje javnih i dr`avnih kompanija pod jednostrana~ku ili dvostrana~ku kontrolu sporno je i {tetno zbog najmanje dva bitna razloga. Prvi je taj {to politi~ka podobnost postaje va`nija od struke i kvalifikacija, a drugi je taj {to se javna preduze}a, koja su po definiciji od op}edru{tevenog interesa, pretvaraju u jednostrana~ke ili dvostrana~ke filijale koje slu`e za zbrinjavanje strana~kih aktivista i zakulisno finansiranje izbornih kampanja. Rije~ je o naslije|enoj praksi iz biv{eg, jednopartijskog sistema kada su se na temelju partijskog monopola popunjavala sva kadrovska mjesta.

julu 2012. godine porasla za 15 posto, Elektroprivreda BiH je poslovnu godinu okon~ala s vi{e nego skromnim profitom od oko 1,5 miliona KM. SDP-ov „menad`er“ Grabovica naslijedio je od prethodne uprave desetak elektroenergetskih projekata spremnih za realizaciju, no niti jedan jo{ nije niti pak ima izgleda da }e uskoro biti pomaknut s mrtve ta~ke. Ako je SDP takve kadrovske invalide instalirao u javnim i dr`avnim kompanijama na po~etku mandata, kada je jo{ i imao neku kadrovsku bazu, mo`emo samo pretpostaviti s kakvim menad`erskim ba{ibozukom ova partija raspola`e na kraju mandata, kada se kadrovska baza posve istanjila. A preduze}a koja SDP upravo poku{ava osvojiti uz pomo} Lijanovi}a nipo{to nisu manje vrijedna i zna~ajna: rije~ je o nekoliko vrlo profitabilnih i pri tome strate{ki va`nih kompanija, kakva su Bosnalijek, Fabrika duhana Sarajevo, @eljeznice Federacije BiH, Energoinvest, BH Telecom, Lutrija BiH itd.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

14

RAMAZANSKI PUZAJU]I [ERIJAT

Sve je veći broj ugostiteljskih objekata u Sarajevu u kojima je zabranjeno točenje alkohola, ali i „neprilično“ dodirivanje i ljubljenje; i dok jedni smatraju kako su ovakve zabrane, posebno u mjesecu ramazana, opravdane i „u skladu sa tradicijom Bošnjaka“, brojni turisti koji ovih dana borave u glavnom gradu BiH širom otvorenih očiju čekaju da ih iza ugla zaskoči šerijatska policija...

PRE]UTNO ]UDORE\E

@VALI, BO@E!
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

affe pizzeria Ild`is u sarajevskom naselju Ilid`a jedan je od najpopularnijih ugostiteljskih objekata u tom dijelu grada. U prekrasnom ambijentu ilid`anske aleje, daleko od gradske vreve, smje{tena je ba{ta sa dvadesetak stolova u prijatnoj hladovini, u koju su mnoge Sarajlije rado odlazile kako bi bar na nekoliko sati pobjegli od u`arenog gradskog asfalta. Sve odi{e opu{tenom atmosferom i romantikom - ipak, ako namjeravate posjetiti Ild`is u dru{tvu svoje djevojke, momka, supru`nika ili, ne daj Bo`e, ljubavnika/ce, razmislite jo{ jednom.

C

MIRISI ORIJENTA
Ve} na samom ulazu u Ild`is stoje jasno istaknute table sa zabranama: „Zabranjeno uno{enje vlastite hrane i pi}a“ i „Zabranjen ulazak u objekat sa ku}nim ljubimcima“. Ali, pravo iznena|enje do~ekat }e vas tek kada sjednete za jedan od stolova u ba{ti: dvije table sa slikom mu{karca i `ene koji se ljube, a lica su im precrtana crvenim flomasterom. Naime, Ild`is je jedan od ugostiteljskih objekata u Sarajevu u kojima je zabranjeno to~enje alkohola, kao i „neprili~no“ dodirivanje i ljubljenje. Da bi sve bilo „po propisu“, brinu se ~etvorica momaka u crnim ko{uljama. Oni su konobari u objektu, ali ih je gazda o~igledno zadu`io i da budno motre na goste kafea. Pa`ljivo posmatraju „sumnjive“ parove - svako ko prekr{i bilo koju od navedenih zabrana, bit }e odmah „ispra}en“ iz objekta, uz trajnu zabranu ponovne posjete.
16

U naselju Hrasno u Op}ini Novo Sarajevo, u blizini zgrade Bosmala, u ulici Milana Preloga 12, nalazi se cafe Arabeska. Ugodan prostor ure|en u orijentalnom stilu, za mirnu popodnevnu kaficu, ispijanje egzoti~nih ~ajeva i svih vrsta bezalkoholnih pi}a. U Arabeski, kao i u Ild`isu, me|utim, mo`ete samo ~edno a{ikovati. Ljubljenje i iskazivanje nje`nosti je zabranjeno, a zabrana je jasno od{tampana na pozadini cjenovnika. Ukoliko se zaljubljeni parovi malo „zaigraju“, tu su konobari da ih upozore kako se trebaju suzdr`ati od neprili~nih aktivnosti... Po~eo je sveti islamski mjesec ramazan, a u sarajevskoj Op}ini Stari Grad ugostitelji muku mu~e sa sli~nim odredbama, koje se prvenstveno odnose na zabranu to~enja alkohola. Jo{ 2007. godine, Odlukom o rasporedu poslovnih djelatnosti na podru~ju LIJEPE @ENE PROLAZE KROZ GRAD
Starogradski ugostitelji muku mu~e sa op{tinskim zabranama

Op}ine Stari Grad Sarajevo, ta~nije ~lanom 10., propisano je da „nije dozvoljeno to~enje i prodaja alkohola u neposrednoj blizini (do 5 metara) obrazovnih institucija, vjerskih objekata, harema i dvori{ta istih“. Uo~i po~etka ovogodi{njeg ramazana, iz op}inske Slu`be za privredu poslali su obavijest svim ugostiteljima na podru~ju Starog Grada, podsje}aju}i ih — u slu~aju da je neko u me|uvremenu zaboravio - kako je ovaj propis i dalje na snazi. Navode}i pomenuti ~lan 10. Odluke, u obavijesti ugostiteljima stoji: „U skladu sa gore navedenim, tra`imo da postupite prema navedenoj Odluci. Tako|er, ukoliko niste u ovoj zoni zabrane (5 metara), molimo Vas

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

LJUBI, LJUBI, AL ABDEST NE GUBI!
starogradske op}ine potekla od biv{e Vlade Kantona Sarajevo, jo{ za vrijeme mandata kantonalnog premijera Denisa Zvizdi}a iz Stranke demokratske akcije. Iz Kantona su, me|utim, to ranije demantovali, navode}i kako svaka op}ina ima svoje nadle`nosti, te da Kanton u ovakvim situacijama ne mo`e nare|ivati op}inskim vlastima {ta da rade. Uprkos tome {to iz godine u godinu protestuju, isti~u}i kako im „kontroverzni“ ~lan 10. Odluke o rasporedu poslovnih djelatnosti bukvalno uni{tava posao, posebno u ljetnim mjesecima kada je i najve}i broj turista na podru~ju Op}ine Stari Grad, vlasnici ugostiteljskih objekata do sada nisu nai{li na razumijevanje op}inskih vlasti, pa su tako mnogi od njih primorani da gostima slu`e alkohol „ispod stola“.

LICEMJERJE I DVOSTRUKI AR[INI
Na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim Had`ibajri} u izjavi za Slobodnu Bosnu ka`e da je, {to se njega ti~e, pomenuta odluka „totalna glupost“. „Takvu Odluku nije trebalo donositi. To je doneseno ‘preko koljena’ i treba dobro razmisliti oko svega toga“, isti~e Had`ibajri}. „Mi gledamo da li nam neko pije alkohol oko d`amija i po ulicama, a to {to d`amije zjape prazne - nikom ni{ta! Nije nikakvo mjerilo kada vidite da je d`amija puna petkom na d`umi. Treba oti}i pa vidjeti koliko ima vjernika radnim danima. Ja sam vjernik, ali ne podnosim licemjerje i la`ni moral. Pa, {ta treba sad, da napravimo D`amahiriju od Sarajeva?!“, pita na~elnik Had`ibajri}. Had`ibajri} tvrdi kako je njegov pomo}nik Alija Kamber poslao obavijest ugostiteljima uo~i po~etka ramazana o zabrani to~enja alkohola bez njegovog znanja. „Nisam znao za to, vjerujte, i ne znam kako je mimo mene neko mogao to poslati. U svakom slu~aju, ve} u septembru }e se vjerovatno izvr{iti izmjene i dopune Odluke i kona~no staviti ta~ka na ‘i’ kad su te stvari u pitanju, ali i mnoga druga nerije{ena pitanja na podru~ju Op}ine Stari Grad“, zaklju~uje Had`ibajri}. Brojni turisti iz svih dijelova svijeta koji ovih dana borave u glavnom gradu BiH ne mogu se na~uditi silnim zabranama i restrikcijama koje su, kako tvrdi gospodin Kamber, „u skladu sa tradicijom Bo{njaka“. [irom otvorenih o~iju gledaju u table sa zabranama ljubljenja i to~enja alkoholnih pi}a, o~ekuju}i da ih iza svakog ugla zasko~i „{erijatska policija“. U me|uvremenu, Sarajlije se i dalje pitaju „jel’ Saraj’vo gdje je nekad bilo“ i rezignirano posmatraju kako se kosmopolitski duh grada kojim su se nekada ponosili suptilno pretvara u dominaciju vjerskih zakona i pravila nad sekularnim dru{tvom...
17

CAFFE PIZZERIA ”ILD@IS”
Zabranjeno ljubljenje i neprili~no dodirivanje

Strani turisti, ali i “doma}i izdajnici“ sa nevjericom gledaju kako se u Sarajevu sankcionira ljubljenje, a tolerira ubijanje “na javnim mjestima“
da to~enje i prodaju alkohola, u mjesecu ramazanu, u skladu sa tradicijom Bo{njaka, ako je mogu}e izbjegnete u potpunosti.“ Obavijest je upu}ena 8. jula ove godine, a potpisao ju je pomo}nik na~elnika Op}ine Alija Kamber. Vlasnici kafea i lokala na prostoru Starog Grada ve} godinama protestuju zbog pomenute odluke. „Valjda je ovo demokratska zemlja sa odre|enim pravima. Ako onog gosta koji pije pored d`amije ili crkve nije stid, otkud onda nama pravo da mu morali{emo? Na{e je da ga uslu`imo. No, to {to se ne dr`i alkohol, jer u ove kafi}e ionako ljudi svra}aju na neku popodnevnu kaficu, nije toliko sporno. Sporno je {to se, recimo, vlasniku hotela Evropa koji se nalazi iza d`amije Ferhadija sve dozvoljava i taj hotel najnormalnije to~i alkohol. Kakvi su to dvostruki ar{ini?“, pitaju starogradski ugostitelji. „Pa, pogledajte samo na Ba{~ar{iji pravoslavnu crkvu, skoro uz njen vrt se nalaze razne kladionice i moteli koji najnormalnije to~e alkohol i njima to niko ne osporava. Zatim, preko puta Katedrale je nekoliko lokala koji to~e alkohol, onda pored ^ar{ijske d`amije... Kakva je to odluka koja se primjenjuje selektivno. “ Ugostitelji tvrde da je inicijativa za zabranu to~enja alkohola na podru~ju

NA^ELNIK IBRAHIM HAD@IBAJRI]
Neutemeljena odluka o zabrani alkohola
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

OPERACIJA „BOSS“, DESET MJESECI POSLIJE

Prošlo je deset mjeseci otkako su u opsežnoj policijskoj akciji BOSS uhapšeni glavni organizatori najvećeg šverca tekstilne robe u BiH KASIM i ANES SADIKOVIĆ, koji se sumnjiče da su državni proračun oštetili za blizu 300 milijuna KM, ali optužnica još nije podignuta; naša novinarka otkriva da su u dosadašnjoj istrazi Tužiteljstva BiH dokazane milijunske carinske i porezne utaje firmi u vlasništvu Sadikovića, te da je protiv Anesa Sadikovića otvorena nova istraga, zbog sumnje da je naručio ubojstvo ZIHADA HASANOVIĆA

BIZNIS IZ KU]NOG PRITVORA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

ro{lo je deset mjeseci otkako su po nalogu Tu`iteljstva BiH, i to nakon dugogodi{nje opse`ne istrage, uhap{eni ~lanovi obitelji Sadikovi}: otac Kasim, sinovi Anes i Adis, njihovi ro|aci Ismet i Damir Sadikovi} i poslovni partner Jasmin Kasumovi}, ali optu`nica jo{ uvijek nije podignuta. Kontroverzni bosansko-sand`a~ki veletrgovci BOSANSKI “KRALJ TEKSTILA”
Anes Sadikovi} se odmah po izlasku iz pritvora vratio kriminalnim poslovima, tekstilnu robu uvozi posredstvom firmi MC Company i Kodra

P

tekstilnom robom, porijeklom iz Prijepolja, pritvoreni su, podsjetimo, 13. septembra 2012., u akciji Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) kodnog naziva „Boss“, zbog sumnje da su samo u prvih {est mjeseci pro{le godine carinskim i poreznim mahinacijama o{tetili dr`avni prora~un za najmanje 3,5 milijuna KM.

SVI POSLOVI OBITELJI SADIKOVI]
Naknadno su kao ~lanovi iste zlo~ina~ke organizacije uhap{eni Sabahudin Halilovi} i Hata Be{lagi}, ali su svi, odlukom Suda

BiH, pu{teni da se brane sa slobode, uz jemstva u novcu i nekretninama. Prema nezvani~nim informacijama iz izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH, u dosada{njoj je istrazi prikupljeno dovoljno ~vrstih dokaza da su prvoosumnji~eni otac i sin Kasim i Anes Sadikovi}, zajedno s ro|acima i poslovnim ortacima, po~inili vi{e te{kih kaznenih djela iz oblasti organiziranog i financijskog kriminala. Provjera zaplijenjene poslovne dokumentacije tako|er je otkrila da su izbjegavaju}i pla}anje poreza i carina, te pranjem novca,

Tu`iteljstvo BiH jo{ nije podiglo optu`nicu protiv Kasima i Anesa Sadikovi}a, osumnji~eni i na privremenoj slobodi nastavili sa {vercom tekstila?!
18
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

OPTU@NICA NA ^EKANJU, SADIKOVI]I U BIZNISU
vispreni trgovci tekstilom ostvarili zaradu koja se mjeri desecima milijuna KMprecizna suma, naime, jo{ nije utvr|ena. Ranije smo pisali da je Anes Sadikovi} prvu firmu u BiH, Sa Tours, registrirao jo{ 2001. godine, i da je kao osniva~ navedena njegova majka Fadila Sadikovi}. U narednih jedanaest godina, Kasim i Anes Sadikovi} su zbog lo{e poslovne reputacije (sve su indicije upu}ivale da su uz tekstil iz Turske krijum~arili i drogu) na svoje ili na ime njihovih kompanjona Avde Kamberovi}a, Ismeta Sadikovi}a i Jasmina Kasumovi}a osnovali tvrtke Holland Shop, Centrum Bus (u Sarajevu), Eko san (Banja Luka), Janus i Nono (Br~ko). Budu}i da su sve naveden firme imale istu djelatnost uvoz tekstila iz Turske, Ma|arske i iz Kine, gotovo je posve izvjesno da stvarne razmjere kriminala ~lanova obitelji Sadikovi} nikada ne}e biti dokazane. Sasvim je, me|utim, sigurno da su Kasim i Anes Sadikovi}, koji su rukovodili obiteljskim „biznisom“, veliku koli~inu robe na putu la`no deklarirali, odnosno, da su naj~e{}e prilagali la`ne EUR 1 obrasce, prikazuju}i da je kineska roba proizvedena u Turskoj. Na taj su na~in umanjivali iznos carine, dok su posredstvom tvrtke Jabot, koju je u Ma|arskoj vodila Hata Be{lagi}, falsificirali izvozne deklaracije, fakture i tovarne listove, kako bi snizili vrijednost robe. Uz pomo} brojnih jataka u Upravi za indirektno oporezivanje BiH i njihovog dugogodi{njeg financijskog gurua Kemala ^au{evi}a, koji je njihovim firmama omogu}io privilegirani status, Sadikovi}i su carinske i porezne utaje vr{ili i la`iraju}i te`inu uvezene robe. I mada grube procjene upu}uju da su Anes i Kasim Sadikovi} u posljednjih deset godina dr`avni prora~un o{tetili za oko 300 milijuna KM, obojica su se, nedugo nakon pu{tanja na privremenu slobodu, vratila starim poslovima. Unato~ sudskim mjerama zabrane, Sadikovi}i su prema ve} poznatom scenariju, u posljednja tri mjeseca prona{li nove poslovne partnere i nastavili s uvozom robe iz Turske. POSLOVNI PARTNERI

Optužnica protiv Sadikovića spremna, čeka se završetak istrage protiv Kemala Čauševića
Osim nesporne ~injenice da operacija “Boss“ predstavlja jednu od najslo`enijih istraga o financijskom kriminalu koja je, uzme li se u obzir iznos pri~injene {tete, do sada vo|ena u Tu`iteljstvu BiH, kao jedan od razloga zbog kojih optu`nica jo{ nije podignuta nezvani~no se spominje glavni „boss“ Kemal ^au{evi}. Biv{i je direktor Uprave za indirektno oporezivanje, kao {to je poznato, godinama bio patron Anesa Sadikovi}a, bez ~ije za{tite i pomo}i njegove tvrtke zasigurno ne bi mogle utajiti stotine milijuna maraka carine i poreza. Kao {to je poznato, Tu`iteljstvo BiH je otvorilo istragu protiv Kemala ^au{evi}a, njegova je imovina milijunske vrijednosti ve} mjesecima blokirana, zbog ~ega se naga|a da bi se, u kona~nici, i ^au{evi} i Sadikovi}i mogli na}i u istoj sudnici. Prema nepotvr|enim informacijama, pored carinskih prevara prilikom uvoza tekstila, Tu`iteljstvo BiH trenutno istra`uju poslovne veze ^au{evi}a i Sadikovi}a u jo{ jednoj krupnoj {vercerskoj aferi - uvozu oraha u BiH.

BOSS SVIH BOSSOVA
Kemal ^au{evi}, biv{i direktor UIO

TAJNI ORTACI S PIJACE ARIZONA
Prema informacijama do kojih je do{la Slobodna Bosna, glavni su uvoznici njihove robe u BiH postali otac i sin Slavko i Dra`en Ko`ul iz Kiseljaka, vlasnici trgova~ke firme Kodra. Spekulira se da Sadikovi}i svojim novim ortacima Ko`ulima pomogli da na Tr`nici Arizona otvore „poslovnu jedinicu“ njihove, ina~e skromne obiteljske firme, kao i skladi{te robe u Istanbulu. Navodno da Ko`ulima, koji u Kiseljaku imaju jedan poslovni prostor i zakupljeni {tand na lokalnoj pijaci, pla}aju po jednom kamionu robe 3.000 KM, kako bi kriju}i se
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

iza tvrtke Kodra, sa~uvali primat na bh. tr`i{tu tekstila. Osim Slavka i Dra`ena Ko`ula, kao tajni ortak Kasima i Anesa Sadikovi}a navodi se i izvjesni Azem Sara~evi} iz Skopja, koji `ivi u sarajevskom prigradskom naselju Rakovica. Pretpostavlja se da je Sara~evi} poslu`io Sadikovi}ima kako bi na njegovo ime formalno registrirali agenciju za prijevoz putnika i robe MC Company, koja posluje u Turskoj i BiH. Istodobno, na br~anskoj pijaci Arizona sve poslove Sadikovi}a i dalje vodi njihov najpouzdaniji kompanjon Ned`ad Aljkovi} zvani Lisica. Uporedo s istragom o financijskom kriminalu vode}ih trgovaca tekstilom u BiH, koja je u zavr{noj fazi, kraju se privodi i zasebna istraga protiv Anesa Sadikovi}a, kao glavnog osumnji~enog za ubojstvo Zihada Hasanovi}a Zi}e. Zi}o Hasanovi} je, podsjetimo, usmr}en u

Sarajevu, u februaru 2004., ali njegove ubojice nikada nisu prona|ene, iako su svi tragovi vodili do Anesa Sadikovi}a. Nakon {to su, me|utim, prije godinu dana SIPA-a i Tu`iteljstvo BiH, istra`uju}i druge mafija{ke obra~une, do{li do informacija kako je Hasanovi}evu likvidaciju, po Sadikovi}evom nalogu, organizirao Ramiz Delali} ]elo, a kao egzekutor se spominje Jasmin ]ati} Bomba, taj je nerije{eni slu~aj ponovno aktiviran. Dodajmo tome da inspektori SIPA-e, pored ubojstva sand`a~kog narko-dilera Zi}e Hasanovi}a, ponovno vode istragu i o smrti Muzafera Kali}a, koji je smaknut u centru Sarajeva, u januaru 2002.

SUKOB SA ZI]OM HASANOVI]EM
Prema policijskim saznanjima koja su do sada prikupljena, Zihad Hasanovi}, predratni taksista iz Sjenice, u BiH je do{ao
19

OPERACIJA „BOSS“, DESET MJESECI POSLIJE

(NE)RIJE[EN SLU^AJ
Zihad Hasanovi} Zi}o ubijen je u februaru 2004., Tu`iteljstvo BiH sumnji~i Anesa Sadikovi}a da je naru~io njegovu likvidaciju

1999., poslije deportacije iz Njema~ke. Prije nego {to se preselio u Sarajevo, `ivio je u Bijeljini, Vitezu i Travniku, gdje se

povezao s lokalnim kriminalnim grupama koje su se bavile trgovinom drogom. Smatra se da je Hasanovi} do smrti bio

IMOVINA MILIJUNSKE VRIJEDNOSTI
Obitelj Sadikovi} je u posljednjih 10 godina postala vlasnik brojnih nekretnina u BiH, izme|u ostalih, stana na Dolac Malti i luksuzne vikendice u Kijevu kod Trnova

jedna od najva`nijih karika u krijum~arenju droge iz Turske u BiH, zbog ~ega je krajem 2003. i do{ao u sukob s Kasimom Sadikovi}em. Hasanovi} je, navodno, tada ponudio Sadikovi}u da u njegovim autobusima, koji su saobra}ali na relaciji SarajevoIstanbul, preveze drogu, uz golemu nov~anu naknadu. Kasim Sadikovi} je ponudu odbio ali je, kako se navodi u policijskom izvje{}u, uskoro posumnjao da se droga ipak krijum~ari u autobusima Sa Toursa, jer je jednog od redovnih putnika, ~iju je robu prevozio, vidio u dru{tvu Zi}e Hasanovi}a. Iz razgovora sa vi{e svjedoka policija je do{la do podataka da je Anes Sadikovi} iz osvete dojavio turskoj policiji gdje se nalazi Hasanovi}eva droga, zbog ~ega je ubijeni narko-diler iz Sjenice ostao bez tri kilograma heroina. Poslije pljenidbe vrijedne po{iljke droge, Hasanovi} je otvoreno prijetio Sadikovi}ima i samo je bilo pitanje dana kada }e do}i do njihovog obra~una. Zihad Hasanovi} je izre{etan 15. februara 2004., u sarajevskoj ulici D`emala Bijedi}a, kada je na njegov automobil pucano iz terence Grand cheeroke, kakav je u to vrijeme vozio Anes Sadikovi}. No, kako je Sadikovi} istog dana istim automobilom oti{ao u Istanbul, navodno u pratnji autobusa Sa Toursa, istraga protiv njega nikada nije zavr{ena, zbog nedostatka dokaza. Posljednje informacije iz policijskih izvora, me|utim, upu}uju kako su protiv Anesa Sadikovi}a, u me|uvremenu, svjedo~ili njegovi nekada{nji poslovni partneri, ro|aci kao i pojedini pripadnici kriminalne grupe Ramiza Delali}a ]ele, koji su ga ozna~ili kao nalogodavca ubojstva Zi}e Hasanovi}a.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

20

SKANDAL NEDJELJE

Guzonjini sinovi i kćerke

Javna ustanova Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona postala utočište za uhljebljivanje djece i rođaka tamošnjih političkih moćnika
Pi{e: NEDIM HASI]

P

[EMSO BERBI]
Nakon tri direktorska mandata nagra|en mjestom savjetnika

o~etkom ovog mjeseca Vlada Tuzlanskog kantona dala je suglasnost za smjenu direktora Slu`be za zapo{ljavanje TK [emse Berbi}a. Rije~ je o osobi o kojoj je SB ve} pisala na svom portalu prije mjesec dana, zaslu`noj za uhljebljenje potomstva tamo{njih politi~kih mo}nika. Umjesto Berbi}a, za vr{iteljicu du`nosti je imenovana Razija Majstorovi}, me|utim, saznajemo kako }e Berbi} i dalje ostati uposlenikom ove ustanove. Naime, Berbi} je Upravnom odboru ove ustanove podnio „ostavku“, koju je uslovljavao mjestom savjetnika u ovoj ustanovi. Iako direktor nije uposlenik nego anga`ovano lice, ostavku je UO prihvatio, a Vlada TK dala saglasnost. Dakle, bez konkursa Berbi} }e biti imenovan za savjetnika ustanove kojom je vladao u tri mandata. Direktor Berbi} je ovu slu`bu vodio na veoma zanimljiv na~in. Naime, Berbi} je bio na ~elu ove ustanove u tri mandata, a prema dostupnim podacima, u ta tri mandata u TK nezaposlenost je porasla za 100%. S druge strane, na{i izvori tvrde kako je Berbi} postavljen na tu du`nost isklju~ivo kao bi servisirao potrebe pripadnika politi~ke elite, odnosno, zapo{ljavao njihove ~lanove porodice. Berbi} je nakon prvog mandata (2006. godine) uredio, sa tada{njim sekretarom Ministarstva za rad i socijalnu politiku TK, dokument, po kojem on postaje savjetnik JU Slu`ba za zapo{ljavanje TK. Ali, samo na jedan dan, da bi odmah bio imenovan za vr{itelja du`nosti direktora ove ustanove. Ovu odluku o njegovom imenovanju za savjetnika trebao je donijeti UO, ali, prema rije~ima radnika, tada{nji ~lanovi UO se kunu da takvu odluku nikada nisu donijeli. Druga nezakonitost odnosi se na njegovo postavljanje za vr{itelja du`nosti, jer prema propisima v.d. ne mo`e biti onaj ko je do tada obavljao du`nost direktora. No, to je pro{lo pa je Berbi} raspisao konkurs i zaposlio Spomenku Iljki}, suprugu Ante Iljki}a, sekretara kantonalnog ministarstva za izbjeglice, u Slu`bu. No, Iljki} nije jedina koja je na osnovu rodbinskih veza zaposlena u ovoj ustanovi. Nakon raspisanog konkursa zaposlena je,
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

recimo, i Mirela Kravi}, snaha Ediba Kravi}a, ~lana UO i nekada{njeg direktora lista Zmaj od Bosne. Dalje, zaposlen je i Miralem Softi}, brat Emira Softi}a, sada{njeg predsjednika UO ove Slu`be, kao i Halil Muji}, brat Enesa Muji}a koji je tada obavljao du`nost kantonalnog premijera. No, na tome se nije stalo. U posljednje se vrijeme u Slu`bi, bez konkursa, primaju osobe u radni odnos na odre|eno vrijeme. No nije te{ko pretpostaviti da }e kasnije veoma lako odre|eno biti preimenovano u neodre|eno vrijeme. Tako je zaposlena Sanela Re{idovi}, k}erka nedavno smijenjenog kantonalnog ministra Seada Hasi}a, zatim Amela Zahirovi}, k}erka Ramiza Zahirovi}a, SDP-ovog poslanika u federalnom Parlamentu koja je primljena u Biro Kalesija. Me|utim, nije pro{lo dugo a Zahirovi}ka, koja je zavr{ila `urnalistiku, po~ela se hvaliti kako je ve} ~eka mjesto portparola JU Slu`ba za zapo{ljavanje TK. Dokaz tome je ~injenica da je dugogodi{nja radnica na toj du`nosti bez obja{njenja premje{tena na drugi posao. U birou u @ivinicama je uposlen i Amir Selimovi}, za kojeg je li~no urgirao

(Foto: tip.ba)

na~elnik op}ine @ivinice. Iako u poodmaklom stadiju trudno}e, primljena je i Sadmira Mehinovi}, bliska rodica Seada ^au{evi}a, aktuelnog premijera. Svima njima, kao i Maji Had`i}, Jasmini Osmanovi} ili Mirni Mujki} je Berbi} nedavno produ`io ugovore, prije podno{enja ostavke. Sada{nja v.d. direktorica Razija Majstorovi}, kako tvrde izvori SB, desna je ruka [emse Berbi}a, a pored desne, Berbi} ima i lijevu ruku Jasminku Mijatovi}, sekretara slu`be i biv{u ministricu pravde, koja omogu}ava [emsi Berbi}u da donosi Pravilnike o radu i sistematizaciji radnih mjesta, prema kojima svi privilegovani imaju 300 maraka ve}u platu u odnosu na ostale koji rade u ovoj ustanovi izme|u 15 i vi{e godina. Sve ove pravilnike je donio Berbi}, me|utim, to biv{eg ministra za rad i socijalnu politiku Seada Hasi}a nije smetalo da ih potpi{e. Kona~no, treba kazati i kako je ministar Berbi}u tolerisao ogromne tro{kove reprezentacije, {to je utvrdio Nadzorni odbor. Komentar ministra na njihov nalaz je bio: „Oni mrze [emsu Berbi}a.“
21

ZULFIKARPA[I]EVA OSTAV[TINA

Ministar vanjskih poslova i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija pismeno se obratio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV), odnosno Uredu disciplinskog tužioca, pritužbom na rad tužioca Dubravka Čampare u predmetu nestale zaostavštine Adil-bega Zulfikarpašića. Lagumdžija tužioca Čamparu optužuje da je, postupajući bez zakonskog uporišta, nanio štetu Bošnjačkom institutu, institucijama koje predstavlja Lagumdžija, kao i njemu lično i njegovom ugledu

CRNO NA BIJELO
MOJ JE @IVOT [VICARSKA
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

inistar vanjskih poslova i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija 26. aprila 2013. godine pismeno se obratio Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u BiH (VSTV), odnosno Uredu disciplinskog tu`ioca pritu`bom na rad tu`ioca Tu`ila{tva BiH Dubravka ^ampare koji je, prema Lagumd`ijinim navodima, zahvaljuju}i neznanju, nemaru, li~nim motivima, bahatosti i postupanju bez zakonskog upori{ta nanio {tetu Bo{nja~kom institutu, institucijama koje predstavlja Lagumd`ija, kao i njemu li~no i njegovom ugledu. Lagumd`ija je pritu`be imao na rad tu`ioca ^ampare u predmetu broj KT 476/09, odnosno u predmetu nestale zaostav{tine Adil-bega Zulfikarpa{i}a procijenjene na vi{e desetina miliona {vicarskih franaka.

M

30 MILIONA [VAJCARACA
Sve dosada{nje pri~e o (ne)staloj zaostav{tini Adila Zulfikarpa{i}a i istra`nim procesima koji se vode u BiH i [vajcarskoj bile su temeljene na osnovu svjedo~enja anonimnih izvora, (ne)autenti~ne dokumentacije i povremenih javnih izleta „zainteresovanih“ strana. Ma|utim, javno se nikada nisu oglasili, niti definitivno ogradili, glavni osumnji~eni, kao ni njihovi „progonitelji“, odnosno

istra`ni organi ~iji zadatak je bio utvr|ivanje ~injeni~nog stanja, odnosno da li je i ko je, ako jeste, odgovoran za kra|u zaostav{tine Adil-bega Zulfikarpa{i}a. Dakle, vra}amo se ~injenicama, dokumentima, odnosno predmetu broj KT 576/09 koji je formiran u Tu`ila{tvu BiH 2009. godine. Tu`ilac Dubravko ^ampara tri puta se nalogom za provo|enjem mjera me|unarodne pravne pomo}i obra}ao Dr`avnom tu`ila{tvu I Kantona Cirih u [vajcarskoj, i to 2. jula 2010., 21. aprila 2011. i 6. avgusta 2012. godine. „U predmetu protiv okrivljenih lica Huseina Hasibovi}a, Jasmine Be{lagi}, Muhameda Had`iomerovi}a i Zlatka Lagumd`ije, koji su osumnji~eni da su pomo}u svoga polo`aja i utjecaja u Fondaciji Bo{nja~ki institut, konkretno kao ~lanovi Upravnog odbora, povrijedili svoju obavezu odr`avanja i upravljanja imovinom Fondacije u periodu od 1. maja 2008., do 31. avgusta 2010. godine te su bez znanja i suglasnosti ostalih ~lanova Upravnog odbora i organa Fondacije, a time i bez pravno valjanih odluka Fondacije, nezakonito raspolagali imovinom Fondacije, te su ta sredstva nezakonito koristili za sebe“, navedeno je, izme|u ostalog, u ^amparinom nalogu za provo|enjem mjera me|unarodne pravne pomo}i. ^ampara je u istom nalogu naveo da organ molitelj, odnosno Dr`avno tu`ila{tvo BiH, na osnovu do tada provedene istrage sumnja da su „okrivljeni od imovinske vrijednosti koje je Adil-beg Zulfikarpa{i} kao osniva~ Fondac-

ije i ostavitelj unio u Fondaciju prisvojili iznos od 30 milona {vicarskih franaka”. „Prisvajanje“ iznosa od 30 miliona „{vajcaraca“, ni za prili~no fleksibilne i neutralne [vajcarce nije mala stvar, a u istom nalogu navedeno je i to da bi spomenuta sredstva mogla biti i ona koja je Zulfikarpa{i} dr`ao na ra~unima kod UBS AG banke u Cirihu. Navodno, novac na ra~unu UBS AG, prema iskazu direktorice Fondacije Amine Rizvanbegovi}-\uvi}, stajao je na raspolaganju samo za pokrivanje teku}ih tro{kova osniva~a Fondacije, kao i za pla}anje ra~una koje bi odobrio izvjesni Werner Haas. Bo{nja~ki institut kao fondacija navodno je osnovan u [vajcarskoj sa sjedi{tem u ulici Sonnengrasse na broju 4 u Cirihu. Nekretnine u Cirihu, pored brojnih nekretnina u Sarajevu, tako|er bi trebalo da se ubrajaju u imovinu Fondacije, ka`e se u nalogu tu`ioca ^ampare u kojem jo{ stoji: „Prema dosada{njim saznanjima, postoji sumnja da je okrivljena Jasmina Be{lagi}, mogu}e u pratnji nekog od ostalih okrivljenih, dana 17. juna 2008. godine prona{la sef koji je pripadao jednom bankovnom ra~unu Zulfikarpa{i}a, te da je iz istog uzela imovinske vrijednosti koje je tamo zatekla, a da su ta sredstva kasnije podijeljena izme|u ostalih okrivljenih”.

ZLAJA [VICARAC
Na osnovu naloga za provo|enje mjera me|unarodne pravne pomo}i, Dr`avno tu`ila{tvo I Kantona Cirih u [vajcarskoj 29.

Zlatko Lagumd`ija nija `rtva “tu`iteljske zavjere“ nego osumnji~eni za plja~ku imovine Adil-bega Zulfikarpa{i}a
22
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO
ZLO^IN I KAZNA
Ministar vanjskih poslova BiH i lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija u obra~unu s (ne)pravdom

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

23

ZULFIKARPA[I]EVA OSTAV[TINA

PAPIR TI, PAPIR MI
Dokument kojeg je izdalo Dr`avno tu`ila{tvo I Kantona Cirih, te pritu`ba Zlatka Lagumd`ije na rad tu`ioca Dubravka ^ampare upu}ena VSTV-u i dopuna iste upu}ena glavnom disciplinskom tu`iocu Arbenu Murtezi}u

augusta pro{le godine, vode}i se zakonskom regulativom, preduzelo je mjere pretres prostora i pretres zapisa. Prema dokumentaciji Dr`avnog tu`ila{tva I Kantona Cirih, trebalo je pretresti sljede}e: „Poslovne prostorije NCP AG Schulstrasse 37, 8050 Cirih i sve tamo{nje prostorije koje su bile dostupne osobama nadle`nim za odnose sa dolje navedenim klijentima, uklju~uju}i i podrum i dopunske prostorije kao i prostorije arhiva, mogu}e i na nekoj tre}oj lokaciji. Spise, tonske, video ili druge snimke i druge zapise, nosa~e podataka (posebno mobilne telefone) kao i ure|aje za obradu i pohranu informacija koji su u vezi sa dolje navedenim licima“, navedeno je u mjerama koje treba provesti. U istom dokumentu na navedenoj lokaciji trebalo je tra`iti: „Zabilje{ke, podatke, poslovnu dokumentaciju u pisanoj i elektronskoj formi kao {to su primjerice ugovori o upravljanju imovinom, punomo}i, popise imovine, KYC dokumentaciju, GW dosjei, korespondenciju NPC AG sa dolje navedenim klijentima i bankama kod kojih postoje bankovni ra~uni. Bankovnu dokumentaciju koja postoji u pisanoj i elektronskoj formi, kao {to su osnovni dokumenti, izvodi sa ra~una i depoa, detaljni dokazi ili ra~uni svih vrsta, instrukcije proslije|ene faksom od klijenata, korespondenciju NCP AG sa bankama kod kojih postoje bankovni ra~uni, popisi imovine itd. berzovni obra~uni, popis obavljenih kupovina i prodaja vrijednosnih papira, obveznica i
24

sva ostala dokumentacija u vezi sa upravljanjem imovinom. Dosjei klijenata uklju~uju}i i zabilje{ke o posjedima klijenata, kompletnu korespondenciju sa klijentima i bankama, zabilje{ke sa sastanaka i berzovne obra~une. Elektronski hardwear kao {to je notebook, laptop,

mobilni telefon i elektronski, digitalni nosa~i podataka kao eksterni harddrajvovi i USB-ovi i sve ostale informacije koje bi mogle biti od koristi u vezi sa: Jasminom Be{lagi}, Muhamedom Had`iomerovi}em, Huseinom Hasibovi}em, Zlatkom Lagumd`ijom, Bo{nja~kim institutom, Rataji

PROFESIONALAC
Tu`ilac Tu`ila{tva BiH Dubravko ^ampara kriv je {to se bavi svojim poslom
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO
Foundation, Vaduz, Rhinestone Foundation Vaduz, Carolian Associated Corporation, Panama, kao i sva ostala fizi~ka ili pravna lica za ~ije bankovne ra~une se ~ini da gore navedena lica imaju ovla{tenja ili barem pravo na raspolaganje s nekim drugim ili su imenovani kao izvr{ioci volje preminulog Zulfikarpa{i}a.“ STRANA^KO-RODBINSKE VEZE

Nedodirljivi Zlatko Lagumdžija

DISCIPLINA KI^ME
Neupu}en u dimenzije sopstvene krivice i onoga {to bi {vajcarsko tu`ila{tvo i istra`ni organi mogli prona}i u arhivama, bankama, digitalnim nosa~ima podataka..., Zlatko Lagumd`ija odlu~io je, na sebi svojstven na~in, da se obra~una sa dr`avnim tu`iocem Dubravkom ^amparom. Naime, lider SDPa i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija i tu`ilac Dubravko ^ampara imaju (ne)ra{~i{}enih ra~una jo{ iz vremena kada je ^ampara vodio slu~aj „Reket“ koji je ulaskom Lagumd`ije u vlast „dogovorno“ transferiran Tu`ila{tvu Kantona Sarajevo, dok je slu~aj Milorada Dodika preba~en Tu`ila{tvu RS-a. „Mada Tu`ila{tvo BiH ne sprovodi istragu protiv mene ni u jednom predmetu, tu`ilac ^ampara me je Tu`ila{tvu u Cirihu ozna~io kao osumnji~enog protiv koga se vodi istraga, te time otvorio ~itav niz radnji koje su me diskreditovale kao privatnu i javnu li~nost, kao i institucije koje predstavljam. To je dovelo i do materijalne {tete kako za pojedince tako i institucije koje su u ovim slu~ajevima o{te}ene“, navodi se u pritu`bi Lagumd`ije VSTV-u koji je slanje dopisa Tu`ila{tvu u Cirihu za provo|enje mjera me|unarodne pravne pomo}i smatra „nedopu{tenim“!? U pritu`bi VSTV-u Lagumd`ija osporava i nadle`nost Tu`ila{tva BiH jer Bo{nja~ki institut nije institucija BiH, nego je registrovan po Zakonu Federacije BiH. Iz akata koje je Tu`ila{tvo BiH dostavilo Ministarstvu pravde [vajcarske Lagumd`ija je zaklju~io da su prijavu podnijeli nasljednici Mahir Had`iomerovi} i Mugdim Ljubun~i} nakon smrti Adila

(BUDI)MIR, NIKO NIJE KRIV
Zamjenica glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH Vesna Budimir potpisala je dokument da se protiv Zlatka Lagumd`ije ne vodi istraga

„Provjerom kroz upisnike utvrdili smo da Tu`iteljstvo BiH ne sprovodi istragu protiv dr. Zlatka Lagumd`ije ni u jednom predmetu“, dopis je koji je 20. avgusta pro{le godine Lagumd`iji potpisala zamjenica glavnog tu`itelja Vesna Budimir, poznata i kao „`irant majstor“, ina~e sestra potpredsjednice SDP-a Lidije

Kora}, ~iji suprug je Davorin Kora}, direktor Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela FBiH i ~lan Nadzornog odbora JP Elektroprivrede BiH. Na ponovljeni upit, Zlatko Lagumd`ija, prema vlastitim tvdnjama, dobio je isti odgovor i teku}e 2013. godine, koji nije prilo`io u dokumentaciji dostavljenoj VSTV-u.

Zulfikarpa{i}a, a koji vjeruju da je do{lo do kra|e novaca iz zaostav{tine. „Iz prijave, koja ne sadr`i nikakve dokaze koji bi mene doveli u takav kontekst, je tako|e jasno da se ne mo`e zasnovati nadle`nost Tu`ila{tva

(NE)SRETNA PORODICA
Adil-beg Zulfikarpa{i} u dru{tvu ~lanova porodice koji }e problem njegove zaostav{tine rje{avati sudskim putem
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

BiH u skladu sa Zakonom o Tu`ila{tvu i Zakonom o Sudu BiH, izuzev ako za to ne postoji neki li~ni, a ne pravni~ki interes, tu`ioca ^ampare“, naveo je Lagumd`ija, izme|u ostalog, u pritu`bi upu}enoj VSTV-u protiv tu`ioca Dubravka ^ampare. ^ampara je, prema mi{ljenju Lagumd`ije, jedini i isklju~ivi krivac za blokadu njegovih i ra~una osumnji~enih u [vajcarskoj, uklju~uju}i i ra~un Bo{nja~kog instituta, zbog ~ega su zna~ajno smanjene njegove aktivnosti, a jedan broj uposlenika ostao je bez posla i finansijske naknade. „Nadam se da }e disciplinski tu`ilac pokrenuti disciplinski postupak i uvidom u predmet Tu`ila{tva broj 476/09 uvjeriti se u opravdanost pritu`be te adekvatno sankcionisati one koji su zloupotrijebili svoju funkciju“, zaklju~io je „po{teni“ Lagumd`ija koji insistira na disciplinskom ka`njavanju tu`ioca ~ija ja jedina krivica ta {to je profesionalno, nepristrasno i po{teno radio svoj posao!
25

ZUBAC PROTIV MEHMEDOVI]A

Nakon što su pripadnici SIPA-e početkom tjedna u okolici Tešnja pronašli do sada najveću količinu skrivenog naoružanja, municije i eksploziva, ponovno se u fokusu policijske istrage našao ratni šef tešanjske policije ŠEMSUDIN MEHMEDOVIĆ; aktualni je zastupnik SDA u Parlamentu BiH, zahvaljujući političkim i policijskim vezama, do sada bio pošteđen sudskog progona, ali bi ga najnoviji sukob s direktorom SIPA-e GORANOM ZUPCEM mogao skupo stajati

OBRA^UN RATNIH POLICAJACA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

eset godina nakon {to je protiv njega podignuta prva optu`nica za zlouporabu polo`aja, odnosno, nezakonitu podjelu oru`ja, [emsudin Mehmedovi} se ponovno na{ao pod istragom, ovoga puta zbog sumnje da je naredio skrivanje goleme koli~ine vojnog arsenala u okolici Te{nja. Premda predstavnici Dr`avne agencije za istrage i za{titu i Tu`iteljstva BiH, po ~ijem je nalogu po~etkom tjedna zapo~ela policijska akcija u selu Kalo{evi}i kod Te{nja, nisu zvani~no objavili protiv koga se vodi istraga, nije te{ko pretpostaviti kako su novinari (i to pa`ljivo selektiranih medija) do{li do informacije da je Mehmedovi} prvi na listi osumnji~enih. Aktualni zastupnik SDA u Parlamentu BiH, podsjetimo, bio je u ratu na~elnik Policijske stanice u Te{nju (kasnije Centra slu`bi bezbjednosti Doboj sa sjedi{tem u Te{nju), a od 1996. do ‘98. godine ministar policije Zeni~ko-dobojskog kantona.

D

HEKLERI ZA STRANA^KE KOLEGE
Upravo iz tog perioda datira „afera hekler“, zbog koje }e federalni MUP, {est godina poslije, protiv kantonalnog ministra [emsudina Mehmedovi}a, biv{eg {efa Uprave policije Ned`ada Korajli}a (sada{nji dekan Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu), Benjamina Mehmedovi}a, u to vrijeme referenta u Policijskoj upravi Te{anj, i Muharema Ahmi}a, nekada{njeg komandanta u 337. brigadi Vojske Federacije, podnijeti kaznene prijave. Prema navodima iz optu`nice Kantonalnog tu`iteljstva u Zenici, njima se na teret

DVIJE ISTRAGE TU@ITELJSTVA BiH
Osim ratne uloge [emsudina Mehmedovi}a, dr`avni tu`itelji istra`uju i da li je biv{i {ef policije u Te{nju odgovoran za skrivanje arsenala oru`ja

stavljalo da su iz policijskog magacina CSB-a Zenica izuzeli 450 pu{aka automatskih pu{aka Heckler&Koch, 38 sanduka municije i 15 sanduka granata, koje su potom podijelili odabranim gra|anima. Izme|u ostalih, pu{ke su dobili Osman Brka (dugogodi{nji zastupnik SDA u federalnom i Parlamentu BiH), Mirza Li{inovi} (sada{nji pomo}nik direktora SIPA-e), Fuad [i{i} (na~elnik Op}ine Te{anj)... Budu}i da neki od „uglednih

gra|ana“ kasnije nisu vratili oru`je, procijenjeno je kako je federalnom MUP-u nanesena {teta od oko devet tisu}a KM, s tim da je u izmijenjenoj optu`nici iznos {tete uve}an na ~ak 514.000 maraka. [emsudin Mehmedovi} se za trajanja su|enja branio kako je podjela oru`ja gra|anima izvr{ena u vrijeme neposredne ratne opasnosti (u zimu 1996.), uz usmenu suglasnost pretpostavljenih, a na temelju povjerljive procjene politi~ko-sigurnosne

Mehmedovi} optu`io Zupca za ubojstvo bo{nja~kog civila na Ilid`i, Zubac uzvratio kaznenom prijavom za hap{enje i zlostavljanje Srba u Te{nju
26
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

PROVJERA RATNIH BIOGRAFIJA
situacije?! Maratonski sudski proces Mehmedovi}u i njegovim prvim suradnicima na koncu je zavr{en osloba|aju}im presudama. Kasnije su jednako, bez rezultata, okon~ane i druge istrage koje su, u me|uvremenu, otvorene protiv [emsudina Mehmedovi}a, zbog nezakonitog izdavanja bh. putovnica mud`ahedinima iz arapskih zemalja i zlouporabe slu`benog polo`aja u vrijeme kada je bio na funkciji kantonalnog ministra prometa i komunikacija. No, ako je zahvaljuju}i svojim dugogodi{njim vezama i utjecaju na pravosu|e i policiju u Zeni~ko-dobojskom aktualnim direktorom SIPA-e Goranom Zupcem mogao bi ga skupo stajati. Neprijateljstvo izme|u dr`avnog zastupnika SDA i prvog ~ovjeka SIPA-e navodno je zapo~elo pro{le godine, kada je Mehmedovi} javno zatra`io da se preispita biografija Zupca, navode}i kako postoje indicije da je povezan s kriminalnim grupama, te da ima problemati~nu ratnu pro{lost. nakon {to su iskazi pojedinih svjedoka srpske nacionalnosti, koji terete [emsudina Mehmedovi}a za ratne zlo~ine tijekom 1993., i to kao izjave neimenovanih sugovornika, objavljene u banjalu~kim Nezavisnim novinama. U istom je tekstu, pozivaju}i se na „izvore bliske istrazi“, a zapravo SIPA-i, novinar Nezavisnih novina naveo da je „prona|eno oru`je i eksploziv zakopano po naredbi Mehmedovi}eva i biv{eg lokalnog rukovodstva SDA“?! Na stotine granata, ru~nih baca~a, velika koli~ina mina, eksploziva i drugog oru`ja prona|eno je u ponedjeljak zakopano u {umi na podru~ju sela Kalo{evi}i, u blizini nekada{nje crte razgrani~enja prema Tesli}u, i gotovo je nevjerojatno da je takav arsenal mogao biti sakriven bez znanja lokalnih vojnih, policijskih i politi~kih prvaka. I dok se protiv [emsudina Mehmedovi}a trenutno vode dvije paralelne istrage - u Posebnom odjelu za ratne zlo~ine i Posebnom odjelu za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`iteljstva BiH, glavnom dr`avnom tu`itelju Goranu Salihovi}u nedavno je stigao dopis Federalne uprave policije (FUP) o direktoru SIPA-e Goranu Zupcu. Postupaju}i po zahtjevu koji je potpisao (do)predsjedavaju}i Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Bo`o Ljubi}, a nakon zastupni~kog pitanja [emsudina Mehmedovi}a, federalni su policajci zapo~eli provjeru ratne pro{losti direktora SIPA-e Zupca. Kako je, me|utim, zbog limitiranih ovlasti FUP-a bilo nemogu}e provjeriti neke od te{kih inkriminacija koje se Zupcu stavljaju na teret, istraga nije daleko odmakla. U me|uvremenu je zastupnik Mehmedovi} poslao federalnom MUP-u dopunu saznanja (o~evidno je kako se i sam posvetio istra`iteljskom poslu), nakon ~ega je u saslu{an jedan svjedok, koji je istina posredno, optu`io Gorana Zupca da je kao ratni pripadnik Stanice policije na Ilid`i 1992. ubio civila bo{nja~ke nacionalnosti. Isti je svjedok uputio inspektore FUP-a na izravnog o~evica zlo~ina koji je navodno po~inio Zubac. Budu}i da potencijalni svjedok boravi na prostoru Republike Srpske i nije dostupan federalnoj policiji, slu`bena zabilje{ka o saznanjima iz dosada{nje istrage je iz FUP-a, prije dvadesetak dana, proslije|ena glavnom dr`avnom tu`itelju Goranu Salihovi}u, radi daljih uputa. No, iako su posrijedi iznimno ozbiljne optu`be na ra~un direktora najva`nije policijske agencije, ~ija je provjera zatra`ena od rukovodstva Zastupni~kog doma Parlamenta BiH, na odgovor glavnog tu`itelja jo{ se uvijek ~eka.
27

ISTRAGE SIPA-e I FEDERALNE POLICIJE
Znakovito je, me|utim, da su gotovo u isto vrijeme istra`itelji SIPA-e zapo~eli provjeru Mehmedovi}evog ratnog anga`mana (po prijavi koju je CJB Doboj podnio

KOGA ZUBAC UZME NA ZUB
Direktor SIPA-e Goran Zubac naprasno je otvorio istrage protiv Mehmedovi}a nakon {to je taj zastupnik SDA tra`io da se preispita njegova ratna pro{lost

kantonu, te strana~koj za{titi na federalnoj razini, [emsudin Mehmedovi} do sada bio po{te|en sudskog progona, sukob s (PO)RATNE ZALIHE
Oru`je prona|eno kod Te{nja

prije osam godina), odnosno njegove odgovornosti za hap{enje i zatvaranje Srba u Te{nju i povezanosti sa arapskim dobrovoljcima koji su u tom regionu bili stacionirani tijekom rata. I mada nije poznato da li je istraga po navodnim optu`bama koje ratnog na~elnika policije u Te{nju terete za ratne zlo~ine inicirana Mehmedovi}evim inzistiranjem na rasvjetljavanju Zup~eve ratne biografije, ili je zastupnik SDA udario po direktoru SIPA-e tek kada je doznao da je na meti policijske istrage, ~injenica je da je kaznena prijava ve} dostavljena Tu`iteljstvu BiH. Istraga Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH, koja je mjesecima vo|ena u tajnosti, istodobno je objelodanjena sredinom ovog tjedna,

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

IZVAN VJERSKIH GRANICA

FRA DRAGO BOJIĆ, doktor nauka iz područja praktične teologije, početkom prošlog mjeseca smijenjen je sa mjesta glavnog i odgovornog urednika časopisa SVJETLO RIJEČI; u svom prvom intervjuu za neki od bosanskohercegovačkih medija nakon što je “uklonjen” govori o razlozima zbog kojih je smijenjen, odnosima bosanskih i hercegovačkih franjevaca, političkoj strukturi koja vodi ovdašnje Hrvate, Ivi Josipoviću i Srebrenici...
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

JA BIH “S ZVAO MRAK
Fra Drago Boji}: Nitko me ne}e prisiliti da se osje}am strancem u svojoj domovini Bosni i Hercegovini

ri mjeseca trajao je “proces” smjene fra Drage Boji}a sa funkcije glavnog i odgovornog urednika franjeva~kog mjese~nog ~asopisa Svjetlo rije~i iz Sarajeva. Kona~no, to se i dogodilo po~etkom pro{log mjeseca, odlukom provincijala Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene fra Lovre Gavrana. Zapravo, Svjetlo rije~i je od svog osnivanja 1983. uvijek nekome smetalo. Prvo komunistima, pa 1992. hercegova~kim franjevcima, a onda, poslije rata, permanentno, i hrvatskim, ali i srpskim i bo{nja~kim nacionalistima, te, opet, hercegova~kim franjevcima. Ali, ne{to tako radikalno, kao {to je smjena fra Drage, nije nikada!

T

BITNE RAZLIKE
Kome ste se to zamjerili pa ste nedavno smijenjeni sa pozicije glavnog i odgovornog urednika franjeva~kog mjese~nika Svjetlo rije~i? Povod smjeni bio je intervju koji sam u aprilu dao portalu Prometej. Govorio sam o
28
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU RIJE^I»

SVJETLO RIJEČI” KOM DA TE NIJE...

PEDAGOGIJA BEZ MEDIJA
Fra Drago Boji} smijenjen je sa mjesta glavnog i odgovornog urednika Svjetla rije~i, ali i dalje predaje na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

29

IZVAN VJERSKIH GRANICA
Svjetlu rije~i uz tridesetu obljetnicu njegova izla`enja. Izme|u ostaloga, kriti~ki sam se osvrnuo na odnos hercegova~kih franjevaca i hercegbosanske politike devedesetih godina te na manipulacije sa sveti{tem u Me|ugorju. Nakon toga uslijedila je slu`bena reakcija hercegova~kog provincijala fra Miljenka [teke provincijalu i upravi moje provincije da me sankcioniraju za tobo`nje klevete.
Kome je fra Miljenko poslao “slu`benu reakciju”? Tu reakciju nije poslao ni meni osobno, niti na medij na kojem je intervju objavljen. Nigdje u javnosti nije opovrgnuo moje navodne optu`be. A u slu`benom dopisu provincijal [teko mi u~itava da sam optu`io hercegova~ke franjevce za progone i ubijanja, {to, naravno, nije to~no. On je grubo izvrnuo i pogre{no interpretirao moje rije~i. Govorio sam o tome da su “hercegova~ki franjevci”, ne svi i ne provincija kao takva!, podr`avali hercegbosansku politiku i da se hercegova~ka provincija nikada nije ogradila od nje te da postoji odgovornost i za {utnju o zlo~inima i logorima HercegBosne. U kontekstu me|ugorskog pro{teni{ta, osvrnuo sam se na “duhovnja{tvo” i “teologiju” koja manipulira likom Bla`ene Djevice Marije a koja je u suprotnosti s njezinim likom iz Evan|elja, kr{}anskim i katoli~kim razumijevanjem i vjerovanjem. Ni{ta posebno nisam rekao {to i neki drugi, teolozi i biskupi, o tome nisu rekli. Zbog tih mojih izjava, hercegova~ki provincijal je krivo interpretiraju}i moje izjave, postavljaju}i se kao nad-provincijal i podi`u}i moje stavove na slu`benu razinu kao da je moje mi{ljenje slu`beni stav Bosne Srebrene - zahtijevao od moga provincijala da me odmah sankcionira. O Va{oj smjeni odlu~io je, dakle, provincijal Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran, ali po svemu {to sam do sada pro~itao prili~no sam uvjeren da je “fetvu” izdala glava s koje pozicije vi{e na hijerarhijskoj ljestvici? Provincijal fra Lovro Gavran i ~lanovi Uprave Bosne Srebrene su donijeli tu odluku. Drugi dio Va{eg pitanja ne mogu komentirati, jer je to u domeni naga|anja u koja se ne `elim upu{tati i u koja zapravo ne `elim ni vjerovati. Dodu{e, Svjetlo rije~i je stalno, od svog po~etka, ~esta tema u katoli~kim hijerarhijskim krugovima na ovim prostorima, prije svega zbog svoje otvorenosti i kriti~nosti. Neki su pisali o tome kako mo`da tinja sukob izme|u Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene i Hercegova~ke franjeva~ke provincije... Nije rije~ o velikom sukobu, ni o ratu
30

BIOGRAFIJA FRA DRAGE

Franjevac koji smeta franjevcima
Drago Boji} ro|en je 1975. i ~lan je Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene. Nakon filozofsko-teolo{kog studija na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu, u Be~u je zavr{io Katoli~ku medijsku akademiju i doktorirao iz podru~ja prakti~ne teologije na temu

katoli~kog tiska u Bosni i Hercegovini. Predaje na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu i direktor je Internacionalnog multireligijskog interkulturnog centra (IMIC) - Zajedno.

ZAGLEDANI U “MATICU”: Bosansko-hercegovački Hrvati su politički, kulturno pa i duhovnoreligijski dezorijentirani; veliki dio njih živi u “paralelnim svjetovima” - zagledani u “matičnu Hrvatsku” koja ih doživljava kao teret, a pritom otuđeni i počesto “stranci” u vlastitoj zemlji...

izme|u dviju provincija, ali niti o nekom idili~nom odnosu bez problema. Treba uvijek imati u vidu razli~ito povijesno iskustvo, odnosno razli~itu interpretaciju na{e zajedni~ke pro{losti te uzeti u obzir da ove dvije provincije djeluju u razli~itim dru{tveno-politi~kim kontekstima: hercegova~ka me|u ve}inskim katoli~kohrvatskim stanovni{tvom naslonjenim na Hrvatsku, a bosanska uglavnom u mije{anim sredinama. Bilo bi, me|utim, simplificirano tvrditi da su te razlike jedino teritorijalno ili mentalitetski uvjetovane. Bitne razlike su u `ivotnim dru{tvenopoliti~kim pitanjima: odnos prema dr`avi Bosni i Hercegovini, prema dr`avi Hrvatskoj, ciljevima i karakteru rata, ponajvi{e dakle u prosu|ivanju hrvatske politike u BiH, Herceg-Bosni, progonima i logorima, stradanju nehrvata, te u tzv.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU RIJE^I»
“humanom” preseljenju bosanskih Hrvata od strane Tu|man-B Bobanova re`ima jednom rije~ju, najve}e razlike su u razumijevanju vlastite domovine i dr`ave. Razlike su u nemogu}nosti da se sagledaju katastrofalne posljedice za bosanske katolike i Hrvate i odgovorno pristupi budu}nosti. danas svjedo~e mediji - listovi, u vlasni{tvu Hercegova~ke franjeva~ke provincije ali i uop}e, javni i crkveni mediji na podru~ju Hercegovine. Pote{ko}a je u tome {to ta politika ima mo} u dominantnoj hrvatskoj politici, skriva se i pokriva ljubavlju prema narodu, licemjernom crkveno{}u i katoli~kom pravovjerno{}u. Tko to ne podr`ava, njega se optu`uje za izdaju naroda i Crkve, i nastoji ga se u{utkati. A kakvo je sada njihovo “vi|enje” Bosne i Hercegovine, posebno Bosne, dru`ite li se i sura|ujete li s njima? Te dvije provincije su nekako previ{e udaljene, naravno, ne mislim na kilometra`e. Kontakti i suradnja postoje i vi{e nego {to se javno vidi. Ove dvije zajednice upu}ene su jedna na drugu i kroz povijest i danas. Kad je rije~ o Bosni i Hercegovini, ve}ina hercegova~kih franjevaca ovu zemlju ne do`ivljava svojom. Oni `ive i smatraju se “hrvatskom dijasporom” u BiH, s te{kom frustracijom {to se nije ostvarilo Tu|manovo teritorijalno “hrvatskog pereca”. podebljanje

DIJALOG SA ATEISTIMA
Pa, u kojem medijskom prostoru djeluju hercegova~ki franjevci? Odlazak hercegova~kih franjevaca iz Svjetla rije~i po~etkom devedesetih, neobrazlo`eno napu{tanje Franjeva~ke teologije u Sarajevu, Franjeva~ke klasi~ne gimnazije u Visokom, trebalo je predstavljati bespovratno napu{tanje Bosne i bosanskih Hrvata, dr`ave Bosne i Hercegovine, nestajanje Bosne Srebrene, kako su neki Bobanovi franjevci izjavljivali, su`avanje hrvatskog `ivotnog prostora na teritorij ispod Ivan-Sedla, sa `eljom {to ja~eg vezanja uz Hrvatsku. O svemu tome i

GODI[NJICA GENOCIDA U SREBRENICI

“U svakoj nevinoj žrtvi Srebrenice ubijen je u doslovnom smislu Bog”
Ovih dana obilje`ava se osamnaesta godi{njica od genocida u Srebrenici... Poznati njema~ki evangeli~ki teolog Dietrich Bonhoeffer, ubijen u nacisti~kom logoru, jedanput je kazao otprilike ovako: «Tko danas ne urli~e radi @idova, ne mo`e pjevati gregorijanski koral.» Rekao bih, tko danas ne priznaje nevine `rtve Srebrenice, ali i drugih strati{ta, taj ne bi smio izgovarati ime Bo`je niti se na njega pozivati. Taj ne bio smio i}i u hramove, crkve i d`amije. Svi oni koji negiraju ili umanjuju zlo~ine svrstavaju se na stranu demonskoga zla. Oni koji na `rtvama Srebrenice `ele politi~ki, ili osobno profitirati, ~ine isto, pa ~ak i gore. Gledano iz vjerni~ke perspektive, u svakoj nevinoj `rtvi Srebrenice ubijen je u doslovnom smislu Bog. Gledano iz ljudske, eti~ne i humanisti~ke perspektive, u Srebrenici je ubijen ~ovjek. Zato je na{ odnos prema Srebrenici veliki ispit na{e ljudskosti i vjere te propusnica za smislenu budu}nost.

Koji su bili Va{i najve}i profesionalni izazovi u kreiranju, osmi{ljavanju, naprosto, u strategiji razvoja i uticaja Svjetla rije~i u na{em medijskom prostoru? Ni{ta posebno novo nisam ~inio. Naslijedio sam koncept Svjetla rije~i i nastojao nastaviti na toj tradiciji, sa `eljom da se ovaj list jo{ vi{e otvori prema druk~ijim mi{ljenjima i svjetonazorima. Posebno mi je bilo stalo da se u Svjetlu rije~i ~uje glas ljudi koji se izja{njavaju ateistima i agnosticima. Mislim da je dijalog s ateistima, uz me|ureligijski dijalog, jedan od najva`nijih postulata suvremenih dru{tava, a {to nasu{no nedostaje zatvorenim vjerskim medijima. To uostalom tra`i i II. vatikanski koncil pozivaju}i Crkvu i katolike da se otvore za dijalog s tim ljudima. Osim toga, smatrao sam da se i o religijskim zajednicama, njihovim vo|ama i ~lanovima, treba pisati otvoreno i kriti~ki. Nije ni eti~no ni profesionalno kriti~ki pisati i govoriti o sekularnom svijetu i “njegovim manama”, a zaobilaziti ono negativno u vjerskim zajednicama. Dakako, ne na razini senzacija i tra~a, ve} u `elji za unutarnjom katarzom, suo~avanjem s vlastitom pro{lo{}u i njezinim mra~nim epizodama, ali i s kriti~kim opservacijama sada{njeg i mogu}eg pozitivnog i smislenog budu}eg djelovanja. Splitski novinar Viktor Ivan~i} napisao je da je Va{a “nasilna smjena, koliko god u izvedbi slijedila oprobane inkvizicijske obrasce, mnogo vi{e od tipi~nih ovda{njih udara na slobodu medija”. [to se mo`e komentarisati i na na~in da je fra Lovro Gavran oti{ao korak dalje od dosada{njih udara na slobodnu medija u BiH. Barem ja tako mislim... Vlasnik Svjetla rije~i je Franjeva~ka provincija Bosna Srebrena i provincijal i uprava odlu~uju o tome tko }e biti urednik Svjetla rije~i. To, dakle, nije sporno. Sporno je, me|utim, to {to u ovom slu~aju nije bilo nikakvih razloga za smjenu. Uostalom, svaki pojedinac, prema dokumentima Katoli~ke crkve, u dru{tvenim pitanjima ima ne samo pravo, ve} i du`nost samostalno iznositi svoje mi{ljenje, pa i suprotno od svojih poglavara kad mu to nala`e njegova savjest i kad za to ima valjane razloge i argumente. Gospodin Ivan~i} je u pravu, jer je ovdje doista rije~ o udaru na slobodu mi{ljenja i govora, u kona~nici i na slobodu medija. Koliko se kardinal Vinko Pulji} mije{ao u ure|ivanje Svjetla rije~i? Svjetlo rije~i je list franjeva~ke provincije Bosne Srebrene i ne podlije`e izravnoj nadbiskupovoj, kardinalovoj

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

31

IZVAN VJERSKIH GRANICA
ingerenciji. Me|utim, ~injenica je da ovaj koncept, kao i neka druga dru{tvena djelovanja ~lanova Bosne Srebrene, mnogi mo}nici nisu odobravali, pa i ljudi vrlo bliski kardinalu. odustajanje od svake varijacije hercegbosanske politike, sagledavanje samih sebe s onu stranu nacionalisti~kih iluzija, uz uva`avanje me|usobnih regionalnih i zavi~ajnih razlika, i kona~no vra}anje dr`avi Bosni i Hercegovini. A {ta danas najvi{e nedostaje bosanskohercegova~kim Hrvatima? Bosansko-hercegova~ki Hrvati su politi~ki, kulturno pa i duhovno-religijski dezorijentirani. Veliki dio njih `ivi u “paralelnim svjetovima” - zagledani u “mati~nu Hrvatsku” koja ih do`ivljava kao teret, a pritom otu|eni i po~esto “stranci” u vlastitoj zemlji. Bez namjere da deobligiram obi~ne ljude i gra|ane, ali s empatijom i razumijevanjem za njihove `ivote i sudbine, za takvu situaciju najvi{e je odgovorna hrvatska politika u BiH, ali dijelom i predstavnici Katoli~ke crkve koji su svoje vjernike izru~ili takvim politikama. U tome naravno, nimalo bez odgovornosti nismo ni mi, bosanski franjevci. Pred nama je samo jedan put: ponovno preispitivanje svoga poslanja u krajnje izmijenjenoj situaciji. Ako se to ne dogodi, na{e }e se snage rasuti u podjelama i dokazivanju verbalnog hrvatstva, u strahu i slijepoj poslu{nosti autoritetu i deklarativnoj crkvenosti, u bespo{tednoj borbi za pozicije bez moralnosti i stru~nosti, kona~no, u u{utkavanju slobodne misli i rije~i. Hrvatska je od 1. jula u Evropskoj uniji, a predsjednik te dr`ave Ivo Josipovi} je ve} 7. jula doputovao u Bosnu i Hercegovinu. Kako ocjenjujete susjedske odnose? Odnosi Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine su kompleksni. I odnos sada{njih vlasti Republike Hrvatske prema na{oj zemlji je kompleksan i ambivalentan, uklju~uju}i i predsjednika Josipovi}a. Njegov govor prije tri godine u Parlamentu BiH i isprika za pogubnu hrvatsku politiku prema BiH u devedesetim godinama, bar na trenutak je izmamio optimizam i mogu}nost novih odnosa. Ali taj govor, na`alost, u politi~kom smislu nije “implementiran” i ostao je uglavnom na deklarativnoj razini, pogotovo u odnosu na Republiku Srpsku. Dakako, odgovornost nije samo na strani Josipovi}a i sada{nje vlasti u Republici Hrvatskoj. Za to su jednako, ako ne i vi{e odgovorni bosansko-hercegova~ki politi~ari, svih opcija i provenijencija. I ova posjeta predsjednika Josipovi}a BiH, prva nakon ulaska u Europsku uniju, na simboli~koj razini ima te`inu. Ostaje pitanje ho}e li taj posjet imati i konkretne pozitivne posljedice za budu}i odnos dviju susjednih zemalja.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

NI LIJEVO NI DESNO
Da li nedavni, “nemili doga|aji” uti~u na Va{ pedago{ki rad, s obzirom da na Franjeva~koj teologiji u Sarajevu predajete komunikologiju, a imate i jo{ jednu funkciju: direktor ste Internacionalnog multireligijskog interkulturnog Centra IMIC - Zajedno u glavnom gradu BiH? Naravno da zbog svega {to se dogodilo ne mogu ostati ravnodu{an i nepogo|en. Ali, s onu stranu moga “herojstva” i “samosa`aljenja”, ovo do`ivljavam kao cijenu zalaganja za slobodnu i kriti~ku rije~ u vlastitoj zajednici i Crkvi, pogotovo onda kada ta rije~ ko{ta i kad je upu}ena “nedodirljivima”. Da ima smisla boriti se za te vrijednosti, potvrdili su mi mnogi suradnici i poznanici, ~itatelji i simpatizeri Svjetla rije~i koji su mi dali podr{ku, tako|er ne bez rizika, posebno kad je rije~ o mojoj bra}i franjevcima, pogotovo onim mla|ima. I, {ta je, na kraju, Va{ najve}i propust: da ste ure|ivali ~asopis koji je premalo hrvatski, premalo katoli~ki, ili premalo hercegova~ki? Ta difamacija prati Svjetlo rije~i od njegova osnutka. Smatram da svaki medij, dakle i vjerski, mora nadilaziti nacionalne, institucionalne i regionalne granice. To nikako ne zna~i ignoriranje nacionalne, vjerske ili neke druge pripadnosti. Ali zna~i i treba zna~iti kriti~ko su~eljavanje sa zatvorenim i isklju~ivim identitetima, posebno onda kad se njima manipulira i kad prenagla{avanje tih pripadnosti osiroma{uje i banalizira univerzalnost ljudskoga pripadanja jednom Bo`jem svijetu, i istodobno postaje opasnost za one druge. Da li ste se zamjerili i onim drugim, “konstitutivnim nacionalistima”, Bo{njacima i Srbima? Svjetlo rije~i je objavljivalo kriti~ke tekstove o svim nacionalizmima, fundamentalizmima i religijskim isklju~ivostima u na{oj regiji. Druga je stvar {to to neki ne}e da primijete, jer ~itaju samo kroz nao~ale da se o “svojima” ni{ta kriti~ki ne smije re}i. Uostalom, tri ~etvrtine lista posve}ivani su vjeri i kulturi. Pa, pisali smo i o militantnom ateizmu, o svakoj dakle vulgarizaciji ljudskoga duha i neslobodi. Svjetlo rije~i, usu|ujem se kazati, nije bilo nacionalisti~ko, ni strana~ko, ni lijevo ni desno, ni konzervativno ni liberalno, ni moje privatno. Zato ga je pratila {utnja i od strane tzv. sekularnih medija, a neutemelje32

LAŽNE OPTUŽBE: U službenom dopisu provincijal fra Miljenko Šteko mi učitava da sam optužio hercegovačke franjevce za progone i ubijanja, što, naravno, nije točno; on je grubo izvrnuo i pogrešno interpretirao moje riječi
nu kritiku i klevete, ~esto i anonimno preko portala, upu}ivali su nacionalisti i religijski fanatici svih vrsta. Nacionalizam i fundamentalizam su negacija vjere. Oni su zapravo nijekanje i Boga i ~ovjeka. Kako Vama izgleda politi~ka struktura koja godinama vodi ovda{nje Hrvate? Na sceni je i dalje ista politi~ka matrica, pa i isti protagonisti. Iako je bilo poku{aja i ima ih i danas, jo{ uvijek se nije pojavio ozbiljan politi~ki projekt koji bi bio alternativa dosada{njem. Kako sada stvari stoje, te{ko }e se i pojaviti. Morao bi se dogoditi ~udesni obrat me|u bosanskohercegova~kim Hrvatima. Ponajprije

EKSKLUZIVNO

Koji Titovi nabliži saborci su se najviše grabili za njegovo naslijeđe, koji funkcioneri su pokrenuli strahovitu mašineriju intriga i laži kako bi odvojili Jovanku od Tita i pokušali je fizički i psihički uništiti, za naš list otkriva književnik ŽELJKO JOKANOVIĆ, autor Jovankinih memoara, koji za nekoliko mjeseci izlaze iz štampe

MEMOARI IZ KU]NOG PROTVORA
Jovanka Broz, koja ve} 35 godina `ivi u prinudnom ku}nom pritvoru, odlu~ila je da progovori o godinama provedenim s Titom i progonu nakon njegove smrti

BIOGRAF DRUGARICE JOVANKE
Tito se sa pi{toljem na ~elu morao odre}i supruge Jovanke
Razgovarala: MIRHA DEDI]

ivot Jovanke Broz ve} decenijama predstavlja enigmu. Mnogi inostrani izdava~i nudili su joj milione dolara za `ivotnu ispovijest. Me|utim, i pored toga {to `ivi bijedno i oskudno, u odnosu na godine provedene s Titom, istrajno je odbijala njihove ponude. Upu}eni su tuma~ili da je to iz straha za sopstveni `ivot. Svoj zavjet {utnje Brozova udovica prekr{ila je prije tri mjeseca pred dugogodi{njim prijateljem @arkom Jokanovi}em, knji`evnikom i biv{im politi~arem. On za na{ list govori o najzanimljivijim detaljima iz `ivota Tita i Jovanke Broz, koje mu je povjerila Titova `ivotna saputnica. Gospodine Jokanovi}u, kako ste uspjeli pridobiti naklonost Titove udovice i za{to je po Va{em mi{ljenju ona progovorila ba{ sada, u 89. godini `ivota, a ne ranije? To poverenje se gradilo jo{ od 2005. godine. Kada sam bio direktor beogradskog magazina “Star”, znaju}i za u`asne uslove u kojima `ivi, pozvao sam je i ljudski je pitao da li joj na bilo koji na~in mogu pomo}i. Pozvao sam ministra Rasima Ljaji}a i ispri~ao mu u kakvim uslovima Jovanka `ivi,
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

@

^OVJEK OD POVJERENJA
@arko Jokanovi}, autor Jovankinih memoara 34

NAJVE]E TAJNE JOVANKE BROZ

a on je rekao da je to nedopustivo i da se tu mora ne{to uraditi. Ina~e, ja sam se godinama bavio politikom, bio sam poslanik u Skup{tini Srbije i {ef poslani~ke grupe Nove demokratije te {ef Centra za komunikaciju
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

celog DOS-a, pre, za vreme i posle 5. oktobra, i poznavao sam ljude na polo`aju. Tako su napravljeni prvi koraci. Uspeli smo da njenu situaciju bar malo pobolj{amo. Od tada smo redovno u kontaktu, na svakojake teme

razgovoramo i ona zna da u svakoj situaciji mo`e da me pozove i zatra`i pomo}. Posle poslednje plja~ke Jovankine ku}e, kada su ukradene njene bele{ke, ja sam joj predlo`io da sve ono {to samo do sada pri~ali, a {to pos35

EKSKLUZIVNO
toji u formi tonskih zapisa, pretvorimo u pri~u koja }e biti publikovana za njenog `ivota. Su{tina je da treba da su ~uje njena pri~a, koja je ne samo zanimljiva ve} i vrlo potresna, i to dok je ona `iva, kako bi se izbegle bilo kakve manipulacije.

PRIJETNJE SMR]U JOVANKI I NJENOJ SESTRI
Toma Fila, biv{i advokat Jovanke Broz, kazao je da mu je Slu`ba dr`avne bezbjednosti otvoreno prijetila ukoliko se Titova udovica odva`i da napi{e memoare, u kojima bi otkrila mra~ne tajne iz vremena pred kraj Brozove vladavine. Da li ste Vi dobijali sli~ne prijetnje? Ne, zaista ne. Ja ne sumnjam da je takva vrsta pretnje postojala. Jovanki su, kada su je izbacivali iz vile u U`i~koj 15, eksplicitno pretili da }e joj ubiti sestru ukoliko bude bilo {ta u javnosti pri~ale ona ili sestra. Umnogome razlog njenog }utanja le`i u tome {to je ona znala s kakvim ljudima ima posla. I ona se svih ovih godina bojala ne samo za svoj `ivot ve} pre svega za `ivot svoje sestre. Ponekada bi se tokom na{ih razgovora prekinula veza. Jovanka bi me ponovo pozvala i kazala: „Opet nas registruju, ali ja sam navikla na to.“ Jovanka je, pored toga {to je bila Titova `ivotna saputnica, bila i njegov najve}i oslonac, savjetovala ga je po brojnim pitanjima jer je posjedovala povjerljive informacije, naro~ito kada je rije~ o ~lanovima dr`avnog rukovodstva? Tito je bio izuzetno vezan za Jovanku. To je pre svega bila jedna velika ljubav, a, drugo, ona je njemu bila veliki oslonac. Tito je cenio {to je govorila istinu dok su svi oko njega, kako ka`e Jovanka, poltronisali. Svi sem Ko~e Popovi}a. Jovanka je predstavljala jednu vrstu brane od tih friziranih izve{taja. Pored toga, bila je 32 godina mla|a od njega, a Tito koji je ve} u{ao u godine postao je pogodna meta za manipulacije. Jovanka to nije dozvoljavala. Me|utim, ljudi iz partijskog, dr`avnog i vojnog rukovodstva su raznim igrama poku{avali da ih posva|aju. Na kraju su ih 1977. bukvalno fizi~ki razdvojili. Kao {to ona ka`e: „Titu su stavili pi{tolj na ~elo i odvojili ga od mene.“ Ona je ostala u vili u U`i~koj 15, a on se nikada nije preselio u Beli dvor, kao {to su pri~ali, nego su ga vodili po raznim rezidencijama po biv{oj Jugoslaviji, od Brda kod Kranja, Briona, Bugojna, Igala..., samo da se oni nikada vi{e ne bi sreli. Jovanka je znala mnoge tajne. Imala je kompromituju}e informacije o njegovim saradnicima. Imala je informaciju da je Stane Dolanc bio nema~ki agent i da je tokom Drugog svetskog rata bio pripadnik Hitlerjugenda, koji je hteo da razbije ne samo armiju nego i zemlju. Taj papir, s tim informacijama o neprijateljskom
36

TITOVA SUVLADARKA
Titovi saradnici su optu`ivali Jovanku da `eli da sjedne na tron i postane druga Evita Peron

delovanju Dolanca, Tito je dobio prilikom jednog ru~ka i on je Jovanki dao da ga ponese, jer on je imao obi~aj da kad god dobije tako neki va`an dokument - taj dokument strpa Jovanki u ta{nu da mu ga ~uva. I mnogo godina kasnije, kada se u rukovodstvu pojavio Stane Dolanc, Jovanka se setila da je to „onaj tamo neki“, kako ga je Tito tada nazvao. Dolanc joj to nikada nije oprostio. A i svi drugi su strepeli od toga {ta zapravo Jovanka zna. Ka`ete da je Titu stavljen pi{tolj na ~elo, ko je to u~inio? Jovanka ne ka`e ko je to u~inio, ali ona zna da je prosto to tako bilo. Celom tom operacijom rukovodili su Dolanc i general

Nikola Ljubi~i}. ^injenica je da su oni od Tita eksplicitno tra`ili da se on razvede od Jovanke, me|utim on na to nikada nije pristao. Znao je da na taj na~in {titi njen `ivot. Da se to desilo, Jovanku bi odmah uhapsili, a mo`da i ubili. Ona smatra da je on to iz najve}e ljubavi uradio i da je znao s kakvim je zlikovcima okru`en. Iako udata za Tita, oni joj nisu dozvolili da ga poseti u Ljubljani dok je bio u bolnici, jer bi ga navodno uznemirila.

BORBA ZA TITOVO NASLIJE\E
Nakon Titove smrti uslijedila je jagma za njegovu stolicu, ali i istovremeno potpuna izolacija Jovanke Broz i to iz straha da ne postane druga Evita Peron, odnosno da postane {ef dr`ave. Ko je u toj situaciji bio najnemilosrdniji prema njoj, odnosno ko je bio najambiciozniji u namjeri da zamijeni Tita? U borbi za vlast prednja~ili su Stane Dolanc, sa partijskih pozicija, i Nikola Ljubi~i}, sa vojnih. Jovanka ih ozna~ava kao glavne ljude koji su njoj naneli zlo u `ivotu, ali i kao glavne razbija~e Jugoslavije. Njihova namera je bila da Jovanku predstave kao ludu, histeri~nu i agresivnu `enu, i radili su sve da izazovu takve reakcije kod nje. Poturali su Titu razne maserke. Jovanka ka`e: „Pa {ta je on mogao u tim godinama da im uradi, eventualno da ih pljesne po zadnjici.“ Me|utim, to je nju duboko vre|alo kao `enu, vre|alo je njeno dostojanstvo. To je, kako ona ka`e, bio jedan oblik psiholo{ke torture. Prakti~no, njeni egzektori su bili Stane Dolanc koji je sve to naru~ivao i iz senke vodio, zatim Sergej Krajger, koji je sve to izvr{avao kao tada{nji predsednik Vlade, i
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

PRVI PRVI ^OVJEK ^OVJEK TAJNE TAJNE SLU@BE SLU@BE SFRJ SFRJ PROTIV PROTIV JOVANKE JOVANKE
Stane Stane Dolanc Dolanc je je donio donio odluku odluku da da Jovanku Jovanku psihi~ki psihi~ki ii fizi~ki fizi~ki maltretira maltretira

NAJVE]E TAJNE JOVANKE BROZ
Ne. Rankovi} je bio njihov kum na ven~anju, ona nema nikakvog udela u njegovoj smeni i ona misli da u arhivi apsolutno sve postoji oko slu~aja Rankovi}, ali da se s tim niko ne}e da pozabavi. Potpuna je la` da je ona imala veliki uticaj na Tita. Ona ka`e da je Tito bio takav da niko na njega nije mogao da vr{i uticaj, pa ni `ena koju je on obo`avao. Ona ka`e da mu je iznosila svoje mi{ljenje i stavove, {to je prirodno za nekog ko provede u braku toliko godina. Tito je znao da ga mnogi la`u i friziraju stvari, a da mu Jovanka govori istinu. Optu`ili su je da je ona imala svoju obavje{tajnu slu`bu, a ona ka`e da je ta „slu`ba“ bio njen kontakt s obi~nim svetom. Tako|e pri~a da se ona borila da do|e na vlast bila je potpuno neosnovana. Ona ka`e: „Ja znam kako se na vlast dolazilo i nije mi jasno s kojih pozicija bih do{la na vlast, po kom zakonu i ustavu. To su bile la`i samo da bi me eliminisali iz Titovog okru`enja kao glas razuma. Osim toga vlast mi se gadila.“ Ona je svima bila prirodni neprijatelji gledali su da je se {to pre re{e. Kada su je isterali iz vile u U`i~koj 15 upalo je petnaestak naoru`anih ljudi i pretili da }e ubiti nju i njenu sestru. Upali se u njenu radnu sobu, uzeli su joj svaki papiri}, 700 kutija sa fotografijama, garderobu koju su tri godine dr`ali, a vratili je kad su je pojeli moljci. Pred njom su rasparivali porube haljina tra`e}i mikrofilmove. Samo u spava}ici, sa oru`jem uperenim u nju, izveli su je iz U`i~ke 15 i izbacili na ulicu. Ona je mislila da je tako obu~enu vode na streljanje. Odveli su je u ku}u u kojoj i danas `ivi, a u kojoj tada nije bilo skoro ni{ta. Ku}a je i tada bila, a i sada je u stanju potpunog raspada. Kasnije su joj dali na kori{}enje jednu spava}u sobu i jedan salon~i} i nekoliko lampi, kao i jednu vazu koja je svadbeni poklon Mao Ce Tunga i koju su lopovi odneli pre ~etiri meseca, kada je poslednji put oplja~kana. General Nikola Ljubi~i} je Jovanku Broz optu`io da je pripremala vojni pu~!? Pri~a da je sa generalom \okom Jovani}em spremala pu~, ortodoksna je la`. Ona je bila toliko odana Titu da bi to bila potpuna besmislica i pitanje je sa kojih pozicija bi to radila. To je jedna u nizu podmeta~ina. Ona ka`e da je vojno rukovodstvo optu`ivalo da ona otpu{ta i smenjuje generale a da ih je ona pitala: „Dobro, a {ta vam radi mar{al, ako vam ja smenjujem generale?“ Na to nisu imali odgovore. Cela njena pri~a mo`e se svesti na to da je ona primala udarce koji su zapravo bili namenjeni Titu. Za svaku odluku bila je kriva Jovanka, u su{tini to su bile Titove odluke. Zna~i, ona je vi|ena kao krivac za sve. Ona se tu nosila sa alama i vranama, na kraju su oni pokazali svu svoju bestijalnost prema njoj, pogotovu posle Titove smrti sa svim tim silnim i`ivljavanjima. To nije bila samo pri~a o strahu {ta Jovanka zna, to je bila dr`avna odmazda prema jednoj `eni, ali i najprimitivnije i`ivljavanje mu{kih
37

DR@AVNA ODMAZDA
Jovanki su nakon Titove smrti zaprijetili da ne smije progovoriti ina~e }e biti ubijena sa sestrom

general Ivan Dolni~ar koji se prema njoj pona{ao toliko bahato i osiono da je to van svakog razuma. Naravno uz Ljubi~i}a i njegovog sekretara Ognjena Grkovi}a… Jovanka Broz je govorila da su Tito i ona bili stavljeni u svojevrsni ku}ni pritvor da bi ljudi u vrhu tada{nje vlasti, prije svega Stane Dolanc, tada{nji {ef jugoslovenske tajne policije, mogli na miru da razbiju Jugoslaviju. Da li nam mo`ete ispri~ati vi{e detalja o nastojanjima da se razbije Jugoslavija? Jovanka ka`e da je na osnovu tih borbi u

sednica Predsedni{tva SFRJ i Predsedni{tva CK SKJ, iz kojih je Jovanka saznala ko je njoj {ta podmetao i {ta su sve prljavo radili kako bi je eliminisali i sklonili od Tita. Da li Vam je govorila o bh. rukovodstvu i da li je Vam je pominjala D`emala Bijedi}a, ~ija pogibija do danas predstavlja misteriju? Ona je D`emala Bijedi}a pomenula u kontekstu analiziranja prezimena iz kojih se moglo videti poreklo. Rekla je: „U jednom trenutku imali smo Bijedi}a za predsednika Vlade,

STANE DOLANC PRIPADNIK HITLERJUGENDA „Jovanka je imala kompromitujuće informacije da je Stane Dolanc bio nemački agent i da je tokom Drugog svetskog rata bio pripadnik Hitlerjugenda koji je hteo da razbije ne samo arniju nego i zemlju. Dolanc joj to nikada nije oprostio“
rukovodstvu, koji su sezale jo{ iz predratnih obra~una, naslutila raspad dr`ave. Ona je rekla da su glavnu pri~u, kada je re~ o razbijanju Jugoslavije, vodili Slovenci i da su ih u stopu pratili Hrvati. Jovanka je posle Titove smrti napisala pismo Centralnom komitetu u kome je predvidela raspad Jugoslavije ukoliko nastave da se bave svojim interesima i vode politiku na taj na~in. Me|utim, oni su je proglasili ludom, govorili su: „Ta luda~a }e da prognozira raspad Jugoslavije.“ Zapravo, oni su se bavili Jovankom Broz na sto pedeset sednica Predsedni{tva SFRJ i Centralnog komiteta SK. Kao u nekom filmu, Jovankina ro|aka je na buvljoj pijaci posle raspada Jugoslavije kupila stenografske bele{ke sa
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

Sirotkovi}a za ministra finansija, Tepavca za ministra inostranih poslova.“ Pominjala je i Rodoljuba ^olakovi}a, koji joj je potvrdio da se bosansko rukovodstvo kolebalo da li su za Tita ili su za Staljina, pa ih je Tito pozvao na Brdo kod Kranja gde je ona dugo {etala oko jezera sa ^olakovi}em koji je potvrdio pri~u o sastanku Tita sa Dra`om Mihailovi}em i za{to nije do{lo do sporazuma izme|u njih na po~etku rata. Bosansko rukovodstvo u njenom progonu nije uzelo nekog bitnijeg u~e{}a. Da li je ta~no da je Jovanka bila glavni Titov kadrovik i da je zapravo ona smijenila Aleksandra Rankovi}a, odnosno ubijedila Tita da je Rankovi} njihov la`ni prijatelj?

EKSKLUZIVNO
{ovinisti~kih svinja prema jednoj `eni. DVA ORDENA ZA HRABROST

JOVANKA JE IDEJNI TVORAC NESVRSTANIH
Danima ste slu{ali Jovankinu ispovijest i sklapali mozaik o njihovom `ivotu. [ta je Vama bilo posebno zanimljivo ili fascinantno? Ja sam potpuno fasciniran Jovankinom li~no{}u, njenom bistrinom, vedrinom i borbenim duhom koji je nije napustio. Fasciniran sam njenom memorijom, inteligencijom, kristalno jasnim se}anjima, preciznim izra`avanjem i nazivanjem stvari pravim imenom. ^esto se desi tokom razgovora da se vrati na neku pri~a i ka`e samo da vam dopunim, to je bilo recimo 12. jula 1982. godine u toliko i toliko sati. Pitali su me da li Jovanka Broz uvek govori istinu. Ja sam u to ube|en jer je ona svih ovih godina i kada bi se vra}ali na iste doga|aje - o njima istovetno pri~ala. Jovanka Broz naprosto nije `ena koja bi krivotvorila istinu. Ona je jako zadovoljna feljtonom koji izlazi u “Blicu”, kao i reakcijom gra|ana. Ka`e da dobija dosta pisama podr{ke, me|u kojima dosta dolazi i iz Bosne. Ona ka`e da joj ta pisma greju du{u. Pre izvesnog vremena je preko svoje prijateljice iz Bosne dobila ponudu od Carla Bildta, koji joj je predlo`io da on njena se}anja, odnosno memoare objavi u [vedskoj. Me|utim ona mu se zahvalila re~ima da ona nema nikakve dnevnike koje je vodila. Koje su zapravo bile Jovankine obaveze dok je bila u braku sa Titom? Ona nije bila protokolarna lutka ve} `ena koju su uva`avali i po{tovali u zemlji i inostranstvu. Zaslu`na je za mnoge velike stvari. Izme|u ostalog, njena ideja je bio i Pokret nesvrstanih. Kada su se Tito i Nehru `alili, jedan na Ruse, druge na Amerikance i na blokovsku podelu sveta, ona im je sugerisala da naprave ne{to tre}e, tampon izme|u ta dva bloka. Da je to njena ideja, ovde niko ne bi priznao. Ona ka`e da je Nehru uvek potencirao da je ona zaslu`na za to i nikada nije hteo da se fotografi{e samo sa Titom, ako je i Jovanka tu bila prisutna - jer je uvek insistirao da ona kao idejni tvorac nesvrstanih bude na fotografiji sa njim. Jednom prilikom joj je poklonio {tap od slonove kosti, oko pola metra duga~ak. Ona je pitala {ta da radi sa tim, a Nehru je kazao: „Da tu~ete ovog va{eg ako vas ne bude slu{ao, jer on ne zna kakvo blago pored sebe ima.“ Ina~e, Jovanka se bavila organizacijom svih sve~anih ve~era i prijema stranih dr`avljana, od njihovog sme{taja do poslednjeg detalja te posete. Njena filozofija je bila da ako dobro ugostite strane dr`avnike i stvorite prijatnu atmosferu, da je to vi{e od 90 odsto zavr{enog posla u politi~kom smislu. O svakoj sitnici je ona vodila brigu. Haile Selasije je bio odu{evljen kako je do~ekan u Beogradu. Kazao je da je to na vi{em nivou od engleskog dvora i
38

Desant na Drvar je proslavio Jovanku
Jovanka isti~e da je njena najte`a ratna bitka bila za vrijeme desanta na Drvar. [ta vam je pri~ala o njoj? Da, pri~ala je da je nakon igranke koja je trajala do tri sata ujutru po~eo desant i da se Nemci nisu najbolje sna{li jer su bili zbunjeni, ali da je ona u glavi imala plan evakuacije ranjenike i da je sve to uspe{no izvela, i da je posle toga dobila silne nagrade i pohvale. Mnogi zaboravljaju da je Jovanka u ratu bila izuzetan borac. Ona je dva puta ranjavana. Iste godina kada joj je u partizanima poginuo brat, umro joj je i otac. Prele`ala je i tifus. U 21. godini je dobila dva ordena za hrabrost. Iz rata je iza{la sa ~inom majora, posle je polagala za ~in potpukovnika. Ka`e da joj je sedamdesetih godina odre|ena komisija nudila vi{i ~in, ona je odbila jer se zna na koji na~in se to sti~e. Me|utim, i pored toga ona nema penziju. Rekli su joj da Tito nikada nije primao platu. Jovanka ka`e da to nije istina i da je Tito primao ~ak i de~iji dodatak. Njoj nisu dali penziju ~ak ni po osnovu vojnog ~ina. Ona ima jedan nedefinisan i nezakonit nov~ani dodatak, {to svakog trenutka mo`e da joj se ukine. Pored toga 33 godine ne dozvoljavaju da se odr`i ostavinska rasprava. Ona prakti~no nema ni{ta u svom vlasni{tvu. Ku}a je dr`avna, krevet u kojem spava dat joj je na revers.

ODRED ZA STRELJANJE „Kada je petnaest naoružanih vojnika Jovanku u spavaćici izbacilo iz vile u Užičkoj 15 u kojoj je godinama živjela s Titom, mislila je da je vode na streljanje“
zamolio Jovanku da utrenira jednu ekipu ljudi koja }e da radi kod njega na dvoru. Da li Vam je govorila o sudbini Titove imovine? Ona je dobila silne poklone od stranih dr`avnika, uklju~uju}i i rimskog papu, i sve su joj to bespravno oteli. To su bili njeni privatni pokloni. Veliki deo toga je oplja~kan i zauvek nestao. Jedan od su{tinskih razloga zbog kojih je ona sklonjena jeste i taj {to je znala {ta od imovine poseduje. Me|utim, oni su svakom poklonu dali ime la`nog darodavca kao da je to Titov poklon, samo da bi ga oteli. Ona ka`e da je sumanuto da neko

Titu poklanjao nau{nice ili ogrlice, ili neke `enske predmete. Njen nakit izuzetno velike vrednosti je netragom nestao. Pre ~etiri meseca Jovanka je ponovo oplja~kana. Tokom provale su sedmoro vrata izbijena iz {tokova, a ni danas niko to nije popravio, tako da ona prakti~no `ivi na ulici. Jedne dnevne novine su objavile spisak ukradenih stvari pre nego {to je ona slu~aj prijavila policiji. Tako da kada pove`ete sve kockice, vidite da ta provala mo`e biti povezana i sa otvaranjem Titovog sefa. Pre tri meseca je na zahtev predsjednika Tomislava Nikoli}a komisija koju je on formirao otvorila Titov sef, ali tom ~inu nisu prisustvovali naslednici niti njihovi pravni zastupnici. Iako su rekli da }e za deset dana saop{titi sadr`aj sefa, ni danas se o tome ne govori. Tito je prije smrti, prema nekim informacijama, napisao testament. [ta se desilo s njim? Postoje dva pisma. Jedno pismo je Tito dao generalu Kosti Na|u, {ta nakon njegove smrti da se uradi i pretpostavlja se da je to pismo u Titovom sefu koji je nedavno otvoren, a ~iji sadr`aj je jo{ nepoznanica. Tito je imao veliko poverenje u Kostu Na|a i kada god bi imao neku dilemu, on bi mu se poveravao. Na| je rekao Jovanki za to pismo, ali mu je Stane Dolanc pretio smr}u ukoliko bi ikada to pismo ugledalo svetlost dana. Drugo pismo Tito je napisao Jovanki sa uputstvima {ta da radi posle njegove smrti, ali je to pismo nestalo u op{toj otima~ini. Uzeo ga je srpski politi~ar Milojko Drulovi}. To su jedina dva pisma koja su Titovom rukom napisana. Testament nije postojao. Kad je Tito umro dali su jednu zabele{ku koju su navodno napravili Mikuli} i Titov sekretar Badurina u Bugojnu. Hteli su da to proture kao Titov testament, ali sud je to odbio i ta njihova la` nije pro{la.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

EKSKLUZIVNO IZ KAIRA

Burne događaje u Egiptu, koji su prošle nedjelje kulminirali smjenom i hapšenjem predsjednika MOHAMEDA MORSIJA, prati suradnica „SB“ koja objašnjava prirodu i karakter višemjesečne eksplozije nezadovoljstva miliona građana ove zemlje

EGIPAT, VOJNOREDARSTVENA DEMOKRACIJA

40

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

KO VLADA EGIPTOM

Morsijev islamisti~ki re`im nije sru{ila vojska nego milioni obespravljenih mladih Egip}ana

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] MOHAMED (Kairo)

„Tamarrod“ ({to na arapskom jeziku zna~i „pobuna“) ustvari je ideja koja je nevjerovatnom brzinom prerasla u novi egipatski pokret. Za samo dva mjeseca dvanaest hiljada aktivista iz ove omladinske grupe, predvo|eni do tada nepoznatim mladi}em Mahmoudom Badrom, vrijedno su volonterski radili, dopiru}i i do najudaljenijih pokrajina dr`ave, te prikupili impresivnu brojku od preko 22 miliona uredno potpisanih listi}a. Ovom peticijom zahtijevala se ostavka Mohameda Morsija, koji je na ~elo dr`ave do{ao zahvaljuju}i glasovima oko 13 miliona gra|ana. Prema posljednjem oficijalnom popisu stanovni{tva iz 2012. godine, Egipat ima blizu devedeset miliona stanovnika, od ~ega pravo na glasanje za predsjednika dr`ave imaju su svi egipatski dr`avljani stariji od 18 godina, dakle oko 60 miliona. Ono {to u povijesti ~ovje~anstva nije zapam}eno, pa samim time ni zabilje`eno, desilo se u Egiptu, 30. juna ove godine vi{e od 33 miliona ljudi iza{lo je na ulice, protive}i se re`imu “Muslimanskoga bratstva” iz ~ijih je redova za predsjednika dr`ave postavljen Mohamed Morsi. To zna~i da se za smjenu vlasti putem “Tamarrodove” kampanje izjasnilo vi{e od tre}ine ukupne egipatske populacije. Takva brojnost nije potvr|ena ni prilikom posljednjega izlaska gra|ana na referendum pro{le godine, u finalnom izboru izme|u Morsija, islamiste i Shafika, ~ovjeka iz vojske, kada je ve}ina naroda bojkotirala izbore, ne izlaze}i ili pak kri`aju}i oba kandidata na listi. Jedan od ~elnika opozicione grupe „Tamarrod”, Mohamed Abdelaziz, s pravom je za Morsija izjavio: “To je predsjednik koji prijeti vlastitom narodu i mi ga ne smatramo predsjednikom Egipta.“ I, stvarno, neko ko poziva na d`ihad protiv svoga naroda, samo da bi zadr`ao fotelju, taj ne zaslu`uje ni~iju naklonost, jer narod treba voditi znanju, nauci, svjetlu... kao {to u svome izlaganju navodi „Tamarrod“. Stoga su na isti dan kada je Morsi do{ao na vlast, 30. juna, sa raznih lokacija {irom dr`ave po~eli veliki protesti, organizirani od strane „Tamarroda“. U veli~anstvenim prikazima odjekivala je masa, poput jednoga tijela i jedne du{e, ponavljaju}i na sav glas: “Erhal! Erhal!”, {to zna~i “Idi!” ili “Odlazi!”. Samo u Kairu je 17 miliona gra|ana iza{lo na ulice. “Tamarrod” nije nastao unijom grupacija koje je osnivao i finansirao Zapad, kako neki medijski analiti~ari nastoNastavak na 46. stranici

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

41

EVROPA, ODMAH
DEI PROMOVIRALA NOVI E-LEARNING MODUL OBUKE
Direkcija za evropske integracije Vije}a ministara BiH promovisala je 8. jula u Sarajevu novi e-learning modul obuke o evropskim integracijama. Modul }e biti dostupan na web sajtu Direkcije, posredstvom kori{tenja prethodno dodijeljenih pristupnih podataka i primarno je namijenjen dr`avnim slu`benicima na svim upravnim nivoima. Sastoji se od ~etiri dijela koji obuhvataju: faze pristupanja EU, finansijske instrumente podr{ke, regionalna iskustva i obaveze BiH u ovom procesu. Cjelokupan modul traje {ezdeset {est minuta, a svaki dio sadr`i i test za provjeru znanja. BiH je prva dr`ava u regionu koja je slu`benicima u javnoj upravi omogu}ila u~enje o procesu integrisanja posredstvom internet platforme, kada je u ljeto 2011. na web sajtu Direkcije postavljeno sedam modula o ovoj temi.

Prema tvrdnjama bivšeg američkog obavještajca Edward tajnosti sarađuje u špijuniranju sa drugim zapadnim vlad

^E[KI TU@ITELJI ZATRA@ILI UKIDANJE IMUNITETA BIV[EM PREMIJERU NE^ASU
^e{ki tu`itelji zatra`ili su od donjeg doma parlamenta da ukine imunitet biv{em premijeru Petru Ne~asu kako bi se omogu}ilo pokretanje kaznenog postupka protiv njega, izjavila je u ponedjeljak glasnogovornica parlamenta, a prenijeli mediji. Ne~as je podnio ostavku na du`nost premijera pro{log mjeseca nakon {to je njegova bliska suradnica optu`ena za podmi}ivanje i zlouporabu ovlasti, ali je biv{i premijer ostao zastupnik u parlamentu i ima zastupni~ki imunitet. Glasnogovornica nije rekla kakvu optu`nicu tu`iteljstvo namjerava podi}i protiv Ne~asa. Njegova je suradnica optu`ena da je ponudila trojici parlamentarnih zastupnika polo`aje u dr`avnim tvrtkama u zamjenu za odustajanje od pobune protiv premijera pro{le godine. Ne~as je rekao da je to bio politi~ki dogovor uobi~ajen u ^e{koj te da tu nema kaznenog djela.

BIJEG OD AMERI^KIH VLASTI
Edward Snowden se ve} tre}u sedmicu nalazi u tranzitnoj zoni moskovske zra~ne luke, a tri latinoameri~ke zemlje, Venecuela, Nikaragva i Bolivija, ponudile su mu azil

U jeku optužbi o špijuniranju, predstavnici SAD-a i EU-a otpočeli pregovore koji bi trebali dovesti do stvaranja najveće svjetske zone slobodne trgovine

O

dbjegli ameri~ki obavje{tajac Edward Snowden, tra`en iz SAD-a zbog {pijuna`e, nakon otkrivanja informacija o ameri~kom tajnom programu nadzora svjetskih komunikacija izjavio je da ameri~ka Nacionalna agencija za sigurnost u tajnosti sara|uje u {pijuniranju sa drugim zapadnim vladama koje se sada `ale na njene programe. Snowden je, u intervjuu na

njema~kom jeziku (kako navodi AFP, intervju su vodili ameri~ki stru~njak za kriptografiju i dokumentarista koriste}i kodirane mejlove neposredno prije nego {to je on postao poznat {irom svijeta po odavanju povjerljivih informacija), rekao da agenti NSA sara|uju sa Nijemcima i ve}inom drugih zapadnih dr`ava. On je kazao da odjeljenje NSA, koje se zove Direktorat spoljnjih poslova, uskla|uje rad sa stranim
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

42

da Snowdena, Nacionalna agencija za sigurnost SAD-a u dama koje se sada žale na njene programe

NAJKORUMPIRANIJE STRANKE, SUDSTVO, POLICIJA
Gra|ani {irom svijeta vide politi~ke stranke kao najkorumpiranije, a za njima slijede policija i sudstvo, pokazali su rezultati Globalnog barometra korupcije za 2013. godinu, koji je po~etkom sedmice objavio Transparency International. Ovaj barometar korupcije predstavlja najve}e ispitivanje javnog mijenjenja o korupciji u svijetu, a obuhvatilo je 114.000 ljudi u 107 zemalja. Ispitanici iz 51 dr`ave smatraju da su politi~ke stranke najkorumpiranije, dok ispitanici u 36 dr`ava vide policiju kao najve}e leglo korupcije. U 20 zemalja ispitanici vjeruju da su sudije najpodlo`nije korupciji.Vi{e od pola ispitanika vjeruje da se korupcija u protekle dvije godine pove}ala, a ~etvrtina tvrdi da je platila mito u nekoj javnoj instituciji u proteklih 12 mjeseci. Ohrabruju}i je, ipak, podatak da je sve ve}i broj gra|ana koji `ele da se tome suprotstave, a ~ak dvije tre}ine ispitanika je navelo da je odbilo da plati mito.

KOORDINIRANI RAD: Snowden je rekao da agenti NSA sarađuju sa Nijemcima i većinom drugih zapadnih država. On je kazao da odjeljenje NSA, koje se zove Direktorat spoljnjih poslova, usklađuje rad sa stranim tajnim službama
govore o povijesnom sporazumu o slobodnoj trgovini. Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo, koje je cilj pregovora, trebalo bi stvoriti najve}u svjetsku zonu slobodne trgovine, koja obuhva}a oko 50 posto svjetske proizvodnje, 30 posto svjetske trgovine i 20 posto svjetskih izravnih inozemnih ulaganja. Ameri~ki predsjednik Barack Obama i ~elnici EU-a najavili su u februaru razgovore o slobodnoj trgovini, ali su nedavne informacije o ameri~kom nadzoru telefonskih i internetskih veza u Evropi poremetile dinamiku priprema. Optu`be na ra~un Washingtona da je {pijunirao partnere u EU opteretile su me|usobne odnose, a Francuska je ~ak predlagala da se prvi krug pregovora odgodi za dvije sedmice. Reuters prenosi i informaciju iz izvora EU-a prema kojima }e se usporedo s glavnim pregovorima, tako|er u Washingtonu, susresti stru~njaci EU-a i SAD-a na visokoj razini kako bi razgovarali o obavje{tajnim pitanjima, privatnosti i za{titi podataka. (Agencije)

STRO@IJE KAZNE ZA CYBER KRIMINAL U EU
Evropski zastupnici usvojili su novi zakon koji uvodi stro`e kazne za kiberneti~ke napade, osobito one koji ciljaju klju~nu nacionalnu infrastrukturu i uklju~uju kra|u osjetljivih podataka s kompjutera. Uskoro bi je formalno trebale usvojiti i dr`ave ~lanice na sastanku Vije}a EU-a. Tada }e imati dvije godine da je prenesu u nacionalna zakonodavstva. Danska je odlu~ila da }e biti izuzeta iz primjene te direktive i zadr`ati svoj dosada{nji sustav. Velika Britanija i Irska usvojit }e nova pravila. Dr`ave ~lanice EU-a trenuta~no imaju razli~ite kazne za cyber kriminal. Nova tek usvojena direktiva nala`e maksimalne nacionalne kazne od najmanje dvije godine zatvora za poku{aj nezakonitog pristupa informati~kim sistemima. Maksimalna kazna za napade na energetsku i prometnu infrastrukturu i vladine mre`e bit }e pet godina ili vi{e, {to je vi{e nego do sada u ve}ini dr`ava ~lanica.

tajnim slu`bama. Partnerstva su organizovana tako da vlasti u drugim zemljama mogu vrije|ati njihove politi~ke lidere ako javnost sazna koliko flagrantno kr{e privatnost {irom svijeta, kazao je on. Sjedinjene Dr`ave su, podsjetimo, Snowdenu oduzele paso{. On se ve} tre}u sedmicu nalazi u tranzitnoj zoni moskovske zra~ne luke, tri latinoameri~ke zemlje (Venecuela, Nikaragva i Bolivija) ponudile su mu azil, a on je molbe za azil uputio u 27 zemalja. Irski vrhovni sud je ovih dana zbog nepravilnosti u postupku odbacio ameri~ki uhidbeni zahtjev protiv biv{eg savjetnika ameri~ke obavje{tajne slu`be Edwarda Snowdena u slu~aju da on sleti na irsko tlo. Uprkos evropskoj zabrinutosti zbog informacija o ameri~kom {pijuniranju u Evropi, visoki predstavnici SAD-a i EU-a zapo~eli su prije nekoliko dana u Washingtonu pre11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Privatizirana Unisova tvornica le`ajeva u Vogo{}i SDP predstavio Strategiju ekonomskog razvoja BiH Javni dug RS-a prema{io 4,6 milijardi KM Po~etak privrednog oporavka
NOVI PO^ETAK
Unisova tvornica le`ajeva poslovat }e u okviru TMD grupe

SDP planira zaposliti 100.000 radnika 2020. godine
SDP-ov Savjet za ekonomski razvoj predstavio je Nacrt strategije ekonomskog oporavka BiH za period 2014. do 2020. godine. Prema rije~ima dr. Ante Domazeta, na ovom dokumentu radili su “vrhunski ekonomski eksperti” koji su “dali novo vi|enje mogu}nosti ekonomskog razvoja kao i strategije provo|enja promjena koje su potrebne za ubrzanje ekonomskog razvoja”. Naravno, osnovni cilj strategije je rast bruto doma}eg proizvoda tako da u naredne tri godine budu dostignute stope koje su ostvarivanje prije krize, dakle, pet do {est posto rasta. Poseban cilj je zapo{ljavanje. Naime, predvi|eno je otvaranje novih 100.000 radnih mjesta, po~ev od 2014. do 2020. godine, naglasio je SDP-ov ekonomista Ante Domazet. - Reindustrijalizacija predvi|a i posebnu orijentaciju na investicije, i to one u proizvodnju i podizanje tehnolo{ke osnovice. Tako|er, govorimo o investicijama koje }e u velikoj mjeri biti temeljene na prilivu stranih direktnih ulaganja s obzirom na to da se preko njih ostvaruje i tehnolo{ki napredak, uvezivanje u marketin{ke mre`e velikih, transnacionalnih kompanija i to je ono {to bi bilo izuzetno va`no - naglasio je Domazet. Reindustrijalizacija }e, obe}ava Domazet, velikim dijelom biti temeljena na razvoju malih i srednjih preduze}a “jer je to posebno podru~je na kome je ova strategija temeljena”. Puno bi nam novinskog prostora trebalo da navedemo sve genijalne zamisli SDP-ovih “vrhunskih ekonomskih eksperata” na kojim }e SDP temeljiti ekonomski dio izborne strategije. [tata {to se dokument nije pojavio barem tri godine ranije, kada je SDP preuzeo vlast i kada je imao mogu}nost da o`ivotvori barem dio zamisli svojih “vrhunskih ekonomskih eksperata”.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

Poduzetnik iz Gradačca Adem Hanić kupio UTL
Unisova tvornica valj~anih le`ajeva u Sarajevu, poznatija pod nazivom UTL, prodata je poduzetniku iz Grada~ca Ademu Hani}u za oko 4 miliona KM, uz obavezu kupca da zadr`i sve postoje}e i zaposli 30-ak novih radnika, te da u naredne tri godine u sarajevski pogon investira 1,4 miliona KM. Poduzetnik iz Grada~ca Adem Hani} suvlasnik je dvije srodne tvornice u Br~kom i Grada~cu TMD MIBO i KOVGRAD - koje su nekada poslovale u okviru FAMOS-a i proizvodile dijelove za motorna vozila (TMD -Tvornica motornih dijelova). Unisova tvornica u Sarajevu pod nazivom UTL do pred rat bila je perjanica cjelokupne metalske industrije BiH. Poslovala je s najpoznatijim proizvo|a~ima automobila u Evropi i ostvarivala izvoz vrijedan vi{e od 100 miliona dolara. No, dana{nji UTL nije ni blijeda sjena nekada{njeg preduze}a smje{tenog u Vogo{}i. Tokom rata UTL je sistematski oplja~kan a pred kraj rata, pred reintegraciju Vogo{}e, najvrednije ma{ine UTL-a
44

odvezene su u Vojvodinu, u tamo{nju Fabriku kugli~nih le`ajeva u Temerinu. U Vogo{}i su ostale poluprazne proizvodne hale s nekoliko ma{inskih postrojenja koja se nisu mogla rasklopiti i prenijeti na drugo mjesto. UTL je zapravo posljednja preostala tvornica nekada{njeg giganta UNIS-a koji je do pred rat zapo{ljavao oko 50.000 radnika diljem BiH i biv{e Jugoslavije. Osim UTL-a, UNIS je jo{ jedino suvlasnik dva nebodera u Sarajevu, poznata pod nazivom “Momo i Uzeir”, koja su obnovljena nakon rata kapitalom Kuwait Consulting & Investment Co., od kada posluje pod nazivom UNITIC. Novi vlasnik UTL-a Adem Hani}, u maju ove godine, zapo~eo je izgradnju nove tvornice kugli~nih le`ajeva u Grada~cu ~ija }e proizvodnja biti usko povezana s proizvodnjom UTL-a u Vogo{}i. U tri tvornice u kojima je ve}inski vlasnik, Hani} upo{ljava oko 300 radnika i ostvaruje bruto prihod od oko 250 miliona KM godi{nje.

Republika Srpska dva puta zaduženija od Federacije BiH
Vode}a opoziciona partija u Republici Srpskoj, SDS, upozorila je nedavno na sna`ni rast javnog duga manjeg bh. entiteta. Prema dostupnim podacima, samo tokom 2012. godine javni dug RS-a uve}an je za 674 miliona KM, dostigav{i zabrinjavaju}i iznos od oko 4,6 milijardi KM. No u Informaciji o dugu, koju je upravo sa~inila Vlada RS-a, navodi se da je “odr`ivost duga RS-a na zadovoljavaju}em nivou” uz napomenu da je ipak potreban oprez kod budu}eg zadu`ivanja. U re~enoj Informaciji nalazi se i podatak da je Vlada RS-a du`na 3,1 milijardu KM, op}ine i gradovi RS-a 354 miliona KM, fondovi penzionog i zdravstvenog osiguranja 283 miliona KM, te javna preduze}a 898 miliona KM. Udio javnog duga u BDP-u Republike Srspke iznosi 53 posto. Javni dug Federacije BiH u apsolutnom iznosu manji je od javnog duga RS-a za oko 300 miliona KM, no prema udjelu javnog duga u BDP-u, pram obimu ekonomije i broju stanovnika, Federacija je skoro dvostruko manje zadu`ena od Republike Srpske. Na kraju 2012., godine, ukupni javni dug Federacije BiH iznosio je oko 4, 3 milijarde KM, ne ra~unaju}i tzv. unutra{nji dug od oko 569 miliona KM. Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, javni dug cijele dr`ave na kraju 2011. iznosio je oko 6,6 milijardi maraka i u 2012. je uve}an za 470 miliona maraka. Udio javnog duga u BDP-u dr`ave iznosi 34 posto, {to je dakle 19 posto manje od udjela javnog duga RS-a u entitetskom BDP-u.

DUG RS-a IZNOSI 4,6 A FBIH 4.3 MILIJARDE KM
@eljka Cvijanovi} i Nermin Nik{i}

Industrijska proizvodnja porasla za 7,7 posto
Preliminarni podaci za period januarapril 2013. godine ukazuju na stabilan oporavak industrijske proizvodnje u BiH. U pore|enju s prethodnom godinom u Bosni i Hercegovini je registriran rast fizi~kog obima industrijske proizvodnje od 7,7%. Najzna~ajniji doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje dala je prera|iva~ka industrija, koja je zahvaljuju}i ja~anju izvozne tra`nje zabilje`ila rast proizvodnje od preko 10%. Posmatrano po entitetima, FBiH u periodu januar/april 2013. godine bilje`i pove}anje industrijske proizvodnje od 9,6%, dok je rast industrijske proizvodnje u RS-u bio ne{to skromniji i iznosio je 2,9%.
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

EKSKLUZIVNO IZ KAIRA
Nastavak s 41. stranice

je prikazati, niti je klju~nu ulogu u takvom skupu nevladinih organizacija odigrala grupa “Kefaja” ({to na arapskome jeziku zna~i “Dosta je”). “Kefaja” je djelovala u Mubarakovo vrijeme, bore}i se za ustavne promjene i ljudska prava. Bio je to krug istaknutih egipatskih intelektualaca, koji su dugo ilegalno djelovali, da bi se objelodanili u javnosti 2004. godine. Razgovaraju}i sa novinarkom Ekram Yousef iz Al Shorouk Newspapera, saznala sam da njihovi zahtjevi ipak nisu bili ru{enje vlasti, te da su zvani~an rad ugasili prije dvije godine. “Svojim stavovima i dugogodi{njom borbom sigurno da smo stvorili ambijent i indirektno utjecali na revoluciju 25. januara, ali kada se ve} predstavio Googleov bloger, Wael Ghonim, povukli smo se, o~ekuju}i da se mladi, koji su tada stupili na scenu, aktiviraju u vidu novoga sastava i sna`ne ideje provedu u djelo… Na`alost, oni su brzo oti{li u sjenu, a Muslimansko bratstvo spremno preuzelo vode}u ulogu. Kefaja nije promijenila naziv u Tamarrod. To je pokret sasvim novih, mladih ljudi, koji bi nama iz nekada{nje Kefaje mogli djeca biti. Donekle su organizirani po modelu Narand`aste revolucije u Ukrajini i pokreta Solidarnost u Poljskoj.” Zahvaljuju}i „Tamarrodu“, ponovo se ujedinila i vode}a opoziciona koalicija Front nacionalnog spasa, koja objedinjuje zna~ajna imena egipatske politi~ke scene, kao {to su: Mohamed el-Baradei, dobitnik Nobelove nagrade za mir (2005. godine), koga protivnici osu|uju da je ameri~ki pla}enik i jedan od onih {to su dali ”zeleno svjetlo za napad na Irak”, a {to je el-Baradei demantirao u svojoj posljednjoj knjizi Doba obmane; Hamdeen Sabahi, novinar, aktivist za ljudska prava jo{ od studentskih dana, nasserovac, vo|a ljevice; Amr Moussa, diplomirani pravnik, egipatski diplomat, nekada{nji ministar vanjskih poslova i glavni sekretar Arapske lige; Sameh Ashour, po struci advokat i predsjednik Sindikata egipatskih advokata, te lider demokratske politi~ke stranke “Nasserist”; kao i Amr Hamzawy, doktor politi~kih nauka, aktivist za ljudska prava i javni intelektualac, osniva~ i ~lan politi~ke stranke „Sloboda“ i drugi.

MORSIJEVO MUSLIMANSKO BRATSTVO I JEDINSTVO
Mohamed Morsi je pro{le godine po~eo obna{ati predsjedni~ku du`nost, obe}avaju}i svim gra|anima jednakost, nude}i kao rje{enje za dr`avu tzv. renesansni projekt, po njegovim rije~ima „usmjeren na razvoj cijeloga Egipta”, da bi se sada, rezimiraju}i cijelu godinu njegove vladavine,
46

pokazalo kako se radilo o ~isto autokratskoj i neu~inkovitoj vlasti. U stanju op}e ogor~enosti, u kome je sistem odavno sru{en, a predsjednik dobio `uti karton ve} 22. novembra 2012. godine, kada je sebi drsko dozvolio „izdavanje bilo kakve odluke ili zakona kao kona~noga, na {to nema dalje `albe“, ~ime se postavio i iznad same sudske kontrole, nije bilo te{ko probuditi energiju narodnoga nezadovoljstva. Morsi i njegovi ljudi doveli su Masr (na arapskome Egipat) do potpunoga ekonomskog kolapsa, ne uspijevaju}i uspostaviti elementarni red u zemlji. Osim pomo}i, koju je dobio za godinu dana, potro{ilo se i dvadeset milijardi dolara dr`avnih rezervi. U zemlji za koju se govorilo da nijedan njen stanovnik ne lije`e gladan u krevet, za nepune tri godine od revolucije, sada ima 14 miliona gladnih. Nezaposlenost je porasla. Me|u mladima od 15 do 29 godina starosti bez posla ih je 82 posto. Krenule su nesta{ice goriva, gasa, redukcija elektri~ne energije i vode, astronomska poskupljenja, zatvaranja tvornica, a turisti izbjegavaju Egipat. Morsijev anga`man prema napa}enom narodu pretvorio se u vi{estruko vrije|aju}i po elementarnu ljudsku pamet i logiku. ^lanovi „Muslimanskoga bratstva” dobili

su vode}e funkcije u vladi, kao i pravo na kontroliranje svih segmenata dru{tvenoga `ivota. Hap{enjem javnih li~nosti koji su se suprotstavljali idejama islamista, pokazali su isti politi~ki pristup i nedemokraciju, kakav je bio i prethodni, Mubarakov re`im. Milioni ljudi su protestovali {irom Egipta tra`e}i od Morsija da se povu~e. Skup na Trgu Tahrir, u egipatskoj prestonici, bio je najmasovniji na ulicama Kaira od revolucije 2011. godine. Na Tahriru, simbolu pobune protiv Mubaraka, masa je 30. juna u rukama dr`ala crvene kartone upu}ene Morsiju. Poru~ili su mu kako se nije uspio izboriti sa ekonomskim i sigurnosnim problemima u zemlji, u protekloj godini, tra`e}i hitnu ostavku i raspisivanje prijevremenih predsjedni~kih izbora.

VOJNI UDAR, ILI NARODNI USTANAK?
U srijedu, 3. jula, predve~er, ~ulo se iz kabineta ameri~kog predsjednika Baracka Obame da Morsi treba i}i, a ve} prethodno su ostavke dali svi ministri, glasnogovornici, savjetnici njegove vlade. Prilo`eni su se i potpisi „Tamarrodove“ peticije sa zahtjevom da napusti vlast, pa je ~ak i on na kratko razmi{ljao da li sa porodicom da otputuje u Njema~ku ili Jemen, kako mu je
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

KO VLADA EGIPTOM
pitanje situaciju u dr`avi, odbijaju}i svaki kompromis, kao i ultimatum vojske, da bi se nakon svega moglo o~ekivati pucanje i gra|anski rat. I Obama je sli~no u~inio, predomislio se, konstantno „ukazuju}i“, da je akt vojske nedemokratski ~in. Ali, u Egiptu se nije desio vojni udar, a ako i jeste, to je „demokratski udar“, narodni ustanak, koji je vojska podr`ala. Treba odmah re}i da to nije ona ista vojska koja je prije dvije i po godine pod vodstvom generala i vrhovnoga zapovjednika egipatskih oru`anih snaga Mohameda Husseina Tantawija, na Tahrir bacala suzavac, koristila vodene topove i gumenim mecima pucala u narod. Komandant egipatske armije i ministar odbrane Abdel Fattah al-Sisi, pokazao se kao hrabar i odlu~an, daju}i potporu narodu, {to nije akt nasilja i nedemokratske volje, ve} naprotiv ~in verifikacije i afirmacije demokratskih vrijednosti, ideja slobode i pravde. Morsi je izbornim putem sjeo u predsjedni~ku fotelju, ali je svojim ~injenjem suspendirao su{tinske, fundamentalne principe demokracije. Narod nije mogao ostati pri svojim zahtjevima bez involviranja vojske i “Tamarrod” je pozvao dr`avne institucije, uklju~uju}i vojsku, policiju i sudstvo, da stanu na stranu koja predstavlja narodnu volju, a to je bila masa koja protestira. Ako je bio izabran od naroda, za{to nije ispo{tovao volju naroda, koji ga dalje ne `eli. Pa, on je na po~etku pravde” prvobitno su tvrdili da ne}e vlast, ve} samo 30 posto parlamenta. Me|utim, kasnije su svoje ~lanove kandidirali za predsjednika dr`ave. Prvo je to bio Khairat El-Shater, koji je diskvalificiran, jer je biv{i zatvorenik (jedan od ubica predsjednika Anvara Saddata), da bi umjesto njega kandidirali Mohameda Morsija. Na listi za budu}ega predsjednika Egipta, bio je prijavljen i Abdel Moneim Abul Fotouh, navodno biv{i pripadnik Muslimanskoga bratstva, {to je te{ko za povjerovati, jer se pri ulasku u njihovo dru{tvo zakletva na „Kur’an“ i sablju prise`e kao djelovanje do kraja `ivota. Tu nema odbijanja naredbi, ne{to sli~no kao i kod masona. Uprkos islamskoj definiciji, od samoga po~etka “Bratstvo” je instrument Zapada. Taj pokret su 1928. godine osnovali Britanci kako bi se sa pozicija islama borili protiv sve ja~ih sekularnih pokreta koji su bili borci za nezavisnost Egipta. Od tada do danas „Muslimansko bratstvo” je pod direktnom kontrolom Velike Britanije, a potom Amerike, kao finansijera.

RAT ZA [ERIJAT
Neuspje{nost egipatskog „Muslimanskog bratstva”, koje se u svega godinu dana vladavine uspjelo zamjeriti ogromnoj ve}ini gra|ana (nije razumjelo da su na izborima pobijedili kako bi promijenili re`im, a ne uspostavili novi) te vojni udar s kojim su nakon najbrojnijih demonstracija ikada odr`anih u Egiptu maknuti s vlasti, lekcija je od koje se jo{ dugo ne}e oporaviti dijelovi tog pokreta u Gazi, Tunisu, Jordanu, Siriji, Maroku... Egipat pripada svim Egip}anima, a ne samo „Muslimanskom bratstvu”, organizaciji koja koristi najsuptilnije osje}anje, posebno religiju, za svoje politi~ke ciljeve. Morsijeve pristalice su imale samo jedan zahtjev - da Morsi ostane, a demonstranti, me|u kojima su dobrim dijelom bili i oni koji su u finalu predsjedni~ke utrke izme|u Morsija i Shafika pro{le godine, svoj glas dali Morsiju, mnogo vi{e zahtjeva, {to zna~i da njihova tra`enja nisu samo ideolo{ka, nego i stvarna. Narod je podijeljen. Za Morsija ka`u da je u pritvoru, te da mu se sprema optu`nica, navodno je prodao Sinaj. I dok je vojni/dr`avni udar u Egiptu progla{en „demokratskim udarom“, druga strana od Morsija pravi ikonu. Islam kao da je ekskluzivno dat samo njima na tuma~enje. Taj drugi dio naroda, nisu sami Egip}ani, ve} Sirijci, Palestinci, Sudanci... mud`ahedini, prete`no oni kojima je na brzinu dato dr`avljanstvo, kako bi stojali uz Morsija i „Bratstvo“. Policija i vojska stalno skidaju ljagu sa sebe, koju im morsijevci pripisuju, klevu}u}i ih da ubijaju, kako bi stranci intervenirali.
47

PROTESTI ISLAMISTA
Pristalice svrgnutog predsjednika Mohameda Morsija tra`e da se on vrati na vlast

OPREČNA TUMAČENJA: Kako god da se to zvalo, vojni udar, vojna hunta, državni udar ili narodni ustanak, ne zaboravimo na kraju da posljednju godinu u Egiptu sa Morsijem i „Bratstvom“ nije došla demokracija, tako da demokracija nije mogla biti ni srušena
predlagano. Me|utim, Morsi se u me|uvremenu predomislio, pa istu no} odr`ao govor, u kome je napadao staru vlast, upiru}i u njene ostatke, kategori~no ponavljao da je demokratski izabran, te da ga niko ne}e i ne mo`e otjerati, niti on pomi{lja napustiti svoju predsjedni~ku du`nost. Odjednom je bio spreman sve rije{iti, pa „ne}e dozvoliti da vjeru niko dira“ (za religiju se uhvatio, kao da neko protestira protiv islama a ne njega), pa }e vrata njegove predsjedni~ke palate ubudu}e biti otvorena za sve gra|ane; ko god ho}e, mo}i }e mu do}i, konsultiraju}i se i opet obe}avaju}i da }e ispunjavati volju naroda, najbolje kako on zna i mo`e. Svojom odlukom da ostaje na vlasti, odbacuju}i zahtjeve ve}ine, bez dovoljnoga uva`avanja drugih, oslanjaju}i se na islamsko pravo, pozivaju}i na odbranu vjere, Mohamed Morsi ozbiljno je doveo u
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

govorio da }e oti}i sa vlasti, ako to ikada od njega narod zatra`io. Goloruki narod nije se mogao nositi sa naoru`anim kriminalcima i teroristima, koji su stali sa „Muslimanskim bratstvom” i Morsijem, prvi se digli, blokiraju}i prolaze do predsjednikove palate u Roxyiju (Heliopolis), kako bi onemogu}ili najavljene „Tamarrodove“ demonstracije na dva mjesta u Kairu (ispred palate i na Trgu oslobo|enja ili Tahriru). Ono {to je vojska uradila bila je jedina solucija, da se sprije~i prolijevanje krvi omladine na Tahriru. Uostalom, kako god da se to zvalo, vojni udar, vojna hunta, dr`avni udar ili narodni ustanak, ne zaboravimo na kraju da posljednju godinu u Egiptu sa Morsijem i „Bratstvom“ nije do{la demokracija, tako da demokracija nije mogla biti ni sru{ena. Organizacija “Muslimansko bratstvo” i njihova politi~ka partija „Stranka slobode i

NOGOMET

Nakon nekoliko decenija, u kojima je donekle restauriran tek stadion u Zenici, na proljeće počinju prvi ozbiljniji radovi na nogometnoj infrastrukturi u BiH; SB piše o programu obnove koji će finansirati UEFA i koji je jedna vrsta nagrade novom rukovodstvu NS BiH

Pi{e: Nedim HASI] Foto: Mario ILI^I]

STADIONSKA GROZNICA

ona~no. Nakon {to su pro{le decenije od ozbiljnijih gra|evinskih radova, na prolje}e idu}e godine po~inje prva faza obnove trinaest nogometnih stadiona u Bosni i Hercegovini. Novac je, nakon nekoliko mjeseci pregovora koje su sa ~elnicima evropske nogometne asocijacije vodili prvi ljudi NS BiH na ~elu sa agilnim predsjednikom Elvedinom Begi}em i njegovim suradnicima iz Saveza, obezbije|en iz fondova UEFA-e a ovaj projekat obnove travnjaka i ostalih dijelova stadiona mogao bi biti vodilja za kasnije projekte kompletnog renoviranja sportske infrastrukture u BiH.

K

iskoristiti za obnovu travnjaka. Obnova terena neophodna je Slaviji, Vele`u, Zrinskom... i taj }e im novac itekako dobro do}i. Jer tereni na ovim objektima su vi{e krompiri{ta no travnjaci. Posebice u jesenjim i proljetnim mjesecima. Me|utim, kako postoje klubovi ~iji su travnjaci u dobrom stanju, recimo, ^elik, Sarajevo ili @eljezni~ar, ovi }e klubovi novac mo}i usmjeriti u rekonstrukciju nekih drugih dijelova stadiona. Tako }e, recimo, na Grbavici mo}i rekonstruirati svla~ionice ili neki drugi dio zapadne tribine, na Ko{evu

MILION ZA 13 KLUBOVA
Rije~ je o grantu vrijednom oko milion eura, koji je rukovodstvo NS BiH dogovorilo sa du`nosnicima UEFA-e. Jasno, taj je iznos nedovoljan za temeljitu rekonstrukciju ovda{njih stadiona, no osnovica je za dobar po~etak. Rije~ je o novcu koji je izvorno namijenjen za rekonstrukciju terena na ovda{njim stadionima. Rekonstrukcija podrazumijeva sklanjanje postoje}eg travnjaka, radove na pripremi za postavljanje novog, drena`u, nasipe i, kona~no, novu travu. U po~etnoj fazi izabrano je trinaest klubova koji }e dobiti novac za rekonstrukciju stadiona na kojima igraju. Rije~ je o Sarajevu, @eljezni~aru, Olimpicu, Slaviji, Zrinskom, Vele`u, Leotaru, [irokom, Travniku, ^eliku, Rudaru, Borcu i Zvijezdi. Klubovi su birani na osnovu sta`a u Premier ligi pa }e tako najvi{e novaca dobiti oni koji najdu`e igraju u njoj. Nakon ovih trinaest klubova, ne{to novca podijelit }e se i ostalim timovima koji su igrali u Premijer ligi. U prvom dijelu programa ovih trinaest timova dobit }e po 89 hiljada eura koje }e mo}i
48

ELVEDIN BEGI]
Predsjednik NS BiH realizirao prvi veliki projekat kojeg finansira UEFA

bi se mogao opremiti prostor za novinare i sli~no... No, ono {to je u cijeloj pri~i oko ovog projekta najzanimljivije jeste na~in na koji }e se klubovima ispla}ivati novac za gra|evinske radove. Naime, kako nam je potvrdio predsjednik NS BiH, Elvedin Begi}, novac ne}e biti upla}ivan na ra~un ni Saveza niti klubova kako bi se onemogu}ile eventualne manipulacije. Naime, novac je ve} obezbije|en a NS je pripremio aplikacije za sve klubove. Kada im se dostavi dokumentacija, oni }e u ta~no predvi|enom roku morati raspisati tender za radove za koje se odlu~e i onda, nakon izbora najpovoljnijeg ponu|a~a, dokumentaciju dostaviti natrag u NS BiH. Kad projekat bude odobren, podaci se dostavljaju UEFASLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

FINANSIJSKA INJEKCIJA IZ UEFA-e
ZENI^KO BILINO POLJE
Trenutno najbolji stadion u BiH renoviran je naporima Op}ine Zenica i NS BiH

Kona~no po~inje obnova nogometnih stadiona u BiH; svaki klub }e za prvu fazu rekonstrukcije dobiti po 90 hiljada eura
i koja novac upla}uje na ra~un izvo|a~a radova. Rokovi su striktni i ukoliko se radovi ne okon~aju na vrijeme, klubovi mogu biti sankcionirani. Ovakav na~in finansiranja predvi|en je da bi se preduprijedile eventualne zloupotrebe doniranog novca, da ne bi bio upotrijebljen za pla}anje kakvih obaveza, transferiranje igra~a ili sli~no. Isto tako, kako se neko ne
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

bi `alio, odre|en je i na~in biranja klubova, odnosno, du`ina njihovog sta`a u Premier ligi. Me|utim, predvi|eno je da se, ukoliko prvi dio projekta bude uspje{no okon~an, dio novaca izdvoji i za radove na stadionima, uslovno re~eno, manjih klubova pa bi i Budu}nost iz Banovi}a ili neki sli~an klub tako|er mogao dobiti desetak hiljada eura. Aplikacije klubova trebale bi

biti gotove i poslane u NS BiH do jeseni ove godine, tako da bi se sa radovima moglo po~eti ve} prvih proljetnih mjeseci.

HAMBURG OPET NA KO[EVU
Iako su sredstva skromna, ona zna~e obe}avaju}i po~etak za ovda{nje klubove. A ukoliko bi sve i{lo kako treba, onda bi se u narednih godinu-dvije moglo razmi{ljati i
49

NOGOMET

Olimpijski stadion Asim Ferhatovi}

Stadion Slavije u Isto~nom Sarajevu

Stadion Pirota

Stadion Grbavica

o temeljitoj obnovi najve}eg bh. stadiona. Naime, ve} desetak godina postoji zavr{en projekat renoviranja Olimpijskog stadiona Asim Ferhatovi} u Sarajevu. Preuzet je iz Hamburga i preslikani je projekat Volksparkstadiona iz ovog njema~kog lu~kog grada. Naime, tamo{nji je stadion sagra|en 1928., a restauriran 1955. godine. Prije nego {to je renoviran, va`io je za najneudobniji i najru`niji stadion Bundeslige. Nakon dugih pregovora, gradska je Uprava Hamburga svom najve}em klubu stadion u potpunosti prepustila, a HSV se, sa druge strane, obavezao kako }e od oronulog sivog zdanja stvoriti za njema~ki nogomet reprezentativan objekat. U nekoliko godina koliko je trajala rekonstrukcija, klub je ulo`io stotinu osamdeset i devet miliona maraka. Novac su zajedni~ki obezbijedili klub, kompanija za upravljanje imovinom Deuteron i marketin{ka agencija UFA Media. [ta su HSV i grad Hamburg dobili za ulo`eni novac? Osim pokretnog, takozvanog Birdair krova, posjetitelji na tribinama dobili su nevjerovatnu udobnost i sigurnost, sve postavljene stolice su promjera 90 cm, a sagra|eno je i posebnih 120 mjesta za invalide. Osim toga, na stadionu je sagra|eno 1.750 poslovnih prostora, te 50 lo`a. Uz njih su smje{teni restorani, po dva koja mogu primiti 400 gostiju, sale za konferencije, a posao oko snabdijevanja hranom i pi}em dobila je kompanija koja je na stadionu postavila 350
50

Stadion Stolice u Trebinju

fast food {tandova u kojima je zaposleno stotine ljudi. Sli~an projekat za stadion Ko{evo napravio je sarajevski arhitekta Lidumil Braco Alikalfi}. Prema njegovim zamislima, prvi dio rekonstrukcije stadiona uklju~ivao bi podizanje isto~ne tribine nekoliko metara uvis kako bi ona bila u ravni sa najve}om, zapadnom tribinom. Nakon toga bi se na ove dvije tribine postavila krovna konstrukcija. U isto

vrijeme rekonstruirale bi se i tribine, posebna bi se pa`nja poklonila sigurnosti gledatelja, ali i mjestima za invalidne osobe, te izgradnji VIP lo`a. Posljednja, tre}a faza rekonstrukcije podrazumijevala bi izgradnju poslovnog centra koji bi okru`ivao stadion sa sve ~etiri strane i gradio bi se na ~etiri eta`e. U njemu bi se, osim klupskih prostorija, nalazili restorani, fitness centri, konferencijske dvorane, saloni automobilskih ku}a, mnogobrojni poslovni prostori - dakle, pravi mali privredni grad. U idejnom je projektu ogromna pa`nja data i analizama provedenim u zapadnoj Evropi studiji koje ukazuju kako navija~i, nakon {to dobiju djecu, rijetko dolaze na utakmice, pa bi se zbog njih na svakoj strani stadiona izgradio i dje~iji vrti}. Cijena projekta danas nije poznata, ali u vrijeme kada je prezentiran baratalo se svotom od oko 30 miliona maraka. Danas bi vjerojatno ko{tao dvostruko vi{e. Prema procjenama stru~njaka, ulo`eni bi se novac investitorima u potpunosti trebao vratiti najdalje za petnaest godina, a novac neophodan za sezonsko odr`avanje kompletnog stadiona po~eo bi se ispla}ivati ve} prve godine po okon~anju kompletnog projekta rekonstrukcije. Na obnovljenom bi stadionu zasigurno bilo posla za sve, od radnika na obezbje|enju parkirali{ta, pa sve do poslovnih menad`era koji bi imali svoje urede u privrednom dijelu kompleksa.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

UMJETNICI ZA SREBRENICU

Sarajevski ratni teatar SARTR i Fondacija CINEMA FOR PEACE u saradnji sa tri akademije: Muzičkom, Likovnom i Akademijom scenskih umjetnosti, Sarajevskom filharmonijom, MESS-om i Memorijalnim centrom Potočari, pripremili su potresan performans „Ostavi trag u njihova sjećanja“ koji se u vrijeme nastanka ovog teksta izvodi u Potočarima kod Srebrenice, a na dan izlaska ovog broja SB-a i u prostorijama SARTR-a u Sarajevu; reporteri „SB“-a bili su na posljednoj probi dijela potresnog dvanaestosatnog performansa

SREBRENICA, ZAUVIJEK. SJEĆAM SE KAD OCA VIŠE NIJE BILO U KUĆI...
svjedo~enja koja je prikupila Fondacija Cinema for Peace, i u dijalogu je sa svjedo~enjima pre`ivjelih Srebreni~ana D`eme Muj~inovi}a, Rifeta Beganovi}a i Ned`ada Smajlovi}a koja se emitiraju na video-zidu. Koriste se i poeme Muje Musagi}a i Albine Magerl kao i zapis Ljubice Ostoji}. Svojevrstan moderator je glumica Sonja Goronja.

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

„Nismo znali kuda }emo, jednostavno smo tog 10. jula krenuli prema Poto~arima, ne~em’ se nadali. Nena mi je obukla skafander, plavi, a bio je juli. Ka`e, bi}e hladno...“, govori glumica Maja Salki} sje}anje pre`ivjele Srebreni~anke Indire Ahmetovi} u performansu Ostavi trag u njihova sje}anja koji se u vrijeme nastanka ovog teksta izvodi u Poto~arima kod Srebrenice, a na dan izlaska ovog broja SB-a u prostorijama SARTR-a u Sarajevu. Ako ste poranili da kupite ovaj broj, mo`ete jo{ sti}i, performans traje u ~etvrtak od podne pa do pono}i, ako ~itate kasnije, pro~itajte o ~emu se radi, ideja je da se performans izvodi tradicionalno pa mo`ete i}i dogodine... Bili smo na posljednjoj probi manjeg dijela performansa koji u Poto~arima traje sedam a u SARTR-u 12 sati. Potresno, ali ni blizu kao {to }e biti sam performans, posebno onaj u Poto~arima. U dijelu performansa nazvanom Razgovaraj sa mnom Maja izgovara tekst iz transkripta jednog od 1.300 video-

ZID PLA^A
„Kad majka pla~e za sinom, sestra za bratom, te{ko je to...“, govori kroz Maju mlada Srebreni~anka Indira koja je na po~etku rata bila dijete, ali se dobro sje}a svega {to je pre`ivjela. „Razgovaraj sa mnom o tome! Razgovaraj!“, govori joj Sonja. „Sje}am se kad je rat po~eo. Nama k’o djeci, nije ba{ bilo zabavno, ali eto, ne{to se de{avalo. Eto, toga se sje}am. Sje}am se kad oca vi{e nije bilo u ku}i... Mene su moji roditelji i u ratu u~ili da nikoga ne mrzim. ^ak ne mrzim ni onog ~ovjeka {to mi je oca ubio, a eno ga i sad slobodno {eta. Voljela bih samo da ljudi nau~e ovu malu djecu da ne mrze... Ho}u li ikada na}i odgovor na ono vje~no za{to?!“, govori Maja i istr~ava pored Sonje, sve

tihom vokalizacijom prate ~lanice `enskog vokalnog sastava Corona, Anida i Dunja. U tom momentu glasom se u sve treba uklju~iti mlada Aida [o{i} i a capela otpjevati [to te nema, Jadranke Stojakovi}. „Ne mogu progovoriti, meni se u grlu stisnulo...“, govori skoro slomljena Aida, a dramaturginja Dubravka Zrn~i}-Kulenovi} je ohrabruje... „[to te nema, kad na mlado poljsko cvije}e biser ni`e pono} nijema“, uspijeva blago pla~nim, ali zvonkim glasom Aida izvesti Jadrankinu pjesmu, a Maja i Sonja ispotiha ~itaju imena poginulih... „Gledala sam Indirino video-svjedo~enje, danas je mlada `ena, lijepo izgleda. Ne znam ho}e li biti na performansu u Poto~arima, voljela bih, ali me istovremeno strah. Sve ovo je jedno veoma potresno i emotivno iskustvo. Pro~itali smo mnoge transkripte, pregledali svjedo~enja, ali na prvoj probi smo se evo emotivno slomile, ne znam kako }e biti u Poto~arima 10. jula i dan poslije u Sarajevu. Kao glumci, posao nam je da prenosimo emocije, ali da se sami u sve ne uklju~ujemo, ali je jako te{ko odvojiti se od li~ne i od tragedije svog naroda, i igrati je kao neku staru gr~ku dramu“, pri~a nam glumica Maja Salki}.

Ć”[to te nema, kad na mlado poljsko cvije}e biser ni`e pono} nijema”, uspijeva blago pla~nim, ali zvonkim glasom Aida izvesti Jadrankinu/[anti}evu pjesmu, a Maja i Sonja ispotiha ~itaju imena poginulih...
52
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

»TRAGOVI SJE]ANJA»

Foto: Mario Ili~i}

RAZGOVARAJ SA MNOM
Sje}anja pre`ivjele Srebreni~anke Indire kao dio potresnog performansa
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

53

UMJETNICI ZA SREBRENICU
Sli~nog je mi{ljenja i njena kolegica Sonja Goronja: „^itala sam transkripte, i to uglavnom no}u, u ti{ini. Bilo je to vrijeme kada sam mnogo toga preispitala, u neku ruku katarzi~no iskustvo. U jednom momentu nisam smjela isklju~iti svjetlo kad krenem spavati i poku{avala sam zamisliti kako je tek ljudima koji su sve to pre`ivjeli. Razmi{ljala sam {ta zna~i moj `ivot naspram svega toga, o tome kako su neki ljudi pored svega u stanju sve to ispolitizirati...“, pri~a nam Sonja. Aida [o{i} iz Alt-Teatra se nada da }e imati snage da izvede „[to te nema“: „Sve ovo je jako emotivno za mene, potrudi}u se da uspijem“, ka`e nam Aida. ^lanice Corone Anida Isanovi} i Dunja Kazi} tako|er ne kriju da ih je nastup u kojem vokalno prate Maju i Sonju dosta emotivno potresao. „Ne znam {ta da o~ekujemo na nastupu, vjerovatno }emo se nakon zavr{etka na{eg dijela uklju~iti u ostatak performansa, mada i u ovom dijelu u kojem nastupamo ~esto zastane ‘knedla’ u grlu“, ka`u Anida i Dunja. Opisan je samo dio performansa u kojem uz SARTR i Cinema for Peace u~estvuju Festival MESS koji je pru`io veliku tehni~ku podr{ku, tu su Likovna, Muzi~ka i Akademija scenskih umjetnosti te Sarajevska filharmonija ~iji profesori i studenti tako|e u~estvuju. Performans je dobio i podr{ku Memorijalnog centra u Poto~arima, u ~ijim prostorijama je planirana izvedba 10. jula, i to kao dio oficijelnog programa komemoracije. „Osnovna ideja je bila da Srebrenica i genocid koji se tamo dogodio ne padne u zaborav. @eljeli smo da se sje}anje ne zavr{i samo na novinskoj vijesti, ve} da ostavimo dublji trag. Segment performansa je i izlo`ba plakata postdiplomaca Vizualnih komunikacija Akademije likovnih

KAD SE SVJETLO UGASI...
Sonja Goronja: “Katarzi~no iskustvo”

umjetnosti Sarajevo Ostavi trag u njihova sje}anja koju }emo ostaviti na poklon Memorijalnom centru Poto~ari kako bi taj prostor mogao biti {to aktivniji tokom cijele godine, da upozorava i govori, i da ga ljudi vi{e posje}uju“, ka`e dramaturginja Dubravka Zrn~i}-Kulenovi}. Potcrtava kako je performans otvoren za sve umjetnike ali i gra|ane. Pored spomenutog, posjetioce na ulazu do~ekuju video radovi umjetnice Maje Bajevi}, prolazi se kroz tunel u kojem je biti izlo`ba fotografija, studenata grafike Akademije likovnih umjetnosti, tu su i interaktivna video-instalacija Limit tolerancije te Muzi~ki tragovi u njihova sje}anja - solisti~ki nastupi profesionalnih muzi~ara, ~lanova Sarajevske filharmonije i studenata Muzi~ke akademije Sarajevo. Sve je pro`eto dijelom Zvuci od imena u kojem Jasenko Pa{i}, Alena D`ebo i drugi

glumci i posjetioci koji izraze `elju ~itaju imena ubijenih u genocidu. Postavi}e se tri podija za ~itanja, na dva }e biti glumci, a na tre}em im se mogu pridru`iti ostali gra|ani.

PERFORMANS [IROM OTVORENIH VRATA
„Svako ko do|e mo}i }e se uklju~iti na na~in na koji on ho}e, re}i ne{to, odsvirati, dodirnuti predmet, ili samo sjediti i }utati, ali }e i tako poslati poruku. Ideja je da performans ponudi i neku novu nadu“, ka`e Dubravka. Producentica/izvr{na producentica performansa je Sabina [abi} iz SARTRa. Osim {to je producentica, i sama }e u~estvovati izvedbom na flauti. Ka`e da ne `eli spremati izvedbu, ve} namjerava svirati po osje}aju koji kod nje izazove performans. „Nikome ne govorimo {ta }e svirati. I profesionalni muzi~ari se uklju~uju u trenutku kada osjete potrebu, i sviraju po osje}aju, bez zadanog repertoara. Cilj je da na kraju stvorimo svojevrstan audiovizuelno kakofoni~an i haoti~an efekat kako bi se do~aralo sve kroz {ta su ljudi pro{li u julu 1995. godine. Iako smo i ovo uspjeli organizirati uz velike pote{ko}e, `elja nam je da video-materijal koji }emo snimiti na performansu bude temelj za predstavu radnog naziva Trojanke inspirisanu `enama Troje i Srebrenice“, ka`e nam Sabina [abi}. Napominje kako je realizacija i ovog performansa do pred sami po~etak bila neizvjesna, jer nisu imali financijsku podr{ku, iako bi se o~ekivalo da kad su ovakve stvari u pitanju ona ne mo`e izostati. „Mi bismo performans vjerovatno odr`ali u skladu sa na{im mogu}nostima. Ipak, pred sam po~etak realizacije uklju~io se BH Telecom koji je performans financijski podr`ao“, isti~e Sabina. Ka`e da }e performans u
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

POTRESNO I EMOTIVNO ISKUSTVO
Maja Salki}: “Na prvoj probi smo se emotivno slomile” 54

»TRAGOVI SJE]ANJA»
KAKO POSLIJE SVEGA ZAPJEVATI?
Dubravka Zrn~i}-Kulenovi} i Aida [o{i}

[UTNJA KAO PORUKA
Sabina [abi}: “Niko ne mo`e pogrije{iti {ta god da uradi”

potpunosti uspjeti samo uz puno u~e{}e publike. „Ono {to imamo kao osnovu su dijalozi glumica s video-svjedo~anstvima i ~itanje imena, fiksne su izlo`be, a ostalo }e sve biti po osje}aju. Kad ka`emo imena, ~ita}e se bez prezimena, pa }e tako naprimjer biti

Safet, Safet, Safet, Safet... i tako 119 puta. Mada nije sigurno ni kako }e na sve reagirati i sami u~esnici i u~esnice, jer je i za njih sve to veoma emotivno. Uglavnom, niko ne mo`e pogrije{iti {ta god uradi, ka`e, otpjeva ili odsvira, jer }e to biti odraz trenutnog osje}aja. Ako samo

sjedi i {uti, i to je poruka. Pozivam gra|ane i umjetnike da do|u, i daju svoj doprinos“, poru~uje Sabina [abi} na kraju. Oni sa slabijim `ivcima neka ponesu i ne{to za smirenje, treba}e, dodajemo nakon {to smo prisustvovali samo malom dijelu probe za ovaj emotivan i potresan performans.

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

55

HOLBROOKE JUNIOR

Moj otac Richard se silno nadao da }e za ulogu u Dejtonskom sporazumu dobiti Nobelovu nagradu za mir
56
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

MIROVNA MISIJA MOG OCA RICHARDA

Američki reditelj DAVID HOLBROOKE (47) ove nedjelje je doputovao u Sarajevo, gdje je započeo snimanje ambicioznog dokumentarnog filma o životu i diplomatskoj karijeri svog pokojnog oca RICHARDA HOLBROOKEA; David za naš list ekskluzivno govori o nepoznatim detaljima angažmana svog oca u mirovnoj misiji na Balkanu, sporazumu Karadžić - Holbrook, kao i emocijama koje je Richard gajio prema Sarajevu

HOLBROOKE
MOJ OTAC, MIROTVORAC
Razgovarala: MIRHA DEDI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

R

editelj David Holbrooke je u utorak (9 . jula ) iz New Yorka stigao u Sarajevo sa brojnom filmskom ekipom kako bi razgovarao sa ovda{njim politi~arima, diplomatama, javnim radnicima, koji su tokom diplomatske misije njegovog pokojnog oca Richarda na Balkanu sara|ivali s njim. Dokumentarac, koji Holbrooke-junior namjerava zavr{iti na dvadesetogi{njicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, nije njegov prvijenac. On je autor nekoliko dokumentarnih filmova vezanih za katoli~ki pokret i religiju koji su nagra|eni na me|unardnim festivalima. Gospodine Holbrooke, da li Vi dokumentarni film o svom ocu Richardu Holbrookeu snimate iz emotivnih razloga ili kako biste publici pribli`ili svog oca kao mirotvorca? Najva`nija stvar je da ga razumijemo kao diplomatu. Mo`da bi puno filmad`ija moglo napraviti film o njemu, me|utim ja smatram da ga najbolje poznajem kao osobu, u situacijama kada je bio daleko od kamera. Mislim da }e film biti znatno interesantniji zbog te moje prednosti. @elim da dam pravu sliku svoga oca kakav je bio tokom brojnih mirovnih pregovora. REVIZIJA DEJTONSKOG SPORAZUMA
David je siguran da bi njegov otac, da je `iv, izvr{io “popravke” Dejtonskog sporazuma

PISMO CHRISTIANE AMANPOUR
Da li Vam je otac po povratku iz BiH pri~ao o svojim impresijama i pregovorima koje je vodio u Sarajevu oko uspostavljanja mira u BiH? Mnogo se brinuo za nas i kada bi se vratio ku}i manje bi pri~ao o tome {ta se de{ava u Bosni i Hercegovini. @elio je da
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

zna {ta se de{ava u na{im `ivotima, recimo u ko{arka{kom klubu u New Yorku za koji smo igrali. Provodili smo malo vremena zajedno, ali kada bismo sjedili, ja bih obavezno pitao {ta se de{ava u Bosni, on bi rekao - tamo je pravi haos. Govorio je da je situacija toliko komplikovana da se ne mo`e objasniti u kratkim crtama. Mi smo, naravno, zbog oca pratili preko TV-a sve vijesti koje su se ticale BiH. Puno sam ~itao i dosta sam bio obavije{tan o situaciji u Bosni. Kada je Va{ otac umro, vi ste od novinarke CNN-a Christiane Amanpour dobili mail u kojem je, umjesto izraza sau~e{}a, bila jedna fotografija Sarajeva snimljena tokom bo`i}ne no}i. Ova novinarka je smatrala da je Va{ otac ostavio

veliki dio sebe u Sarajevu, da li Vam je o tome govorio? On je bio potpuno vezan sa Sarajevo. Dvije-tri nedjelje nakon njegove smrti dobio sam taj mail od novinarke Amanpour, sa prelijepom fotografijom Sarajeva no}u, u kojem je mir i u kojem ljudi `ive normalno. Ispod fotografije je napisala — „hvala ti, Richarde, za ovo“. Ona je htjela da mi, njegova djeca, razumijemo {ta je ostavio iza sebe. To me je stra{no dirnulo. Kada je moj brat govorio na komemoraciji povodom smrti oca, upitao je: „Koji drugi sin mo`e re}i — moj otac je okon~ao jedan stra{ni rat?!” Mi smo zaista ponosni na njega. Postojale su informacije da je Va{ otac trebao biti nominovan za Nobelovu
57

HOLBROOKE JUNIOR
nagradu za mir kao arhitekta Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je je zaustavio rat u BiH. Da li znate ne{to o tome? Moj otac je to zaslu`io i prvi put kada sam ~uo da neko treba dobiti tu nagradu bilo je pomenuto ime mog oca. U tom trenutku nestvarno je bilo gledati svog oca i misliti on zaslu`uje Nobelovu nagradu za mir. Me|utim, sada kada jasnije gledam na stvari {ta je radio i kako se pona{ao i koji su kriteriji za tu nagradu, siguran sam da ju je potpuno zaslu`io. Me|utim mogu vam re}i zbog ~ega se to nije desilo. Bilo je dosta kontroverzi oko njega jer ga puno ljudi na visokim pozicijama u Evropi nije voljelo. Dosta politi~ara iz Evrope nije `eljelo da on dobije tu nagradu. Oni nisu podnosili to {to je jedan Amerikanac do{ao u Evropu da zavr{i u`asni rat i, druga stvar, nisu voljeli na~in na koji je on to radio. On je bio „te`ak“ karakter, ali samo takav karakter i ~vrsta ruka su bili potrebni kako bi ovdje bio uspostavljen trajni mir. [ta znate o Dejtonskom sporazumu? Svjestan sam uloge svog oca kao arhitekte tog sporazuma, ali isto tako mi je poznato koje su njegovi glavni nedostaci. Njemu je bilo jasno da sporazum nije perfektan i da treba jo{ dosta toga napraviti. Govorio je da se taj sporazum vremenom treba transformisati. Ovdje u Sarajevu sam ~uo da je Dejtonski sporazum problemati~an za Bosnu i Hercegovinu, i da izaziva velike frustracije. Siguran sam, da je otac `iv, rekao bi: „Hajdemo ponovo to otvoriti i stvari popraviti.“ OTAC NA SLU@BENOM PUTU

Moj otac je savršeno poznavao istoriju BiH
U Sarajevu }e te sa svojom ekipom boraviti sedam dana i za to vrijeme razgovarati sa ljudima koji su imali direktan kontakt s va{im ocem. [ta o~ekujete od posjete BiH? Za ovih 24 sata, koliko sam ovdje, shvatio sam da je otac bio istorijski lik. Drago mi je da je imao upjeha ovdje. Moj otac je bio vrlo komplikovan ~ovjek, nevjerovatno bistar i dinami~an. Pitao sam {ta ljudi misle o njemu, a njegov najbolji prijatelj je rekao da je bio istovremeno grub i krhak, odnosno senzibilan. On je bio ~ovjek koji je izuzetno vodio ra~una o istoriji. Znao je puno o istoriji zemlje u kojoj je bio anga`ovan, bio je upu}en u istoriju Bosne i Hercegovine. Otac je rekao da je ova zemlja prevalila put do pakla i nazad. Otac je silno `elio da BiH ide naprijed i potpuno se realizira kao dr`ava.

otac je to odbio i svojim saradnicima kazao: „Vi se mo`ete rukovati s njima, ali meni ne pada na pamet.“ Kada bi vidio Karad`i}evu facu sa onom ra{trkanom kosom, izgubio bi svaku `elju da komunicira s njim. Nije htio imati ni{ta s njima i tra`io je od Milo{evi}a da ih on predstavlja. Da li }ete posjetiti jo{ neke zemlje u kojima je Va{ otac bio anga`ovan kao diplomata? U septembru odlazim u Afganistan. Bio sam u Vijatnamu, gdje sam skupljao informacije o anga`manu mog oca u toj zemlji od 1963. do 1966. godine. On je u to vrijeme radio u ambasadi SAD-a. Pri~ao sam prijateljima i ljudima koji su ga

OTAC NIJE PODNOSIO MLADI]A I KARAD@I]A
Da li Vam je otac govorio s kojim politi~arem na Balkanu mu je bilo najte`e pregovarati? Pregovore je vodio sa Slobodanom Milo{evi}em, Alijom Izetbegovi}em i Franjom Tu|manom. Kada bi se sporazumio sa jednim, do{ao bi do drugog i tada bi se otvorio novi problem. Obi~no u ratu postoje dvije zara}ene strane, me|utim, ovdje su bile tri, {to je znatno komplikovalo situaciju. Izetbegovi} je bio jednako komplikovan i te`ak kao i Tu|man. Sa Slobodanom Milo{evi}em je lak{e pregovarao, znao je kako da trguje s njim. Tu su, opet, bili i Karad`i} i Mladi}, ali klju~na stvar je da je Milo{evi} pregovarao u njihovo ime. On je reprezentirao bosanske Srbe. Moj otac je na Karad`i}a i Mladi}a gledao kao ratne zlo~ince. U njegovoj knjizi postoji fotografija na kojoj se nalaze Milo{evi} i moj otac sa saradnicima iz ameri~ke administracije. Tom prilikom moj otac je rekao Milo{evi}u: „Vi morate govoriti u Karad`i}evo i Mladi}evo ime.“ Milo{evi} je rekao: „Pa oni su tu u blizini.“ Me|utim,
58

poznavali. On je imao velike ambicije. @elio je odigrati va`nu ulogu u Vijatnamu. Shvatio sam da je bio veoma razo~aran i frustriran zbog onog {to se desilo u toj zemlji. Ameri~ka administracija nije shvatila {ta se zapravo tamo de{ava. On je odlazio u izbjegli~ke kampove kako bi upoznao ljude. Puno diplomata, kada dolazi u jednu zemlju, razgovara isklju~ivo sa ostalim diplomatama, ali rijetko sa obi~nim ljudima i izbjeglicama, kao {to je on to ~inio. To drugi visoki diplomati nikada nisu radili. Kada posmatramo njegov anga`man u BiH, moram vam re}i da je on u Sarajevo najprije do{ao privatno kao obi~an gra|anin, a ne diplomata u misiji. Putovao je po cijeloj Bosni i Hercegovini 1991. godine. Ponovo je u Sarajevo do{ao u decembru 1992. godine gdje je i do~ekao novu godinu 1993. Zadnji dan decembra 1992. godine svi njegovi prijatelji su bili u Washingtonu, gdje su slavili novu Clintonovu administraciju, samo je on bio u Sarajevu. Svi su ga pitali — „{ta radi{ tamo“, a on je smatrao da je to najinteresantnije mjesto gdje je mogao da bude. Bio je tu od srca, jer je tako osje}ao, a ne {to mu je neko rekao da mora i}i tamo. On je smatrao da je rat trebalo tada zaustaviti i napraviti velike promjene. Radovan Karad`i} tvrdi da je sa Va{im ocem 1996. godine napravio sporazum koji mu garantuje bezbjednost i slobodu, ali i osloba|anje svake odgovornosti pred Ha{kim tribunalom u zamjenu za povla~enje iz javnog i politi~kog `ivota. [ta znate o sporazumu Karad`i} - Holbrooke? Uvjeren sam da Karad`i} la`e, jer je moj otac uvijek govorio da je on notorni la`ov. Ja vjerujem svom ocu. Karad`i} je o~ajan ~ovjek. Na~in na koji on gleda na svijet potpuno se razlikuje od onog {ta zapravo svijet jeste. Oni ima svoje lude vizije koje je sam stvorio.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

HOLBROOKE U SARAJEVU
“Otac Richard je bio potpuno vezan za Sarajevo”

“SEZONA UBIJANJA”

U okviru 48. internacionalnog filmskog festivala u Karlovym Varyma prikazan je film „KILLING SEASON“ sa JOHNOM TRAVOLTOM i ROBERTOM DE NIROM u glavnim ulogama, u kojem dvojica slavnih glumaca tumače uloge Srbina i Amerikanca traumatiziranih ratom u Bosni ’90-ih godina; ako je suditi prema prvim kritikama, „Killing Season“ je još jedan u nizu površnih i neubjedljivih holivudskih akcionih filmova koji tematiziraju sukobe na prostoru bivše Jugoslavije

TRAVOLTA I DE NIRO, VETERANI RATA U BOSNI

Pi{e: MAJA RADEVI]

ko postoje dvojica likova s kojima ne biste `eljeli da se na|ete sami usred {ume, to bi sigurno bili oni koje igraju John Travolta i Robert de Niro u novom filmu Killing Season (Sezona ubijanja) scenariste Evana Daughertyja i reditelja Marka Stevena Johnsona, koji je pro{le sedmice prvi put prikazan evropskoj publici kao specijalna projekcija u okviru 48. internacionalnog filmskog festivala u Karlovym Varyma. Killing Season pri~a je o ameri~kom vojnom veteranu Benjaminu Fordu (De Niro) koji se za vrijeme rata ‘90-ih godina borio u Bosni i biv{em srpskom vojniku, pripadniku zloglasne jedinice [korpioni Emilu Kova~u (Travolta). Nakon {to je bosanski rat zavr{en, umoran od svega, Ford se povla~i u udaljenu kolibu u {umi u divljini ameri~kih planina, poku{avaju}i potisnuti bolna sje}anja. Drama po~inje kada u {umu dolazi Emil Kova~, koji ima nera{~i{}ene ra~une iz Bosne sa Fordom. Ono {to slijedi je igra ma~ke i mi{a u kojoj njih dvojica zapo~inju svoj li~ni Tre}i svjetski rat. Kako se film pribli`ava kraju, stare rane se otvaraju, potisnuta sje}anja izlaze na povr{inu, a dugo skrivane tajne se otkrivaju…

A

ISPOVIJESTI I SJE]ANJA
To je, ukratko, sadr`aj novog Johnsonovog akcionog spektakla, koji je svjetsku premijeru imao 20. juna u New Yorku (u ameri~kim kinima po~inje se prikazivati od 12. jula). Killing Season jo{ je jedno u nizu holivudskih ostvarenja inspirisanih ratnim sukobima u Jugoslaviji ‘90-ih godina. Od ovog filma se zaista mnogo o~ekivalo, prvenstveno s obzirom na dvojicu
60
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

BOSANSKI PTSP NA HOLIVUDSKI NA^IN

IGRA MA^KE I MI[A
John Travolta u filmu igra biv{eg pripadnika zloglasne jedinice [korpioni, a Robert De Niro tuma~i lik ameri~kog vojnog veterana
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

holivudskih velikana koji nose glavne uloge. Me|utim, ako je suditi prema prvim kritikama koje su objavljene nakon premijera u New Yorku i Karlovym Varyma, Sezona ubijanja se u scenaristi~kom, gluma~kom i produkcijskom smislu ne razlikuje mnogo od ve}ine do sada snimljenih filmova o toj tematici, koji su uglavnom povr{ni i razo~aravaju}e predvidljivi. Pripremaju}i se za snimanje filma, Travolta je jo{ krajem 2011. kratko boravio i u Bosni i Hercegovini. Iako se naga|alo kako }e dio filma biti snimljen na na{im prostorima, to se, ipak, nije dogodilo. Autori projekta odlu~ili su se za “allAmerican” produkciju (Millenium Films), a iz ove perspektive to vjerovatno i nije bila najbolja odluka, jer bi snimanje na autenti~nim lokacijama mo`da doprinijelo uvjerljivosti cijele filmske pri~e (a mo`da i ne bi - sjetimo se filma Lov u Bosni sa Richardom Gereom…). Tako je ve} nakon prvog oficijelnog trailera filma koji je ovih dana objavljen na internetu, Travolta ismijan i `estoko kritikovan zbog svog “ruskog” akcenta kojim poku{ava do~arati Kova~ev lik. No, slavni glumac tvrdi da se itekako potrudio. “I{ao sam u Hrvatsku, Bosnu i Srbiju, razgovarao sa mnogo biv{ih vojnika i mnogi od njih utkani su u ovaj karakter”, ka`e Travolta, koji u filmu nosi “karakteristi~nu” bradu srpskih vojnika (jo{ jedan stereotip). „S obzirom da smo Bobby (De Niro, op.a.) i ja tako poznati Amerikanci, mislio sam da bi bilo dobro da gradim svoj lik odvojeno - sa upe~atljivim akcentom, na~inom na koji izgledam, hodam i govorim i da to bude {to manje sli~no pona{anju tipi~nog Amerikanca.” Mark Steven Johnson, najpoznatiji po
61

“SEZONA UBIJANJA”
re`iji blockbustera zasnovanih na stripovima Daredevil i Ghost Rider, izjavio je nakon premijere u New Yorku kako je ovaj projekat za njega bio avantura sa krajnje neizvjesnim ishodom. “U ovom filmu nema robota, superheroja ni ~udovi{ta. Ve} sam snimio takve filmove i ovo je bila moja {ansa da progovorim o jednoj zaista va`noj temi i napravim film koji, prije svega, {alje antiratnu poruku“, ka`e Johnson. „Nadam se da }e ovaj film uticati da ljudi shvate kako rat nije odgovor. Rat uni{tava ljudske `ivote, svakog dana gledamo vojnike iz Afganistana koji se vra}aju ku}i sa PTSPom i mislim da su to neke od najva`nijih tema dana{njice o kojima se mora javno govoriti.“ I dok veliki Robert de Niro nije prisustvovao njujor{koj premijeri filma (navodno je bio u Izraelu na proslavi 90. ro|endana predsjednika Shimona Peresa), a nije se pojavio ni u Karlovym Varyma, reditelj Johnson novinarima je pohvalio Travoltin „entuzijazam za glumu“. „Prvo {to mi je rekao nakon {to je pro~itao scenarij bilo je: ‘@elim da rizikujem.’ Te njegove rije~i sve su nas motivirale da napravimo ne{to jedinstveno, ne{to druga~ije za svakog od nas“, obja{njava Johnson.

NI QUENTIN GA NE BI SPASIO
Zanimljivo je da je Daughertyjev scenarij, originalno nazvan Shrapnel, prvobitno bio smje{ten u sedamdesete godine pro{log stolje}a, a glavni junaci bili su ameri~ki veteran iz Drugog svjetskog

TRAVOLTA O KOVAČU: “Išao sam u Hrvatsku, Bosnu i Srbiju, razgovarao sa mnogo bivših vojnika i mnogi od njih utkani su u ovaj karakter. Želio sam potpuno pobjeći od ponašanja i izgleda tipičnog Amerikanca”

JO[ JEDAN „ANTISRPSKI“ FILM

U Srbiji pripremaju bojkot, a u Sarajevu crveni tepih za De Nira
[to se ti~e publike sa prostora biv{e Jugoslavije, za o~ekivati je da }e film Killing Season, kao i prethodna holivudska ostvarenja inspirisana ex-Yu ratovima, neizbje`no pratiti i politi~ka percepcija. Tako su na web sajtu serbiathroughamericaneyes.wordpress.com ve} zaklju~ili kako je ovo „jo{ jedan u nizu antisrpskih filmova“: „Evo nas opet! Ludi Srbi su ponovo u potrazi za krvlju!!! Ovo je jedna od mnogih holivudskih produkcija u posljednjih deset godina koja prikazuje Srbe u lo{em svjetlu. Srpskim vojnim i politi~kim zvani~nicima u Hagu se sudi za ratne zlo~ine. Ve}ina njih su osu|eni i mnogi se jo{ nalaze tamo. Jednog su dr`ali deset godina bez zvani~ne optu`nice!!! A Hrvati, Bosanci i Albanci koji su odgovorni za mnoge gnusne zlo~ine su oslobo|eni, progla{eni nevinima, osu|eni na mnogo bla`e kazne, ili izabrani za predsjednike.“ I dok }e u susjednoj Srbiji vrlo vjerovatno iz politi~kih razloga bojkotovati film, u Sarajevu ve} pripremaju crveni tepih za Travoltu i De Nira... Kako nezvani~no saznajemo, jedan od dvojice slavnih holivudskih glumaca mogao bi posjetiti glavni grad BiH tokom narednog Sarajevo Film Festivala, koji }e biti odr`an od 16. do 24. avgusta. O dolasku Roberta De Nira na SFF spekulira se ve} nekoliko godina. Ovog puta to bi moglo biti sasvim izvjesno, iako legendarni glumac posljednjih godina sve vi{e izbjegava pojavljivanja u javnosti.

rata i biv{i nacisti~ki oficir. Film je trebao re`irati John McTiernan, jedan od najpoznatijih ameri~kih reditelja akcijskog `anra (Umri mu{ki, Predator, Lov na Crveni oktobar...). S obzirom na ve}u istorijsku distancu i, objektivno, mnogo boljeg reditelja, to bi vjerovatno bilo puno sretnije rje{enje od ovoga {to sada imamo priliku vidjeti na filmskom platnu, pi{e kriti~arka magazina Variety Alissa Simon. „Uz sve probleme koje ima, sre}an zavr{etak nije iznena|uju}i, premda je to samo jo{ jedno od lo{ih mjesta u filmu. Mo`da ~ak ni Quentin Tarantino ne bi uspio pogoditi pravi ton da izbalansira scenaristi~ki miks proizvoljnog nasilja i pretencioznog filozofiranja o opravdanim okolnostima, pokajanju i iskupljenju“, pi{e Simonova. Ni kriti~ari poznatog filmskog magazina Hollywood Reporter nisu bili mnogo bla`i prema Johnsonovom ostvarenju. „Razne metode mu~enja — uklju~uju}i znatne koli~ine soli i soka od limuna — kori{tene su u filmu, ali niti jednom De Niro, Travolta ili Johnson ne uspijevaju da nas ubijede da su likovi zaista u smrtnoj opasnosti... Scenariju Evana Daughertyja tako|er nedostaje humor i bori se da uklopi ispovijesti i razgovore dvojice ljudi o ratu i Bogu. Stvari ~ak nenamjerno skre}u u parodiju kada se Kova~ i Ford suo~avaju u crkvi u cik zore. Ali napetost i element iznena|enja izostaju u onome {to slijedi do kraja filma, dok se igra ma~ke i mi{a kontinuirano ponavlja po ustaljenom obrascu: jedan od dvojice likova juri drugog dok mu ovaj ne pobjegne, i onda sve po~inje iznova...“, navodi se u kritici Hollywood Reportera.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

62

PURI[A \OR\EVI], RE@ISER BEZ PREMCA

INTERVIEW

Puriša Ðorđević (89)

najstariji srbijanski režiser

MLADOMIR PURIŠA ÐORÐEVIĆ (89), scenarista, reditelj i pisac, autor blizu 70 igranih i dokumentarnih filmova, zaslužan je za neka od najboljih, ali i najgorih ostvarenja u istoriji jugoslovenske kinematografije; u razgovoru za „SB“ Ðorđević otvoreno govori o svojim uspjesima i debaklima, zašto više voli dokumentarce od igranih filmova, te otkriva detalje svog novog filmskog projekta koji će biti posvećen lideru LDP-a Srbije ČEDOMIRU JOVANOVIĆU

“Snimio sam ~etiri dobra filma u karijeri i to je dosta; Orson Welles imao je samo tri!“
Razgovarala: MAJA RADEVI]

ilmom se bavi blizu sedam decenija. Snimio je blizu 70 igranih, dokumentarnih i TV filmova koji su nagra|ivani na festivalima od Venecije do Rio de @aneira i objavio desetak knjiga. Njegova tetralogi ja Devojka, San, Jutro, Podne , uz Bicikliste i Kros Kantri, jedinstvena je cjelina u istoriji jugoslovenskog filma, nastala u periodu od 1965. do 1970. godine. Najstariji `ivu}i srbijanski re`iser Mladomir Puri{a \or|evi} (89) pamti se i po tome {to su u njegovim filmovima debitovali Mija Aleksi}, Neda Arneri}, Drago ^uma, Ljubica Kovi}, Pepi Lakovi}, Jelena @igon, Radmila Gute{a...

F

narcisoidnih, egoisti~nih ljudi... Vi ste jedan od rijetkih koji je javno kritikovao vlastite filmove. Ne patite od takvih „boljki“? Jedne godine, mislim da je to bila 1978., do{ao sam na filmski festival u Puli sa filmom Trener - sportska tematika, a film je

POGRE[NI IZBORI
“Kada imate 89 godina, onda mo`ete jo{ jedino da se igrate sami sa sobom. Takvo raspolo`enje daje mi snagu i energiju da nastavim dalje. Za mene je smrt ne{to {to }e do}i kao hepiend. Vrlo sam sre}an {to kad odem u grad, znam kako da se vratim ku}i, ta~no znam gde stanujem! To je veliko postignu}e“, ka`e na po~etku na{eg razgovora Puri{a \or|evi}. Mnoge filmske re`isere prati glas
64

SRBIJA DANAS: „Ta liberalna struja dobro stoji kod intelektualaca, ali u narodu ne mogu da ih smisle. U Srbiji se o Jovanoviću još uvek govori kao o čoveku koji je oterao Miloševića u Hag, smeta im čak i što ima četvoro dece i što finansijski dobro stoji, jer je to za jednog čoveka uvek sumnjivo, pa se onda pojave priče o drogi i ostalo...“

jako lo{e pro{ao, kako za vreme projekcije, tako i posle toga! Do tada sam uglavnom dobro prolazio kod publike i kriti~ara. Ali te godine u Puli je bilo jedno 300 novinara i kada sam se pojavio na press konferenciji nakon filma, sve su o~i bile uprte u mene. Gledaju me i misle: kako li }e sad da se opravda, nakon ovakvog debakla... Video sam kakva je situacija, pa sam im otvoreno rekao: „Znate {ta, ja sam odmah znao da je to jako lo{ film, jer pored mene je na projekciji sedela moja k}erka i posle prve dve minute filma mi je rekla: ‘Tata, kakve su ovo gluposti?! Idem ja da kupim sladoled...‘“ Kad sam to ispri~ao, svi novinari u sali su po~eli da se smeju... Posle mene je Vatroslav Mimica tako|er imao jedan lo{ film, pa me pitao za savet kako da se izvu~e... Nije jednostavno napraviti ni lo{ film... Ja sam voleo da govorim o tome kako se prave lo{i filmovi. Sve po~inje od onog ko je pisao scenario, a s obzirom da sam ja pisao scenarije za ve}inu mojih filmova, nisam mogao nikoga da okrivim osim sebe! Naravno, svako za svoj scenario misli da je sjajan, pa sam i ja tako mislio. I kad sam po~eo da snimam film Trener koji sam pomenuo, smatrao sam da sam izabrao odli~ne glumce. Me|utim, izbor glavnog
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

VI[E OD FILMA
FILM KAO @IVOTNO OPREDJELJENJE
Puri{a \or|evi} jedan je od najplodonosnijih filmskih autora sa ovih prostora

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

65

PURI[A \OR\EVI], RE@ISER BEZ PREMCA

BIOGRAFSKE PRI^E
\or|evi} trenutno priprema dokumentarac o ^edi Jovanovi}u, a nedavno je snimio film o Jir`iju Menclu

glumca bio je potpuno pogre{an i brzo sam to shvatio, ali nisam mogao u~initi ni{ta... Prosto, nisam od onih re`isera koji }e nekog da odbace. Ipak, sa prva ~etiri igrana filma koje ste snimili - Devojka, San, Jutro i Podne stekli ste veliki „kredit“ kod publike, kao i kod kriti~ara. Pa, to objektivno jesu moji najbolji filmovi. Ali desilo se ne{to interesantno: pod pritiskom tih filmova ja sam snimio jo{ nekoliko filmova za koje niko ne zna. Recimo, za televiziju sam snimio pet filmova po ^ehovu, za jednu zapadnonema~ku produkciju radio sam film Kako su popravljani na{i klaviri, pa je onda bio film Osam kila sre}e, koji sam radio po jednoj svojoj pri~i... Ti filmovi se distributerima nisu svideli, pa ~ak ni na televiziji nikada nisu prikazani. Ali u psiholo{kom, pa ako ho}ete i filozofskom smislu, {ta je su{tina iskustva u radu jednog umetnika? Kod mene se sastojala u tome {to sam umeo da polako sredim utiske i da razumem da nikada vi{e ne}u napraviti tako dobre filmove kao {to su Devojka, Jutro, San ili Podne. Razloge za to sam uvek tra`io u sebi, ne u nekim drugim ljudima ili okolnostima. Na kraju sam prona{ao u delima ozbiljnijih umetnika i analizama gr~kih drama jednu Aristotelovu konstataciju da svako u `ivotu ima svoje sjajne trenutke koji budu i pro|u i ukoliko bi se ponovili, to bi bila farsa. Tako je nekako bilo i sa mnom... Imam ~etiri dobra filma i to je dosta. Pa, Orson Welles ima samo tri filma! U Hollywoodu snimite jedan veliki film i prakti~no ostatak `ivota mo`ete u`ivati u lovorikama.
66

Kod nas ba{ i nije tako, uvijek se o~ekuje vi{e i bolje... Tako je, ali ja sam prihvatio da sam u po~etku mogao da napravim odli~an film sa tim jednim zanosom i entuzijazmom nekoga ko prvi put stane iza kamere, a kasnije sam postao vi{e pragmati~an. Ako u|ete u projekat realizacije filma s te`njom da dobijete neke nagrade i priznanja, taj film definitivno ne}e biti onakav kakvim ste ga zamislili.

PAZI, NE TUMBAJ
Jeste li se na neki na~in vi{e prona{li u dokumentarnim, nego u igranim filmovima? Verovatno jesam. Jedan od mojih prvih filmova bio je Dva zrna gro`|a - neka koprodukcija sa Grcima, potpuno nepovezana, bez scenarija i bez plana... E pa, 1954. taj film je u Puli progla{en za najgori jugoslovenski film. Izgleda da vam u Puli ba{ nije i{lo... Priznao sam i taj poraz, ali zato sam u me|uvremenu po~eo da pravim dobre dokumentarne filmove. U to vreme sam radio jedan film o Rezoluciji Informbiroa, za koji sam dobio saveznu nagradu. Zvao se Jugoslavija, maja 1949. Nakon tog filma na jednom prijemu sam prvi put video Josipa Broza Tita. Se}am se kako smo se ~udili jer je bio nizak, jedva metar i 65... A ovamo ga na portretima slikaju kao da je Che Guevara! Uglavnom, posle toga sam snimio jo{ niz dokumentaraca koji su dobro prolazili na festivalima u Veneciji, Kanu... Tada, po~etkom 50-ih godina, dok eksperimentalni filmovi

jo{ nisu postojali, napravio sam jedan petominutni filmski eksperiment koji se zvao Pazi, ne tumbaj. Pri~a je bila o tome kako se razbija staklo, kako se ljudi gledaju u ogledalo... Taj film su cenzori zabranili 1953. zbog upotrebe d`ez muzike. Potpuno sam zaboravio na njega, a onda su me ove godine pozvali na Festival dokumentarnog filma BELDOCS u Beogradu i doneo sam im taj film. Bilo je to takvo zaprepa{}enje u publici, kriti~ari su napisali da je to najbolji film na ovogodi{njem Festivalu... Eto, tako vam je s filmovima i istorijom. Spomenuli ste cenzuru. U pore|enju s nekim Va{im kolegama, Vi niste imali ve}ih problema s partijskim cenzorima? Jutro je film koji je ‘zatalasao‘ celu Jugoslaviju jer se u njemu prvi put govorilo o tome da smo mi u ratu ubijali kao i drugi. Prvi put je rat prikazan na jedan malo druga~iji na~in, manje idealizirano, a vi{e realisti~no. List Borba, koji je bio organ Partije, tada me je napadao skoro mesec dana u svojim tekstovima. Ali onda su filmski radnici i intelektualna javnost Jugoslavije stali u moju odbranu i to je imalo efekta, naravno, uz ~injenicu da je film dobio nagradu u Veneciji i tada je ve} bio poznat u celom svetu. Zanimljivo je da ste radili dosta biografskih filmova... Jedan od meni najdra`ih bio je o mom prijatelju Toninu Guerru, velikom italijanskom scenaristi i pjesniku, koji je radio sa Fellinijem, Antonionijem, Angelopoulosom... Zahvaljuju}i njemu sam upoznao Fellinija, Tarkovskog i mnoge druge koji su ostavili veliki utisak na mene. Radio sam i filmove o Miloradu Pavi}u, Aci Popovi}u,
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

VI[E OD FILMA
RE@ISERI I POLITIKA Dogovorili smo se da }emo zajedno raditi ovaj film na temelju njegove knjige Moj sukob s pro{lo{}u, u kojoj je jedna od najupe~atljivijih epizoda njegov odlazak kod Slobodana Milo{evi}a kada ga je ube|ivao da se preda. Tako|er me zanima i Jovanovi}ev odnos sa njegovom suprugom - kako je ona do`ivljavala celokupan taj ^edin politi~ki anga`man od studentskih demonstracija pa do danas i tu stalnu pretnju da }e ga neko likvidirati. Naravno, s obzirom da ^edu u Srbiji ba{ i ne vole, ne}e nam biti lako da prona|emo novac za film, ali nadam se da }emo uspeti, uz pomo} nekih stranih partnera… Slobodno napi{ite: ja jesam Srbin, ali sam za ^edu! Koliko se po Va{em mi{ljenju promijenila slika Srbije od studentskih demonstracija 1996./’97., kada je Jovanovi} prvi put stupio na politi~ku scenu, do danas? Jedino se ^edo nije promenio, a sve drugo se promenilo… Ili je mo`da ostalo isto, zavisi kako gledate. Ta liberalna struja dobro stoji kod intelektualaca, ali u narodu ne mogu da ih smisle. U Srbiji se o Jovanovi}u jo{ uvek govori kao o ~oveku koji je oterao Milo{evi}a u Hag, smeta im ~ak i {to ima ~etvoro dece i {to finansijski dobro stoji, jer je to za jednog ~oveka uvek sumnjivo, pa se onda pojave pri~e o drogi i ostalo...

„Kusturica više nikad neće napraviti dobar film“
Za razliku od nekih Va{ih kolega, Vi ste se uvijek dr`ali dalje od politike. Je li vas to ko{talo u nekom smislu? Ne, nikada. Ja sam po prirodi drzak ~ovek, potpuno sam nezavisan kao li~nost i znam da se sada svi pomalo ~ude tome za{to pravim film o ^edi. Ali, pronalazim neku sli~nost izme|u njega i mene u mladosti - ja sam sa 17 godina bio u partizanima. Negdje sam pro~itala da ste izjavili kako Vam je `elja da film o Jovanovi}u bude prikazan na Kustendorfu... Kakva je paralela izme|u Jovanovi}a i Emira Kusturice? Sli~ni su samo po drskosti. Ali Kusturica, sa tim svojim nacionalisti~kim opredeljenjem… Nije to dobro. Mislim da on vi{e nikada ne}e napraviti dobar film.

Vladislavu Petkovi}u Disu... Volim da istra`ujem tu|e `ivote. Jedan od Va{ih posljednjih filmova je o velikom ~e{kom sineasti, oskarovcu Jir`iju Menclu? Da, to smo zavr{ili negde pro{le godine. Mencl je odgledao film i rekao je novinarima: „Puri{a je blesav“! To je zato {to sam u filmu ispri~ao njegovu ljubavnu dramu - kada mu je `ena oti{la sa drugim ~ovekom, a naga|alo se i da dete koje

imaju nije Menclovo. Ali on je tada d`entlmenski izjavio kako nije va`no ~ije je dete i da }e on nastaviti da ga odgaja i da mu bude otac.

SRBIN ZA ^EDU
Trenutno pripremate film o lideru LDP-a Srbije ^edomiru Jovanovi}u? Da, snimanje bi trebalo uskoro da po~ne, sklapamo finansijsku konstrukciju… Nisam ~lan ^edine partije, ali sam njegov veliki simpatizer i podr`avam sve {to radi.

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

67

U “ZEMLJI ORLOVA”

U očima prijatelja i rodbine odlazak na ljetovanje u Albaniju činio se kao bespotreban i hrabar korak sa vrlo neizvjesnim ishodom; na koncu se ispostavilo, kao i obično, kako ni u kom slučaju ne treba robovati predrasudama
Tekst i foto: MARIO ILI^I] (Saranda)

P

utovanje od Sarajeva do sredi{ta najju`nijeg albanskog grada Sarande trajalo je gotovo trinaest sati. Ispostavit }e se kako je uvjerljivo najgori dio puta bio upravo onaj u BiH, od Broda na Drini do [}epan Polja. Da su Albanci ozbiljno shvatili projekt izgradnje infrastrukture, nazire se ve} na dionici od Skadra do Tirane, gdje je izgra|ena brza cesta.

BESPRIJEKORNO ^ISTO
Napokon, nakon trinaest sati vo`nje, ukazala se albanska ljepotica. Saranda u prijevodu zna~i 40 svetaca. Dana{nji naziv Sarande potje~e od naziva ranokr{}anskog manastira Agioi Saranda, posve}enog ~etrdesetorici svetih ratnika - mu~enika. U gradu rezidentno `ivi oko trideset tisu}a stanovnika, dok je u vrijeme turisti~ke sezone ta brojka najmanje tri puta ve}a. Grad ima vi{e od stotinu hotela, mahom luksuznih, sa ~etiri i pet zvjezdica. Saranda je okru`ena sa tridesetak kilometara prekrasnih pla`a sa sitnim pijeskom, a najljep{e su one u gradi}ima Ksamil i Lukove. Na gotovo svakom novom objektu u izgradnji pored albanske zastave vijori se i zastava dr`ave u kojoj je zara|en novac za izgradnju. Albanskim ulicama krstare skupocjeni automobili, turisti odsjedaju u vrhunski ure|enim hotelima po vrlo povoljnim cijenama. Cijena no}enja s doru~kom u hotelu s ~etiri zvjezdice tik do pla`e ne prelazi 30 eura. Na ulicama grada naj~e{}e mo`ete vidjeti Mercedese. Ima tu svega i sva~ega, od onih starih modela poput ~uvenih 123ca, ali i najnovijih luksuznih modela kao {to je Mercedesov 219 CLS kupe. Nestvarno izgledaju prizori kada na lokalnoj cesti ugledate neki model novog Mercedesa, koji ~eka da se ispred njega skloni stado koza ili
68

Saranda

I NAKON HODŽE ALBANIJA
U zemlji Mercedesa i magaraca
preko ceste pro|e nekoliko magaraca ili krava. Pla`e u Sarandi i u okru`enju su pod koncesijom. Vlasnici beach barova pla`e odr`avaju i imaju obvezu osigurati dovoljan broj suncobrana i le`aljki koje se napla}uju. Cijena jedne le`aljke na cjelodnevni najam stoji 200 leka, {to bi prera~unato u KM-ove iznosilo oko tri marke, dok su suncobrani gratis. Konobari iz barova uredno poslu`uju kupa~e na pla`i, dok drugi kolege u vrijeme plime ribarskom mre`om iz mora vade sve {to je plima nanijela kako bi more u svakom trenutku bilo besprijekorno ~isto. Bilo da ste odsjeli u hotelu s pet zvjezdica ili ste kao slu~ajni prolaznik navratili u neki od barova u Sarandi, sigurno je kako }ete popiti vrhunski espresso koji u svakom objektu stoji sedamdeset leka, dakle jednu konvertibilnu marku. Svi barovi uz {etnicu kao i hoteli u Sarandi u pravilu imaju dostupan be`i~ni internet i kabelsku televiziju. Kuhinja tog dijela Albanije pod utjecajem je gr~ke, talijanske i turske. Ono {to sami navode kao specijalitete su njihova ~uvena rakija, te riblji i specijaliteti od svinjskog mesa i
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

NOVI TURISTI^KI RAJ
POGLED PREKO ZASTAVE
Gr~ki otok Krf od Sarande udaljen je svega dvije nauti~ke milje

na ra~un ku}e. Cijena restoranskog menija koji podrazumijeva juhu, glavno jelo i pi}e kre}e se od 10 do 15 maraka, ovisno o tome jedete li ribu ili neko meso na `aru.

KRF I VINA
Isto tako vrijedi probati albanska doma}a vina Delvina ili vrhunsko crveno vino Shesh i Zi. Pod obavezno je i probati neko od lokalnih piva, koje u restoranima stoji oko dvije KM. Za devetnaest eura u jednom pravcu iz luke u Sarandi mo`ete oti}i na jednodnevni izlet na gr~ki otok Krf, koji je brzom brodicom udaljen pola sata vo`nje. Ali, prije svega vrijedi obi}i nekoliko obli`njih znamenitosti, poput grada Gjirokestera, izvori{ta Plavo oko ili

Za vrijeme trojanskih ratova u gradu je uto~i{te na{la i spartanska kraljica Helena. Butrint okru`uje istoimeno jezero, a nalazi se dvadesetak kilometara od kopnene granice s Gr~kom. Ljubazni Albanci }e se na svaki mogu}i na~in potruditi kako bi vam objasnili kako da do|ete do `eljene informacije. Kada je u jednom trenutku zakazao gps, pomo} oko pronalaska lokacije potra`ili smo na benzinskoj pumpi. Mladi} koji tamo radi, naravno, nije znao engleski jezik, ali je razumio {to sam ga pitao. Kako bi mi objasnio u koju ulicu da skrenem oti{ao je do kante s vodom, umo~io prst i na staklu prstom ispisao broj 500 i slovo “m” i nacrtao lijevu krivinu. I tako sam saznao kako za 500 metara moram skrenuti lijevo

LIJEPO, PRELIJEPO
Anti~ki grad Butrint

GRA\EVINSKA EKSPANZIJA
U proteklih 15 godina u Sarandi izgra|eno je vi{e od 100 hotela

nezaobilazna janjetina. Za razliku od turisti~kih odredi{ta u okru`enju, u restoranima Sarande nakon {to zavr{ite s jelom, prilazi vam glavni konobar koji obavezno donosi neki dezert poput Sobreta ili jednostavno veliki oval s vo}em
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

anti~kog grada Butrinta. Shqiperia ili u prijevodu s albanskog jezika Zemlja orlova, tek nakon smrti Envera Hod`e po~ela se otvarati prema svijetu. Na UNESCO-voj listi svjetske ba{tine nalazi se i anti~ki grad Butrint.

kako bih stigao na odredi{te. Kada se za nekoliko godina spoje autoputevi u izgradnji, ljetovanje na prekrasnoj albanskoj obali zasigurno ne}e biti avantura kakvom je danas smatraju mnogi ljudi, uglavnom bezrazlo`no optere}eni predrasudama.
69

KULT MARKET
PARNI VALJAK
Nema predaje
Neumorni veterani hrvatske pop rock glazbe Parni valjak imaju novi album pod nazivom Nema predaje. Na izdanju se nalaze dva CD-a. Na prvi disk uvrstili su deset novih pjesama, dok se na drugom na{lo njih osam, uglavnom snimljenih na njihovim koncertima u Areni Zagreb i beogradskom Sava centru.

MUZIKA Dvanaesti studijski album grupe “Queensryche”

Heavy kratko i metal jasno

DAVID DALTON
Tko je taj ~ovjek?...
Jo{ jedna poslastica za sve ljubitelje biografija legendarnih rockera. Knjiga Tko je taj ~ovjek?, U potrazi za pravim Bobom Dylanom, autora Davida Daltona, odnedavno se nalazi u prodaji i u na{im knji`arama. Dalton je svjetskoj glazbenoj javnosti poznat kao novinar New York Timesa i jedan od urednika magazina Rolling Stone.

U CARSTVU METALNE KRALJICE
Ameri~ki progresivni metalci Queensryche objavili su istoimeni album

BLUES REZERVATA
Kamen, du{a, `ica
U pravoj “poplavi” regionalnih bandova uvijek ispliva neki autenti~an, i originalan. Takva je i rock trojka iz Kru{evca, koja se odaziva na ime Blues Rezervata. Kru{eva~ki rockeri objavili su album Kamen, du{a, `ica na kojem se nalazi deset pjesama. Band je zanimljiv spoj bluesa i garage rocka koji je odu{evio ve} albumom prvijencem.

Nakon {to su pro{le ~etiri godine od albuma American Soldier, ameri~ka heavy metal grupa Queensryche koncem pro{loga mjeseca objavila je novo, dvanaesto po redu studijsko izdanje Queensryche. U proteklih nekoliko godina u bandu su se dogodile korjenite promjene. Grupa je podigla medijsku pra{inu me|usobnim sudskim tu`akanjima nakon {to je iz banda naprasno istjeran pjeva~ Geoff Tate. Uslijedile se sudske parnice, koje je naposlijetku dobio ostatak banda, ali se slavni pjeva~ nikako nije mirio s tom ~injenicom, te je nakon kratkog vremena osnovao svoj band i nazvao ga, zamislite, Queensryche. Na mjesto Tatea do{ao je novi pjeva~ Tod La Torre iz Crimson Gloryja. U me|uvremenu je Tate sa svojim bandom snimio album Kings&Thieves, koji je kod kriti~ara dobio vrlo lo{e ocjene. Novi album banda koji se smatra za~etnikom progresivnog heavy metala sadr`i jedanaest pjesama, a prva po redu je pjesma X2. Za produkciju najkra}eg albuma u njihovoj povijesti, koji traje 35 minuta, pobrinuo se James Burton. Nekada producent na albumima Erica Claptona, Metallice i Rusha, «krivac» je {to novi album starih metalaca zvu~i ~vrsto i nabrijano. Metalci iz Seatllea album su otvorili introm prepunim dramatike, a nastavili s ne{to sporijom pjesmom Where Dreams Go to Die. Sljede}a, Spore, najvi{e

podsje}a na ranije radove banda. Definitivno, najkomercijalnija pjesma na albumu Queensrychea je Redemptation. S novoga albuma vrijedi jo{ izdvojiti ne{to laganije, molske skladbe, A World Without i Open Road, na kojima band zvu~i usvirano i kompaktno. Ukupno gledaju}i, ameri~ki progresivni metalci snimili su dobar album, koji umnogome podsje}a na njihove radove od prije dvadeset godina. Prava je {teta {to album nije otpjevao originalni pjeva~ Geoff Tate, na ~iji su karakteristi~an glas brojni fanovi odavno naviknuli. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Juveniles: Strangers 2. Puggy: Last day on Earth (Something small) 3. Rudimental ft. Elly Eyre: Waiting all night 4. Shea: Where did you go 5. Amplify Dot: Kurt Cobain 6. Tricky ft. Nneka: Nothing Matters 7. The Child of Lov: Fly 8. Rascals ft. Professor Green: Fire Blaze 9. Miss 600: Hello 10. Arctic Monkeys: Do I wanna know

70

SLOBODNA BOSNA I11.7.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Mjesečar” (SAD, 2012.); reditelji: Mike Birbiglia i Seth Barrish

Život je san

RUKOPIS NA\EN U ZARAGOZI
Wojciech Jerzy Has
Rukopis na|en u Zaragozi je igrani crno-bijeli film iz 1965. godine. Scenarij je napisao Tadeusz Kwiatkowski, na osnovu istoimenog romana Jana Potockog. Radnja se odvija u vrijeme Napoleonskih ratova. Ovo je najcjenjeniji film re`isera Wojciecha Jerzyja Hasa. Rije~ je o neobi~no ma{tovitoj pri~i, zapravo, s pri~ama unutar same pri~e. Ocjena: 4

HEROJI SU NEOPHODNI
Mjese~ar je veoma iznena|uju}i nezavisni film

Sleepwalk with Me je ameri~ki nezavisni film iz 2012., za koji je scenario napisao, re`irao ga, te glumio u njemu, komi~ar Mike Birbiglia. Godine 2008. on je nastupao u “one man showu” Sleepwalk with Me koji je i napisao, a koji je igrao u Bleecker Street Theatreu u New Yorku. Ti njegovi nastupi su spajali stand up komediju sa teatrom, nakon ~ega je do`ivio veliki uspjeh kod kritike. Neki su njegove predstave nazivali najboljim te godine, neki jednostavno - savr{enim. Poslije toga Birbiglia je napisao Sleepwalk with Me: and Other Painfull True Stories. Knjiga je uskoro do{la na listu najprodavanijih. U adaptiranju svog prija{njeg rada u novi medij, film, i u svrhu dolaska do scenarija, literarne osnove za film, koscenaristi su mu bili Ira Glass, Seth Barrish, te Joe Birbiglia, koji mu je brat i isto tako stand up komi~ar. Rije~ je o autobiografski inspiriranom filmu, gdje su gledatelji uvu~eni u pri~u iz prvog lica, o stand up komi~aru koji se nastoji izboriti s stresom ustajale karijere, o ljubavnoj vezi koja izmi~e njegovoj kontroli i kojoj prijeti, “logi~kim slijedom”, brak koji ne `eli, te ozbiljnim slu~ajevima hodanja u snu koje o~ajni~ki ignorira. Jer, ta vrsta REM poreme}aja veoma je opasna. No, glavni lik }e pokazati ne samo da se mo`e nositi s poreme}ajem, ve} da se svatko mo`e ostvariti kroz ne{to lijepo. Sleepwalk with Me govori o strahovima, nadanjima, odlukama, zna~aju neodugovla~enja, iskrenosti, samopovjerenju, istrajnosti, ljubavi, odnosu s partnerom, roditeljima... Premijerno je prikazan na odli~nom Sundance Film Festivalu, gdje je osvojio nagradu Best of NEXT Audience. U pregr{tu raznolikih heroja kojima nas bombardiraju velike filmske industrije i mediji, pa ~ak i promoviraju u {kolama, u svijetu u kojem nema istinskih heroja i svaki javni heroj je sumnji~av i
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

podlo`an “svrgavanju” kao i “stvaranju” u ovisnosti od tu|ih interesa, ovakvi heroji su neophodni. Neophodno je da su primjetni {irokim masama. Heroji koji se nose s razli~itim frustracijama, ali i talentima, koji ne posustaju, koji uspiju, rade}i za sebe i na sebi. Da nije istinit, ovaj film bi doista bio smije{an. Mo`da }e Mike Birbiglia, prije svega osoben i sebi svojstven, biti predvodnik neke nove generacije, koja }e “popuniti rupu” nastalu “odumiranjem” velikih poput Woodyja Allena, koji je od autobiografske mudrosti doista znao stvoriti remek-djelo. Ali, sada forsira “igrane turisti~ke razglednice”. Veoma iznena|uju}i i osvje`avaju}i nezavisni film. Sanjajmo budni!

RU@E NA KREDIT
Amos Gitai
Ru`e na kredit je igrani film iz 2010. koji je re`irao Amos Gitai i za njega napisao scenario skupa s Marie-Jose Sanselme, a prema romanu Else Triolet. U cijelosti, film je snimljen u Francuskoj, a u fokusu pri~e je brak Marjoline i Daniela. Sretni mladi par se vjen~ao u vrijeme dok se Francuska oporavljala od Drugog svjetskog rata. Daniel se bavi ru`ama, dok je Marjoline materijalist... Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE
1. Gru na supertajnom zadatku (Pierre Coffin, Chris Renaud) 2. Usamljeni osvetnik (Gore Verbinski) 3. Specijalne agentice (Paul Feig) 4. ^udovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon) 5. Svjetski rat Z (Marc Foster)

SAMO LJUDI
Branko Bauer
Samo ljudi je igrani crnobijeli film iz 1957., koji je re`irao Branko Bauer, po scenariju Arsena Dikli}a, a prema ideji Bo{ka Kosanovi}a. Predrag Bojani} je ratni invalid bez noge. U bolnici upoznaje Ljubicu Romi}, djevojku koja je u toku rata izgubila vid, a koju sada ~eka operacija nakon koje bi mogla ponovno progledati. Zaljubljuju se. No, Predragu je i dalje neugodno i ima ko~nicu radi otkrivanja svog fizi~kog hendikepa. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Potraga za Nemom (Andrew Stanton, Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar, Continental fil 2. Pet legendi (Peter Ramsey, Paramount Pictures, Blitz film i video) 3. Hobit - Neo~ekivano putovanje (Peter Jackson, Warner Bros. Pictures, Continental film) 4. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow, Columbia Pictures, Blitz film i video) 5. Atlas oblaka (Tom Tykwer, Andy Wachowski, Lana Wachowski, Warner Bros. Pictures/Discovery Film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI
[koda

SPORT Bujanje najstarijeg zanata u Brazilu

Prostitucija u sjeni sporta

[koda za septembarski Sajam automobila u Frankfurtu priprema Rapid u karavanskoj verziji, o ~emu svjedo~e prve {pijunske fotografije. Karavan ima isti prednji kraj kao regularni Rapid, a zadnji kraj je “maskiran” svjetlima prethodne generacije karavanske Fabije.

MOTOCIKLI
Brutale Corsa

PRIPREME ZA PRVENSTVO
Naporne psihi~ke i fizi~ke pripreme brazilskih prostitutki

Limitirane serije o~ito nisu dovoljno ekskluzivne, tako da }e se Brutale Corsa proizvesti u samo nekoliko primjeraka i to ru~no. Pogoni je motor od 158 KS a krase jo{ lak{i specijalni kota~i, prednja podesiva Ohlins vilica, crno lakiran okvir...

DESIGN
Opel

Opel }e na Sajmu u Frankfurtu prikazati koncept Monza, koji }e biti demonstracija novog dizajnerskog pravca i budu}ih tehnologija ovog proizvo|a~a. Automobil predstavlja “viziju budu}nosti ove kompanije” i ukazuje na njene “dizajnerske ciljeve”.
72

Skromno ure|ena hotelska soba u gradu Belo Horizonte na jugozapadu Brazila. Prigu{eno neonsko svjetlo. Prostitutka Andrea stoji pred ogledalom, polugola, i nanosi {minku. No ni debeli slojevi pudera ne mogu sakriti bore na ~elu. “Moram se dotjerati, nositi visoke pete. Jer konkurencija na ulici je `estoka“, ka`e Andrea. Svaki dan se ovdje pojavljuju nove prostitutke koje se nadaju da }e ugrabiti svoj dio kola~a. Konfederacijski kup je privukao na stotine tisu}a turista, sljede}e godine je tu i SP u nogometu, za tri godine i Olimpijske igre. To se osje}a i u Belo Horizonteu. Andrea ve} sad dnevno primi 20 mu{terija. Svaki od njih u prosjeku plati 15 eura. „Do}i }e jo{ mnogo turista i to stranih. Oni su spremniji potro{iti novac, ne cjenkaju se kao doma}i“, ka`e Andreina kolegica Vitoria. Zna~i, svi sretni i zadovoljni? Daleko od toga. Prostitucija je dodu{e u Brazilu legalna i od nje ne smije zara|ivati nitko drugi osim prostitutke same. No to je rijetko slu~aj. Svodnici su ti koji zara|uju najvi{e. Osim toga, cvjeta i seks-turizam kao i dje~ja prostitucija. Prostitucija posebice cvjeta u Riu de Janeiru i nogometnim centrima Fortaleza i Recife. U Fortalezi na sjeveru zemlje u krugu oko gradskog stadiona cvjeta dje~ja prostitucija, pi{e Deutsche Welle. „Cijeli ‘program’ stoji 3,5 eura ili jedan obrok“, ka`e jedna djevojka koja tvrdi da su joj 22 godine, ali djeluje mnogo mla|e. „Mi s velikom zabrinuto{}u gledamo na Svjetsko prvenstvo u nogometu“, ka`e

lokalna politi~arka Eliane Gomes i govori o djevoj~icama i dje~acima od 10 godina koji se bave prostitucijom. „Politika ne ~ini ni{ta kako bi sprije~ila ove zlo~ine“, ka`e. U katoli~kom Brazilu ima, naravno, i mnogih koji se ne `ele pomiriti s ~injenicom da je prostitucija legalna. No, borba protiv prostitucije u Brazilu nije laka. Autobiografija prostitutke Raquel Pachecho, u kojoj se ovaj zanat pokazuje s jedne svjetlije, mo`da i idealizirane strane, postala je bestseler a po njemu je snimljen i film. „Brazil je jedina zemlja u kojoj prostitutke do`ivljavaju orgazam“, ka`e politi~ar i pisac Fernando Gabeira i nitko se protiv ove izjave ne buni. Mnoge udruge za za{titu prava prostitutki svoje {ti}enice ~ak ciljano pripremaju za velike sportske doga|aje. U te pripreme spadaju i jezi~ni te~ajevi. „Ni{ta za Brazilce na ovom svijetu nije va`nije od nogometa i seksa. Na{a `elja je da se i na{i gosti dobro zabavljaju“, ka`e Maria Aparecida Viera iz organizacije Aprosmig. Projekt u~enja su podr`ali i organizatori Svjetskog prvenstva a za te~ajeve talijanskog, francuskog, engleskog i {panjolskog se ve} prijavilo preko 300 prostitutki. Koliko je jezik va`an, svjedo~i Maria, jedna od polaznica. „Ja ne spavam samo s mu{karcima nego i pri~am s njima. Mnogi dolaze samo kako bi popri~ali“, ka`e Maria. Trenutno se u Belo Horizonteu prostitucijom bavi oko 700 osoba, sljede}e godine }e ih, prema procjenama vlasti, biti za oko 300 vi{e. Dodatna konkurencija za Andreu i Vitoriu. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

KULT MARKET
LIFESTYLE Posljednje riječi osuđenih na smrt

VELIKA BRITANIJA
Detektori za rak
^okolada, gazirana pi}a i druga hrana bazirana na {e}eru mogli bi uskoro biti kori{teni kao detektori za rak. Nau~nici iz Londona su razvili tehniku koja identificira bolesti prate}i kako se apsorbira {e}er u tijelu. Otkrili su putem MRI skenera da su tumori prikazani svjetlije nakon {to je oboljela osoba konzumirala ne{to slatko, a ovo otkri}e omogu}ava sigurniju i jednostavniju alternativu u odnosu na standardne radioaktivne tehnike i moglo bi biti dostupno za manje od 18 mjeseci.

Dan za umiranje

OD KAJANJA DO IZLIVA BIJESA
[ta poru~uju osu|enici uo~i izvr{enja smrtne kazne

Otkako je smrtna kazna ponovo uvedena 1982. godine, u ameri~koj dr`avi Teksas pogubljeno je 500 zatvorenika, a njihove posljednje rije~i pru`aju nam uvid u tra~ak humanosti koja stoji iza prostih brojeva i statistika, pi{e New York Times. Od izvinjenja porodicama `rtava, kajanja, pa do tvrdnji o nevinosti i izliva bijesa posljednje rije~i nekih od najozlogla{enijih svjetskih kriminalaca ne mogu se svrstati pod odre|eni {ablon, ali ponekad otkrivaju mnogo o njihovim li~nostima. Jesse Hernandez (47), osu|en za ubistvo 11-godi{njaka, pogubljen 2012. godine: „Recite mom sinu da ga mnogo volim. Neka Bog blagoslovi sve. Nastavite da {etate uz njega. Naprijed Kauboji, sve vas volim! Gospo|ice Meri, hvala vam za sve {to ste u~inili. Mogu sve da osjetim, nije lo{e.“ Karl Eugene Chamberlain (37), osu|en za seksualni napad i ubistvo 30-godi{nje `ene, pogubljen 2008: „Moja smrt zapo~ela je 2. avgusta 1991. godine i nastavila se dok sam gledao divan i nevin `ivot koji sam oduzeo. U`asno mi je `ao. Volio bih da mogu da umrem nekoliko puta kako bih vam pokazao koliko mi je `ao. I ranije sam rekao u intervjuima, ukoliko `elite da me povrijedite i ugu{ite, toliko sam se ja lo{e osje}ao prije ovog zlo~ina.“ Jonathan Moore (32), osu|en za ubistvo policajca, pogubljen 2007: „@ao mi je. ^ovjeka sam znao svega nekoliko sekundi prije nego {to sam ga upucao. U~inio sam to iz straha, gluposti i nezrelosti. Tek kada su me zatvorili, vidio sam u novinama njegovo nevino lice i osmijeh - znao sam da je bio dobar ~ovjek. @ao mi je zbog nepo{tovanja koje sam pokazao prema va{oj i svojoj porodici, zaslu`io je bolje. @ao mi je tebe,
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

Gase. @elim sve najbolje tebi i tvojim k}erkama. Nadam se da }e vas od sada pratiti samo sre}a. Prestao sam sa heroinom i metadonom. Volim te, tata. Gotov sam, upravni~e.“ Douglas Roberts (42), osu|en za otmicu, plja~ku i ubistvo, pogubljen 2005: „Okej, previ{e dugo sam se motao oko ovog {tanda sa sladoledom. Prije nego {to odem, `elim da vam svima ka`em - kada umrem, zakopajte me duboko, postavite dva zvu~nika kod nogu, stavite mi slu{alice i pustite rokenrol. Vidimo se u raju. To bi bilo sve, upravni~e.“ Earl Behringer (33), osu|en za dvostruko ubistvo, pogubljen 1997: „Danas je dobar dan da se umre. U{etao sam ovde kao mu{karac i oti}i }u kao mu{karac. Imao sam dobar `ivot. Upoznao sam ljubav prave `ene. Imam dobru porodicu. Moja baka je stub zajednice. Volim i cijenim svoje prijatelje i porodicu. Hvala vam za ljubav. Jako mi je `ao zbog bola koji sam vam nanio, porodico Henson. Ukoliko vam moja smrti ponudi utjehu, neka tako bude. @elim da ka`em prijateljima da ovo nije na~in na koji treba da se umre, ali ja pripadam Isusu. Priznajem svoje grijehe.“ Henry Porter (43), osu|en za ubistvo policajca, pogubljen 1985: „Ljudi me zovu ubicom zato {to sam ubio ~ovjeka koji je prvo pucao na mene. Jedina stvar koja me je osudila jeste to {to sam Meksikanac, a on je bio policajac. @ivot Meksikanca nije vrijedan. Kada policajac ubije, nekoga po{alju na odsustvo. Kada Meksikanac ubije, dobije ovo. Mo`ete ovo zvati pravdom. Ja vas i ovo dru{tvo nazivam hladnokrvnim ubicama.“ (Priredila: M. Radevi})

ITALIJA
Gondolijeri
Zbog u~estalih pritu`bi za „neprikladno pona{anje“, venecijanskim gondolijerima bi uskoro mogao biti uveden obavezan alkotest i test na drogu. Ovo je predlo`io Nicola Falconi, predsjednik Udru`enja gondolijera, nakon {to je na YouTubeu postavljen snimak na kome jedan mladi gondolijer, nag i u pijanom stanju, ska~e u kanal na nagovor svojih kolega.

NJEMA^KA
Jahta
Najve}a privatna jahta na svijetu, Azzam, porinuta je u more. Jahtu dugu 180 metara i vrijednu 464 miliona eura napravila je njema~ka kompanija Lurssen za kupca sa Bliskog Istoka. Njema~ka plove}a pala~a svrgnula je Romana Abramovicha sa vrha liste vlasnika najve}e jahte, budu}i da je od njegovog Eclipsea du`a za 17 metara.
73

KULT MARKET
HOLANDIJA
Bette Frank

CRVENI FENJER Od rimskih careva do japanskih drvoreza

Mali vodič kroz gej istoriju

Progla{ena za 18. na ljestvici top 50 me|unarodnih modela, Bette su samo 23 godine, a ovaj put je odjenula Lindex kolekciju donjeg rublja.

POLJSKA
Olga Rzeplińska

PARKINSONOVA ISTORIJA
Britanski profesor analizirao je mu{ko-mu{ke odnose kroz stolje}a

Njeno ime vjerojatno ne}ete sasvim to~no zapamtiti, ali tih }ete se o~iju dobro sje}ati. Olga je pred fotoaparatima odjenula kolekciju donjeg rublja Mio Destino.

Britanski muzej u Londonu objavio je novi vodi~ za svoju zbirku koja istra`uje ideje istopolne ljubavi i eroticizma. Mala gej istorija (A Little Gay History) kustosa Richarda Parkinsona predstavlja objekte od papirusa iz Egipta s homoseksualnim dijalozima do japanskih rezbarija sa scenama seksa izme|u mu{karaca. Objavljivanje knjige podudara se sa ovogodi{njim Festivalom ponosa u Londonu, koji traje do 18. jula. „Istoriju pre~esto ~ine djela ljudi koji su implicitno heteroseksualni i naj~e{}e Evropljani“, ka`e Parkinson. „Pripadnici LGBT zajednice su se ~esto osje}ali odba~enima i u{utkanima.“ Uprkos tome, zbirka uglednog muzeja je

ENGLESKA
Beth Humphreys

Ona je jedna od omiljenih cura u Nutsu, Beth je ovaj put pozirala u jednodijelnim badi}ima raznih boja.
74

bogata klasi~nim djelima iz perioda u kojima je ideja homoseksualnog ~ina seksa bila prihvatljivija. Ako niste znali, najstariji chat poti~e iz 1800. prije na{e ere i u njemu se jedan egipatski bog nabacuje drugom. Jedna lampa iz Turske iz 1. vijeka prikazuje dvije `ene u sceni oralnog seksa iako nije poznato da li je pravljena za mu{karce ili `ene. Jedan od najljep{ih primjeraka iz gej kolekcije je portret lijepog Antinoja, mladi}a nakon ~ije je smrti 130. godine imperator Hadrijan „plakao kao `ena“ i proglasio ga za boga. Bez obzira na to, sve do velike izlo`be posve}ene Hadrijanu 2008. samo {a~ica nau~nika je znala da je car bio otvoreno gej. „Ovjekovje~io je Antinoja na statuama, u vjerskim obredima i nov~i}ima {irom carstva. To je bio najstrastveniji izliv bola za izgubljenom ljubavlju prije kraljice Viktorije i princa Alberta“, pi{e Parkinson. Osim toga, on isti~e Vorenov pehar iz istog perioda sa scenama seksa izme|u mu{karaca i dje~aka i {krinju sa Novog Zelanda iz 18. vijeka sa scenama oralnog seksa. Jedan drvorez iz 18. vijeka nastao u Japanu prikazuje dvojicu mu{karaca, glumaca kabukija, kako vode ljubav (jedan je obu~en u `ensku ode}u). „Ljudi ~esto misle da je gej i lezbijska istorija zapravo istorija manjina, ali ona je dio istorije ~ovje~anstva. Seksualna razli~itost je ne{to {to uti~e na sve nas“, zaklju~uje Parkinson. (Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA 16. motovunski festival, od 27. do 31. jula

BRIONI
Ulysses
Nastupom Zagreba~ke filharmonije 6. jula na Brionima po~ela je 13. sezona teatra Ulysses, koja do kraja avgusta obuhvata reprize predstava Kralj Lir, Odisej, Pokojnik i Zadr`ivi uspon Artura Uija, premijeru [ekspira u Kremlju Ive [tivi~i}a, kao i koncerte i poetske ve~eri autora iz regiona. Publika Ulyssesa }e u julu vidjeti i Odiseja Gorana Stefanovskog u re`iji Aleksandra Popovskog - regionalnu koprodukciju koja je premijerno izvedena 2012. godine.

Motovun mala mahala

ZAGREB
DRSKO I OPTIMISTI^NO
Gost Festivala bit }e kontroverzni austrijski reditelj Ulrich Seidl

Krle`a
bijele ameri~ke filmove Frances Ha i Computer Chess, zatim punkerske Dobre vibracije te `ensku SF komediju Camille premotava. Iz regionalnog programa za sada mo`emo najaviti Skidanje Koste \or|evi}a, film koji nam predstavlja ~itavu generaciju mladih srpskih filma{a, zatim Obranu i za{titu redatelja Bobe Jel~i}a i nekada{nje producentice na{eg festivala Zdenke Gold, te Kauboje Tomislava Mr{i}a, adaptaciju kultne zagreba~ke predstave koja je ve} godinama rasprodana tjednima unaprijed“, najavljuju iz MFF-a. Motovun Film Festival predstavio je i glavni prate}i program Motovun mala mahala posve}en romskoj nacionalnoj manjini, koji slavi razli~itosti, pobija stereotipe i donosi dobru zabavu. Osim filmskog, Motovun mala mahala donosi i muzi~ki program Roma Disko uz koncerte najboljih evropskih romskih muzi~ara, kao i nastup najboljeg truba~a svijeta - D`amba Agu{eva iz Makedonije. Va`na vijest je i saradnja Motovuna sa @ednim uhom, odgovornim za neka od najva`nijih koncertnih gostovanja u Hrvatskoj u posljednjem desetlje}u, a koje }e svake ve~eri Festivala biti zadu`eno za muzi~ki program. Tu je i nagrada 50 godina koja se dodjeljuje ljudima koji su vi{e od pola stolje}a posvetili radu na filmu. Ove godine, po prvi put, Motovun Film Festival to priznanje dodjeljuje scenaristu, poznatom knji`evniku Mirku Kova~u. (M. Radevi})
Svojevrsni vrhunac proslave 120. godi{njice ro|enja Miroslava Krle`e bila je dodjela nagrade Fonda M. Krle`e esejistu, uredniku i knji`evnom kriti~aru Milanu Miri}u u Dru{tvu hrvatskih knji`evnika, za knjigu Eseji koju je 2011. objavila Matica hrvatska. A HAZU, ~iji je Krle`a bio potpredsjednik i tajnik, najavio je otvaranje stalne izlo`be posve}ene tom piscu u svojoj Knji`nici od jeseni.

Organizatori Motovun Film Festivala objavili su detalje o glavnom programu predstoje}eg, 16. festivalskog izdanja (od 27. do 31. jula), koje se od prija{njih razlikuje po mnogo ve}em udjelu radosnih, ali i „drskih“ filmova za popravljanje raspolo`enja. Na taj na~in Motovun se odlu~io boriti protiv op}e depresije koja, kako ka`u, vlada u Hrvatskoj, a da pri~a bude potpuna, proglasili su i Slobodnu zonu Motovun u kojoj vrijede posebna pravila: posjetioci }e dobiti svoje motovunske putovnice, a `igovi u njima jam~it }e im razne popuste i pogodnosti na Festivalu. Iz ovogodi{njeg filmskog programa posebno se izdvaja Rajska trilogija austrijskog provokatora Ulricha Seidla, koji se u svojim novim radovima naj`e{}e do sad obra~unava s licemjerjem katoli~kog gra|anskog dru{tva centralne Evrope. Kako je najavljeno, Seidl dobitnika priznanja Maverick of Motovun, bit }e i gost Festivala, zajedno sa glumicom iz svog posljednjeg filma. [esnaesti MFF donosi i nekoliko iznimno zanimljivih, provokativnih dokumentaraca, me|u kojima se izdvajaju Pussy Riot o istoimenoj ruskoj grupi disidentica, te Fuck for Forest o kolektivu aktivista koji prodaju svoje porno uratke preko interneta, a sav prihod daju za spas amazonske pra{ume. „Posebno nam je drago {to u ovom depresivnom vremenu u programu imamo vi{e komedija nego ikad do sada, a kao najatraktivnije izdvajamo uvrnute crno11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

SOPOT
Krugovi
Film Krugovi Srdana Golubovi}a, inspirisan herojskim djelom mladog Trebinjca Sr|ana Aleksi}a, progla{en je najboljim na 42. filmskom festivalu SOFEST u Sopotu. Golubovi}ev film dobio je i nagradu `irija publike, kao i nagrade za najbolji scenario, kameru i monta`u. Nagradu za najbolju re`iju dobio je Goran Markovi} za film Falsifikator.
75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U Galeriji Bosanskog kulturnog centra u Sarajevu 9. jula predstavljena je knjiga Pre{u}eni genocid, autora prof.dr. [emse Tucakovi}a, a povodom obilje`avanja osamnaeste godi{njice genocida u Srebrenici. Promotori su bili: prof.dr. Ismet Dizdarevi}, mr.sc. Irena Praska~-Sal~in i mr.sc. Marijo Peji}. @iri takmi~arskog programa 42. filmskog festivala u Sopotu odlu~io je da ekipi filma Krugovi, reditelja Srdana Golubovi}a, dodijeli nagrade u kategorijama: Najbolji film, Najbolji scenario, Najbolji snimateljski rad i Najbolja monta`a, a Krugove je kao najbolji film proglasio i `iri publike. “HKD Napredak poziva sve zainteresirane da do|u u petak 12. srpnja, u 11 sati, u Ovalnu dvoranu Gradskog vije}a Grada Sarajeva na razgovore Krle`a suvremenost BiH”, pi{e na pozivnici Napretka: “Nakon razgovora o djelu Miroslava Krle`e, organizirat }e se i svetkovina u ~ast nove djelatnosti HKD Napredak, osnivanja poetskog teatra Krle`a - [op.” Banjalu~ki Demofest, ponavljamo, bi}e odr`an od 18. do 20. jula. U Takmi~arskom programu predstavi}e se trideset i dva benda iz regiona, a u Revijalnom: Dubioza kolektiv, S.A.R.S., Partibrejkersi, Superhiks, Kiril D`ajkovski i Plejboj. I sve to, kao i prethodnih godina, u prekrasnom ambijentu tvr|ave Kastel. Ova sezona u Narodnom pozori{tu Mostar bi}e zatvorena 23. jula, izvedbom predstave @ivot u smrti, u dvori{tu ku}e Svetozara ]orovi}a, “o kojem ova predstava upravo i govori”. U sezoni na izmaku, ~lanovi Dramskog ansambla NPM-a premijerno su izveli tri predstave: @ivot u smrti, Balkanske mu}ke i Koncert za pticu rugalicu. Ovogodi{nji Sarajevo Film Festival bi}e odr`an od 16. do 24. augusta... Kada }e ponovo “o`ivjeti” Sarajevo Music Stage u Domu mladih. Iz no}i u no} }e svirati i pjevati: Sergej ]etkovi}, Letu [tuke, Crvena Jabuka, Zoster, S.A.R.S., LET 3, Rambo Amadeus, Prljavo kazali{te, Polaroid Trip, Boban Markovi} Orchestra...

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ELDAR BALTA, koordinator projekta “Music Meeting” JFS-a

Regionalna saradnja mladih umjetnika
“U prvom krugu prijava na edukativni program Music Meeting koji }e biti odr`an od 5. do 10. novembra u Sarajevu u organizaciji Jazz Festa, pristiglo je vi{e od 150 prijava mladih muzi~ara i studenata muzike iz Bosne i Hercegovine i cijele regije”, obavje{tavaju nas organizatori godi{nje sarajevske jazz smotre. A sve do 20. septembra, na zvani~noj web stranici: www.jazzfest.ba, mo`e aplicirati ko god to `eli. “@elja nam je da muzi~ari koji sviraju razli~ite instrumente i imaju razli~ito muzi~ko obrazovanje i iskustvo, ~ine veliku komplementarnu grupu, jer je jedan od ciljeva Music Meetinga i da muzi~ari me|usobno uspostave veze koje }e im u budu}nosti olak{ati regionalni profesionalni anga`man”, poja{njava Eldar Balta, koordinator projekta: “U Jazz Festu vjerujemo da je za mlade muzi~are va`no da upoznaju, a kasnije i sara|uju sa kolegama ne samo iz svojih sredina ve} i iz regije i {ire.”

Ovogodi{nji Music Meeting ugosti}e osamdeset mladih umjetnika iz sedam dr`ava regiona: Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije.

SELMA ČAMPARA, PR Francuskog kulturnog centra “André Malraux” iz Sarajeva

SELMA ^AMPARA
“[esto izdanje Festivala }e se sastojati iz projekcija filmova na otvorenom, izlo`bi, radionica za djecu, predavanja, te Ljetne {kole pejza`ne arhitekture”

76

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

MILI TIRO, izvršni producent “Mostar Blues & Rock Festivala”

Majstori bluesa i rocka u dolini Neretve
Mostar Blues Festival od ove godine ima i “rock” odrednicu u svom nazivu. Pa, zar i do sada nije bilo dovoljno rocka na MBF-u? Da, bilo je, rock je dijete bluesa i bilo je logi~no da predstavljamo i rock sastave, ali ovim potezom smo otvorili vrata i bendovima koji sviraju isklju~ivo rock, a i skratili smo suvi{na poja{njenja otkud rock bendovi na Blues Festu. Blues i rock su u vje~noj konekciji, tako }e i dalje biti i na Mostar Blues & Rock Festivalu. Nadam se da }emo uspjeti dovesti neka zvu~na rock imena na ovaj festival i u narednim izdanjima.
[ta }e Mostarci i gosti ovog grada mo}i ~uti i vidjeti na ovogodi{njem MBRF-u, od 18. do 20. jula? I ove godine }e majstori bluesa i rocka do}i u dolinu Neretve. U no}i kada tematski predstavljamo ulogu i zna~aj usne harmonike u bluesu, vidjet }emo nastup majstora usne harmonike Petra Miladinovi}a (Pera Joe), koji }e sa grupom Blue Family izvesti neke od najzna~ajnijih klasika bluesa na usnoj harmonici, a nakon njega }e sa bendom nastupiti Sugar Blue, jedan od naboljih svira~a usne harmonike danas, prvi vlasnik nagrade Grammy koji dolazi na Mostarski festival, a koji je sa Rolling Stonesima snimio albume Some Girls, Emotional Rescue i Tattoo You. Narednog dana }emo se sjetiti nezaboravnih kompozicija grupe Drugi na~in, koji ponovo sviraju u izvrsnoj postavi, zatim kultne grupe Ten Years After, koja }e prisutnima priu{titi putovanje svijetom rocka od

Woodstocka do danas, a nakon njih i Yu grupe, za koju ka`u da zvu~i bolje nego ikad. Posljednju ve~er otvorit }e uvijek originalni Damir Urban, nakon njega nastupaju stari dobri Partibrejkersi, a nosilac te ve~eri je Lance Lopez, ameri~ki virtuoz na gitari, koji sa svojom grupom nastupa na turnejama BB Kinga i ZZ Topa.
Gdje }e koncerti biti odr`ani? Tradicionalno, prve ve~eri predstavljamo ~isti blues, i to }e se desiti u Pavarotti centru 18. jula. Nakon toga, festivalska produkcija seli u Sportski centar Kantarevac, gdje }e se odr`ati dvije festivalske ve~eri, dakle u centru Mostara. Moram re}i da ponovo imamo vrhunski sistem zvuka i svjetla, pa se nadam da }e svi posjetioci u`ivati.

Kreativno na otvorenom
Do 28. jula traje kulturna i zabavna manifestacija pod nazivom Vrtovi Stoca, vrt Evrope, u organizaciji Francuskog kulturnog centra André Malraux iz Sarajeva. “[esto izdanje Festivala }e se sastojati iz projekcija filmova na otvorenom, izlo`bi, radionica za djecu, predavanja, te Ljetne {kole pejza`ne arhitekture. Za studente je organizirana teorijska i prakti~na nastava, a ove godine Vrtovi Stoca... }e ugostiti vi{e od trideset bosanskohercegova~kih, srbijanskih i francuskih studenata - iz oblasti pejza`ne arhitekture, arhitekture, poljoprivrede, hortikulture i biologije - koji }e pod vodstvom slavnog pejza`iste i profesora pejza`ne arhitekture Gillesa Clementa raditi na idejnim rje{enjima za javne povr{ine Stoca. Studenti dolaze iz visokih dr`avnih {kola pejza`a iz Bordeauxa, Versaillesa, Bloisa, [umarskog i Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu, te [umarskog fakulteta u Beogradu”, najavljuje PR Francuskog kulturnog centra André Malraux Selma ^ampara. U okviru kulturnog programa, poznati francuski strip crta~ Jacques Ferrandez }e predstaviti svoj novi album, adaptaciju romana Alberta Camusa Stranac, te odr`ati radionice crtanja sa u~esnicima Festivala i svim ljubiteljima stripa. “Pored toga, organizirana je sedmodnevna pozori{na radionica za mlade frankofone glumce amatere koju }e voditi Gilberte Tsai, poznata francuska pozori{na direktorica i rediteljica. U partnerstvu sa udru`enjem Orhideja, predvi|ene su kreativne radionice za djecu i kino na otvorenom”, veli Selma ^ampara.

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

77

Foto: Mario Ili~i}

by DINO BAJRAMOVIC

IGOR MIRKOVIĆ, ala”: Festiv direktor “Motovun Film ore, “Ako baš moram na m ” preferiram stol u hladu

1. Kada }e biti odr`an naredni “Motovun Film Festival”? Mi ve} brojimo dane: po~injemo 27. jula.

13. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Ljudi su mi sva{ta govorili, ali nitko da izgledam moderno. 14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Ako si lijep i pametan, od tebe okolina puno o~ekuje. Ako si ru`an i glup, ne mora{ ni u {kolu ni u teretanu i ostane ti puno vremena za zabavnije stvari. 15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih `ivio u zemlji u kojem sam ja na vlasti. (Hvala Groucho Marx.) 16. Opi{ite Rajka Grli}a u tri rije~i? Razigran, fascinantno uporan. 17. S kim biste voljeli otplesati tango? S Mariom Schneider. U Parizu. Pa taman da je posljednji.
oja Vam 18. Osoba k ? je li ide na gang : o Generaln ji se sve}enici ko ku. ti li o p u ju gura

2. Ima li i{ta iznad M Te{ko. Motovun je otovuna? najbolja zabava u godini. Am

en.

{te prakse? jali da }ete biti ljekar op 3. Da li ste kao mali san alo je po htio biti ma|ioni~ar. Isp Moja mama jeste, a ja sam mom.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Nikad tako fenomenalno kao 23. septembra 1985. kad sam obukao civilku, stavio nau{nicu i zauvijek napustio kasarnu “Viktor Bubanj”, sa ~vrstom namjerom da popijem svo pivo u gradu. 5. [ta ne morate imati u fri`ideru? Radler. Volim pivo, a radler je uvreda za pivo. 6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nekoliko tisu}a ljudi. Ovisan sam o ljudima, treba mi ih puno. [to ve}a gu`va oko mene, ja sretniji. 7. [ta obavezno nosite na pla`u? Izbjegavam pla`u. Ako ba{ moram na more, preferiram stol u hladu.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Instruktor skijanja ili DJ na skijali{tu. Toliko o pla `ama.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Urar u malom gradi}u nedaleko od Lodza. Svi su drugi uglavnom bili faraoni ili princeze ili hajduci, jedinom se meni nije posre}ilo da budem ne{to uzbudljivo. 10. Jeste li meteoropata? Vru}ina me ~ini razdra`ljivim. Jako razdra`ljivim. Toliko o pla`ama. 11. Koliko ima istine u izreci: “Ko je sretan ni u hali nije gladan?” Isto koliko i u onoj: “Bogat nije onaj koji puno ima, nego onaj kome malo treba.” 12. Da li je {utnja zlato? Mislim da je zlato precijenjeno, kao i {utnja uostalom.
78

19. Tange ili badi}? Radije skija{ko odijelo. I ako mogu dodati tange su mi smije{ne i nerazumljive.

20. A, begova ili {kembe ~orba? Begova uvijek, {kembe nikad.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Do|ite u Motovun, ne mo`emo po~eti bez vas.

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

KLIN ^ORBA

ZABRANJENE KULTURE
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Dakle, jasno je da sam, iz duboko usađenog odnosa prema knjizi kao prema svetinji, zanemarila činjenicu da nije knjiga svaki predmet koji izgleda kao knjiga. Najgnjusnija je skupina tužnih debelih knjiga o Srebrenici, mahom opremljenih za ukrašavanje regala, sponzoriranih od vojnih, policijskih i stranačkih vlastodržaca

P

oljoprivredna djelatnost je, naime, polje ljudskog djelovanja u kojem ~ak i stoka zna razlikovati {ta su povrtne kulture a {ta korov. Upustimo li najobi~niju nesvetu kravu u polje pod marljivo uzgojenom kulturom, recimo paradajza, i dopustimo li joj da postane konzument, opazit }emo da pase korov, a - u najboljem slu~aju, ignorira na{ paradajz. Zapravo je vjerojatnije da }e bijesno pogaziti na{u kulturu, pogotovo ukoliko smo izme|u redova vlastitih zasada netom oplijevili samoniklo divlje raslinje. Budu}i da su iza nas godine ratovanja i rasula svih dobara i vrijednosti, imamo tu situaciju da su ogromne parcele, nekada kultiviranog zemlji{ta, zarasle u korov. I, kao {to to obi~no biva, najbr`e i naj{ire rasprostranila se po ~ovjekov imunolo{ki sistem najopasnija samoniklost: ambrozija. Na{i sjeverni susjedi su prije par godina vlasnicima zemlji{ta zakonom zabranili “uzgoj” korova opasnog po zdravlje. Dakle, nije nu`no njegovati neku poljoprivrednu kulturu, ali jeste ka`njivo ukoliko ne poduzmu sve da sa svojih polja iskorijene opasnu ambroziju. Tom analogijom, svakodnevno se pitam: postoji li i{ta efikasno za iskorjenjivanje posvema{njeg kulturolo{kog korova koje je gotovo preplavilo sve sfere bh. dru{tva? Nedavno sam preseljavala, {to je svakako moja privatna stvar, ali je i jedna od onih op}epoznatih situacija (sli~no kao i kod definitivnog metafizi~kog preseljenja) u kojima ~ovjek nastoji razdvojiti bitno od nebitnog. ^ak i kad smo manje-vi{e svjesni da smo vremenom zatrpali stan nepotrebnim stvarima, preseljavanje je prilika da se zaprepastimo koli~inom i raznoliko{}u sme}a koje smo upustili u svoj prostor, odnosno, u svoj `ivot. Elem, sasvim logi~no, najvi{e je sme}a u onome {to najradije unosimo u ku}u. U mom slu~aju, posrijedi su knjige. Lijepe debele knjige! [to re~e Najve}e pero u nas, ta i ta knjiga je nesumnjivo knji`evno blago jer je golim okom vidljivo da je debela i velika, naspram one tamo koja je nezaslu`eno nagra|ena - a pogledaj kako je jadnica tanka.

se pred najezdom ovih arogantnih tvrdokornih zavukle u mi{ju rupu. To me, naravno, razveseli jer sam se ve} bila pomirila s mi{lju da sam ih zijanila posudbama, {to je kudikamo gore nego posu|ivati bra~nog partnera ili auto.

S

druge strane, tu`no ustanovim da sam vlasnica nemalog broja predivno opremljenih knjiga - tvrdih korica, bajkovitih naslovnica, krupnih slova i jo{ krupnijih proreda na finom debelom papiru, autora potpuno neznanih ili nadaleko znanih kao {arlatani. Naslovi, manje-vi{e sli~ni: bosanski humor, humor na sanski na~in, samo humor, humoreske, bosanske izreke, bosanski spomenari, bosansko ovo - bosansko ono... Sve u svemu, nove stare bosanske mudrolije i humor od kojega se ~ovjeku pla~e. Sve te lijepe debele vicoteke podobivala sam na knji`evnim susretima i ~itanjima diljem i {irom Bosne i Hercegovine, a bogme i po raznim inozemstvima. Nema skupa pisaca bez lisaca sa koferom vlastitih knji`urina koje piscima dijele a ~itaocima prodaju. To je kultura stasala na nostalgi~nim ranama bh. dijaspore. Dakle, jasno je da sam, iz duboko usa|enog odnosa prema knjizi kao prema svetinji, zanemarila ~injenicu da nije knjiga svaki predmet koji izgleda kao knjiga. Najgnjusnija je skupina tu`nih debelih knjiga o Srebrenici, mahom opremljenih za ukra{avanje regala, sponzoriranih od vojnih, policijskih i strana~kih vlastodr`aca. Ima se - mo`e se. Prelista li ih iole normalan ~ovjek, smjesta bi zatra`io da se skupa sa zakonom o zabrani negiranja genocida donese i zakon o zabrani komercijalizacije istog.

A

I

sad, imam ja tih lijepih debelih knjiga pa mi valja em platiti njihovo preseljenje, em na}i im mjesta na policama kojih knjigoljubac vazda ima premalo. Upustim se u razabiranje, sve jednu po jednu, i imam {ta vidjeti. Prona|em kona~no neke od onih za kojima sam bezuspje{no tragala, one neke tanju{ne, pla{ljive, koje su

~uveni bosanski humor, duh koji je svojevremeno znao biti iskri~av, suptilan, satkan od najfinijih niti zajedni~kog `ivota, procvjetao na otporu verbalnoj neslobodi, demokratizirao se, tj. banalizirao i vulgarizirao do perverzije. Televizijske serije, pa ~ak i filmovi, vrte pri~u oko lo{eg vica. Nedavno, naletim na takozvanu zabavnu emisiju kola`nog tipa na jednoj na{oj televiziji. Kad tamo, gospon humorista, preru{en u slu|enu ku}anicu, krije{ti u telefonsku slu{alicu: Halo, Mirsada… zna{ li ti, bona, {ta je to - danju laje a no}u pliva? Kako ne zna{, glupa~o jedna?! Punicina proteza. Sva nam je kultura pala na te grane.
79

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Priredio: Nedim Hasi}

Mazda 3: Ljepotica iz Yokohame
ova Mazda3 otkrivena je simultano u ~etiri grada diljem svijeta - u Londonu, Melbournu, New Yorku i Istanbulu - i to na desetu godi{njicu proizvodnje. To je tre}i model koji nosi novi dizajnerski izri~aj marke Kodo te naprednu tehnologiju SkyActiv, koja donosi bolje performanse i u{tede na gorivu. Na evropsko tr`i{te kre}e u prodaju u oktobru nakon slu`bene premijere na salonu automobila u Frankfurtu. Mazda3 je i tre}i najprodavaniji Mazdin model u Europi, nakon SUV-a CX-5 i Mazde6, a predstavlja sna`nu prijetnju s istoka njema~kom VW Golfu VII i francuskom Renault Méganeu Berlini. Temelji se na platformi koju dijeli s Focusom i Volvom S40, ali je novi model znatno {iri (+40 mm), vi{i (+20 mm) i neznatno du`i (+5 mm), a ima vi{e od pola metra du`i me|uosovinski razmak! Ve} to garantira puno vi{e prostora i komfora kao i bolje le`anje na cesti, a pored toga je unato~

N

ve}im dimenzijama novi model 70 kg lak{i nego prije. Dodatno, ovjes je ~vr{}i, ali su njegove komponente lak{e. Dora|eni upravlja~ki sustav sada je jo{ izravniji. Sve to pozitivno }e utjecati na pona{anje u vo`nji ovog sportski orijentiranog kompakta. [to se ti~e motora, novost u ponudi je po~etni 1,5-litreni benzinac koji razvija 100 KS. Naravno, i taj motor utjelovljuje SkyActiv tehnologiju pa ga odlikuje visoki omjer kompresije i izravno ubrizgavanje goriva. Zbog toga mu s mjesta do 100 km/h treba samo 10,8 sekundi, a juri 182 km/h. Slijedi ga ve} poznati 2,0 benzinac koji dolazi u dvije razine snage - sa 120 i 165 KS. Dizela{ je za sada samo jedan, 2,2-litreni sa 150 KS, a on se, kao i slabiji 2,0 benzinac, mo`e naru~iti i s automatskim mjenja~em sa {est brzina. Ostali motori opremljeni su ru~nim mjenja~em sa {est stupnjeva. Mazdin stop-start sistem sada je ugra|en u sve verzije Mazde 3, a sistem za

regeneraciju energije ko~enja dostupan je u nekim varijantama. Japanski proizvo|a~ tvrdi da }e nova Mazda 3 imati jednu od najboljih zvu~nih izolacija kabine u svojoj klasi. Lagani materijali za upijanje zvu~nih talasa iskori{teni su za blokiranje buke, a mek{i amortizeri i unapre|eni ispu{ni sistem tako|e doprinose smanjenju buke u kabini. Kupcima }e na raspolaganju biti i neke nove ~ari moderne tehnologije. Novi 7-in~ni zaslon osjetljiv na dodir mo`e prikazivati SMS poruke i emailove pristigle na telefon spojen Bluetoothom kao i zvukovne poruke s Facebooka i Twittera, a audio sustav nudi 30.000 internetskih radio stanica. Kad je rije~ o sigurnosti, tu je radar koji upozorava na premali razmak i sustav koji samostalno ko~i do brzine od 30 km/h, kamera koja upozorava na nenamjerni izlazak iz vozne trake ili pak duga svjetla koja se sama spu{taju. U pripremi je i sedan verzija koja bi trebala sti}i u prolje}e idu}e godine.

80

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

U[TEDITE NOVAC!

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful