SVI DODIKOVI KUMOVI: KUM CARUJE, SNAGA KLADE VALJA

www.slobodna-bosna.ba

I

SADR@AJ
12 KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE
„GOSPODARI BERZE“ NAPOKON POLA@U RA^UNE
se potom bogatili meteorskom 52 brzinom; na{a novinarka je istra`ila da li je Dodik skandalozne kumovske ustupke pravio zbog sebe ili zbog kumova

www.slobodna-bosna.ba

Iako je Vrhovni sud Federacije BiH jo{ po~etkom maja presudio da Komisija za vrijednosne papire, ~iji je mandat istekao prije vi{e od ~etiri godine, mo`e obavljati samo tehni~ke poslove, njezin predsjednik i ~lanovi HASAN ]ELAM, MATEJ @IVKOVI] i MILORAD RAJLI] donijeli su od 2009. na stotine rje{enja ~ija je zakonitost krajnje upitna; Komisiji za EGIPATSKO VRELO LJETO vrijednosne papire FBiH, prije dvadesetak 26 PROF. DR. IVAN IVEKOVI] dana, upu}en je prvi zahtjev za naknadu Najnovije doga|aje u Egiptu, vojni udar {tete u iznosu ve}em od tri milijuna KM koji, navodno to nije, perspektive demokracije, uli~ne sukobe sa krvavim posljedicama za „SB“ komentira dr. IVAN IVEKOVI], profesor na Ameri~kom sveu~ili{tu u Kairu, jedan od najcjenjenih poznavatelja egipatskih prilika u svijetu

Slijede}i broj Slobodne Bosne bit }e u prodaji u utorak, 6. augusta u Sarajevu, a u srijedu, 7. augusta u ostalim gradovima BiH.

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija

16 ZIJAD BLEKI] - BLEK STENA
KRALJ ME[ETARENJA
ZIJAD BLEKI], predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze SASE i vlasnik brokerske ku}e „Eurohaus“, fiktivno je za 30 basnoslovnu sumu prodao nekretnine „Vradis investicijama“ da bi naplatio svoje usluge i izbjegao pla}anje poreza; to je samo jedna od brojnih krivi~nih prijava koji su protiv kontroverznog berzovnog me{etara podnesene sarajevskom Kantonalnom tu`iteljstvu

IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

JEDAN BAUK KRU@I EVROPOM
DIJAMANTSKA DIJASPORA
Pro{lonedjeljnim bijegom iz {vicarskog zatvora Milana Popari}a iz Livna nakon kojeg je uslijedila senzacionalna plja~ka dragulja u Cannesu, u kojoj je ovaj kriminalac o~ito u~estvovao, ponovo je aktuelizirana pri~u o “Pink Panterima”, plja~ka{ima dragulja sa prostora biv{e Jugoslavije za kojom traga vi{e od trideset zemalja svijeta, a koji su u posljednjih 15-ak godina oplja~kali nakit vrijedan preko 300 miliona eura; na{a novinarka pi{e o (bezuspje{nim) naporima Interpola da raskrinka, pohapsi i procesuira najorganiziranioju grupu balkanskih razbojnika

Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

19 KRALJEVSKE BENEFICIJE
SVA PRAVA I PRIVILEGIJE DR@AVNIH POSLANIKA

Zloupotrebom zakonodavnih ovlasti, poslanici u Parlamentu BiH sebi su izglasali i ozakonili ~itav niz dodatnih prava i privilegija o kojima obi~ni smrtnici mogu samo sanjati

44 NA[A NADA
MOSTARSKI BLUES ZA „ARENU“
Bosanskohercegova~ka glumica NADA \UREVSKA (61) nagra|ena je na upravo zavr{enom 60. filmskom festivalu u Puli „Zlatnom arenom“ za glavnu `ensku ulogu u filmu „Obrana i za{tita“ BOBE JEL^I]A; u otvorenom intervjuu za „SB“ \urevska govori o filmu i bh. teatru danas, djetinjstvu i odrastanju u Sarajevu, rediteljima i kolegama glumcima sa kojima je sara|ivala u protekle ~etiri decenije...

22 STRATE[KA KUMSTVA
MILETOM, ILI SILOM
U posljednjih dvadesetak godina MILORAD DODIK se okumio sa brojnim strana~kim saradnicima i prijateljima iz Lakta{a, koji su
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
PREKO VODE DO SLOBODE

DODIKOV TURISTIČKI BUĆ

Goran Te{i} iz Vlasenice priprema bijeg u Australiju
Me|u Vlaseni~anima se posljednjih dana pri~a kako se Goran Te{i} zvani Goce, jedan od tamo{njih osumnji~enika za ratne zlo~ine, sprema na bijeg u Australiju. Te{i} je navodno pri kraju procesa va|enja dokumenata u australskoj ambasadi u Beogradu koji mu omogu}avaju boravak u ovoj zemlji. Kako se tvrdi, u va|enju dokumenata mu poma`e bliska rodica Sanja Te{i} koja ve} godinama `ivi u Australiji. Te{i} je, prema tvrdnjama pre`ivjelih Vlaseni~ana, u pijanom stanju bez milosti ubio ~etvoricu zarobljenika zloglasnog logora Su{ica. Prema tvrdnjama svjedoka zlo~ina koji su se doga|ali u ovom gradu, Te{i}eve torture nije pre`ivio D`evad [ari} ~ija sestra Fatija Mehanovi} tvrdi da ga je strijeljao upravo Te{i}. Sakib Dautovi}, koji je u logoru Su{ica bio tako|er zarobljen, tvrdi da je Te{i} bio me|u njegovim mu~iteljima. Za ratne zlo~ine u logoru Su{ica pred Sudom BiH osu|eni su Predrag Bastah i Goran Vi{kovi}, dok je Dragan Nikoli} zvani Jenki, biv{i komandant logora, koji je priznao krivicu, osu|en u Hagu. (N.H.)

RS privukla osam turista iz Izraela!

IZNEVJERENA O^EKIVANJA
Nakon susreta sa biv{im izraelskim {efom diplomatije Advigorom Liebermanom Milorad Dodik najavljivao je navalu izraelskih turista u RS, no to se nije desilo

Dragan Nikoli} Jenki 4

Vladaju}a garnitura Republike Srpske, predvo|ena Miloradom Dodikom, svojski se posljednjih godina trudila da unaprijedi politi~ke i poslovne veze s Izraelom, stavljaju}i poseban akcenat na privla~enje izraelskih turista. U Jerusalemu je otvoreno zasebno predstavni{tvo RS-a, koje vodi Dodikov li~ni savjetnik Arie Livne s mjese~nom pla}om od oko 5.000 eura, s primarnim zadatkom da promovira privredne i turisti~ke potencijale RS-a. Iz Izralea su svako malo pristizale delegacije politi~ara, privrednika, novinara, omladinskih organizacija, koje su o tro{ku entitetske vlade danima obilazile najzna~ajnija turisti~ka odredi{ta Republike Srpske. Sam Dodik se u {est navrata, {to u Banjoj Luci {to u Jerusalemu, susreo s biv{im izraleskim {efom diplomatije Advigorom Liebermanom, a vjerovatno bi se jo{ koji put sastali da izraelski {ef diplomatije nije u me|uvremenu odstupio s du`nosti zbog umije{anosti u nekoliko krupnih korupcijskih skandala. Turisti~ki uposlenici RS-a redovno su posljednjih godina obilazili turisti~ke

sajmove u Izraelu, nakon kojih su optimisti~no najavljivali pravu najezdu izraelskih turista u RS. Prva izda{nija tursti~ka `etva u RS-u o~ekivala se u protekloj, a pogotovo u teku}oj, 2013. godini. No, rezultati su vi{e nego skromni. U jeku turisti~ke sezone, u junu 2013. godine, u Republici Srpskoj boravilo je slovom i brojem osam (8), a tokom cijelog prvog polugodi{ta ove godine svega 62 turista iz Izraela. Barem polovina me|u pristiglim gostima iz Izraela boravila je o tro{ku Vlade RS-a. Godinu ranije, broj izraelskih turista u RS-u, iako zanemarljiv, bio je ne{to ve}i nego u ovoj godini kada se o~ekivao turisti~ki bum. Istina, izraelski turisti nisu ~esti ni u Federaciji BiH, no ipak ih je u prvom polugodi{tu 2013. godine bilo ravno pet puta vi{e nego u istom razdoblju u RS-u. Cjelokupni prihod koji je RS ostvarila od izraelskih turista tokom protekle godine jedva bi pokrio jednomjese~ne tro{kove predstavni{tva RS-a u Jerusalemu. (E. Hod`i})
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

NIJE BILO, AL’ ]E BITI

Otvorenje rekonstruisanog mosta Topal Osman-paše

Auto-ku}a Lijanovi} uvezla kamione i dizalice ba{ onakve kakve namjerava kupiti EP HZHB
Kada je po~etkom maja Dnevni avaz objavio informaciju da je u Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne dogovorena nabavka teretnih vozila i dizalica od kompanije Auto Lijanovi}i iz Mostara, ~lanovi Uprave tog javnog poduze}a `urno su demantirali novinarske navode. Reagiraju}i na tekst u Dnevnom avazu da su od auto-ku}e u vlasni{tvu obitelji Ivankovi}-Lijanovi} kupljena teretna vozila u vrijednosti 800.000 KM, ali i prijetnje federalnog premijera Nermina Nik{i}a da }e cijeli postupak javnih nabavki biti preispitan, predstavnici Elektroprivrede HZHB objavili su rezultate svih tendera iz pro{le godine. I mada su prezentirani podaci potvrdili da od tvrtke u vlasni{tvu obitelji federalnog premijera Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a nisu kupljena vozila vrijedna 800.000 KM, prema informacijama iz Elektroprivrede HZHB Auto Lijanovi}i }e zasigurno biti favorizirani na tenderima koji se tek pripremaju. Mostarska je auto-ku}a, naime, nedavno iz Hrvatske uvezla ~etiri kamiona s nadogradnjom (dizalice) marke Mercedes, s namjerom da ih (pre)prodaju Elektroprivredi HZHB. (S.M.)

Jerko Ivankovi} Lijanovi}
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

SMRT RODITELJA JE NEPROVJERENA GLASINA
Pi{e: SENAD AVDI]

Posljednjim budžetskim trzajima, Kanton Sarajevo isplaćuje i plaće, po četiri pet-hiljada maraka bruto, bivšim, smijenjenim, SDP-ovim ministrima, njima četvorici-petorici, koji su se pri tom vratili na prethodna radna mjesta, na fakultete, klinike, na kojima nikada nisu ni prestali dobivati plaće, paušale, nadoknade...
nformacija koju je objavio jedan dnevni list, a koju su prenijeli svi vode}i portali, ti drski nepismeni skakavci, nadmeni nakupci na medijskoj pijaci, da su dvojica dr`avnih parlamentaraca, Sulejman Tihi}, koji je pri tom i predsjednik SDA, najja~e bo{nja~ke stranke, i Lazar Prodanovi}, poslanik Dodikovog SNSD-a, vode}e srpske partije, iz dr`avnog bud`eta „povukli“ dvaneast, odnosno jedanaest hiljada maraka, po osnovu „smrti majke“, pokazala se kao neta~na. Demantirana je ta vijest promptno, u roku od odmah i iz Tihi}evog i iz Prodanovi}evog kabineta - parlamentarcima kojima umre najbli`i srodnik, po zakonu, ne pripadaju tri njihove

I

nai{ao na svenacionalni parlamentarni koncenzus, jednodu{nu podr{ku. Pro~itao sam negdje, nije mi se dalo provjeravati, kako se unutar nekog dr`avnog zakonodavnog tijela/organa, nekakve komisijice, zaklju~ilo da istaknute li~nosti, ministri, parlamentarci, pa i ni`erangirana ~inovni~ka boranija na slu`benim putovanjima ne smiju spavati u hotelima koji imaju ispod ~etiri zvjezdice. Time bi, zaklju~eno je, nepopravljivo pojeftnili dignitet dr`ave i trajno uru{ili njen ugled u svijetu. Da se malo uporedimo sa dr`avama koje nemaju skoro nikakav dignitet i ~iji je ugled ni{tavan: nedavno je, poluprivatno, u Bosni i Hercegovini boravio biv{i

Parlamentarci Sulejman Tihi} i Lazar Prodano
pla}e, kako je pisalo u novinama, nego tri prosje~ne, narodske, pla}e. (Dodatno je vjetar na tu vatru dodala odluka Evropske komisije da suspendira skoro deset miliona maraka namijenjenih razvoju turizma i malog poduzetni{tva, jer se bh. parlamentarci nisu u stanju dogovoriti ni o ~emu.) Osnovica za obra~un nadoknade za „snrt bli`njeg srodnika“, dakle, nije 4-5 hiljada maraka koliko mjese~no zarade dr`avni poslanici, nego je osnovica „simboli~nih“ 800 maraka koliko je prosje~na pla}a rijetkih (jedva malo ne{to preko polovine radnosposobnog stanovni{tva) uposlenih na nivou dr`ave. Uslijedile su reakcije u javnosti (negativne, histeri~ne, osvetoljubive) na ovu vijest koja je u osnovi ~udan surogat onoga {to je jedan srpski knji`evni klasik prije tridesetak godina metnuo kao naslov svoje knjige: STVARNO I MOGU]E. Stvarno je, dakle, da dr`avni poslanici za smrt ~lana familije dobijaju dvije i po-tri hiljade maraka, a mogu}e je, izvodivo tehni~ki, proceduralno, da se ta cifra petostruko napu{e, digne do nebesa. Politi~ka klasa, i parlamentarna i vanparlamentarna, naprosto je izgubila vjerodostojnost i za to najmanje i najzadnje treba optu`ivati „tendenciozne, neprofesionalne medije“. Da je bilo (t)ko, iz bilo kojeg parlamentarnog kluba u formi nacrta, ili prijedloga, licitirao sa ve}im koeficijentom nadoknade za „smrtne slu~ajeve u familiji“, ne treba sekunde sumnjati da bi
6

ministar vanjskih poslova Njema~ke Klaus Kinkel, trenutno na du`nosti predsjednika Saveznog suda te uboge, posljednje evropske banana-dr`avice. Ne postoji dr`avni parlamentarac u BiH, od kudravog dobojskog kavgad`ije Drage Kalabi}a, preko de`mekastog predratnog kakanjskog pozornika Nike Lozan~i}a (koji je ravnomjerno opusto{io i bud`et Hrvatskog sabora i parlamenata u BiH), pa do korpulentnog vogo{}anskog vizionara Asima Sarajli}a, koji bi prihvatio da kona~i u improviziranim, neuvjetnim, uvredljivim preno}i{tima u kojima je prespavao doktor Kinkel, na Tjenti{tu, Ba{~ar{iji, u Mostaru... [to bi rekao jedan od najlucidnijih ratnih zlo~inaca, prostodu{ni Mostarac Vinko Martinovi} [tela, „Jeko Kinkel?!“

O

d Daytona pa do dana{njih dana, pla}e parlamentaraca u BiH, na svim razinama, nisu se pove}avale, one su, u pravilnim razmacima, samo „uskla|ivane“, naravski, sve u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i standardima koje su oni sami izglasali, ni po babi ni po stri~evima. Prije nekoliko mjeseci zastupnici u Skup{tini Kantona Sarajevo bili su vi{e nego prijatno iznena|eni kada su im mjese~ne pla}e nakvasale za dodatnih 750 maraka. U bud`etu ovog kantona, prora~unu koji je sistemski opuhan, ispra`njen, ispumpan, iz kojeg svakog mjeseca milion maraka iscuri
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PARLAMENTARNA VE]INA
Solidarnost i ljubav iz (vitalnog nacionalnog) interesa

samo na saniranje banditskog java{luka u Gradskom saobra}ajnom preduze}u (GRAS-u) prona|ene su „bud`etske rezerve“ za materijalno stimuliranje narodnih poslanika. Posljednjim bud`etskim trzajima, Kanton Sarajevo ispla}uje i pla}e, po ~etiri pet-hiljada maraka bruto, biv{im, smijenjenim, SDP-ovim ministrima, njima ~etvorici-petorici, koji su se pri tom

u poodmaklim godina, fiktivna, navodno, koja je finansirala to gra|evinsko nasilje koje je podrazumijevalo i promjenu prirodnog toka obli`nje rijeke Radobolje. Ve} je me|u Mostarcima promijenjen tekst sevdalinke „[to li mi se Radobolja muti“ u modernisti~ki, suvremeniji, prikladniji „[to li mi se Radobolja krivi“. Elem, koliko je moj neprakti~ni mozak mogao doku~iti, ta je

ovi} pred sudom javnosti, ili, ne klepe}i bud`etima
vratili na prethodna radna mjesta, na fakultete, klinike, na kojima nikada nisu ni prestali dobivati pla}e, pau{ale, nadoknade... Sulejman Tihi}, o~ito, nije hajrovao dvanaest hiljada bud`etskih maraka od smrti matere, ali je, o~ito, njegov problem su{tinske naravi i dubinskog nepovjerenja koje „u`iva“: „Najgore je {to mi niko ne vjeruje, jarane“. ider Stranke demokratske akcije potro{io je odavno sve kredite vjerodostojnosti, iskrenosti, pa i u~tivosti i odgovornosti. Bravure sa nebrojivim stanovima po Sarajevu, {ibicarenje sa bankarskim kreditima i garancijama, nerazja{njena involviranost u raspodjelu dobiti stanovitih javnih poduze}a... sve je to osna`ilo skepti~nost prema njegovim „pravno ~istim“ argumentima. Ni kontraargumenti, me|utim, nisu za potcijeniti: sa pla}om od 5 hiljada maraka Tihi} bi morao raditi, nigdje ni feninga skrenuti, deset godina da bi (is)platio svoj najnoviji stan u sarajevskom „Importane centru“ koji (ga) nije ko{tao manje od pola miliona maraka. Vjerojatno je to provu~eno kroz papire, preparirano anga`manom notara, poresko-~inovni~kih simpatizera na koncu ispalo ~isto i nesumnjivo, ali „narod zna“ da tu, najmanje re~eno, nisu ~ista posla. I zato mu ne vjeruje ~ak i onda kada je u pravu. Stotinu puta mi je, uzaludno, bezuspje{no, ~ovjek od struke finansijsko-urbanisti~ke natenane obja{njavao, crtao, shemu po kojoj je lider HDZ-a BiH Dragan ^ovi} uknji`io svoju vilu. Ne onu krasoticu na moru, u Zaostrogu, taj sam gra|evinsko-pravni poduhvat skoro pa ukapirao, nego ovu najnoviju u mostarskom naselju Bare, ~ija se vrijednost procjenjuje na dva-tri miliona maraka. Pojavljuje se u toj operaciji stanovita Hrvatica, Hercegovka

L

bakica, pred sam kraj svoga `ivota, pri punoj svijesti i savjesti odlu~ila svoju vilu u Mostaru prepisati najve}im za{titnicima hrvatskih nacionalnih interesa u Hercegovini, a i {ire, obitelji ^ovi}, suprugu Draganu i `eni Bernardici, na ~elu sa djecom. Sve da ova pri~a i nije do kraja ta~na, a uvjeren sam da u osnovnim konturama nije sasvim neta~na, ona je za`ivjela, ili }e za`ivjeti u narodu, kao ilustracija fatalisti~ke mantre da su svi politi~ari isti. Ili, jo{ gore, da su isti i kada govore istinu i kada la`u, i kada prizivaju pravnu dr`avu da „radi svoj posao“ i kada vri{te da su „`rtve politi~ki montiranih procesa“. Tvrdnje da su bosanskohercegova~ke politi~ke elite trajno i nepopravljivo korumpirane, kvarne, podle, samo`ive, be{}utne mogu se doimati kao jeftini populizam. Za kojim, u nedostatku ozbiljnijeg anga`mana, lijenosti i nemo}i pose`u parazitski, paraderski, nevladini privatnici, konformisti~ka nevladina bratija, tipa onoga iritantnog Buda Spancera, stranim donacijama na{opanog Darka Brkana, koji je od gra|anskog bunta napravio privatni biznis, kao i njegove antikorupcijske replike Eldina Kari}a (preko trista kila `ive vage obojica „vagaju“). antra da su „svi polti~ari isti“, dakle da su kleptomani, muljatori, kriminalci, recidivisti u kriminalu, klijentelisti~ka |ubrad, u osnovi jeste populisti~ka i problemati~na. Ali, nije na narodu, gra|anima, zadatak da je revidira(ju), nego je to zada}a politi~ara. Neka se oni potrude, ako ho}e i ako mogu, da doka`u, na njima je taj dio pravne procedure, da su sve {to su stekli, ugruntili, stekli zakonski i legalno. Narod to nije u stanju i da ho}e; a ne}e. Narod je samo strana u tom (dokaznom) postupku...
7

M

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK , 25. JULI
“Lideri SDA i SBB-a SULEJMAN TIHI] i FAHRUDIN RADON^I] sreli su se danas u IMPORTANE CENTRU”, ekskluzivno saznaje “AVAZOV” portal. Pa otkriva i potankosti, nisu ni{ta pili budu}i da obojica poste, razmijenili su mi{ljenja kako o svemu tako i o sva~emu. Suma summarum: vi{e pri~a{e nego {to razgovara{e. Obojica lidera, Tihi} i Radon~i}, stanuju u “Importane centru”, pa je jedino zanimljiva vijest ta da se njih dvojica ne sretnu i ne popri~aju, a ne da se vide i porazgovaraju. Sretnem danas kom{iju, lijepo se upitamo, ni{ta ne popijemo i `iv ne znam {ta da radim: da tu ekskluzivu turim na portal ili pri~uvam za ambiciozniji neki tekst? Kako ne}e!? “Odakle ste Vi?”, pita u ameri~koj vikendici u koju se povukao pred PTSP-om De Niro svoju bosansku `rtvu, ina~e pla}enog ubicu Travoltu. “Iz Lukomira” (selo na Bjela{nici). “Ja sam jedno vrijeme bio raspore|en na Bradini” (rodno selo poglavnika Ante Paveli}a). Upi{ `ivi, urnebesno zabavna glupost, kakav je i kompletan film. Bio je prije rata (a ima ga i nakon rata, nadam se i dan-danas) nezaobilazan gradski lik, [uki, boem, likovni umjetnik, filozof, imaginarni svjetski putnik, pa, pored ostalog, opri~avao znati`eljnoj publici koje nikada nije manjkalo kako je, zasitiv{i se dugogodi{njeg neinspirativnog `ivota u Japanu, odlu~io da se vrati u Bosnu. “Do|em na autobusku stanicu u Tokiju i ka`em gospo|i na {alteru: “Jednu kartu do Vakufa”. “Do Gornjeg ili Donjeg?”, pita me Japanka. tam. Poma`e mi u tome najve}i srpski aforisti~ar ALEKSANDAR BALJAK koji srpsku muku “i Kosovo i Evropa” ovako ra{~lanjuje: ”Oko uslova za predaju sa nama nema poga|anja. Zato smo potpisali bezuslovnu kapitulaciju”.

UTORAK, 30. JULI
Na tvrdnje federalnog poslanika EKREMA PRO[I]A MAR[ALA, ~lana Kom{i}eve Demokratske fronte, da su mu JASMIN DURAKOVI], MIRSAD ]ATI] i BAKIR HAD@IOMEROVI] nudili pare (milion maraka!) ukoliko u Parlamentu glasa za njihov povratak na FTV, danas reagira jedan od prozvanih, re`iser niza nevi|enih filmova Jasmin Durakovi}. Opovrgava Pro{i}eve tvrdnje, najavljuje tu`bu, te uzgred omalova`ava “medije bliske Demokratskoj fronti”, koji su mu

PETAK, 26. JULI
“Nekada mi bude i `ao i krivo {to u bo{nja~kom politi~kom korpusu ne postoji nekakav ekvivalent Lijanovi}ima”, vajka mi se dobro politi~ki i nacionalno izo{treni poznanik. I precizira: “[teta {to ne postoji neko kod nas ko tako vje{to, hladnokrvno krade, a jo{ vje{tije i hladnokrvnije pori~e kriminal, brani neodbranjivo, vu~e za nos institucije, pravosu|e, vlade, parlamente”. Jeste, zbilja. Da su Jerko, Mladen, Slavo Ivankovi} kojim slu~ajem Bo{njaci, razmi{ljam, kako bi se zvala njihova stranka? Vjerojatno: “MUSLIMANSKA BRA]A”!

NEDJELJA, 28. JULI
“Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} je najobi~nija bena (budaletina)”, dijagnosticira danas hercegova~ki pravoslavnocrkveni tajkun VLADIKA GRIGORIJE. Ostane li predsjednik Srbije ravnudu{an na ovu uvredu, to mo`e govoriti samo o dvije stvari: da je Nikoli} (postao) bene-volentan, ili da Grigorije ima je-benu za{titu u vrhu SPC-a! dali prostor. Dakle, portal “Slobodne Bosne”. “Ja nisam blizak nijednoj stranci, niti politi~aru”, hvali se Durakovi}. To mu bezrezervno treba vjerovati, da, dakle, nije blizak nikome, ta~nije da niko nije blizak njemu. Kome se god re`iser Durakovi} pribli`i, popljuje ga!

SUBOTA, 27. JULI
Holivudski ratni blockbuster, potencijalni hit film “Killing Season”, sa ROBERTOM DE NIROM i JOHNOM TRAVOLTOM u glavnim ulogama u osnovi i nije toliko lo{, koliko su ga ocrnili mahom svi kriti~ari, ukoliko ga se i{~itava u jedinom mogu}em `anrovskom klju~u: kao manje-vi{e neuspjelu grotesku. Groteska, naravno, nije isto {to i puka zajebancija, groteska ima i karikaturalnu dimenziju kada stravi~an doga|aj postaje istovremeno i smije{an. Dok se ameri~ki ratni veteran iz Bosne (De Niro) i srpski “[korpion” (Travolta) krvni~ki, sadisti~ki uzajamno mu~e, umjesto ga|enja, mu~nine, odvratnosti kod mene je to izazivalo nekontroliran smijeh i tek povremeno podsmijeh.

SRIJEDA, 31. JULI
Vjerovatno se prevelika socijalna, medijska, pa i politi~ka odgovornost strovalila na le|a sporta i sporta{a u zemljama biv{e SFRJ. Pa, ako je ve} tako, ukoliko je sport indikator, lakmus-papir i dobrih i lo{ih nacionalno-politi~kih vibracija u regiji, onda stvari oko normalizacije, kooperacije nikada bolje stajale nisu. Recimo, najbolji srbijanski atleti~ari na zadnjim Balkanskim igrama su Amela Terzi}, Emir Bekri}, Asmir Kola{inac, Jasmin Ljaji}; najbolji bh. atleti~ar je baca~ koplja Dejan Mileusni}. Ko{arka{ku selekciju BiH vodi Hrvat Aleksandar Petrovi}, hrvatsku Hercegovac Jasmin Repe{a, a slovena~ku Srbin Bo`a Maljkovi}. Opet trener jednog od “stubova srpstva”, Crvene zvezde, je Slovenac Slavi{a Stojanovi} (naslijedio Robija Prosine~kog, Hrvata)... Gledam sino} zagreba~ki Dinamo u kvalifikacijskoj utakmici za Ligu prvaka: pa vi{e ima u “Dinamu” igra~a kojima treba ~estitati Bajram nego u Sarajevu i @elji!
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

PONEDJELJAK, 29. JULI
Kada god se ponadam da sam razumio smisao (duh) Briselskog sporazuma izme|u Pri{tine i Beograda, odmah se na|e neko da me u tome bolno razvjeri. [ta zna~i dana{nji apel kosovskim Srbima koji upu}uje Aleksandar Vulin, {ef kancelarije Vlade Srbije za Kosovo. (Ina~e, rije~ je o veselom jednom svatu, crnoku{ulja{u bra~nog para Milo{evi}-Markovi} koji je prije 15-20 godina, sve citiraju}i D`onija [tuli}a, dokazivao arijevski karakter vaskolikog srpstva). “Srbi na Kosovu se moraju izlaskom na izbore integrisati u tamo{nje dru{tvo, jer to albanska strana ne `eli!” Dva-tri puta pro~itam, i dalje ne kon-

8

MINI MARKET
NESPORAZUMNI PREKID RADNOG ODNOSA

SUDIJU NA SUD

Uprava BHRT-a lansirala glasine da je direktor Marijo Peji} za sporazumni prekid radnog odnosa dobio 10 hiljada KM
Iako je odlukom Disciplinske komisije u aprilu vra}en na funkciju direktora BHT1, Marijo Peji} je ~lanovima Upravnog odbora BHRT-a nedavno uputio neopozivu ostavku. U op{irnom obrazlo`enju, Peji} je naveo kako je ostavku podnio zbog neslaganja s rukovodnom politikom generalnog direktora BHRT-a Muhameda Bakarevi}a i njegovih najbli`ih saradnika Nermina Durme, D`enite Jusufbegovi} i Belmina Karamehmedovi}a. „Iz po{tovanja prema televizijskim profesionalcima i dugogodi{njim djelatnicima BHRT-a, koji su svoje znanje i profesionalizam ugradili u temelje te medijske ku}e, nemam pravo {utjeti i tako postati sau~esnik u procesu destabilizacije, na kojem je stvoren kontrolirani kaos u kojem profitiraju neformalni centri mo}i“, napisao je Peji}, navode}i brojne nepravilnosti u radu menad`menta dr`avnog javnog servisa. Izme|u ostalog, Peji} je optu`io direktora BHRT-a Bakarevi}a za kr{enje Zakona o javnom RTV servisu BiH, diskriminaciju i mobing nad

Slučaj sudije Emira Alečkovića pred disciplinskim ili Kantonalnim sudom
Nogometni sudija Emir Ale~kovi} saslu{an je ove sedmice u prostorijama NS BiH. Ale~kovi} je u Savez stigao u pratnji advokata kako bi dao izjavu „na okolnost“ seksualnog skandala u ~ijem se sredi{tu na{ao pro{le sedmice. U isto vrijeme saslu{ani su i roditelji i djeca koji su protiv Ale~kovi}a podnijeli prijavu. Svi su saslu{ani i dali su pismenu izjavu o skandalu koji je potresao NS BiH. Ale~kovi}a je Savezu prijavio roditelj koji tvrdi da je kao sudijski mentor seksualno uznemiravao njegovog maloljetnog sina i jo{ dvojicu polaznika kampa za talente. U narednih nekoliko dana razmotrit }e se iskazi svjedoka te iskaz Emira Ale~kovi}a i u NS BiH }e nakon toga odlu~iti kako }e reagirati. Kako saznajemo, mogu}e su dvije opcije. Jedna od njih je da se cijeli slu~aj, uz krivi~nu prijavu, preda Tu`iteljstvu Sarajevskog kantona a druga je da se uz ili bez dizanja krivi~ne prijavu pokrene i disciplinski postupak u savezu protiv Ale~kovi}a. Kako je SB ve} pisala u nekoliko navrata, Ale~kovi}a je suspendovao Sudijski komitet nakon {to je u Savez stiglo nekoliko prijava od roditelja koji tvrde da je bh. sudija sa FIFA-inim obilje`jem njihovoj djeci slao SMS poruke neprimjerenog sadr`aja. U svojim istupima u medijima, Ale~kovi} je tvrdio kako je rije~ o nesporazumu. Nekoliko dana kasnije, kako se tvrdi, promijenio je pri~u te po~eo govoriti kako su mu skandal „spakovala“ trojica {to biv{ih {to aktuelnih sudaca, uposlenih u Savezu, ljubomornih na njegovu karijeru i uzlet na me|unarodnoj sceni?! (N.H.)

DIPLOMSKI JAD

Kadrovi SDA željni akademskog zvanja odlučili asfaltirati put do vikendice profesora Ðozića
Mje{tani srebreni~ke mjesne zajednice Su}eska razo~arani su na~inom raspodjele sredstava za afaltiranje puteva u ovom dijelu Srebrenice. Povratnici u Su}esku tvrde, izme|u ostalog, kako je federalno Ministarstvo za povratak, u okviru programa podr{ke povratnicima, planiralo ove godine asfaltirati put ka srebreni~kom selu Zabojna, duga~ak dva kilometra. U svemu ne bi bilo ni~eg ~udno da u Zabojni bilo ko `ivi. Kako tvrde Srebreni~ani, put se asfaltira samo kako bi u njega povremeno mogao dolaziti profesor Adib \ozi} koji tu ima vikendicu. Smatraju kako je neshvatljvo da se asfaltira put samo radi ne~ije vikendice, dok put ka osnovnoj {koli Su}eska u koju idu djeca povratnika nije planiran za asfaltiranje. „Me|u Bo{njacima se pri~a da je asfaltiranje puta do vikendice Adiba \ozi}a i zapo{ljavanje njegovog sina u op{tini Srebrenica upravo cijena profesora \ozi}a za diplomske, doktorske i magistarske disertacije koje on treba da obezbijedi za odre|ene kadrove SDA iz Podrinja na tuzlanskom univerzitetu uz pomo} svojih kolega“, stoji izme|u ostalog u pismu koje su potpisali mje{tani Su}eske. Isto tako, povratnici u selo Brakovce, od kojih gotovo niko ne radi, moraju skupiti 20 hiljada maraka da bi dobili pomo} Op}ine za asfaltiranje. To zna~i da svaka porodica mora izdvojiti 500 maraka, dok se obnova puta ka selu u kojem povremeno obitava \ozi} finansira iz bud`eta.
(N. H.)

Muhamed Bakarevi}

10

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Smatrate li opravdanim zahtjeve pritvorenika Suda BiH koji štrajkuju glađu zbog kablovske TV i loše hrane?
EDHEM BIBER
Predsjednik ESV-a

uposlenicima, lo{u poslovnu politiku i prikrivanje informacija o finansijskom stanju. Sada ve} biv{i direktor BHT1 je, osim ~lanovima Upravnog odbora, obrazlo`enje ostavke proslijedio i svim urednicima programa i Sindikatu, a nakon {to su plasirane glasine da je Mariju Peji}u za sporazumni prekid radnog odnosa ispla}eno 10.000 KM. (E.H.)

TRUP BEZ GLAVE

MIRO LAZOVI]
Potpredsjednik SDU-a

dr`ave koji imaju problem. E, oni bi trebali prosvjedovati!

IGOR GAVRAN
Ekonomski ekspert

DA/NE
Ukoliko se zaista poka`e da je hrana lo{eg kvaliteta, smatram da je njihov {trajk gla|u opravdan. [to se ti~e kablovske televizije, smatram da je to izvoljevanje i da je to izvan onoga {to je normalno bilo gdje u svijetu.

DA
Smatram da su opravdani zahtjevi pritvorenika jer oni imaju svako pravo na potpuno informisanje i na kvalitetnu ishranu.

NE
[trajk gla|u pritvorenika Suda BiH nije opravdan i smatram da su oni i previ{e za{ti}eni nau{trb obi~nih gra|ana BiH.

NIKOLINA VELJOVI]
Urednica na TV1

Pripadnicima Elezove kriminalne dru`ine sudit }e se u BiH, a njihovom vo|i Elezu u Srbiji
Dr`avni tu`itelj Dubravko ^ampara trebao bi u narednih dvadesetak dana zavr{iti optu`nicu protiv ~lanova zlo~ina~ke organizacije Darka Eleza, koji su uhap{eni u septembru pro{le godine, u akciji „Lutka“. Nakon vi{egodi{nje istrage, prikupljenih dokaza, ra~unaju}i i iskaze svjedoka pokajnika, Tu`iteljstvo BiH }e podi}i optu`nicu protiv dvadeset pripadnika Elezove kriminalne dru`ine, koji se terete za ubojstva, poku{aj ubojstava, plja~ke, zelena{tvo i druga te{ka kaznena djela. Budu}i da je Vi{i sud u Beogradu po~etkom godine odbio zahtjev Ministarstva pravde BiH za izru~enje Darka Eleza, koji u zatvoru u Sremskoj Mitrovici slu`i devetogodi{nju kaznu, procesuiranje vo|e jedne od najozlogla{enijih kriminalnih organizacija u BiH vjerojatno }e biti prepu{teno srbijanskom pravosu|u. (S.M.)

MESUD LAKOTA
Direktor Narodnih du}ana

ESAD HRVA^I]
Advokat

DA/NE
Ukoliko su pouzdane informacije da im je uskra}eno osnovno pravo na informisanje i na kvalitetniju hranu, smatram da im je zahtjev opravdan. Ukoliko je ovaj {trajk gla|u samo jo{ jedan u nizu zloupotreba, ne podr`avam ih.

NE
Vjerujem da bi im vrijeme br`e prolazilo, pogotovo uz dodatne HD pakete. Mo`emo to i ovako gledati. Stotine parova u BiH ne mo`e imati djecu, a dr`ava im ne pla}a skupe postupke vantjelesne oplodnje. Oni nisu optu`eni, niti pod istragom, samo su po{teni gra|ani ove

NE
Mi{ljenja sam da nisu opravdani zahtjevi i da nemaju razloga za {tajk, jer kad bi im se ispunili svi zahtjevi, onda to ne bi bio zatvor. Pritvorenici Suda BiH imaju koliko-toliko normalne uslove za `ivot i smatram da im se ne kr{e osnovna ljudska prava.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

Dubravko ^ampara

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE

Iako je Vrhovni sud Federacije BiH još početkom maja presudio da Komisija za vrijednosne papire, čiji je mandat istekao prije više od četiri godine, može obavljati samo tehničke poslove, njezin predsjednik i članovi HASAN ĆELAM, MATEJ ŽIVKOVIĆ i MILORAD RAJLIĆ donijeli su od 2009. na stotine rješenja čija je zakonitost krajnje upitna; Komisiji za vrijednosne papire FBiH, prije dvadesetak dana, upućen je prvi zahtjev za naknadu štete u iznosu većem od tri milijuna KM

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE BEZ MANDATA BLOKIRANO TR@I[TE KAPITALA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

ro{lotjedna odluka Kantonalnog suda u Sarajevu kojom se poni{tava Rje{enje Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH o upisu u Registar ~lanova Nadzornog odbora Bosnalijeka imenovanih ispred kompanije Haden, sasvim }e sigurno prouzro~iti pravi potres na ovda{njem tr`i{tu kapitala, ~ije }e posljedice daleko prema{iti aktualna previranja u sarajevskoj tvornici lijekova. Iako je tek borba za prevlast nad Bosnalijekom pa`nju javnosti skrenula na rad Komisije za vrijednosne
12

P

papire FBiH, ~injenica je da je protiv njezinog odmetnutog menad`menta ve} podneseno nekoliko kaznenih prijava, kao i da }e ta brojka, i to vrlo brzo, biti znatno ve}a. Posljednje je dvije prijave podnijela uprava kompanije Bosnalijek koju predstavlja v.d. direktora [efik Hand`i} i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj.

KOMISIJA ZA TEHNI^KE POSLOVE
Prema navodima iz kaznenih prijava koje se odnose na sporni upis novih ~lanova Nadzornog odbora Bosnalijeka, predsjednik i ~lanovi Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan ]elam, Matej @ivkovi} i Milorad Rajli} terete se za zlouporabu

slu`benog polo`aja, odnosno, prekora~enje ovla{}enja. U prijavi koja je dostavljena Federalnoj upravi policije i Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu, predstavnici Bosnalijeka i Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH naveli su kako su ]elam i dvojica njegovih najbli`ih suradnika, iako su znali da im je mandat istekao 6. maja 2009. i da od tada nemaju ovla{}enja propisana Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire, 20. juna ove godine donijeli Rje{enje kojim se u Registar Komisije upisuje pet novih ~lanova Nadzornog odbora Bosnalijeka. U tom smislu valja pojasniti kako je Rje{enje, koje je pro{log tjedna poni{teno odlukom Kantonalnog suda u Sarajevu, doneseno
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

„GOSPODARI BERZE“ NAPOKON POLA@U RA^UNE
MENTORI IZ SJENE

Budući doktor nauka Hasan Ćelam za mentora izabrao Adnana Rovčanina
PREDSJEDNIK BEZ MANDATA I OVLA[]ENJA
Hasan ]elam je na funkciju predsjednika Komisije za vrijednosne papire imenovan 2004., o{te}eni vlasnici kompanija i oplja~kani dioni~ari optu`uju ga za milijunsku {tetu

dva i pol mjeseca nakon {to je presudom Vrhovnog suda Federacije BiH nepobitno utvr|eno da ~lanovi Komisije za vrijednosne papire nisu po isteku mandata imali ovla{}enja za dono{enje bilo kakvih odluka, izuzev onih koje se odnose na obavljanje „tehni~kih poslova“. Konkretno su ]elam i njegova dru`ina imali ovlasti samo da provode pravomo}ne sudske presude, ispla}uju pla}e uposlenicima, vode ra~una o odr`avanju objekta, pla}anju komunalnih usluga... No, umjesto da se dr`e svojih zakonskih ovla{}enja reguliranja uvjeta i na~ina izdavanja vrijednosnih papira i dionica i njihovog prometa, ~lanovi su Komisije, uz pomo} mo}nih i utjecajnih mentora iz sjene, vremenom postali pravi „gospodari berze“. Presuda Vrhovnog suda FBiH kojom }e se, bez sumnje, nakon Kantonalnog suda u Sarajevu, rukovoditi svi ostali op}inski i kantonalni sudovi u Federaciji, u eventualnim procesima protiv ~elnika Komisije za vrijednosne papire, donesena je 4. aprila ove godine, po tu`bi Dru{tva za upravljanje fondovima Bosinvest Sarajevo. Ovom je sudskom odlukom, naime, poni{teno rje{enje o oduzimanju dozvole za rad Bosinvestu, koje je doneseno 9. maja 2010., uz obrazlo`enje da je ~lanovima

Za svog dugogodi{njeg ~lanstva u Komisiji za vrijednosne papire FBiH Matej @ivkovi} je uspio da doktorira i stekne zvane sveu~ili{nog profesora trenutno je anga`iran kao predava~ na Sarajevo School of Science and Technology. Pored @ivkovi}a, nau~noj se karijeri posvetio i predsjednik Komisije magistar Hasan ]elam koji, tako|er, sprema doktorat na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Premda je ]elamov dugogodi{nju mentor profesor Mehmed Jahi} , zvani~no }e mu u pripremi doktorske disertacije pomagati Adnan Rov~anin , profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i, nimalo slu~ajno, ~lan Nadzornog odbora Registra vrijednosnih papira FBiH.

POSLOVNA I NAU^NA SURADNJA
Adnan Rov~anin, profesor Ekonomskog fakulteta i ~lan NO Registra vrijednosnih papira

Komisije za vrijednosne papire u to vrijeme istekao mandat. Budu}i da je, istodobno, ~lanovima Komisije za vrijednosne papire po isteku mandata bilo dozvoljeno obavljanje samo tehni~kih poslova, njihovo nezakonito pona{anje u slu~aju registracije novog Nadzornog odbora Bosnalijeka predstavlja najgrublje kr{enje presude Vrhovnog suda Federacije, koje bi moralo biti sankcionirano. Sasvim je, me|utim, drugo pitanje {to }e se dogoditi ako vlasnici Dru{tva za upravljanje fondovima Bosinvest, kojima je prije vi{e od tri godine zabranjen rad, pokrenu tu`bu za naknadu {tete.

OD[TETNI ZAHTJEV OD TRI MILIJUNA KM
Njihov bi od{tetni zahtjev, uzimaju}i u obzir raniji promet na berzi, mogao iznositi najmanje desetak milijuna KM, posebice jer se naga|a kako je oduzimanje dozvole Bosinvestu bilo motivirano osobnim razlozima predsjednika Komisije za vrijednosne papire Hasana ]elama.

No, ako u slu~aju Bosinvesta jo{ nije poznato ho}e li biti podnesena tu`ba za naknadu izgubljene dobiti, prvi zahtjev za isplatu nov~anih sredstava po osnovu {tete Komisiji za vrijednosne papire FBiH upu}en je prije dvadesetak dana. Poslao ga je Ramo Had`ajli}, direktor brokerske ku}e Kvantum iz Sarajeva, koji je od Komisije za vrijednosne papire tra`i da mu do konca jula isplate preko tri milijuna KM! Kako se navodi u obrazlo`enju Had`ajli}evog zahtjeva, brokerska ku}a Kvantum se koncem septembra 2009. obratila Komisiji za vrijednosne papire tra`e}i odobrenje za prospekt dionica javnom ponudom putem berze, uz koje su prilo`ili svu potrebnu dokumentaciju. ^lanovi su Komisije, me|utim, 26. februara 2010., dakle nakon {to im je istekao mandat, odbili zahtjev predstavnika Kvantuma, koji su naknadno izra~unali da je toj brokerskoj ku}i prouzro~ena materijalna {teta u iznosu ve}em od 2,7 milijuna maraka: planirana je emisija 150.000 dionica po cijeni od 13 KM i uz godi{nju kamatnu stopu

Protiv odmetnutih ~lanova Komisije za vrijednosne papire FBiH sprema se desetak kaznenih prijava, zbog zlouporabe polo`aja, prekora~enja ovla{}enja, nano{enja milijunskih {teta...
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE
Foto: Mario Ili~i}

od 12 posto. Drugi od{tetni zahtjev brokerske ku}e Kvantum iznosi 464.000 KM, zbog zabrane prometa dionicama, koje je Komisija za vrijednosne papire FBiH izdala po~etkom marta 2010. Prethodno je odlukom Op}inskog suda u Sarajevu odbijen kao neutemeljen zahtjev Komisije za vrijednosne papire za brisanje rje{enja o pove}anju osnovnog kapitala brokerske ku}e Kvantum, {to je, uz presudu Vrhovnog suda FBiH, jo{ jedna sudska odluka koja ide u prilog toj kompaniji. Nakon okon~anog sudskog procesa, predstavnici su Kvantuma pro{le godine protiv predsjednika Komisije za vrijednosne papire Hasana ]elama i ~lanova Milorada Rajli}a i D`afera Alibegovi}a Kantonalnom tu`iteljstvu u Sarajevu podnijeli kaznene prijave. Optu`uju}i ih za zlouporabu slu`benog polo`aja i ovlasti, odlu~ivanje izvan zakonskog mandata i nano{enje {tete, menad`ment Kvantum grupe navodi kako su trojica ~lanova Komisije donijela nezakonito rje{enje koje je rezultiralo njihovom blokadom trgovanja dionicama na Sarajevskoj berzi i u Registru vrijednosnih papira FBiH.

DUGOGODI[NJA PRAVNA BITKA
Vrhovni sud FBiH presudio je da je Bosinvestu nezakonito oduzeta dozvola za rad

TU@BE O[TE]ENIH DIONI^ARA
Podnositelji su kaznene prijave tako|er ustvrdili kako je nezakonitim postupcima ~lanova Komisije za vrijednosne papire njihovoj kompaniji onemogu}en dalji razvoj i nanesena golema materijalna {teta, POSLOVNE, PRIJATELJSKE I KUMSKE VEZE

dodaju}i da su do zabrane ostvarivali izuzetne poslovne rezultate. Premda je kaznena prijava Kvantum Group podnesena prije godinu dana, istraga, sve doskora, nije daleko odmakla. Za o~ekivati je, me|utim, da }e poslije „afere Bosnalijek“ i ta kaznena prijava biti istra`ena, kao i ostale prijave koje su u me|uvremenu upu}ene od o{te}enih radnika i dioni~ara vi{e poduze}a.

Džanan Ćelam, sin Hasana Ćelama, postao uspješan biznismen zahvaljući ocu i kumu Zijadu Blekiću?!
Dugogodi{nja poslovna suradnja izme|u predsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasana ]elama i vlasnika brokerske ku}e Eurohaus Zijada Bleki}a vremenom je prerasla u bliske prijateljske i kumske veze. Tako su Hasan ]elam i njegova supruga Hana bili me|u uglednim zvanicama na svadbi Bleki}eve k}erke Azre, dok je najmo}niji sarajevski broker Zijad Bleki} bio vjen~ani kum ]elamovom sinu D`ananu. Mladi D`anan ]elam, kojem je otac Hasan prepustio luksuzni stan u strogom centru Sarajeva, osniva~ je i suvlasnik kompanije ERP Consulting, zajedno s poslovnim partnerima Mersadom Mehi}em i Edinom [kalji}em. U po~etku skromna tvrtka, s godi{njim prometom do 700.000 KM, u me|uvremenu je postala uspje{na kompanija, budu}i da su 2011. zavr{ili s prometom od 2,2 milijuna maraka. Za nagli je poslovni uzlet mladog biznismena D`anana, prema tvrdnjama upu}enih, najzaslu`niji tata Hasan ]elam. (M.F.)

ZAVIDNI POSLOVNI REZULTATI
D`anan ]elam, direktor ERP Consulting

Nakon presude Vrhovnog suda Federacije BiH u „predmetu Bosinvest“, kaznenu prijavu protiv predsjednika Komisije za vrijednosne papire Hasana ]elama, D`afera Alibegovi}a i Milorada Rajli}a podnijeli su i radnici, odnosno dioni~ari, tvrtke Market-komerc iz Zenice. Prema navodima iz kaznene prijave, ~lanovi su Komisije Rje{enjem koje su donijeli u decembru 2011. onemogu}ili radnicima i umirovljenicima Marketkomerca da prodaju svoje dionice na tenderu, i tako pogodovali novim suvlasnicima, trgova~koj kompaniji Bingo iz Tuzle, da oplja~kaju njihovu firmu. „^lanovi Komisije za vrijednosne papire su donosili odluke isklju~ivo po svom naho|enju, mimo zakona i na krajnje sumnjiv na~in, nanijev{i milionske {tete koje }e nadle`ne federalne institucije morati u kona~nici sanirati“, napisali su u prilogu kaznene prijave radnici, dioni~ari i umirovljenici Market-komerca. Kako nezvani~no doznajemo, kaznene prijave spremaju ili su ih ve} podnijeli i o{te}eni dioni~ari poduze}a Valj~i}i Konjic, Dobrinja Sarajevo, Standard Sarajevo... No, sve i da dobiju sudske sporove protiv ~lanova Komisije za vrijednosne papire, oplja~kani dioni~ari, o{te}eni vlasnici kompanija i brojni drugi koji su godinama upozoravali na sporni anga`man Hasana ]elama i njegovih poslu{nika, te{ko da }e nadoknaditi pri~injenu {tetu. Na ra~unu Komisije za vrijednosne papire FBiH ima sredstava, ali za visoke pla}e uposlenika ]elamova je posljednjih godina iznosila oko 4.000 KM. Suma jeste velika, ali ni izbliza dovoljna da Hasan ]elam, do prije desetak godina direktor Privredne banke u Travniku, u Sarajevu kupi tri luksuzna stana.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

14

SKANDAL NEDJELJE

Potpuni kadrovski haos koji vlada unutar Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) upotpunjuju optužbe i prijave protiv nekih od njenih najistaknutijih djelatnika

Marija Kapetanovića, inspektora u Odjelu za ratne zločine SIPA-e, tužiteljica Vesna Budimir prijavila za primanje novca od Zulfikara Ališpage!

SPEKTAKULARNA HAP[ENJA BUDIMIRA I MEHMEDOVI]A
I Budimira i Mehmedovi}a uhapsili su kompromitirani kadrovi SIPA-e; u prvom slu~aju bio je to Jovica Mirosavljevi} zvani ^etnik, a u drugom Mario Kapetanovi}

Pi{e: SENAD AVDI]

lobodna Bosna ve} je pisala kako su predsjednika Federacije BiH @ivka Budimira krajem aprila ove godine u njegovom uredu u Predsjedni{tvu BiH uhapsili pripadnici Jedinice za podr{ku Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e) predvo|eni Jovicom Mirosavljevi}em, koji se javno deklarira kao ~etnik („Chetnics“). Mirosavljevi} je bio i na ~elu specijalaca SIPA-e koji su po~etkom ovog mjeseca uhapsili i pritvorili [emsudina Mehmedovi}a, poslanika u Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine, kojeg je Tu`ila{tvo BiH dvanaest sati kasnije pustilo na slobodu. Akcijom privo|enja Mehmedovi}a rukovodio je Mario Kapetanovi}, inspektor Centra za istra`ivanje za ratne zlo~ine u SIPA-i, zajedno sa svojom bliskom suradnicom D`enanom Omerhod`i}, inspektoricom ove dr`avne agencije iz Gora`da. U internim krugovima u SIPA-i inspektor Kapetanovi} (kojeg je na tu
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

S

du`nost, tvrdi se, postavio njegov susjed iz Kiseljaka, biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH Ivo Miro Jovi}) va`i za krajnje problemati~nog ~ovjeka. Protiv njega su disciplinskim organima SIPA-e upu}ene brojne prijave u kojima ga se teretilo za razli~ite vrste zloupotrebe polo`aja, muljanje sa dnevnicama, nestanak elektronske opreme, ali i dilanje povjerljivih informacija iz istraga o ratnim zlo~inima „zainteresiranim klijentima“. No, nisu se samo interni disciplinski organi, unutarnja kontrola SIPA-e bavili (ukoliko su se uop}e bavili!) inspektorom Mariom Kapetanovi}em. „Slobodna Bosna“ iz pozdanih izvora u Tu`teljstvu Bosne i Hercegovine saznaje da je protiv Kapetanovi}a prije vi{e od godinu dana prijavu podnijela i dr`avna tu`iteljica Vesna Budimir, {efica Posebnog odjela za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH. Tu`iteljica Budimir, koja zastupa optu`nicu protiv optu`enih za zlo~in nad Hrvatima u selu Trusina, optu`ila je Kapetanovi}a da je primio novac od Zulfikara Ali{page Zuke, komandanta jedinice Armije BiH Zulfikar, ~iji su pripadnici po~inili zlo~in u Trusini i

kojem se sudi pred Sudom BiH. Zulfikar Ali{pago uhap{en je od strane pripadnika SIPA-e u svom ugostiteljskom objektu u Sarajevu 1. februara 2010. kao posljednji od osumnji~enih za zlo~in nad 19 hrvatskih civila i tri vojnika u Trusini. Tri mjeseca prije njega, 4. novembra 2009., uhap{en je njegov zamjenik Nihad Bojad`i}, dok su ostali pripadnici „Zulfikara“, Mensur Memi}, Senad Hakalovi}, Ned`ad Hod`i}, D`evad Sal~in, Edin D`eko i Rasema Handanovi} uhap{eni jo{ ranije. Navodno je prema tvrdnjama i dokazima koje je prikupila tu`iteljica Budimir, Ali{pago za odga|anje svoga hap{enja platio Mariju Kapetanovi}u nemalu svotu novca. Podsjetimo, Ali{pago se od jula pro{le godine brani sa slobode, nakon {to je Sudu BiH polo`io kauciju od 530 hiljada KM. Za{to direktor SIPA-e Goran Zubac u najdelikatnijim slu~ajevima, poput hap{enja Budimira i Mehmedovi}a, pose`e za kompromitiranim, u najmanju ruku nevjerodostojnim kadrovima poput specijalca Jovice Mirosavljevi}a i inspektora Marija Kapetanovi}a, mo`e samo on odgovoriti.
15

ZIJAD BLEKI] - BLEK STENA

ZIJAD BLEKIĆ, predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze SASE i vlasnik brokerske kuće „Eurohaus“, fiktivno je za basnoslovnu sumu prodao nekretnine „Vradis investicijama“ da bi naplatio svoje usluge i izbjegao plaćanje poreza; to je samo jedna od brojnih krivičnih prijava koji su protiv kontroverznog berzovnog mešetara podnesene sarajevskom Kantonalnom tužiteljstvu
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

redsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze SASE i vlasnik brokerske ku}e Eurohaus, kontroverzni biznismen i berzovni me{etar Zijad Bleki} spominje se u najmanje pet, {et prijava podnesenih Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo u slu~ajevima Vranica d.d., Vradis i Unionivest izgradnja objekata. Sve su ove krivi~ne prijave Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo upu}ene 2011. godine, a nanesena {teta procijenjena je na preko 38 miliona KM. O sumnjivim poslovima izme|u Vranice, Vradisa i Unioninvesta izgradnja objekata, bh. javnost je manje, vi{e upoznata, osim sa slu~ajem prometa nekretnina izme|u Vradis investicija i Zijada Bleki}a u Busova~i. Ova krivi~na prijava te{ka 1,2 miliona KM Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo upu}ena je 22. aprila 2011. godine a, pored Bleki}a, za ~injenje krivi~nog djela korupcije i utaje poreza prijavljeni su i Muharem Bajri}, predsjedavaju}i Skup{tine

P

Dru{tva Vradis investicije, Ramiz Bibi}, direktor Vradis investicija i pomalo zaboravljeni biv{i direktor GRAS-a Ibrahim Jusufrani} Bimo u svojstvu biv{eg direktora Unioninvest izgradnja objekata.

KUPI JEFTINO, SKUPO (NE) PRODAJ
Kako se navodi u prijavi, Muharem Bajri} u dogovoru sa Bleki}em i Bibi}em u

namjeri da izvr{i utaju poreza donio je odluku o kupovini zemlji{ta u Busova~i po cijeni od 44 eura po kvadratnom metru. Na osnovu donesene odluke zaklju~en je kupoprodajni ugovor o fiktivnoj kupovini nekretnine izme|u privrednog dru{tva Vradis investicije, kao kupca, i Zijada Bleki}a i Nermina Brki}a, kao prodavca. Na osnovu tog kupoprodajnog ugovora

ANTOLOGIJA ME[ETARENJA

BLEKI]-BIMO JUSUFRANI]
16
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

KRALJ ME[ETARENJA

KRIVI^NE PRIJAVE
U dokumentaciji proslije|enoj Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo jedna od prijava tereti Zijada Bleki}a za korupciju i izbjegavanje pla}anja poreza “te{kog” 350 hiljada KM

tada{nji direktor Unioninvest izgradnje objekata potpisao ugovor o pozajmici Vradisi investicijama u iznosu od 1,2 miliona KM iako je znao ili morao znati da Vradis investicije nisu u mogu}nosti vratiti taj novac, niti je novac ikada vra}en, ~ime je Unioninvest izgradnji objekata nanio {tetu u spomenutom iznosu.

POKLONU SE NE GLEDA U ZUBE
Pri~a o zemlji u Busuva~i po~inje krajem aprila 2007. godine kada Zijad Bleki} i Nermin Brki} kupuju nekretnine u Busova~i od Josipe Wolf i Marijana Ljubi~i}a. Bleki} i Brki} kupuju blizu 12 dunuma imanja koje se sastoji od oranica, vo}njaka, pa{njaka, {ume te ku}e i zgrade za dogovorenih 30 hiljada KM, iako je Komisija za procjenu nepokretnosti u sastavu Tunjo La{tro, Nijaz Begovi} i Ivica

BLEK(I]) STENA
Zijad Bleki}, predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze i vlasnik brokerske ku}e Eurohaus

}e za nevjerovatnih 1,152 miliona KM. Dakle, 8. septembra 2008. godine sklopljen je ugovor o pozajmici izme|u firme Unioninvest izgradnja objekata, koju je zastupao Ibrahim Jusufrani}, i Vradis investicija, koje je zastupao Ramiz Bibi}, u iznosu od 1,2 miliona KM. Dva dana kasnije sredstva su upla}ena na transakcijski ra~un Vradis investicije otvorenog kod Fima banke, a dan kasnije je 1,152 miliona KM preba~eno na ra~un Zijada Bleki}a otvoren u UniCredit banci. Istog dana kada su obavljene finansijske transakcije preko bankovnih ra~una, dakle 10. septembra 2008. godine, Bleki} i Brki} potpisali su kupoprodajni ugovor sa direktorom Vradisa investicija Ramizom Bibi}em, o prodaji oranica Brdo i Lukova~a povr{ine 13,4 dunuma po cijeni od 589.512 eura, odnosno 1,152 miliona KM.

Nekretnine u Busova~i koje je sa svojim partnerom Nerminom Brki}em Zijad Bleki} platio 44 hiljade KM, fiktivno je prodao “Vradis investicijama“ za 1,1 milion KM!
Bleki}u su ispla}ena sredstva u iznosu od 1,15 miliona KM. Ta sredstva Bleki}u su trebala biti ispla}ena po osnovu obavljenih povremenih i privremenih poslova koje je obavio za Vradis investicije, a na koje se obra~unava i pla}a porez na dodana primanja po stopi od 30 posto. Ovakvim fiktivnim ugovorom o kupoprodaji nekretnine bud`et Kantona Sarajevo o{te}en je za 345 hiljada KM. Ibrahim Jusufrani} Bimo sumnji~i se da je kao
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Petrovi} navedene nekretnine procijenila na ukupnu vrijednost od 43,8 hiljada KM. Osim od Josipe Wolf i Marijana Ljubi~i}a, polovinom oktobra iste godine dvojac Bleki}-Brki} kupuju jo{ 12 dunuma zemlje od Lucije [imi}, posjed Brdo, koji se sastoje od oranica i vo}njaka, od Lucije [imi} spomenuti dvojac kupio je za 14 hiljada KM. Godinu dana kasnije, ta~nije 10. septembra 2008. godine Bleki} i Brki} koji su imanje u Busova~i platili 44 hiljade maraka „prodat“

Kupoprodajni ugovor potpisan je na osnovu odluke o kupovini zemlji{ta koju je donijela Skup{tina privrednog dru{tva Vradis investicije 1. septembra 2008. godine, a koju je potpisao Muharem Bajri}. Ovdje je interesantno naglasiti i to da su spornog datuma 10. septembra 2008. godine supruge dvojca Bleki}-Brki}, Ifeta Bleki} i Ehlimana Brki}, pred notarom Milo{em Jovovi}em dale saglasnost svojim mu`evima da mogu prodati nekretnine u
17

ZIJAD BLEKI] - BLEK STENA
Busova~i koje su u{le u bra~nu ste~evinu. (Ne)o~ekivano, Komisija za procjenu nepokretnosti u sastavu Tunjo La{to, Vensan Tetari} i Zdravko Vidovi} vrijednost nekretnina procijenila je na 1,152 miliona KM, a na osnovu te procjene odre|en je porez na promet nekretnina u iznosu od 57 hiljada KM. Taj iznos platile su Vradis investicije 22. septembra 2008. godine. Kona~no, krajem juna 2010. godine privredno dru{tvo Vradis investicije donijelo je odluku o pripajanju Unioninvestu izgradnja objekata, koji je kao pravni sljedbenik preuzeo sva prava i obaveze, osnovni kapital, imovinu, potra`ivanja i obaveze Vradis investicija. Tako je i zemlji{te vrijednosti 1,2 miliona KM unijeto u nekretnine Dru{tva Unioninvest izgradnja objekata i evidentirano kao „zemlji{te Busova~a“ u vrijednosti 1,2 miliona KM. Me|utim, zemlji{te Brdo i Lukova~a veli~ine 13,4 dunuma prema zamlji{no-knji`nom izvatku Slu`be za geodetske i imovinsko-pravne poslove Op}ine Busova~a vodi se na Nerminu NA KAHVI SA MINISTROM

Blekićev tim za pobjede: Šaja, Fahro, Veskobar...
Zijad Bleki} rijetko se hvali svojim poslovno-prijateljskim vezama koje uprkos tome ne mogu ostati tajne. Naime, prije nekoliko godina, samo za odabrane, na svom imanju u Ustikolini proslavu novogodi{njih praznika organizovao je Senad [ahinpa{i} [aja. Tom eventu, pored samog organizatora, navodno su bili nazo~ni i Zijad Bleki}, Fahrudin Radon~i}, aktuelni ministar sigurnosti BiH, Veselin Barovi}, crnogorski biznismen i njegov poslovni partner Boi{a [otra. Na taj skup „uspje{nih“ biznismena i jo{ uspje{nijih me{etara bio je pozvan i jedan ugledni bh. privrednik koji se, `ele}i izbje}i dru`enje s njima, zahvalio na pozivu uz izvinjenje da je zbog poslovnih obaveza sprije~en da bude nazo~an okupljanju poslovne „elite“.

SELO VESELO
Veselin Barovi}, crnogorski me{etar broj jedan

ŠAH (KAZA) MAT: 2008. godine Zijad Blekić i Nermin Brkić koji su imanje u Busovači platili 44 hiljade maraka „prodat“ će za nevjerovatnih 1,152 miliona KM
Brki}u i Azri Bleki}. Naime, po~etkom februara 2010. godine Zijad Bleki} i njegova k}erka Azra potpisali su ugovor o poklonu po kojem je tata Zijad svojoj k}erci Azri poklonio nekretnine u Busova~i, me|u kojima su i sporne ~estice, oranica Brdo povr{ine 4.252 kvadratna metra i oranica Lukova~a povr{ine 9.146 kvadratnih metara. Ovim ugovorom Bleki} je svojoj k}erci Azri, izme|u ostalog, garantovao da su poklonjene nekretnine isklju~ivo njegovo vlasni{tvo, da nije bra~na ste~evina, da na istim ne postoje prava potra`ivanja tre}ih lica. Ovakvu garanciju Bleki} je dao iako je znao da je dvije poklonjene parcele za 1,152 miliona KM 2008. godine „prodao“ Vradis investicijama! Poklonjene nekretnine zahvalna k}erka Azra ubrzo je vratila ocu Zijadu Bleki}u, ali procedura u Katastarskom uredu nije privedena kraju pa se one i dan-danas vode na Azri Bleki}.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

BIMIO MOJ...

Ibrahim Bimo Jusufrani}, biv{i direktor JKP GRAS JKPGRAS Sarajevo i aktuelni vlasnik Univreziteta u Travniku 18

SVA PRAVA I PRIVILEGIJE DR@AVNIH POSLANIKA

Zloupotrebom zakonodavnih ovlasti, poslanici u Parlamentu BiH sebi su izglasali i ozakonili čitav niz dodatnih prava i privilegija o kojima obični smrtnici mogu samo sanjati

POSLANIK U ^ETVEROGODI[NJEM MANDATU ZARADI

POLA MILIONA KM!
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

19

KRALJEVSKE BENEFICIJE
Pi{e: ASIM METILJEVI] KRIVI KRIVI NAVOD NAVOD
Zastupnicima Zastupnicima Tihi}u Tihi}u ii Prodanovi}u Prodanovi}u nije nije ispla}eno po 12 nego po ispla}eno po 12 nego po 2,4 2,4 hiljade hiljade KM KM

V

ijest da je zastupnicima u Parlamentu BiH Lazaru Prodanovi}u i Sulejmanu Tihi}u ispla}eno po 12 hiljada KM na ime pomo}i zbog smrti ~lanova u`e porodice, ponovo je skrenula pa`nju javnosti na ~injenicu da su bh. parlamentarci, klasi~nom zloupotrebom zakonodavnih ovlasti, sami sebi izglasali a potom i ozakonili ~itav niz basnoslovnih finansijskih privilegija o kojima obi~ni smrtnici mogu samo sanjati. Rije~ je o cijeloj lepezi ozakonjenih finansijskih privilegija ~iji zbir na godi{njoj razini u prosjeku po jednom zastupniku iznosi oko 90 hiljada KM! Pored redovne pla}e za profesionalni anga`man, jo{ jednu cijelu pla}u parlamentarci zara|uju na temelju poslani~kog pau{ala, toplog obroka, dnevnica, regresa, honorara za rad u komisijama, nadoknada za najam stana, za posjetu porodici, za kori{tenje privatnog automobila u slu`bene svrhe. Parlamentarci su sebi izglasali i dodatne privilegije: u slu~aju bolesti, smrti, odlaska u penziju, nezaposle-

koeficijent „obi~nog“ zastupnika iznosi 8,4, predsjedavaju}ih komisija 8,5, a predsjedavaju}ih i dopredsjedavaju}ih dva doma 8,7. Osnovica za sve njih je ista - trenutno iznosi 480 KM. To prakti~no zna~i da osnovna neto pla}a „obi~nog“ zastupnika

honorar u iznosu od oko 10 hiljada KM godi{nje po osnovu anga`mana u razli~itim parlamentarnim komisijama. Poslanik s privremenim boravkom u Sarajevu, uz pla}u od oko 80 hiljada, ima i dodatne tri privilegije: naknadu za odvojeni

Uz pla}u koja je {est puta ve}a od bh. prosjeka, poslanik u`iva i u petnaestak dodatnih finansijskih privilegija
nosti nakon isteka mandata itd. Rije~ je o dvadesetak razli~itih privilegija i prava koja su zapisana u tri normativna akta: u Odluci o obra~unu pla}a i ostalih materijalnih prava, u Pravilniku o kori{tenju internih i eksternih usluga (reprezentacija, telefon, slu`beni automobil itd.) te u Zakonu o pla}ama i naknadama u institucijama BiH. iznosi ne{to vi{e od 4.000 KM, a s minulim sta`om od dvadesetak godina 4.400 KM. Uz osnovnu pla}u od 4.400 KM, svaki zastupnik prima i tzv. poslani~ki pau{al u iznosu od oko 800 KM, naknadu za topli obrak u mjese~nom iznosu od oko 160 KM, regres za godi{nji odmor u iznosu od 4.000 KM, te naknadu za gradski prevoz u punom iznosu. Dakle, parlamentarac sa stalnim mjestom boravka u Sarajevu godi{nje zara|uje oko 70 hiljada KM, odnosno 80 hiljada KM, ra~unaju}i i skoro obavezni OTPREMNINA ZA PENZIJU
Zastupnik SNSD-a Krstan Simi} na ime otpremnine dobio je 28.000 KM

OSNOVNA I DODATNA PRAVA
Osnovna pla}a zastupnika utvr|uje se mno`enjem koeficijenta s osnovicom: ISPRAVAK KRIVOG NAVODA

Prodanović i Tihić naplatili po 2,4 hiljade KM
Zastupnik Lazar Prodanovi} i delegat Sulejman Tihi} nisu iz dr`avne kasa naplatili po 12 hiljada KM na ime pomo}i zbog smrti ~lanova u`e porodice, kako je objavljeno u nekim dnevnim novinama. Naplatili su znatno manji iznos - po 2,4 hiljade KM, {to je u skladu s Odlukom o na~inu obra~una pla}a i ostalih materijalnih prava poslanika i delegata u Parlamentu BiH. U 12. ~lanu ove Odluke, propisano je da se „u slu~aju smrti ~lana u`e porodice poslaniku ili delegatu ispla}uje jednokratna nov~ana pomo} u visini tri prosje~ne neto pla}e u BiH“.

20

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

SVA PRAVA I PRIVILEGIJE DR@AVNIH POSLANIKA
BOG JE PRVO SEBI BRADU STVORIO

Spisak prava i privilegija državnih parlamentaraca
pla}a u visini pet prosje~nih pla}a u dr`avi pau{al u visini prosje~ne pla}e u dr`avi naknada za topli obrok naknada za odvojeni `ivot - 400 KM naknada za regres - 4.400 KM naknada za iznajmljivanje stana 500 KM pravo na kori{tenje slu`benog automobila pravo na kori{tenje privatnog automobila u slu`bene svrhe naknada za reprezentaciju (od 150 do 1.000 KM) naknada za kori{tenje slu`benog mobitela (od 150 do 1.000 KM) pomo} porodici u slu~aju smrti poslanika - 25.000 KM pomo} u slu~aju smrti ~lana u`e porodice - 2,4 hiljade KM pravo na 12 neto pla}a nakon isteka mandata - 52.000 KM pravo na otpremninu - 25.000 KM naknada tro{kova lije~enja naknada u slu~aju invaliditeta

DUG SPISAK PRIVILEGIJA: Uz osnovnu plaću od 4.400 KM, svaki zastupnik prima i tzv. poslanički paušal u iznosu od oko 800 KM, naknadu za topli obrak u mjesečnom iznosu od oko 160 KM, regres za godišnji odmor u iznosu od 4.000 KM, te naknadu za gradski prevoz u punom iznosu
`ivot u mjese~nom iznosu od 400 KM, naknadu za iznajmljivanje stana u mjese~nom iznosu od 500 KM, te naknadu za posjetu porodici (~etiri puta mjese~no) koja, zavisno od udaljenosti, varira od 6 do 10 hiljada KM godi{nje. Dakle, poslanik privremeno nastanjen u Sarajevu u prosjeku zara|uje 98.000 KM! Toliko pribli`no zara|uje i svaki poslanik nastanjen izvan Sarajeva, koji u pravilu koristi privatni automobil u slu`bene svrhe: za svaki pre|eni kilometar iz dr`avne kase naplati 0,5 KM.

POSLANI^KE PRIVILEGIJE
Osim redovne pla}e i razli~itih naknada, svaki zastupnik u Parlamentu BiH ima pravo koristiti slu`beno vozilo i slu`beni mobilni telefon, pri ~emu ~lanovi kolegija dva doma naroda, predsjednici komisija i predsjednici klubova imaju pravo na li~nog voza~a, internu i eksternu reprezentaciju (od 150 do 1.000 KM mjese~no), na pla}ene tro{kove mobilnog telefona, tako|er u rasponu od 150 do 1.000 KM mjese~no. Mimo seta „osnovnih prava“,
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

parlamentarci su sebi dodijelili i cijeli niz dodatnih prava i privilegija koje mogu iskoristiti pod odre|enim uvjetima. Svaki parlamentarac nakon isteka mandata ima pravo na dodatnih 12 pla}a u osnovnom iznosu od oko 4.400 KM mjese~no. Rije~ je o „bijelom hljebu“ na koji parlamentarac ima pravo cijelu godinu nakon isteka mandata. Iskustvo je pokazalo da ovu privilegiju koristi vi{e od 90 posto parlamentaraca - ~ak i oni koji su prije izbora „zamrznuli“ radni odnos u mati~noj organizaciji. U slu~aju da po isteku mandata stekne pravo na odlazak u penziju, parlamentarac ima pravo na otpremninu u visini od oko 25.000 KM ({est osnovnih neto pla}a). Ovu privilegiju u aktuelnom mandatu do sada je iskoristio samo jedan zastupnik - Krstan Simi} iz SNSD-a, koji je na ime otpremnine inkasirao oko 28 hiljada KM. U ve}ini radnih organizacija, visina otpremnine ne prelazi tri prosje~ne neto pla}e u dr`avi, dakle 2,4 hiljade KM, {to je 12 puta manje od otpremnine koju su sami sebi utvrdili zastupnici u Parlamentu BiH. U slu~aju smrti poslanika ili delegata, njegovoj porodici ispla}uje se naknada u visini od oko 25 hiljada KM ({est prosje~nih neto pla}a), a u slu~aju smrti nekog od ~lanova porodice, poslanik ima pravo na naknadu u visini tri prosje~ne neto pla}e u dr`avi, dakle oko 2,4 hiljade KM. Ukoliko se poslanik te{ko razboli i bude mu potrebna hitna terapijska intervencija koju utvrdi ljekarski konzilij, tro{kovi lije~enja isplatit }e se iz bud`etskih rezervi Vije}a ministara BiH. Povrh svega, parlamentarcima na raspolaganju stoji i interni restoran s regresiranim cijenama kao i slu`bena kancelarija s neograni~enom upotrebom fiksnog telefona i besplatnim primjercima dnevnih i sedmi~nih novina.
21

STRATE[KA KUMSTVA

U posljednjih dvadesetak godina MILORAD DODIK se okumio sa brojnim stranačkim saradnicima i prijateljima iz Laktaša, koji su se potom bogatili meteorskom brzinom; naša novinarka je istražila da li je Dodik skandalozne kumovske ustupke pravio zbog sebe ili zbog kumova

KUM CARUJE, SNAGA KLADE VALJA
Pi{e: MIRHA DEDI] Foto: Mario ILI^I]

duhu stare srpske tradicije Milorad Dodik je sklopio brojna kumstva. A kum, prema istoj tradiciji, naravno, nije dugme. Njegov kum Mile Radi{i}, biznismen i vlasnik firme Grand trade, koji gradi tr`ni centar u gradskom banjalu~kom parku, nesumnjivo ima i neku drugu ulogu. Na to upu}uju ustupci i privilegije u kojima je kum Radi{i} u`ivao kako bi izgradio svoje poslovno carstvo. Zbog izgradnje City centra kao Radi{i}evog poslovnog poduhvata `ivota Dodik je poslao policiju na nedu`nu porodicu Vuli} koja nije htjela da ovom kontroverznom biznismenu ustupi svoje par~e zemlje u centru Banje Luke. “Niko nije dirao imovinu @eljka Vuli}a, ve} je pristupni put koji se nalazio na gradskom zemlji{tu sada promijenjen i nalazi se, tako|e, na gradskom zemlji{tu. Ako je bilo ko trebao ne{to da ka`e, onda je trebalo da ka`e policajcu kojem je Vuli} polomio obje noge”, pravdao je Milorad Dodik nasilje policije prema porodici Vuli}, kojoj se poku{ava oduzeti zemlji{te u korist Dodikovog kuma Radi{i}a. Nakon batinjanja Vuli}i su pritvoreni, me|utim @eljko Vuli}, zbog psihi~ke torture kroz koju prolazi posljednjih nekoliko mjeseci, zavr{io je na psihijatriji. Vuli} je vlasnik imovine u centru grada na kojoj godinama dr`i automehani~arsku radionicu. No, gradnjom stambeno-poslovnog objekta “Grand tradea”, kako tvrdi, uzurpi22

U

ran im je dio imovine i osnovni prilaz radionici zbog ~ega su poku{ali obustaviti radove. Radi{i}, pored toga {to ga `eli otjerati sa posjeda, tra`i i {est miliona KM nadoknade zbog ometanja radova koje izvodi na zelenoj povr{ini u centru grada. Mediji pod kontrolom Dodika objavili su da je Vuli}u za imanje navodno nu|en milion KM, ali da je on tu ponudu odbio tra`e}i trostruko vi{e. “@eljko Vuli} brani svoju imovinu od nekoga ko pravi impozantnu imovinu, iza koje, o~igledno stoji prvi ~ovjek RS-a Milorad Dodik”, ogolio je ~itavu golgotu Vuli}a poslanik PDP-a Branislav Borenovi}. Mile Radi{i} nakon rata je radio kao voza~ Branislava Loli}a, tada{njeg direktora KBC-a Banja Luka i visokog funkcionera Srpskog narodnog saveza Biljane Plav{i}. Me|utim, za manje od dvadeset godina, biv{i {ofer je sa 200 miliona KM zapo~eo izgradnju City centra u banjalu~kom Picinom parku. Radi{i}, kao jedan od najbli`ih Dodikovih prijatelja, u me|uvremenu je bio direktor Lutrije RS-a. Poznate su brojne malverzacije preko Lutrije RS-a iz tog vremena. Dodik je, prije tri godine, Radi{i}u povjerio jo{ jedan izuzetno profitabilan posao - uvo|enje fiskalnih kasa u RS-u. Proces fiskalizacije u RS-u ko{tao je oko 250 miliona KM.

KUME, IZGORI (FISKALNA) KASA!
Radi{i}, koji je Dodikov dugogodi{nji intimus i saradnik u mnogim nezakonitim poslovima, uz pomo} Dodika kupio je Medicinsku elektroniku. Krajnji cilj

kupovine ove firme bilo je zemlji{te u centru grada, na kojem se nalazi zgrada Elektronike, koje je vrijedno nekoliko desetina miliona KM. Ova firma nalazi se na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Banjoj Luci. Radi{i} je za kupovinu ovog zemlji{ta dobio kredit upravo od IRB-a RSa u iznosu od 3,5 miliona KM. Naime, na{ izvor iz Vlade RS-a tvrdi da je Radi{i}u kupovinu Medicinske elektronike po bagatelnoj cijeni omogu}io Dodik li~no i personalno, a sve kako bi na zemlji{tu pored ove firme i stare zgrade Vlade RS-a kumovi Radi{i} i Dodik izgradili grandiozni poslovno-stambeni kompleks.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

MILETOM, ILI SILOM

KUM SVIH KUMOVA U REPUBLICI SRPSKOJ
Milorad Dodik najpo`eljniji je kum u RS-u jer je prema svim svojim kumovima bio posebno izda{an i naklonjen

Dodikovi kumovi Mile Radi{i}, Ranko [krbi}, Budimir Stankovi} me|u najbogatijim su ljudima u RS-u
Prije tri godine Radi{i} je uhap{en sa grupom saradnika pod optu`bom da je na nezakonit na~in kupio Elektroniku, me|utim godinu dana kasnije Okru`ni sud u Banjoj Luci ih je oslobodio iako je tu`ilac Specijalnog tu`ila{tva RS-a Goran Glamo~anin u zavr{noj rije~i ustvrdio da je tokom su|enja u potpunosti dokazana krivica optu`enih.
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Drugi Dodikov kum, Ranko [krbi}, farmakolog po struci, donedavno ministar zdravlja u Vladi RS-a, a odnedavno ambasador u Beogradu, poti~e iz Dodikovog rodnog mjesta Aleksandrovac. Kao i Dodik, i [krbi} je strastveni ljubitelj ko{arke. [krbi} se obogatio na nabavci skupe medicinske opreme za Klini~ki centar u Banjoj Luci bez raspisivanja tendera. Zbog

nekontrolisanih malverzacija kod javnih nabavki lijekova, medicinskog materijala i opreme, sve u saradnji sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS-a, [krbi} je smijenjen sa mjesta ministra zdravstva. Iz zgrade Vlade RS-a iza{ao je kao najbogatiji ministar otkad postoji RS. Stanovi u Be~u, vila na Azurnoj obali, stanovi u Beogradu, vile u Banjoj Luci, skupocjeni
23

STRATE[KA KUMSTVA
automobili koje je stekao namje{tanjem tendera, sve je to u posjedu diplomate [krbi}a. [krbi} je prije godinu dana smijenio Mirka Staneti}a, tada{njeg direktora KBCa, jer je odbio da za izvo|a~a radova na rekonstrukciji i dogradnji KBC Banja Luka, vrijednoj 100 miliona KM, izabere firmu Sloboprom, koju je [krbi} favorizirao. SIPA je jedno vrijeme istra`ivala [krbi}eve poslove sa sarajevskom firmom Bosna med, vlasnika Mehe Mu{i}a, u kojima je Fond zdravstva RS-a o{te}en za desetine miliona maraka. Istraga je, me|utim, prije dva mjeseca, obustavljena. Na lecima kojima je nedavno oblijepljena Banja Luka, osvanula je informacija da je [krbi} tokom ministarskog mandata ukrao 950 miliona KM!!? Za Dodikovog kuma Budimira Stankovi}a zvanog Buda javnost je saznala kada je poslanik u Narodnoj Skup{tini RS-a Dragan ^avi} postavio poslani~ko pitanje, upu}eno Vladi RS-a. ^avi} je tada pitao ko je ovom ~ovjeku dozvolio da prisvoji 30 hektara zemlji{ta Poljoprivredne {kole u centru Banje Luke. ^avi} je u posljednjih godinu dana nekoliko puta postavio ovo poslani~ko pitanje, me|utim, nikada nije dobio precizan odgovor. To {to su Dodik i kum Buda bacili oko na zemlji{te ove {kole nije slu~ajno.

KUM BUDA, MESAR I PREPRODAVAC ZEMLJE
Budimir Stankovi} je sa Dodikom i{ao zajedno u srednju Poljoprivrednu {kolu, gdje su obojica zavr{ili mesarski zanat. Stankovi} je prije rata dr`ao mesaru u centru Banje Luke. Kasnije se po~eo baviti gra|evinskim zemlji{tem, a kapitalni mu je posao sa zemlji{tem Poljoprivredne {kole na kojem je zaradio 27 miliona KM. Tu su mu svesrdno pomogli direktor Poljoprivredne {kole Edi Hane{, te Republi~ka uprava za pravne i geodetske poslove. Kada je zapelo u Geodetskom zavodu RS-a, Milorad Dodik je smijenio Tihomira Gligori}a, a na njegovo mjesto postavio lojalnog Mladena Kova~evi}a. Prema zvani~nim podacima, Stankovi} je postao vlasnik vi{e stotina dunuma atraktivnog gradskog gra|evinskog zemlji{ta u {iroj gradskoj jezgri, koji prema procjenama vrijedi preko 50 miliona KM. Stankovi} je i vlasnik restorana zatvorenog tipa Kej, u kojem se Dodik redovno “opu{ta”. Dragan ^avi}, koje se od opozicionih politi~ara najvi{e bavio fenomenom Stankovi}, do{ao je do zaklju~ka da su Republika Srpska i grad Banja Luka ostali bez vi{e stotina dunuma atraktivnog gradskog gra|evinskog zamlji{ta zbog djelovanja mo}nika na vlasti u RS-u i
24

Banjoj Luci, a ~ime je grupa ljudi do{la u priliku da zgrne desetine miliona KM. Nije nepoznanica da Poljoprivredna {kola u Banjoj Luci raspola`e stotinama hektara zemlji{ta. Zbog naglog {irenja i izgradnje Banje Luke zemlji{te ove srednje {kole u Lazarevu (Bud`aku) odjednom je postalo atraktivno za gra|evinsku izgradnju i postalo je predmet interesovanja mnogih {pekulanata. [kolski odbor Poljoprivredne {kole u Banjoj Luci donio je odluke kojima se izri~ito daje direktoru {kole pravo da “provede postupak i zaklju~i ugovor o adekvatnoj zamjeni zemlji{ta”, kako bi Poljoprivredna {kola “obavljala djelatnost poljoprivredne proizvodnje koja je ujedno i obrazovnoodgojna djelatnost “, zbog toga {to je Grad Banja Luka zemlji{te ove {kole proglasio “gradskim gra|evinskim zemlji{tem “. SVE KUM DO KUMA

Desetine hektara gradskog gra|evinskog zemlji{ta dato je bagatelno Dodikovim tajkunima, koji su ga dobili u zamjenu za bezvrijedne parcele u seoskim podru~jima oko Banje Luke i Lakta{a. Glavni menad`er ovih poslova sa zemlji{tem Poljoprivredne {kole je Budimir Stankovi}, Dodikov kum. Najupe~atljiviji primjer zaklju~ivanja ovih ugovora bio je onaj s Pericom Repaji}em iz Lakta{a, ~iji je nadimak Pero Dukat. Osoba koja je povezala Repaji}a sa Edijem Hane{om, direktorom Poljoprivredne {kole, zove se Budimir Stankovi}. Repaji} je prije realizacije zamjene zemlji{ta pokupovao zemlji{te u selima kod Banje Luke i Lakta{a, u Trnu, Ivanjskoj i Bakincima. Kada je to zemlji{te uknji`io u vlasni{tvo, uslijedila je zamjena tog seoskog zemlji{ta za gradsko u Bud`aku.

Svi Dodikovi kumovi bave se profitabilnim biznisom
Da Milorad Dodik dr`i do kumstva, pokazuje njegove kumovske veze sa Slobodanom Puhalcem, biv{im ministrom privrede i energetike. Puhalca je kumstvo sa Dodikom dovelo do direktorskog mjesta u novoformiranoj firmi GasRes, koja bi trebala da bude anga`ovana na izgradnji Ju`nog toka u RS-u. Kumstvo s Dodikom dovelo je na visoku poziciju i Milana Kova~a iz [ipova. Naime, on je bio {ef op{tinskog parlamenta i lokalnog SNSD-a a sada je ~lan Glavnog odbora SNSD-a, ~lan Skup{tine Udru`enja Podru~ne privredne komore Banjaluka, ve}inski vlasnik i direktor Drvne industrije “[ipovo” i ~lan Nadzornog odbora u JP “[ume Srpske”.

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

MILETOM, ILI SILOM

DODIKOVA MRE@A KUMOVA
Ranko [krbi}, Mile Radi{i}, Budimir Stankovi} i Milan Kova~ najvi{e su profitirali na kumstvu sa Dodikom

Direktor Hane{ zamijenio je 137 dunuma gradskog gra|evinskog zemlji{ta za 424 dunuma seoskog zemlji{ta. Osim ovih ugovora, Hane{ je napravio jo{ 4 sli~na ugovora. Ubrzo potom Budo Stankovi} uknji`io je na svoje ime 392 dunuma zemlje, koja je ranije bila vlasni{tvo Poljoprivredne {kole, a koju su Perica Repaji} i drugi poput njega prvobitno uknji`ili na sebe zamjenom za bezvrijedne seoske parcele po Ivanjskoj, Bakincima i drugim selima oko Banje Luke i Lakta{a. Plan je bio da se napravi ugovor o poslovno-tehni~koj saradnji Poljoprivredne

{kole s beogradskom kompanijom Delta holding Miroslava Mi{kovi}a, po kojem je {kola trebala biti dislocirana u seosko podru~je, a da lokacija na kojoj se nalazi {kola s preostalim zemlji{tem pre|e u vlasni{tvo Mi{kovi}a. Kada je Vlasnik Delta holdinga od toga odustao, Stankovi} je zemlju preprodao Bingu iz Tuzle i Oktan prometu iz Bijeljine. Budimir Stankovi} je, u vrijeme dok je imao dobre odnose sa Tihomirom Gligori}em, u Geodetski zavod zaposlio svog sina Dragana Stankovi}a, ina~e kum~e Milorada Dodika. Godinu dana niko

BATINE OD KUMA
@eljko Vuli} i njegov sin Dragan brutalno su pretu~eni jer kumu Radi{i}u ne daju svoju zemlju
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

mla|eg Stankovi}a niko nije vidio na poslu, a uredno je primao platu. Mla|i Stankovi} je nakon smjene Gligori}a odjednom postao [ef za javne nabavke iako je i dalje imao status zaposlenog na odre|eno vrijeme. Da je Dodik prema kumu Budi bio krajnje slab, dokazuje i to {to je prije ~etiri godine iz gradske kase izdvojeno oko pola miliona KM da bi se napravio most koji vodi samo do privatnog skladi{ta gra|evinskog materijala u vlasni{tvu Budimira Stankovi}a. Odluku o izgradnji mosta donijela je Skup{tina Grada. Pri tome su odbornici dovedeni u zabludu jer je samo dvadesetak metara od Budinog mosta nalazio oronuli most koji je trebalo da bude rekontruisan. Kada je Borko D`aji}, predsjednik nevladinog udru`enja Forum roditelja, zbog ove prevare podnio prijavu, okru`ni tu`ilac je donio odluku da se istraga u ovom predmetu ne}e provoditi jer ne postoji sumnja da je po~injeno krivi~no djelo zloupotreba slu`benog polo`aja. D`aji}, me|utim, ~ak tvrdi da je Budimir Stankovi} nezakonito dobio i gra|evinsko zemlji{te na kojem je sagradio gra|evinsko skladi{te, a koje je potom na kori{}enje ustupio suprugu Dodikove sestre! Da Milorad Dodik dr`i do kumstva i ima najbogatije kumove, potvr|uje informacija kojom raspola`u strane obavje{tajne slu`be, po kojoj je Dodik sa najbli`im krugom svojih saradnika i kumova raspola`e bogatstvom koje se procjenjuje na milijardu KM!
25

EGIPATSKO VRELO LJETO

Najnovije događaje u Egiptu, vojni udar koji, navodno to nije, perspektive demokracije, ulične sukobe sa krvavim posljedicama za „SB“ komentira dr. IVAN IVEKOVIĆ, profesor na Američkom sveučilištu u Kairu, jedan od najcjenjenih poznavatelja egipatskih prilika u svijetu

EGIPAT DO DEMOKRACIJE
I NAZAD

26

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

PROF. DR. IVAN IVEKOVI]
Razgovarala: MEDINA D@ANBEGOVI] MUHAMED (Kairo)

rofesor dr. Ivan Ivekovi} bio je diplomata nekada{nje SFR Jugoslavije u vi{e dr`ava, izme|u ostalih bio je ambasador u Egiptu. Du`e od dvije decenije profesor je na Ameri~kom sveu~ili{tu u Kairu. U nau~nim i diplomatskim krugovima va`i za jednog od najboljih poznavatelja politi~kih, socijalnih, vjerskih prilika u ovoj arapskoj zemlji koja posljednje dvije godine prolazi kroz jednu od najve}ih politi~kih kriza u svojoj novijoj povijesti. Profesor Ivekovi} u razgovoru za Slobodnu Bosnu analizira turbulentne doga|aje u Egiptu od po~etka „egipatskog prolje}a“, pa do najnovijih krvavih obra~una na ulicama Kaira, ali i drugih gradova. Profesore Ivekovi}u, ono {to se odigralo 3. juna u Egiptu, ~ime je sru{en sa vlasti predsjednik Mohamed Mursi, po jednima je revolucija, po drugima narodni ustanak, a to su mi{ljenja koja preovladavaju u egipatskoj javnosti, s obzirom da su milioni ljudi iza{li i ~etiri dana protestirali, tra`e}i predsjednikov odlazak. Me|utim, analize izvan Egipta ka`u da se radilo o vojnom udaru zbog involviranja vojske, koja je Mursiju zvani~no oduzela vlast, ustav proglasila nelegitimnim, ugasila nekoliko televizijskih stanica i uhapsila neke od va`nih pristalica njegove politi~ke stranke. Kako vidite egipatska de{avanja od 30. juna pa naovamo? Vojska je intervenirala i smijenila demokratski izabranog predsjednika. To sigurno nije bio „trijumf demokracije“ ili „druga revolucija“, kako neki tvrde. Iskoristila je situaciju da se rije{i neugodne kohabitacije sa Mursijem i umjesto njega i njegovih islamista postavi na ~elne pozicije Mansura i tranzicijsku ekipu po svom izboru. Mursi i nekih 300400 njegovih su u zatvoru a da niza{ta jo{ nisu optu`eni. Ako to nije vojni pu~, {to je to? No, jedino je Amerikancima doista va`no kako nazvati tu smjenu, jer imaju zakon koji im zabranjuje pru`anje pomo} zemljama u kojima je do{lo do vojnog udara. A preko pomo}i Egiptu, 1,2 milijarde dolara godi{nje, direktno sura|uju s egipatskom vojnom institucijom i to administracija `eli nastaviti uprkos nedoumicama Kongresa.

P

protiv njegove vladavine mogli bi se okarakterizirati: ekonomsko stanje, nesigurnost, islamizacija i Sirija. Ipak, da li se mogao predvidjeti ovakav ishod situacije? Da, potpuno je zabrljao, ali za to dijeli odgovornost sa tzv. sekularno-liberalnom opozicijom. Prvo zato jer se nije osamostalio i odvojio od svoje mati~ne organizacije Muslimanskog bratstva. Zatim, {to on i njegova administracija nisu imali nikakvu strate{ku viziju, a jo{ manje nekakav program za izlazak iz politi~ke krize i rekonstrukciju devastirane privrede. Iscrpljivali su se poku{avaju}i ishoditi u inozemstvu donacije i zajmove za kupovinu `ita za prehranu siroma{nih i nafte, dizela i butan-gasa bez kojih zemlja ne mo`e funkcionirati, a te pare

Mursi nije shvatio da on zapravo ne vlada zemljom, ve} da konce vuku generali koje je sam unaprijedio. Ni{ta novo u Egiptu, jer je vojna institucija s svojim monopolom prisile bila snaga iza autoritarnih re`ima Nasera, Sadata i Mubaraka. Vojnici su smijenili Mubaraka kako bi sa~uvali svoje statusne i ekonomske interese. @rtvovali su zatim iz istih razloga dvojicu svojih ~elnika mar{ala Tantavija i {efa zdru`enoga general{taba Enana. Sada su se rije{ili Mursija. Nisu to mogli u~initi bez pre{utnog pristanka Washingtona, koji je jednako kao i oni zainteresiran za stabilizaciju politi~kih prilika u zemlji - Obamina administracija zbog svojih geopoliti~kih pozicija na turbulentnom Bliskom istoku, a egipatski generali zbog svojih ekonomskih interesa. „Muslimansko bratstvo“ za sada ne prihvata nikakav kompromis sa vojskom i prijelaznom vladom, koja je tu do slijede}ih izbora u januaru. Takvo stanje konstantno vodi nemirima. Mislite li da }e Bratstvo u budu}nosti imati mo} u politi~kom `ivotu Egipta i postoji li {ansa da se Mursi vrati na vlast do kraja mandata? Bratstvo se sada bori za svoj politi~ki opstanak. Prijeti mu potpuna marginalizacija. I ve} se umjesto njega guraju druge islamisti~ke grupe, u prvom redu salafisti~ka stranka Al-Nur (Svjetlost) koja je objavila svoju „neutralnost“ u teku}im konfrontacijama. Prema prvoj objavi Al-Sisija, tranzicijski period do izbora novog parlamenta i novog predsjednika je trebao trajati {est mjeseci. Prema novom priop}enju predsjedni{tva — devet mjeseci. Mislim da, ukoliko se Bratsvo odlu~i na povratak u institucionalne tokove i pristupi izborima, i ako mu to bude dozvoljeno, jo{ uvijek mo`e ra~unati na podr{ku prili~nog dijela elektorata. Raspola`e sa brojnim i discipliniranim ~lanstvom - ka`u od 700.000-800.000 ~lanova - mo`e se ponovo popeti na vrh, ali ne sa tako masovnom podr{kom kao na pro{lim parlamentarnim izborima. U prilog mu ide i heterogeni karakter sekularnoliberalnih snaga. To se vidi i po sastavu prijelazne vlade koja uklju~uje ljevi~are, centriste i desne konzervativce. Izgleda da su diferencijacije ve} po~ele u okvirima Nacionalne fronte spasa, najve}e formacije koja se suprotstavljala Mursiju. Poznato je da je ameri~ki predsjednik Obama osudio hap{enje Mursija, a isto tako i njema~ka kancelarka Angela Merkel tra`ila je njegovo hitno osloba|anje. Za{to im je Mursi toliko va`an? Bili su u
27

ISCRPNA ANALIZA
Profesor doktor Ivan Ivekovi}

“Jedino Amerikanci imaju problem s tim kako nazvati vojni udar u Egiptu“
nisu stizale zbog nestabilnih politi~kih prilika u zemlji. Jedino se je bogati Katar, koji se je povezao sa Muslimanskim bratstvom, isprsio, ali je to bilo nedovoljno.

GDJE JE „ZABRLJAO“ MURSI
Znamo da je Mursi pri obavljanju svoje predsjedni~ke du`nosti zakazao u nizu elemenata. Kao glavni razlozi za pobunu
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

EGIPATSKO VRELO LJETO
prijateljstvu i sa Mubarakom, ali pokazuju daleko ve}u zabrinutost zbog islamisti~ki orijentiranog predsjednika? Koliko se mo`e govoriti o umije{anosti stranih sila u egipatsko pitanje, od svrgavanja Mubaraka do danas? I u slu~aju na{ih sukoba inozemni su faktori bili umije{ani, ali smo mi svojeru~no odradili glavni dio „posla“. Mursi sam po sebi nije va`an ni Washingtonu ni Berlinu, ali im je va`an Egipat, najmnogoljudnija zemlja u regiji sa ogromnim utjecajem na kretanja u arapskom svijetu. Sa svim proma{ajima politike zapada prema Iraku, Libiji, Siriji i evo sada prema Turskoj, treba im stabilan Egipat na koji se mogu osloniti. Osim toga, tu je i Sueski kanal, strate{ka pomorska prometnica koja povezuje Evropu sa Azijom. Tankeri kanalom dnevno prevoze oko milijun barela nafte uglavnom namijenjene evropskim korisnicima. Cjevovodima polo`enim uz kanal se dnevno pumpa dodatnih 1,1 milijuna barela. Egipatski nemiri sa sigurnosnim problemima Sinaja su zahvatili i oblast Sueza. Najkriti~nije je u samom gradu Suezu, gdje su {trajkovi, policijsko-vojna represija i odnedavno sukobi mursijevaca i antimursijevaca poremetili funkcioniranje velike luke, {to je nagnalo vi{e inozemnih brodarskih kompanije pre orijentirati se prema drugim sidri{tima. Amerikanci su uo~i 30. juna objavili kako su prema egipatskim obalama „za svaki slu~aj“ uputili vi{e svojih ratnih brodova. TURSKA I EGIPAT

Ko se, zapravo „miješa u unutrašnje stvari“ Egipta
Turski premijer Erdogan, otkako je izgubio bliskoga saveznika protiv Sirije, upli}e se u unutarnja pitanja Egipta, stalno kritiziraju}i „demokratska prava“. Koliko se naru{eni odnosi izme|u dviju dr`ava mogu ozbiljno odraziti na region? Dok su se promjene odvijale u Egiptu, AKP-ova vlada premijera Erdogana suo~ila se sa protestima na istanbulskom trgu Taksim i susjednom Gezi parku koji se do danas nisu smirili. Drugo, zbog promjena u Egiptu, pat situacije u Siriji i dvorskog pu~a u Kataru, koji je bio usko povezan sa organizacijama Muslimanskog bratstva u Egiptu, Siriji i d`ihadisti~kim grupama {to operiraju u Libiji, ~itav je neootomanski projekt turske politike u regiji doveden u pitanje. Turska se odjednom na{la izoliranom u regiji. No, ne vidim kako Erdoganova tvrdnja da je u Egiptu izvr{en vojni udar protiv demokratski izabranog predsjednika predstavlja „mije{anje u unutra{nje stvari“?. Da li ~estitke {to su ih Mansuru uputili vlastodr{ci Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, kona~no i novi katarski emir Tamim, sve re`imi koji se ne mogu pohvaliti demokratskim kredibilitetom, tako|er

Turski premijer Erdogan

predstavljaju „mije{anje u unutra{nje stvari“? Sa ~estitkama je pristiglo i 12 milijardi dolara njihove pomo}i, pologa i zajmova. Najve}e odu{evljenje ru{enjem Mursija su, me|utim, javno manifestirali Izraelci. @ivjeli su sa opsesijom da sa Hamasom u Gazi, islamistima u Siriji, Muslimanskim bratstvom u Egiptu i Hizbulahom u Libanonu `ive u „islamisti~koj opsadi“. Laknulo im je kada je Mursi sru{en. Uputili su Washingtonu javni poziv da ne zate`e sa pru`anjem vojne pomo}i Egiptu.

KRITI^NO U SUEZU
Iako je general Abdel Fattah Al-Sisi najavio „~i{}enje“ Trga Rabiatul Adawiyah u kairskoj ~etvrti Nasr City, koji predstavlja najve}e i ujedno glavno okupljali{te Mursijevih pristalica, jo{ ni{ta nije poduzeo. Da li je rje{enje u razila`enju naroda poslije ramazana? Kako ocjenjujete njegove poteze i, ujedno, kakvo je Va{e mi{ljenje o njemu? Ja sam mislio da }e se situacija u vrijeme ramazana smiriti i pogrije{io sam. Ne znam i nitko ne zna kako }e se stvari razvijati poslije. ^ini se da je vojska za sada odustala od ~i{}enja tog trga u Nasr Citiju od Mursijevih pristalica. Sisi je ~ak na{ao shodnim izjaviti kako su to demonstranti „bra}a“ vojnika. U ~emu je razlika, a u ~emu opet sli~nost izme|u pobune naroda 25. januara 2011. i 30. juna 2013. godine? Kako to i za{to generalu Al-Sisiju trebao je samo jedan dan da Vladi izda ~etrdesetosmosatni ultimatum kako bi se udovoljilo volji naroda, a 2011. godine vojsci je trebalo 18 dana da odgovori?
28

Generali su 2011. oklijevali, jer su pred sobom imali op}enarodnu pobunu u kojoj su sudjelovali svi. Nisu tu masu mogli savladati oru`jem. A 30. juni ove godine je dugo i pa`ljivo pripreman sa vi{emjese~nom demonizacijom Mursija, Muslimanskog bratstva i njihovih saveznika. To je, uz rastu}u nezaposlenost, nesta{ice i poskupljenja {to su poga|ali siroma{ne, prekide struje i kontraproduktivne poteze Mursijeve administracije, bitno utjecalo na mobilizaciju politi~ke opozicije. Mnogo prije 30. juna vojne su snage u suradnji sa policijom bile raspore|ene po strate{kim punktovima gradova. Mislim da je prva svrha ultimatuma bila prisiliti Mursija i njegove na kapitulaciju, odnosno prisiliti ih da se spuste sa svog umi{ljenog pijedestala „vlasti“ i pristanu biti jednom od desetak polit~kih grupa pozvanih na „saslu{anje“ . Mursijevci su mislili kako su to samo prijetnje i nemalo su bili iznena|eni kada su shvatili da su otpisani. Smatrate li da je pokret „Tamarrod“, kome se pripisuju najve}e zasluge za organiziranje masovnih protesta {irom

Egipta protiv Mursijevog re`ima, bio obu~avan i finansiran od strane Zapada? Je li sve po~elo kampanjom od posljednja dva-tri mjeseca ili davno prije toga? Neki od tih mladih ljudi sigurno su bili finansirani od strane nekih zapadnih organizacija civilnoga dru{tva. Ali ne smatram da je to bilo odlu~uju}e. Da li je mogu}e Egipat graditi kao sekularno dru{tvo? Sjetite je koliko je stolje}a i ratova trebalo Evropljanima da odvoje vjersko od politi~koga. Na „brdovitom Balkanu“ taj proces jo{ traje. A u Egiptu sekularizacija jo{ nije ni po~ela. Mo`ete li nam ne{to re}i o dana{njem Egiptu u pore|enju sa Egiptom iz vremena kada ste bili ambasador SFR Jugoslavije? Ako postoje promjene, {ta je dovelo do njih? Puno se toga promijenilo i to ne nabolje, ali smo se svi mi tako|er mijenjali, pa i ja. A za odgovor na Va{e pitanje bi trebalo napisati ~itavu knjigu.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

JEDAN BAUK KRU@I EVROPOM

Prošlonedjeljnim bijegom iz švicarskog zatvora Milana Poparića iz Livna nakon kojeg je uslijedila senzacionalna pljačka dragulja u Cannesu, u kojoj je ovaj kriminalac očito učestvovao, ponovo je aktuelizirana priču o “Pink Panterima”, pljačkašima dragulja sa prostora bivše Jugoslavije za kojom traga više od trideset zemalja svijeta, a koji su u posljednjih 15-ak godina opljačkali nakit vrijedan preko 300 miliona eura; naša novinarka piše o (bezuspješnim) naporima Interpola da raskrinka, pohapsi i procesuira najorganiziraniju grupu balkanskih razbojnika

PINK PANTERI
BALKANSKA “DIJAMANTSKA LIGA“

30

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

DIJAMANTSKA DIJASPORA
Pi{e MIRHA DEDI]

O

ni su u posljednjih deset godina oplja~kali preko 200 draguljarnica {irom svijeta. Inteligentni su, nepredvidivi, hladnokrvni i brzi. Oni su Pink Panteri, najpoznatija planetarna plja~ka{ka skupina. Koriste posebne taktike i tehnike, sve su izvedene munjevito, neke za samo pola minuta. Kradu drsko i nepredvidivo tamo gdje ih niko ne o~ekuje. Otimaju simbole mo}i i uticaja najbogatijih ljudi na svijetu. Ovako pripadnike najtra`enije kriminalne grupe opisuju inspektori Interpola koji im godinama poku{avaju u}i u trag. Prema podacima Interpola, Pink Panter okuplja vi{e stotina ~lanova, svi su sa prostora biv{e Jugoslavije, uglavnom iz Srbije i Crne Gore. Njihov dosada{nji plijen je ve}i od 320 miliona eura. Analiziraju}i njihove akcije, istra`itelji su uo~ili da su plja~ke neobi~no dobro isplanirane i da su izvedene sa gotovo vojni~kom disciplinom i precizno{}u. Plja~ke Pantera traju najvi{e do 60 sekundi, nigdje nije bilo ubijenih i te{ko povrije|enih, {to je doprinijelo pozitivnom imid`u ove grupe. U njihovoj mre`i plja~ka{a je oko 200 ljudi. U pitanju su “izbru{eni” kradljivci dragulja koji nikoga ne ostavljaju ravnodu{nim. Zanimljivo je da, prema saznanjima Interpola, ova banda prvo prona|e kupca za nakit, a tek onda se organizuje grupa momaka sa Balkana koja ima zadatak da ga ukrade-dobavi. U nedjelju (27. 07.) oko podneva, u hotelu Carlton u Cannesu u kojemu se odr`avala izlo`ba skupocjenog nakita, u spektakularnoj plja~ki ukraden je nakit u vrijednosti od oko 40 miliona eura. BBC je tri dana kasnije javio da je vrijednost ukradenog dragog kamenja pove}ana sa utvr|enih 40-ak na vi{e od 100 miliona eura i da je po vrijednost druga u historiji Francuske. Nakon {to je pro{le nedjelje stigla vijest o bijegu Bosanca Milana Popari}a iz {vicarskog zatvora, a ~etiri dana kasnije i vijest o velikoj plja~ki dragulja iz luksuznog hotela u Cannesu, nije dugo trebalo da se ova dva doga|aja pove`u. Popari} je, uz jo{ jednog zatvorenika, iz }elije u [vicarskoj pobjegao u pro{lu srijedu, ~ime je postao tre}i ~lan Pink Pantera koji je [vicarcima zbrisao u posljednjih nekoliko

^ISTA^I SVJETSKIH DRAGULJARNICA
U razbojni~kim pohodima, od Tokija, preko Dubaija i Pariza, do posljednjeg u Cannesu, Pink Panteri su praznili vitrine najpoznatijih draguljarnica

mjeseci. Bijeg je bio spektakularan. Prilikom {etnje zatvorskim dvori{tem, njegovi su se kompanjoni kombijem zabili i razvalili za{titnu ogradu, a potom prema zatvorskim ~uvarima otvorili paljbu iz automatskog oru`ja. Stvorili su haos u kojem su Popari}u i zatvoreniku Adrianu Albrechtu (52) dodali merdevine kako bi presko~ili ogradu. Nakon toga je jedno od vozila dignuto u zrak, a drugim su Popari} i njegovi pomaga~i pobjegli, i to prema Francuskoj ~ija je granica udaljena 15-ak kilometara. Bijeg je izveden u pravom filmskom stilu kao i sve akcije Pink Pantera koje su drske i na prvi pogled samoubila~ke. Ozlije|enih nije bilo. Hotel Carlton je u vlasni{tvu izraelskog milijardera Leva Levijeva, a davnih je dana u njemu sni-

mano nekoliko scena Hitchcockova legendarnog filma ‘Dr`‘te lopova!’, u kojemu je Carry Grant glumio lovca na kradljivce dragulja.

CANNES, IZVORI[TE DIJAMANATA
Kako javljaju francuski mediji, mogu}nost da se banda Pink Panter ponovno aktivirala je uznemiruju}a i sigurnosne slu`be {irom svijeta uzimaju je prili~no ozbiljno. Odmah nakon njegovog bijega iz zatvora, Interpol je svim zemljama u Evropi poslao obavijest da je Milan Popari}, koji se tereti zbog te{kih krivi~nih djela, u bjekstvu. Kako za na{ list tvrdi Himzo Selimovi}, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, Interpol je odmah i na{oj zemlji uputio ovu informaciju. Rije~ je o momku ro|enom u Kelnu koji je do svoje trinaeste godine `ivio u selu Provo kod Livna. Me|utim, zbog velikog broja razbojni{tava i te{kih plja~ki u kojima je u~estvovao 2007. godine bio je osu|en na devet godina zatvora. Popari} je, prema bazi podataka Interpola, bio ~lan bande Pink Panter i aktivan sudionik u nekoliko “nezaboravnih” kra|a dijamanata. Me|utim, on nije jedini pripadnik Pantera koji ima bh. porijeklo. Tokom na{eg istra`ivanja o ~lanovima bande Pink Panter saznali smo da se najve}a baza podataka o Pink Panterima nalazi u Lyonu, u Francuskoj. U sjedi{tu Interpola oformljena posebna grupa “Pink Panter”, koju ~ine policajci koji jure ove me|unarodne kradljivce dijamanata. Oni su na jednom mjestu objedinili sva saznanja o

Milan Popari}

Nakon {to su sve policije svijeta povjerovale da su “Pink Panteri“ obezglavljeni, plja~kom dijamanta u Cannesu “balkanski juveliri“ su ih porazili
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

31

JEDAN BAUK KRU@I EVROPOM
vi{e od trista krivi~nih djela kra|a i kra|a u poku{aju. Oni Pantere tretiraju kao me|unarodni problem. Do sada je uhap{eno nekoliko desetina njih, me|utim jo{ uvijek je misterija kako su organizovani Pink Panteri i kako regrutuju ~lanove. Na web stranici Interpola mo`e se saznati da policije iz nekoliko evropskih zemalja redovno dr`e sastanke i razmjenjuju informacije vezane sa Pantere, njihove otiske prstiju, fotografije i DNK nalaze. Prema informacijama Interpola, policija Monaka je odigrala klju~nu ulogu u identifikaciji ~lanova ove bande i hap{enju nekoliko njenih ~lanova. Od 1999. godine stotine osumnji~enih je povezano sa vi{e od 340 plja~ki u 35 zemalja. Interpol navodi i nekoliko njihovih spektakularnih plja~ki u kojima su kori{tene metode “hrabro i brzo”. Zna se da mnogi ~lanovi dolaze sa prostora biv{e Jugoslavije, ali i da “djeluju” u brojnim zemljama i na svim kontinentima. Prema saznanjima Interpola, za upis u Pink Pantere ~eka se red. Na upra`njeno mjesto se javlja po dvjesta kandidata. Me|utim, zanimljivo je da nikada niko nije ocinkao svog kolegu razbojnika.

UHAP[EN ZBOG PO^ETNI^KIH GRE[AKA
Pripadnik Pantera Rifat Had`iahmetovi} iz Crne Gore uhap{en je u Tokiju

BRZO, DRSKO, EFIKASNO
Prema procjeni evropskih detektiva, jezgra iz koje je organizacija nastala je iz Crne Gore, odnosno pripadnika mafija{kog klana s Cetinja, koji se s vremenom {irio na kriminalce iz Srbije i BiH. I posljednja plja~ka u Cannesu ima prepoznatljiv potpis bande Pantera koja upra`njava efektne, brze i hrabre akcije. Tako su se 2007. dva ~lana bande zabila automobilima kroz izlog prodavaonice dragulja u jednom {oping centru u Dubaiju. Sama plja~ka trajala je dvadesetak sekundi, a banditi su pobjegli s plijenom vrijednim 11 miliona eura. Za plja~ku u Dubaiju osumnji~ena je ~etvero~lana grupa u kojoj

su bili Dragan \or|evi} iz Leskovca, Du{ko Poznan iz Biha}a, Milan Ljepoja i Mladen Lazarevi} iz Ni{a. Godinu dana kasnije dvojica njih su sasvim slu~ajno uhap{eni u Monaku. Prilikom saobra}ajne nesre}e koju su imali, njihove lica sa potjernice prepoznao je policajac koji je iza{ao na uvi|aj. Te iste godine dva ~lana Pink Pantera provalila su u draguljarnicu u Tokiju, KRIMINALNA JUGOSFERA

poprskali prodava~ice suzavcem i za manje od 30 sekundi pobjegli s plijenom vrijednim 2,1 milion eura. Poslije su zbog te plja~ke uhap{eni Radovan Jelu{i} i Rifat Had`iahmetovi}, obojica crnogorski dr`avljani. Jelu{i} je pro{le godine izru~en Crnoj Gori, gdje mu se treba suditi zbog plja~ke u Tokiju, a kada je uhap{en 2010. u Italiji, putovao je s falsifikovanom hrvatskom putovnicom. Jo{ jedna `ivopisna plja~ka

Bišćanin Duško Poznan slučajno uhapšen u Monaku
Svjetsku “slavu” Pink Panterima donijela je plja~ka juvelirnice Le Supre – Diamant 2004., u Tokiju. Sne`ana Panajotovi} iz Ni{a, koja je imala la`ni ~e{ki paso{, i britanska dr`avljanka Doroty Fasola May bile su izvidnice tokom plja~ke i, nakon {to su im dale signal da je “vazduh ~ist”, u radnju su u{li Aleksandar Radulovi}, koji je posjedovao falsifikovani hrvatski paso{, i \or|ije Ra{ovi}. Ra{ovi} i Panajotovi} su uhap{eni u Beogradu tokom plja~ke zlatare Maki. Pred Specijalnim sudom osu|eni su na po sedam godina zatvora. Aleksandar Radulovi} i dvojica njegovih pomaga~a uhap{eni su u Danskoj, u aprilu 2005., dok su plja~kali zlataru u centru Kopenhagena. Nakon {to su se Radulovi} i ve}ina njihovih sau~esnika na{li iza re{etaka, na scenu stupaju Ni{lija Milan Ljepoja i njegova grupa. Po~etkom 2006., Ljepoja, Milo{ Jovanovi} i Mladen Lazarevi} iz Ni{a, sa Predragom Lovri}em iz Karlovca i Du{kom Poznanom iz Biha}a, plja~kaju zlataru u Vaduzu, glavnom gradu Lihten{tajna, i odnose plijen u vrijednosti od “nekoliko miliona eura”. U maju te godine lihten{tajnska policija hapsi Ljepoju i sprovodi ga u istra`ni zatvor. Ljepoja iste godine bje`i iz zatvora i sa svojom grupom u kojoj je i Bi{}anin Poznan odlazi u Dubai, gdje 2007. izvode “nezaboravnu” plja~kaju zlatare. Du{ka Poznana je u Monaku prepoznao policajac tokom uvi|aja nakon saobra}ajne nezgode. Ro|en je 1977. godine u Biha}u. Sa porodicom je iz ovog grada odselio prije rata i nastanio se u Srbiji. Prema podacima do kojih smo do{li, posjeduje bh. dr`avljanstvo i njegovo se ime i mati~ni broj nalaze u podacima CIPS-a. Poznan je posjedovao i hrvatski falsifikovan paso{, i to na ime Marinko Mari}. Interpol ga je tra`io godinama, za njim je bila raspisana crvena potjernica zbog brojnih plja~ki draguljarnica.

32

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

DIJAMANTSKA DIJASPORA
posljednje vrijeme preovladava teorija prema kojoj ih je oko 60, ali pri plja~kama uvijek sara|uju s lokalnim kriminalcima. Sami ~elnici Interpola i Europola iznosili su teze o tome ko je sve “vo|a”, odnosno “mozak” grupe Pink Panter. Tako su pominjana imena Predraga Vujo{evi}a (alijas “Marko”) sa Cetinja i Petra Radonji}a iz Nik{i}a, dok je jedno vrijeme ovu “titulu” nosio i Ni{lija Milan Ljepoja. Na prvi pogled bi se moglo re}i da je rije~ o grupi koja “sezonski” mijenja {efove kada se neko od njih na|e iza re{etaka. “Mladi ljudi, takozvani vojnici, koji izvr{avaju plja~ke ne znaju {efove. Oni ~esto bivaju samo telefonski obavije{teni o ciljevima organizatora. Po pravilu radi se o ‘blic-plja~kama’ na osnovu naloga”, objasnio je Ewald Ebner, {ef odsjeka za op{ti kriminal u Kriminalisti~koj slu`bi austrijske policije, dodaju}i da uhap{eni ~lanovi ne daju nikakve podatke o organizatorima plja~ki, koji izvi|aju zlatare, iznajmljuju sobe i preuzimaju plijen.

META PANTERA SU SVJETSKI BOGATA[I
Pink Panteri naj~e{}e plja~kaju u mondenskim mjestima poput Cannesa

Pink Pantera dogodila se u decembru 2008. u Parizu. Tamo su ~etiri ~lana bande, maskirani u `ene, uletjeli u draguljarnicu Harry Winston i pobjegli sa oko 100 miliona dolara plijena. Kada su 2005. orobili draguljarnicu u Saint-Tropezu, pobjegli su gliserom. Tako|er su 2008. godine maskirani razbojnici izbu{ili tunel u Milanu kako bi pokrali izlo`eni Damiani nakit. Razbojnici su kopali tunel nekoliko nedjelja, i to iz zgrade u susjedstvu koja je bila u izgradnji. Prilikom plja~ke svezali su osoblje plasti~nim kablom i ljepljivom trakom, a zatim pobjegli sa zlatom, dijamantima i rubinima vrijednim oko 20 miliona dolara. [ef ove dobro naoru`ane bande u nekoliko akcija bio je izvjesni Aleksandar Nikoli}, ~iji je DNK policija prona{la u Dubaiju.

Pro{le godine italijanska policija u Rimu uhapsila je Mitra Marjanovi}a (60), jednog od “mozgova” bande Pink Panter, koji je s dvojicom saradnika pro{le zime usred dana oplja~kao dijamante vrijedne 1,5 milijun eura iz zlatare Roberto Coin. Italijanska {tampa je tada pisala kako su plja~ka{i biv{i vojnici iz Srbije i Crne Gore te da policija vjeruje da je plja~ku osmislio Marjanovi}. Britanski list The Sunday People nakon plja~ke u Canesu je tako|er objavio ~lanak u kojem stoji da ve}ina pripadnika Pantera “vu~e korijene iz stra{nog gra|anskog rata koji je ozna~io raspad Jugoslavije 1990. godine i da su neki od njih bili pripadnici ~ak i Arkanovih Tigrova, koji su krivi za masakre u Bosni i Hercegovini“. Interpol je procjenjivao da organizacija ima nekoliko stotina ~lanova, me|utim, u

[EFOVI I IZVR[IOCI
Smatra se da su Pink Panteri zapravo samo izvr{ioci naru~enih kra|a koji, motivisani `eljom da pobjegnu od siroma{tva, biraju romanti~nu ponudu da `ive kao u filmu. Operativni dio posla dakle obavljaju Balkanci, ali preprodaja ukradene robe obavlja se preko ljudi koji dolaze iz Italije, Holandije i Izraela. Pretpostavlja se da Pink Panteri rade po narud`bi novope~enih ruskih oligarha, ali i drugih kolekcionara nakita. Zanimljivo je da do sada ukradeni dragulji i nakit nikada nisu prona|eni, {to uve}ava mitove i legende o ovojh bandi. Njihovo precizno planiranje akcija je klju~ uspjeha. Plan plja~ke Pantera je besprijekoran i gotovo uvijek pobjegnu policijskog potjeri, ocjenjuju inspektori koji im poku{avaju u}i u trag. U posljednjih nekoliko godina plja~ke Pink Pantera {irom Evrope redale su se kao na traci. Policijski inspektori tvrde da pripadnike bande odlikuje ma{ta i smjelost, te da njihove plja~ke pokazuju da imaju smisao za humor, ~ak i improvizaciju. Tokom plja~ki bili su razli~ito kostimirani. U Japanu su nosili ki{obrane kao ve}ina stanovnika, u Parizu su imali opremu za golf kojom su provalili u izlog, u Italiji se obla~ili u `ensku odje}u, a u Monaku u skladu sa VIP gostima bili besprijekorno odjeveni. Nakon akcija bje`ali su na biciklima, mopedima, gliserima i brzim autima. Prema novinskim napisima, i ameri~ki FBI i hongkon{ka policija bave se “podmlatkom Pink Pantera”. Izme|u ostalog se navodi da FBI Pink Pantere sumnji~i za seriju plja~ki zlatara u SAD-u, dok hongkon{ka policija istra`uje prepade na vi{e tamo{njih trgovaca dijamantima.
33

FILMSKE PLJA^KE BALKANSKE BANDE
Policija tvrdi da su njihove akcije vojni~ki organizirane i vo|ene
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

PAPIN POSJET BRAZILU

Papa je trijumfalno “odradio” planetarni okup katoličke omladine u Brazilu; dodatno je zaintrigirao medije, ali i zabrinuo neke u Crkvi koji smatraju da je on autsajder koji je isuviše sklon uzdrmavanju temelja njihove institucije

Neki sada u Franji vide velikog reformatora, ~ak revolucionara, a on sam to zacijelo ne misli biti

FRANJO SUPERSTAR

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI] Foto: REUTERS

B

razilom i nekim drugim dijelovima Latinske Amerike {ire se protestantske zajednice i drugi oblici duhovnosti, opada katoli~ki utjecaj. No sada{nji rimski biskup pokazao je da ga od toga, ili od legalizacije gay brakova, vi{e brinu nepravde u svakodnevnom `ivotu, slabost siroma{nih i bolesnih i zanemarenih.

ZAHVALNOST PREMA NEBU
Ricardo Izecson dos Santos Leite, poznatiji pod nadimkom Kaká, osoba je kakvu malo ko ne bi po`elio za znanca, prijatelja, kolegu, supruga, zeta. A on je i vjernik ~ije pona{anje i imid` njegovu Crkvu mogu ~initi ponosnom i biti navo|eni kao primjer i uzor drugima. Nogometa{

iznimnog talenta, ofenzivac i plejmejker, brz u pokretu, okretan na terenu, vje{t u driblingu, sa odli~nim pregledom situacije, pravovremenim i preciznim dodavanjima te udarcima goleme snage, pomogao je svojim klubovima i brazilskoj nacionalnoj selekciji u osvajanju najve}ih trofeja. Kao sin profesorice i in`injera iskoristio je dobar `ivotni standard svoje porodice da uz sportsku karijeru ne zanemari {kolovanje. Bogatstvo u kojem je odrastao i jo{ puno ve}e koje je stekao svojim igrama, te uspje{ni manekenski nastupi u reklamnim kampanjama, nisu ga ispunili arogancijom i nebrigom za druge, kao {to ga povremena grubost i stres posla kojim se bavi nisu gurnuli ni u huliganske ispade ni u divlje “zabavljanje”. Religija mu je

prioritet u `ivotu jo{ od 12. godine, a pogotovo od nesre}e u 18. kad je plivaju}i ozlijedio ki~mu ali se i

34

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

KO SAM JA DA DRUGIMA SUDIM
oporavio potpunije i lak{e nego su medicinari predvi|ali, {to je on pripisao Bogu i otad desetinu svih prihoda daruje Crkvi, a humanitarno donira i drugdje, pa i kao najmla|i UN-ov po~asni ambasador u programima za suzbijanje gladi u svijetu. Vi{egodi{nju zaljubljenost u tinejd`ersku prijateljicu Caroline pretvorio je u brak kao 23-godi{njak, crkvenim vjen~anjem dan prije Badnjaka. Za njen album kr{}anske pop muzike napisao je i s njom otpjevao pobo`nu pjesmu (Presente de Deus). Gospel mu je omiljena glazba, Biblija najdra`a knjiga, blizak je organizaciji Atletas de Cristo, golove proslavlja i nijemim pokazivanjem zahvalnosti prema nebu. Kad je 2007. izabran za najboljeg fudbalera svijeta,

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

PAPIN POSJET BRAZILU
rekao je da mu Bog daruje vi{e nego se ikad usudio moliti. Dvije godine ranije slavio je osvajanje Kupa konfederacija u majici “Isus vas voli”, a brazilski naslov prvaka svijeta te klupske pobjede Milana u Italiji i Evropi slavio je javnim molitvama i natpisom “Ja pripadam Isusu” na potko{ulji. U cijeloj toj idili~noj pri~i iz najmnogoljudnije zemlje s rimokatoli~kom ve}inom na svijetu postoji samo jedan problem~i} - Kaká nije katolik, nego protestant. Davno su pro{li ratovi me|u zapadnim kr{}anima, uz tek poneki lokalni izuzetak poput Sjeverne Irske, pa ni to ne bi bio problem osim za najzagri`enije bigote, da nema jo{ jedne ~injenice: protestantsko se kr{}anstvo munjevitom brzinom i snagom poplave {iri donedavno uvjerljivo katoli~kim Brazilom, a takvih trendova ima i drugdje u okolnim zemljama, kao {to su tu i primjeri sekularizacije, legalizacije gay brakova, opadanja crkvenog utjecaja... Kaká nije jedini protestant me|u istaknutim dana{njim majstorima najpopularnijeg brazilskog sporta, u kojem ta zemlja prednja~i planetarno po osvojenim pokalima a ve} vi{e od pola stolje}a i stilom igre, jer me|u reformirane kr{}ane spadaju i npr. Alex i Lúcio. Jedan protestant, Jo o Fernandes Campos Café Filho, postao je jo{ 1954. godine predsjednik Brazila, ali u to vrijeme u ukupnom stanovni{tvu te zemlje nije bilo ni pet posto protestanata, od kojih su neki bili potomci njema~kih i drugih useljenika, a neki preobra}eni pod utjecajem ameri~kih, {kotskih i drugih misionara prezbiterijanske, metodisti~ke, baptisti~ke, adventisti~ke i ostalih crkava. Popis stanovni{tva 2000. godine otkrio je da ih je ve} 15,4%, a 2010. i 22,2%, dok nedavno istra`ivanje pokazuje dodatni brzi rast na 25%, a 19% pripada pentekostalnim zajednicama, poznatima po eufori~nosti i transu zajedni~kih molitvi, ali ~esto i po neprijateljstvu prema Rimu.

PREDANOST SUDBINI

Ne boji se intriga u Rimu pa mu ni brazilske bande nisu strašne
Kada je argentinski isusovac za svoje papinsko ime izabrao Franjo (Francesco, Francisco, Francis...), time je donekle pokazao i interes za misionarski rad i posve}ivanje i dalekim krajevima, kakvim se odlikovao jedan od najpoznatijih isusovaca, Francis Xavier (Franjo Ksaverski). No, ovaj papa je pozne dobi, nije veliki putnik, ni osobit poliglot, ne treba od njega o~ekivati brojne posjete kraljevima i gradovima, a ni uro|enicima i pra{umama. I sam je kao glavni uzor istaknuo jednog drugog Franju, Asi{kog, tj. Ivana iz Assisija, pa tu treba nazrijeti i ostale ~etiri poruke njegovog odabira imena, koje bi i nakon ovoga posjeta Brazilu trebale odrediti njegov rimski pontifikat. Jedna, ona kojom se svidio mnogima, ali i zasmetao nerijetkima i u kleru, stalno je isticanje bitnosti solidarnosti sa siroma{nima (“poveri, poveri”, ne prestaje govoriti). Pritom on otvoreno prigovara nekim crkvenim velikodostojnicima vo`nju u skupim limuzinama, dizajnersku presti`nost odje}e, skupe satove, najmodernije mobitele i ostale ure|aje. Ipak se vjeruje da njegovo zagovaranje “siroma{ne Crkve” ne zna~i potpuno odbacivanje materijalne imovine jer Crkva bez imetka ne bi ni mogla pomagati gladnima, besku}nima, bolesnima, niti nauci, kulturi, {kolovanju... Druga “asi{ka tradicija” je ljubav prema svim bi}ima, “svim stvorenjima Bo`jim”, kako je nastupno poru~io, dakle nesvo|enje empatije samo na ljude, jer i druge vrste osje}aju bol i strah, radost i utjehu, nadu i `elju, pa kako je Franjo Asi{ki propovijedao pticama tako i ovaj Franjo blagoslov udjeljuje i psima i ma~kama. I to ne da bi zabavio javnost. Tre}a tradicija, koju je i papa Wojtyla nagla{avao na me|ureligijskim molitvenim okupima u Assisiju, jeste zbli`avanje izme|u razli~itih kr{}anskih crkava, ali i razumijevanje s drugim vjerama, i to ne samo “abrahamskim”, pa i s ljudima koji ne vjeruju u Boga, ali se trude `ivjeti eti~no i na korist i drugima. Ovaj je papa ve} neke oko sebe skandalizirao kad je rekao da prema spasu idu i pripadnici drugih vjera, pa i bezbo`nici. ^etvrta poruka imena koje je odabrao je misti~na zaljubljenost, predanost sudbini koja mu je propisana. Pokazao je to i u Brazilu, kad nije odbio 40 vrhunski uvje`banih ~uvara i jo{ 15-ak hiljada osoba u osiguravanju tih velikih skupova, ali je i mirno rekao da zna kako ne}e `ivjeti ni sekundu dulje ali ni kra}e od onoga koliko mu je odredio Bog.

IDEALAN IZBOR
Sve je to kontekst koji su na umu imali mnogi me|u kardinalima koji su prije nekoliko mjeseci birali novog Papu. Jedna od pobuda za to da prvi put na polo`aj “rimskog biskupa” izaberu Ju`noamerikanca bila je u korektnosti i uva`avanju brojnosti latinoameri~kih katolika, ve}e nego na bilo kojem drugom kontinentu. Ali druga je pobuda zasigurno bila i zabritnutost zbog slabljenja rimokatoli~kog utjecaja u tome dijelu svijeta, uz ja~anje protestantskih i drugih crkava, nekr{}anskih zajednica (poput spiritista kojih npr. u Brazilu ima ve} ~etiri miliona), kao i agnosticizma i ateizma. U tim se razmi{ljanjima kao favorit nametnuo
36

kardinal Odilo Scherer, nadbiskup Sao Paula, brazilski Nijemac i daljnji ro|ak uglednog pokojnog kardinala Alfreda Scherera. Njegov izbor, me|utim, bio je ote`an snagom talijanskog lobija u kardinalskom konklavu koji je nakon poljskog i njema~kog pape odlu~no poku{avao tu titulu “vratiti” Talijanima, pri ~emu je njihov izabranik bio Angelo Scola. ^inilo se da bi poprili~no moglo potrajati to nadmetanje kad se tre}a struja pametno sjetila ju`noameri~kog Talijana, te je tako argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio postao do{ao na ~elo cijele Crkve. Njegov je izbor strate{ki mudar zbog jedne va`ne ~injenice - opadanje utjecaja Rima u Latinskoj Americi bilo je uvelike povezano s o{trim odbijanjem kojim je ta Crkva reagirala na Teologiju oslobo|enja, tamo{nji popularni pokret u kojem su i mnogi klerici i milioni vjernika vidjeli nadu za povezivanje socijalnog osvije{tenja s kr{}anskom duhovno{}u, za hrabar otpor brojnim vojnim i drugim diktaturama u kojima su ~esto stradavali i sve}enici i

obi~ni vjernici a koje su pod izgovorom o~uvanja stabilnosti ili sprje~avanja {irenja komunizma slu`ile interesima pojedinih sumnjivih ljudi i korporacija, doma}ih i stranih, koje su se grubo bogatile i mimo zakona i etike. Kad se ~inilo da Ivan Pavle II. ima sluha za takve brige i razo~arenja i nade, kao i njegov kratkotrajni prethodnik Ivan Pavle I., pobudilo je to radost i zajedni{tvo, pa su ga i u Brazilu odu{evljeno do~ekali 1980. godine. Poljski papa, me|utim, imao je lo{e iskustvo s komunizmom u svojoj zemlji, pa nije bio simpatizer socijalisti~ke retorike, te je 1984. i 1986. predvodio osude Teologije oslobo|enja. Osje}aj iznevjernosti, kako je ovih dana podsjetila Ilze Scamparini, dopisnica brazilske televizije Globo iz Italije, bio je osjetan pri njegovom drugom posjetu toj zemlji, deceniju nakon prvoga kadgod bi se u tamo{njim TV programima tih dana pojavili izvje{taji o papinim nastupima ili bi on sam bio gost, gledanost tih kanala u tim je minutama drasti~no opadala.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

KO SAM JA DA DRUGIMA SUDIM

MISA U RIJU
Niko ne zna koliko je ta~no ljudi slu{alo propovijed pape Franje na Kopakabani

Crkva ne bi zadr`ala stabilnost i izdr`ala razna isku{enja u ova dva milenija da je bila previ{e kolebljiva, ali i da nimalo nije oslu{kivala o~ekivanja. Tako bi i sada nerealno bilo od nje o~ekivati da se pokaje zbog pregrubog odbacivanja Teologije oslobo|enja, ali i da iz toga ne izvu~e neke pouke za ubudu}e. U tome je smislu papa Franjo idealan izbor, jer on s jedne strane nije pripadao toj “isuvi{e ljevi~arskoj” struji u latinskoameri~kim zajednicama, kao {to to nije najvjerovatnije nijedan od sada{njih kardinala, koje su sve imenovali prethodna dvojica papa, ali s druge strane i kao nadbiskup Buenos Airesa i sada kao papa, Bergoglio je vlastitim primjerom pokazivao skromnost, materijalnu nezahtjevnost, brigu za siroma{ne, nebahatost i jednostavnost u susretima s “obi~nim ljudima”, pa ga se ne povezuje ni s onim pojedincima koji su svoje crkvene titule unov~ili i koji preferiraju dru`enje s mo}nima i imu}nima. U tome treba tra`iti razlog ~injenice da je prvo Franjino inostrano putovanje nakon izbora za papu - dolazak na (vi{ednevni) Svjetski dan mladih u Rio de Janeiro, bio toliko trijumfalan, sa tri miliona vjernika na sve~anoj misi, s jednakim odu{evljenjem prisutnih i kad im se obra}ao na jeziku doma}ina, portugalskom, i na jeziku svoje zemlje, {panjolskom, i na jeziku rimskog biskupa, talijanskom. Izazvao je nelagodu zadu`enih za svoje osiguranje kad je umjesto u vozilu s posebnom izolacijom od mogu}eg atentata odlu~io provozati se kroz neke od najopasnijih sirotinjskih kvartova,
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

favela, u Fiatu Punto, sa otvorenim bo~nim stranama prozirnog dodatno povi{enog krova.

^VRSTO NA TLU
Ni{ta mu se nije opasno dogodilo ni kad je zastajkivao da bi se dodatno posvetio razgovoru i molitvama s okupljenima, osim {to je time uve}avao njihovu zahvalnost i po{tovanje prema sebi, ali i instituciji koju predstavlja. Na{ao je vremena i za volontere, me|u kojima su 52.000 bilo Brazilci a 8.000 stranci, kao {to su doma}ini bili ve}ina na cijeloj toj manifestaciji, ali i uz sudjelovanje velikog broja hodo~asnika iz vi{e od stotinu zemlja, uklju~uju}i i sve evropske zemlje, s posebno velikim grupama iz SAD-a i Italije (po 7.000 mladih). Niz organiziranih doga|aja i popratna potro{nja donijeli su brazilskoj ekonomiji posrednu korist od, kako se procjenjuje, ~ak 1,2 milijarde dolara. Svjetski mediji, sve vi{e nau~eni na potrebu brzih i sa`imaju}ih prikaza svega o ~emu se govori, najprije su se sna{li tako da su izvijestili kako se papa Franjo “pokazao u Brazilu ve}om zvijezdom i od Micka Jaggera”. A glavne su naslovi stigli kad se aktualni nasljednik svetog Petra ve} vra}ao u Vatikan, te u avionu porazgovarao s novinarima o temama koje su ih zanimale - o korupciji u Crkvi, o glasinama da }e ukinuti Vatikansku banku, o gay lobiju u rimskoj Kuriji... Za vatikansku je banku rekao da se sa savjetnicima i stru~njacima konzultira kako najbolje sprije~iti budu}e pranje novca, pronevjere i sli~na nedjela kakva su nedavno

u njoj otkrivena. Na{alio se da nijednom kardinalu nije jo{ u li~nim dokumentima vidio da pi{e “homoseksualac”, ali i rekao da, ~ini se, postoje i tu razne interesne grupe i lobiji, od gay do masonskih povezivanja. Pritom nije zvu~ao kao neki srednjovjekovni mra~njak, “lovac na vje{tice” ni teoreti~ar zavjere, uvjeren da je samo on u pravu a svi ostali sumnjivi, nego kao ~ovjek “koji ~vrsto stoji na tlu”, svjestan da se u raznim kontekstima pojedinci ~esto potajno povezuju da bi ostvarili poneki dobitak u karijeri ili `ivotu. Brazil je jedna od zemalja koje su odignorirale crkvene prigovore i krenule u legalizaciju gay partnerstava i brakova, i smatralo se da }e se Bergoglio i oko toga uzrujavati. On je me|utim upitao “a ko sam ja da drugima sudim”, isti~u}i da sama ~injenica ne~ije spolne orijentacije nije grijeh, s time da se i od takvih sve}enika o~ekuje `ivot u celibatu. Zatra`io je i ve}u ulogu `ena, i u Crkvi, s time da ipak ne}e postati sve}enice. Neki sada u Franji vide velikog reformatora, ~ak revolucionara, a on sam to zacijelo ne misli biti. Drugi odmahuju rukom, uvjereni da on zapravo ni{ta i nimalo niti mo`e niti namjerava bitno promijeniti, ali i takvi se vjerovatno varaju. Dolazi jesen, vrijeme za njegove ujedno odlu~ne i oprezne kadrovske i organizacijske odluke. Njegov vedri lik i otvoren pogled mnoge dovodi u zabludu na koju upozoravaju rije~i francuskog impresionisti~kog slikara Renoira: “Kad se ~ovjek smije{i, ljudi ga ne shva}aju ozbiljno.”
37

SPORT

KO[ARKA[, TRENER, AMBASADOR SVOG SPORTA
Ivo Daneu jedan je od 50 najve}ih igra~a svih vremena

CRNA GORA I SRBIJA IMAJU NAJVEĆE ŠANSE; BOSANCI I HRVATI BI MOGLI IZNENADITI...
Pi{e: MAJA RADEVI]

Legenda jugoslovenske i evropske košarke, ambasador FIBA-e na predstojećem „EuroBasketu 2013“, Slovenac IVO DANEU za „SB“ govori o predstojećem Evropskom prvenstvu u košarci, čiji će domaćin biti Slovenija u septembru, komentira kakve su šanse reprezentacija šest ex-YU republika i prisjeća se „zlatnih vremena“ naše košarke...

P
38

ro{le su 43 godine otkako je Slovenija bila ko{arka{ki centar svijeta, a reprezentacija Jugoslavije osvojila Svjetsko prvenstvo u ko{arci. Posljednjih nekoliko mjeseci Ljubljana se intenzivno priprema za po~etak jo{ jednog velikog ko{arka{kog

natjecanja - ovog puta u pitanju je Evropsko prvenstvo koje }e se odr`ati od 4. do 22. septembra, a u~estvovat }e 24 zemlje. To {to je u pitanju Evropsko, a ne Svjetsko prvenstvo, ne zna~i da }emo ove jeseni gledati ni{ta manje kvalitetnu ko{arku, ka`e Ivo Daneu, ambasador “EuroBasketa 2013”, legenda jugoslovenske i slovena~ke ko{arke, koji je te davne 1970. sa reprezentacijom SFRJ osvojio zlatnu medalju. „Naprotiv“, ka`e Daneu,

„evropska prvenstva ponekad znaju biti kvalitetnija od svjetskih, ili Olimpijskih igara...“

BEZ „MU]KI“ NA @RIJEBANJU
Mnogo toga se u protekle ~etiri decenije promijenilo u samom sistemu i na~inu igranja ko{arke u svijetu. [to se ti~e ljubitelja ovog sporta sa prostora biv{e Jugoslavije, najve}a i najuo~ljivija promjena u odnosu na 1970. je svakako ta
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

IVO DANEU, AMBASADOR “EUROBASKETA 2013”

ZLATNO DOBA JUGOSLOVENSKE KO[ARKE
Ivo Daneu sa peharima sa SP-a 1970. (lijevo); sa Radivojem Kora}em (gore)

{to }e se umjesto jedne, zajedni~ke reprezentacije, na predstoje}em EP-u takmi~iti {est zemalja, ka`e Ivo Daneu. “Nekako se i dan-danas te{ko naviknuti na tu ~injenicu — i nama, koji smo nekada aktivno u~estvovali u razvoju ko{arke, i gledaocima koji su nas bodrili iz utakmice u utakmicu… Devedesetih godina, kada se Jugoslavija po~ela raspadati, mislio sam da }e i kvalitet ko{arke na ovim prostorima jako pasti. Ali, eto, ove godine imamo {est ekipa na Evropskom prvenstvu i to je
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

odli~na stvar. Hrvati su zajedno sa Slovenijom u skupini C u Celju, a u Jesenicama su Litva, Latvija, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Bosna i Hercegovina. Takav je bio `rijeb, nije bilo nikakve mu}ke”, kroz smijeh ka`e Daneu. Me|u biv{im jugoslovenskim republikama Daneu najve}e {anse na ovom Evropskom prvenstvu daje Crnoj Gori i Srbiji. “Crna Gora }e svakako biti vrlo jaka, imaju veoma dobru ekipu, sa centrima

Nikolom Pekovi}em i Nikolom Vu~evi}em, koji igraju u NBA ligi, i vjerujem da sigurno prolaze kroz prve dvije faze takmi~enja. Srbija, tako|er, uprkos tome {to njihov selektora Du{an Ivkovi} ima mnogo problema sa sastavljanjem ekipe;oni su uvijek jaki. Prije dvije godine i Makedonija je iznenadila… Moram priznati da od svih ex-Yu reprezentacijanajslabije poznajem reprezentaciju Bosne i Hercegovine, ali ono {to je u ovom trenutku izvjesno jeste da }e imati vrlo te`ak zadatak jer su u veoma jakoj grupi. Hrvatska bi tako|er mogla iznenaditi…” O reprezentaciji doma}ina Evropskog prvenstva Daneu ka`e: “Najvi{e se pla{im za Sloveniju. [to se ti~e same organizacije prvenstva, pripreme idu veoma dobro i siguran sam da }e organizacija biti besprijekorna, ali ekipa… Ve} smo ostali bez jednog sjajnog igra~a, Bene Udriha, koji se povrijedio, morao je na operaciju i sada mora dva mjeseca da miruje. Ne znamo jo{ ni ho}e li se odazvati Erazem Lorbek… Upitno je i ho}e li u Sloveniji zaigrati neki od najve}ih evropskih ko{arka{a dana{njice, Dirk Nowitzki za Njema~ku, kao i bra}a Gasol za [panjolsku. Ipak, ne sumnjam da }e to biti izuzetno kvalitetno takmi~enje.” Za reprezentaciju SFRJ Ivo Daneu odigrao je od 1956. do 1970. godine 209 utakmica. Pored zlata na Svjetskom
39

SPORT

SAIGRA^ IZ “OLIMPIJE”
Ivo Daneu posmatra akciju Boruta Basina

KO[ARKA[KA REPREZENTACIJA SFRJ 1967.
Rajkovi}, Cvetkovi}, @orga, Skansi, Marojevi}, [olman, ]osi}, Ra`natovi}, ^ermak, Daneu, Ple}a{ i Kora}

prvenstvu 1970., jedna od najtrofejnijih ekipa jugoslovenskog sporta osvojila je i srebro na Olimpijadi u Meksiku 1968., bili su tako|er vice{ampioni na svjetskim prvenstvima 1963. i 1967., a na evropskim 1961., 1965. i 1969. godine. Daneu je 1967. u Jugoslaviji progla{en Sportistom godine. Nakon {to je prestao aktivno igrati, trenirao je ljubljansku Olimpiju (1970-1971) i Rudar Trbovlje (1976). Godine 1991. FIBA ga je uvrstila na listu 50 najve}ih ko{arka{a svijeta, a 2007. postao je i ~lan FIBA-ine Dvorane slavnih. Interesantno je da je Daneu jedan od rijetkih profesionalnih igra~a koji je sve

vrijeme svoje karijere imao „stalan posao“ u preduze}u. ^ak i u vrijeme dok se odr`avalo Svjetsko prvenstvo 1970., Daneu je bio zaposlen na Zagreba~kom velesajmu. „Ako neko u NBA-u uzima dva miliona dolara godi{nje kao, recimo, na{ Lorbek, onda se mora podrediti tom klubu i njegovim ~elnicima i to je sasvim logi~no. Zbog toga nikada nisam to `elio, bez obzira na novac i ponude da igram u inostranstvu. Nisam `elio da mi neko diktira kako moram igrati, pa ~ak mo`da i namjerno izgubiti neku utakmicu… Htio sam da budem samostalan, zato sam se i zaposlio”, obja{njava Ivo Daneu i prisje}a

se svojih prvih nastupa za reprezentaciju: “Upisao sam Fakultet za sport, a po{to sam ve} tada po~eo igrati za reprezentaciju, trebali smo i}i tri sedmice na neke pripreme u Poljsku. Nije dolazilo u obzir da se toliko dugo izostaje sa nastave i moji profesori na fakultetu su mi onda rekli da odlu~im: ili }u igrati ko{arku, ili nastaviti da studiram. Odlu~io sam se za ko{arku. U vojsku sam oti{ao 1962. i poslije vojske sam se zaposlio na Zagreba~kom velesajmu. Tamo sam radio sedam godina, od 1963. do 1970. Moji saigra~i su trenirali prijepodne, a ja sam, zbog posla, radio samo ve~ernje treninge. Ali, imao sam neku prirodnu kondiciju. Recimo, uvijek sam bolje igrao ako dan prije utakmice ne treniram, za razliku od ve}ine ostalih igra~a.”

NI[TA BEZ DVOMETRA[A
Nakon sedam godina, Daneu je odlu~io dati otkaz na Velesajmu jer se, kako ka`e, nije ba{ najbolje slagao sa direktorom. “Na Velesajam su obavezno dolazili najve}i privrednici i vode}i politi~ari iz svih republika SFRJ. Scena je bila svake godine ista: Josip Broz Tito se vozi u onim svojim elektri~nim kolicima, a mi za njim tr~imo od paviljona, do paviljona… Uglavnom, kad mi je prekipjelo dao sam otkaz i zaposlio se u IMV-u.” Nekada si mogao izgubiti samo jednu utakmicu i biti prvak, a sada{nji sistem to ne dozvoljava, ka`e na{ sagovornik. Ko{arka se igra druga~ije, od igra~a, ali i trenera se tra`e drugi kvaliteti… “Prije nekoliko godina prvi put sam gledao snimak na{e finalne utakmice protiv Amerikanaca sa SP-a 1970. i smijao sam se od srca, sve je tu gledano sa ove vremenske distance smije{no, od toga kakvi su nam bili dresovi, pa do na~ina na koji su se igra~i kretali po terenu…”, pri~a Ivo Daneu. . “Ko{arka je sada puno druga~ija, modernija, kao i sve drugo uostalom, ne samo u sportu. Recimo, igra~i su sada mnogo vi{i. U moje doba, kada sam po~eo igrati za reprezentaciju, 1956. godine centar je bio jedan Hrvat, Mileti}, koji je bio visok 189 cm. Sada bekove igraju dvometra{i, sve su vi{i, ja~i, br`i ali zbog toga imaju i vi{e gre{aka.”
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

NAJVE]I SVIH VREMENA

„Krešo Ćosić je bio najveći igrač ikada rođen na ovim prostorima“
Na pitanje ko je najbolji ko{arka{ ikada sa prostora biv{e Jugoslavije, Ivo Daneu bez dileme odgovara: „Kre{imir ]osi}!. On je sve znao. Mogao je igrati beka, sjajno je vodio loptu, znao je preko drugog igra~a da doda loptu centru, dok smo svi mi ostali to nekako poku{avali da ’provu~emo’ okolo... Na`alost, Kre{o nije bio ba{ fizi~ki toliko spreman, ali niko nije mogao do}i u onaj krug tri, ~etiri metra oko ko{a kad je on igrao. Ma, sve su to bili dobri momci, funkcionisali smo zajedno kao jedna mala porodica. A u kolektivnom sportu, ako nema tog drugarstva, onda nema ni rezultata, ni uspjeha. Nikad nismo bili ljubomorni ako bi neko dao ko{ vi{e, nije postojala ta vrsta takmi~enja izme|u nas. Tu je najve}a uloga trenera.“ O aktuelnom selektoru reprezentacije Slovenije, Bo`idaru Maljkovi}u, Daneu ka`e: „Njega su anga`ovali zbog toga {to nijedan Slovenac nije imao autoritet me|u igra~ima. Iskreno, to je ne{to {to ba{ ne mogu shvatiti. U vrijeme dok sam ja aktivno igrao, trenera se moralo po{tovati maksimalno. Naravno, bilo je uvijek malih trzavica i mi igra~i smo se ponekad dogovarali izme|u sebe na terenu, ali znalo se ko ima posljednju rije~.“
Kre{imir ]osi}

40

VELIKA BAVARSKA PRI^A

Bh. košarkaške zvijezde EMIR MUTAPČIĆ i NIHAD ÐEDOVIĆ od naredne će sezone surađivati u minhenskom BAYERNU; SB piše o novom bavarskom sportskom projektu, košarkaškom klubu koji želi poći stopama „starijeg nogometnog brata“ i u narednim sezonama postati evropskim košarkaškim prvakom

BALKANSKI BAYERN MÜNCHEN
Svetislav Pe{i}, Emir Mutap~i} i Nihad \edovi} grade ko{arka{kog bavarskog giganta, budu}eg prvaka Evrope
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

41

KO[ARKA
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

ri~a je ista kao i u nogometu. Konkurencija jadikuje i boji se da }e liga postati igra jednog velikana sa „malim“ klubovima. Berlin i Hamburg od ovoga ljeta vi{e nisu sredi{ta njema~ke ko{arke. To je postala bavarska prijestolnica München. Recept je isti kao i u nogometu, vrhunski trener, pametno ulo`en novac (koji u ovom klubu nikada nije bio problem) i kupovina svega {to vrijedi u njema~koj ligi. Bayern je najve}i njema~ki nogometni klub, mnogi }e re}i i najve}i na svijetu. Sada to isto `eli postati i manji brat, koji je 1989. godine ispao iz Bundeslige i u nju se vratio tek prije dvije godine. A temelj tog novog ko{arka{kog giganta ~ine od ove sezone dva Bosanca i dva Srbijanca. Tim sa klupe predvodi Svetislav Pe{i}, njegov pomo}nik je Emir Mutap~i}. Na terenu }e se dokazivati Nihad \edovi} a klupsku politiku transferiranja igra~a vodi sportski direktor, sin Svetislava Pe{i}a, Marko, ro|en u Sarajevu.

P

EMIR MUTAP^I]
Velika je ~ast i izazov u karijeri biti dio minhenskog kluba

MUKI I KARI
Sve je po~elo prije dvije godine kada je Ulie Hoeness, predsjednik Bayerna, na Skup{tini kluba tra`io da se 200 hiljada ~lanova izjasni `eli li profesionalni ko{arka{ki klub. Sedamdeset procenata ~lanova se izjasnilo za to i krenulo se u akciju. Ko{arka{ki klub jo{ uvijek nema te`inu kakva je ona nogometnog, no radi se ubrzano na tome. Bud`et za ovu sezonu je sedam miliona eura i u klubu se nadaju da }e to biti prvi, ali krupan korak ka evropskom vrhu. „Na{ zadatak je da, prije svega, nagovijestimo da Bayern mo`e da bude cijenjena marka i u ko{arci. Raduje nas lijepa atmosfera u klubu i nevjerovatan odziv navija~a koji uvijek do vrha popune dvoranu koja ima 7.000 mjesta. U ~etvrtfinalu doma}e lige i u polufinalu s Bambergom prosje~no je me~eve gledalo 1,75 miliona televizijskih gledalaca, {to je rekord u Njema~koj“, pri~ao je Pe{i}. Svetislav Pe{i} je u respektabilna osoba u svijetu ko{arke, no u Njema~koj u`iva ogroman ugled. Stru~njak koji je, sa Mutap~i}em, stvorio berlinsku Albu, u ruke je dobio ko{arka{ku sekciju vjerovatno najve}eg kluba na svijetu. Zadatak je jasan - od ko{arka{a u Evropi stvoriti isto ono {to u FC Bayern zna~i u svijetu nogometa. Klub nije do sada imao zna~ajnijeg uspjeha, osvojili su tek dva naslova prvaka Njema~ke, ali tako davno, daleke 1954. i 1955. godine, da se toga gotovo niko vi{e i ne sje}a. A kada su bavarski nogometa{i zapo~eli pohod koji je kulminirao ovogodi{njim osvajanjem Lige prvaka, u
42

klubu je odlu~eno da i ko{arka{i trebaju uraditi isto za koju godinu. Kratko, za podsje}anje, kakvu karijeru iza sebe ima Kari Pe{i}. Po~eo je kao igra~ u Pirotu, nastavio u Partizanu i Bosni. Sa Bosnom je osvojio prvenstvo i Kup Jugoslavije 1978. godine a zatim i Kup evropskih prvaka godinu dana kasnije. Trenersku karijeru zapo~eo je u Bosni 1982. godine i tu ostao

MUKI I KARI: Mutapčić i Pešić su vezani decenijama; od sarajevske Bosne preko berlinske Albe, pa sve do danas kada su šefovi struke minhenskog Bayerna

naredne ~etiri sezone. Kada je Njema~ka u pitanju, {est godina je bio selektor reprezentacije s kojom je 1993. godine postao prvak Evrope. Od 1993. pa do 2000. bio je {ef stru~nog sto`era berlinske Albe s kojom je 1995. osvojio Kup Radivoja Kora}a i ~etiri uzastopne titule prvaka Njema~ke. U Berlinu je nastavljena dugogodi{nja suradnja sa Mutap~i}em, veza koja se nije prekidala ~ak i kada su ih putevi razdvajali, Pe{i}a u [paniju ili Srbiju, a Mutap~i}a u Poljsku. „To je `ivot i meni je ~ast {to sam svih ovih godina imao priliku `ivjeti i raditi sa stru~njakom, ali i osobom kakva je Svetislav“, ka`e za SB Mutap~i}. „Zajedno smo gradili berlinsku Albu i kada smo oti{li na razli~ite strane, ostali smo u kontaktu. Prije nego {to je preuzeo Bayern zvao me je i tra`io da mu asistiram. Bio sam slobodan i rado sam prihvatio ponovo raditi sa njim. Ovo je veliki klub, veliki projekat i `elio sam biti dio toga. Imamo istu ko{arka{ku filozofiju, sli~no razmi{ljamo i nadam se da }emo uspjeti.“

FAN SCHWEINSTEIGER
Pro{le sezone Bayern je izgubio u polufinalu doigravanja za prvaka Njema~ke. Nakon te utakmice najavili su kako }e za narednu sezonu osvje`iti tim, korigirati ga na nekim pozicijama na kojima do tada nisu imali kvaliteta rje{enja. Mjesec-dva prije po~etka prvenstva,
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

VELIKA BAVARSKA PRI^A
ambicijama i drago mi je {to }u tre}u sezonu zaredom imati priliku da igram Euroligu. Posebno se radujem saradnji s Pe{i}em i Mutap~i}em i nadam se da }u opravdati o~ekivanja”, rekao je \edovi} nakon {to je potpisao jednogodi{nji ugovor. Mutap~i} ka`e da su \edovi}a dugo skautirali, no da su im njegovi kvaliteti bili poznati jo{ iz vremena kada je igrao u sarajevskoj Bosni. „Ima svoje ko{arka{ko ime u Evropi, snagu i iskustvo iako je jo{ uvijek mlad“, poja{njava Mutap~i}. „Ima sve {to nama treba, zna jezik, ima iskustvo Eurolige, momak je koji mo`e jo{ puno napredovati a u isto vrijeme mo`e biti oslonac ekipe. Mislim da je i za njega dobro {to je do{ao kod nas. Mi smo dobili igra~a koji nam je rje{enje na vi{e pozicija, a on opet priliku da napreduje sa ovim stru~nim {tabom.“ Bayern ima velike ambicije da nakon nogometa klub ostavi dubok trag i u ko{arci. Novac u Münchenu nije nikada problem. „Ta~no je da novac nije problem, ali za razliku od drugih klubova, Bayern nema mecenu ili vlasnika koji bjesomu~no ula`e. Ovdje je svaki euro zara|en“, ka`e Mutap~i}. „Pametno se radi, investira, dovode se veliki sponzori, klub zara|uje do marketinga i ovo je jedno superuspje{no preduze}e. No, ni{ta od toga nije stvoreno preko no}i, ovdje nije do{ao neki Abramovi~ sa milijardama. Radi se neumorno i zato i Bayern jeste takav.“ Pe{i} i Mutap~i} imaju beskrajnu podr{ku Ulija Hoenessa, predsjednika kluba. Nije tako ~esto u ko{arka{kim koliko u nogometnim prostorijama, no stalno je u kontaktu sa na{im stru~njakom. „Sjajan ~ovjek, pravi predsjednik“, ka`e Mutap~i}. „Ima viziju, sposoban je, svjestan je da smo mlad klub ali zna {ta `eli. I nije od onih koji ho}e sve preko no}i. Svjestan je da je ovo proces koji }e potrajati, ali je isto tako siguran da }emo sve ovo izgurati onako kako smo zamislili.“ Jedna od najzanimljiviih pri~a kada je u pitanju ko{arka{ki klub jeste ona da je najvatreniji navija~ ovog tima Bastian Schweinsteiger, jedan od najboljih igra~a nogometne sekcije. „Dolazi i na me~eve i na treninge kad ima vremena. Kad ho}e malo da igra s nama, obi~no se pojavi u dresu zvijezde Miami Heata LeBrona Jamesa i s la`nim tetova`ama na ruci, koje mogu da se kupe i samo se navuku preko ko`e, da bi izgledao opasnije“, ispri~ao je nedavno Pe{i}. „Posljednjih godina, po zavr{etku fudbalske sezone, odlazio je na finale NBA po{to je navija~ Miamija. Zimus je tra`io da mu nabavim dres Marka Jari}a pa sam morao da zovem Markovog oca Sre}ka da mi po{alje jedan. Od fudbalera, poslije njega na na{e me~eve dolaze naj~e{}e Robben i sportski direktor Sammer.“
43

NIHAD \EDOVI]
Nakon djetinjstva u Munchenu, petnaestak godina kasnije vratio se u Bavarsku

korekcije su napravljene, ali tako da ekipa izgleda potpuno druga~ije u odnosu na pro{lu sezonu. Jednostavno, uradili su isto ono {to nogometni klub radi - klju~nim rivalima iz Bundeslige oteli su najva`nije igra~e. Iz berlinske Albe, osvaja~a kupa, dovedeni su Heiko Schaffartzik i Nihad \edovi}. Na tome se nije stalo pa je anga`iran i Antona Gavel iz Bamberga, najtra`eniji igra~ Bundeslige. Pored njih, Bayernov dres u novoj }e sezoni nositi i John Bryant, MVP igra~ BBL-a u

posljednje dvije sezone, zatim Lucca Staiger, Yassin Idbihi te Bryce Taylor. U Bayern iz Ukrajine sti`e i Amerikanac Malcolm Delaney. Nama je, ipak, najzanimljivije to {to su Pe{i} i Mutap~i} insistirali na dolasku Nihada \edovi}a, reprezentativca BiH iza kojeg je dobra sezona u berlinskoj Albi. Vratio se, zapravo, ku}i jer je u ovom gradu `ivio sedam godina, od 1990. godine, kada je njegova porodica tu preselila iz BiH. “Bayern je veliki klub s velikim

LETE]I MOSTARAC

Marić Neueru pokazao „kako se to radi“
Nije mnogo igra~a iz Bosne i Hercegovine u svojoj karijeri nosilo dres minhenskog Bayerna, no oni koji jesu u ovom su klubu osvajali naslove prvaka i ostavili dubok trag. Radmilo Mihajlovi}, Hasan Salihamdi`i} i Zvjezdan Misimovi} bili su igra~i bavarskog velikana. No, jednom biv{em bh. nogometa{u, koji nikada nije imao priliku zaigrati za tim iz Münchena, a uvijek je isticao kako je to najve}i klub na svijetu, nedavno je ukazana posebna ~ast. Naime, Envera Mari}a, dugogodi{nji trener golmana berlinske Herthe, pozvao je Toni Tapalovi}, aktuelni trener vratara, da savjetima pomogne usavr{avanje Manuela Neuera, po mnogima trenutno najboljeg golmana svijeta. Mari} je desetak dana Neueru prenosio tajne posla koji je usavr{avao godinama. „To je veli~ina Bayerna“, ka`e Emir Mutap~i}. „Klub koji ima vrhunske uslove, koji mo`e anga`irati koga ho}e u svijetu nogometa,
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

ne bje`i od toga da nekoga zamoli za pomo}, za savjet. Mara u`iva ogroman ugled u Njema~koj, jedan je od najcjenjenijih stru~njaka u ovoj zemlji i trebamo biti ponosni {to Bayern u njemu vidi ~ovjeka koji svojim znanjem i iskustvom mo`e pomo}i njegovim igra~ima da budu jo{ bolji.“

Enver Mari}

NA[A NADA

INTERVIEW

Nada Ðurevska

glumica

Bosanskohercegovačka glumica NADA ÐUREVSKA (61) nagrađena je na upravo završenom 60. filmskom festivalu u Puli „Zlatnom arenom“ za glavnu žensku ulogu u filmu „Obrana i zaštita“ BOBE JELČIĆA; u otvorenom intervjuu za „SB“ Ðurevska govori o filmu i bh. teatru danas, djetinjstvu i odrastanju u Sarajevu, rediteljima i kolegama glumcima sa kojima je sarađivala u protekle četiri decenije...

Bilo mi je su|eno da igram nevidljive, ali nevjerovatno hrabre `ene
Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI], MARIO ILI^I]

K

olega Emir Imamovi} o Nadi \urevskoj je jednom napisao: „Ona, zapravo, na sceni i pred kamerama i nije bila Nada \urevska, nego sve one `ene od Varje do Safe; `ene koje nije glumila nego bila - one. A to je vrhunac glume: da se ne vidi!“ Nadu \urevsku te{ko je nagovoriti da da izjavu za novine, a kamoli intervju. A nije joj lako ovih dana ni hodati sarajevskim ulicama: stigla je dijaspora i svakih nekoliko metara je zaustavljaju, tra`e autogram, `ele da se slikaju s njom... Sva ta „drama“ u potpunoj je suprotnosti sa karakterom `ene koja }e zbog psa na samrti kojeg mora njegovati odbiti glavnu ulogu u filmu. Ali, to je Nada \urevska...

scenarij i rekao da ja nisam jedina glumica u opciji za tu ulogu, ima ih jo{ dosta... Odmah sam nekako pomislila da nemam previ{e {anse, uzela sam scenarij i nisam ga ~ak ni pro~itala, jer nisam htjela da `alim za ulogom koju ne}u dobiti. Tako je pro{lo nekoliko mjeseci, onda je Bobo zvao da do|em na probno snimanje, a meni je to „smrt“. Ne volim probna snimanja, to me potpuno izbaci iz ravnote`e, tako da sam mu rekla da ne}u do}i. Osim toga, u to vrijeme imala sam psa koji je ve} bio jako star i nepokretan, brinula sam o njemu i nisam ga `eljela ostaviti, a nisam imala snage da se odlu~im da ga eutanaziram. I pro{la je jo{ godina dana prije nego {to sam se ponovo ~ula sa Bobom. Na kraju, kada je moj pas uginuo, odlu~ila sam da kona~no prihvatim ulogu. Mislim da je na Bobinu odluku da dobijem tu ulogu puno uticao Bogdan Dikli}. Mi smo stari prijatelji, nismo se vidjeli skoro 20 godina, a negdje tamo 1979. smo zajedno radili Bife Titanik,

to je bio prvi film Emira Kusturice... Uglavnom, snimanje Obrane i za{tite je proteklo u izvanrednoj atmosferi, svaka uloga, pa i ona najmanja, bila je zaista do detalja razra|ena i Bobo je jako studiozno radio na cijelom tom projektu, puno je razmi{ljao o svemu. On je ina~e reditelj koji ima neki apsolutni sluh, ako se tako mo`e re}i. Zaista je sjajan. Lik Milene koji igrate u filmu uklapa se u neku tipi~nu sliku balkanske `ene prili~no u sjeni mu{karca, uvijek nastoji da smiri situaciju, da svi budu zadovoljni, svoje potrebe stavlja u drugi plan... Je li to na neki na~in karakteristi~no i za ve}inu `enskih uloga pisanih za film na ovim prostorima? Ne samo za film, nego i za pozori{te, kada je rije~ o doma}im dramskim autorima. Na Balkanu se `ena nekako uvijek realizuje kroz svog mu{karca. Kada sam igrala Hasanaginicu, nije mi palo na pamet da pitam kako se ona zapravo zove. Ta `ena je prosto - Hasanaginica i to je njen identitet. @ene na Balkanu, u Bosni, nose sa sobom tu jednu anti~ku dramaturgiju. Jedan kriti~ar je napisao da sam u Obrani i za{titi odigrala „bosansku Antigonu“. Milena je `ena koja je skoro nevidljiva, ali istovremeno jako prisutna. Ona je ~uvar ognji{ta, pokreta~ `ivota, hrabra, neustra{iva `ena, koja ima visoke moralne kriterije. Njoj je obraz iznad svega. U Mostaru ste pred sami po~etak rata snimali TV seriju Aleksa [anti}. Ovog puta radili ste film koji, iako je prvenstveno
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

DVA LICA MOSTARA
Povod za ovaj razgovor je Zlatna arena koju ste dobili na upravo zavr{enom 60. filmskom festivalu u Puli, za glavnu `ensku ulogu u filmu Obrana i za{tita Bobe Jel~i}a. Nije vam to prva glavna uloga u filmu, a nije ni prva Zlatna arena... O Jel~i}evom filmu se posljednjih nekoliko mjeseci mnogo govorilo u regiji, i {ire - od Mostara do Berlina... Kakvo je bilo iskustvo raditi ovaj film? Sve je bilo nekako „dramati~no“, po~ev od samog odabira glumaca. To je Bobin prvi film i veoma ozbiljno je pristupio svemu tome. Do{ao je u Sarajevo, donio mi
44

NA GLUMAČKOJ AUDICIJI: Primili su me, mada jedva... Moj suprug Miroslav Avram tada je bio profesor i direktor Kamernog i njemu sam se dopala na audiciji, pa je nagovarao ove druge da me prime...

MOSTARSKI BLUES ZA „ARENU“

ISKRENA I NENAMETLJIVA
“Najbolje se osje}am kada sam na sceni. Gluma mi do|e kao stvarnost, a sve ostalo je kao neki san”
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

NA[A NADA
osobna drama, nosi i sna`nu politi~ku dimenziju. Jeste li i Vi do`ivjeli Mostar danas kao „podijeljeni grad“? Odmah poslije rata - jo{ se i{lo preko Igmana - krenuli smo na turneju po oslobo|enim dijelovima BiH i dalje, do Hrvatske, Slovenije... Taj prvi poslijeratni susret sa Mostarom za mene je bio stra{an: razvaline, ru{evine, smrt, gdje god pogledate... Nimalo poput onog Mostara koji pamtim dok smo snimali [anti}a. A sada, na ovoj „bosanskoj“ strani i dalje su mnoge ku}e poru{ene, bez krovova, prozora... A na drugoj strani sve je popravljeno, ure|eno, ljudi su nekako zadovoljni... Tu se vidi ta razlika. Ali {to se ti~e samih Mostaraca, mislim da oni poku{avaju nastaviti `ivot i oprostiti koliko je mogu}e, iako je veliko zlo u~injeno. Te{ko je oprostiti, ali to je jedini na~in da ~ovjek postane slobodan. U posljednjih par godina ostvarili ste nekoliko zaista upe~atljivih filmskih uloga, prvo sa Safom u filmu Jasmina Ned`ada Begovi}a, a sada i sa Milenom u Obrani i za{titi... U Jasmini ste glumili pored jednog od najboljih, Zijaha Sokolovi}a, u Jel~i}evom filmu gluma~ki partner bio vam je Bogdan Dikli}, koji je u filmu poprili~an „ters“, a neki ka`u da je takav i privatno... Pa, `ao mi je ako }u nekome pokvariti imid` „tersa“, ali ne pamtim kada sam se vi{e smijala nego dok sam snimala sa Bogdanom i sa Zikijem. Pored toga {to su izvanredni glumci, obojica su nevjerovatno inteligentni i duhoviti ljudi. Zike je pomalo perfekcionista i reaguje na sve {to se doga|a oko njega, a Bogdan ima taj neki mir, jedan stav intelektualca koji onako sa strane sve analizira i posmatra. Rijetkost je da se sa partnerom mo`e{ sporazumjeti samo pogledom, da ne mora{ ni{ta ni re}i, a sa njima je ba{ tako bilo.

PONOVO ZAJEDNO NA FILMU POSLIJE 33 GODINE
“Ne pamtim kada sam se vi{e smijala nego dok sam snimala sa Bogdanom i sa Zikijem”

MAKEDONKA U SARAJEVU
Ro|eni ste u Skoplju, gdje ste proveli prvih nekoliko godina `ivota prije nego {to ste sa porodicom do{li u Sarajevo. Otkud Makedonka da zavr{i u Sarajevu? U Skoplju smo `ivjeli do moje druge godine, a onda su mamu dekretom prebacili u }ilimaru u Zrenjanin. Sje}am se da sam tamo i{la u obdani{te. Moja mama Vesela bila je jedan od najmla|ih ~lanova Partije u Makedoniji, njena biografija bila je i u ~itankama za osnovne {kole, kao uzor mladima. Bila je izuzetna osoba, skromna, nenametljiva... Proveli smo nekoliko godina u Zrenjaninu, a onda smo do{li u Sarajevo, gdje je `ivjela tatina sestra. Tada sam ve} bila drugi razred osnovne {kole i ovdje sam nastavila i}i u {kolu „Hasan Kiki}“. Kao dijete sam se kupala na Miljacki, na Skenderiji, gdje su stanovali tetak i tetka...
46

Zavr{ili ste srednju medicinsku {kolu. Zbog ~ega ste odlu~ili da studirate glumu, a ne, recimo, medicinu, {to bi bio logi~an slijed? Tata je poginuo kad sam imala 14 godina, mama je slabo zara|ivala, nas dvije smo `ivjele same kao podstanari i bilo je te{ko... Smatrala sam da moram zavr{iti neku {kolu koja }e mi omogu}iti da {to prije na|em posao i tako sam upisala medicinsku {kolu. U ~etvrtom srednje imali smo predmet psihologija i ja sam se zaljubila u taj predmet, a bogami i u mog profesora Brki}a, koji nije bio mnogo stariji od nas... Uglavnom, zavr{ila sam {kolu i po~ela slati prijave na razne konkurse za posao, ali niko me nije htio primiti. Tada je mama dobila stan od preduze}a i tako sam odlu~ila da studiram, mada smo i dalje `ivjeli jako siroma{no. Imala sam jednu bluzu koju bih uve~e oprala, ujutro ispeglala i ponovo obukla. Mislim da sam pola fakulteta u toj bluzi provela. U pozori{tu do tada nikad nisam bila, ~ak ni sa {kolom, jer nisam imala {ta da obu~em. Ali jo{ kao dijete sam stra{no voljela da se {minkam kremom za cipele! Gdje god bi je sakrili, ja sam je pronalazila i stalno mi je lice bilo crno od

kreme. I dan-danas obo`avam taj miris... Elem, kao djevojka sam bila jako stidljiva, nisam imala ni prijateljice, pa sam u jednom trenutku odlu~ila malo da se „socijalizujem“, i odem tako u KUD Ivo Lola Ribar u Hrasnom. Htjela sam da idem na folklor. Do|em tamo, kad ono svi mu{karci tamo ni`i od mene! Okrenem se da idem i na izlazu nabasam na Reihana Demird`i}a. Pita me: „Kuda, ljepotice?“ Ka`em: „Ku}i!“ On me uhvati za ruku i ugura u prostoriju gdje je bila dramska sekcija. Tamo sjede neki ljudi i ka`u mi: „Hajd’ malo ~itaj.“ I tako je nekako po~elo sa glumom... Audiciju ste imali u Kamernom teatru 55? Primili su me, mada jedva... Moj suprug Miroslav Avram tada je bio profesor i direktor Kamernog i njemu sam se dopala na audiciji, pa je nagovarao ove druge da me prime (smijeh,op.a)... Miro je bio lektor i puno smo radili zajedno. Imala sam velikih problema sa govorom na sceni, bila sam u`asno tiha i publika u posljednjim redovima me uop{te nije mogla ~uti kad govorim. Ali eto, uz njegovu pomo} sam to nekako savladala, a kasnije se rodila i
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

MOSTARSKI BLUES ZA „ARENU“
Ali, dobro je mijenjati pozori{ta i igrati na razli~itim scenama. U ansamblu Narodnog pozori{ta Sarajevo ste od 1979. godine. Sara|ivali ste sa mogim rediteljima, posljednjih godina mo`da naj~e{}e sa Sulejmanom Kupusovi}em, kojeg kriti~ari nerijetko „optu`uju“ za populisti~ki, komercijalni teatar... [ta mislite o tome: treba li sarajevskoj publici vi{e klasi~nih komada, poput Hamleta, ili pak vi{e predstava kao {to je @enski turbofolk bend? Mislim i jedno i drugo. Realnost je takva da danas, kada napravite neku predstavu po klasi~nom djelu, ima}ete publiku na mo`da desetak izvedbi i poslije vi{e ne. A @enski turbofolk bend je na repertoaru bio skoro ~etiri godine i uvijek je sala bila puna. Sulejmanove predstave su uvijek provokativne. On je dobar reditelj, imao je krasnih re`ija i volim to {to propagira doma}e tekstove. Kada sam sa Jasnom Dikli} u Kamernom radila predstavu Sara Bernar, pitala sam se ho}e li iko do}i to da gleda. I bilo je publike na prvih deset predstava, kasnije tako-tako, igrali smo skoro godinu dana, a onda nam je jedna `ena rekla da nas je gledala dvanaest puta. Te{ko je dati ta~an sud o tome {ta treba igrati, ali mislim da je u su{tini publika ta koja kreira repertoar. Oni koji Vas poznaju ka`u da je Nada \urevska „netipi~na glumica“: drugim rije~ima, ne volite ba{ previ{e da se slikate i da govorite o sebi, izbjegavate intervjue i novinare, ne patite od sujeta koje nerijetko prate Va{u profesiju... Kako ste uspjeli svih ovih godina da ne podlegnete svim tim „~arima slave“? Mislim da je gluma stvarala~ki ~in, a ne sredstvo za namicanje dobiti. Nema potrebe puno ni pri~ati o svemu tome, jer kroz svoje uloge ka`em sve {to treba. Sve drugo mi oduzima energiju. Stalno sam u potrazi za tim nekim mirom, ravnote`om... Bilo je tako krasnih uloga i uvijek bih se stra{no prepala kad me ~eka neka velika uloga. ^esto bih po`eljela da je ne igram, bojala sam se da ja to ne}u mo}i. Puno sam i te{ko radila u ovih 40 godina, nikada ni{ta nije do{lo lako... Drugi umjetnici, kada rade, uzimaju materijal iz prirode, ili neke vje{ta~ke materijale. A glumac uzima sebe. I taj materijal koji glumac koristi je ~esto nedovoljno elasti~an, jako promjenljiv, zavisi od mnogih stvari, morate imati veliku sposobnost samokontrole da bi se rodio taj lik koji u vama `ivi. Sigurna sam da je to jedna od najte`ih umjetnosti. Nekako se na kraju sve zavr{i na tome: evo vam mene, moje uloge, i to je to. Najbolje se osje}am kada sam na sceni. Gluma mi do|e kao stvarnost, a sve ostalo je kao neki san.
47

PRVA GLUMA^KA ISKUSTVA NAJVI[E SE PAMTE
\urevska u drami Izvor 1979. godine

ljubav... Tako sam zavr{ila na Akademiji. Psihologiju nisam nikada diplomirala, a do{la sam do ~etvrte godine. Va{a prva uloga bila je Varja u ^ehovljevom „Vi{njiku“... Ne, prva uloga bila je iza scene, ono kad vi~ete! A na sceni? Na sceni je bio mjuzikl Dvanaesta no} po Shakespeareu, re`irao je Jurislav Koreni}. Gertruda Muniti} igrala je Violu, a ja sam dobila ulogu Olivije na audiciji jer NEPODNO[LJIVA MO] TELEVIZIJE

sam lijepo pjevala. Varja je prva u Narodnom pozori{tu Sarajevo, a odigrala sam je kao gost.

„HAMLET“ ILI „TURBOFOLK“
Mnoge Va{e kolege ka`u da je u Kamernom najte`e igrati, jer je publika tako blizu. Po ~emu pamtite ta prva profesionalna iskustva na sceni? Istina, bilo je jako te{ko, ali kasnije vam to nekako u|e u krv i vi{e ne mo`ete bez te blizine. Kad sam prvi put igrala u Narodnom pozori{tu, ~inilo mi se kao da je publika kilometrima udaljena od scene...

Ponekad sam Nada, a češće Mubera
Ljudi me na ulici zovu Mubera (lik iz serije Viza za budu}nost, op.a.), pozdravljaju me sa „selam alejkum“ i ja im odgovorim, naravno. Jednom smo bili u Jajcu na Pozori{nim igrama i do{la je grupa djece, tra`e autogram. Ja se potpi{em kao Nada \urevska, a oni svi u ~udu, gledaju u mene i pitaju: „[ta je ovo?! Ko je ovo?!“. A najsla|a mi je dijaspora, oni sve to gledaju, prate, snimaju sve epizode. To je valjda ta neka nostalgija. Jednom me je neki ~ovjek zvao na ulici: „Muberaaaa!“. Stanem ja, {ta }u, da ga ne uvrijedim, a on prilazi s djecom i `enom i ka`e: „Ja sam iz Australije, imam sve tvoje kasete! Evo sad smo s Ilid`e, vozili smo se fijakerom, slikali se s konjem, pa mo`emo li se i s tobom slikat’?“ Rekoh: „Mo`e, nema problema, samo to }e te ko{tati pet eura.” A on }e: „Uuu, to je skupo!“ „Pa koliko si dao da se slika{ s konjem?“, pitam ga. Ka`e: „Marku!“ „Dobro“, rekoh, „daj onda marku!“

SLIKA ZA USPOMENU
Sa mladom obo`avateljicom na ^obaniji

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

PRI^A O EKSKLUZIVNOJ PLO^I

Narednog mjeseca navršava se trideset i pet godina od promocije albuma MODRA RIJEKA grupe INDEXI; o ovoj fenomenalnoj, bezvremenskoj ploči, baš kakav je, uostalom, bio i autor stihova MAK DIZDAR, za SB govore dva člana našeg najvećeg benda: FADIL REDŽIĆ i NENAD JURIN

IMA JEDNA “MODRA RIJEKA”
48
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

I DANAS ORIGINALNO I PROGRESIVNO
“INDEXI”, 1976. GODINE
Bodo Kova~evi}, \oko Kisi} i Fadil Red`i} (stoje); Neno Jurin i Davorin Popovi} (sjede)

Maka Dizdara, a bas gitarista ovog benda, spomenuti Red`i}, napisao je muziku za dvije pjesme, s rajom iz grupe i Nikolom Borotom bio producent i, naravno, fantasti~no odsvirao sve svoje dionice. Kao i uvijek, prije i poslije toga. I danas. Mi boljeg basistu nismo imali. Ma, svi su fantasti~no svirali, i Davorin Popovi} otpjevao, pa je tako u septembru 1978. i zvani~no promovisan mo`da ne najbolji, ali vjerovatno najljep{i bosanskohercegova~ki album svih vremena! Ba{ kao {to i Miris dunja nije najbolji, ali je na{ najljep{i film.

BREGOVI]EV KOMENTAR
U postavi Indexa tada su, pored Popovi}a i Red`i}a, bili i solo gitarista Slobodan Bodo Kova~evi}, bubnjar \or|e Kisi}, klavijaturista Nenad Jurin, a pomagao im je i njihov ~lan od 1969. do 1973., klavijaturista i aran`er Ranko Rihtman. “To je bila Bodina ideja”, odgovara Fadil Red`i} na na{e pitanje otkud ideja za snimanje konceptualnog albuma: “Bodo je i ina~e bio progresivac, i po meni najoriginalniji kompozitor u biv{oj Jugoslaviji. Izuzetno nemirnog muzi~kog duha. Napisao je vrlo malo pjesama koje kre}u i zavr{avaju u istoj vrsti takta, u ~etiri/~etvrtine. Mo`da Pru`am ruke i jo{ poneka, a sve ostale su neka vrsta eksperimenta sa ritmovima, sa promjenama taktova, sa svim i sva~im. On se igrao s tim dosta uspje{no, pa i na Modroj rijeci. Donio mi je zbirku Maka Dizdara, pa sam po

strani plo~e, Modru rijeku, kao i za Brod, Pustinju, More i instrumentalnu kompoziciju More II napisao je Bodo Kova~evi}. Modra rijeka se na kraju albuma ponavlja, ali uz Makove stihove koje ~ita Fabijan [ovagovi}, dok je na album uvr{ten i Zapis o zemlji, bez muzi~ke podloge; dovoljno je bilo recitovanje za mnoge najve}eg hrvatskog glumca ikad, starog, dobrog [ove. Projekat Modra rijeka bio je pomalo rizi~an, gotovo preambiciozan, mada su Indexi bili vrsni muzi~ari. “Mi smo ve} tada balansirali izme|u rocka i popa. To koketiranje s popom je ustvari po~elo sa uspjehom pjesme Sanjam Hrvoja Hegedu{i}a, koja je bila vi{e pop nego rock, pogotovo refren u toj pjesmi, onako, {lagerski. Pa smo onda nastupali na

Album u ~ijoj su realizaciji sudjelovali najzna~ajniji umjetnici tog vremena u BiH: Mersad Berber, Dragan S. Stefanovi}, Ranko Rihtman, Nikola Borota, “Indexi“ i sve na }ilimu satkanom od stihova velikog Maka Dizdara!
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: ARHIV SB, MARIO ILI^I]

okom najtoplijeg dana u ovoj godini, 29. jula, razgovarali smo s Fadilom Red`i}em o albumu koji je snimljen, pak, tokom januara prije trideset i pet godina. Precizirajmo: album se zove Modra rijeka, grupa je Indexi, stihovi su remek - djelo
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

T

njegovoj ‘narud`bi’ napisao muziku za pjesme Slovo o ~ovjeku i Blago. Ali, u osnovi je to Bodin projekat. Od anga`mana glumca Fabijana [ovagovi}a pa do klavijaturiste Tihomira Popa Asanovi}a. Nikola Borota je bio producent za Jugoton. A na miks u München su i{li Bodo i, mislim, ton majstor Mufid Kosovi}. Jako se dobro sje}am snimanja po~etkom 1978. u Zagrebu, zato {to mi se 10. januara rodila k}erka Sanja.” Muziku za prvu pjesmu na A

festivalima. Aleksandar Kora} napisao je, recimo, Predaj se srce. Vrlo uspje{nu pjesmu, pa se kasnije i nije bilo lako odre}i tog popa. Kad gleda{ na You Tubeu, najprihva}enija pjesma Indexa je Bacila je sve niz rijeku, a odmah poslije nje je Predaj se srce. A to nisu rock pjesme. Zapravo, Bacila je sve niz rijeku je izme|u rock balade i popa, ali nije rockerska kao {to je to Svijet u kome `ivim”, obja{njava Fadil Red`i}. Mada i Modra rijeka ima
49

PRI^A O EKSKLUZIVNOJ PLO^I
kvalitetnih rock elemenata i momenata. “Indexi su svoju muziku stvarali bez prevelikog udubljivanja u njene marketin{ke efekte. Predmet interesovanja bila je muzika netto - i to je bilo ono {to je odre|ivalo kvalitet i intenzitet na{e muzi~ke produkcije. Zajedni~ki `ivot Indexa je trajao onoliko koliko je trajao koncert, proba ili snimanje. Interes Indexa je manjevi{e po~injao i zavr{avao muzikom. Mi u korist posla nismo `rtvovali veliki dio ugodnosti privatnog `ivota”, govorio nam je pro{le godine Ranko Rihtman, kada smo pisali tekst o pedesetoj godi{njici osnivanja Indexa. Mostarski muzi~ar Sanel Mari} Mara, koji je na svom prvom studijskom albumu komponovao muziku na stihove bosanskohercegova~kih pjesnika, pa i Makove Brotnjice, kazao nam je nedavno da je bilo nenormalno te{ko. “Poku{avao sam na vi{e na~ina preto~iti Brotnjice u melodiju, ali u po~etku nije i{lo jer sam sve vrijeme razmi{ljao logi~ki. Tek kada sam odustao i predao se stihovima, tek tada se melodija desila i nekako prirodno pojavila”, ka`e. A Red`i} komentari{e: “Vrlo je rizi~no praviti muziku na stihove Maka Dizdara. Zato {to njegovi tekstovi nisu pop. Nisu ne{to {to se lako vari, ili lako slu{a. Tu se treba dobro zamisliti. Nisu Makovi stihovi: ‘Zatvoren u tijelo, zarobljen u kosti/Pa }e tvoje kosti, tvoje meso bosti...‘, za {iroke narodne mase. I zbog toga je ta plo~a prili~no ekskluzivna, nekako elitisti~ka. Meni je draga i da je nismo napravili ne{to bi, jednostavno, nedostajalo. A mi smo, ina~e, imali problem zato {to nismo imali pjesnika u grupi. To je bio hendikep Indexa, jer tekst je uvijek ja~a komunikacija od muzike. Goran Bregovi}, Arsen Dedi}, Kemal Monteno svojim mislima, svojim rije~ima direktno komuniciraju s publikom, a mi to nikada nismo bili u situaciji. Rezultat je Modra rijeka. Kada smo objavili plo~u, sreo sam Gorana Bregovi}a, a njegov komentar je bio: ‘Sve ste to dobro, al’ ne valjaju vam tekstovi.’ Goran k’o Goran, mora biti originalan, mora ne{to re}i. A htio je, istina, re}i da to publika ne}e prihvatiti. I bio je u pravu”, tvrdi Fadil Red`i}. Nisu Indexi punili dvorane kao Bregovi}ev bend, ali nema ni on u vlastitoj diskografiji primjerak kao {to je Modra rijeka.

FADIL REDŽIĆ: “Da ‘Indexi” nisu snimili ‘Modru rijeku’, nešto bi, jednostavno, nedostajalo”
rijeci te`e bilo uskladiti note sa tim akcentima, ali vodili smo ra~una. U {koli se u~i da svaki akcent treba biti na svom mjestu.” Slovo o ~ovjeku je Fadilu Red`i}u me|u najdra`im pjesmama u karijeri. “Ponosim se tom pjesmom. Joj, namu~io sam Bodu na snimanju. Kada sam preslu{ao demo snimku koju sam pravio na magnetofonu svidio mi se zvuk gitare, koja zvu~i oktavu dublje nego realno. Ne mogu se sada sjetiti kako sam i za{to to uradio. Uglavnom, na snimanju sam natjerao Bodu da snimamo duplo ve}om brzinom. Pa je on morao svirati duplo br`e da bi dobili taj efekat. To je bila trka. Ali, Bodo je stvarno bio majstor na akusti~noj gitari. I apsolutno stojim iza te pjesme. Kad su mi je donijeli izmiksanu iz Münchena bio sam, mo`da je neskromno, odu{evljen. Ipak, najdra`a pjesma u karijeri mi je Bacila je sve niz rijeku. A onda su u istom rangu Balada i Slovo o ~ovjeku”, ka`e Fadil Red`i}. Kova~evi}evi aran`mani, pogotovo u
saradnji s Rihtmanom, sad smo mi malo neskromni zbog suda koji donosimo i to nakon trideset i pet godina od snimanja, na Modroj rijeci su vi{e psihodeli~ni, a Red`i}evi jazz/funky: “U pravu ste. Recimo, u pjesmi Blago, za koju sam napisao muziku, ima dosta i Bode. Vodio je nekakve ritmi~ke eksperimente. A za ovo ostalo dao je instrukcije Ranku Rihtmanu. Da, naprimjer, klavirski uvod bude malo debbusyjevski, klasi~arski... Ma, sve je to kolektivan rad, u su{tini”, veli nam Red`i}. A nas je izuzetno interesovalo {ta su, konkretno, Red`i} i Kova~evi} najvi{e slu{ali u to vrijeme. Pretpostavljamo, Pink Floyde, {to nam je Red`i} i potvrdio: “Slu{ali smo mi sve u to vrijeme. Normalno je da smo slu{ali i Floyde, jer su oni bili jedna od klju~nih grupa, sa najve}im utjecajem na nas. A Bodu smo u grupi zvali Englez. Uvijek je bio sklon tzv. undergroundu, psihodeliji. Kad su ono Beatlesi prestali raditi, jel ‘69., ‘70? A mi smo ‘69.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

KOLEKTIVAN, SU[TINSKI RAD
Na Wikipediji se mo`e pro~itati da u pjesmi Modra rijeka postoji “pravilno smjenjivanje silaznih i uzlaznih akcenata i pribli`no jednaka zastupljenost vokala, {to ~itavoj pjesmi daje odmjeren ton”. Je li Vama bilo lak{e zbog “odmjerenog tona”, pitamo na{eg sagovornika: “Mi smo u tome stara {kola i u~eni smo da treba voditi ra~una o akcentima. Mo`da je na Modroj
50

I DANAS ORIGINALNO I PROGRESIVNO
NENAD JURIN, KLAVIJATURISTA “INDEXA”

“Modra rijeka je bio smion projekat, ali smo svi ‘živjeli’ za njega”
Negdje pred samo zaklju~enje ovog teksta javio nam se Nenad Jurin, klavijaturista Indexa, ~lan grupe od po~etka 1976. godine. Ve} dugo `ivi i radi u slovena~kom Piranu. Kakva su Va{a iskustva sa snimanja Modre rijeke? Sje}am se tog januara 1978., snimanja Modre rijeke u tada{njem Jugotonovom studiju u Zagrebu. Iako smo materijal uvje`bavali u Sarajevu, u novembru i u decembru 1977. i koliko-toliko, da tako ka`em, srasli s tom muzikom, na snimanju je bilo prili~no “guravo”. Naravno, pjesme su bile, a takve i ostale, prili~no zahtjevne u izvo|a~kom smislu. Nismo mogli svi u}i u studio i na: 1, 2, 3, 4, krenuti svi zajedno. Tako da je u po~etku bilo dileme {ta najprije snimiti, koji instrument, a kojim redoslijedom dalje. Koliko se sje}am, na nekoliko mjesta smo najprije snimili metronom, potom neki “harmonski” instrumental, pa tek onda bubanj, bas i ostalo. To je za mene bio novitet. Cijeli projekat je, u svakom pogledu, bio novitet. Da. Kompoziciono tehni~ki, mislim da je Bodo, koji je autor ve}ine pjesama, uglazbljivanju stihova velikog Maka pristupio na druga~iji na~in i u tome nadasve uspio. Pored sjajnih, ponekad i neobi~nih melodijskih linija, i harmonskih sklopova u Rankovim aran`manima, kao novost u muzi~kom izrazu upotrijebili smo neke nove instumente i zvukove, koji se do tada nisu koristili, ili su bili novost na svjetskom tr`i{tu. Npr. “e-bow” (elektri~no gudalo), spravica koju Bodo koristi na gitari na uvodnoj melodiji Modre rijeke. Projekat je bio smion, ali smo svi “`ivjeli” za njega. Znali smo da se pjesme ne}e vrtiti na svim radio stanicama i da ne

mo`emo ra~unati na veliki tira`, pogotovo {to smo tada bili ograni~eni samo na podru~je Juge, {to se ti~e distibucije pa i marketinga, ali smo nestrpljivo ~ekali reakcije. Krajem godine, ili po~etkom sljede}e, ne sje}am se dobro, kona~no smo dobili “potvrdu” za na{ trud. Plo~a Modra rijeka progla{ena je za najbolje ostvarenje u kategoriji rock glazbe u 1978. godini. I Fadila Red`i}a sam pitao, pa }u i Vas, kako Vam 2013. zvu~i Modra rijeka? Ovih godina, ponekad, “prebirem” po www stranicama vezanim za Modru rijeku i ~itam komentare ljudi iz cijelog svijeta. Bude tu i “stranaca”, ne samo dijaspora, koji jako pozitivno pi{u i iznena|eni su kako se ranije nije ~ulo za te pjesme, napisane i izvedene prije trideset i pet godina. Ali, tada nije bilo Youtubea.

objavili Plimu. Tako da... Jako sam volio Beatlese. A svi smo mi prije toga voljeli Shadowse, instrumentale. Na{ prvi koncert... Ma, daj, {ta }e nam pjeva~! A kad govorimo o Pjeva~u, Davorinu, Bodo bi mu svoje pjesmu direktno prenosio gitarom, dok sam mu ja svoje pjesme pjevao.” Generalno, kompozicije koje su stvarali Red`i} i Kova~evi}, pa tako i one na albumu Modra rijeka mogao je, valjda,

otpjevati samo Davorin Popovi}. “Imao je talenat za sport i muziku, ali nije bio previ{e od nekakvog posla. Njegov otac Stipo pjevao je u horu Proleter. Bio je dobar pjeva~ i smatrao je da bolje pjeva od Davora. Nije imao neki volumen glasa, mislim na Davora, ali je bio vrlo suptilan. Kada bi osjetio pjesmu, do`ivio je, onda bi to jako lijepo donio. Ima puno pjesama na koje ne mo`e{ ostati ravnodu{an, nego

“MAKOVA HI@A”
Stola~ka uspomena na Maka Dizdara

vjerovati u ono {to pjeva”, govori nam Red`i}, trenutno na odmoru u Sarajevu. Od 1996. stanovnik je Atlante. Kako mu sada, pa i u Atlanti, zvu~i Modra rijeka kada je preslu{ava: “Ima tu dobrih pjesama. Ali, ja nisam neko ko stalno slu{a muziku. Nekada upalim radio i ako je neka dobra klasika ili jazz tu i ostanem. Previ{e je neke ~udne muzike oko tebe. Volim i blues, Stinga mogu poslu{ati. Od na{ih, dopada mi se Dubioza kolektiv. Dopada mi se i Dino [aran i njegova ekipa. Svi|a mi se kako pjeva. Kao onaj pjeva~ iz australske grupe Man at Work. Le`eran je”, isti~e Fadil Red`i}. I Dubioza kolektiv i Letu {tuke snimili su do sada albume koji su u{li u bosanskohercegova~ku muzi~ku antologiju, gdje je ve} trideset i pet godina mjesto Modroj rijeci. Prvom studijskom albumu Indexa. Nisu te 1978. plo~e objavili ni Bijelo dugme ni Zdravko ^oli}. No, jesu Indexi. Jo{ sa slikom Mersada Berbera, koju je grafi~ki upakovao, odnosno omot napravio, Dragan S. Stefanovi}. Za sva vremena! I da znate, a neke da podsjetimo, obnovljeno izdanje zbirke pjesama Modra rijeka - koja je prvi put promovisana 1971. - od 28. juna je, zahvaljuju}i Fondaciji Mak Dizdar i njihovoj oficijelnoj stranici, dostupno apsolutno svima. Bitno je samo da imate konekciju. Pa da u`ivate. ^ak i na moru. Valjda su i pla`e “pod vajrlesom”.
51

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

IN MEMORIAM

Umro je JJ, koji je za NEILA YOUNGA, uz JH, što će reći JIMIJA HENDRIXA, najbolji gitarista kojeg je ikada čuo; ERIC CLAPTON tvrdi da nikad do kraja nije uspio snimiti ploču na kojoj će zvučati kao ON, CALE

DOVIÐENJA, BIJELI ČOVJEČE
Pi{e: AHMED BURI]

J

o{ i danas, u svijetu hiperprodukcije svega i sva~ega, muzike pogotovo, postoje ljudi ~iji vam odlazak mo`e izmamiti suzu. Ba{ takva je bila vijest da je pro{le subote u kalifornijskoj bolnici Scripps Hospital preminuo JJ Cale, gitarist, tekstopisac, producent, in`enjer zvuka, jednostavno majstor, ~ijim su se djelom inspirirali neki od najva`nijih muzi~ara u posljednjih ~etrdesetak godina. Barem kad je rije~ o rock and rollu.

CLAPTONOV PIJETET
On sam, bio je tihi genijalac ~ijim su se najboljim pjesmama proslavili drugi. Istina, ne mo`e se re}i da nije bilo i obrnuto: verzije Cocaine i After Midnight Erica Claptona ili Call me the Breeze grupe Lynard Skynard “harale” su top listama i radio stanicama, ali tajna tog groovea nazvanog Tulsa sound zauvijek ostaje bez svog kralja. Njegove pjesme su svirali, prakti~no, svi koji ne{to zna~e u tom svijetu: Johnny Cash, Neil Young, Tom Petty, Carlos Santana, Allman Brothers, Bryan Ferry... No, JJ je uvijek odavao po{tovanje onome ko mu je bio najbli`i “Slowhandu”, rekav{i da bi u `ivotu, vjerovatno prodavao cipele, da nije bilo Erica. Clapton nije ostao du`an. U intervjuu Vanity Fairu je rekao da je “~ovjek koga od svih `ivih ljudi najvi{e cijeni na svijetu upravo JJ Cale”. Njegova muzika (bila) je hibrid, nastao spajanjem countryja, bluesa, rockabillyja i bluegrassa, {to je na kraju davalo ~udesan rezultat - ne{to {to dodiruje sve `anrove, a (p)ostaje ne{to svoje. Ako bi se uspjeh umjetnika ra~unao prema tome koliko je utjecao na druge - {to je uvijek jedan od sigurnijih pokazatelja ocjene ne~ijeg rada te{ko da bi se na{ao neko zna~ajniji od Calea. Ne{to od esencije tog zvuka najbolje se ~uje na sessionu snimljenom u studiju Paradise 1979., na kojem svira jo{ jedan “lav”, magi~ni klavijaturist Leon Russell.
52

Neil Young je rekao da su dvojica najboljih gitarista koje je ikada ~uo JH (Hendrix) i JJ. A oni koji cijene, recimo, Marka Knopflera znaju koliko Sultan Swinga duguje starijem kolegi iz Oklahome, koji je svoj prvi album Naturally snimio relativno kasno, u 34. godini `ivota. Do 2009. snimio ih je i autorski potpisao ~etrnaest, a na njima uglavnom sviraju “ljuti” doajeni - od manje poznatih “doma}ina” iz Alabame i Tennesyja (koji ~esto bolje zvu~e od razvikanih “zvijezda”) do pravih dijamanata kakvi su Tommy Cogbill, Buddy Herman, kralj Telecastera James Burton, Billy Preston, Stanley Jordan i pomenuti Russell. A nije ba{ da mu je trebalo: sam je svirao bas i klavijature,

odavno znao koristiti svu studijsku tehniku, producirao i miksao svoje snimke. JJ je davno sam radio ono {to danas rade milioni ljudi. Ali, veli~ina se poznaje i po tome koliko ste spremni dati {ansu drugima.

SO LONG...
JJC je to uvijek znao. A znao je i Clapton. Nakon svirke na Crossroads Festivalu Eric je po`elio da snimi album na kojem }e glavni biti JJ: “Koliko god sam se trudio, nikad do kraja nisam uspio snimiti plo~u na kojoj }u zvu~ati kao on. Prije nego odem pod zemlju, ho}u da snimim album u kojem }e on biti na ~elu.” Tako je 2006. nastao svojevrstan testament (deseta pjesma s te plo~e se zove Last Will and Testament) koji je osvojio Grammyja za najbolji savremeni blues album, i koji }e se, vjerovatno slu{ati i kad nas vi{e ne bude. Pored veterana, me|u kojima po~asno mjesto zauzima jedan od najve}ih “driblera” na svijetu - Taj Mahal, data je {ansa i novoj blues generaciji poput Dereka Trucksa ili Johna Mayera, koji }e nastaviti pronositi ovu muziku onima koji dolaze. Postoji jedan snimak od prije desetak godina gdje JJ i Clapton sviraju skupa. Nakon uvoda JJ mahne glavom Ericu da odsvira pasa` kako bi se “u{lo” u pjesmu, a Eric odmahne glavom, {to, nikad, valjda dotada nije zabilje`eno. A zna~ilo je: “Ne prije tebe, majstore!” Kako na bini, tako i u `ivotu, reklo bi se. So long, JJ, nau~io si svijet muzike jednoj od najbitnijih stvari: da se sve {to svira mo`e mijenjati na bilo koji na~in, ali ako se mijenja na pogre{an na~in, ni{ta od toga ne vrijedi. Prema dana{njim standardima muzi~ke industrije JJ Cale, vjerovatno, ne bi bio prepoznat kao gitarski virtuoz, a mo`da bi ga i kao autora - kao {to uostalom i jesu u njegovo vrijeme, smatrali staromodnim ali to {to je ostavio taj ~ovjek (p)ostalo je klasika. Sre}a da je bio okru`en onima koji su to, makar i u poznim godinama, znali prepoznati. Dovi|enja, bijeli ~ovje~e s mo`da najmek{im osje}ajem za {est `ica i klasi~an 12 bar blues s one strane velike bare.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

“Tulsa sound“ zauvijek ostaje bez svog kralja!

JJ CALE (1938. - 2013.)

SVESTRANI DOAJEN
JJ Cale, jedinstven i neponovljiv
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

53

ZA[TO (NI)JE NAJVA@NIJE BITI COOL

Američka spisateljica SUSAN CAIN, bivša advokatica sa prestižnim obrazovanjem, proslavila se proteklih mjeseci objavivši knjigu „Tiho: Snaga introvertnih u svijetu koji ne prestaje da brblja“; frustrirana time što se na povučene osobe u današnjem zapadnom društvu gleda kao na inferiorne građane drugog reda, Cainova u svojoj knjizi podsjeća na velike umove koji su ostvarili značajna dostignuća upravo zato što su se povlačili u osamu i razmišljali...

TIMSKI RAD JE PRECIJENJEN
Pi{e: ADISA BA[I]

usan Cain je studirala na Princetonu i Harvardu, postala uspje{na advokatica sa karijerom na Wall Streetu i godinama se borila da u tom vrlo ambicioznom okru`enju ne poka`e znakove svoje slabosti: povu~enost, nelagodu od javnog nastupa, nervozu od stalnog sretanja mno{tva ljudi... Iako su njena karijera i njen `ivot spolja djelovali idili~no, ona se, prema sopstvenim rije~ima, osje}ala neprekidno kao stranac, kao neko na privremenom radu na drugoj planeti. Prilikom jednog okupljanja sa biv{im kolegama sa fakulteta razmi{ljala je o tome koga najvi{e tra~aju i kome najvi{e zavide. „Iako ljubomora nije pohvalna stvar, ona nam poma`e da otkijemo svoje stvarne `elje - zavidimo ljudima koji su ostvarili ono {to i nas najvi{e privla~i, makar to sebi i ne htjeli priznati“, ka`e Susan koja je shvatila da najvi{e zavidi prijateljima koji su pisali i bavili se psihologijom. Napustila je dotada{nju karijeru, posvetila se odgajanju dvojice svojih sinova i narednih sedam godina prou~avala temu iz psihologije koja joj se u~inila posebno va`nom za njen `ivot, a to je Jungov jo{ uvijek vrlo aktuelni koncept introvertnih i ekstrovertnih tipova ljudi: Susan je uo~ila da nam ova podjela omogu}ava da progovorimo o nekim problemima identiteta koji su danas itekako relevantni.

S

SUSAN CAIN, JAVNI INTROVERT
Njena knjiga doprinosi razumijevanju, prihvatanju i po{tivanju ljudi kojima je jo{ uvijek zna~ajnije {ta govore od toga kako govore

POVU^ENOST NIJE ISTO [TO I STIDLJIVOST
I sama introvert, Susan je odlu~ila da istra`i diskriminaciju kojoj su u dana{njem zapadnom dru{tvu povu~eni ljudi nepravedno izlo`eni. Rezultat je knjiga Tiho: Snaga introvertnih u svijetu koji ne prestaje da brblja koja joj je proteklih mjeseci donijela veliku popularnost i izazvala veliko interesovanje. U svom prou~avanju, Susan je sedam godina obilazila mjesta na kojima se introvertni ljudi ili okupljaju ili
54
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

ODBRANA POVU^ENOSTI
poku{avaju lije~iti. Njena knjiga je jedan uvjerljiv pledoaje za razumijevanje, prihvatanje i po{tivanje ljudi kojima je jo{ uvijek zna~ajnije {ta govore od toga kako govore. Na pitanje britanskog lista Guardian {ta su to introvertne osobe, Susan Cain odgovara: „To zavisi od na~ina na koji reagujete na stimulaciju, uklju~uju}i i dru{tvenu stimulaciju. Dakle, introverti vi{e vole okru`enja u kojima je stimulacija manja, oni se tu osje}aju najbolje. Za razliku od njih, ekstroverti `ude za stimulacijom da bi bili u svom elementu. Va`no je razumjeti da se radi samo o tome {ta ko preferira, u ~emu se osje}a bolje: ljudi ~esto mje{aju stvati i misle da su introverti neki asocijalni tipovi, a ne radi se uop{te o tome. Povu~enost tako|er nije isto {to i stidljivost. Stidljivi ljudi stahuju od dru{tvene osude, to su osobe koje su na razgovoru za posao ili na zabavi dramati~no zabrinute oko toga {ta }e ljudi misliti o njima. Povu~eni ljudi uop{te ne moraju imati taj strah, oni se naprosto bolje osje}aju u mirnijem okru`enju.“ Po{to je, po sopstvenom priznanju, i sama introvert, Susan je `eljela skrenuti pa`nju na nepravedno potcjenjivanje povu~enih ljudi: „Na`alost, dana{njim zapadnim dru{tvom, a posebno korporativnom Amerikom ~iji se uticaj {iri posvuda, dominira imperativ ekstrovertnosti. Ve} od obrazovnog sistema zasnovanog na grupnom radu u stimulativnom okru`enju favorizuju se ekstroverti kojima takva sredina vi{e prija. Ono {to od introvertne djece radimo od po~etka, to je da ih obu~avamo da postanu ekstroverti, nastupaju javno, u~e se prezentiranju sebe i svojih ideja. Vreme(NE)MALE RAZLIKE

Ekstroverti su privlačniji, ali i skloniji prevari
U kratkom sumiranju razlika izme|u introvertnih i ekstrovertnih osoba u ljubavnom i seksualnom `ivotu, Susan Cain zaklju~uje: „Ekstrovertni ljudi imaju vi{e seksualnih partnera nego introvertni, {to je prednost za svaku vrstu koja `eli da se razmno`ava, ali oni su skloniji prevari i ~e{}e se razvode, {to je na kraju lo{ije za porodicu. Oni su skloniji rizicima, te`e brzom postizanju uzbu|enja i brzom ostvarivanju cilja, bilo da je on ekonomski, dru{tveni ili seksualni. Ekstroverti ~e{}e vje`baju, ali introverti do`ivljavaju manje povreda i nesre}a. Ekstroverti poznaju vi{e ljudi i imaju ve}u dru{tvenu podr{ku, ali u prosjeku ~ine i vi{e zlo~ina.“

Darwin

nom ih prezentiranju po~injemo u~iti vi{e nego mi{ljenju samom. Kasnije u poslu bolje prolaze oni koji govore samouvjereno, odlu~no i rje~ito nego oni koji zaista imaju {ta da ka`u.“ Osim sredine koja tra`i od introvertne djece da se mijenjaju i uklapaju da bi uspjela, problem nekad mogu biti i roditelji. Susan Cain je u okviru svog sedmogodi{njeg istra`ivanja intervjuisala razne eksperte, psihologe, psihijatre, pedagoge. Posebno je zanimljiv slu~aj koji joj je ispri~ao psiholog za djecu, doktor Jerry Miller sa Univerziteta Michigan. Njemu je dvoje bri`nih roditelja u ~ak ~etiri navrata dovodilo svog sedmogodi{njeg sina Ethana, tra`e}i pomo}. Prigovor se sastojao u tome da je dje~aka tukao i napadao ~etverogodi{nji brat, a da se on nije branio. Roditeljima nije bilo problemati~no pona{anje mla|eg sina, ali su bili zgro`eni izostankom agresivnosti i odbrambenog duha kod Ethana. „Oboje roditelja bilo je

Newton

Einstein

Roosevelt

Dana{nje brbljivo dru{tvo bi prezrelo Einsteina, Darwina, Kafku, Curievu, Newtona...
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

55

ZA[TO (NI)JE NAJVA@NIJE BITI COOL
vrlo ekstrovertno, to su bili ljudi sa uspje{nim karijerama, korporativnim poslovima i sna`nim atletskim figurama. Njihov sin je bio {kolski primjer {trebera, povu~enog mirnog djeteta koje se ni u ~emu nije izdvajalo. On je volio svoje hobije, ali u nastavi nije bio posebno uspje{an. Bio je jednostavno radoznao, pametan i sasvim zdrav dje~ak. Problem je bio samo {to se jako razlikovao od svojih roditelja, a roditelji nisu uvijek u stanju da to prihvate. Uz malo {irine, ljubavi i razumijevanja, prihvatamo da su na{a djeca ili na{i roditelji naprosto druga~iji od nas, ne patologiziramo njihova stanja. Ovi roditelji nisu povjerovali mojim argumentima i na{li su drugog psihologa, insistiraju}i na tome da je njihovo dijete depresivno. Bojim se da }e tek lije~enje zdravog djeteta stvoriti probleme“, ispri~ao je autorici

U SVAKOME ČUČE OBA TIPA: Introverti više vole mirnija okruženja u kojima je stimulacija manja, oni se tu osjećaju najbolje. Za razliku od njih, ekstroverti žude za stimulacijom, društvom i gužvom da bi bili u svom elementu
knjige doktor Miller. Dobra sposobnost javnog nastupa, rje~itost, uvjerljivost i samopouzdanost, su, podsje}a u svojoj knjizi Susan Cain, bile na cijeni jo{ od dana antike: Grci su jako cijenili dobre govornike, a za Rimljane je najgora kazna bila isklju~ivanje iz dru{tva i dru{tvenog `ivota.

KULT SAMOUVJERENOSTI
Iako Amerika ima dugu tradiciju knjiga za samopomo}, sopstveni razvoj i unapre|enje (prve datiraju jo{ iz sedamnaestog vijeka!), sve do dvadesetih godina dvadesetog vijeka, vladala je tzv. kultura INTROVERTI SA JAVNIM KARIJERAMA

karaktera: ljudima je savjetovano kako da unaprijede svoju moralnost, skromnost, po{tenje... Od dvadesetih godina pro{log vijeka, sa popularizacijom filma i nastankom sistema zvijezda, dolazi i do sna`nog zaokreta prema kulturi li~nosti, pri ~emu se fokus premije{ta na spolja{njost. Pozitivne osobine postaju privla~nost, karizmati~nost, seksipil, a na~in na koji govori{ postaje va`niji od sadr`aja. Mijenja se i jezik reklama, od pouzdanosti i pragmati~nosti, sve vi{e se okre}e ka zavodljivosti i prodavanju presti`nog stila `ivota. Sve ve}i je pritisak da se poka`e

Genijalni predavač se od poštivalaca skrivao u WC-u
Zanimljiv primjer takozvanog „javnog introverta“, povu~ene osobe sa javnim zanimanjem, penzionisani je harvardski profesor psihologije Brian Little. Proslavljeni i omiljeni profesor, dobitnik nastavni~ke stipendije 3M koja se smatra svojevrsnim predava~kim Nobelom, zapravo je veliki osamljenik. Poznata je anegdota kad je gostuju}i u Kanadi pozvan da u pauzi izme|u dva predavanja ru~a sa ostalim profesorima. On je u trenu izmislio da je brodsko modelarstvo njegov hobi i oti{ao u luku da sam {eta i posmatra brodove. To je godinama ostao njegov obi~aj, i svoj la`ni hobi je njegovao sve dok fakultet nije premje{ten daleko od obale. U drugoj prilici se u pauzi sklonio u WC, a otkad ga je neki revnosni kolega tamo prona{ao i zapodjenuo razgovor iz susjedne kabine prepoznav{i ga po cipelama, profesor Little je vodio ra~una da u svom skloni{tu podigne noge uvis dok se skriva od po{tivalaca.

samopouzdanje, a popularna {tampa iz tridesetih godina `enama posebno savjetuje da se klone stidljivih mu{karaca jer su oni vjerovatno homoseksualci. Stidljivost se jednako kao i povu~enost sve vi{e patologizira, strah od javnog nastupa se prvi put naziva bole{}u (social anxiety disorder), po~inju se i propisivati lijekovi protiv takve vrste nervoze. Od 1920-ih psiholog Alfred Adler uvodi pojam kompleksa inferiornosti koji se kao oblak nadvija nad djecu i roditelje: odjednom treba u~initi sve da se taj kompleks ne dobije, a on sa druge strane postaje izgovor za svaku nesigurnost ili neuspjeh. Ideal ameri~kog kapitalisti~kog dru{tva (koji }e mnogo decenija kasnije donesen tranzicijskim vjetrovima za`ivjeti i na na{im prostorima) postaje li~nost dobrog prodava~a, uvjerljivog, sugestivnog ~ovjeka koji nedvojbeno vjeruje u ono {to govori. Problem nastaje kada dobri prodava~ postane presudan kvalitet za svakog uspje{nog ~ovjeka, pa ~ak i za umjetnika ili nau~nika. Ekstrovertnost postaje va`na osobina i za vjerske vo|e, politi~are, sve javne li~nosti. Liderstvo postaje neodvojivo od ekstrovertnosti, iako zapravo i introverti zbog svoje analiti~nosti, studioznosti, posve}enosti i refleksivnosti nekad mogu uspje{nije predvoditi kolektiv. U sistemu o{tre poslovne borbe, nije dovoljno imati dobre ideje, rje{avati probleme i otkrivati nove stvari, odjednom je jednako va`no te ideje dopadljivo predo~iti nadre|enima. U firmama se po~inje mijenjati izgled kancelarija, sve vi{e je otvorenog prostora i zajedni~kih prostorija u kojima nema ni najmanje prilike za osamu. Ovo je posebno izra`eno u firmama gdje se tra`i kreativni rad, a osnovna misao vodilja je da smo kreativniji u timu te da vi{e ljudi mo`e smisliti bolje stvari od pojedinca.
SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

56

ODBRANA POVU^ENOSTI
Susan Cain u svojoj knjizi podsje}a na jednu jako va`nu stvar: istinski revolucionarna otkri}a i djela nisu nastajala za konferencijskim stolovima, nego u glavama pojedinaca od kojih su mnogi u`ivali u samo}i ili bili nesposobni za savr{ene javne nastupe. Me|u najpoznatije i najdrasti~nije introverte spadaju tvorac teorije o evoluciji Charles Darwin, fizi~arka i nobelovka Marie Curie, suosniva~ Applea Steve Wozniak, matemati~ar i fizi~ar Isaak Newton, Albert Einstein, knji`evnik Franz Kafka, aktivistkinja za ljudska prava i supruga ameri~kog predsjednika Eleanor Roosevelt, borkinja protiv aparthejda Rosa Parks... Odbijaju}i poziv na ve~eru, Charles Darwin u jednom pismu doma}inima ljubazno odgovara: „Znate, do{ao bih ja kod vas, ali tamo bih mogao sresti ljude koje sam ve} odbio zaklev{i im se da nikad ne idem na ve~ere.“ Kada Franzu Kafki ljubljena vjerenica napi{e da bi ga rado posmatrala kako pi{e, on joj u panici odgovara da to ne dolazi u obzir jer kad bi ga ona gledala, on ne bi bio u stanju napisati ni retka. U nekim kulturnim sredinama aktivan dru{tveni `ivot postaje nu`an za uspje{nu karijeru, ali takav `ivot ne prija svim ljudima jednako. Eleanor Roosevelt je kao izuzetno pametna i dru{tveno osvije{tena `ena imala velikih problema kada se na{la u ulozi supruge politi~ara, a kasnije i supruge predsjednika SAD-a. Prijemi i javni nastupi su joj predstavljali poseban problem, ali se vremenom privikla i na taj dio svog `ivota, nau~ila da ljude uvjerava u svoje stavove i na kraju postala jedna od idejnih tvoraca UN-ove Me|unarodne povelje o ljudskim pravima. Introverti, otkriva Cainova, ne vole bezna~ajne kurtoazne razgovore, radije se dru`e jedan na jedan i zadubljuju u ozbiljne rasprave sa jednim ili dva sagovornika. Ekstrovert }e na prijemu cvrkutati o vremenu, godi{njem odmoru ili poslu`enju sa {to ve}im brojem ljudi. Takvo okru`enje }e ekstrovertne ljude ispunjavati osje}ajem zadovoljstva, a gu`va je sa svojom podsticajno{}u za njih pravi izbor. Granica izme|u introvertnih i ekstrovertnih ljudi me|utim nije tako stroga. Ova tipizacija je, smatra Susan Cain, vi{e poput elasti~ne vrpce: ona je rastegljiva, ali do izvjesne mjere. Specifi~na je situacija sa takozvanim javnim introvertima: to su ljudi koji po prirodi svog posla moraju biti mnogo u kontaktu sa drugim ljudima, ali im zapravo samo}a i ti{ina mnogo vi{e prijaju. Oni tokom karijere uspijevaju nau~iti da govore stalo`eno u javnosti, ali }e se ipak najradije nakon toga povla~iti u svoj privatni prostor na oporavak. ^ak i kad steknu slavu, dr`a}e se dalje od javnosti, a kao primjer javnog intoverta Susan Cain navodi Billa Gatesa.

PRODAVAČ UMJESTO MISLIOCA: Kapitalistički ideal je da svi budu dobri uvjerljivi prodavači, od vjerskih vođa, preko umjetnika, do naučnika

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

57

KULT MARKET
KLAPA CESARICE & EDIN KARAMAZOV

MUZIKA “Dobrodošao u klub”, Severinin novi studijski album

Klapa Cesarice & Edin Karamazov
U moru razli~itih spojeva, dueta, suradnji, za “uho” je zapelo doista nesvakida{nje ostvarenje. “Suhi” album, na kojem pratnju klapi Cesarice daje lutnja. Obrada starih dalmatinskih, makedonskih i rumunjskih skladbi, pravi je raritet. Jo{ kad tomu dodamo ~injenicu kako je lutnju odsvirao zeni~ki mag Edin Karamazov, jasno je kako se album mora poslu{ati.

Treba ti cura fina, treba ti Severina...

LJETNA RAZBIBRIGA
Regionalna pop zvijezda Severina novim albumom Dobrodo{ao u klub sve vi{e klizi u vode turbo folka

HUGH LAURIE

Didn’t It Rain
“Ki{i li ili ne”, pita se zaljubljenik bluesa i klasike, popularni glumac i glazbenik Hugh Laurie. Slavni Dr. House, iz istoimene TV serije, ve} je snimio jedan studijski album o kome smo i pisali, a nije pro{lo dugo, ponovno se “uselio” u studio. Album Didn’t It Rain ~ini trinaest pjesama, a Laurie je ovoga puta album posvetio glazbi ameri~kog juga.

ONE REPUBLIC

Native
Iako ih mnogi glazbeni kriti~ari opisuju kao boy band verziju slavnog britanskog Coldplaya, One Republic su doista hitmakeri. Native je naziv njihovog tre}eg studijskog uratka, a sadr`i dvanaest pjesama. Iako su ve} duboko zagazili u mainstream, tu i tamo omakne im se neki riff ~isto kao za~in bez kojeg je nemogu}e napraviti pop rock hit.

Najve}a zvijezda popularne glazbe u regionu Severina Vu~kovi} snimila je novi studijski album i promptno krenula na turneju po zemljama biv{e Juge kako bi ga predstavila brojnim fanovima. Nakon nedavnog koncerta u Mostaru uskoro }e Seve nastupiti i pred sarajevskom publikom, i to 12. listopada u dvorani Zetra. Iako mu{ki dio populacije zasigurno vi{e cijeni njene uratke iz oblasti “lu~ke kapetanije”, Severinu u glazbenom smislu ne treba potcjenjivati. Za po~etak njezine glazbene karijere zaslu`an je Banjalu~anin sa zagreba~kom adresom Zrinko Tuti}. Doista, Severina se mo`e pohvaliti odli~nim nakladama i izvrsnom posjetom njezinih koncerata. Tako je nekoliko puta punila splitski Poljud, a uz pomo} sarajevskog menad`erskog maga Rake Mari}a uspjela je 2009. sru{iti rekord po broju prodanih ulaznica u beogradskoj Areni. Album Dobrodo{ao u klub otvara istoimena pjesma. Severina je prevarena i osvetni~ki raspolo`ena. Mo`da je inspiraciju potra`ila u vlastitim `ivotnim iskustvima, brojnim prekidima i pomirenjima sa srbijanskim tajkunom Milanom Popovi}em. Petnaesti studijski album Severine nastavlja se pjesmom Ko me tjero uz koketiranje s narodnjacima, neparni ritam, harmoniku, flautu i prepoznatljivu “ruku” Gorana Bregovi}a. A onda spoj nespojivog. Blues for{pil na usnoj harmonici i narodnja~ki ritmovi u ljetnom hitu Uzbuna. Tu je i jo{ jedan ljetni hit, pjesma Italiana. “Nudili mi pola Novog Sada, Zagreb no}u kada ki{a pada, nudili mi bosanske doline...”, uvodni je tekst u

pjesmi Slaba na slabi}a. Jasno je kako Seve misli na svoju publiku u cijeloj regiji i ne ograni~ava se, poput mno{tva njezinih kolega, na lokalne pri~e. Najozbiljnija pjesma na albumu Dobrodo{ao u klub, barem tekstualno, je Grad bez ljudi. Preslu{ali smo i solidnu latino pjesmicu Ostavljena, ali i hit singl s novog albuma Brad Pitt. Posteljina od vina potvr|uje ranije pretpostavke kako se Seve polako, ali sigurno odmi~e od pop glazbe i ulazi u vode turbo folka. U istom stilu nastavlja i pjesma Tarapana, uz harmoniku i mandolinu i naslov kao da je “utekao” s nekog Cecinog omota. Svoj novi album Severina zatvara solidnom pjesmom Tango, koju je otpjevala u duetu sa @eljkom Bebekom. (M. Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
Tom Vek: A Chore Rival Sons: Pressure and time Friendly Fires: Live those days tonight Little Dragon: Ritual Union Datarock: Catcher in the rye Brookes Brothers: Beautiful (feat. Robert Owens) 7. Wugazi: Sleep Rules Everything Around Me 8. Bon Iver: Calgary 9. Wild Flag: Glass Tambourine 10. Underworld: Diamond Jigsaw 1. 2. 3. 4. 5. 6.

58

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Confessions of an Eco Terrorist” (SAD, 2011.), reditelja Petera Jaya Browna
OBITELJSKE VEZE

Nader Moghaddas
Iz zemlje prebogate kulturom, Irana, izdvajam film Obiteljske veze, koji je re`irao Nader Moghaddas, a za koji je scenarij napisao Afsaneh Monadi. Rije~ je o novijem ostvarenju iranske produkcije, nastalom u 2011. godini. Talat i Kamali su stariji ljudi, supru`nici koji vlakom iz svog sela idu u glavni grad sa `eljom da posjete svoju djecu. Na`alost, djeca ne}e imati vremena za njih... Ocjena: 4

Borba protiv zla

NO] ZA SLU[ANJE

Jelena Rajkovi}
ZNA^AJAN SADR@AJ
Paul Watson, jedan od najtra`enijih zalagaoca za za{titu i o~uvanje okoli{a

Confessions of an Eco Terrorist je dugometra`ni dokumentarni film iznimno zna~ajnog sadr`aja. Re`irao ga je Peter Jay Brown, a scenarij za njega napisao Timothy Wade Huntley. Kao i mnogi drugi dobri dokumentarni filmovi i ovaj uz dobru pri~u posjeduje i iznimno zanimljivog glavnog lika, koji je strastven u svom htijenju, u kojem ga prepreke ne mogu sprije~iti. Kapetan Paul Watson se smatra jednim od najtra`enijih zalagaoca za za{titu i o~uvanje okoli{a. Ovaj film prikazuje intrigantnu pri~u o njemu - pri~u o ~ak trideset godina njegovog djelovanja. Za Paula Watsona {ire mase su mogle saznati putem emisije Whale Wars koja se emitirala na Animal Planetu. Sudjelovao je u stvaranju Greenpeacea. Unato~ tome, zbog svoje beskompromisnosti izba~en je iz njega. Velik doprinos tome su dale njegove nekonvencionalne metode. Rije~ je o osobi koja je neoptere}ena politikom, kalkulacijama, birokracijima, strahovima... Watson je osnovao svoj tim ljudi, The Sea Shepherd Society, koja se bavi za{titom `ivota u moru. Iznimno jaka, zna~ajna osobnost, Paul Watson, osoba je koja bi svojom energijom i uporno{}u mogla ohrabriti sve one koji se bore i mu~e u toj borbi protiv bahatosti, zla, pohlepe, nesvjesnosti te nesavjesnosti. Autor ovog filma, Peter Jay, bavi se fotografijom, snimanjem, re`iranjem, produciranjem filmova i TV emisija. Strast prema prirodi odvela ga je na mnoga mjesta diljem divne nam Planete. Studirao je na
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

Londonskom sveu~ili{tu, Salzbur{kom sveu~ili{tu, Bowdoin Collegeu (Maine) i koled`u za dizajn u Pasadeni (Kalifornija). Zahvaljuju}i njegovom djelovanju mnoge bitne stvari su dokumentirane. U najgorem slu~aju, harddiskovi s njegovim djelima ostat }e za budu}e generacije da bar na njima vide prirodu, `ivotinje i neke druga~ije ljude koji su nekada djelovali na ovoj Planeti i trudili se djelovati za op}e dobro, pojam tako stran na na{im prostorima. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. Wolverine (James Mangold) 2. Prikazivanja (James Wan) 3. Gru na supertajnom zadatku (Pierre Coffin & Chris Renaud) 4. Turbo (David Soren) 5. Starci 2 (Dennis Dugan)

No} za slu{anje povijesno pripada “mladom” hrvatskom filmu, nastalom devedesetih godina pro{log stolje}a. Autorica re`ije je Jelena Rajkovi}. Mala radio postaja. Program se iznenadno prekida. U studio je u{ao Bruno s bombom u ruci. Uzima voditelja za taoca te nastoji ispraviti {tetu koju su mu mediji nanijeli, la`u}i o tome da je poginuo zbog ~ega mu je djevojka umalo izvr{ila samoubojstvo. Pri~a o medijskim manipulacijama i posljedicama koje te la`i sa sobom mogu donijeti. Ocjena: 4

OBI^NO NEPOZNATI LOPOVI

Mario Monicelli
Obi~no nepoznati lopovi je igrani, crnobijeli film iz 1958. godine. Scenarij za film napisala su ~ak ~etiri scenarista: Agenore Incrocci, Furio Scarpelli, Suso Cecchi d’Amico i Mario Monicelli. Dante je iskusni provalnik koji }e biti mentor fotografu Tiberiu i biv{em boksa~u Peppeu, koji vode grupicu kriminalaca u jednoj plja~ki. Zbog njihovih problema i sam plan }e biti problemati~an. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Hobit: Neo~ekivano putovanje (Peter Jackson, Warner Bros. Pictures, Continental film) 2. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow, Columbia Pictures, Blitz film i video) 3. Zambezija (Wayne Thornley, Blitz film i video) 4. Atlas oblaka (Tom Tykwer, Andy Wachowski, Lana Wachowski, Warner Bros. Pictures/Discovery Film) 5. Croods (Kirk De Micco, Chris Sanders, Twentieth Century Fox)

59

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
“Grupa mladih komi~ara s hercegova~kih prostora, koja djeluje kao dio Standup.ba, je na turneji. Njihov show ve} je odu{evio publiku u ^itluku i Nevesinju, a 1.8. o~ekuje ih nastup u Trebinju, kao i gostovanje na West Herzegowina Festu, zadnje ve~eri tog festivala”, javljaju sa bljeska. No, o~ekuje ih jo{ mnogo nastupa. U utorak, 30. jula, a u okviru manifestacije Livanjsko kulturno ljeto 2013., otvorena je izlo`ba fotografija U ti{ini na{e ulice, autora Marina Mamuze. Prihod od prodaje tih fotografija, sa livanjskim motivima, namijenjen je lije~enju Ive Dali}a. Marin Mamuza, pak, pobjednik je nekoliko konkursa iz oblasti fotografije. U Busova~i }e se, 9. i 10. augusta, odr`ati Beer Festival. Prvu no} Festivala svira, za zagrijavanje, grupa Heppek iz Kiseljaka, poslije njih nastupa sarajevski bend Billy Andol, a zvijezde su ~lanovi Zabranjenog pu{enja. Narednu no}, publiku }e zabavljati Taxi band i Ekonomska kriza, a poslije njih i Letu {tuke. ^lanovi ansambla Halka, o ~ijem smo prvom albumu nedavno pisali, 10. augusta }e odr`ati koncert na Ljetnoj pozornici Ilid`a. Nakon toga, predstoji im turneja u deset bosanskohercegova~kih gradova. Prva tri koncerta su u Tuzli, 23. augusta, potom dan kasnije u Bijeljini, a 25. augusta i u Br~kom. Organizator turneje je Agencija Gramofon. “U proteklih nekoliko mjeseci projekat Burn Residency je ponudio kreativnim i talentovanim DJ-evima `ivotnu priliku, da provedu nezaboravno ljeto te poka`u svoje umije}e u najboljim klubovima Ibize”. Ove godine prijavilo se 5.000 u~esnika iz 90 zemalja, a Bosnu i Hercegovinu }e predstavljati DJ El Karihno. Objavljena su imena tro~lanog `irija ovogodi{njeg 15. INTERBIFEP-a u Tuzli, koji }e biti odr`an od 17. septembra do 2. novembra. To su: dugogodi{nji profesor umjetnosti i slikarstva Atilla Ilkayaz iz Turske, potom Elise Del Prete, kustosica, osniva~ i umjetni~ki direktor Rezidencije za me|unarodne umjetnike i kustose Nosadela Due iz Bolonje, i na{ slikar Ismar Mujezinovi}.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BOBO JELČIĆ, reditelj

Toliko “Arena” nisam o~ekivao
u Puli. Nagra|en je sa ~ak sedam Zlatnih arena. “Toliko Arena zaista nisam o~ekivao, budu}i da nisam gledao ostale filmove iz Takmi~arskog programa, zato {to nisam ni bio u Puli. U Dubrovniku sam radio predstavu. A siguran sam da je bilo dosta kvalitetnih filmova drugih redatelja. Gledao sam samo Sve}enikovu djecu Vinka Bre{ana i mislim da je to odli~an film. S druge strane, ne doga|a se ba{ ~esto da `iri ima tako hrabre odluke, u smislu da jednom filmu dodijeli toliko Zlatnih arena. Obi~no se Arene raspodijele”, veli Bobo Jel~i}. Dodjela nagrada u Puli odr`ana je 27. jula, a ve} naredni dan Bobo je bio u Dubrovniku, na premijeri predstave Allons Enfants, koja je autorski projekat njega i Nata{e Rajkovi}: “Super je pro{lo. Pogotovo {to u toj predstavi govorimo o nekim aktualnim doga|anjima u Dubrovniku, kao {to je, naprimjer, Sr|.” Obrana i za{tita uvr{tena je i u Takmi~arski program predstoje}eg Sarajevo Film Festivala.

Film Obrana i za{tita, scenariste i reditelja Bobe Jel~i}a, Mostarca sa stalnom adresom u Zagrebu, apsolutni je pobjednik 60. festivala igranog filma

NIKOLA GALIĆ, direktor “West Herzegowina Festa” u Širokom Brijegu

NIKOLA GALI]
“Novac ve}inom dobijemo od pokrovitelja te od natje~aja za potpore projektima”

60

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

SAMIR SMAJIĆ, direktor sarajevske producentske kuće “Comprex”

Nova saradnja sa [erbed`ijom
Na Brionima ste se Vi i reditelj Ahmed Imamovi} pro{log vikenda dru`ili sa Radetom [erbed`ijom i njegovom k}erkom Ninom. Vi kao producent i reditelj Imamovi}, nakon devet godina i snimanja filma Go West, pripremate teren za novu saradnju sa [erbed`ijom? Ta~no. Pa smo pro{li vikend bili njegovi gosti dva dana. Prije toga smo na jubilarnom, 60. Festivalu igranog filma u Puli prisustvovali dodjeli Nagrade Fabijan [ovagovi} Radetu [erbed`iji. To je, za one koji ne znaju, nagrada glumcu ~ije je djelo ostavilo trajan trag u povijesti hrvatskog filma. Poslije toga smo se vratili na Brione i 27. jula, u prijatnom dru{tvu, proslavili njegov {ezdeset i sedmi ro|endan. A sutradan smo radili na scenariju i prilago|avali ga situaciji. Zadovoljni smo ura|enim poslom. DRU@ENJE NA BRIONIMA Jo{ uvijek je to, zapravo, sinopsis... Rade [erbed`ija, Samir Smaji}, Nina [erbed`ija i Ahmed Imamovi} Ili, scenarij bez dijaloga, koji su napisali Ahmed Imamovi} i Emir Imamovi}. Poredano je ono {to }e se braka je siroma{na i izdr`ava svoju baku i sebe, a majka, to jeste de{avati u filmu. Ukratko, pri~a je to o ocu koji se nakon njegova prva `ena je umrla. On je imu}an i k}erki, koju }e igrati sedamnaest godina pojavljuje na vratima doma svoje k}erke iz stvarna Radetova k}erka Nina, nudi novac. Kada }ete po~eti snimati film? prvog braka i tra`i pomo} za svoju k}erku iz drugog braka, kojoj Sljede}e godine. Sada prikupljamo novac. Jedna od lokacija bi trebala biti transplantirana jetra, jer se ne sla`u markeri njega i njegove druge supruge, tako da je prinu|en tra`iti pomo} za snimanje navjerovatnije }e biti Rijeka. Ipak, sada ne mogu nekoga iz svoje najbli`e porodice. K}erka iz njegovog prvog otkrivati detalje, jer smo jo{ u pregovorima.

I u malim sredinama postoje velike ideje
Direktore raznoraznih festivala u BiH obavezno, u ovoj rubrici, pitamo imaju li novca za organizaciju. A Nikolu Gali}a, direktora West Herzegowina Festa koji }e se u [irokom Brijegu odr`ati od 1. do 3. augusta, pak, pitamo otkud im novac za organizaciju? “Novac ve}inom dobijemo od pokrovitelja te od natje~aja za potpore projektima. Ali, za organizaciju Festivala, u ovim vremenima krize, kada se za sve odvaja znantno manje novca, ne sti`e dovoljno sredstava”, veli Gali}. Kako god, opet }e West Herzegowina Fest biti muzi~ki, filmski i Festival kratke pri~e. U muzi~kom dijelu, izme|u ostalih, nastupaju S.A.R.S., Goran Bare i Majke te Letu {tuke. “Kao i svake godine, veliko je zanimanje autora za Festival. Ove godine odabrali smo, od 33 filma i 127 kratkih pri~a, 21 film i 23 pri~e koje }e biti objavljene u festivalskom Fanzinu. A od sedamdeset i jednog benda ukuse selektora Festivala zadovoljilo je njih dvanaest, koji }e se u tri festivalske ve~eri nastojati svidjeti publici i `iriju”, obja{njava direktor WHF-a. Sve ovo, sve ove godine, glede i unato~, ipak ima smisla, je li tako? “Iako organizacija iziskuje puno vremena i napora, jer svi mi radimo druge poslove uz ovo, svaki put nas reakcije publike i sudionika potaknu da nastavimo s Festivalom. Kada vam velike zvijezde, bilo da nastupaju, bilo da su u `iriju, ili pak

samo obi~ni gosti, unato~ tome {to su obi{li ve}inu ovakvih doga|aja u regiji, ka`u da je WHFest najopu{teniji festival na kojem su bili, onda imate dokaz da radite pravu stvar. Kada vam natjecatelji, bez obzira pobje|uju li ili ne, iz godine u godinu uporno {alju svoje radove, i kada se {iri krug onih koji se `ele predstaviti publici i staviti u svoje `ivotopise i na{ festival, onda vam je to ogroman poticaj da nastavite dalje. @elja nam je bila pokazati kako i u malim sredinama postoje velike ideje i u tome mislimo nastaviti. Ako se mi umorimo i istro{imo, vjerujemo da }emo me|u mla|im poklonicima WHF-a na}i zamjene”, odgovara Nikola Gali}.

1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

by DINO BAJRAMOVIC

g o ln ja ri o m e M s to s u k , O ENES ŠKRG a in d je je a jt a V “ : u ik n v ra T muzeja u ” ra to s ro p ih v o a s a d z e ij v z istinska
16. Opi{ite Seida Memi}a Vajtu u tri rije~i? Jedina istinska zvijezda sa ovih prostora.
te voljeli 17. S kim bis ? go otplesati tan ri}em. u K S Aldinom

1. Kako Memorijalni muzej “Rodna ku}a Ive Andri}a” radi ljeti? Udarni~ki, do~ekujemo turiste sa svih kontinenata svijeta... 2. A zimi? Pripremamo da ali nj se sa za ljetnu 3. Da li ste kao mali ? se ga zo ~e ne nu. , or kt }ete biti dire ... m sa ni ao nj Tako stra{ne sne sa 4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Kao Vladimir Peri}. 5. [ta ne morate imati u fri`ideru? Travni~ki ili Vla{i}ki sir. 6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Sazliju iz KUD Karaula. 7. [ta obavezno nosite na pla`u? Ribarski pribor.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Sportski ribolovac.

18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Ribo~uvar na Vrbasu.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Tremal Nayk, bengalski lovac na tigrove. 10. Jeste li meteoropata? S vremena na vrijeme... 11. Koliko ima istine u izreci: “Ko je sretan ni u hali nije gladan?” Ima, ima... 12. Da li je {utnja zlato? Samo ako se ~uva u trezoru. 13. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Neku od narodnih no{nji iz BiH. 14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Pod a) u starosti, pod b) u mladosti. 15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih uspostavio Aristokleovu idealnu dr`avu.
62

19. Tange ili badi}? Tange. 20. A, begova ili {kembe ~orba? Aristokratska varijanta. 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Budite slobodni, kao {to je Bosna!

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

KLIN ^ORBA

SITNE KOSTI, SITAN ZLO^IN
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Sarajevo, izmrcvareno vrelinom julske noći, kunja u zasluženoj svježini jutra. Još se ne budi. Spava i šuti. Duša je kao ova buba lijena, nešto joj se silno dopada u kruženju oko svijeta koji miruje. Svježina i obamrlost u istoj slici. Onomad mi se činilo da upravo najviše volim takvo Sarajevo, ovo koje u nedjeljna jutra spava i šuti. Jutros? Ne znam
sun~ano nedjeljno jutro pila sam kafu u tek polivenoj ba{~i jedne kafanice na Mejta{u. Mladi konobar bio je od onih rijetkih nenametljivih: spustio je kafu na sto, ne sje}am se da je rekao ~ak ni poslovi~no izvolite, i nestao u mra~nom okviru otvorenih vrata iza kojih je dopirala uti{ana muzika. Prije nego {to sam ra{irila novine, bacila sam pogled prema zamandaljenoj pekarici na suprotnoj strani raskrsnice. Nigdje `ive du{e. Ne ra~unam ~angrizave nevidljive jutarnje ptice, i jednu bubicu koja lijeno kru`i oko {olje s kafom. Osvrnem se: dolje je grad. Isti onaj grad koji pamtim iz nekih davnih jutara, s kraja devedesetih, u kojima sam ba{ u ovoj kafanici pila kafu, ~ekaju}i distributere mlijeka da zavr{e isporuku u ovom kvartu. Sarajevo, izmrcvareno vrelinom julske no}i, kunja u zaslu`enoj svje`ini jutra. Jo{ se ne budi. Spava i {uti. Du{a je kao ova buba lijena, ne{to joj se silno dopada u kru`enju oko svijeta koji miruje. Svje`ina i obamrlost u istoj slici. Onomad mi se ~inilo da upravo najvi{e volim takvo Sarajevo, ovo koje u nedjeljna jutra spava i {uti. Jutros? Ne znam. Voljela bih da se probudi. I da progovori. [ta je vidjelo, {ta je ~ulo, ~emu je svjedo~ilo? Mo`da ovaj mr{avi iznureni ~ovjek, koji se upravo spustio s Bjelava u moj vidokrug, mo`da on poznaje pakao strepnje da bi {utnja mogla postati vje~nost, a time bi vje~no bivstvovalo i zlo o kojem se {uti. arajevske novine srame`ljivo pi{u: “Nastavljena je ekshumacija koja je po~ela 22. jula na deponiji sme}a u Bu}a Potoku u Sarajevu. Posmrtni ostaci za sada nisu prona|eni, osim nekoliko sitnih kostiju koje su prona|ene tokom probnog kopanja, kazala je danas Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla ^engi}. Po njenim rije~ima, na temelju probnog kopanja koje je trajalo vi{e od tri mjeseca, a po~elo je 22. aprila ove godine, prona|ene su sitne kosti - dva pr{ljena i jedno rebro za koje su antropolozi utvrdili da je rije~ o ljudskim kostima...” Poruka javnosti glasi: Pih! Samo nekoliko, ta~nije samo tri sitne kosti. Tja, ako }emo pravo, to je ptica mogla ispustiti iz kljuna. I, pozor, molit }u lijepo, ne mo`emo uzimati za ozbiljno ono {to je tek probno kopanje. Zna se {ta su probe u teatru. To se ni u {to ra~una. Generalna proba tek nagovje{tava {ta bismo mogli imati u premijeri.
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

U

A u premijeri, za sada, ni{ta. Nema kostiju, nema Srba pobijenih u Sarajevu, nema zlo~ina. zmimo, za po~etak, da nam je nepoznat autor pjesme Svjedok, te da samo znamo da je napisana nekad nakon rata u Bosni i Hercegovini. Negdje, mo`da u Sarajevu. Mo`da u ovoj {utljivoj julskoj nedjelji. Ili, bilo gdje u BiH. Kamione s le{evima {to su pro{li kroz jutro u maglu nisam vidio/ zatvorio sam ~vrsto o~i ~ulo se samo brujanje motora i sitna ki{a/ ni{ta nisam vidio/ nisam tovario slab sam/ tovario je onaj ludi iz sela ja sam i{ao u {etnju dalje iza ku}a iza/ puckale su gran~ice pod vojni~kim ~izmama/ nisam vidio ni{ta/ ne znam ko su/ nisu dozivali nisu govorili/ puckale su gran~ice pod nogama nisam ~uo/ ni{ta ja ne znam doktor je napisao da imam psihi~kih problema/ otkud znam pod ceradama ~ija lica.../ oti{li su niz drum kamioni dolje prema selu nisam vidio/ ~vrsto stisnute o~i tuda je putovao zvuk/ mo`da tri ~etiri kamiona ne vi{e/ koliko je bilo ljudi/ ne znam/ nekad ih sanjam ni{ta ne govore samo ne}e da zatvore o~i/ ja svoje stisnem ja~e ~vrsto ~vrsto/ da ni{ta ne vidim.

U

S

M

o`da ovaj mr{avi iznureni ~ovjek, koji se upravo spustio s Bjelava u moj vidokrug, mo`da on poznaje pakao strepnje da bi {utnja mogla postati vje~nost, a time bi vje~no bivstvovalo i zlo o kojem se {uti. Mo`da je, mislim, ba{ ovaj ~ovjek jedan od nebrojenih Svjedoka. Neko bi morao znati, neko je morao vidjeti i ~uti, unato~ pucketanju gran~ica pod vojni~kim ~izmama. Koliko je kamiona {to su pro{li kroz jutro u maglu? Ko je tovario, da li ba{ sve onaj ludi iz sela?

P.S. Voljela bih da je barem pjesma Svjedok napisana u Sarajevu ovog {utljivog nedjeljnog jutra, ali nije. Objavljena jeste u Sarajevu, u izdava~koj ku}i Zoro, u knjizi naslova O ~emu misle varvari dok doru~kuju. Autorica je mlada banjalu~ka knji`evnica Tanja StuparTrifunovi}. A Sarajevo? [ta ono misli, {ta ~eka? Mo`da da i ovda{nji pjesnici progovore, kad ve} svjedoci ne}e. Imao bi, vjerujem, {to{ta svjedo~iti i nazovi predsjednik Dru{tva pisaca BiH, osim {to sveobuhvatnoj {utnji privodi svakog sarajevskog pjesnika koji je koliko-toliko prokazivao zlo kojim smo okru`eni.
63

PETA BRZINA
Priredio: Nedim Hasi}

Ro|endan genija: Stolje}e i pol Henryja Forda
ve je nedjelje obilje`ena 150. godi{njica od ro|enja Henryja Forda, ~ije su inovativne ideje revolucionalizirale transport i dovele do masovne mobilizacije. Prikladno globalnom uticaju Henryja Forda, godi{njica njegovog ro|enja obilje`ava se u zemljama {irom svijeta tokom 2013. Tako su Fordovi prodava~i na azijskom tr`i{tu pokrenuli Mjesec Fordovog naslje|a pretvaraju}i prodajne salone u izlo`bene prostore koji ovjekovje~uju bogatu Fordovu historiju. Henry Ford je, uvo|enjem automobila na masovna tr`i{ta, poljoprivredne ekonomije SAD-a i svijeta pretvorio u prosperitena industrijska i urbana tr`i{ta. Mnogi histori~ari ga smatraju zaslu`nim za stvaranje srednje klase u Americi. Visoke minimalne plate revolucionarne za to vrijeme - postavile su temelj za pravednu raspodjelu bogatstva kompanije, ~ime je izvr{en uticaj na cjelokupnu kasniju praksu upravljanja. Henry Ford se u po~etku borio da Ford Motor Company odr`i na stabilnim finansijskim temeljima, a sa Modelom T ta je borba urodila plodom. Ovo kultno vozilo

O

debitiralo je u oktobru 1908., zapo~inju}i novu eru u Americi. Sa vi{e od 15 miliona prodatih Modela T Ford Motor Company naciju je postavio na to~kove. Nakon Modela T, inovativni duh Henry Forda isplivao je i u brojnim drugim sferama. Godine 1913. godine Henry Ford je predstavio prvu pokretnu traku za automobile. Za 18 mjeseci smanjio je vrijeme za proizvodnju Modela T sa 12 i po na sat i po najavljuju}i modernu autoindustriju. Kako bi smanjio fluktuaciju radne snage, Henry Ford je 1914. vi{e nego udvostru~io dnevnicu radnicima; sa 2,34 dolara za devetosatni radni dan na 5 dolara za osam sati rada. S ciljem pobolj{anja kvaliteta, Henry Ford je insistirao na posjedovanju, upravljanju i koordiniranju svih resursa potrebnih za proizvodnju cijelog automobila. Ovaj princip, poznat kao vertikalna integracija, uveden je u praksu 1927. sa Modelom A. „Ono {to je moj pradjed zapo~eo, naro~ito na polju inovacija, i danas inspiri{e na{e opredjeljenje za jakim poslovanjem, odli~nim proizvodima i boljim svijetom“,

izjavio je izvr{ni predsjednik Forda Bill Ford. „Milionima ljudi stavljamo na rapolaganje neo~ekivani nivo tehnologije, ubrzavamo razvoj novih proizvoda i poti~emo rast stvaranjem novih radnih mjesta i obezbje|ivanjem slobode kretanja.“ Fordov inovativni duh i danas vodi Ford Motor Company, a ogleda se kroz raznoliku liniju vozila, od F-150 pick-upa, preko sportskog Mustanga i hibridnog Mondea. Njegov duh `ivi kroz tehnologije kao {to su Ford SYNC ili nova tehnologija EcoBoost motora. Henry Ford umro je 7. aprila 1947. u 83. godini. Vi{e od 50 godina kasnije, 1999. godine, Forbes magazin proglasio ga je biznismenom stolje}a, a 2012. dokumentarac u produkciji History Channel izdvojio ga je kao osobu koja je izgradila Ameriku (The Men Who Built America) „Vizija mog pradjeda bila je da pobolj{a `ivot ljudi prave}i automobile dostupne prosje~nom ~ovjeku“, nagla{ava Bill Ford. “Njegova vizija da proizvodi automobile po razumnim cijenama, a pouzdane i u~inkovite, i danas odjekuje i defini{e na{u viziju.“

64

SLOBODNA BOSNA I 1.8.2013.

REAGIRANJA

Alija Hasanovi} - Uredni{tvu

Vaš „izvor“ me oklevetao
(Ko nisko pada, visoko leti; Po{tena ciganska posla, SB, 871) Po{tovani, Na stranama 56. i 57. Va{eg cijenjenog lista u dijelu teksta sa podnaslovom „Niko kao [eki“, iznesen je niz neistina koje su povrijedile moj ugled i ugled moje djece koja spremaju zavr{ne ispite za fakultet i primorani su odgovarati na brojne telefonske pozive svojih kolega i kolegica o spornom tekstu. Ja, Alija Halila Hasanovi} sam dijete iz mje{ovitog braka. Niti ja, niti moja djeca nemaju ni{ta sa romskom populacijom, pogotovu kako navodi Va{ „izvor“, romskim zapisima. Znam da je novinarski zadatak da donese pri~u sa terena, ali ovog puta ste obmanuti. Veoma je nekorektno nekoga koga ne poznajete nazvati nadriljekarom. Jedini posao kojim se bavim je lije~enje bioenergijom. Dokaz uspje{nosti na tom polju su moji brojni pacijenti koje sam izlije~io od steriliteta, epilepsije, bolesti probavnog trakta, ki~menog stuba... Ako `elite, dobit }ete brojeve telefona svih izlije~enih s kojima sam i dalje u kontaktu i foto dokumentaciju preko dvije stotine ro|enih beba, koje su se rodile nakon mojih bioenergetskih tretmana. Moje „milijarde“ o kojima su Vam pri~ali su sa~injene od osmijeha i radosti izlije~enih, te mog zadovoljstva. Finansijski aspekt je za mene nebitan i to ljudi u Visokom znaju. Iako ne volim eksponiranje i publicitet imam vrlo korektan odnos sa novinarima, tako da sam Vam ostao du`an pri~u iz prve ruke. Operacija zuba me sprije~ila da Vas primim, jer nisam bio u stanju razgovarati. Potpis pod fotografiju moje ku}e je
1.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

tako|er jedan od uzroka mog reagiranja, jer ne odgovara istini nego te`i senzacionalizmu. Prava je {teta {to ste saslu{ali iskrivljenu pri~u o meni i to po svoj prilici od onih koji mi ne `ele dobro. Za Vas sam imao potpuno drugu pri~u koja odi{e istinom i stvarnom pozitivom. Bez obzira na sve, moja vrata su Vam uvijek otvorena uz prethodno uskla|ivanje termina. Tek tada }ete upoznati pravog Aliju Hasanovi}a, pozitivca, kolekcionara, ~ovjeka koji lije~i... Do skorog susreta. S po{tovanjem Alija Hasanovi}

U PRODAJI

65

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 200 EUR Polugodi{nja: 100 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica