You are on page 1of 32

ISSN 1986-6046

PUKI GODINJAK Ljubuki, 27. srpnja 2013. Br. 9

Zlatni nakit, 10-12. st. Zadrino duhanite, Grljevii

Osvrt na Ljubuko silo 2012.


Zrinski gardist Stjegonoa s pratiljama Makedonija, jas te sakam VIP loa

9. Ljubuko silo 2013.


26. i 27. srpnja 2013., Centar malih portova, Ljubuki, 20,30 sati
26. srpnja 2013.

Folklorna veer
Nastupi domaih drutava: HKD Sveti Ante; KUD Herceg Stjepan; HKUD Studenica; HKUD Radiii; HKUD Sv. Marko; HKUD Ivan; HKUD Vaarovii; HKUD Hardomilje i HKUD Veljaci. Nastupi gostujuih drutava: Beari s Neretve, Ortije, Mostar; Beari HKUD-a "Herceg Stjepan", Blagaj-Buna; KUD Vrgorska Krajina; HKUD Sv. Ante, Dretelj.

27. srpnja 2013.

Program sredinje folklorne veeri


18,00 19,30 20,00 20,30 20,45 Okupljanje drutava kod O Marka Marulia, Ljubuki Priprema sudionika za sveani mimohod kroz grad Poetak mimohoda uz glazbu i napjeve drutava Dolazak na Centar malih portova i predstavljanje Poetak programa i nastupi gostujuih drutava
Mandolinski orkestar "Tripo Tomas", HGD CG, Kotor; Folklorna sekcija "Bokeljske mornarice 809", HGD CG, Kotor; KUU "KristalSladorana", upanja; KUD "Sv. Juraj", Duga Resa; KUD "Branimir", Bonjaci; KUD "Glavice", Sinj; KUD "Dusina"; HKUD "Dubrave", Aladinii-Stolac; HKUD "Blaani", Biograci; HKUD "Uzdol", Rama

22,15 23,00

Izbor Vile Ljubukoga sila Zavretak programa uz okrjepu, pjesmu i druenje

Organizator: Savez kulturno-umjetnikih drutava "Ljubuko silo" (HKD Sveti Ante, KUD Herceg Stjepan, HKUD Studenica, HKUD Radiii, HKUD Sv. Marko, HKUD Ivan, KUD Vaarovii, HKUD Hardomilje i HKUD Veljaci). Kum 9. Ljubukoga sila: Glavni domain Sila: Stjegonoa: Pratilje: Poseban gost veeri: Voditeljica: Ante Mieti, predsjednik Skuptine ZH Ante imovi Luka Hrsti (HKUD Radiii) Ivana Rai i Lara Artukovi (HKUD Sv. Marko, Klobuk) Ivan Mikuli eljka Opaak

S a d r a j Ljubukog sila br. 9


Osvrt na Ljubuko silo 2012 ...................................................................................................2 Program ..........................................................................................................................................3 Tematski prilog: Nakit kroz povijest .....................................................................................4 Kulturna i umjetnika drutva ...............................................................................................6 Povijest ljubukih naselja (7. dio) ....................................................................................... 18 3

Tematski prilog: Nakit kroz povijest

Ukrasne igle, bronano doba

akit se moe u najkraim crtama opisati kao "proizvod primijenjene umjetnosti koji ljudi nose na tijelu ili odjei radi ukraavanja ili isticanja svojega drutvena statusa i ukusa". Uz ukrasnu nakit ima magijsku, pa i erotinu namjenu. Povijesni put kojim je prolazilo umjetniko oblikovanje nakita poeo je vrlo davno. Jo iz mlaeg kamenog doba ouvani su amuleti, u obliku okruglih ili ovalnih ploica, ogrlice od koljka, pueva i kamenia. Egipani su imali vrlo skupocjen nakit gravirano kamenje, gure skarabeja, lavova, akala ili cvjetova lotosa. Razdoblje srednjega i mlaega kamenog doba znaajno se izdvaja po bogatstvu tipova nakita. Nakit se izrauje u bronci, srebru, zlatu, eljezu, staklu, te u jantaru (okamenjenoj smoli) koji se uvozio. U bronanom dobu nakit doivljava svoj procvat, irei stilove ureavanja i speci nosti izradbe nakita koji je imao funkcionalnu i ukrasnu vrijednost, to se oituje na dijelovima odjee, pojasevima, kopama (sponama ili bulama), kako ih najee nazivaju arheolozi. Fibula (lat. gere, spojiti, uvrstiti) je zapravo kopa koja pridrava i uvruje odjeu, a najranije vrste izgledaju vrlo slino dananjim sigurnosnim iglama (zihericama). Njezina je funkcija, dakle, u prvom redu praktina, a manje ukrasna. Po tipu bule mogu se utvrditi plemenske skupine i radionika sredita u kojima su se

Fibule iz bronanoga i eljeznoga doba 4

proizvodile. Tijelo bule se sastoji od tri osnovna dijela: glave, luka i noge. Na glavi bule nalazi se mehanizam za kopanje i moe biti spiralni ili zglobni. Glava bule esto nosi i ukras koji moe pomoi pri tipolokom odreenju bule. Postoje stotine razliitih vrsta, oblika i veliina bula, ovisno o povijesnim razdobljima, kulturnoj ili Bronani kalup za ukrase, 7. st. zemljopisnoj pripadnosti. Izraivale su se najee od bronce, rjee od plemenitih metala. Fibule su se prestale koristiti kada se u srednjem vijeku rairilo dugme (puce, putac, gumb). Rimski nakit nema posebno reprezentativnih primjeraka. Izrauje se zlatan nakit kombiniran s dragim kamenjem jakih boja i prirodnim biserima. Rimljani su prvi put upotrebljavali zaruniko i vjenano prstenje. Poznata sredita izradbe kovina i zlatarstva bili su Siscia (Sisak) i Salona (Solin), odakle potjee i najvie ouvanih predmeta. Od 9. st. javlja se nakit iz radionica na Jadranu i Posavini. Domae radionice u Dalmaciji izrauju nakit kiena stila u tradiciji bizantskoga zlatarstva, posebice razne tipove naunica, grozdolika i naroskana oblika, te naunice s jednom ili vie jagoda. Izraene su esto od plemenitih metala u tehnici ligrana i granulacije. Tek od 10. st. majstori u radionicama koriste tehnike lijevanja. Od 12. do 15. st. nosilo se mnogo nakita, posebice prstenja. Nakit ima gotika obiljeja, a izrauju ga majstori u duhu kasnoantike i bizantske tradicije. Najzastupljeniji oblik renesansna nakita je privjesak noen na nom lancu, ogrlici ili pojasu. esto je u obliku kria, malih relikvijara, ili pak u obliku brodova, ptica i razliitih morskih ivotinja. U prvoj polovici 19. st. zapad, osobito Be i Venecija, snano utjeu na oblikovanje nakita s klasicistikim obiljejima. Jaa zanimanje za enski nakit, koji krasi graansku ensku nonju. Na irem hrvatskom prostoru mogu se izdvojiti tri velike etnografske zone: jadranNaunice, srebro, 14-15. st. ska, dinarska i panonska. Velik dio pukoga nakita 19. i 20. st. gotov je, ili polugotov proizvod, kupljen u gradskim sreditima, gdje su domai majstori izraivali tradicionalne vrste, ali i prodavali nove vrste nakita pristigle trgovakim vezama. Posebnu vrstu tvori nakit od jeftina materijala izraen tako da se doima skupocjeno (biuterija).
R. Dodig Pojasna kopa, 15. st. 5

KUU "KRISTAL-SLADORANA", UPANJA

Kulturno-umjetniku udrugu "Kristal-Sladorana" iz upanje osnovala je 1950. Sladorana iz upanje. KUU broji trenutano 230 lanova u vie sekcija: mjeoviti pjevaki zbor, starija folklorna sekcija, tri mlae folklorne sekcije, tamburaka sekcija, tamburaki orkestar-mlai tamburai i poetnici koji ue svirati tambure. KUU "Kristal-Sladorana" iz upanje sudjeluje na svim znaajnim manifestacijama u upanji, kao to je "okako sijelo", proslava Dana grada, te na mnogim humanitarnim koncertima. Od zapaenijih nastupa Udruga je sudjelovala na gotovo svim Vinkovakim jesenima, u Glazbenom zavodu u Zagrebu s mjeovitim pjevakim zborom, te nastup u koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" sa zborom i folklorom. Za HTV Zagreb snimljene su emisije "Za srce i duu" i "Lijepom naom". KUU "Kristal-Sladorana imala je dosta nastupa i koncerata po domovini: u Vodicama, Velikoj Gorici-Buevcu, epinu, Orahovici, Slavonskom Brodu, Novoj Gradici, Okuanima, Cerniku, Gospiu, Dugoj Resi i dr. Isto tako Udruga je gostovala u Subotici, Petrovaradinu, Njemakoj, Poljskoj, Turskoj i ekoj, Italiji, Makedoniji i drugdje. Zbor je nastupio u Pragu na meunarodnom susretu zborova iz cijelog svijeta s adventskim pjesmama, te u San Marinu na festivalu zborova. Godine 2010. obiljeena je 60. obljetnica neprekidna rada uz scenski mjuzikl Bearske vatre.

KUD ''SV. JURAJ'', DUGA RESA


Kulturno -umjetniko drutvo ''Sveti Juraj", Duga Resa, djeluje ve 65 godina, promiui neprestano u svojemu radu narodne pjesme, plesove i obiaje, ne samo uega zaviaja ve i ostalih dijelova hrvatske domovine. Drutvo trenutano djeluje u trima sekcijama (plesnoj, pjevakoj i tamburakoj), u kojima radi 47 aktivnih lanova. Meu nastupima na mnogobrojnim smotrama, izmeu ostalih, vrijedno je istaknuti: Vinkovake jeseni, akovaki vezovi, okako sijelo i dr., nastupe u parlamentu Republike Slovenije, u uredu predsjednika Republike Hrvatske, predstavljanje na smotrama u Bosni i Hercegovini i u Sloveniji. Sve to velik je poticaj i elja prema to kvalitetnijem radu. Drutvo je posebno ponosno na viegodinju suradnju s kulturnim i umjetnikim drutvima i udrugama iz upanje, Ljubukoga, Olova, Osekova i Vinice, s kojima ih, osim kulturolokih, veu ponajprije prijateljski odnosi.

KUD "BRANIMIR", BONJACI

U pisanim vrelima Spomenici upe Bonjaci o njihovu osnutku 1914. godine zabiljeeno je: "Dva mjeseca pred rat osnovao je upnik Hrvatsko katoliko prosvjetno omladinsko drutvo Branimir. Ovo drutvo moe se pohvaliti i sudjelovanjem na prvoj meunarodnoj Smotri folklora odranoj 1966. godine u Zagrebu. Isto tako sudionici su i prvih Vinkovakih jeseni 1966. godine, akovakih vezova 1967. godine i okakog sijela 1968. godine. U sastavu ove udruge vrlo uspjeno djeluje Muka pjevaka skupina "Bae", a unazad nekoliko godina i enska pjevaka skupina "Nene". U proteklom razdoblju biljee mnogobrojne nastupe diljem Hrvatske i nastupe u inozemstvu (Poljskoj, ekoj i Njemakoj). Udruga radi u nekoliko sekcija, a najbrojnije su plesna, pjevaka i tamburaka. Od 1995. lanovi su "Druine" zajednice udruga koja je od 1992. godine ulanjena u Meunarodnu uniju folklornih skupinaIGF. Rad se temelji na njegovanju izvornih pjesama, plesova i drugih dijelova tradicijske batine mjesta Bonjaka. 7

KUD "GLAVICE", SINJ


Kulturno-umjetniko drutvo Glavice osnovano je 1946. godine s glavnim ciljem ouvanje i odranja kulturne batine Dalmatinske zagore. Drutvo broji stotinjak aktivnih lanova okupljenih u vie uzrasnih sekcija od kole plesa, pjevanja i sviranja, do sekcija koje nastupaju na raznim smotrama folklora u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. U bogatoj povijesti broji veliki niz zapaenih nastupa, meu kojima su: Vinkovake jeseni, akovaki vezovi, Na Neretvu miseina pala, Ogulin, Meunarodna smotra folklora u Zagrebu, Meunarodni festival folklora u Kutini, Brodsko kolo, Berak, Vukovar, nekoliko gostovanja u Njemakoj, Italiji, Maarskoj, ekoj i Bosni i Hercegovini. Drutvo je svojim dugogodinjim, ustrajnim radom i zalaganjem postiglo visoko priznanje Ministarstva kulture RH, to potvruje rjeenje za nijemo kolo s podruja Dalmatinske zagore (Sinjsko kolo), u kategoriji zatiena nematerijalnoga kulturnog dobra. Sukladno navedenu priznanju Nijemo kolo Dalmatinskog zalea uvrteno je u UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne batine svijeta. Uz koreogra rani folklor Drutvo posebnu pozornost posveuje izvornome folkloru i narodnim obiajima, to prenosi na mlade narataje.

KUD "DUSINA"

Kulturno-umjetniko drutvo "Dusina" osnovano je 4. studenoga 2007. u selu Dusina kraj Vrgorca. Od tada poinje lagano, ali uspjeno prezentiranje stare nonje, napjeva i obiaja svojih predaka. Narodna nonja izraena je po uzoru nonji iz razdoblja 18. st., kako bi dananjem modernom ovjeku predoila nain odijevanja, a pjesmom i plesom doarali njihov nain druenja i zabavljanja. Drutvo je poelo s nastupima u Gradiu kraj Bea posjetom gradianskim Hrvatima. Slijedi dalje sudjelovanje na smotri folklora u Metkoviu, Gospiu, Sinju, Slavonskom Brodu i Vsetinu u ekoj. Isto tako Drutvo je sudjelovalo na mnogim mjesnim i gradskim fetama u Vrgorcu i susjednim opinama. 8

HKUD "DUBRAVE", ALADINII-STOLAC

Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Dubrave", Aladinii-Stolac, osnovano je krajem 1997., s ciljem ouvanja i njegovanja hrvatske kulture i obiaja svojega kraja. Ono to posebno krasi Drutvo i ini ga prepoznatljivim je poznati Dubravski bearac, koji prenosi svu ljepotu dubravskoga kraja i ljudi koji tamo ive. U Drutvu djeluje pjevaka skupina, folklorna skupina i tamburaka sekcija. HKUD "Dubrave" je sudjelovalo na svim smotrama folklora Hrvata u BiH, smotrama folklora u RH (akovakim vezovima, Semeljcima, Gradiki, Zagrebu, Velikoj), Tavankutu-Vojvodina, Meunarodnoj smotri folklora na Kupresu, emisijama "Lijepom naom" (Ljubuki, Mostar, iroki Brijeg, Posuje) i dr. Drutvo je sudjelovalo u izvedbi oratorija Petra Vuletia jora "Drugo Uskrsnue", izdanom povodom 25. obljetnice mostarske katedrale 2005. Kroz Drutvo je prolo vie od dvjesta osoba razliita kolskoga uzrasta. Snimljen je vei broj audio i video vrpca s tradicionalnim hercegovakim pjesmama.

HKUD "BLAANI", BIOGRACI

Sutjeanke na Grgurevu

Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Blaani", Biograci, utemeljeno je 2004. godine i do danas broji oko pedeset aktivnih lanova. Sudjelovali su na svim znaajnijim smotrama kako u Bosni i Hercegovini tako i u Republici Hrvatskoj. Na smotrama 2010. u Zapreiu i Slavonsko Brodu lanica HKUD "Blaani" proglaena je drugom pratiljom najljepe Hrvatice u narodnoj nonji. Organizatori su ve devet godina uzastopno tradicionalne smotre folklora "Blaansko Silo", koja je dobila i meunarodni predznak. Tom prigodom svake godine okupi se oko trista folkloraa. Drutvo izvodi gangu, bearac, brojkavicu i plee izvorne tradicijske plesove svojega kraja. Usto odravaju i teajeve starih izvornih kola kako Hrvata u BiH tako i Hrvata izvan granica. 9

PS "BEARI S NERETVE", ORTIJE, MOSTAR

Pjevaka skupina "Beari s Neretve", Ortije, Mostar, mlado je drutvo utemeljeno 2013. godine. U svojemu programu izvodi obiaje i pjesme Hrvata istone Hercegovine, gornjega toka rijeke Neretve i nevesinjsko-konjikoga kraja. Imali su ve nastupe na smotrama folklora u Hercegovini i Slavoniji.

BEARI HKUD-a "HERCEG STJEPAN", BLAGAJ-BUNA


Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Herceg Stjepan", Blagaj-Buna, osnovano je 2004. u upi Blagaj-Buna, bez posebna imena. Kako se Drutvo proirivalo iz njega su izrasli "Beari", koji su svojom pjesmom, ponajprije hercegovakim bearcem, osvjeavali i obogaivali Drutvo. U studenome 2008. Drutvo je dobilo naziv "Herceg Stjepan" i registriralo se pod tim imenom 2009. Godine 2012. izdali su svoj prvi CD pod nazivom "Neka pjesma Bunom tee". Drutvo nastoji pjesmom i nastupima odrati bogatu tradiciju svojih predaka i unaprijediti kulturni i umjetniki batinu svojega kraja. Broji oko 70 lanova podijeljenih u pet skupina: Djeji folkor, folklor mladih, beari, tamburai i dramska sekcija. Beari imaju sedam lanova: Marinko Masla, Jozo Pulji, Boo Mari, Tomislav Zlomisli, Rajko Marinko, Mario Pavlovi i Dragomir Pavlovi. Nastupali su diljem Hercegovine i Hrvatske. 10

HKD "SVETOGA ANTE", HUMAC-LJUBUKI

Hrvatsko kulturno drutvo "Svetoga Ante", Humac-Ljubuki, jedno od najstarijih kulturnih drutava na podruju Ljubukoga, utemeljeno je 1932. U svojoj bogatoj prolosti Drutvo je imalo niz zapaenih nastupa u BiH, Hrvatskoj i u europskim zemljama. Danas u okviru Drutva djeluje limena glazba, pjevaki zbor, folklorna, dramska i karnevalska skupina. Najmlaa od njih, karnevalska, imala je niz uspjelih nastupa na Ljetnom karnevalu u apljini. Folklor broji ezdesetak lanova, promiui tradicijske i kulturne vrednote Hrvata u BiH, preko niza izvedbi izvornih plesova, pukih napjeva (putniki pjev, muka i enska ganga) i instrumentalne glazbe. Limena glazba nastupala je i pratila godinama sve znaajne dogaaje u Ljubukom i okolici.

KUD "HERCEG STJEPAN", LJUBUKI


Kulturno-umjetniko drutvo "Herceg Stjepan", Ljubuki, utemeljeno je u srpnju 1999., s glavnim ciljem ouvanja i odranja izvorne nonje, plesova, napjeva i obiaja Ljubukoga i hercegovakoga kraja. Drutvo broji oko 150 aktivnih lanova svih uzrasta, djelujui kroz pjevaku (muka i enska ganga) i plesaku sekciju. U jedanaest godina postojanja Drutvo je zabiljeilo preko dvjesta nastupa u zemlji i inozemstvu, meu kojima: Vinkovake jeseni (u vie navrata); Meunarodna smotra folklora u Liptlu, eka; Meunarodna smotra folklora u Beu, Smotra folklora u Peczuchu, Maarska; Hercegovake veeri u Klnu, Beu, St. Gallenu, Splitu i Zagrebu; Meunarodnoj smotri folklora Susret naroda i kultura u Sikirevcima, okakom sijelu u upanji, smotri folklora Brodsko kolo u Slavonskom Brodu, Meunarodnoj smotri folklora u Starim Jankovcima (Vinkovci), smotri folklora povodom Dana grada Duge Rese, akovakim vezovima i povodom 60. godina KUD-a Kristal-Sladorana iz upanje. 11

HKUD "VAAROVII"

Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Vaarovii" postoji jo od davne 1948. Po tomu spada meu najstarija drutva u opini Ljubuki. Tada je drutvo imalo pjevaku, folklornu i tamburaku sekciju. Njihova aktivnost moe se pratiti sve do 1960. Nakon toga drutvo se ponovno aktivira 70-ih godina i djeluje sve do 1987. U tom razdoblju imalo je niz znaajnih nastupa, kako u zemlji tako i u inozemstvu, odakle su uvijek donosili priznanja. U cilju ouvanja tih obiaja i kulturnih dobara drutvo se ponovno aktivira 2011. Danas broji pedesetak lanova mahom mlae populacije. Drutvo izvodi igre iz zapadne Hercegovine, uz diple i usnu harmoniku. Takoer pjevaka skupina izvodi hercegovaku gangu i bearac. Predsjednik drutva je Vlatko-Vlado Grani, a tehniki voditelj Stjepan Grani

HKUD "HARDOMILJE"
HKUD ''Hardomilje'', Ljubuki, vrlo je mlado drutvo na podruju opine Ljubuki. Poelo je s radom 2009. a registrirano je 2011. Njeguje obiaje svoga kraja i svoga sela - kola, igre i pjesme, ne doputajui da se zaboravi naslijee predaka. Nastupalo je na Danima Hardomilja, organiziranim u sklopu proslave nebeskog zatitnika sela sv. Stjepana Prvomuenika, iju sliku s ponosom nose na svojoj zastavi, kao i u Knepolju to im je bilo prvo gostovanje. Slijedili su nastupi u susjednim mjestima. Drutvo broji dvadesetak plesaa i velik broj potpornih lanova. 12

HKUD "STUDENICA", STUDENCI

Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Studenica", Studenci, osnovano je 2001. Drutvo svoju djelatnost temelji na promicanju puke batine Hrvata u Hercegovini, ouvanju hrvatskih narodnih nonji, zatim starih plesova i drugih poskoica iz Hercegovine. Drutvo broji oko 150 aktivnih lanova, u ijem su sastavu folklorna sekcija (starijega i mlaeg uzrasta), pjevaka skupina i mandolinski orkestar. Do sada je Drutvo imalo preko 160 javnih nastupa na prostoru BiH i u inozemstvu, ponajprije u Njemakoj, Austriji i Hrvatskoj, od kojih su najdojmljiviji nastupi na najveoj hrvatskoj folklornoj smotri Vinkovake jeseni, na akovaim vezovima, Smotri folklora LikoSenjske upanije i dr. Ove godine Drutvo e po sedmi put, zajedno sa upnikom i upnim zborovima, organizirati Boini koncert "Svim na zemlji", za svoje upljane, goste i prijatelje drutva.

HKUD "IVAN", GRAB

Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Ivan", Grab, utemeljeno je u listopadu 2010. Drutvo je u nepune tri godine djelovanja ostvarilo velike rezultate. Od etrdesetak nastupa vrijedno je izdvojiti nastupe na meunarodnoj smotri folklora u Livnu 2011., gdje je osvojeno 3. mjesto, odlazak na multikulturalnu i multinacionalnu smotra folklora narodnih manjina u Stare Jankovce 26. i 27. svibnja 2012. i nastup na dravnoj smotri folklora 47. Vinkovakih jeseni 2012. Drutvo broji 80-ak aktivnih lanova svih dobnih skupina. Najmlai lan ima est, a najstariji 86 godina. Pojedini lanovi pokazali su interes za narodna glazbala, tako da se ve uvjebavaju u sviranju dipli, gusala te usne harmonike. 13

HKUD "SV. MARKO", KLOBUK


Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Sv. Marko", Klobuk, utemeljeno je 5. veljae 2006. Broji oko ezdeset lanova, od najmlaega, koji ima pet godina, do najstarijega koji broji osamdeset i tri godine. U Drutvu djeluju sekcije: Folklorna, gangaka, diplarska i sekcija za poduku mladih na starim glazbalima. HKUD "Sv. Marko", Klobuk, imao je dosada vie od 90 javnih nastupa diljem BiH i Republike Hrvatske. Zadaa je i obveza Drutva oivjeti tradiciju i stare obiaje u Klobuku i dalje od njega i prenijeti ih na mlade narataje.

HKUD "VELJACI"

Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Veljaci", iz Veljaka, trenutano je najmlae ljubuko drutvo osnovano u sijenju 2012. u Veljacima, kada je odrana utemeljiteljska skuptina i izabrana uprava Drutva, Nadzorno vijee, te tajnik i rizniar. Drutvo u nastanku broji 66 lanova, s time da najmlai lan ima pet, a najstariji 82 godine. Privremeno se sastaju i odravaju probe u "Zadrunom domu" u Veljacima. Drutvo njeguje pjesmu i plesove, kao i sviranje na starim pukim glazbalima (gusle, diple, svirala i usna harmonika). Uz donatorska sredstva nabavljene su nonje i tako se krenulo daljnji rad i nastupe. 14

HKUD "RADIII"

Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Radiii" djeluje od 15. listopada 2003. kao Folklorna sekcija Osnovne kole Marka Marulia, Podruna kola Radiii, a od 4. oujka 2006. prerasta u Hrvatsko kulturno-umjetniko drutvo "Radiii". Drutvo okuplja velik broj mladih polaznika, njegujui narodnu batinu, igre i plesove prethodnih narataja. HKUD "Radiii" nastupilo je u mnogim mjestima i postigli zapaene rezultate. Kao posebna izdvajaju se gostovanja na manifestacijama akovaki vezovi, Na Neretvu miseina pala u Metkoviu, Dani Europskog naslijea u Sarajevu, Lorettu u Italiji, Kninu, Primorskom Dolcu, Zagrebu, Miljevcima, Lipiku, Beu i mnogim drugim mjestima.

HKUD "UZDOL", RAMA

HKUD "Uzdol", Rama osnovano je u rujnu 2000. na inicijativu don Miljenka Dalte, upnika upe Sv. Ivana Krstitelja, Uzdol. Svoj prvi nastup imali su za Dan opine Rama, a od tada do danas nastupili su na mnogim kulturnim dogaanjima: Smotre izvornih napjeva i svirke Hrvata Bosne i Hercegovine odrane u Livnu, Vitezu i Neumu, nastupe u Zadru i Zagrebu, na Vinkovakim jesenima i u susjednoj Austriji. HKUD "Uzdol" organizator je folklornih dogaanja u svome kraju - Smotre izvornih napjeva i svirke u Rami te Ivandanjskih svitnjaka na Uzdolu. 15

MANDOLINSKI ORKESTAR "TRIPO TOMAS" HGD CG, KOTOR

Ouvanje tradicije, posebno kulturnih vrijednosti i povezivanje dobrih ljudi s prostora Crne Gore i Hrvatske osnovni je cilj aktivnosti Hrvatskog graanskog drutva, nepro tabilne nevladine organizacije. Brojnim aktivnostima Hrvatsko graansko drutvo blii ljude i brie granice, kako na kulturnom, tako i na privrednom planu, to dokazuju manifestacije i suradnja ovoga drutva sa susjednim zemljama. Hrvatsko graansko drutvo Crne Gore ve nekoliko godina realizira projekt "Mandolinski orkestar", pouavajui mlade muziciranju na mandolini, kako bi sauvali tradiciju zapoetu u Kotoru jo u 19. stoljeu. Mandolinski orkestar Hrvatskoga graanskog drutva "Tripo Tomas" nosi s ponosom ime uvenog kotorskog muziara Tripa Tomasa. U znak sjeanja na ovoga slavnog muziara i kompozitora Hrvatsko graansko drutvo organiziralo je hommage maestru Tripu Tomasu, pod nazivom "jor Tripu s ljubavlju", 20. studenoga 2012. godine. Mandolinski orkestar ima 14 lanova 12 mandolina i dvije gitare. lanovi su mladi uzrasta od osam do 12 godina.

FOLKLORNA SEKCIJA "BOKELJSKE MORNARICE 809" HGD CG, KOTOR


Bogatu batinu prikazuju plesom i pjesmom lanovi "Folklorne sekcije Bokeljske mornarice 809", koja djeluje na dugoj i slavnoj tradiciji bratovtine Bokeljske mornarice od prije 1200 godina. Folklorna sekcija "Bokeljske mornarice 809" Hrvatskoga graanskog drutva Crne Gore osnovana je s idejom da promovira narodne obiaje, nonju i tradicionalne plesove Boke Kotorske. Poznato je njihovo kaljarsko i dobrotsko kolo, koja su se od 15. st. plesala na zabavama u kapetanskim palaama Kotora, Perasta, Pranja i Dobrote. 16

BOKELJSKA MORNARICA
Bokeljska mornarica (nekad zvana Kotorska mornarica) bratimska je udruga bokeljskih odnosno kotorskih mornara. Prema mjesnoj predaji utemeljena je 809., kada su mornari iz Kotora sudjelovali u sveanom preuzimanju relikvija sv. Tripuna, zatitnika grada Kotora. Od sredine 13. st. postaje stratekom udrugom bokeljskih pomoraca. Najstariji sauvani statut bratovtine potjee iz 1463. Na elu bratovtine nalazi se vijee, izvrno tijelo tvore predstojnik (gastald, poslije admiral), tri prokuratora i dva sindika. Strateki cilj bratovtine bila je struna Grb Bokeljske mornarice izobrazba bokeljskih pomoraca, kao i socijalni i karitativni rad pomo manje imunim lanovima. Godine 1859. u Kotoru je osnovano "Plemenito tijelo Bokeljske mornarice", a njegovim su lanovima mogle postati osobe bilo koje profesije. Godine 1964. donesen je novi statut i prihvaen naziv "Drutvo Bokeljska mornarica", a 1991. usvojen je statut kojim se vratilo osnovno naelo djelovanja. Bokeljski mornari poznati su po izvedbi tradicionalnoga plesa Bokeljske mornarice, koji se izvodi
Bokeljski mornari u Kotoru

triput godinje: Na dan Svetoga Tripuna ispred kotorske katedrale 3. veljae, na Dan statuta Bokeljske mornarice 26. lipnja i 21. studenoga na Dan grada Kotora.
Bokeljska mornarica u Veneciji 2005

17

Povijest ljubukih naselja (7. dio)


Pie Radoslav Dodig

MILE TINA
Gradina uelj

iletina je smjetena u istonom dijelu opine Ljubuki, na tromei Ljubukoga, apljine i itluka, s povrinom 5.625.358 m etvornih i 452 stanovnika (prema popisu iz 1991.). U sjevernom i istonom dijelu granii s Meugorjem, na jugoistoku sa Zviroviima, a na zapadu s Crnopodom i Cernom. Topografski gledano, vei dio Miletine smjestio se uz rubove brda Miletine i uelja. Najvia kota je 313 metara, a najnia 109 m. Dijeli se na etiri zaseoka: Podmiletinu, Daupovinu, Ilie/Rede i Buntie/Eleze. Kroz podruje Miletine tee potok Luko, ije ime potjee od luk, dakle krivudavi potok, koji je suh gotovo cijele godine i ekoloki oneien. U crkvenom pogledu Miletina pripada upi Sv. Jakova u Meugorju, jer je Miletina dulje vrijeme bila u sastavu Meugorja. Od 1948. kao neovisno naselje pripalo je administrativno opini Ljubuki. Od itluka udaljena je 7 km, od Ljubukoga 9 km, od apljine 14 km i od Mostara 28 km. U Miletini ivi devet rodova: Bunti, Dragievi (ee je inaica Dragievi), Dugandi, Elez, Ili, Krtali (doseljen), Markievi (doseljen) i Vasilj. U selu postoje dva katolika groblja: Srebrenica i Klarino grobalje u Daupovini. Na groblju u Srebrenici pokopani su rodovi: Bunti, Dragievi, Dugandi, Grgi, Ili, Vasilj i Vidovi. Srebrenica se formirala kao groblje 1938., dok je nova kapela podignuta 1970. Na njemu ima vie grobova asnih sestara. Kapela na groblju u Daupovini sagraena je 1936. i pod zatitom je sv. Klare Asike. U blizini kapele podignut je spomenik rtvama rata i poraa. Za Srebrenicu fra Petar Bakula zabiljeio je zanimljivu predaju 1867. Pie da je na tom mjestu bila velika crkva,
18

Povijest ljubukih naselja

Groblje Glavica

Bilizi u Srebrenici, stanje 2006

oko koje su kasnije preostali plemiki i puki grobovi (Misli oito na srednjovjekovne bilige). "Na tom su mjestu mnogi svjedoci veoma esto vidjeli vrlo jaku i rumenu svjetlost. Narod redovito misli da svjetlost odaje ondje sakriveno veliko blago" (Aluzija na samo ime Srebrenica). U katastarskim spisima u Miletini mogu se pronai sljedei toponimi: Barovina, Crna ploa, Cvitanovac, Daupovina, Doci, Doani, Doline, Draevica, Draov klanac, Dubrava, Dabovine, Grabova ljut, Jeevac, Kartua, Koeljak, Kraljeve ploe, Kravia gomila, Kri, Lazina, Luine, Majkovac, Mali uelj, Mandin kuk, Nugao, Ograde, Omeine, Orlov kuk, Orlovina, Podmiletina, Podvornica, Poljica, Srebrenica, anderova vlaka, aine, eiji kuk, Torine, Trnova rupa, Trstenica, Veliki kamen, Veliki uelj, Vinac (Vinci), Vlaka, Vrtlina, Vuija stopa, Zanoga i Zgrade. Miletina obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Meu najbrojnijima su prapovijesne kamene gomile (tumuli), rasijani na mnogim
Redina kula

19

Povijest ljubukih naselja Groblje u Miletini

lokalitetima. Njihov broj prelazi dvjesta (oko 209), s time da ih je dvadesetak stradalo prigodom podizanja nasada vinograda. Neke od njih imaju imena Kravia i Ilia gomila, primjerice, ali nijedna arheoloki nije istraena. Gradina uelj (kota 313m) na istoimenu brdu (katkad Veliki uelj) najmarkantnija je, najvea i najouvanija ljubuka prapovijesna tvrava. Od sjevera prema jugu mjeri 170 m, a od istoka prema zapadu 186 m. Unutar utvrena kompleksa nalaze su dvije kamene gomile, meusobno povezane manjim zidom, ija uloga nije posve jasna. Prostor na vrhu brda veim dijelom branjen je dvostrukim kamenim suhozidom, uz pomoni boni zid na istoku. U samoj gradini i po padinama brijega nalaze se mnogobrojni ulomci keramike razliitih oblika i fakture. Druga gradina nalazi se na brdu Miletini (kota 234m) i ima dva obrambena prstena, sa zidovima prosjeno debelim oko tri metra. Vanjski prsten je 111 x 85m, a unutarnji 37 x 27m. Visina ouvana zida u unutarnjem prstenu, koji ima dva ulaza, dosee do jednoga metra. Na lokalitetu Luine u blizini ceste Miletina-Meugorje-Tromea, nalazi se grobite biliga (steaka) u trima skupinama, dobrim dijelom obraslo i utonulo u zemlju. Sedamdesetih godina bila su vidljiva 32 primjerka, od kojih je pet bilo ukraeno. Danas je Miletina dobrim dijelom orijentirana na meugorski vjerski turizam. Mjestom prolazi regionalna cesta Zvirovii-Tromea-.Brijeg, koja e postati prikljunom cestom prema autocesti na trasi koridora Vc.
Centar Miletine

20

Povijest ljubukih naselja

CERNO

Gradina Cvitangrad

aselje u istonom dijelu ljubuke opine, povrine 12.441.991 m etv., 404 stanovnika po zadnjem popisu, s najviom tokom 238m i najniom 122m. Dijeli se na etiri zaseoka: Nadpolje, Glavica, Guljevina i Oplanovina. Kue su uglavnom smjetene na krkim predjelima oko Ceranskoga polja. Samo polje (smjer pruanja JZ-SI, suprotno dinarskome smjeru) dugo je oko dva i pol km, a iroko oko etiristo metara. Radi se o depresiji u kojoj su nataloene srednjomiocenske vodonepropusne naslage, gdje se katkad pojavi privremeni vodeni tok iz jame zvana Banja i tee oko 1,5 km i ponire. Na katolikom groblju u Cernu pokopani
Gomila blizu zadrunoga doma

21

Povijest ljubukih naselja

su pripadnici trinaest rodova: Barbari, Bevanda, Bubalo, Bule, avar, Dugandi, Planini, Ramljak, Stoji, Suac, Vasilj, Vlaho i Vui. Iz Cerna se u proteklom stoljeu iselilo 56 itelja u prekomorske zemlje, najvie u SAD. Prvi val iseljavanja zbio se u austro-ugarsko doba kada se iselilo na ameriki kontinent 20 Cernjana, s prezimenima Bubalo, Knezovi, Muci, Planini, Ramljak, Suac, unji, Tomas i Vlaho. ivot je bujao u prapovijesti na podruju Cerna. Svjedoe o tome u prvom redu grobne kamene gomile, njih Keramika iz gomile u Oplanovini trista, pa je Cerno po tome vodee u opini Ljubuki. Najvea njihova koncentracija je na sjeverozapadnim brdskim padinama Ceranskoga polja. Naalost, od tolikoga broja gomila samo su dvije istraene, spomenuvi dio zacijelo ve unitenih strojevima domaih barbarogenija. Iznad zaseoka Nadpolje (kota 223m) prostire se mona prapovijesna gradina Cvitangrad. Ima tri koncentrina obrambena

Bilizi Tulekovina

suhozida: vanjski prsten 135 x 110 m, sredinji 88 x 75 m i unutarnji 50 x 41 m. Zidovi su prosjene irine oko tri metra, s negdje ouvanom visinom do 1,5 m. U svakom prstenu napravljeni su ulazi. Na povrini mogu se pronai i danas ulomci keramike i ostaci granitnih rvnjeva. S Cvitangrada dobro se vide susjedne gradine Miletina, uelj, Krievac, Buturovica, Sitomir. Funkcionirala je u bronanom dobu, a vjerojatno i u eljeznom. U Ceranskom polju na dvama mjestima nalaze se grobita srednjovjekovnih biliga. Na lokalitetu Tulekovina zabiljeen je 21 primjerak
22

Povijest ljubukih naselja

spomenika 11 ploa, 9 krinja i jedan sljemenjak. Ukraen je samo jedan bilig. Danas su dobrim dijelom obrasli u grmlje i utonuli u zemlju. Na lokalitetu zvanom Steci, u ogradi Marijana Vlahe, trenutano se vidi pet biliga. U ranijim evidencijama bilo ih je devet
Mjesno groblje

Bunar u Ceranskom polju

est ploa i tri krinje. Ureen je samo jedan primjerak. Mnogi su obrasli u iblje i utonuli u zemlju. U novije doba u Cernu na brijegu, lijevo od ceste Ljubuki itluk, sagraena je 1989. lijalna crkva upe Humac i posveena sv. Leopoldu Mandiu, za potrebe mjetana Cerna i Crnopoda.
Panorama Cerna s poljem

23

Povijest ljubukih naselja

GR ABOVN I K
Pogled na most na Otunju

zmeu Otoka i Vaarovia, na lijevoj obali Mlada (Trebiata), smjestio se Grabovnik, selo s 2.199.604 m etvornih povrine i s 396 stanovnika (popis 1991.). Dijeli se na Otunj i Grabovnik. Najnia kota je 72 m, a najvia 100 m. Od toponima zabiljeeni su na topografskim mapama jo Bae, Blizanci, esimae, osovine, Glavica, Grebine, Kartague, Kratine, Kri, Krii, Mobe, Novine, Stupi, Trstenjaci, Vrila i Zlatarice. U knjizi "Hercegovina" (1909.) J. Dedijer je kratko opisao demografsku prolost Grabovnika. Pie da su tada svi seljaci bili kmetovi age unilia, a drugi Kapetanovia. Ovce su izgonili na Blidinje i Ljubuu. Selo je
Groblje Otunj

24

Povijest ljubukih naselja

Bizantski zlatnici, 6. st.

nastalo u 19. st. na krevinama i talama, uglavnom od doseljenika iz Otoka. Zbog loih ivotnih uvjeta velik broj itelja Grabovnika iselio se u bijeli svijet. Tako se od 1905. do 1913. iz njega iselilo 107 osoba, od ega 56 Mietia, meu njima dvije Mietue Mara i Fila, uglavnom brodom iz Trsta. Demografski egzodus vidi se i nakon II. Svjetskoga rata. prema popisu iz 1961. Grabovnik je imao 560 itelja, a 1991. broj je pao na 396. Na mjesnome groblju u Otunju pokopani su pripadnici sljedeih rodova: Gade, Gavran, Kardum, Markoti, Mieti, Tolui, Vitica i Vuki. O naseljenosti u prapovijesno doba govori podatak da je na Glavici Otunj bila prapovijesna gradina u bronano i eljezno doba. Omanja zaravan bila je utvrena limitnim tumulom i obrambenim suhozidom, sauvanim samo djelomino na istonoj strani. Danas je sve obraslo drveem i grmljem i ne zamjeuju se nikakvi tragovi prolosti. obanice Mara Lauc, Anica i Stana Markoti i Ana Mieti nale su 1899. u vrtu Mije Vukia ostavu bizantskoga novca. Ukupno su bila 23 primjerka zlatnoga novca, od ega je 19 dospjelo u Zemaljski muzej u Sarajevo, i to etiri komada Justinijana I i 15 komada Justina II., svi iz 6. stoljea. Usto, u Grabovniku je naen novac Konstantina I (4. st.) i Romana III. Argira (11. st.).
Detalj iz Grabovnika

25

Povijest ljubukih naselja

MOSTARSK A V R ATA
Pogled na M. Vrata u veljai 2009.

ostarska Vrata kao naselje od starine je bilo smjeteno izmeu brda Buturovice (350m) i Jurjevice (253m), poput vrata kroz koja je vodila cesta prema Mostaru. U novije doba razvija se dio naselja uz regionalnu prometnicu Ljubuki-itluk prema istoku. Administrativno gledano radi se o prostoru povrine 6.220.835 m etvornih s 381 iteljem, prema popisu iz 1991. Taj broj danas je sigurno vei zbog irenja naselja u novoj poslovnoj zoni prema Hraljanima i Cernu. Bez obzira to se iz M. Vrata nije iselilo puno itelja (u prolom stoljeu oko 29), depopulacija je i ovdje ostavila traga. Tako je po popisu 1961. u Mostarskim Vratima
Crkva sv. Jure

26

Povijest ljubukih naselja Gomila na Jurjevici

bilo 511 stanovnika, pa je taj broj spao na 381 u popisu iz 1991. Najnia toka u naselju je 140 m, a najvia 397 m. M. Vrata imaju tri groblja: Staro groblje u sreditu naselja, Novo groblje blizu ceste M. Vrata-Radiii i Pravoslavno groblje pod Jurevicom. Na Starom groblju pokopani su pripadnici rodova: Barbari, Bojka, Boras, Bonjak, Brbor, urlin, Devi, Dujmovi, Dugandi, Devlan, Elez, Farka, Grlui, Kordi, Lui, Maji, Marinovi, Milo, Nui, Primorac, Rogi, Plisi, Tomi i Vujievi. Na Novom groblju pokopani su Bonjak, ori, Grgi, Stani i Tomi. Sudei po oronimu Jurjevica u M. Vratima bilo je nekad raireno tovanje sv. Jure, ratnikoga sveca, koje se proirilo po mjestima gdje su nekad bila starohrvatska poganska svetita. Novopodignuta grobljanska crkva u M. Vratima posveena je sv. Juri. Na lokalitetu Drini nalazila se stara pravoslavna crkva sv. Arhangela Mihaila, sagraena na barovitu i podvodnu terenu, pa je rano oteena. Poruena je do temelja u ratnom vrtlogu 1992. Iz nje su 2003. izvaene moi i prenesene u manastir itomisli. Brojne kamene gomile iz bronanoga doba rasute su po brdskim kosama Mostarskih Vrata. Nekada ih je bilo i do stotinu, danas ih je vei broj devastiran, bilo u traganju za blagom bilo u bagerskim naletima. Istraene su samo etiri manje u poslovnoj zoni Muci company. Zanimljiv je niz od 18 gomila, jednom manjom gradinom i promatranicom du
Grob u gomili 2009.

27

Povijest ljubukih naselja

brda Osoja, sa sjeverne strane Buturovice. Na vrhu Jurjevice poznata je u arheolokoj literaturi gradina s ostacima forti kacijskoga sustava od suhozida, opsega oko 300 m oko trokutaste zaravni, sa zidovima ponegdje sauvanim do visine 1,5 m. Od nje se prema istoku rubom brda protee niz gomila, koji Spomenik bogu Liberu se uz prometnicu Ljubuki- apljina nastavlja do Neretve. Iz antikoga doba u Mostarskim Vratima postoje brojni ostaci i spomenici. Ispod Jurjevice prema Pregrau vjerojatno se prostiralo naselje rimskih veterana Pagus Scunasticus. Na predjelu Podjurjevice u suhozidnim meama vidi se dosta obraenih kamenih kvadera. Nae se i ulomaka opeke i crijepa. U gornjem dijelu plodne udoline nalazi se vie zidanih bunara, a jedan se naziva Neronov zlatnik, revers "Bunar sv. Jure". Pored njega i danas se nalazi poklopac rimskoga sarkofaga, koji je dugo sluio kao pojilo za stoku. Ima dimenzije 2,20 x 0,80 m, s pro liranim timpanom u obliku nedovrene rozete. Svojedobno je pronaen u Podjurjevici bronani novi cara Proba iz 3. st. Sva je prilika da se na tom prostoru nalazila manja villa rustica. Znatno zanimljiviji je recentan nalaz zlatnika cara Nerona, ali u sekundarnom poloaju u materijalu za nasipanje, lijevo od ceste Tikirua-Cerno. U srpnju 2005. na lokalitetu Drini ispod Jurjevice

28

Poklopac sarkofaga

Povijest ljubukih naselja

Vinko Nui je pronaao nekoliko Lalia kula rimskih kamenih ulomaka, od kojih je najvrjedniji natpis u ast boga Libera. Na kamenom kvaderu 33 x 20 x 26 cm urezan je natpis SACRUM LIBERO PATRI (Posveeno ocu Liberu). Rije je o rtveniku koji je bio posveen bogu Liberu, iji je uobiajeni atribut Pater (Otac). Njegov kult posebice su irili rimski vojnici, a bio je zatitnikom vina i veselja. Na Grainama u Humcu spominje se hram u njegovu ast. U blizini zadrunoga doma nalazi se vrelo Sarna. Podatak da su kod samoga vrela u zid ugraeni ulomci biliga, nema danas potvrde na terenu. Na jugoistonoj padini Buturovice u M. Vratima, blizu puta koji vodi prema Starome gradu, nalazi se Lalia kula iz 18. st. Dimenzije su joj u osnovi 6,08 x 6,45 m, ima prizemlje i dva kata, s krovom od kamenih ploa. Ima i 13 pukarnica, od kojih je dio zazidan. Dugo je bila u vlasnitvu obitelji Lali, a 2010. proglaena je nacionalnim spomenikom kulture.

GR ADSK A
Panorama sredita

ojih est km sjeverno od Ljubukoga lei selo Gradska (nekad se ulo Gracka i Zagracka) s povrinom od 5.034.224 met. etvornih i 326 stanovnika (popis 1991.). Danas je broj stalnih itelja osjetno manji nakon
29

Povijest ljubukih naselja

Harem

ratnih zbivanja 1993. Gradska (stanovnici Graani) granii s Mostarskim Vratima, Cernom, M. Ograenikom, Dragiinom, Hamziima i Radiiima. Naselje se prostire na krkoj zaravni prosjene visine 210 m. Mjetani ga dijele na pet mahala: Nunii (sredite sela), Sinanovii, Husii, page i Dubrave. Gradska nema nijedan izvor ive vode. itelji su dolazili po vodu na Vodice i Goulj. Tijekom 1938. izgradili su u sredini naselja atrnju, nedaleko od damije, koja ljeti presui. atrnja je zadubina Hate Maksumi. Godine 1923. Graani su izgradili su damiju
Damija u Gradskoj

30

Povijest ljubukih naselja

u Nunia mahali na Stajinama. Nije imala munare. Kasnije je stara damija sruena i napravljena nova s betonskom munarom visokom 32 metra. Sveano je otvorena u rujnu 1989. U ratnim zbivanjima sruena je 1993. Obnovljena je i ponovno otvorena 2006. Stanovnici Gradske starim su zanimanjem stoari odnosno travari. Dr. Tvrtko Kanaet 1955. u Gradskoj popisao je 44 obitelji: Maksumii (35), page (5), Elezovii (3) i olii 81). Maksumii su starosjedioci. Potomci Dva jarana su skupina starih stoara i u Gradsku su doselili prije 1685. Meusobno se dijele na Nunie, Husie, Bjelkie i Paanovie. Elezovii misle da su doli iz Crne Gore (Berana). page su se doselili iz Podveleja. Najmlai doseljenici su olii (Lukomir). U gradskom haremu nalaze se pokopani pripadnici est rodova: oli, Elezovi, Hasi, Maksumovi, Maslea i pago. to se tie Maslea, oni su itelji Drljajica, zaseoka u Hamziima. Nakon II. Svjetskoga rata iz Gradske u SAD iselilo se 16 stanovnika. ivot u Gradskoj odvijao se u prapovijesno doba. Na podruju sela nalaze se ostaci osamdesetak prapovijesnih kamenih gomila na vie lokaliteta. Zanimljivo je da su stanovnici Gradske ijekavci, premda ima je okolica u potpunosti ikavska.

Sanduk iz Maksumia kue

31

Srebrne naunice, srednjivijek vijek Srebrne naunice, srednji

Nakladnik:

Udruga Ljubuko silo Zrinsko-frankopanska 71., Ljubuki Za nakladnika: Davorin Medi, predsjednik Saveza KUD Ljubuko silo Urednik: Radoslav Dodig Fotogra je: R. Dodig i Arhiv Sila Tisak: Grafotisak Grude, srpanj 2013. Naklada: 1000 primjeraka

You might also like