You are on page 1of 28

Prepoznavanje matematički darovitih učenika

Ana Jurasić, 2011.

` ` ` . ali nedostatak dobrog matematičkog obrazovanja često je uzrok nemogućnosti profesionalnog napredovanja i u mnogim drugim područjima. već kao potencijal koji je u većoj ili manjoj mjeri podložan razvoju i napredovanju. Matematičku darovitost ne treba doživljavati kao konstantu – dar koji je dan ili nije dan nekom učeniku. S jednakom pozornošću valja sagledati i okolinske činitelje koji utječu na razvoj djetetovih sposobnosti te se i prema njima postaviti aktivno s ciljem povećanja djetetove šanse za realizaciju njegove darovitosti. Ne znači da svi učenici nadareni za matematiku moraju nužno postići karijere kao matematičari. zbog svoje logičke strukture i aparata kojim se služi.Matematička darovitost ` Matematika. izuzetno je plodan medij p j za p privlačenje j darovitih učenika u najmla j đem uzrastu.

. kritički analiziraju svoja postignuća. pokazuju ustrajnost u radu.` S obzirom na učenikovu darovitost za matematiku možemo razlikovati (Pavleković): ( ) ` potencijalno darovite učenike ` ` ` ` ` ` brže uče od svojih vršnjaka. vršnjaka razlikuju se od njih u dubini razumijevanja i razini apstrakcije. motivirani su i podržavani od vanjskih činitelja prema realizaciji svojih mogućnosti u matematici. imaju svoje mišljenje zbog kojeg mogu doći u sukob s vršnjacima i učiteljem. uče aktivno.

sklona preskakanju važnih koraka u zaključivanju te ostavljaju dojam površnosti. ` ` . motivacijom i marljivim radom često zasjenjuju djecu iz prethodne kategorije. ali osjećaju nesigurnost i postižu slabije rezultate rješavajući nestandardne zadatke.` učenike iznadprosječnih matematičkih sposobnosti ` ` učenici koje učitelji nazivaju bistrom djecom djecom. koja su. vještinama i primjeni matematike nadmašuju vršnjake. p . točno rješavaju zadatke po analogiji. u svojim znanjima. posebno u primjeni elementarnih matematičkih znanja i vještina na rješavanje problema iz svakodnevnice. zbog brzoga uma.

` učenike prosječnih matematičkih sposobnosti ` ne pokazuju poseban interes za matematiku matematiku. učenike s nedovoljno razvijenim sposobnostima za matematiku ` znanja. ` . ` postignuća su im u okvirima očekivanja onoga što bi trebali postići. vještine i sposobnosti iz matematike kod ovih su učenika ispod razine postignuća vršnjaka iz prethodne skupine. ` u stanju su najelementarnija zbivanja iz okruženja uspješno povezati sa svojim matematičkim znanjima i vještinama.

deduktivnih i induktivnih metoda zaključivanja. ako je potrebno. sklonost preskakanja međukoraka u logičnom argumentiranju. težnja elegantnim rješenjima. mogućnost pamćenja odnosa u problemu i načela nekog rješenja (manje sposobni učenici češće pamte samo konkretne pojedinosti problema ili ništa).Osobine djece nadarene za matematiku: ` ` ` ` ` ` Sposobnost brzog shvaćanja biti problema ili povezivanja jednog problema s drugim koji je potpuno različit it. tamo gdje je to moguće. korištenje analitičkih. mogućnost mijenjanja načina razmišljanja. upornost u rješavanju teških i složenih problema problema. ` ` ` ` ` . sposobnost uočavanja obrazaca i apstraktnog razmišljanja (dubina razumijevanja). korištenje različitih nestandardnih postupaka. neuobi bičajeno j zanimanje i j za brojeve b j i matemati t tičke k sadržaje dž j . mogućnost brze i lagane generalizacije matematičkog gradiva.

rješavanja j j iznimno teških problema. nastavnik je u prednosti zbog svog ukupnog znanja. “nisam za to nikad čuo” iskren je. ` Odgovor poput “ne znam”. Za svako pitanje nastavnik ima pravo uzeti vrijeme da na njega odgovori. No. pribaviti p odgovaraju g j ću literaturu. legitiman i učeniku koristan. Od darovitog učenika primarno se očekuje veća dubina razumijevanja i veća sposobnost samostalne interpretacije dobivenih rezultata. .Uloga nastavnika ` Matematički daroviti učenici često usvajaju matematičke pojmove i tehnike predviđene tek za stariji uzrast. pronaći najbolji oblik rada koji g darovitom učeniku. . teško je utvrditi poželjnu brzinu napredovanja darovitog pojedinca. p ` ` ` Dakako. generalizacije. ` Skladan odnos nastavnika i učenika mora priznati navedene činjenice injenice. ` ` ` Uloga nastavnika svesti će se na usmjeravanje. Učenik uistinu darovit za matematiku premašit će svog nastavnika negdje krajem drugog razreda srednje škole u sposobnosti apstrakcije. jer je njegov napredak individualan proces. . Nastavnik je dužan ukazati na važnost pojedine vrste znanja. motiviranje i kontroliranje rada darovitog učenika. pregleda cjelokupnog matematičkog područja i iskustva koje je stekao. osigurati g dodatni rad pored p odgovara redovne nastave.

tada je nužno pronaći mentora izvan škole koji će se brinuti o njima. Nastavnicima je potrebna obuka i podrška u prepoznavanju potreba i radu s darovitim učenicima. njima Potrebno je dugoročno koordinirati rad s darovitima. kako se rad s njima ne bi ponavljao lj ili prekidao kid u sljede lj d ćim i godinama. di Škola mora imati p podršku koja j uklju j čuje j p potrebne knjige. j g . računalnu podršku p i ljudske resurse. ` Ako škola nema odgovarajućeg nastavnika.` Na nastavniku je najveća odgovornost u prepoznavanju darovitosti. Nastavnici koji podučavaju darovite učenike moraju imati dobro poznavanje matematičkih sadržaja. ` ` ` ` . njezinom pravilnom usmjeravanju i skladnom razvijanju razvijanju.

nastavnikova procjena.Identifikacija darovitih učenika ` Općenito. koje vještine učenja pokazuje te primjenjuje li stečeno znanje. ` ` ` Općenito se za donji prag uzima kvocijent inteligencije koji je za barem dvije standardne devijacije j j iznad p prosje j čnog g( (dijete j bi moralo imati kvocijent j inteligencije g j 130 ili viši). No. za identifikaciju ovakve djece koriste se sljedeći izvori informacija: ` ` ` mjerne j skale i liste za provjeru p j . ` ` U školskoj sredini nastavnik najlakše uočava akademske sposobnosti djece. uz darovite i talentirane vežu se i druge intelektualne karakteristike (sposobnost preispitivanja i rješavanja problema. U veći ini i zemalja lj k kvocijent ij t i inteligencije t li ij j jedan d j je od d glavnih l ih k kriterija it ij za određivanje darovitosti. ` Potreban je velik broj različitih informacija kako bismo mogli imati potpunu sliku o određenom djetetu te mu potom osigurati odgovarajuću poduku.). ali vrlo je važno promatrati kako učenik pristupa zadatku. različite vrste standardiziranih testova.. .. . Nastavnik ima vrlo važnu ulogu u uočavanju područja u kojem se dijete ističe.

Korisne su jer nam ukazuju na što treba obratiti pozornost pozornost.. brojevi j automobila imaju j p posebne osobine. stalno samo sebi zadaje probleme tijekom nastave i kod kuće (pr. a druge vrlo dugačke i uključuju sve moguće pojedinosti. pokazuje p j p posebno zanimanje j za brojeve j (p (pr. “kako brzo ide avion?”. . samopouzdanje u novoj matematičkoj situaciji. 219 je djeljiv s 3... Postoji mnogo različitih lista – neke su kratke i sažete. Listama za provjeru matematičkih sposobnosti obično se provjerava (popunjava (popu ja a ih naj ajčešće nastavnik) asta ) da li dijete d jete posjeduje s sljede jedeće osob osobine: e ` ` ` ` ` ` ` ` ` upornost u traženju najboljeg i najjednostavnijeg rješenja problema..). t?” ) pokazuje otpor prema pisanju onih dijelova rješenja problema koji se mogu riješiti “u glavi”.).Liste za provjeru i skale procjene ` Radi se zapravo o procjenjivanju učenikovih sposobnosti različitim postupcima – od jednostavnih nominacija do upitnika i skala procjena.. često je u stanju pronaći kraticu do rješenja problema jer želi izbjeći standardne modele. i ?” “k “koliko lik sekundi k di traje t j ljudski lj d ki ži život?”...

` Mjerne skale su pouzdanije od subjektivnih i općenitih kontrolnih lista. služeći se pritom određenim smjernicama i načinom bodovanja. – 1 – ukoliko ste rijetko ili niste nikad primijetili ovakvo ponašanje. 2 – ukoliko povremeno primjećujete ovakvo ponašanje ponašanje. ` Od nastavnika se traži da učenika procijeni kroz odgovore na pitanja pitanja... ) . (pr.)..

testovi t t i inteligencije i t li ij . ` ` Koriste K i t se standardizirani t d di i i mjerni j ii instrumenti t ti . Testovima (koje rješavaju učenici) mjere se znanja znanja. Nedostatak je taj što je testova jako mnogo i teško je odabrati odgovarajući. ` Testovima kreativnosti može se identificirati kreativnost koja inače ne bi d šl na vidjelo. umijeća i sposobnosti koje su neposredno povezane s klasifikacijom darovitih učenika. ` ` Testovi predstavljaju protutežu nastavnikovim opažanjima. Za primjenu nekih testova nužno je osigurati sudjelovanje psihologa. testovi t t i specifičnih sposobnosti i testovi postignuća. Prednost p primjene j testa j je to što on može dati objektivne j p podatke. došla idj l .T ti j Testiranje ` Darovite i talentirane pojedince često identificiramo primjenom standardiziranih testova. ` ` ` Prognosti g čka valjanost j testova inteligencije g j nije j se p pokazala zadovoljavaju j j ćom za identifikaciju nadarenih u nekom području.

donosi odluku o kategoriji darovitosti učenika. ` Ekspertni sustav.` Postoje i ekspertni sustavi za prepoznavanje učeničke darovitosti za matematiku. ` Ekspertni sustavi su računalni programi koji mogu zamijeniti ljudskog eksperta u donošenju neke odluke. na osnovu učenikovog odabira ponuđenih opcija i sakupljenih bodova. . ` Mogu M ik korisniku i ik objasniti bj iti postupak t k kojim k ji su došli d šli d do rješenja j š j prikazom ik svojeg znanja kojim su se koristili.

natjecanja..` Za identifikaciju darovitih i talentiranih učenika poželjno je koristiti različite izvore podataka. Unapređivanje identifikacije nadarenih podrazumijevalo bi osiguravanje odgovaraju d j će profiliranih fili ih i standardiziranih t d di i ih postupaka t k ii instrumenata. vršnjaci. podaci iz evidencija o učeniku – dokumentacija ustanove koju je učenik prethodno pohađao.) i odgovarajuće vremenske intervale za njihovo prikupljanje.. t k .. uradci i postignuća. testovi za učenike. podataka raznovrsne metode (uspjeh u učenju enju. hobiji i druge aktivnosti učenika. upitnici za nastavnike. interesi. mišljenja nastavnika. U našim školama nastavnici su najčešći procjenjivači nadarenosti. ` ` ` Potrebno je sudjelovanje svih koji mogu priskrbiti korisne informacije (roditelji.). nastavnici. oni imaju ključnu ulogu u identifikaciji i radu s nadarenima te moraju biti upoznati s prednostima i nedostacima identifikacijskog postupka.. stručni suradnici. t t njihovu sustavnu i višekratnu primjenu uz sudjelovanje potrebnih stručnjaka i izvora podataka.

U Hrvatskoj postoje pozitivne zakonske odredbe u vezi osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja kao i srednjoškolskog obrazovanja darovitih učenika. ` Razlozi tome mogu biti nedostatan broj školskih psihologa u Hrvatskoj. kao i nedostatak novca za kupovinu dovoljnog broja skupih testova za određivanje dječje darovitosti za matematiku.Prepoznavanje matematički darovitih učenika u našim šk l školama ` Posljednjih godina u krugovima prosvjetne javnosti pojačano se ukazuje na probleme prepoznavanja i izobrazbe darovitih učenika enika. prepoznavanje dječjeg dara za matematiku i sustavno usmjeravanje darovitih učenika od strane učitelja i roditelja prema realizaciji te darovitosti još uvijek u mnogim školama i područjima nije dovoljno razvijeno. ` No. ` Stanje j dodatno p pogoršava g i izostanak cjeloživotne j izobrazbe učitelja j u području darovitosti. ` Problem predstavlja i nedostatna financijska podrška od strane države. ` .

2003. Motivation and Support of Mathematical Talents in European Schools Schools. ` . pokrenuto više istraživanja iz matematičkog obrazovanja. motivacije i podrške matematičkih talenata. provedena u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama.-2005 2005.) 2000 ) i RUMEC (Research R hi in U Undergraduate d d t M Mathematics th ti Education Community.EU (Identification. t 2000. kao što su PISA (Programme for International Student A Assesment.).) ) projektom skrenuta pozornost akademske i šire društvene zajednice na važnost identifikacije. stoljeća u Europi je MATH. ` PISA program je program za međunarodno procjenjivanje znanja i vještina j š i petnaestogodišnjih diš jih učenika. ik ` Dosad je to najobuhvatnija međunarodna procjena.` Početkom 21. Istodobno je. 2003 2003. u Europi i Americi.

. projektu ` Provodi ga međunarodni Konzorcij institucija koji predvodi Australsko vijeće za istraživanja u obrazovanju (ACER).Još o PISA projektu. PISA-ini rezultati imaju visok stupanj pouzdanosti te mogu značajno pojasniti ishode obrazovanja b j u najrazvijenijim j ij iji zemljama lj svijeta. ij PISA-ine metode izvješćivanja rezultata usmjerene su na informiranje vlada o njihovim obrazovnim politikama i praksama. vještine i stavove akumulirane tijekom razdoblja od desetak godina školovanja. Redovito R d it praćenje j k kroz t trogodišnje diš j vremenske k cikluse ikl zemljama lj omogućava praćenje j napretka u postizanju ključnih obrazovnih ciljeva. PISA nije ograničena samo na procjenjivanje znanja i vještina učenika. Odabrana je dob od 15 godina jer se u većini zemalja sudionica učenici u toj dobi bliže kraju obveznog obrazovanja pa se procjenom može dobiti uvid u njihovo znanje. Cilj PISA istraživanja je ustanoviti koliko su petnaestogodišnji učenici pripremljeni za ulazak u svijet odraslih te za nastavak obrazovanja ili uključivanje u proces rada. ` ` ` ` ` ` .. već od njih traži podatke i o njihovoj motivaciji za učenje i njihovim stavovima prema onome što uče.

zahtijeva od učenika da "matematiziraju" situacije. Provjera matematičke pismenosti provodila se u tri smjera: ` ` ` Matematički sadržaj . da su sposobni razlikovati i povezivati različite iskaze kao što su definicije. odnosno po 35 učenika iz ukupno 158 srednjih škola i 2 osnovne osnovne.. Ciklus PISA 2009 u Hrvatskoj: ` Ispitni period je trajao od 9.cilj PISA procjene jest osigurati da se zadaci temelje na autentičnim kontekstima koji se mogu susresti u stvarnom životnom okruženju. količina te neizvjesnost. a testiranje je obavilo 30 viših savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje. … "matematizacija" . definicije i računanje . … povezivanje i integracija za rješavanje problema . odnosno da prepoznaju matematiku ugrađenu u situaciju te da je koriste kako bi riješili problem . Uzorak PISA procjene činilo je 5471 učenika i isto toliko roditelja..obuhvaćeni su sadržaji: promjena i odnosi.. tvrdnje i dokazi . prostor i oblici. Kontekst (situacije u kojima se matematika koristi) .ožujka do 19.. Matematički procesi .PISA u Hrvatskoj ` ` Vlada Republike Hrvatske je 2003.od učenika se očekuje da se uspješno snalaze s različitim aspektima prikazivanja. travnja 2009. ` ` .pitanja su organizirana s obzirom na tri skupine kompetencija koje definiraju tip potrebne vještine mišljenja: … reprodukcija.procesi koji se najčešće procjenjuju u konvencionalnim matematičkim testovima testovima. donijela odluku o uključivanju u ciklus OECD/PISA 2006..

iako ne pod svaku cijenu. Tragajući za matematički darovitim učenicima mlađe školske dobi nije dobro zadržati pozornost samo na djeci koja pokazuju visoku uspješnost rješavajući uglavnom standardne zadatke na nastavi matematike.` U otkrivanju i poticanju darovitih važan je pristup. petih. ` Kasnije su postupno obuhvaćeni i učenici osnovnih škola pa tako od 1994. Važno je otkriti darovito dijete. sedmih i osmih razreda sudjeluju i na županijskim natjecanjima. godine učenici četvrtih. ` ` . ` Prvo matematičko natjecanje za osnovne škole održano je u Rumunjskoj 1885. šestih. j . godine. ali je j još j važnije j naći prikladne p načine da g ga se zadrži u podru p čj ju matematike. Uobičajena metoda za otkrivanje darovitih u Europi su matematička natjecanja. ` U Hrvatskoj jj je p prvo državno natjecanje j j za učenike srednjih j škola održano 1959. godine.

` Kod odabira učenika koji će sudjelovati u natjecanjima valja obratiti pažnju na sljedeće: ` Nije pošteno ostaviti učenika u uvjerenju da je visoka uspješnost u rješavanju standardnih zadataka dostatna za postizanje uspjeha na matematičkim natjecanjima natjecanjima. ` U tom je smislu pogodno natjecanje Klokan bez granica. . ` ` Neophodno p j je osmisliti p prikladnije j metode izlučivanja j matematički darovite djece. ` Mnogi od njih mogu svoj nastup na natjecanju pogrešno ocijeniti promašajem. Masovna uključivanja učenika mlađe školske dobi u natjecanja iz matematike trebala bi imati za cilj popularizaciju matematike i podizanje razine opće matematičke pismenosti.

` Učitelja valja ohrabriti da skrene pogled i na one učenike koji znaju zablistati ` ` ` ` originalnim rješenjem. ali ih mogu riješiti ukoliko su odgovarajuće usvojene k koncepte t u stanju t j poopćiti na višoj iš j razini. uočenim uzročno-posljedičnim odnosom. . ` Za prepoznavanje matematičke darovitosti učenika od presudnoga je značenja proučavanje učenikova djelovanja od strane kompetentnoga učitelja. ` Dobro je s vremena na vrijeme izložiti učenike zadacima sadržaja “koje još nisu učili”. izvrsnom procjenom te brzim i točnim reakcijama u matematičkim igrama koje djeca u pravilu ne doživljavaju kao matematiku. i i ` Sposobnost svladavanja prepreka i nalaženje zaobilaznih puteva tamo gdje se ne vidi izravan put rješavanja zadatka izdvaja nadarene učenike od ostalih.

jer j nije j spreman p p promijeniti j utabanu metodu čak matematičkih talenata. dublje razumije matematičke sadržaje i pokazuje poseban interes za matematiku matematiku. bliži je tome da realizira svoj matematički dar. niti s ciljem postizanja brzine u radu ili racionalnog trošenja snaga. sam ih smišlja i uvježbava.` Prirodno je da učitelj traganje za matematički darovitima započne uočavanjem djeteta koje ` ` ` matematiku uči brže od vršnjaka. ` Brz. . domišljat i točan učenik koji prihvaća prečace u računanju. ` Odbija li prihvatiti domišljato računanje. nije kandidat za društvo . uvijek spreman za novo. koji rado procjenjuje rezultat računa te sposobnost procjene poboljšava vježbanjem.

nastavnik bi trebao promišljati o kognitivnim komponenetama darovitosti učenika odgovarajući na pitanja: ` ` ` ` Ima li učenik sposobnost usmjerene pažnje? Ima li učenik sposobnost iznalaženja puta promjenom smjera kretanja prema rješenju (konvergentnog mišljenja)? Ima li učenik sposobnost p postavljanja p j j složenih problemskih p situacija j nakon jednostavnijih (divergentnog mišljenja)? Ima li učenik sposobnost pohrane i brzoga pretraživanja dugoročnog pamćenja pa e ja? .` Kod rješavanja zadataka.

Proces identifikacije valja započeti na način koji uključuje što više potencijalnih kandidata. ` U identifikaciji se služimo mjerenjem i procjenjivanjem. j daljnjem ` ` ` ` .Preporuke za identifikaciju darovitih i talentiranih ` Identifikacija unutar školskog sustava je proces otkrivanja učenika čiji potencijali nisu dovoljno potaknuti u okviru redovnog školskog programa. Pristup posebnom programu treba biti određen od strane grupe eksperata nakon rasprave o svakom pojedinom slučaju. Treba pratiti napredak polaznika programa kako bi se donosile odluke o j j sudjelovanju j j up programu g i kako bi se validirao p proces selekcije. programa Instrumenti koji se koriste za identifikaciju moraju biti u funkciji konkretnog programa podrške koji se nudi.

Pozitivne i negativne posljedice identifikacije darovitih ` Pozitivne posljedice: ` Mogućnost pružanja organizirane podrške razvoju djeteta djeteta. Negativne posljedice: ` Forsiranje ` Rad s djetetom koji je neprimjeren njegovim mogućnostima. ` . ` Etiketiranje ` Darovite se svrstava u stereotip. brzinom napredovanja ili s dječjom inicijativom. ` Dijete može promijeniti stavove prema sebi i okolini. ` Rad neusklađen s dječjim interesima interesima.

sposobnostima gubi motivaciju i interes za učenje. ` ` Kada dijete ne dobiva obrazovanje adekvatno njegovim sposobnostima. . Postupke identifikacije darovitih trebalo bi provoditi što ranije. kulturalno različitu djecu ili djecu s različitim poteškoćama u obitelji) obitelji). ` ` Neophodna je identifikacija darovitih učenika u okviru školskog sustava (koja ne smije ići na štetu matematičke izobrazbe ostale populacije) te njihovo uključivanje u dodatno dodatno. ` Nastavnici ne prosuđuju uvijek najtočnije pa njihova opažanja treba nadopuniti drugim izvorima podataka. Svako dijete ima pravo na najbolji program i maksimalnu pažnju. Nijedna identifikacija nije savršena.Zaključak ` Identifikacija darovitih bi se trebala smatrati dijelom kvalitetnog poučavanja. ` Zbog razlika u osobnostima i mnogo posla u razredu nastavnik može previdjeti ili nedovoljno cijeniti neku djecu (primjerice onu koja nisu jako motivirana ili onu koja ne postižu odgovarajući uspjeh. ` ` Identifikacija darovitih daleko je od egzaktne znanosti pa ćemo manje pogriješiti uvrstimo li među darovite i neko dijete koje to možda i nije. izvannastavno i/ili izvanškolsko obrazovanje. ali ne činiti ništa je odluka da se zanemari jedan dio učeničke populacije populacije.

Literatura ` ` ` ` George. Zagreb. 2005. 2007. Element. M: Matematika i nadareni učenici. Vlahović-Štetić. IDIZ. Zagreb. 2005 2005. V. Zagreb. 2009. D: Obrazovanje darovitih: kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike. N: Matematička natjecanja i rad s darovitim učenicima. . Educa Zagreb Zagreb. Elezović.: Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Educa. Pavleković. Element.