Informativna brošura za promicanje obnovljivih izvora energije namijenjena građanima, malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu

Izdavač Grad Zagreb, Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Zagreb, Dukljaninova 3 www.eko.zagreb.hr Brošuru izradila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske uz potporu Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba Glavni urednici Marijan Maras, dipl.ing. Dr.sc. Julije Domac Autori Sanda Djukić, dipl.ing. Ivana Horvat, dipl.ing. Hrvoje Maras, dipl.oec. Ivan Pržulj, dipl.ing. Mr.sc. Velimir Šegon Milka Šešok, dipl.ing. Melita Borić, dipl. ing. Matko Ugrin, dipl.ing. Lektura Marijana Togonal, prof. Design Novi val d.o.o., Zagreb Tisak Stega-tisak, Zagreb Naklada 2500 kom Autorska prava/Copyright Grad Zagreb – Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj i Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN 978-953-7479-22-0 Zagreb, travanj 2012.

2

Sadržaj
Predgovor...........................................................................................................................................................................................................................5 1. Što je energija...............................................................................................................................................................................................................6 1.1. Oblici i izvori energije...........................................................................................................................................................................................6 1.2. Potrošnja energije u Republici Hrvatskoj........................................................................................................................................................7 2. Obnovljivi izvori energije............................................................................................................................................................................................9 2.1. Stanje i mogućnosti korištenja..........................................................................................................................................................................10 2.2. Tehnologija i načini korištenja obnovljivih izvora energije. .........................................................................................................................11 2.2.1. Sunčeva energija........................................................................................................................................................................................11 2.2.2. Energija vjetra............................................................................................................................................................................................15 2.2.3. Energija iz biomase..................................................................................................................................................................................16 2.2.4. Male hidroelektrane. .................................................................................................................................................................................20 2.2.5. Geotermalna energija..............................................................................................................................................................................20 3. Zakonska regulativa i procedure..............................................................................................................................................................................22 3.1. Legislativa i dokumenti Europske unije .........................................................................................................................................................22 3.2. Legislativa i dokumenti Republike Hrvatske ................................................................................................................................................23 3.2.1. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) ...............................................................................................23 3.2.2. Energetski zakoni i podzakonska regulativa......................................................................................................................................23 3.2.3. Podzakonski akti za područje obnovljivih izvora energije i kogeneracije....................................................................................24 3.3. Općenite procedure pri provedbi projekata za građane i poduzetnike...................................................................................................25 3.3.1. Tehnička dokumentacija...........................................................................................................................................................................25 3.3.2. Financijska dokumentacija.....................................................................................................................................................................27 3.4. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje toplinske energije.............................................................................................28 3.4.1. Ugradnja solarnih kolektora....................................................................................................................................................................28 3.4.2. Ugradnja postrojenja na biomasu. ........................................................................................................................................................28 3.4.3. Ugradnja dizalica topline........................................................................................................................................................................28 3.5. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje električne energije...........................................................................................29 .........................................................................................................................................29 3.5.1. Ugradnja otočnog fotonaponskog sustava. 3.5.2. Ugradnja mrežnog fotonaponskog sustava i postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača...................................29

3

4. Financiranje i isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije.......................................................................................................................31 4.1. Izvori financiranja namijenjeni građanima. .....................................................................................................................................................31 4.1.1. Program financijske potpore Grada Zagreba.......................................................................................................................................31 4.1.2. Kreditne linije poslovnih banaka............................................................................................................................................................31 4.1.3. Cro-PSSF – SEFF okvir. .............................................................................................................................................................................32 4.2. Pregled izvora financiranja za male i srednje poduzetnike. .......................................................................................................................32 4.2.1. Posebni razvojni programi.......................................................................................................................................................................32 4.2.2. Banke i specijalizirani fondovi. ...............................................................................................................................................................34 4.2.3. Fondovi rizičnog kapitala........................................................................................................................................................................36 4.3. Ocjena isplativosti ulaganja u sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije................................................................................36 .....................................................................................................................................................38 5. Primjeri korištenja obnovljivih izvora energije. 5.1. Kako građani mogu koristiti obnovljive izvore energije...............................................................................................................................38 5.1.1. Sustavi grijanja. ...........................................................................................................................................................................................38 5.1.1.1. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje visokoučinskim kotlom na pelete .........................................................................38 5.1.1.2. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje geotermalnom dizalicom topline ........................................................................39 5.1.2. Sustavi pripreme potrošne tople vode..................................................................................................................................................39 5.1.2.1. Ugradnja solarnog kolektorskog sustava za zagrijavanje potrošne tople vode (PTV) umjesto električnog sustava (električni bojleri) ........................................................................................................................................................................40 5.1.3. Sustavi proizvodnje električne energije. ...............................................................................................................................................40 5.1.3.1. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije – izdvojeni sustav. ............................................40 5.1.3.2. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju i prodaju električne energije – mrežni sustav..............................41 5.1.4. Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu. .......................................................................................42 5.2. Kako mali i srednji poduzetnici i obrtnici mogu koristiti obnovljive izvore energije............................................................................42 5.2.1. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju topline iz biomase....................................................................................42 5.2.2. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju električne energije iz fotonaponskih sustava....................................43

BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

4

plinova uzročnika kiselih kiša i plinova uzročnika prizemnog ozona. Pored svih nedaća. on raste. održivog razvoja i zaštite okoliša uporabom obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva uz primjenu najsuvremenijih energetskih tehnologija na cjelokupnom području Grada Zagreba. pridonosi razvitku ruralnih područja. Tako podrška obnovljivim izvorima ne samo da postaje sastavni dio državne politike i dio programa političkih stranaka Europske unije već postaje i dio civilizacijskog naslijeđa lokalnih zajednica i cjelokupnog stanovništva koje takve projekte zahtjeva. krutih čestica. Ako govorimo o gospodarskim utjecajima na život građana. a prihvaćanje i provođenje načela i obveza iz tog dokumenta jedan je od važnih preduvjeta za povećanje energetske učinkovitosti u Gradu Zagrebu. korištenjem obnovljivih izvora energije smanjuje se ovisnost o uvozu energenata. teških metala. jednoj od najšire prihvaćenih inicijativa Europske komisije koje su ikada pokrenute. Od tada u punom opsegu započinju opsežne aktivnosti i projekti koji bi do 2020. a riječ je o već poznatom Sporazumu gradonačelnika (engl. gradonačelnik Milan Bandić je istaknuo strateško opredjeljenje i primarne ciljeve politike odgovorne Gradske uprave Grada Zagreba u primjeni mjera energetske učinkovitosti. širi se. godine trebali rezultirati smanjenjem potrošnje energije na području Grada Zagreba za najmanje 21%. povećava sigurnost opskrbe energijom i smanjuje cijena energije na lokalnom tržištu. Pozitivan utjecaj na klimatske promjene ne može započeti bez promjena u ponašanju građana. donosi Direktive koje obvezuju članice te pokreće brojne programe financijske i institucionalne podrške. Izmjena vrijednosnog sustava. Europska unija putem Europske komisije postavlja ciljeve. podržava i provodi. odnosno gradovi bez korištenja fosilnih goriva? U travnju 2012. smanjuje uvoz energije kojom je Europa siromašna. listopada 2008. Zagreb je barem za nas Zagrepčane najljepši grad na svijetu.Predgovor Mogu li gradovi učiniti ono što države i vlade još uvijek ne mogu? Što potiče gradove da nastoje postati fossil fuel free. Ovo smanjenje namjerava se postići povećanjem energetske učinkovitosti i većim korištenjem obnovljivih izvora energije. Od iznimne važnosti pokazalo se djelovanje na lokalnoj razini te direktno uključivanje građana. Davanjem Izjave o politici energetske učinkovitosti i zaštite okoliša 2008. Znate li da je Grad Zagreb drugi europski glavni grad koji je pristupio Sporazumu gradonačelnika i time pokazao jasnu viziju i strateško opredjeljenje za održivi energetski razvoj. Jedan od glavnih ciljeva europske energetske politike usmjeren je na zaštitu okoliša kroz smanjenje potrošnje energije te što veće korištenje obnovljivih izvora energije. Važno je informirati građane te ih upoznati s opasnostima i negativnim posljedicama klimatskih promjena kao i mjerama koje se mogu i trebaju poduzeti kako bi se te posljedice ublažile i opasnosti smanjile. Takve onečišćujuće tvari i njihovi derivati dovode do uništavanja ekosustava. Prednosti korištenja obnovljivih izvora energije u europskim gradovima odavno su poznate i političarima i javnosti. Građani su ključni dionici koji promjenom svog ponašanja i navika uistinu mogu potaknuti promjene u vidu zaštite okoliša lokalnih sredina i to je glavni razlog za pripremu ove brošure. Iz perspektive zaštite okoliša i zaštite zdravlja građana. Covenant of Mayors). obnovljivi izvori energije su manje štetni za okoliš nego konvencionalni izvori. otvaraju nove mogućnosti zarade za poljoprivrednike. načina razmišljanja i stavova jedini je pravi put za sprječavanje daljnjih negativnih utjecaja. Ova brošura je nastala kao rezultat sustavnih napora Grada Zagreba na podizanju svijesti i informiranosti o važnosti održivog korištenja energije i pozitivnim učincima koji iz tog proizlaze za pojedinca i zajednicu. Na taj se način otvaraju nova radna mjesta. 5 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . Obuzdavanjem rasta cijena energije na području gradova izravno se pridonosi porastu kupovne moći i životnog standarda građana.. pretvarajući se iz grada u velegrad. Sporazum gradonačelnika je prihvatila Gradska skupština Grada Zagreba još 30. odustajanja od starih navika i usvajanja novih. čuva vlastiti okoliš i smanjuje globalna emisija stakleničkih plinova te pridonosi zdravlju ljudi u urbanim područjima. Antun Gustav Matoš Uključivanje javnosti od presudne je važnosti za učinkovit odgovor na klimatske promjene. čak je 3773 gradova širom Europe odlučilo otići korak dalje od ciljeva smanjenja stakleničkih plinova postavljenih na razinu Europske unije za zemlje članice. godine u ime Grada Zagreba. posebno u smislu ispuštanja stakleničkih plinova. cvate. usjeva i šuma. a kod ljudi uzrokuju probleme dišnih organa i razne bolesti.

klime i razvoja međusobno usko povezani. predsjednik Rimskog kluba. nafta je revolucionirala transport i smanjila udaljenosti. Sunčeva energija. Uporaba obnovljivih izvora te formiranje zatvorenog kruga proizvodnje i uporabe energije te korištenja energije otpada postaje najvažnija točka svih budućih strategija razvitka i opskrbe energijom. prirodni plin (fosilna goriva) i nuklearna energija. ili zato što transport u primarnom obliku nije moguć. međutim. transformirane i korisne oblike energije. Prijelaznu energiju čine mehanička energija (ne može se nagomilavati. energija se najčešće definira kao sposobnost obavljanja rada. kad je korištenje energije dostiglo takvu razinu da se ocjenjuje da će zalihe fosilnih goriva biti uskoro iscrpljene. Alexander King. Fizikalno. koja se upotrebljavala i znatno prije nego što je uveden SI sustav.6 x 106 Ws = 3. toplinska energija Zemljine unutrašnjosti i vrući izvori (geotermalna energija). električna energija (proizvodi se u elektrani u trenutku korištenja) te toplinska energija (prelazi npr.6 x 106 J = 3. sirova nafta. Primarni oblici energije su oni koji se nalaze u prirodi ili se u njoj pojavljuju. bilo zbog toga što ne mogu poslužiti u primarnom obliku. a ne samo novčanom dimenzijom. kratica J) kojom se mjeri rad i svi oblici energije. a mogu se podijeliti na obnovljive i neobnovljive. Budući da je u SI sustavu jedinica za snagu vat. što ovisi o njezinoj namjeni. • Potencijalna energija vodotoka (vodne snage) • Potencijalna energija plime i oseke i morskih valova. Energija se pojavljuje u različitim oblicima koji se mogu podijeliti u nagomilani (sakupljeni. (wat. od plinova izgaranja na vodu i vodenu paru u parnom kotlu i sl. godine upozorio na novu globalnu krizu: Nacionalne ekonomije bi se trebale upravljati energetskom bilancom.1. iskorištava se istodobno kada se javlja). Danas. bilo što je korištenje u transformiranom obliku tehnički pogodnije i ekonomičnije. kratica W). Međunarodni sustav jedinica (SI sustav) za osnovnu mjernu jedinicu za energiju ima džul (joule. proizlazi da je energija 1 vatsekunde (Ws) upravo jednaka 1 džulu (J). Oblici energije mogu se podijeliti i na primarne.1. U nagomilane oblike energije ubrajamo potencijalnu. Novac je relativan i prolazan. U posljednje vrijeme postaje očito da će opskrba energijom u budućnosti morati biti istovremeno i gospodarski i ekološki potpuno održiva. Primarni se oblici energije većinom ne mogu upotrijebiti u svom BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 6 . pa je vrlo često u upotrebi jedinica kilovatsat (kWh). električna energija). ali i energetska učinkovitost. a nuklearna energija je omogućila dalji razvitak i otvorila brojna pitanja. okoliša. još je 1985. akumulirani) oblik energije i prijelazni oblik energije. mehanička energija. Oblici i izvori energije Energija je osnova današnjeg visoko tehnički razvijenog svijeta. a za prijelazne oblike karakteristična je kratkotrajnost pojave. odnosno Ws. Trebamo shvatiti da su problemi energije. Potrošači trebaju određeni oblik energije (toplina. a energija je nužna i vječna. Obnovljivi izvori energije su: • • • • kinetička energija vjetra (energija vjetra). sve više na značenju dobivaju obnovljivi izvori energije. Nagomilani oblik energije može se održati u svom obliku po volji dugo. • Toplinska energija mora. Ugljen je omogućio ulazak u industrijsku epohu. kinetičku i unutrašnju energiju. premalena je za praktičnu upotrebu u energetici.). 1 kWh = 3. Gospodarski razvitak je usko povezan s raspoloživošću i korištenjem suvremenih izvora energije. Vrijedi da je: prirodnom obliku te se transformiraju u pogodniji energetski oblik. Što je energija 1. Neobnovljive izvore energije čine ugljen.6 MJ. Jedinica J. biomasa.

U ukupnoj potrošnji je električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije sudjelovala s 45. 7 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . energija vjetra.5 %.1. godini iznosila 55. deponijski i bioplin). Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije iznosio je u 2010.1. Također je povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. ima za posljedicu niz zakonskih inicijativa. U usporedbi sa sličnim zemljama Europske unije. Kao rezultat povećane ovisnosti o uvoznim izvorima energije javlja se i ovisnost o cijenama energenata. Sigurnost opskrbe energijom je uz trgovinsku bilancu kao makrogospodarski.4 posto (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010). Od 1991. po stanovniku. Važno je istaknuti i da smanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima energije neće biti moguće postići bez aktivnog uključivanja jedinica lokalne i regionalne samouprave te krajnjih potrošača energije. dok je električna energije proizvedena iz ostalih obnovljivih izvora sudjelovala s 1. kao što su građani. dok je 2. gospodarske krize nakon 2008. energije.2 posto veća u odnosu na prethodnu godinu (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010). Pri tome je električna energija proizvedena u velikim hidroelektranama ostvarila udio od 44 posto. u Hrvatskoj se još uvijek troši znatno manje energije (tablica 1. poduzetnici te mali i srednji obrtnici. a porast proizvodnje toplinske energije iz toplinskih crpki u odnosu na prethodnu godinu iznosio je 15. Potrošnja energije u Republici Hrvatskoj Ukupna potrošnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2010. Tablica 1. U Hrvatskoj je vlastita opskrbljenost energijom (odnos ukupne proizvodnje primarne energije i ukupne potrošnje energije) u 2010. godini povećana je za oko 7 posto u odnosu na prethodnu godinu uglavnom zbog izrazito povoljnih hidroloških prilika (iskorištenih vodnih snaga).1. U tome postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 58. proizvodnja primarne energije u 2010.6 posto (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010). Rastuća ovisnost Europske unije o uvozu energije (procijenjena na 70%. godine. proizvedeno oko 61 posto. što može znatno utjecati na standard građana i konkurentnost malih gospodarstvenika. godine sve do danas stalno je povećanje ovisnosti o uvozu energije pa se pretpostavlja se da će ovisnost o uvozu u 2030.79 7 947 Danska 216 434 3. godini iznositi čak preko 70%. GWh toe/stanovniku kWh/stanovniku Austrija 368 206 3.2. odnosno ovisnost o uvozu iznosila je oko 44.).) što je dobrim dijelom posljedica i gubitka proizvodnih kapaciteta uslijed tranzicije i Domovinskog rata.6 posto u odnosu na Europsku uniju (EU 27) što znači da za isti proizvod potrošimo više energije. godini iznosila je 18 870 GWh te je bila za 2.09 4 926 101 181 1. godini je iznosila 14 105 GWh.6 posto. Kad se govori o proizvodnji energije u Hrvatskoj. godine i sl. ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2010.5%. još uvijek nije premašila ukupnu potrošnju energije iz 1988. odnosno da smo barem za taj iznos manje konkurentni na globalnom tržištu. biomasa. Za usporedbu.37 6 248 Slovačka 194 454 3.1 posto električne energije proizvedeno iz ostalih obnovljivih izvora (male hidroelektrane. pri čemu je iz obnovljivih izvora energije. programa i projekata kako bi se ona smanjila. godini oko 24 posto. Ukupna proizvodnja električne energije u 2010. jedan i od najznačajnijih strateških problema za svaku zemlju. Usporedni pokazatelji potrošnje energije (Izvor: IEA – Key World Energy Statistics 2011) Ukupna potrošnja Potrošnja Ukupna energije po električne energije Zemlja potrošnja stanovniku.9 posto. uključujući i velike hidroelektrane.96 3 709 HRVATSKA Jedno od loših obilježja hrvatskog energetskog sektora je i prosječna energetsku intenzivnost (potrošnja energije po jedinici BDP) koja je u Hrvatskoj veća za 14. a čak 90% za naftu do 2030.

Energija u Hrvatskoj 2010).4% Promet 32.0% Uslužni sektor 24. vidjet ćemo da su najveći udio u ukupnoj potrošnji energije ostvarili tekuća goriva i prirodni plin (neobnovljivi izvori energije) koji su činili oko 70 posto ukupne potrošnje.9% Potrošnju energije u gradovima možemo načelno podijeliti prema sektorima: • Industrijski sektor. a posebno je važno da se u taj proces aktivno uključe građani.2. • Promet. Udjeli podsektora opće potrošnje u potrošnji energije (Izvor: MINGORP .7% Industrija 18. U njemu se posebno ističu kućanstva te uslužne djelatnosti koje zajednički troše oko 40% ukupne potrošnje energije u Republici Hrvatskoj.1. Udjeli sektora u neposrednoj potrošnji energije (Izvor: MINGORP . BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 8 .7% Slika 1. • Opća potrošnja koju čine građanstvo (kućanstva). uvidjet ćemo važnost potrebe većeg korištenja obnovljivih izvora energije. Kako bi se smanjila potrošnja energije u gradovima. Slika 1. Najviše energije u Republici Hrvatskoj konzumira se u sektoru opće potrošnje (oko 50% ukupne potrošnje). ali i obrtnici. dok su kućanstva sama odgovorna za oko 30% ukupne potrošnje energije. Uzmemo li u obzir činjenicu da se upravo korištenjem fosilnih goriva znatno povećava ovisnost o uvoznim izvorima energije Republike Hrvatske te ekonomska i energetska nesigurnost građana i ostalih dionika. Pogledamo li strukturu potrošnje energije na ukupnoj razini Republike Hrvatske. 2010.5% Poljoprivreda 8. uslužne djelatnosti. mali i srednji poduzetnici te ostali potrošači energije u sektoru opće potrošnje.2010.8% Građevinarstvo 4.Energija u Hrvatskoj 2010). godina Kućanstva 62. godina Opća potrošnja 48. poljoprivredne djelatnosti i građevinarstvo. gospodarenje energijom treba zahvatiti sve sudionike unutar gradova.

sudjeluju u ukupnoj potrošnji u iznosu od 24 posto. dok se ostali izvori relativno malo koriste.7 posto udjela korištenja obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije. svrstava među najuspješnije u EU (Izvor: EUROSTAT. Biomasa je najčešće korišteni obnovljivi izvor energije u ukupnoj proizvodnji toplinske energije u Republici Hrvatskoj u 2010. Obnovljivi izvori energije 2.2. zamjetan je godišnji rast proizvodnih kapaciteta i njihov prodor na tržište.Energija u Hrvatskoj 2010) Slika 2. posebno sunce i biomasa. Iako energija iz obnovljivih izvora. godine njihov udio u ukupnoj potrošnji porasti na 6. Taj podatak Hrvatsku.hr) 9 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . Stanje i mogućnosti korištenja Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj. godini (Izvor: MINGORP Energija u Hrvatskoj 2010) Nakon uvođenja podzakonskih akata koji su definirali korištenje obnovljivih izvora energije. No ukoliko promatramo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora bez velikih hidroelektrana. Očekuje se da će do 2030.1. očekuje se daljnji rast energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj bilanci. 2012).7% (Izvor: MINGORP -: Energija u Hrvatskoj 2010). Prema broju prijavljenih projekata u Registru projekata obnovljivih izvora. Da bi se to doista ostvarilo. U tom slučaju vidjet ćemo da obnovljivi izvori energije sudjeluju u ukupnoj potrošnji s 0. dobivamo potpuno drugačiju sliku. Sunce 1% Geotermalna energija 5% Biomasa 94% Slika 2. posebno električne energije iz vjetroelektrana. dok se solarna i geotermalna energija izrazito malo koriste.mingorp.1 Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije u Republici Hrvatskoj u 2010. zamjetan je porast interesa investitora za ovaj sektor. s izuzetkom velikih hidroelektrana.2 Udio pojedinih obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji toplinske energije u Republici Hrvatskoj u 2010. što je iznimno malo u odnosu na druge europske zemlje.3 Broj projekata po županijama i prema vrsti postrojenja (Izvor: MINGORP – www. Obnovljivi izvori energije u Republici Hrvatskoj se koriste za proizvodnju toplinske i električne energije. potrebno je aktivno djelovanje unutar svih sektora potrošnje u gradovima. godini. Kogeneracija Vjetroelektrana Sunčana elektrana Hidroelektrana Elektrana na biomasu Elektrana na bioplin Geotermalna elektrana Elektrana na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda 50 40 30 20 Broj projekata Vjetar 33% Male hidroelektrane 30% Biomasa 8% Sunce 29% 10 0 A B C D E F G A B C D E F G H I J K L M N H I J K L M O P R S T U V N O P R S T U V Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Požeško-slavonska Sisačko-moslavačka Krapinsko-zagorska Slika 2. u usporedbi s prosjekom Europske unije (EU-27) od 11. ukoliko uzmemo u obzir i proizvodnju energije iz velikih hidroelektrana. Za proizvodnju električne energije najviše se iskorištava energija vode. u malom postotku sudjeluje u ukupnoj bilanci energije.35%. godini (Izvor: MINGORP .

• Korištenje obnovljivih izvora energije omogućava lokalni gospodarski razvoj. • Korištenje obnovljivih izvora energije omogućava građanima smanjenje troškova za energiju što rezultira povećanjem njihovog životnog standarda. poduzetnicima i obrtnicima smanjenje troškova za energiju što rezultira povećanjem njihove konkurentnosti. • Povećanje udjela obnovljivih izvora energije povećava energetsku samoodrživost gradova i država tako da se smanjuje ovisnost o uvoznim energentima te se osigurava ekonomska stabilnost cijena što znatno utječe na standard građana. Sve je više primjera malih zajednica na području Europske unije koje su uspjele postići potpunu energetsku neovisnost te proizvode dovoljno energije za svoje potrebe. godine su povećanje udjela obnovljivih izvora na 20% potrošnje. općina Güssing u Austriji.71 1 Elektrana na biomasu Geotermalna elektrana Elektrana na bioplin 4. Novi europski energetski ciljevi do 2020. 4. tj. Ovisnost bilo koje vrste pa tako i energetska ovisnost ograničava te usporava održivi stabilni razvoj zajednice. fotonaponskih sustava i bioplinskih postrojenja. grad Kristianstad u Švedskoj te grad Reykjavik na Islandu. Također imaju izgrađena i bioplinska postrojenja u kojima se iz biomase proizvodi električna energija. To su ostvarili nizom energetskih projekata. Dakle. otok Samsoe u Danskoj. Selo Feldheim u Njemačkoj svoju neovisnost bazira na 43 vjetroturbine ukupne snage 4.hr) Jasno je kako u Republici Hrvatskoj treba značajnije djelovati u cilju poticanja korištenja vlastitih izvora energije. te povećanje energetske učinkovitosti za 20%. jedinice lokalne samouprave prije svega trebaju jasno i javno izraziti svoju energetsku politiku. u mjestu Güttenbachu.05 54 46. uspostavom informacijskih centara te pronalaženjem financijskih mehanizama. Na primjer.66 Broj projekata Električna snaga (MW) 142 54.39 147 89 76. Freiamt je još jedno naselje u Njemačkoj koje proizvodi više energije nego što je potrebno pomoću vjetrotubina. No. gdje živi 1000 stanovnika sagrađena je toplana na biomasu na koju je priključeno 80 % kućanstava u tom mjestu. uspostaviti odgovarajući način komunikacije s građanima te pružiti primjer uspješne provedbe opisane energetske politike. povećanje upotrebe obnovljivih izvora energije je proces međusobne interakcije dionika na području grada i gradske uprave. Sve je više primjera energetski neovisnih naselja u Europi: selo Varese u Italiji. Koristi od upotrebe obnovljivih izvora energije za lokalne zajednice te njihove stanovnike su mnogobrojne: • Obnovljivi izvori energije imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu i smanjenju zagađenja u gradovima.43 191. pokrajina Thisted u Danskoj.mingorp.4 Broj postrojenja i ukupna instalirana električna snaga po vrstama postrojenja (Izvor: MINGORP – www. BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 10 . na svega 263 kilometara udaljenosti od Zagreba.15625 3125 625 125 25 5 1 Sunčana elektrana Hidroelektrana Vjetroelektrana 6803. upravljanje energijom ne spada isključivo u domenu države.24 94 221. • Korištenje obnovljivih izvora energije omogućava malim gospodarstvenicima. Ove ciljeve zemlje Europske unije nastoje postići zajedničkim djelovanjem s jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Da bi se postigli navedeni ciljevi. a sve u cilju poticanja dionika na postizanje navedenih ciljeva. To je moguće učiniti provođenjem niza edukacijskih radionica i stručnih seminara. već podrazumijeva odgovornost gradskih uprava u poticanju i informiranju stanovnika i poduzetnika na području grada o koristima korištenja obnovljivih izvora energije. jedno je od područja s najvećom proizvodnjom energije za vlastite potrebe u Europi te pokriva 71 % svojih potreba iz vlastitih izvora.64 9 Trendovi europske energetske politike idu u smjeru povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja potrošnje u svim sektorima. smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20%.3 MW što je puno više nego što sama zajednica treba. organizacijom energetskih dana. Grad Freiburg i naselje Wildpoldsried u Njemačkoj su postigli energetsku neovisnost primjenjujući istovjetne elemente kao i prethodno navedena dva naselja.15 3 Kogeneracija Elektrana na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda Slika 2. otvaranje novih radnih mjesta. Na primjer.

2. u korisne oblike energije. uvijek na južnoj strani. prikladnim rasporedom prostorija.). a instaliranu snagu fotonaponskih modula 19 180 MW električne energije. Područje srednje i sjeverne Europe ima znatno lošije klimatske uvjete za iskorištavanje sunčeve energije. Na količinu dozračene sunčeve energije (insolaciju) najviše utječu zemljopisna širina mjesta i njegove lokalne klimatske karakteristike.5 Solarni kolektori za pripremu tople vode 11 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . te se u njima zagrijava voda pod utjecajem sunčeve energije. mijenja se i kut pod kojim treba postaviti solarni kolektor kako bi se prikupile maksimalne količine sunčeva zračenja. izravno ili neizravno. primjenom odgovarajućih materijala. Važno je istaknuti kako Republika Hrvatska ima znatno višu prosječnu dozračenu sunčevu energiju. Solarni kolektori postavljaju se na krovove kuća pod određenim kutom. potreban je zaokret u nacionalnoj i lokalnoj energetskoj politici. Slika 2. • Fotonaponskih modula. potječe većina drugih oblika energije na Zemlji. no s druge strane. Hrvatska ima gotovo idealne insolacijske i klimatske uvjete za iskorištavanje energije Sunca. tehničke mogućnosti predstavljaju ograničavajući faktor njezinog iskorištavanja. S obzirom na neiskorišten potencijal koji Hrvatska ima u iskorištavanju sunčeve energije.1 MWh/m2 imala je 2004. Sunčeva energija može se iskorištavati aktivno ili pasivno.20-1. istovremeno je puno bolje iskorištava. Tehnologija i načini korištenja obnovljivih izvora energije 2. Količina energije dobivena sunčevim zračenjem izrazito je velika. godine instaliranu snagu solarnih kolektora od ukupno 134 MW toplinske energije. Solarna energija se može izravno konvertirati u toplinsku energiju ili u električnu energiju.1. Pomoću solarnih kolektora sunčeva energija se izravno pretvara u toplinsku energiju. Za područje Republike Hrvatske prosječna dozračena sunčeva energija kreće se oko 1. Austrija. kao zemlja s prosječnom dozračenom sunčevom energijom manjom od 1. ostakljenih ploha i dr. Sunčeva energija Sunčeva energija predstavlja praktički neograničen izvor energije od kojeg.2. Za usporedbu. ovisno o tome radi li se o kontinentalnom ili primorskom dijelu. Pasivno korištenje sunčeve energije znači izravno iskorištavanje sunčeve topline odgovarajućom izgradnjom građevina (smještajem u prostoru.6 MWh/m2. međutim. tj. Osnovni principi aktivnog iskorištavanja energije sunca su korištenje: • Solarnih kolektora. a znatno je manje iskorištava. Budući da upadni kut sunčevih zraka varira tijekom godine.2.

). Kolektor se nalazi odmah ispod površine stakla. prilagodba upadnog kuta ima smisla. • Cirkulacijske pumpe. Princip rada: pločasti solarni kolektor Pločasti solarni kolektor ima oblik kutije koja prikuplja toplinsku energiju preko tanke (0. Pločasti kolektori koriste izravno sunčevo zračenje i manji dio difuznog. ukoliko želimo dobiti maksimalne količine sunčevog zračenja tijekom određenog dijela godine (primjerice zagrijavanje vode tijekom ljetnih mjeseci u turističke svrhe).9-2) m koja je izložena sunčevoj svjetlosti. Ukoliko solarne kolektore koristimo tijekom cijele godine te ih postavimo pod fiksnim kutom od 37-43° u smjeru juga. • Solarni kolektori s vakuumskim cijevima. Ovi kolektori se mogu efikasno koristiti i kod oblačnog vremena.Važno je istaknuti da. a sve je smješteno u metalno kućište s okvirom koji učvršćuje gornje staklo. dok cijevni vakumski kolektori koriste izravno sunčevo zračenje i veći dio difuznog sunčevog zračenja.6. Cijevi su postavljene u izolirano kućište (mineralna vuna. Osnovno svojstvo po kojem se određuje kvaliteta kolektora jest njegova sposobnost pretvaranja što više dozračene sunčeve energije u toplinsku energiju uz što manje gubitke (predavanje topline u okolinu).3-0. mješavina vode i propilenglikola. BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 12 . Kolektor apsorbira sunčevo zračenje i predaje ga tekućem nosiocu topline (voda ili mješavina vode i propilenglikola) koje cirkulira između kolektora i spremnika tople vode. Slika 2. alkohol. Vakumski solarni kolektori mogu biti i 30% efikasniji od pločastih kolektora.5 mm) tamne staklene površine dimenzije (0. tj. • Regulacije. • Akumulacijskog spremnika. Međutim. Staklo koje se koristi za kolektore trebalo bi biti sa što manjom refleksijom jer na taj način omogućava maksimalni ulazak sunčeve svjetlosti.8-1)x(1. Tekućina mora biti otporna na smrzavanje kako bi ostala u funkciji i tijekom niskih temperatura. stiropor ili spužva) kako ne bi dolazilo do gubitka prikupljene energije. Vakumski cijevni kolektori imaju bolju efikasnost iskoristivosti sunčeve energije u odnosu na pločaste kolektore. • Kolektora. a njihova je cijena bitno viša. Vakuumski solarni kolektor Vakumski solarni kolektor sastoji se od određenog broja staklenih vakumskih cijevi u kojima se nalazi apsorber (ravna tamna traka ili traka obavijena oko unutrašnjosti staklene cijevi) i bakrene cijevi kroz koje protječe nosilac topline (voda. važno je istaknuti da vakumski solarni kolektori tijekom nekoliko godina zbog gubitka vakuuma u cijevima znatno gube na svojoj efikasnosti. Tipičan solarni sustav sastoji se od: Slika 2. a sastoji se od sustava bakrenih ili čeličnih cijevi kroz koje prolazi tekućina koja se treba zagrijati. što znači da se mogu postići više temperature u zimskim i ljetnim mjesecima. Solarni sustavi se koriste za pripremu potrošne tople vode i grijanje prostora. kad nema izravnog sunčevog zračenja. Solarni kolektori se danas najčešće pojavljuju u dvije izvedbe: • Pločasti solarni kolektori.7. razlika u prikupljenoj energiji bit će manja za oko 6%. freon i dr. Na taj način se povećava stupanj iskoristivosti sunčeve energije. Iz staklenih cijevi izvučen je zrak kako bi se smanjili toplinski gubici s apsorbera na okolišni zrak. Tipične potrebne površine solarnih kolektora za zadovoljenje potreba za grijanjem tople vode za obitelj s 4-5 članova iznose 4-6 m2 u kontinentalnom dijelu Hrvatske te 4 m2 u primorskom dijelu Hrvatske uz spremnik zapremnine 200-300 litara.

13 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . Princip rada solarnog sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode Nosilac topline (voda. Važno je istaknuti da je u kontinentalnom dijelu Hrvatske moguće zadovoljiti do 10% ukupnih potreba za grijanjem. Noću i za vrlo oblačnih dana solarna energija nije potpuno dostupna pa se ona u razdobljima više insolacije pohranjuje u dobro izoliranim akumulacijskim spremnicima.Slika 2. poput podnog toplovodnog grijanja. alkohol. obrtnici i ostali dionici mogu ostvariti korištenjem solarnih kolektora za grijanje tople vode su: smanjenje troškova za energiju. Osnovna pretpostavka za primjenu solarne energije u sustavima grijanja je primjena niskotemperaturnog sustava grijanja. Za proizvodnju fotonaponskih modula koristi se silicij. dok je u primorskom dijelu moguće zadovoljiti oko 85% ukupnih potreba. povećanje konkurentnosti te pozitivan utjecaj na kvalitetu života u vlastitoj lokalnoj sredini. U akumulacijskom spremniku nalazi se i dodatni izmjenjivač topline koji je spojen na kotao ili električni grijač kako bi se u razdobljima nedovoljne sunčeve insolacije voda dogrijavala. Jakost proizvedene električne energije proporcionalna je intenzitetu sunčeva zračenja. Otprilike 30% ukupne potrošnje toplinske energije u kućanstvima svodi se na grijanje vode. Slika 2. Topla voda koristi se u kućanstvima za sanitarne svrhe. a u primorskom dijelu do 30%. Za upotrebu solarnih kolektora u tu svrhu potrebno je dogrijavanje pomoću dodatnog kotla. Potencijal iskorištavanja sunčeve energije u zemljama Europske unije i Republici Hrvatskoj (Izvor: Europska komisija – Joint Research Centre) Jedan kvadratni metar fotonaponskih modula može proizvesti do 150 W pri idealnim uvjetima. insolaciji od 1 000 W/m2. Fotonaponski moduli izravno pretvaraju energiju sunčevog zračenja u električnu energiju. mješavina vode i propilenglikola. U kontinentalnom dijelu Hrvatske upotrebom solarnih panela moguće je zadovoljiti 60% ukupnih potreba za toplom vodom. To je drugi najveći element u izobilju na Zemlji.9. kod kojeg je temperatura polaznog voda grijanja između 35 i 45 °C. a može i cirkulirati kroz sustav grijanja. Efikasnost im je oko 15%. Iz podataka je vidljivo da možemo znatno smanjiti potrošnju energije upotrebom solarnih kolektora. Koristi koju građani. freon) preuzima apsorbirano sunčevo zračenje u kolektoru i predaje ga vodi u akumulacijskom spremniku preko izmjenjivača topline koji se sastoji od spiralnih cijevi. poduzetnici. tj.8.

Off-grid i on-grid sustavi za proizvodnju električne energije Off-grid sustavi su samostalni sustavi za proizvodnju električne energije u kućanstvima.13. razlika u broju sunčanih sati između godišnjih doba.). Sustav fotonaponskih modula Slika 2.12. Potrošač 230/50Hz Slika 2.11. Difuzno svjetlo koje prolazi kroz tanke oblake moglo bi rezultirati insolacijom do 300 W/ m2. Solarni paneli Regulator punjenja Solarna baterija Inverter Slika 2.50 W modula bi trebao proizvesti 50 W/sat električne energije pri insolaciji od 1 000 W/m2.Korištenjem fotonaponskih modula moguće je smanjiti troškove za električnu energiju u kućanstvima ili postati povlašteni proizvođač energije. Slika 2. U vrlo lošim vremenskim uvjetima s debelim. intenzitet svjetlosti mogao bi pasti na 100 W/ m2 što bi rezultiralo proizvodnjom električne energije oko 5 W/sat. tj. tj. • Broj sunčanih dana. visina sunca iznad horizonta (ovisi o godišnjem dobu). Princip rada off-grid sustava za proizvodnju električne energije u kućanstvima BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 14 . proizvodnju električne energije su: • Vremenski uvjeti (oblaci. Moduli će proizvesti oko pola tog iznosa (25 W/sat) kada su izloženi insolaciji od 1/2 svjetlosti (500 W/m2). tamnim oblacima. • Kut postavljanja – optimalno prema jugu oko 30-50°C. • Intenzitet sunca.10. Fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije i solarni kolektori za pripremu tople vode Čimbenici koji utječu na učinkovitost fotonaponskih modula. tj. magla i sl.

Energija vjetra Vjetar je posljedica sunčeva zračenja. Kinetičku energiju vjetra pretvaramo u električnu energiju pomoću vjetroturbine. • Inverter . Izlaz na gradsku elekrtodistribucijsku mrežu Solarni moduli Za pretvorbu kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju upotrebljavaju se vjetrenjače s dvije ili tri lopatice.istosmjerna struja proizvedena solarnim modulima inverterom se pretvara u izmjeničnu struju kompatibilnu sa strujom javne mreže. Danas se pomoću vjetroturbina energija vjetra koristi za proizvodnju električne energije. Što je potrebno za priključenje na mrežu: • Solarni fotonaponski moduli – pretvaraju sunčevu energiju u istosmjernu struju. On-grid sustav je sustav priključenja na električnu mrežu. • Regulator punjenja . energije Slika 2.2.Što je potrebno za samostalni fotonaponski sustav: • Solarni fotonaponski moduli – pretvaraju sunčevu energiju u istosmjernu struju. Za uređaje i potrošače na istosmjernu električnu energiju inverter nije potreban. • Inverter . Oni mogu biti spojeni izravno na regulator punjenja. sprječava prekomjerno punjenje ili potpuno pražnjenje baterije.istosmjerna električna energija proizvedena solarnim modulima može se pretvoriti u izmjeničnu za uređaje koji koriste izmjeničnu električnu energiju. Mehanička energija proizvedena vrtnjom lopatica može se upotrijebiti za pumpanje vode. Princip rada vjetroturbine 15 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . investitori i ostali zainteresirani dionici mogu postati povlašteni proizvođači električne energije. Ta brzina ostaje konstantna sve do 108 km/h kada dolazi do zaustavljanja lopatica zbog sprječavanja oštećenja. Za iskorištavanje energije vjetra posebno su pogodna priobalna područja te područja više nadmorske visine gdje su brzine vjetra znatno veće od onih na kopnu. energije sa automatskim uključenjem/isključenjem Dvosmjerno brojilo Izlaz AC el. U svakom slučaju ne samo da fotonaponskim sustavima štedimo novac već je moguće i ostvariti određene financijske koristi.2. a postižu najveću snagu pri brzinama od 54 km/h. Ono mjeri količinu električne energije koja se proizvodi u javnu mrežu i pokazuje koliko je proizvedeno električne energije fotonaponskim sustavom. Vjetroturbine se pokreću brzinom vjetra većom od 18km/h. Priključenjem na električnu mrežu građani. Ljudi iskorištavaju energiju vjetra već stoljećima.istosmjerna struja se pohranjuje u baterije i moguće ju je koristiti kada je potrebno. Nekadašnja upotreba vjetrenjača za pogon mlinova danas je u velikom dijelu nestala. Poznati primjer su vjetrenjače iz stare Nizozemske koje su se koristile na farmama za crpljenje vode ili mljevenje žita.15. i to mehaničku ili električnu energiju. Energija vjetra je kinetička energija koja ovisi o brzini vjetra.14. On-grid sustavi za proizvodnju električne energije Slika 2. Električnu energiju koja se proizvede vlastitim fotonaponskim sustavom moguće je prodati u javnu mrežu po povlaštenoj tarifi. Vjetroturbine se postavljaju na stupove visine 30 metara ili više kako bi se iskoristio brži i manje turbulentan vjetar. • Brojilo električne energije – instalira se pored postojećeg brojila električne energije. • Baterije .prati stanje i punjenje baterije. Sunčeva svjetlost Izmjenjivač DC/AC el. Kinetička energija vjetra može se pretvoriti u druge oblike energije. Lopatice vjetroturbine hvataju energiju vjetra što uzrokuje okretanje rotora i generatora koji proizvodi električnu energiju. poduzetnici. 2.

Kao osnovni kriterij odabira obrađenih područja uzeta je praktična primjenjivost za građane i poduzetnike. S obzirom na veliku složenost mogućih izvora odnosno sirovine. slama i drugi poljoprivredni ostaci te komunalni i industrijski otpad. Slika 2. srednje (30-1500 kW) i velike (veće od 1500 kW). Energija iz biomase Prije instaliranja svake turbine potrebno je provesti mjerenja prosječne brzine vjetra tijekom jedne ili više godina. Postoje razni načini kako se iz biomase dobije energija.2. biomasu nastalu prilikom proizvodnih procesa različitih industrija ili otpad u smislu komunalnog otpada. vjetroelektrane do sada nisu isplative za potrebe malih kućanstava. količina biomase koja se troši kao gorivo mora biti stalno nadomještana istom količinom rastuće biomase. Visoka cijena.16.2. potrošači priključeni na vjetroturbine trebaju imati dodatni izvor električne energije. ograničen je opseg obrađenih izvora biomase. složeni zahtjevi za instalaciju i opća efikasnost čine vjetroelektrane isplativima isključivo stanovnicima područja u kojima pušu relativno snažni vjetrovi tijekom čitave godine i to samo u velikim komercijalnim izvedbama. Ako se koriste samostalno.3. nema viška emisije CO2 koji bi se gomilao u okolišu i uzrokovao klimatske promjene. ako su sječa i prirast biomase u održivom odnosu. zbog promjena u brzini vjetra. Takva postrojenja nisu rijetkost u zemljama Europske unije. Za razliku od sunčevih elektrana. a kao gorivo služi drvni otpad iz šumarstva i drvne industrije. Dakle. Ukoliko biomasu koristimo na održiv način. Biomasa se koristi za dobivanje električne i toplinske energije te kao gorivo za promet. Dakle. nedrvni (ostaci i otpaci iz poljoprivrede) i životinjski otpad. procesa za preradu sirovine te tehnologija za iskorištavanje biomase. Iskorištavanje energije vjetra u Hrvatskoj je na vrlo niskoj razini. pročišćavanja voda i kanalizacijskog mulja i slično. Šumska biomasa BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 16 . Ona se može izravno pretvarati u energiju jednostavnim izgaranjem te se tako proizvodi pregrijana vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima ili za dobivanje električne energije u malim termoelektranama. Tako će se emisija CO2 nastala izgaranjem biomase utrošiti na rast nove biomase. Prosječna brzina vjetra ključni je uvjet za odabir lokacije za postavljanje vjetroturbina. biomasa se može podijeliti na drvni. tehnologija prerade i iskorištavanja. Vjetroturbine se mogu koristiti kao samostalne aplikacije ili ih se može spojiti na električnu mrežu. ako je promatramo kroz zatvoren ciklus. Vjeroturbine se mogu podijeliti na male (do 30 kW). a samim time i snage tijekom rada. Biomasa je najsloženiji oblik obnovljivih izvora energije jer kao sirovina obuhvaća šumsku i poljoprivrednu biomasu. tj.

Treba. bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. sitno drveće. graba. znatno pridonosi klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju. Peleti 17 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . lipe i dr. Čak i u ovim nepovoljnim uvjetima. biozenozna drva i sredstva za zaštitu trupaca te lakovi i druga površinska zaštitna sredstva. Nedopustivo je da se u njima nađu ljepila i/ili umjetni materijali. Slika 2. Cjepanice imaju dugu tradiciju upotrebe za potrebe grijanja. Vlažnost peleta iznosi manje od 10% što mu daje visoku energetsku vrijednost. U pogledu potrošnje ono gotovo i ne postoji. jasena. brušenju i blanjanju koji se koristi za proizvodnju peleta ili briketa. brušenju.17. od čega je 90 150 tona (98 %) izvezeno. no važno je istaknutu da se koristeći cjepanice na tradicionalan način u tradicionalnim energetski neučinkovitim pećima. granjevinu. One se obično sijeku u nekontroliranim uvjetima. Hrvatsko tržište predstavlja primjer razvoja proizvodnih kapaciteta za pelete bez organiziranih financijskih mehanizama poticaja.18. godini proizvedeno svega 92 000 tona. u 2009. naglasiti da je u svih osam postrojenja za proizvodnju peleta. Slika 2. međutim. visoko kaloričnog drveta (hrasta. otpad kod sječe i izradbe – panjevinu. Cilindričnog je oblika i može biti različitih veličina – za domaćinstva i male sustave veličine 6 do 8 mm te za veće sustave veličina od 10 do 12 mm. bukve. čišćenjima i prorjedima ili mješovitim zahvatima nazivamo drvnom sječkom. U Hrvatskoj se od biomase za grijanje najčešće koriste cjepanice. u posljednjih nekoliko godina proizvodnja peleta u Republici Hrvatskoj znatno se povećala. topole. blanjanju). Pelet je proizvod koji se dobije isključivo prešanjem piljevine i strugotina suhog.Drvnu biomasu čine šumska biomasa i biomasa iz drvne industrije (ostaci i otpad pri piljenju. ne vodeći brige o očuvanju šuma. Peći na pelete u kućanstvima Šumsku biomasu. s ukupnim instaliranim kapacitetom od preko 210 tisuća tona godišnje. ne vodeći računa o održivosti šuma. cijepano drvo i druge oblike pri konačnom sijeku. Šumsku biomasu čine ostaci i otpad koji nastaje pri redovitom gospodarenju šumama (drvna sječka) te prostorno i ogrjevno drvo (cjepanice). tj. ovršinu.19. Drvna sječka Slika 2. a trenutno stanje upućuje na nedostatak nacionalnih zakonskih okvira i standarda kontrole kvalitete. a samo 1 850 tona (2%) je prodano na domaćem tržištu. Zbog oblika i veličine peleti se vrlo lako transportiraju i jednostavno pune u ložišta peći koje koristimo za zagrijavanje u kućanstvima. ukupne proizvodne mogućnosti od 212 100 tona/godišnje.) pod velikim tlakom. Količina energije koja se dobiva izgaranjem 2 kg peleta jednaka je litri loživog ulja. Biomasu iz drvne industrije čine ostaci i otpad pri piljenju.

Peći se automatski pale i gase. Također nastaju u procesu prešanja suhog usitnjenog drvnog otpada bez dodavanja vezivnih sredstava. 2009. Kotlovi na pelete sa spremnikom za gorivo i automatskom regulacijom punjenja Moderni kotlovi na biomasu mogu se ložiti svim vrstama krutih goriva i drvnim ostacima. 100000 50000 0 2007. a izazvao je niz zanimljivih društveno-gospodarskih implikacija. Slika 2. većeg energetskog potencijala i boljeg izgaranja. Ukupan instalirani kapacitet proizvodnje peleta u Republici Hrvatskoj od 2007. dovoljno je jednom dnevno) i veća kvaliteta izgaranja budući da se promjene temperature dimnih plinova i ogrjevnog medija svode na najmanju moguću mjeru.250000 200000 150000 i teorijski energetski efikasnije gorivo budući da je manje energije potrebno za njegovu proizvodnju. Stupanj djelovanja suvremenih izvedbi takvih kotlova uobičajeno iznosi 75 . 18 .21. 2008.22. Noviji sustavi za grijanje u kućanstvima koriste najčešće pelete ili drvnu sječku. postižu i održavaju zadanu temperaturu te imaju automatsko doziranje što drvnoj sječki daje prednost u usporedbi s grijanjem na drva. ovisno o kapacitetu kotla. sječku. Količina energije koju dobijemo izgaranjem 2 kg briketa ekvivalentna je jednoj litri loživog ulja. Briketi Briketi su proizvod slični peletima. Biomasa se najčešće koristi kao gorivo za peći u kućanstvima. Briketi su čišća opcija od cjepanica. Veličine su različite i one mogu varirati od promjera oko 50 do 100 mm ili većeg.). čime se ostvaruje potpuna udobnost primjene (ne treba stalno ubacivati gorivo. Razvoj tržišta peleta uzrokovan je nizom društveno-gospodarskih čimbenika. Kotlovi se odlikuju najsuvremenijom konstrukcijom. Obično su dugački oko 60 i 150 mm. piljevinu i sl. Stupanj iskoristivosti kotla na kruta goriva ovisi o načinu loženja i iznosi od 74 do 92%. visokim koeficijentom iskoristivosti i stupnjem automatizacije. ali mnogo veći. Slika 2. Prednost drvne sječke nad peletima jest što je jeftinije BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Kotlovi na biomasu se pojavljuju u dvije osnovne izvedbe: • S ručnim punjenjem (za cjepanice). Kotlovi na biomasu s ručnim punjenjem imaju ugrađen spremnik iz kojeg gorivo drvo samo upada u prostor ložišta odnosno u komoru za izgaranje. stoljeća u SAD-u. Automatika sagorijevanja u pećima i kotlovima stavlja pelete i drvnu sječku u isti rang s loživim uljem i plinom. dok stupnjevi djelovanja iznose 85 . • S automatskim punjenjem (za pelete. malim kotlovima u zgradama ili za sustave područnog grijanja i termoelektrane.92%. Slika 2.90%. Kotlovi na biomasu s automatskim punjenjem omogućavaju gotovo posve automatiziran pogon. a danas su najnaprednije i najviše korišteno gorivo iz biomase.20. godine do danas Peleti su kao gorivo iz drvnog ostatka otkriveni u kasnim sedamdesetim godinama 20.

Prosječna iskoristivost goriva kreće se od 92 do 115% u odnosu na donju ogrjevnu vrijednost. Nova Gradiška – uništeno tijekom rata. Budući da je uobičajeno da se toplina iz kondenzacijskog sustava ne računa kao dio gorive vrijednosti goriva. i to s plinskoturbinskim agregatom (metan. Za takav tip postrojenja kao gorivo se mogu koristiti sve vrste drvne i nedrvne biomase. Iako su takva postrojenja prilično male snage. Ova su postrojenja najučinkovitija. bioplin) te parnoturbinskim agregatom (drvo. DIP Đurđenovac – izvan pogona uslijed teškoća u poslovanju i sl. Kotao na pelete Malim toplinskim sustavom smatra se postrojenje za grijanje zgrada. Ona su u pravilu automatizirana. i to u onim područjima u kojima se raspolaže s dovoljno količine jeftine biomase. Njihovim hlađenjem u kotlu energija se prenosi na vodu koja se odvodi u toplinski sustav.postići stupanj iskoristivosti goriva veći od 100%. Za energetsko iskorištavanje biomase posebno su pogodna mala kogeneracijska postrojenja. U takvim se postrojenjima kondenzira vodena para koja nastaje izgaranjem goriva. Ukupni stupanj učinkovitosti iznosi i do 93%. a za pogon su se koristili otpadci iz pilana. je potrebno predvidjeti veći prostor za skladištenje goriva. Sustavi područnog grijanja na biomasu razlikuju se od onih na fosilna goriva samo u malom broju dijelova. samo što se otpadna toplina ne predaje u okoliš sustavima za hlađenje. Stupanj iskoristivosti goriva u takvim postrojenjima iznosi od 72 do 78%. ipak je moguće proizvesti električnu energiju koja je cijenom konkurentna. Od tada do danas u pogonu je bilo nekoliko kogeneracijskih postrojenja na biomasu. automatiziranog uređaja za dopremanje goriva. a vrući plinovi izgaranja nastaju izravnim izgaranjem biomase. godine u Đurđenovcu. ali su ona zbog različitih razloga izvan pogona (Klas d. Daleko najznačajniji način proizvodnje električne energije iz biomase danas čine kogeneracijska postrojenja (istovremena proizvodnja toplinske i električne energije). ložišta. Slika 2. Sustav se sastoji od skladišta goriva. moguće je 19 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . Tamo je uz parni stroj montiran generator od 120 kW koji je radio samo nedjeljom jer je radnim danom parni kotao radio za pogon pilane. najčešće oko 20 MW električne energije. Pri korištenju šumske drvne mase moguće je postići vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva (korištenje gornje gorive vrijednosti) ako se postrojenje opremi sustavom kondenzacije vodene pare u dimnim plinovima. Pri gradnji Prva kogeneracija na biomasu u Hrvatskoj podignuta je 1881. javnih prostorija i poduzeća snage do 1000 kW (1 MW).d. Biomasa (najviše otpad iz drvne industrije i poljoprivrede te komunalni otpad) se koristi za proizvodnju električne energije u sustavima s konvencionalnom parnom turbinom. Ovaj je generator temelj prve elektrifikacije Đurđenovca jer su i stanovi rukovoditelja imali rasvjetu. nego se koristi u toplinskim sustavima. a zahtijevaju relativno visoke investicijske troškove. Kao gorivo upotrebljava se slama ili drvna biomasa različitog podrijetla.23. Sustavi područnog grijanja na biomasu najčešće su sustavi za proizvodnju topline snage od 1 do 10 MW toplinske energije. kotla i sustava za kontrolu. slama i ostala biomasa krutog stanja).). U zemljama Europske unije takva su postrojenja brojna pa se procjenjuje da u Danskoj samo na slamu postoji preko 8 000 takvih postrojenja. u pilani grofa Ladislava Pejačevića. osim toga su i ekološki prihvatljiva rješenja za proizvodnju električne i toplinske energije. U kogeneracijskim postrojenjima električna energija se proizvodi na isti način kao i u klasičnim termoelektranama. Radi se o manjim postrojenjima koja se djelomično razlikuju od sustava područnog grijanja. Cijena jedinice energije proizvedene u njima može biti i do 40% niža od cijene iz centraliziranih energetskih sustava.

Ako govorimo o obnovljivim izvorima energije uglavnom se podrazumijevaju samo hidroelektrane malih snaga (do 10 MW) koje iskorištavaju energiju kopnenih vodotokova. potoka. Geotermalna energija Geotermalna energija se odnosi na korištenje topline iz unutrašnjosti Zemlje. kanala i sl. vode i zraka za grijanje ili hlađenje zgrada te pripremu tople vode.4. pretvaraju u električnu energiju. energija vodenih tokova (jednostavnije hidroenergija) nastaje strujanjem vode u prirodi: 2. Rotor turbine okreće rotor generatora kako bi se proizvela električna energija.2. osim što se para ne proizvodi izgaranjem goriva već se crpi iz zemlje.5. njezinu potencijalnu i kinetičku energiju. a imaju minimalan negativan utjecaj na okoliš. Dakle. Ona obuhvaća onaj dio energije Zemlje koji u obliku vruće ili tople vode ili pare dolazi do površine Zemlje i prikladan je za iskorištavanje. • Iz morskih valova. Male hidroelektrane Sunčeva energija je uzrok kretanja vode u prirodi.2. Slika 2. Voda iza brane teče kroz cjevovod i kroz sapnice (cijevi posebnog oblika) među lopatice rotora turbine koji se zbog toga okreće. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana. Ljeti je proces obrnut. Brana u hidroelektrani omogućava kontrolu toka rijeke.24. iako malo drugačije izgleda jer se pokreće vodom koja je znatno gušća od zraka. Geotermalna energija se može koristiti za proizvodnju toplinske ili električne energije. vrući zrak iz unutrašnjosti zgrade preko izmjenjivača topline prelazi na relativno hladnije tlo. Hidroelektrane su elektrane koje energiju vode. Zimi toplina iz zemlje preko izmjenjivača topline zagrijava zrak koji struji u zgradi.plime i oseke. a danas se najčešće koristi za dobivanje električne energije u hidroelektranama raznih izvedbi. Hidroelektrana Slika 2. Geotermalna toplinska crpka ili dizalica topline koristi toplinu zemlje. Postavljanje toplinskih sondi u područnoj školi Donja Stubica BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 20 . • Iz morskih mijena . U prirodi koja nas okružuje uskladišteno je mnogo sunčeve energije koju je moguće iskoristiti na taj način. Toplina uklonjena ljeti iz zraka može se iskoristiti za grijanje vode. Turbina je slična propeleru. U tlo u blizini zgrade polažu se cijevi kroz koje struji tekućina i služi za izmjenjivanje topline između vode i tla te se stoga i naziva izmjenjivač topline.2.25.). stvarajući akumulacijsko jezero koje služi kao pričuva vode. • Iz kopnenih vodotokova (rijeka. Kretanjem vode u prirodi nastaje energija vodenih tokova koja se stoljećima koristila za dobivanje mehaničkog rada u vodenicama.

Najvažniji parametar za vrednovanje energetske učinkovitosti sustava dizalice topline je godišnji toplinski množitelj (SPF) koji predstavlja omjer godišnje proizvedene topline i godišnje utrošene električne energije za pogon kompresora. • Dizalice topline voda/zrak – koriste vodu (potoke. • Dizalice topline tlo/zrak – koriste tlo kao izvor topline. Toplinski ponor može biti spremnik potrošne tople vode. Zagrijavanjem tekućeg medija u toplinskoj pumpi on prelazi u plinovito stanje.26. Toplina preuzeta iz toplinskog izvora prenosi se u toplinsku pumpu preko izmjenjivača topline (isparivač). rijeke. Spremnik niže temperaturne razlike naziva se toplinski izvor. a b c d Slika 2. Nakon izmjenjivača topline medij je u tekućem stanju. Slika 2. pumpi i ostalih sustava. kompresor. Postoje dvije izvedbe ove dizalice topline: horizontalna izvedba izmjenjivača ili kolektorsko polje i vertikalna izvedba izmjenjivača odnosno sondiranje. Dizalice topline najčešće dijelimo prema izvoru topline za njihov rad: • Dizalice topline zrak/zrak – koriste zrak iz okoline kao izvor topline. radijatorsko tijelo ili ventilokonvektor. a time istovremeno dolazi i do zagrijavanja. Dizalica topline radi prema termodinamičkom načelu: energija s niže temperaturne razine prelazi na višu uz dodatnu energiju prikladnog medija. Toplinski množitelj 4 značio bi da je dizalica topline proizvela 4 puta više toplinske energije nego što je potrošila električne energije za pogon u promatranom razdoblju. pri čemu mu temperatura naglo pada. Zatim se postupak ciklički ponavlja. podzemne vode ili jezera) kao izvor topline. Najčešće toplinski množitelj kreće se u rasponu od 2. U kompresoru se radnom mediju povećava tlak.27. Ovako zagrijana tekućina odvodi se do drugog izmjenjivača topline (kondenzator) koji toplinu predaje vodi ili mediju za zagrijavanje objekta. Dizalica topline u horizontalnoj i vertikalnoj izvedbi Slika 2. Ekspanzijom se smanjuje tlak medija. ima nižu temperaturu i pod tlakom se dovodi do ekspanzijskog ventila gdje se na sapnici naglo širi. a spremnik više temperaturne razine toplinski ponor.5 do 4. ventilatora. Vrste toplinskih pumpi prema izvoru topline: a) zrak b) podzemne vode c) stijene d) tlo Osnovni elementi toplinske pumpe su isparivač.Osnovna zamisao geotermalnih dizalica topline je iskorištavanje dijela topline iz neposredne okoline čime se zamjenjuje jedan dio potrošnje pogonske energije (električne energije ili energije dobivene izgaranjem plina).28. ukapljivač (kondenzator) i ekspanzijski ventil. Princip rada toplinske pumpe 21 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE .

Direktiva 2009/28/EC pridaje veliku važnost korištenju obnovljivih izvora energije i povećanju energetske učinkovitosti kroz četiri glavna zahtjeva čiji je cilj ispunjenje do 2020. pri čemu je posebno istaknuto da je u energetsku infrastrukturu na razini Europske unije tijekom sljedećih 20 godina potrebno uložiti preko 1 000 milijardi eura. konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom kao i u Zelenoj knjizi prema europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe glavni je naglasak stavljen na sigurnost opskrbe energijom. studeni 2000. godine.1. • Zelena knjiga prema europskoj strategiji za sigurnost energetske opskrbe (Green Paper Towards a European Strategy for the Securityof Energy Supply).. lipanj 2005. U Zelenoj knjizi o europskoj strategiji za održivu. koja dopunjuje i naknadno ukida Direktive 2001/77/EC i 2003/30/ EC (Directive 2009/28/EC on the promotion of the use of energy from renewable sources and amending and subsequently repealing Directives 2001/77/EC and 2003/30/EC). U tu svrhu Europska komisija objavljuje tri dokumenta vezana uz korištenje alternativnih goriva u prometu (COM(2001) 547. Svaka zemlja članica u tom smislu donosi vlastitu strategiju i legislativni (zakonodavni) okvir unutar koje predlaže svoj doprinos ukupnom cilju te navodi planirane poticajne mjere i akcijske planove neophodne za njegovo ostvarenje.Saving 20% by 2020). Osim na području tekućih goriva. Direktive propisuju usvajanje nacionalnih akcijskih planova o obnovljivim izvorima energije.3. promociji korištenja obnovljivih izvora energije (2009/28/EC). listopad 2006. godine (Action plan for Energy Efficiency: Realising the potential . Competitive and Secure Energy Supply). Direktiva 2009/28/EC i ostale spomenute direktive određuju nacionalne ciljeve za sve zemlje članice EU i mjere koje je potrebno poduzeti da se ciljevi ostvare do 2020. travanj 2009. • Zelena knjiga o energetskoj učinkovitosti ili kako učiniti više s manje (Green Paper on Energy Efficiency or Doing More with less). 2001/0265 (COD) i 92/81/ EEC).... Glavni legislativni dokumenti koji reguliraju razvitak energetskog sektora na razini Europske unije su: • Bijela knjiga o energetskoj politici (White Paper on an Energy Policy for the European Union). • Povećanje energetske učinkovitosti za 20%. studeni 1997. Legislativa i dokumenti Europske unije Korištenje obnovljivih izvora energije je prepoznato kao važan čimbenik za postizanje sigurne opskrbe energijom. ožujak 2006. definiraju kriterije koje je potrebno zadovoljiti vezano uz održivost korištenja odnosno zaštitu okoliša te kriterije o garanciji podrijetla proizvedene energije. zaštitu okoliša te konkurentnost industrije. Ispunjenje cilja da se do 2020. • Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije (Energy for the Future: Renewable Sourcesof Energy. Europska komisija značajnu podršku daje i korištenju obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije te za kombiniranu proizvodnju električne i toplinske energije. godine: • Smanjenje emisije stakleničkih plinova (CO2) za 20%. siječanj 2007. • Zelena knjiga o europskoj strategiji za održivu. godine 20% goriva u cestovnom prometu zamijeni alternativnim gorivima zahtijeva znatan napor i zajedničku koordinaciju svih zemalja članica. usvojena je 23. godine. • Povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 20%. konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom (Green Paper on an European Strategy for Sustainable. Zakonska regulativa i procedure 3. • Akcijski plan o energetskoj učinkovitosti: ostvariti potencijal uštedjeti 20% do 2020. Direktiva o BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 22 . • Prijedlog europske energetske politike (The proposal for European Energy Policy).. siječanj 1996. • Povećanje udjela biogoriva u prometu na 10%.. što je regulirano direktivama 2001/77/EC (Direktiva o promociji električne energije iz obnovljivih izvora) i 2004/8/EC (Direktiva o promociji kogeneracije). White Paper for a Community Strategy and Action).

do 2012. 23 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . • Zakon o tržištu plina (NN 40/07.2.1. Cilj Strategije je dati glavne odrednice razvoja hrvatskog energetskog sektora do 2020. • Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08). godine donio Hrvatski sabor. 76/07. Uspostavom FZOEU osiguran je novčani fond za realizaciju projekata javnog i privatnog sektora (trgovačkih društava i fizičkih osoba) na području korištenja obnovljivih izvora energije u skladu sa Strategijom Republike Hrvatske. u smjeru korištenja obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske postavlja sljedeće strateške ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije do 2020. prava i obveze subjekata koji obavljaju predmetne djelatnosti. distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05 i 20/11). godine. Zakon o energiji kao temeljni energetski zakon regulira razvitak energetskog sektora Hrvatske te definira Strategiju energetskog razvitka kao osnovni akt kojim se utvrđuje energetska politika i planira energetski razvitak Republike Hrvatske. listopada 2009.2. 152/08 i 127/10). Legislativa i dokumenti Republike Hrvatske 3. godine donio sljedeće zakone koji određuju zakonodavni okvir energetskog sektora: • Zakon o energiji (NN 68/01. osiguravanje sredstava za obavljanje tih djelatnosti te financiranje • Povećanje udjela obnovljivih izvora u neposrednoj potrošnji energije za 20%.2. potporu nalazi i u Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) (NN 107/03) te u Uredbi o državnim potporama (NN 121/03). 177/04 i 76/07. Zakon o proizvodnji. Energetski zakoni i podzakonska regulativa Hrvatski je sabor u razdoblju od 2001. 152/08 i 14/11).91/11 i 114/11). ako se te vrste plina mogu tehnički i sigurno transportirati kroz plinski sustav. distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05) sustavno i cjelovito uređuje uvjete i načine provođenja energetskih djelatnosti proizvodnje. prava i obveze kupaca toplinske energije. Osim spomenute strategije i Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) potiče i promiče korištenje obnovljivih izvora energije u službi očuvanja i zaštite okoliša. stavku 1. 83/09. plin iz biomase i druge vrste plina. Navedeni strateški ciljevi služe kao smjernica za izradu i dopunu svih legislativnih dokumenata Republike Hrvatske (zakona i podzakonskih akata) koji određuju razvoj energetskog sektora. Zakona izrijekom se kaže da je korištenje obnovljivih izvora i kogeneracije u interesu Republike Hrvatske. distribucije i opskrbe toplinskom energijom. • Povećanje udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (uključujući velike hidroelektrane) u ukupnoj proizvodnji električne energije za 35%. • Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06 i 18/11). Zakon o tržištu plina (NN 83/09) u općim odredbama navodi da se pravila utvrđena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega primjenjuju i na bioplin. U članku 14. • Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07). 145/10 i 26/11). 152/08. • Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04. Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) Korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije ima široku deklarativnu potporu u strateškim dokumentima razvoja energetskog sektora i zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj posebno u Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09) koju je na sjednici 16. • Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09. • Zakon o proizvodnji. Energetski razvitak Hrvatske. godine: 3.3. • Povećanje udjela biogoriva u potrošnji benzina i dizelskog goriva u prometu za 10%.2. Zakon o energiji eksplicitno izražava pozitivno stajalište Republike Hrvatske prema obnovljivim izvorima energije i kogeneraciji.

Temeljem Zakona o tržištu električne energije (NN 177/04) donesena je Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora (OIE) i kogeneracije (NN 33/07). sadržaj i način vođenja Registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača. 100/04. korištenje biogoriva u prijevozu. 101/07. koja propisuje minimalni udio električne energije proizvedene iz OIE i kogeneracije. Ovim se Pravilnikom propisuje i oblik. 155/09. • Mrežna pravila elektroenergetskog sustava (NN 36/06). lipnja 2009. • Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 152/08). ove Brošure. obračun. a osnovni mu je cilj poticanje razvitka novih centraliziranih toplinskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti postojećih sustava. 155/08. trgovinu i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva. • Pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN 67/07 i 35/11). distribuciju i opskrbu toplinskom energijom. visina. donošenje programa i planova za poticanje proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu.2. 38/09. • Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07. • Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (NN 14/06). 3. 90/11). 55/11.3. 76/07. • Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07. Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07) definira obnovljive izvore energije i kogeneracijska postrojenja koja se koriste za proizvodnju energije. propisuje uvjete i mogućnosti te uređuje druga pitanja od značenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu te mjere poticanja proizvodnje i korištenja biogoriva u prijevozu. Zakon je usuglašen s relevantnim direktivama Europske unije. • Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07). raspodjela i način plaćanja naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. 133/07. Zakoni koji reguliraju područje energetske učinkovitosti i štednje energije u zgradarstvu: • Zakon o gradnji (NN 175/03. 8/11 i 144/11). BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 24 . prikupljanje.izgradnje objekata i uređaja za proizvodnju. Temeljem Zakona o energiji donesena je Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) kojom se određuje način korištenja. Važno je naglasiti da Zakon izričito potiče korištenje obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske energije. godine. Podzakonski akti za područje obnovljivih izvora energije i kogeneracije Podzakonski akti koji reguliraju područje obnovljivih izvora energije i kogeneracije u Hrvatskoj su sljedeći: • Pravilnik o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07). • Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07 i 8/11). • Pravila djelovanja tržišta električne energije (NN 135/06 i 146/10). • Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09 i NN 128/10).4. Jedan od važnih hrvatskih zakona koji regulira područje obnovljivih izvora energije je Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09) koji je stupio na snagu 13. Više o Tarifnom sustavu nalazi se u poglavlju 3. 86/08 i 152/08). 116/07. Sredstva naknade za poticanje koriste se za isplatu poticajne cijene povlaštenim proizvođačima za isporučenu električnu energiju sukladno odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07). a uređuje proizvodnju.

odnosno pripadajućim područnim odsjecima na čijem se području planira zahvat u prostoru. 25 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . Tehnička dokumentacija Idejno rješenje Idejno rješenje je temelj za izradu idejnog projekta. Riječ je o neobično značajnom. lokacijsku dozvolu izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. ali i često zanemarenom ili podcijenjenom dijelu pripreme i provedbe projekata. • Uređenje građevne čestice. prostornog uređenja i graditeljstva. • Dinamika provedbe projekta. Lokacijsku dozvolu izdaje županijski ured.1. na službenim obrascima. Općenite procedure pri provedbi projekata za građane i poduzetnike Za provedbu projekta potrebna je potpuna. • Veličina i površina građevine. SO2 i NOx. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se Područnom uredu za prostorno uređenje. graditeljstvo.3. • Idejni projekt statike. Ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi sadrži i idejno-tehničkotehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta (smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi). pregledna i dobro izrađena projektna dokumentacija. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima. Lokacijskom dozvolom se određuje: • Oblik i veličina građevne čestice. prema posebnim propisima. • Izračun smanjenja emisija CO2. • Zakon o tržištu električne energije (NN 177/04 i 76/07). Obveza ishođenja pojedine dokumentacije. Uključuje odabir najpovoljnijih varijanti koje se provjeravaju tijekom izrade s ciljem odabira optimalnog rješenja. nadležan za poslove prostornog uređenja na čijem se području planira zahvat u prostoru. • Očekivani učinci. Lokacijska dozvola 3. • Način sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš i druge elemente važne za zahvat u prostoru. • Idejni projekt arhitekture . odnosno obuhvat zahvata u prostoru. za neke građevine koje su od važnosti za Republiku Hrvatsku te za zahvate u prostoru koji obuhvaćaju područje dvije ili više županija. Mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima. Kvalitetna dokumentacija ključ je i za osiguranje financiranja projekta iz različitih domaćih i europskih fondova bez obzira radi li se o nepovratnim sredstvima ili kreditima poslovnih banaka. • Izvori financijskih sredstava. razradio i opisao te za njega dobile potrebne dozvole. • Namjena građevine. 49/11. Iznimno.3. 177/04 i 76/07.3. 38/09. odnosno građevine na javnoprometnu površinu i komunalnu infrastrukturu. oblikovanje građevine. Projektna dokumentacija je širok pojam koji obuhvaća sve što se na papiru mora pripremiti kako bi se projekt osmislio. odnosno termini koji se koriste u ovom poglavlju sukladni su sljedećim zakonima: • Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07. 152/08 i 127/10).projekt u mjerilu 1:100 buduće građevine. Idejni projekt Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja. Ovaj dokument je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja te izdaje potvrda glavnog projekta (za jednostavne građevine. U praksi smo često svjedoci da se i dobri projekti ne uspiju provesti upravo zbog manjkave. prospekti). Investitor ga je dužan trajno čuvati zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima gradnje. 55/11. ako Zakonom o prostornom uređenju i gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno. • Opis tehničkog rješenja. Ovdje ukratko donosimo pregled tehničke dokumentacije koja se za različite projekte može ili treba pripremiti. odnosno unutar zahvata u prostoru. • Troškovnik. stambene i komunalne poslove i promet. Sadrži osnovne principe rješenja za pojedine inženjerske sustave te uključuje sljedeće sastavne dijelove: • Uvod. fotografije. površine manje od 400 m². Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi investitor te se pritom zahtjevu prilaže: • Izvadak iz katastarskog plana. • Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici. 90/11). • Zakon o energiji (NN 68/01. odnosno ured Grada Zagreba. neuredne ili pogrešno pripremljene dokumentacije. • Način i uvjete priključenja čestice. rješenje o uvjetima građenja izdaje se na temelju idejnog projekta). • Razni prilozi (karte.

ako Zakonom o prostornom uređenju i gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno. svi potrebni preduvjeti za gradnju. Investitor ga je dužan čuvati sve dok građevina postoji. Ministarstvo zaštite okoliša. Njime se utvrđuje da je glavni. Građevina se gradi na temelju izvedbenog projekta te izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. građevinski projekt. Zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnosi investitor te se pritom zahtjevu prilaže: • Dokaz o pravu gradnje na određenoj nekretnini. Ovisno o vrsti građevine sadrži: arhitektonski projekt. glavni projekt ne smije biti u suprotnosti s idejnim projektom. • Opis i idejno rješenje namjeravana zahvata u prostoru. proračun fizikalnih svojstava glede uštede energije i toplinske zaštite te troškovnik projektiranih radova. geotehnički projekt (za građevine za koje je potreban dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti). U pogledu lokacijskih uvjeta. • Pisano izvješće o kontroli glavnog projekta. Nije obvezan za građevine čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2. krajobrazni projekt. vodovoda. • Pismena dozvola susjeda koji graniče s parcelom.). • Dokaz o pravu vlasništva građevine ili ugovor. odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni Glavni projekt Glavni projekt je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu. elektrotehnički projekt. Izvedbeni projekt BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 26 . Građevinska dozvola Građevinska dozvola je dokument na temelju kojeg se može započeti gradnja građevine. • Glavni projekt u četiri primjerka s potvrdom da je izrađen u skladu s posebnim uvjetima. Projekt mora sadržavati podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za njegovu izradu te projektirani vijek uporabe građevine i uvjete za njezino održavanje.2. Ako je riječ o građevini za koju nije potrebno ishoditi građevnu dozvolu. dok Ministarstvo samo u određenim slučajevima. projekt temeljenja. građevine za postupanje s otpadom i građevine za posebne namjene. zahtjevu se prilaže: • Idejni projekt u smislu posebnog propisa. • Potvrdu o nostrifikaciji (iznimno u slučaju stranih projekata). geodetski projekt. prometa. strojarski projekt. građevine za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 i jednostavne građevine. Investitor je dužan trajno čuvati građevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta. prostornog uređenja i graditeljstva izdaje građevne dozvole za građevine prometa i veza. energetske građevine. Građevinsku dozvolu izdaje nadležno upravno tijelo. odnosno ured Grada Zagreba. plinare. odnosno akt nadležnog tijela na temelju kojega je podnositelj zahvata stekao pravo izvođenja zahvata u prostoru. industrijske građevine. • Popis stranaka s objašnjenjem. sanitarne inspekcije. Također može sadržavati i tehničko-tehnološko rješenje (za građevine na koje se odnosi obveza utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema posebnim propisima). MUP-a. Građevnu dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji. Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina gradi. kanalizacije. kao i drugih zahtjeva prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i posebnih propisa te tehničkih specifikacija. kao što je navedeno u dijelu o izdavanju građevinske dozvole.• Suglasnosti nadležne službe HEP-ODS-a (vidi elektroenergetska suglasnost u poglavlju 2. vodne građevine.

financijski tok (primici i izdaci)). projekcija bilance). • Zaključna ocjena projekta. proračun amortizacije. karakteristike građevinskog objekta (poslovni prostor). studija isplativosti. • Zaštita čovjekove okoline. • Tehnički elementi ulaganja (opis tehničko-tehnološkog procesa. uštede). investicije u obrtna sredstva. metoda razdoblja povrata investicijskog ulaganja. • Lokacija. vizija i zadaća projekta /poduzetničkog pothvata). U pravilu se izrađuju za projekte preko 200 000 kuna predračunske vrijednosti ulaganja i to za ishođenje bankovnih kredita. ulaganje u obrtna sredstva. • Ekonomsko-financijska analiza (ulaganje u osnovna sredstva. izvori financiranja. Preporučeni sadržaj Poslovnog plana (prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj -HBOR): • Podaci o nositelju projekta (opći podaci. utrošak sirovina. proračun troškova i kalkulacija cijena. • Analiza tržišta (tržište nabave. • Zaštita okoliša. Investicijska studija Investicijska studija poznata je i pod nazivom investicijski program. • Zaključak. • Ocjena razvojnih mogućnosti ulagača. • Analiza osjetljivosti. • Dinamika i struktura zaposlenih (analiza potrebnih kadrova. dinamička ocjena projekta. struktura i broj zaposlenih). ekonomski tok. • Dinamika realizacije ulaganja. statičkih i dinamičkih pokazatelja projekta te financijskih izvještaja. kalkulacija cijena. • Tržišna opravdanost. • Tehnološko-tehnički elementi pothvata (opis tehnologije. • Informacije o investitoru. pokazatelji učinkovitosti. nepovratnih sredstava pojedinih EU fondova ili poticaja pojedinih ministarstava. • Financijski elementi projekta (investicije u osnovna sredstva. • Sažetak ulaganja. • Lokacija. financijski tok.3. metoda interne stope rentabilnosti). tehnička struktura ulaganja. razlozi pokretanja projekta. materijala i energenata. procjena kreditne/ poduzetničke sposobnosti). sažetak analize tržišta i procjena ostvarenja prihoda).3. Financijska dokumentacija Poslovni plan Poslovni plan je temeljni dokument koji sadrži cjelovito i potanko razrađeno obrazloženje o ulaganjima u projekt s ocjenom očekivanih učinaka i rješenja za različite situacije. • Predmet poslovanja investitora. • Postojeća imovina investitora. • Ekonomsko-tržišna ocjena (statička ocjena efikasnosti investicijskog projekta.2. Preporučeni sadržaj Investicijske studije (prema HBOR-u): • Uvod. U pravilu se izrađuju za projekte do 200 000 kuna predračunske vrijednosti ulaganja i to za potrebe poslovnih banaka radi izdavanja kredita. • Polazište (nastanak projektne ideje. struktura ulaganja u osnovna i obrtna sredstva. usluga. proračun amortizacije. • Predmet poslovanja (proizvod. 27 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . • Analiza dosadašnjeg financijskog poslovanja. račun dobiti. izvori financiranja i kreditni uvjeti. troškovi poslovanja. studija izvedivosti. metoda relativne sadašnje vrijednosti. projekcija računa dobiti i gubitka. a najbitniji rezultati su izračun očekivane profitabilnosti projekta kroz niz uobičajenih tzv. struktura troškova. metoda neto sadašnje vrijednosti. u cilju kvalitetne provjere izvedivosti i isplativosti projekta. proračun godišnjih bruto plaća). tržište prodaje. obračun kreditnih obveza.

Tablicom u nastavku prikazana je usporedba potrebne dokumentacije za pojedinu kategoriju projekata. potrebno je izraditi idejno rješenje i poslovni plan/investicijsku studiju.) koje pridonose povećanom opterećenju kolektorske konstrukcije. postrojenja na biomasu.4. potrebno je uzeti u obzir opasnost od požara u zgradama.3.4. Solarni kolektori Postrojenja na biomasu Dizalice topline BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 28 . Od prethodno navedene tehničke i financijske dokumentacije. pogotovo u snježnim područjima i područjima velikih brzina vjetrova te obratiti pažnju na lokalne vremenske nepogode (vjetar. Stoga je od dokumentacije potrebno ishoditi protupožarnu suglasnost koju je potrebno ishoditi od Ministarstva unutarnjih poslova.1. Prema Pravilniku.2. dizalice topline). 3.3.4. Ugradnja solarnih kolektora Postupak ugradnje sustava za pripremu potrošne tople vode i grijanje od dokumentacije zahtijeva proračun statike zgrade.4. Dodatnu dokumentaciju potrebnu za provedbu projekta čine idejno rješenje i poslovni plan/investicijska studija. prema potrebi. oluje itd. Na temelju navedenog dokumenta. moguće je tražiti građevinsku dozvolu u vidu potvrde glavnog projekta. potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole (u daljnjem tekstu: akt kojim se odobrava građenje) i/ili lokacijske dozvole. 48/11). kako bi se prije montaže kolektora provjerila statička nosivost krova. Od dokumentacije je potrebno izraditi samo idejno rješenje i poslovni plan/investicijsku studiju. ugradnja sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode energijom iz okoliša predstavlja najjednostavniji postupak. 3. Ugradnja dizalica topline Vezano uz potrebnu dokumentaciju. među navedene objekte spadaju svi sustavi navedeni u nastavku ovog poglavlja (solarni kolektori. Ovim se Pravilnikom određuju jednostavne građevine i radovi koji se mogu graditi odnosno izvoditi bez rješenja o uvjetima građenja. Ugradnja postrojenja na biomasu Za ugradnju sustava za grijanje i/ili pripremu potrošne tople vode korištenjem biomase. Idejno Poslovni plan/ Elaborat statike Protupožarna rješenje studija zgrade suglasnost DA DA DA DA DA DA DA NE NE NE DA NE 3. posebno onim u kojima se okuplja veći broj ljudi. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje toplinske energije Na početku ovog poglavlja potrebno je spomenuti Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09. Potrebna je provjera cijele kolektorske konstrukcije.

i u slučaju mrežnog i u slučaju otočnog fotonaponskog sustava od tehničke je dokumentacije potrebno izraditi idejno rješenje i poslovni plan/investicijsku studiju te izvedbeni projekt. • Poslovni plan/investicijska studija.prikupljanje i proučavanje ulaznih informacija te priprema preliminarnih dokumenata za izgradnju postrojenja (idejno rješenje.. potrebno je izraditi sljedeće: • Idejno rješenje. Od ostale dokumentacije. s obzirom na realne mogućnosti ugradnje ovakvih sustava za građane. • Ishođenje Prethodnog energetskog odobrenja i Rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (u slučaju elektrane instalirane snage veće od 30 kW).5. svibnja 2011. za svaku kategoriju posebno. Ugradnja mrežnog fotonaponskog sustava i postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača Zakon o energiji propisuje da je korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije kao i izgradnja energetskih objekata. Od tehničke dokumentacije. moguće je sustav priključiti na prijenosnu ili distribucijsku mrežu te pritom ishoditi status povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. na kraju ovog poglavlja.5. poslovni plan/investicijska studija te za elektrane instalirane snage veće od 30 kW Preliminarna analize opravdanosti izgradnje sustava). 4.2. ekonomskih i ostalih uvjeta priključenja 29 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . u obliku Prethodnog odobrenja za izgradnju fotonaponskog sustava.). potrebno je ishoditi sljedeća rješenja: • Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prije nastavka. njihovo održavanje i korištenje te obavljanje energetskih djelatnosti u interesu Republike Hrvatske (čl. • Ishođenje Prethodne elektroenergetske suglasnosti i zaključivanje Ugovora o priključenju radi sagledavanja mogućnosti priključenja. Postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije sastoji se od sljedećih koraka: • Pripremna faza . odnosno solarnih elektrana. no također je moguće ugraditi i otočni sustav (off-grid sustav). • Poslovni plan/investicijska studija. spada jedino ugradnja fotonaponskih sustava. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje električne energije U ovu kategoriju projekata. obrtnike i poduzetnike na području Grada Zagreba. Klasifikacija postrojenja vrši se prema Pravilniku o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07). • Rješenje o prihvatljivosti 3. i 14. Ugradnja otočnog fotonaponskog sustava Pri ugradnji otočnog fotonaponskog sustava potrebna je sljedeća tehnička dokumentacija: • Idejno rješenje. Ostala dokumentacija razlikuje se ovisno o tome da li se radi o mrežnom ili otočnom sustavu te ju čine studije i rješenja navedena u nastavku. • Izvedbeni projekt. Međutim. postoji mogućnost različitih načina implementacije sustava. navedena dva načina ugradnje postrojenja znatno se razlikuju te su potrebne procedure prikazane tablično.3. • Izvedbeni projekt.1. potrebno je istaknuti sljedeće: ukoliko se ugradnja fotonaponskog sustava vrši na krovu zgrade zaštićene kao spomenik kulture. Prema Pravilniku o dopunama i izmjenama Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima (NN 048/2011) koji je stupio na snagu 5. Međutim. Prema dokumentaciji koju je potrebno ishoditi. 3. potrebno je ishoditi suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Ministarstva kulture. za projekte ugradnje fotonaponskih sustava više nije potrebno ishoditi lokacijsku i građevinsku dozvolu niti izraditi idejni i glavni projekt. • Registracija djelatnosti (upis u sudski ili obrtni registar radi registracije energetske djelatnosti). određivanja tehničkih.5.

Prema Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 33/07). • Izrada Izvedbenog projekta (razrada tehničkog rješenja danog Idejnim rješenjem. stavku 1. • Ishođenje Elektroenergetske suglasnosti kojom operator distribucijskog sustava utvrđuje tehničke parametre priključenja i korištenja mreže. pravo na poticajnu cijenu za isporučenu električnu energiju stječe proizvođač električne energije pod uvjetom da je: • Od Hrvatske energetske regulatorne agencije ishodio rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (sukladno članku 8. Zakona o tržištu električne energije). Stjecanjem statusa povlaštenog proizvođača električne energije ostvaruje se pravo na otkup električne energije po poticajnoj cijeni propisanoj Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz Obnovljivih izvora energije i kogeneracije. stavku 2. odnosno kogeneracijskim postrojenjima te povlaštenim proizvođačima na području Republike Hrvatske te ga ustrojava i vodi MINGORP). podstavku 9. Prikaz potrebne dokumentacije pri ugradnji postrojenja za proizvodnju električne energije – usporedba procedure za postrojenja priključena na mrežu (stjecanje statusa povlaštenog proizvođača) i individualna (otočna) postrojenja Dokumentacija Sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 10 kW DA DA NE ne NE NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA Sunčane elektrane instalirane snage do uključivo 30 kW DA DA NE NE NE NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA Sunčane elektrane instalirane snage veće od 30 kW DA DA DA DA DA NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA Individualne sunčane elektrane DA DA NE NE DA DA NE NE NE NE DA NE NE DA NE NE NE Idejno rješenje Poslovni plan/investicijska studija Preliminarna analiza opravdanosti izgradnje postrojenja E Prethodno energetsko odobrenje Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš Prethodna elektroenergetska suglasnost Ugovor o priključenju Analiza opravdanosti izgradnje postrojenja Energetsko odobrenje Rješenje o uknjižbi Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača Ugovor otkupu električne energije Izvedbeni projekt Elektroenergetska suglasnost Ugovor o korištenju mreže Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 30 . • Ishođenje Rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača. Poticajnu cijenu električne energije moguće je u svakom trenutku saznati na Internet stranici Hrvatskog operatera tržišta energije – www. • Sklapanje Ugovora o otkupu električne energije s Operatorom tržišta uz poticajnu cijenu (dok ukupna planirana proizvodnja električne energije iz postrojenja ne ispuni minimalni udjel električne energije utvrđen Uredbom o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče (NN 33/07)). • Ishođenje Prethodnog rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. potrebna za početak gradnje postrojenja). analiza optimalne tehnologije fotonaponskih modula uzimajući u obzir specifična ograničenja i analizu statike). postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije.hrote. • Ishođenje Rješenja o upisu građevine u zemljišne knjige. Zakona o tržištu električne energije). a ishodi se nakon izgradnje postrojenja. • Sklopio s Hrvatskim operatorom tržišta energije ugovor o otkupu električne energije (sukladno članku 30. • Ishođenje Rješenja o upisu građevine u katastar. • Ishođenje Energetskog odobrenja pri čemu se automatski vrši upis u Registar povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije (Registar OIEKPP je jedinstvena evidencija o projektima obnovljivih izvora energije i kogeneracije. • Ishođenje Rješenja o izvlaštenju i/ili Rješenja o uknjižbi. • Ispitivanje u pokusnom radu. • Sklapanje Ugovora o korištenju mreže.građevine na mrežu i izgradnje građevine te uvjeta korištenja mreže.hr. • Izrada Analize opravdanosti izgradnje postrojenja (skup tehnoekonomskih podataka i podataka prostornog uređenja kao podloga za izradu Izvedbenog projekta) koja sadrži sve elemente potrebne za analizu izvodivosti fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije (analiza Sunčevog potencijala.

Financiranje i isplativnost ulaganja u obnovljive izvore energije 4.4. Uz prijavni obrazac potrebno je priložiti i dokaze o zakonitosti izgradnje objekta. Ukupan broj odabranih prijava prilagođava se raspoloživim proračunskim sredstvima.zagreb. • Zatečeno stanje konstrukcijskih dijelova građevine –zadovoljavajuća toplinska zaštita. Grad Zagreb uveo je 2011.1. • Sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu (peleti i peći s pirolitičkim procesom izgaranja).2. odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000 kuna s uključenim PDV-om. • Zatečeno stanje sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Program financijske potpore Grada Zagreba Kao jedan od prvih gradova u Hrvatskoj. Program se provodi putem javnog natječaja. godine program financijske potpore za realizaciju investicija u obnovljive izvore energije za svoje građane. te vlasništvu nad objektom na kojem se realizira investicija. a na temelju sljedećih kriterija: • Tehnološko-ekonomska opravdanost ugradnje sustava OIE na prijavljenom objektu. a rezultati natječaja javno su dostupni na internetskoj stranici Grada Zagreba. Više informacija možete saznati na: http:/ /eko.hr 4. opće stanje fasade.1. Investicije koje se subvencioniraju uključuju trošak nabave i ugradnje sljedećih sustava obnovljivih izvora energije: • Solarni kolektorski sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode.1. Većina kreditnih linija prvenstveno je namijenjena mjerama povećanja energetske učinkovitosti na nekretninama. a moguće je ostvariti bespovratna sredstva do 40 posto investicijske vrijednosti. Pravo na korištenje subvencije imaju fizičke osobe s prebivalištem na području Grada Zagreba koje ulažu vlastita sredstva u sustave obnovljivih izvora energije te u posljednje tri godine nisu koristile nepovratna novčana sredstva Grada Zagreba za trošak nabave i ugradnje istog sustava u iznosu većem ili jednakom od 12.1. uz financijske uvjete vrlo 31 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . Kreditne linije poslovnih banaka Poslovne banke prepoznale su investicijski potencijal u ovom sektoru o čemu govori pokretanje specijaliziranih kreditnih linija za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Odabir i način procjene dostavljenih prijava vrši stručno Povjerenstvo. • Fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije. Izvori financiranja namijenjeni građanima 4. stolarije i drugo.000 kuna.

d. 4. drvna sječka i peći s pirolitičkim procesom izgaranja).d. ali i financiranje troškova pribavljanja potrebnih dozvola.d. • Sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu (peleti. godine tzv. specijalizirane fondove i razvojne programe Europske unije i Grada Zagreba.. suglasnosti i izradu projektne dokumentacije.5% i 7%. zelene kredite namijenjene fizičkim osobama. • Fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije. • Fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije. Usluga podrške privatnom sektoru zemalja jugoistočne Europe ima za cilj uspostavu financijskog mehanizma za poticanje projekata obnovljivih izvora energije i energetske održivosti. Više informacija možete saznati na: www.1. Međutim.2. a građani mogu biti korisnici kreditnih sredstava kao grupa kućanstava organiziranih u stambenim zgradama ili pojedinačno. Rokovi otplate iznose od jedne do 30 godina. uz obavezne instrumente osiguranja kredita.d.. Na natječaj se smiju prijaviti samo pravne osobe koje u posljednje tri godine BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 32 . Zagrebačka banka i Prva stambena štedionica uvele su početkom 2010. Projekti za koje su namijenjeni ovi krediti uključuju investicije u sljedeće obnovljive izvore energije: • Solarni kolektorski sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Kreditiranje se vrši putem partnerskih banaka.3. Pregled izvora financiranja za male i srednje poduzetnike Mogućnosti financiranja projekata obnovljivih izvora energije za male i srednje poduzetnike znatno su veće u odnosu na fizičke osobe i uključuju posebne linije kreditiranja. godine program financijske potpore za realizaciju investicija u obnovljive izvora energije za male i srednje poduzetnike.cropssf. odnosno do maksimalnog iznosa od 12. Danas na tržištu kredite za financiranje projekata obnovljivih izvora energije nude i Erste & Steiermärkische Bank d. a kamatne stope ovise o bonitetu korisnika i kreću se između 4. Privredna banka Zagreb d.000 kuna s uključenim PDV-om. rješenja.hr Program financijske potpore Grada Zagreba Kao prvi grad u Hrvatskoj. lepeza proizvoda ubrzo je proširena i na segment obnovljivih izvora energije. 4.000 Eura. i Raiffeisenbank Austria d.000 Eura. • Dizalice topline za grijanje i hlađenje (toplinske pumpe). • Sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu (peleti i peći s pirolitičkim procesom izgaranja). Posebni razvojni programi Kako bi se potaknula šira primjena obnovljivih izvora energije razvijeni su posebni razvojni programi na nacionalnoj i europskoj razini u koje se mogu uključiti i domaći mali i srednji poduzetnici. Pravo na korištenje subvencije imaju pravne osobe s registriranim sjedištem na području Grada Zagreba koje ulažu vlastita sredstva na svom objektu u sustave obnovljivih izvora energije. Grad Zagreb uveo je 2012. Program se provodi putem javnog natječaja.2. godine u suradnji između Europske banke za obnovu i razvoj i Europske unije. a njihov primjer slijedile su i druge banke. Visina kredita ograničena je za ovaj tip (malih) projekata na 300. Banco Popolare Croatia d. Investicije koje se subvencioniraju uključuju trošak nabave i ugradnje sljedećih sustava obnovljivih izvora energije: • Solarni kolektorski sustav za grijanje i pripremu potrošne tople vode.slične klasičnim stambenim kreditima. Ukupni iznosi kredita mogu maksimalno iznositi do 250. 4.1. a moguće je ostvariti bespovratna sredstva do 40 posto investicijske vrijednosti. Cro-PSSF – SEFF okvir Cro-PSSF je inicijativa razvijena krajem 2010.

zrakoplova. svemirskih letjelica i povezanih strojeva. rokovi i način prijave su sljedeći: • Dostupni iznosi za pojedinačna poduzeća: od 50.TAM BAS. obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. a u drugoj fazi se (nakon odabira užeg kruga poduzeća) razrađuje projektna ideja. • Proizvodnja odjeće. vagona. sportske opreme. • Proizvodnja tekstila. te bojnih vozila za vojsku). • Proizvodnja računala. prikupljanje. • Za prijavu je potrebno napisati skraćenu verziju prijave (poslovni plan i druga dokumentacija). • Proizvodnja električne opreme. pruža bespovratna financijska sredstva za usluge poslovnog savjetovanja na području energetske učinkovitosti. te omogućiti financijsku potpora u maksimalnom iznosu do 75% neto cijene projekta. • Proizvodnja metalnih proizvoda (osim proizvodnje oružja i streljiva).regionalna-konkurentnost. • Upravljanje zaštitom okoliša (uključujući ISO 14000).000 do 200.hr/hr/ Pretpristupni instrumenti Europske unije . • Zatečeno stanje konstrukcijskih dijelova građevine –zadovoljavajuća toplinska zaštita. opće stanje fasade. a rezultati natječaja javno su dostupni na internetskoj stranici Grada Zagreba. preradu i odlaganje otpada. • Trajanje projekta/aktivnosti treba biti u rasponu od 6 do 18 mjeseci. Cilj programa je pružiti poduzetnicima savjetodavnu pomoć pri odabiru najprikladnijeg poslovnog savjetnika. Više informacija možete saznati na: www. savjetovanje i povezane aktivnosti. sanacije i druge aktivnosti vezane uz upravljanje otpadom. • Proizvodnja pića (osim alkoholnih). EBRD TAM BAS program Specijalizirani program Europske banke za obnovu i razvoj za podupiranje malog i srednjeg poduzetništva . proizvodnja glazbenih instrumenata. • Proizvodnja bazičnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka. 33 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . Konkretni uvjeti i detaljnije informacije bit će poznati nakon konačnog utvrđivanja Operativnog programa za okoliš i energetiku.000 kuna. • Projekte vezane za implementaciju obaveza iz direktive „Integralno sprječavanje i upravljanje zagađivanjem“ (“IPPC”) .hr • Ostala proizvodnja (izrada nakita. • Proizvodnja drugih nemetalnih mineralnih proizvoda. odnosno maksimalno 10. čelika i ferolegura. Više informacija možete saznati na: http:/ /eko. elektroničkih i optičkih proizvoda. • Upravljanje energetskom učinkovitošću te provedbu energetskih pregleda objekata. • Studije o utjecaju na okoliš. • Računalno programiranje. PHARE. a na temelju sljedećih kriterija: • Tehnološko-ekonomska opravdanost ugradnje sustava OIE na prijavljenom objektu. prikolica i poluprikolica. • Proizvodnja strojeva i opreme. Financijska potpora se isplaćuje nakon uspješnog završetka projekta. popravak materijala. Poduzetnici koji mogu tražiti bespovratna sredstva trebaju djelovati u jednom od navedenih sektora: • Proizvodnja hrane.zagreb. • Udio sufinanciranja projekta/aktivnosti = između 50 i 85% (ostatak financiranja treba pribaviti samo poduzeće). energetski neučinkovite opreme. stolarije i drugo. • Popravak i instalacija strojeva i opreme. • Proizvodnja kože i izrada kožnih proizvoda. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.nisu koristile nepovratna novčana sredstva Grada Zagreba za trošak nabave i ugradnje istog sustava u iznosu većem ili jednakom od 12. te vlasništvu nad objektom na kojem se realizira investicija.000 Eura. • Projekte vezane za unapređenje/zamjenu stare. • Pranje i kemijsko čišćenje tekstila i krznenih proizvoda. Poduzetnicima zainteresiranima za ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost na raspolaganju su bespovratna sredstva u sklopu programa IPA 3C . željezničkih lokomotiva. • Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda. godine.000 Eura. medicinskih i stomatoloških instrumenata i pribora). • Zatečeno stanje sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Projekti za koje se dodjeljuje financijska potpora uključuju: • Projekte vezane za korištenje obnovljivih izvora energije. Ukupan broj odabranih prijava prilagođava se raspoloživim proračunskim sredstvima. • Za dodjelu bespovratnih sredstava će se primjenjivati de minimis odredbe za sporazume male vrijednosti. bižuterije i sličnih proizvoda. igara i igračaka. • Prerada papira i proizvoda od papira.IPA IPA je instrument pretpristupne pomoći Europske unije za razdoblje od 2007. ISPA i SAPARD. do 2013. • Izdavanje i reprodukcija snimljenih zapisa.Potpora jačanju konkurentnosti hrvatskog malog i srednjeg poduzetništva. • Proizvodnja druge transportne opreme (osim proizvodnje brodova i čamaca. • Proizvodnja namještaja. • Proizvodnja gume i plastičnih proizvoda. koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS. • Proizvodnja motornih vozila. Financijski uvjeti. • Aktivnosti vezane uz kanalizaciju. poduzetnicima će na raspolaganju biti znatno veća sredstva za ulaganja u obnovljive izvore energije iz strukturnih fondova Unije. • Proizvodnja bazičnih metala (osim bazičnog željeza. • Projekte vezane za nove ekološke proizvode ili usluge. te preciznih i drugih („ne-željeznih“ metala ). Odabir i način procjene dostavljenih prijava vrši stručno Povjerenstvo. • Tehničko testiranje i analiza. • Prerada drva i izrada proizvoda od drva i pluta. Uz prijavni obrazac potrebno je priložiti i dokaze o zakonitosti izgradnje objekta.

Poslovne banke u Hrvatskoj Kao i u slučaju fizičkih osoba.4 milijuna kuna. Danas na tržištu kredite za financiranje projekata obnovljivih izvora energije za male i srednje poduzetnike nude Zagrebačka banka d.hr Hrvatska banka za obnovu i razvitak 4. a iznad toga neposrednim kreditiranjem od strane HBOR-a. a dodjeljuju se na temelju provedenog javnog natječaja.Potencijalni korisnici programa moraju zadovoljavati sljedeće uvjete: • Potpora se pruža malim i srednjim poduzetnicima u svim poslovnim granama osim primarne poljoprivrede. te ovisi o HBOR-ovim mogućnostima financiranja. kuna u pravilu kreditiraju poslovne banke. prvenstveno Europske investicijske banke. Više informacija možete saznati na: http:/ /www.hbor.2. energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na koji se mogu prijaviti i mali i srednji poduzetnici.ebrd. cilj Fonda je sudjelovati svojim sredstvima u financiranju nacionalnih energetskih programa. U nastavku je dan pregled banaka i fondova koji podupiru navedene projekte. Uvjeti programa su sljedeći: • Prihvatljive investicije uključuju ulaganja u osnovna i trajna obrtna sredstva. a navedeni financijski okvir preuzet je iz natječaja Fonda objavljenog 2010. Više informacija možete saznati na: www.d. godine do danas raspisana su tri javna natječaja za dodjelu sredstava. Većina kreditnih linija namijenjena je projektima povećanja energetske učinkovitosti.hr HBOR je razvojna i izvozna banka osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskog gospodarstva. Banke i specijalizirani fondovi Inicijativom vodećih europskih banaka. Banco Popolare Croatia d. ali moguće je ostvariti i kreditna sredstva za projekte obnovljivih izvora energije te financiranje troškova pribavljanja potrebnih dozvola. a maksimalno iznose 15 godina. kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika i vrijednosti i kvaliteti ponuđenih instrumenata osiguranja. uz poček od 2-5 godina. te Njemačke razvojne banke KfW. dok se izgradnja uredskih prostora. godine.d. rješenja o statusu povlaštenog proizvođača električne energije i izradu projektne dokumentacije. Sredstva za financiranje djelatnosti Fonda osiguravaju se iz namjenskih prihoda kojeg uglavnom čine naknade za onečišćenje okoliša. Kreditni zahtjevi do iznosa od 5 mil.fzoeu. • Rokovi otplate ovise o konkretnoj investiciji. poslovne i razvojne banke u Hrvatskoj dobile su na korištenje kreditne linije koje su plasirale u obliku namjenskih programa za kreditiranje projekata održive energije i zaštite okoliša. brdsko planinskim područjima ili otocima. • HBOR u pravilu kreditira do 75% predračunske vrijednosti investicije bez uključenog poreza na dodanu vrijednost. uz 2 godine počeka. Partnerske banke uključene u program čini većina poslovnih banaka na hrvatskom tržištu.pdf Od uspostavljanja Fonda 2004. • Iznosi kredita počinju od 100. • Između 10 i 250 zaposlenika.. ovisno o tome ulažu li poduzetnici na područjima od posebne državne skrbi.000 kn. HBOR je pokrenuo Program kreditiranja projekata zaštite okoliša. Više informacija možete saznati na: www.2. Erste & Steiermärkische Bank d. • Aktivno poslovanje na tržištu najmanje dvije godine. • Poduzeće mora imati većinsko privatno i većinsko hrvatsko vlasništvo. Postoji i mogućnost subvencioniranja kamatne stope od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u visini od 2%. analizirat će se poslovanje matičnog poduzeća. Prepoznavši značaj zaštite okoliša i sve veću potrebu za poticanjem projekata energetske učinkovitosti.d.com/downloads/research/factsheets/tambas.d. proizvodnje duhana ili alkohola. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Osnovan kao izvanproračunski nacionalni fond s javnim ovlastima utvrđenima Zakonom o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Korisnici bespovratnih sredstava mogu biti isključivo jedinice lokalne i regionalne samouprave dok poduzetnici mogu sudjelovati u programima beskamatnog kreditiranja i subvencioniranja kamatnih stopa na ugovorene kredite prema sljedećim uvjetima: • Beskamatni zajam odobrava se financijski stabilnim poduzećima u maksimalnom iznosu od 1. na rok od 7 godina. vojske. kao i već započete investicije ne mogu kreditirati ovim programom. a maksimum nije ograničen. kockarnice te financijske institucije. Sredstva namijenjena TAM BAS poslovanju prikupljaju se putem donorskih programa EBRD-a i njihova raspoloživost je ograničena dvogodišnjim proračunom. • Ukoliko je za potrebe projekta osnovana nova tvrtka. • Kreditnu kamatnu stopu ugovorenu s poslovnim bankama moguće je subvencionirati sredstvima Fonda za 2%. odnosno do maksimalnog iznosa od milijun kuna. • Kamatna stopa se kreće između 4% i 6%. i Privredna banka Zagreb d. poslovne banke od nedavno nude posebne kreditne linije za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije i za male i srednje poduzetnike. Putem poslovnih banaka moguće je i BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 34 . Važno je naglasiti kako se ovaj program HBOR provodi u suradnji s partnerskim poslovnim bankama što znači da poduzetnik može realizirati kredit i preko poslovne banke čiji je klijent. Europske banke za obnovu i razvoj..

te obuhvaćaju sve projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Poticaji se izdaju u obliku smanjenja glavnice kredita po realizaciji projekta. Projekti prihvatljivi za financiranje moraju garantirati smanjenje potrošene energije. Prosječno dospijeće kredita iznosi od 6 do 8 godina za projekte energetske učinkovitosti te od 10 do 12 godina za projekte obnovljivih izvora energije. Maksimalni iznos poticaja ovisi o smanjenju emisije CO2 i može biti u visini 15-20% od ukupnog kredita. • Energetska učinkovitost u industriji – kotlovnice. • Minimalna interna stopa rentabilnosti (IRR) izračunata samo od financijske vrijednosti potencijalne uštede energije mora biti veća od 10%. izdavanje garancija. godine posebnu linija izravnog financiranja projekata održive energije za tzv. a rokovi otplate mogu biti maksimalno 30 godina.WeBSEDFF). • Maksimalan iznos zajma iznosi 300.websedff. sustavi na biomasu.cropssf. Veliki projekti • Maksimalan iznos zajma iznosi 5 mil. zemlje Zapadnog Balkana (The Western Balkans Sustainable Energy Direct Financing Facility . Više informacija možete saznati na: www. i dr. Potencijalni korisnici kreditnih sredstava fonda moraju prije odobravanja sredstava poslati preliminarnu dokumentaciju.com Green for Growth Fund Southeast Europe Europska investicijska banka i njemačka razvojna banka KfW. • Isplate poticaja temeljene na procijenjenom smanjenju emisija CO2 koje proistječu iz primjene projekta. a korisnici mogu biti isključivo privatna poduzeća i kućanstva/grupa kućanstava organiziranih u stambenim zgradama. dužničkih vrijednosnih papira i akreditiva. • Vjetroagregati za proizvodnju električne energije.000 Eura.realizirati kredite iz Programa kreditiranja projekata zaštite okoliša. uz prikladni period počeka. a odabrat će se samo dugoročno financijski održivi projekti. sukladan smjernicama EBRD.ggf. Projekti kvalificirani za kreditiranje dijele se u dvije skupine: • Obnovljivi izvori energije – solarni sustavi. Eura. • Kamatne stope su tržišno formirane. licenci i koncesija moraju te zahtjeve dobiti na transparentan način. U sklopu ovog programa financiranja. 2. Financiranje se odvija izravno ili putem partnerskih banaka uz sljedeće uvjete: • Fond u pravilu kreditira do 70% predračunske vrijednosti investicije. sustavi grijanja i hlađenja te kombinacija svih energetskih pogona. • Ostalo – projekti koji zahtijevaju nabavu dozvola. vjetroelektrane.. • Poticajna sredstva moguće je ostvariti u iznosu do 20%. godine u suradnji Europske banke za obnovu i razvoj i Europske unije s ciljem uspostave financijskog mehanizma za financiranje projekata energetske održivosti u privatnom sektoru.lu Cro-PSSF – SEFF okvir Cro-PSSF je inicijativa razvijena krajem 2010. • Poticajna sredstva moguće je ostvariti u iznosu do 20%. Iznosi kredita i kamatne stope ovise o bonitetu poduzeća.hr Linija izravnog financiranja projekata održive energije za zemlje Zapadnog Balkana (WeBSEDFF) Europska banka za obnovu i razvoj osnovala je 2008. energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Kamatne stope su tržišno formirane uz obavezno osiguranje u obliku imovinskog ili financijskog kolaterala. Procjenu isplativosti ulaganja provode projektni konzultanti. dok neke banke nude i povoljne kreditne linije Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Više informacija možete saznati na: www. Projekti i sukladni uvjeti kreditiranja dijele se prema veličini investicije: 1. • Sustavi za proizvodnju toplinske energije na biomasu. Projekti za koje su namijenjeni ovi krediti uključuju investicije u sljedeće obnovljive izvore energije: • Solarni kolektorski sustavi za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Više informacija možete saznati na: www. • Projekt mora garantirati smanjenje emisije stakleničkih plinova CO2 veće od 20%. parni kotlovi. 35 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE . te minimalnu stopu financijskog povrata za projekte obnovljive izvore energije. • Poželjna veličina investicije iznosi od 2-10 milijuna Eura. Krediti se realiziraju u suradnji s partnerskim bankama. zajmoprimci koji ispunjavaju uvjete mogu ostvariti i: • Besplatne konzultantske usluge u fazi pripremi projekata. Kriteriji koje projekti moraju zadovoljavati su sljedeći: • Tehnički kriteriji – projekt garantira uštedu energije od barem 20% za projekte energetske učinkovitosti u industriji. • Rokovi otplate se prilagođavaju vrsti investicije. Linija pruža potporu malim i srednjim poduzećima za investiranje u projekte održive energije putem pojedinačnih kredita u iznosu od 2 do 6 milijuna Eura. odnosno poslovni plan na engleskom jeziku. Usluge koje pruža fond uključuju srednjoročno i dugoročno kreditiranje. uz potporu Europske komisije utemeljili su Green for Growth Fund Southeast Europe s ciljem poticanje razvoja financijskog tržišta namijenjenog kreditiranju projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Mali projekti • Projekt mora odgovarati Popisu prihvatljivih mjera i opreme (“LEME”) za utvrđivanje tehničke prihvatljivosti. • Fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije. • Dizalice topline za grijanje i hlađenje (toplinske pumpe).000 Eura osim za stambeni sektor za koji je limit 75. • Financijski kriteriji – poduzeće mora počivati na financijski stabilnim osnovama. odnosno CO2 za 20%.

o. energetike. Izračun troškova proveden je uz važeće cijene energenata na tržištu. U slučaju dobivanja subvencija od 40% investicije. Ovi fondovi predstavljaju investitore koji ulažu u perspektivna poduzeća s visokim potencijalom rasta. Osim kao izvor kapitala ovakav fond se javlja i kao donositelj znanja (tzv. Sami fondovi nemaju pravnu osobnost. Radi usporedbe. u vlasničku strukturu da bi nakon ostvarenog rasta vrijednosti poduzeća prodali svoj udio i izašli iz projekta. dizalice topline) ulazni parametri za ocjenu isplativosti određeni su za pretpostavljenu prosječnu obiteljsku kuću sljedećih karakteristika: • Površina: 150 m2. ali i iskustvu u financiranju djelatnosti. Za svaki sustav iskorištavanja obnovljivih izvora energije određeni su prosječni investicijski troškovi te prosječna potrošnja goriva s obzirom na pretpostavljene karakteristike grijanog objekta te je na temelju tih podataka provedena ocjena isplativosti ulaganja prikazana u nastavku.3.hr 4. Za sve sustave za proizvodnju toplinske energije (peći na pelete. proizvodnja topline putem dizalica topline ima jednake troškove kao i uz korištenje prirodnog plina kao energenta. U Hrvatskoj djeluje i Hrvatska PrivateEquity i Venture Capital Asocijacija s ciljem promoviranja PrivateEquity i Venture Kapital ulaganja. Ocjena isplativosti ulaganja u sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije U okviru ovog poglavlja prikazana je analiza isplativosti ulaganja za razne sustave iskorištavanja obnovljivih izvora energije. prikazani su ukupni troškovi proizvodnje toplinske energije za navedene sustava obnovljivih izvora energije te sustava grijanja koji koristi prirodni plin odnosno lož ulje kao gorivo. Fondovi ulažu u perspektivna poduzeća na srednji i dugi rok (prosječno 5 godina) te s jasno definiranom izlaznom strategijom. prema navedenim napomenama.1.cvca. tj. obrtnike i poduzetnike na području Grada Zagreba.4.o. biotehnologije i drugih. Alternative PrivateEquity FGS. a ne poduzetnike u koje se kapital investira. Više informacija možete saznati na: www. Korištenje lož ulja kao goriva u svim slučajevima pokazuje daleko najviše troškove za dobivanje toplinske energije. analizirani su sljedeći sustavi iskorištavanja obnovljivih izvora energije: • Fotonaponski moduli za proizvodnju električne energije. Trenutno u Hrvatskoj djeluju sljedeći fondovi rizičnog kapitala: Nexus FGS. podršci u pronalaženju drugih. Fondovi rizičnog kapitala ulažu u temeljni kapital tvrtke. Prosperus FGS te HonestasPrivateEquity FGS.. a kojima za daljnji poslovni iskorak nedostaju adekvatna financijska sredstva. budućih izvora financiranja. Fondovi rizičnog kapitala uglavnom ulažu u visokotehnološke tvrtke koje uključuju sektore tehnologije (ICT). Tablica 4. • Dizalice topline za grijanje prostora. • Godišnja potrošnja toplinske energije za grijanje: 18. već njima upravljaju društva za upravljanje. • Godišnja potrošnja toplinske energije za pripremu potrošne tople vode: 3. dok su troškovi sustava dizalica topline i peći na pelete nešto viši. know-how) o upravljanju poduzećem. transporta. Termin “rizični” predstavlja rizik za ulagače. BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 36 . Adriatic Kapital d. Venture Capital se u pravilu odnosi na financiranje poduzeća samo u ranoj fazi razvoja i fazi ekspanzije. solarni kolektori.3. poboljšanoj kontroli financija i boljem upravljanju u odnosima s bankama. • Kotlovi na pelete za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode.000 kWh (20 kWh/m2). uz trenutno važeće cijene te bez subvencija najniži troškovi proizvodnje toplinske energije ostvaruju se uz korištenje prirodnog plina kao energenta. treba istaknuti da je PrivateEquity fond širi pojam od Venture Kapital fonda.000 kWh (120 kWh/m2). medija. Iako po hrvatskom zakonu između PrivateEquity i Venture Capital fondova ne postoji razlika. Prosječna investicija u Hrvatskoj u ovoj početnoj fazi ulaganja u prosjeku se kreće od 500 tisuća Eura. S obzirom na realne mogućnosti ugradnje ovakvih sustava za građane. Prema prikazanim rezultatima.2. dobavljačima i kupcima čime fond znatno pridonosi ostvarenju visokog rasta poduzeća. • Solarni kolektori za proizvodnju toplinske energije za pripremu potrošne tople vode. Fondovi rizičnog kapitala PrivateEquity i Venture Capital fondovi po hrvatskom zakonodavstvu nazivaju se otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom. Quaestus PrivateEquity II. Prvenstveno se radi o operativnim znanjima.

potencijalna proizvodnja električne energije iz razmatranog sustava iznosi oko 27.00 1. za što već postoji nekoliko primjera provedenih projekata (primjerice ugrađeni fotonaponski sustav na zgradi Gradske uprave Grada Zagreba na lokaciji Stjepana Radića 1)..2012. godine cijena ekstra lakog lož ulja iznosi 5. godinu iznosi 3.088. Uz navedene parametre te prema podacima o Sunčevom zračenju na području Grada Zagreba prikazanim u priručniku Sunčevo zračenje na području Republike Hrvatske (Matić. koji propisuje tri tarifna razreda otkupne cijene električne energije i to do 10 kW. Za fotonaponskI sustav navedene instalirane snage otkupna cijena električne energije za 2012. • Ukupni investicijski troškovi: • Potrebna površina krovišta: 265 m2.00 32.3.4591 kn/kWh (bez PDV-a).32 0.00 1.00 6.   37 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE .00 0. 550.00 24.90 nije primjenjivo Troškovi grijanja (kn) 821.70 0.500 kn (bez PDV-a).4 kn/kg (bez PDV-a).39 0.856. na dan 3.000 kWh. Uzevši u obzir navedene podatke.9 kW.39 0.000. odnosno ukupni godišnji prihod iznosi oko 93..96 4. Energetski institut Hrvoje Požar). jednostavni period povrata za razmatrani sustav iznosi nešto manje od 6 godina te se s ekonomskog gledišta može ocijeniti povoljnim. za izračun je korištena srednja vrijednost od 1. Dodatni razlog pretpostavljene instalirane snage fotonaponskog postrojenja nalazi se u odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije(NN 33/2007).000.70 0.d. godine cijena prirodnog plina za kategoriju kućanstvo iznosi 2.5 kn/kg (bez PDV-a).49 0.4.00 0.00 Troškovi održavanja (kn) 0.32 0.014.930.00 20.72 1.00 1. cijena drvnih peleta za kućanstva u Hrvatskoj kreće se između 1. • Prema podacima INA d.000.Tablica 4. od 10 do 30 kW te preko 30 kW.1 Usporedni troškovi proizvodnje toplinske energije za razne sustave grijanja Investicija (kn) Kotao na prirodni plin Kotao na lož ulje Kotao na pelete Dizalice topline Solarni kolektori 10.928 kn/l (bez PDV-a).000.32 0.000.086. od dana 1. • Prema podacima Gradske plinare Zagreb. Za treći tarifni razred otkupna cijena električne energije je 30% niža u odnosu na drugi.00 10.2012.00 Troškovi grijanja (kn) 4. 2007. • Prema raspoloživim podacima.000.00 2. Ocjena isplativosti korištenja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije napravljena je uz sljedeće pretpostavke: • Instalirana snaga sustava: 29. Prihodi razmatranog sustava određeni su prema podacima objavljenim od strane Hrvatskog operatera tržišta energije.3912 kn/m3 (bez PDV-a).976.000.53 Napomene: • Svi iznosi prikazani su bez PDV-a.00 Troškovi potrošne tople vode (kn) 1.000 kn (bez PDV-a).43 0.000.31 11.000.89 Ukupni troškovi proizvodnje topline bez subvencije (kn/kWh) 0.3 i 1. Navedene pretpostavke odgovaraju tipičnom sustavu koji je moguće ugraditi na gospodarskom objektu ili zgradi javne namjene. Z.

biomasa (cjepanice. Primjer iz prakse Zamjena postojećeg kotla na loživo ulje visokoučinskim kotlom na pelete ugrađenom u gradu Zagrebu tijekom 2011 godine uz financijsku pomoć Grada Zagreba (Slika 5. peleti) i solarna energija.1.1. Za veće sustave.pojedinačna ložišta. potrebno je osigurati dodatnu prostoriju u svrhu izrade tjednog ili mjesečnog spremnika peleta koji je transporterom povezan sa kotlom. značajno smanjenje troškova grijanja te smanjenje onečišćenja okoliša. drvo) ili djelovanjem (električna energija. Kako građani mogu koristiti obnovljive izvore energije Toplinska energija je pojedinačno najznačajniji i najčešće korišteni oblik energije u kućanstvima.1. 5.): 5. sječka. peći .1. ovisno o godišnjoj potrebi toplinske energije) ukoliko nema potrebe za sanacijom dimnjaka i ostalih elemenata kotlovnice. kuhanje (oko 14%) i pripremu potrošne tople vode (oko 13%). Mjera je izuzetno brzo isplativa (period od nekoliko godina. geotermalna energija) oslobađa/proizvodi/ provodi toplina kojom zagrijavamo unutarnji prostor kućanstva. BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 38 . solarna energija. smanjenje potrošnje energenta za proizvodnju iste količine toplinske energije. Potencijali ušteda 50-60% smanjenja godišnjih troškova grijanja (pripreme potrošne tople vode ako se proizvodi istim kotlom). Ona se u prosječnom kućanstvu koristi za grijanje (oko 73%). Vrstu korištenog goriva dijelimo prema slijedećem: • Obnovljive izvore topline –geotermalna energija. Procjena investicije 600 . plin.2300 kn/kW (jedinična cijena po kW snage kotla). lož ulje. U slijedećim primjerima ukratko su navedene neke mjere prelaska sa klasičnih fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u svrhu proizvodnje toplinske energije za potrebe grijanja. daljinsko grijanje – toplane) te prema vrsti korištenog goriva. Pri tome je važno napomenuti da sustav za pripremu potrošne tople vode i sustav za grijanje ne moraju biti zasebni. nafta (i njezini derivati) i prirodni plin.1. Primjer korištenja obnovljivih izvora energije 5. • Fosilna goriva – ugljen. Sustavi za grijanje najčešće se dijele prema smještaju izvora topline (kotla. Prikazani raspon cijena daje minimalnu i maksimalnu investiciju s obzirom na kvalitetu kotla. centralno grijanje. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje visokoučinskim kotlom na pelete Opis mjere Zamjenom dotrajalog kotla na lož ulje visokoučinskim kotlom na pelete ostvarujemo višestruku korist: povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja.5.1. Načini korištenja obnovljivih izvora energije za zadovoljavanje dijela toplinske energije u kućanstvima najčešće dijelimo na sustave grijanja i sustave za pripremu potrošne tople vode. već mogu zajedno činiti jedan jedinstven sustav koji zadovoljava toplinske potrebe i grijanja i pripreme tople potrošne vode.1. Sustavi grijanja Za dobivanje toplinske energije potreban nam je energent čijim se sagorijevanjem (nafta. U prosječnom kućanstvu ¾ ukupno potrošene energije čini toplinska energija. Izrazito je velika razlika u cijenama kotlova različitih proizvođača. Osim toplinske energije korištenjem obnovljivih izvora možemo proizvoditi električnu energiju u svrhu zadovoljavanja osobnih potreba u kućanstvu ili prodaje proizvedene energije.

prirodni plin. biomasa. Osim grijanja prostora. tu je još i činjenica da korištenjem dizalice topline nemamo potrebe za dimnjakom.1.1. Osim tih pozitivnih učinaka. daljinsko grijanje – toplane) te prema vrsti korištenog goriva. drvo) ili djelovanjem (električna energija. solarna energija.2. Zamjena dotrajalog kotla na lož ulje geotermalnom dizalicom topline Opis mjere Zamjenom dotrajalog kotla na lož ulje geotermalnom dizalicom topline ostvarujemo višestruku korist: povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja. lož ulje. 39 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE .000 kn . 5. nafta.pojedinačna ložišta.1. značajno smanjenje Sustavi za grijanje najčešće se dijele prema smještaju izvora topline (kotla. Pri tome je važno napomenuti da sustav za pripremu potrošne tople vode i sustav za grijanje ne moraju biti zasebni. već mogu zajedno činiti jedan jedinstven sustav koji zadovoljava toplinske potrebe i grijanja i pripreme tople potrošne vode. smanjenje potrošnje energenta za proizvodnju iste količine toplinske energije. Slika 5.2. lož ulje.1 Visokoučinski kotao na pelete za grijanje uz pripremu potrošne tople vode 5. Sustavi pripreme potrošne tople vode Za dobivanje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode potreban nam je energent čijim se sagorijevanjem (nafta. • Subvencija Grada Zagreba 12. Procjena investicije Investicija u sustav dizalice topline iznosi od 5 000 do 8 000 kn po kW dizalice topline (za uređaj i montažu). 3x16A). • Ukupna investicija (oprema i ugradnja kotla) oko 32. centralno grijanje. • Predviđeni životni vijek sustava – preko 25 godina.000 kn (sa PDV-om). geotermalna energija. U slijedećim primjerima ukratko su navedene neke mjere prelaska sa klasičnih fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u svrhu proizvodnje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode. Potencijali ušteda 50-60% smanjenja godišnjih troškova grijanja (pripreme potrošne tople vode ako se proizvodi istim kotlom). obzirom da je priključna snaga geotermalne dizalice topline velika (trofazni priključak. uz dodatni trošak od 1 000 kn po kW za površinski kop ili 5 000 kn po kW. priključkom za plin ili kotlovničarom. • Fosilna goriva – ugljen.• Snaga kotla 30 kW. geotermalna energija) oslobađa/proizvodi/provodi toplina kojom zagrijavamo vodu. plin. peći . Vrstu korištenog goriva dijelimo prema slijedećem: • Obnovljive izvore topline – solarna energija. • Kotlovski sustav spojen na sustav PTV-a. troškova grijanja te smanjenje onečišćenja okoliša. Negativan aspekt je što je potreban zakup dodatne snage električne energije. dizalica topline može hladiti i pripremati toplu vodu.

1.100 kn . solarne cirkulacijske crpke.700 kn (sa PDV-om).3. • Predviđena godišnja proizvodnja 180 kWh • Ukupna investicija (oprema i ugradnja) oko 7.3. Sustavi proizvodnje električne energije Ugradnjom fotonaponskog sustava moguća je proizvodnja električne energije u svrhu zadovoljavanja osobni potreba ili u svrhu prodaje ukupne proizvedene energije za ostvarivanje prihoda od prodaje.000 kn . • Predviđeni životni vijek sustava – preko 30 godina.2 Solarni kolektorski sustav za pripremu potrošne tople vode BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 40 . • Prosječne godišnje uštede u energiji za pripremi PTV-a 70%. Procjena investicije 5 500-7 500 kn/ m2 sustava kolektora (uključena dobava i montaža cijelog sustava). Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije – izdvojeni sustav Opis mjere Izdvojeni fotonaponski sustavi koriste se na mjestima gdje nema elektroenergetske mreže. Adekvatnom veličinom sustava moguće je osigurati potpunu autonomiju opskrbe električnom energijom.1. prometni znakovi. 5. Primjer iz prakse Solarni kolektorski sustav za pripremu potrošne tople vode ugrađen u gradu Zagrebu tijekom 2011 godine uz financijsku pomoć Grada Zagreba (Slika 5. mjerne postaje na nepristupačnim područjima i dr. Primjer iz prakse Izdvojeni fotonaponski sustav za proizvodnju i pohranu električne energije ugrađen u gradu Zagrebu tijekom 2011 godine uz financijsku pomoć Grada Zagreba (Slika 5. U slijedećim primjerima ukratko su navedeni mjere prelaska sa klasičnih fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u svrhu proizvodnje toplinske energije za pripremu potrošne tople vode.000 kn (sa PDVom). • Subvencija Grada Zagreba 3.1.2. 5. Slika 5. za zadovoljavanje oko 70% godišnjih potreba za PTVom dovoljno je instalirati oko 4 m2 krovnih kolektora i spremnik tople vode volumena oko 300L.5. Potencijali ušteda 100% smanjenja troškova električne energije. Procjena investicije Investicija u fotonaponski sustav iznosi od 35 000 – 45 000 kn po kW instalirane snage (za opremu i montažu uključujući baterijski sustav za pohranu električne energije).3. • Subvencija Grada Zagreba 12.): • Snaga fotonaponskih modula 180 Wp (2 x 90Wp). • Predviđeni životni vijek sustava – preko 30 godina.2.): • Površina kolektora 4 m2.1. Osnovni elementi koji čine ovakve sustave su fotonaponski moduli. Za prosječno kućanstvo.1. npr. vikendice. • Ukupna investicija (oprema i ugradnja) oko 35. • Kapacitet baterije 560 Ah. parkirni automati. Ugradnja solarnog kolektorskog sustava za zagrijavanje potrošne tople vode (PTV) umjesto električnog sustava (električni bojleri) Opis mjere Solarni toplinski sustav za zagrijavanje PTV-a sastoji se od solarnog kolektora. baterije i regulatori za punjenje i pražnjenje baterija. sigurnosne i regulacijske opreme te cijevnog razvoda. Potencijali ušteda 70% potrošnje električne energije za zagrijavanje PTV-a. solarnog toplinskog spremnika.

5 godina.3 Izdvojeni fotonaponski sustav 5. • Broj fotonaponskih modula 56.2. Ugradnja fotonaponskog sustava za proizvodnju i prodaju električne energije – mrežni sustav Opis mjere Mrežni fotonaponski sustavi služe za prodaju proizvedene električne energije u elektroenergetsku mrežu. Za razliku od izdvojenih. • Očekivani godišnji prihod oko 40 000 kn (bez PDV-a).3. Fotonaponski sustav koji prati gibanje Sunca u dvije osi – (azimutu i elevaciji) Tracking sustav: • Instalirana snage 7. • Očekivana godišnja proizvodnja el. Potencijali ušteda Ovim sustavima generira se profit kojim se vraćaju uložena sredstva u fotonaponski sustav.5 do 7. • Očekivana godišnja proizvodnja el. Slika 5.4. U ovisnosti o veličini fotonaponskog sustava period povrata investicije kreće se od 5. Osnovni dijelovi za rad ovakvih sustava su fotonaponski moduli i izmjenjivači koji proizvedenu istosmjernu električnu energiju pretvaraju u izmjeničnu nazivnog napona i frekvencije niskonaponske ili srednjenaponske mreže. Zagreb 41 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE .59 kWp. ovi sustavi nemaju potrebu za baterijskim sustavom pohrane proizvedene električne energije jer svu energiju automatski predaju u niskonaponsku mrežu.Procjena investicije Investicija u fotonaponski sustav iznosi od 30 000 – 40 000 kn po kW instalirane snage (za opremu i montažu).1.).4 Fotonaponski krovni i tracking sustavi. Primjer iz prakse Solarni krov Špansko-Zagreb (Tracking sustav. Solarni krov Špansko. Fotonaponski sustav koji prati gibanje Sunca proizvodi oko 40% više električne energije u odnosu na krovni generator fiksno usmjeren prema jugu (Slika 5. energije oko 10 000 kWh. • Broj fotonaponskih modula 28. energije oko 10 000 kWh. • Očekivani godišnji prihod oko 40 000 kn (bez PDV-a). Slika 5.28 kWp . Špansko-Zagreb) Krovni generator • Instalirana snaga 9.

5 Primjer ugradnje solarnih kolektora u kućanstvima Grada Zagreba BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE dobavu potrebnog energenta (sječka ili peleti) uz pružanje usluge održavanju kotlovskog sustava. 5. Ovim načinom iskorištavanja biomase postiže se značajan razvoj gospodarstva i poduzetništva na lokalnom nivou. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju topline iz biomase Neke županije u Hrvatskoj pokrenule su projekt poticanja poduzetnika na korištenje energije biomase.9 kW. Sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u Gradu Zagrebu Grad Zagreb odlučio je potaknuti građane kroz program sufinanciranja ugradnje obnovljivih izvora energije na intenzivniju upotrebu istih u svojim kućanstvima.5. • 16 kolektorskih sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode ukupne instalirane snage 95. čime se također ostvaruje i mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Investiciju 42 . U ovome modelu poduzetnici u javnim i privatnim objektima ugrađuju kotlovski sustav na biomasu i opskrbljuju objekte toplinskom energijom u ugovorenom razdoblju. • 1 fotonaponski sustav snage 80kW.1. Slika 5.9 kW.1. Ukupni troškovi ugradnje sustava obnovljivih izvora energije iznosili su 667 870 kn.2. dokumentacija) u pravilu snosi poduzetnik. Troškovi ugradnje ovih sustava građanima su sufinancirani u iznosu od 40%. Poduzetnici osiguravaju potrebnu za proizvodnju i isporuku topline iz biomase (kotao. Građani na području Grada Zagreba pokazali su izniman interes za uvođenje novih tehnologija u svoja kućanstva. od čega je 213 190 kn subvencionirano ud Grada Zagreba. dok se korisnik/kupac topline obvezuje sklopiti dugoročni ugovor (10 ili više godina) omogućujući poduzetniku povrat uložene investicije uz isporuku jeftine i ekološki prihvatljive energije. Kako mali i srednji poduzetnici i obrtnici mogu koristiti obnovljive izvore energije 5. Osnovni cilj projekta je doprinijeti povećanom iskorištavanju šumske biomase od strane privatnih vlasnika šuma i poduzetnika kroz model ugovorne prodaje topline. U sklopu programa Grad je sufinancirao ugradnju slijedećih sustava: • 2 kotla na pelete ukupne instalirane snage 50 kW. prateća oprema.2.4. a 454 680 kn od građana. Ukupno 19 građana ugradilo je sustave korištenja obnovljivih izvora energije u svojim kućanstvima ukupne instalirane snage 225.

• Očekivana godišnja proizvodnja el. i 5. godine na zgradi gradske uprave Grada Zagreba.7).3 kWp.2. Više o sustavu poticanja nalazi se u poglavlju 7. Primjer iz prakse (1) Fotonaponski sustav pod nazivom Fotonaponski sustav – Trg Stjepana Radića 1 ugrađen je tijekom 2011. • Broj i snaga fotonaponskih modula 120 (240 Wp).6 Fotonaponski sustav Trg Stjepana Radića 1 u izgradnji Slika 5. Dovršeni fotonaponski sustav Petrokov 1 43 BROŠURA ZA PROMICANJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE .2.8.42 kn/kWh).8.9. Projekt poticanja poduzetnika na ugovornu prodaju električne energije iz fotonaponskih sustava Sustav poticanja za pravne osobe pri prodaji električne energije iz fotonaponskih sustava ne razlikuje se od sustava poticanja namijenjenog za fizičke osobe.o. Osnovne karakteristike sustava: • Ukupna instalirana snaga fotonaponskog generatora 393.o u Svetoj Klari (slika 5.7 Fotonaponski sustav Trg Stjepana Radića 1 Primjer iz prakse (2) Fotonaponski sustavi pod nazivom Petrokov 1 i 2 ugrađeni su tijekom 2012.8 kWp. • Broj i snaga fotonaponskih modula 2 070 (190 Wp). • Očekivana godišnja proizvodnja el. energije oko 393 300 kWh. Trg Stjepana Radića 1 (slika 5. Sustavi proizvodnje električne energije i poglavlju 3. Slika 5. godine na zgradi trgovačkog društva Petrokov d. Procedure pri provedbi projekata sustava proizvodnje toplinske energije.46 kn/kWh). Slika 5. Osnovne karakteristike sustava: • Ukupna instalirana snaga fotonaponskog generatora 28. Fotonaponski sustav u izgradnji Slika 5.5.3.1.).4. energije 30 000 kWh.9.6 i 5. • Očekivani godišnji prihod oko 99 650 kn bez PDV-a (otkupna cijena u iznosu od 3. • Očekivani godišnji prihod oko 951 786 kn bez PDV-a (otkupna cijena u iznosu od 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful