STO

l[E CINITI PRI MRSA\ILiIEN.'U

1. Skidanje kil.ograma 5ok dijetama Nemojte poku5avati dudesne kure mr6avljenja koje u nekoLiko dana ili tjedana skidaju kj-lograme koje ste skupljali nekoliko godina. Nakon 659 dana na kavi i cigaretama ili na malo mlijeka, moguie je da ste skinul-i neSto na teZini. Medutim, svoj Zeludac ste doveli u stanje "Soka", a posljedica )€, da
ne6ete jesti tjedan dana.
Zdrava prehrana predlaZe tri glavna obroka. Obratite naroditu paZnju na dorudak koji ste do sada preskakali. Ako preskodite dorudak kx:-za se javlja u 11 h do podne i 16 h popodne. To je najvaZniji obrok u danu! Ako preskodite podnevni obrok krLza se javlja u 1-l- h noiu i tada bi mogli strpati u sebe bilo 5to.

2. Preskakanje obroka

3. Gladovanje Veiina ljudi vjeruje da kurom gladovanja mogu uspjeSno mrSaviti. Rezultat toga je da se nakon gladovanja vra6aju starim navikama, a kilogrami se jo5 brZe vra6aju. Planirani obroci i plani-rano mr5avljenje vas nikada ne6e dovesti do izgladnjelosti. 4. Vaganje non-stop Ve6ina ljudi misli ako ne pojedu jedan kolad da 6e izgubiti na teZini i da 6e vaga to sutradan pokazati. Medutim, vaga stoji na istom ili dak poskodi malo viSe. Zakl1udak je: nije vrijedno muditi se kada i tako nema TCZUJIAIA NE VAZ]TE SE SVAKI DAN! VaZite se jedanput tjedno, fld istoj vagi-, u isto vrijeme. Na taj nadin znat 6ete todno dega se treba drZati i bit.i 6e to manje optere6enje za va5e Zivce. 5. Takmidarsko skidanje kilogrr'na Nitko ne moZe sa sigurno56u predvidjetl koliko 6e kilograma izgubiti i kojom brzj-nom uz ovu ili onu dijetu. kol-iko kilograma je previSe, kako dugo ih VaZno je nosite, kako va5 organizam reagira upravo na taj dijetni napustiti dobra volja ako va5 prijatelj mr3avi br1e od vas, niti se osjeiati manje vrijednim ako skldate kilograme sporlje.
UPAMTITE:

reZim. ZaLo vas ne smije

Brzi gubit.ak : bxz:- dobitak

!

6. Promjena naEina iivota Ako ste se odludili na jednu promjenu u svom nadinu Zivota (mr5avljenje), onda ne donosite j-stovremeno joi nekoliko drugih odluka, npr. prestati pu5iti, po6i na neki tedaj, mijenjati stan, posao 1 sl-. Koncentrirajte se na jednu promjenu i kada to udvrstite krenite dalje. Ako sve podnete odjednom ne6ete sti6i nikada do kraja i to 6e vas obeshrabriti. 7. Zaito govorite da nriavite? Za5to govoriti o tome? Ako razgovaraLe s nekj-m tko je takoder debeo, ali ne Zel-i o tome razgovarati, udinit ie sve da vas onemogudi- u va5im namjerama. IIi razgovarate o va5oj dijeti s nekim "mr3avkom" koji nikada nije imao takvih problema, s1u3at 6e vas s nerazumjevanjem i nezainteresirano te vam neie moii
pomo6i.

pomo6i u mr5avljenju.

Jedino onaj koji ima iste probleme kao i vi, moZe

vam

8. Do6i u napast u vlastitoj kuhinji Izbacite iz kuhinje sve Sto nije u va5em dijetnom programu. Postavite sl-iku svog "najdebljeg ja" na vraLa hladnjaka, na ormar s hranom i to ie vam pomo6i da ne dodete u napast da trpate u sebe masu "maliht' obroka. 9. Zbrajati kal,orije Prilikom izbora jela uvijek radite usporedbe da li je ovaj kolad jednako vrijedan kao Snicla, da li je za mene bolje uzetl ovo povrie itl tijesto i sl. Vi 6ete do6i u napast da jedete ono 5to volite na uStrb onoga Sto vam je uzi-manje manje kalorija pomaZe skidanju kori-sno, ali
kilograma.

10. Ne odlazite praznog ieluca! Kada se sprema kiSa uzimate sobom kiSobran, zar ne? Udlnite isto i kad ste gladni. Ako jedete prije odl-aska iz kude, moii 6ete odoljeti pri prolazu kraj restorana ili slastidarne. Takoder iete mnogo lak5e odustati od svih mogu6ih napasti na stolu ako vas negdje ponude. Biti 6e vam mnogo lak5e odabrati ono Sto vi "moZete" jesti.

11. Odustati na pola puta Ako vei na podetku dijetnog reZima vjerujete da moZete posti6i j-dealnu teZinu, onda 6e Vam to bitl teZe nego dohvat.it.i mjesec. eovjek uspjeva samo ako postavi problem kao takav i rje5ava ga postupno. Probleme rje5avajte
jedan po jedan.

PRAVfLA PONASAII.IA U JELU

Ponavljanje naudenih pona5anja je korisno za Pronadite ona ponaSanja koja moZete prilagoditi nadinu Zivota i provodite ih.
Op6a praviJ.a

Vas.
svom

Jedite uvijek na istom mjestu. Jedite uvijek u isto vrijeme raspored obroka. Nemojte raditi niSta drugo dok jedete. Hranu drZite zatvorenu dalje od pogleda. Tzb3egavajte da budete "kanta za otpatke" u Va5oj kudi. Uvijek pospremite hranu da nije na vidljivom mjestu.
Kupovina hrane

Kupujte uvljek poslije jela. Kupujte samo ono Sto ste unaprijed planirali. Kupujte hranu koja zahtijeva pripremu.
samo

Priprenanje obroka Ako za sebe pripremate jelo posebno, priredite za jedan obrok. U obrok ukljudit.e viSe razliditih namlrnica. Jel-o pripremajte uglavnom kuhano ili pedeno s
mal-o masno6e.

ili 5e6eru. Upotrebljavajte vo6e kao desert ili za meduobroke. Pripremite rezervu povria za male obroke npr. mrkva, celer, rotkva. Zapodnite obrok juhom ili nekom drugom niskokaloridnom tekuiinom - dolazi brZe do zasi6enja. Probajte razne vrste riba u jelovnlku.
masno6i-

Tzb1egavajte hranu koja je ve6 pripremljena

u

Upotrijebite mafi pribor za jelo (tanjur, daSu, ?Iicu, vilicu, Salicu). Uklonite sa stola posude s hranom nakon Sto ste uzelj- svoju porciju. Ostatak hrane bacite u kantu. Jedite hranu samo serviranu na tanjuru (ne usput, iz omota, iz vre6ice) . Nakon jela ustanite od sto1a.

Pona5anje za vrijeme jela

GI,AV}IA PRAVII,A PONASA}I.}A

ite sol u prehranj_ Rezu]-Iat : GIIBITAI( NA EEZINT !
Smanj
!

Odredite broj obroka dnevno i ne mijenjajte ga. Odredite kolidinu hrane u obroku. Vodlte brigu o ukupnim dnevnim kalorijama. Jedite polako onu kol-idinu hrane koju ste odredili za obrok. Uzimajte dovoljno teku6ine kroz dan.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful