SCLAVORUM| REGNUM SIRGUIRA BAIRPSKOG jetapés popa Datlijatiier me remem olla sets asm enuog an eunppem errraz ra vemrtiace eerie met Je sen cru tpl. maumsyg m omens eratisums inasrit 2 conn vole een sete ein dey semanas rom adel sercleest edition pe. tendo sree safle agit omemaboen Yip romua m1 xB up wp sna Ie (amad Bema ystmner mlm eurmder—-oupale ns men or mld rely BS en ph ree psi dog mis x aera paypal eer eo dls rm spagsabprs: Too pega) aay ode} arma} asFun probe on il mero srart ant eoyrot fu great career: sup srs execs moose rine] 774 wake ip oc nec ee oor summation Tir Tuners soe 7 organ ec m= bes erqaen orcad “31 us 3 ee a prereit Karre 11-0 sunsizali rr ‘Aptos oddseamen astecmatts-edseurommirmsurs] ral. end x ndPA eo rae 20[ 50 arnnalag widy llr! s2cmembés-n stineg2 7129 dda sores cel mow qr emered -othadaien xe -acaran— cen lina sarera4 mel arity Tosh eat erat "secre ren rémuabe e1rm9 redial Fi ran-samay sar. shar xs sam remesiats anne eyminrol 96. cl Ds) Supa erosanetboa $f, nle ea eeu aul A. sme ce acdoirD eran oehro8 ura ‘emomt ry. sipurtns. srewanh eee staat mcon wae a ay BB suited op 79 oebky > eclum r.erisnenen eu} rn eed, ermruse uimaptd DP _ etreone + efermunftrne srrct. nit Some Lutein een = 1 rte a uate Mae Tenare rtd reve Ss Rw wy eae ‘pooth sash omen mactooerty abhor.Biblioteka Duhovyno i drZavno naslede NIDAMENTYM MONTENEGRO Urednik MICO ORLANDIC Na osnoyu mi8ljenja Ministarstva kulture Republike Crne Gore br. 03-901/2 knjiga Sklavorum regnum Grgura Barskog — Barski Ijetopis autora: Eduarda Periti¢a oslobodena je pla¢anja poreza na promet.EDUARD PERICIC SCLAVORUM REGNUM GRGURA BARSKOG LJETOPIS POPA DUKLJANINA CONTEKO BARPREDGOVOR CRNOGORSKOG IZDANIJA KNJIGE »SCLAVORUM REGNUM GRGURA BARSKOG* Narod koji znade vrednovati svoju slavnu proslost, bit ée sposoban graditi i svoju sjajnu buduénost. Prije osam i pol stoljeéa Duklja je prodivijavala najteZe momente u dotadasnjoj svojoj povijesti. Nekad snaZna Mihajlova i Bodinova drzava i dobro uredena Metropolija, posebno za nadbiskupa Ilije kojeg je posvetio sam papa Kalikst II., dodivijava svoj nagli pad. Vanjski neprijatelji vrlo jaki a unutraSnja razdijeljenost pogubna. Sve je bilo dovedeno u pitanje, i drzava i crkvena organizacija. I tako nekoliko desetljeéa. U toj gotovo bezizlaznoj situaciji na kormilo erkvene organizacije dolazi Sovjek Sirokih vidika, intelek- tualno i duhovno dorastao da se uhvati u ko&tac s neprilikama svake vrste. Znao je kako i s cime zapodeti uspje3nu obnovu Crkve i DrZave. Bio je to Grgur, nadbiskup barski, po svoj prilici roden u Zadru gdje je (nakon 1194. g.) i zavr8io svoje dane. Grgur je odluéio osvijestiti i sloziti sve druStvene slojeve, i crkvene i svjetovne, sufragane ,,svete Dukljanske Crkve“ i njeno sve¢enstvo, seniore (starce) i mlade% grada Bara, a po njima i Gitave Duklje. Znajuci kojim putem poéi i ici do cilja, odluéio se najprije na obnovu Dukljansko-barske metropolije. Obnovljena crkvena organizacija trebala je biti primjer i poticaj obnovi drZavne samostalnosti. Svojim programatskim djelom ,,Sclavorum Regnum“ (Kraljevstvo Slavena) opravdao je on — na temelju starog prava (jus antiquum) prema kojem svaka drZava ima pravo na vlastitu crkvenu organizaciju u skladu s kanonskim propisima Crkve — opstojnost i obranu Dukljansko-barske metropolije. I u tome je u potpunosti uspio. Isto djelo imalo je za cilj podici duh obnove svim druStvenim slojevima na podrugju Dukljansko-barske metropolije odnosno drzave Duklje. Naime, njegovo djelo ,Sclavorum Regnum‘, koje je priredio prema bogatim raspolozivim pisanim podacima i Zivoj tradiciji, svojim najvecim dijelom govori o Duklji od prvih potetaka pa do 1142. godine po prilici. Utoj povijesti punoj podataka bilo je uspjeha i neuspjeha, uspona i padova i ponovnih uspona. Crkvene lignosti - nadbiskupi, biskupi, opati — bile su dobri duh koji je podizao moralnu évrstoéu svih dru&tvenih slojeva. Ovaj put je ta uloga zapala nadbiskupa Grgura. U svojem djelu iznio je stoga brojne primjere mukotrpne i slayne proglosti koji su pokazali da je u proglosti moguéa obnova postajala i stvarnom. Poticaj i primjer: ako su mogli oni - mozemo i mi. I doglo je do obnove ne samo crkvene organizacije — metropolije, nego i do obnove drzavne samostalnosti. Vukan Nemanjié podrijetlom iz DU- KLJANSKE DINASTUE Vojislavijeviéa* obnavlja Dukljansko kraljevstvo, odréava srdaéne odnose s papom Inocentom III., kojemu se obraéa tak kao rodaku jer se njegov (Vukanov) davni predak kralj Radoslav L., prema Sclavorum Regnum, oZenio Rimljankom. U obnovijenoj Duklji odrgan je 1199. godine i erkveni sabor Kraljevstva, svih sufragana metropolije u prisustvu legata pape Inocenta III. Nakon spomenutog sabora metropolija nikada vise nije bila dovedena u pitanje. Dréava da, ali makar stalno klja8trena jo8 je tu: Duklja - Zeta - Crna Gora, uvijek ziva, uvijek spremna i SPOSOBNA da ponovo stasa, évrsta, jasna i ponosna. Stjecajem okolnosti, nakon osamsto godina i opet jedan Zadranin ukazuje na znataj djela Grgura Barskog koje je uvijek poticajno pai danas. ‘ast mi je i radost da kao i Grgur Zadranin mogu pruZiti moguénost Baranima i svim Crnogorcima — jo8 uvijek Zivim i dovoljno svijesnim Dukljanima — da kroz lik i djelo svog slavnog nadpastira mogu dobiti poticajna nadahnuéa za dobro svoje i crkvene i drZavne organizacije. U Zadru, 11. srpnja 1998. (Dr. Eduard Peritié) * Vidi Genealogiju Vojislavijeviéa, strana 265, biljeSka 55,PREDGOVOR Ljetopis Popa Dukljanina, Barsi rodoslov, ili Sclavorum Regnum Grgura Barskog kako ga ovdje prezentiramo, jedno je od najvaznijih djela iz najstarije povijesti Hrvata, danaSnjih Crnogoraca te Srba i Makedonaca. Da bi se ovom djelu moglo &to cjelovitije pridi trebalo je, koliko je to danas moguée, ponuditi odgovor na pitanje tko je autor i dosljedno tome kada i gdje je ono nastalo, te se Sto vise pribliziti pitanju vjerodostojnosti njegovih podataka. Sluze¢i se najprije samim djelom, usporeduju¢i ga s dru- gim slitnim suvremenim djelima i prouéavajui krititki satuvanu arhivsku gradu kao i ono Sto je o svemu tome do danas napisano, svijestan i stano- vitih nedoreéenosti i propusta koje se nije moglo izbje¢i u pristupu ovom znaéajnom i kompleksnom pitanju, nastojao sam dati znanstveno utemeljen odgovor na pitanje autorstve i vremena nastanka spomenutog djela. Ugodna mi je duénost zahvaliti svim onima koji su mi savjetom i su- radnjom pomogli da rad privedem kraju. Svoju zahvalnost izraZavam u pr- vom redu prof. dr. Stjepanu Antoljaku koji me je struénim znanjem i stal- nim poticajima uporno vodio naprijed i sve do zavrSetka rada. Zahvaljujem nadalje prof. dr. sada veé pokojnom Stjepanu Sakatu DI u Rimu koji me je gotove pred smrt u svojoj dubokoj starosti prvi potakao da se pozabavim ovom problematikom i dao mi prve sugestije. DuZnu zahvalnost dugujem i prof. dr. Daliboru Brozovicu na savjetima i ohrabrenjima. Eduard PerigiéActa Albaniac bilj. Bogoslovska smotra ByZ Crkva u svijetu Croatia Sacra Doc. HNSI ICGL Istorija 1 VAZU SS, Dipl. zbor. I JA, JAZU, Rad JA Letopis MGHS /MGHs/ MgPL /Migne PL/ MijuSkovie Mofin MH MSM HSHSM N.S. oc, nv Reg. Vat. SAN SAZ SKA Siig, Letopis VAHD ZSavRGkan KRATICE, Thaloczy-Jireéek-Sufflay, Acta ct diplomata res Albanise... vol. 1, Vindo- bonae 1913. biljeska Bogoslovska smotra Iss, Zagreb 1912ss. Byzantinische Zeitschrift, Leipzig 191 2ss. Crkva u svijetu, Iss, Split 1966ss. Croatia Sacra Iss, Zagreb 1913-1939, Racki F., Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia MSHSM I, Zagreb 1877. Historija naroda Jugoslavije 1,/B. Grafenauer — D, Perovié — J. Sidak/, izd, Skolska knjiga, Zagreb 1953. orija Crne Gore 1, Titograd 1967. Istorija naroda Jugoslavije 1, Beograd 1953, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru Iss, Radovi tiskani od 1954. dalje, neki u Zagrebu a neki u Zadru. Stipié — Samialovié, Diplomatiéki zbornik kraljevine Hrvatske Dalmacije i Slavonije 1 /743-1 1000/, iz«l, JAZU, Zagreb 1964. Radovi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti Iss, Zagreb 1867ss. Sse F., Letopis Popa Dukljanina, Zagreb-Beograd 1928. Citati teksta kro- nike. Monumenta Germaniae historica scriptores Iss, Hannoverae 1826ss. Migne J.P., Patrologiae cursus... series latina Iss, Parisiis 184 4ss. Mijuskovié S., Ljetopis Popa Dukljanina, Titograd 1967. VI. Mosin, Ljetopis Popa Dukljanina, Zagreb (MH) 1950. Matica Hrvatska, Zagreb Monumenta Slavorum Meridionalium Monumenta spectantia historiam Slayorum Meridionalium Iss, zd, JA, Za- greb 186835 Nova serija opus citatum, citirano djelo recto, verso. Prva ili druga stranica lista u rukopisnoj gradi Archivium Apostolicum Secretum Vaticanum, Registri Vaticani Srpska akademija nauka, Beograd Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Ljubljana. ‘Srpska kraljevska akademija, Beograd. Sisié F., Letopis Popa Dukljanina, citiranje uvoda ili komentara, Vjesnik za arheol, i hist. dalmatinsku, Split. Zeitschrift der Savigny-Stiftang fur Rechtgeschichte, Kanonistische Ab- teilung, Weimar 1911 ss.BIBLIOGRAFIJA UPOTREBLJENI 1ZVORI | NJIHOVE ZBIRKE a) Rukopisi Deocleanus in Vitis regum Dalmatie et Croatie. Rukopis u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu. Sign. R570. Presbiteri Diocleatis Regnum Slavorum, Rukopis u Vatikanskoj biblioteci. Sign. Vat. Lat. 6958. Regum Dalmatiae, et Croatiae Gesta, A Marco Marulo Spalatensi Patritio latinitate dona- ta. Rukopis u Vatikanskoj biblioteci. Sign. Vat. Lat. 6958. Regum Dalmatiae et Croatiae Gesta a Marco Marulo Spalatensi Patritio \atinitate donata a Joanne Lucio ex alio exemplari... anno Domini MDCXXXVIII die XXVII Janua- tii, Vatikanska biblioteka, Cod. Vat. Lat, 7010, fol. 82r—95y. Regum Dalmatiae et Croatiae historia una cum Salonarum desolatione. Maruliéev prijevod Hrvatske kronike. Rukopis u Narodnoj biblioteci Srbije. Sign. R-570. Cronica Rerum sive Regum Iiliriae. Maruliéev prijevod Hrvatske kronike. Dva prijepisa u Athivu zupe Sv. Stodije u Zadru, Sign, 30 i 30a. Hrvatska kronika. Prijepis Jeronima Kaletiéa. Rukopis u Vatikanskoj biblioteci Sign. Co- dex Ms Sclavonicus No 7019, odnosno Vat. Lat. 7019. Kaletiéev prijepis Hrvatske kronike, Vatikanska biblioteka, Vat. Lat. 7019, fol. 104— 123v. Bula Klementa ill—Viberta ,,Quia diuina pietas” od 8. 1 1089. kojom dukljansko-bar- skom nadbiskupu Petru potvrduje metropolitska prava. Arch. Secr. Apost.Wat., AA. Arm. I-XVIII, 1539. Bula Kaliksta H ,,Omnium ecclesiarum” od 4,1 1124. kojom dukljansko-barskom nadbi- skupu Petru potvrduje metropolitska prava. Biblioteca Apostolica Vaticana, Sign. Vat. Lat. 7109. Bula Inocenta IT ,,In eminenti apostolice sedis specula” 2 od 10, VIII 1204. kojom bar- skom nadbiskupu Ivanu potvrduje metropolitska prava i sufragane biskupije. Arch. Secr. Apost. Vaticanum, Arm. 53, vol. 13, fol. 124r—125r. Cencii Camerarii Liber Censuum Romanae Ecclesiae, originalni tekst iz 1192. Rukopis v Vatikanskoj biblioteci, Vat. Lat 8486, Cencii Camerarii Liber Censuum, Arch. Seer. Apost. Vat., Arm. 35, vol. 18 i Arm. 15, vol. 1. Chronicon Andreae Dandoli Ducis Venetiarum. Prijepis iz XVI st. Vatikanska bibliotek: Cod Barb. Lat. 3218.Darovnica zadarskog priora Maja iz 986, Historijski arhiv u Zadru, kaps. [h. A br. 1. Gazzari A., Apologia 0 Difesa d'Alessandro Gazzari a favor del Commentariolo di Marco Maruli contro le note del Dr Lucio Traurino, Naucna biblioteka u Zadru, Ms 377. Kronika kardinala Bosona, Codex Riccardianus 228. Biblioteca Riccardiana u Firenzi. Jnocent IIT, Pismo barskom nadbiskupu (7. IX. 1199) da.se pobrine za uzdrzavanje svac- kog biskupa, Arch, Sec, Vat. Reg. Vat. 4, ep. 175, fol. 187r. Inocent III, Pismo barskom nadbiskupu od 9. XIE. 1200.0 istom sluéaju. Arch. Secr. Vat. Reg. Vat. In. III, An. III, ep. 35, fol. 73r. Lirutti G.G,, Della Dalmazia, Servia, Rascia etc. Rukopis pisan 1752., u vlasnistvu obitelji Biasutti u Udinama. Lucti Joannis, Note ad Commentariolum Marci Maruli, Nauéna biblioteka Zadar, Ms 377. Pismo dukljansko-barskog nadbiskupa Ivana iz 1199. kojim zahvaljuje papi Inocentu II na poslanom paliju. Arch. Seer. Vat, Reg, Vat. In. III, An. II, ep. 178, Pismo Grgura Barskog splitskom nadbiskupu Rajneriju. Athiv kaptola u Splitu, XVI, 1. 183. Pismo Grgura Barskog splitskom kanoniku Gualteriju, Ashiv kaptola u Splitu, XVI, 1, 781. Pismo pape Grgura VII dukljanskom kralju Mihajlu Vojislavijevicu ( prijepis iz XVI st), Va- tikanska biblioteka Cod, Vat. Lat. 6923. Schedario Garampi, Indice 477, Vescovi, Arch. Secr. Vat. Odjel za kataloge. Thomae Archidiaconi Spatatensis Historia Solonitanorum Pontificum atque Spalatentium cum Indice... Cod, chart. in fol. saec. XIII, Vatikanska biblioteka Cod. Vat. Lat 7019, fol 4r—66v. Thomae Archidiaconi Spalatensi Incipit historia salonitanorum Pontificurn, Vatikanska biblioteka Cod. Barb. Lat. 828 (iz XVI st). Zavoreo D., Historia del Regno di Dalmazia, rukopis zavrsen 1602. Historijski arhiv u Za- dru Ms 20, Zavoreo D., Historia Dalmatina 1603, traduzione dal latino attribuita ad Alberto Papali nobile di Spalato. Nauéna biblioteka u Zadru Ms 28272/780. b) abjavijeni izvori Dukljanskog presvitera kraljevstvo Slavena, Prijevod latinske redakcije priredio J. Subotié, Letopis MS, 88, Budim 1853, Historia Krélestwa Stowian czyli Latopis Popa Duklanina. Poljski prijevod Sclavorum Regnuma priredio Jan Lesny. Izdanje Paristwowe Wydawnictwo Naukowe, Warszawa 1988. La storia de’ re di Dalmatia et altri luoghi vicini dell’ Ilirico. Talijanski prijevod Sclavorum Regnuma: M. Orbini, II regno degli Slavi oggi corottamente detti Schiavoni, Pesaro 1601, 205-239, La storia de’ ré di Dalmatia et altri luoghi vicini dell’ Illirico dal Anno del Signore 495 Fine a 1161, Archivio storico per la Dalmazia, 1-3, Roma 1926-1927. Letopis Popa Dukljanina, uredio F. Si8ié, posebna izdanja SKA, knj. LX VII, Beo- grad-Zagreb 1928, 272-375. Usporedni tekst latinski, prema Lucijevu Vatikan- skom rukopisu, i Orbinijev talijanski prijevod. Ljetopis Popa Dukljanina. Priredio V1. Moin, Zagreb, MH 1950, 39-105. Usporedni tekst latinski i njegov prijevod na hrvatski (hrv. prijevod §. Mencinger i V. Stefanic).Ljetopis Popa Dukljanina, Fototipsko izdanje i prijevod Vatikanskog rukopisa prire- dio S. Mijuskovié, izdanje biblioteke »Luta« knj. 19, Titograd 1967. Ljetopis Popa Dukljanina, prijevod i komentar $. Miju8koviéa, izd. Srpska knjizevna zadruga i Prosveta. Stara srpska knjizevnost u 24 knjige, knjiga I., Beograd 1988. Kniga istoriografija poéetija imene, slavy, i raztirenija naroda slavjanskogo..., pereve- dena si italianskogo na rosiskoi jazyk, Sanktpeterburg 1722. Priredio Sava Vla- dislavié Raguzinski. Kronika hrvatska iz XII. vieka, Arkiv za poviesnicu Jugoslavensku, 1, Zagreb 1851. Priredio I. Kukuljevié. (Luciusovo izdanje osim u Amsterdamu 1666, izdano je iste godine u Frankfurtu, zatim ponovno u Amsterdamu 1668. te Ed. nova atque emendate, Vindobonae 1758). Popa Dukljanina Letopis po latinsku i toga nekoliko i joX nesto po hrvatsku. Tzdao I. CRNCIC, Kraljevica 1874. Presbyteri Diocleatis Regnum Slauorum. Yedao Ivan Lucije u svom djelu De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, Amstelodami 1666, 287-302. Presbyteri Diocleatis Regnum Slavorum. Y2dao I. G. Schwandtner. Scriptores rerum Hungaricarum, Dalmatiarum, Croaticarum et Sclavonicarum veteres ac ge- nuini ILI., Vindobonae 1748, 476-309. Regnum Dalmatiae et Croatiae historia una cum Salonarum desolatione. Hrvatska redakcija s Maruliéevim latinskim prijevodom. Objavio F. Si8ié, Letopis Popa Dukljanina, 382-416. Hrvatska kronika. Uz paralelni tekst Regnum Sclavoruma priredio V. Mosin, Ljeto- pis Popa Dukljanina, 39-68. Horvatskaja Kronika XII veka, v podlinnike i russkom perevode. Priredio O. M. Bodjanski, Ctenija v imperatorskom abiestve istorii i drevnostej rossijskih pri Moskovskom universitete. Moskva 1867. Hrvatski tekst prema Kukuljevi¢evu izdanju (1851) i ruski prijevod. ADALBOLDI Vita Henrici imperatoris, MGHS IV, 1841. ALFRIDI episeopi Vita s. Liutgeri, MGHS IV, 1841. ANONYMUS, Chronica Polonorum, Migne PL, CXLV, 1880. Annuario Pontificia per Vanno 1972, Citta del Vaticano 1972. BARISIC F. — RAJKOVIC M. — KREKIC B. - TOMIC M., Vizantiski izvori 2a istoriju naroda Jugoslavije I, Pos. izdanja SAN, knj. 3, Beograd 1955. BARONIUS C., Annales ecclesiastici VI, 1603. BOFARUL P.M.F., Collection de Documentos ineditos del Archivio de la Corona de Aragon. ISTI, Inventario de Pergaminos, (oba djela u Arhivu kraljevine Aragonije u Barcelon.) Canonici Adami Gesta Hamburgensis ecclesiae pontificum, Migne PL CXLVI, 1884. COSMA PRAGENSIS Chronicon Boemorum, MGHS IX, 1851. Chronicon Moisiacense MGHS I, 1826. Chronicon Thietmari episcopi Meserburgensis, MGHS IV, 1841. Concilium Vaticanum If, Dokumenti Il vatikanskog koncila, 12d. Kri¢anska sadainjost, Zagreb 1970. DANDULO A., Chronicon venetum, ed. Muratori 12, 1728. DUCHESNE L., Le Liber Pontificalis, texte, introduction et commentaire I, Paris 1892. ILEIGILI Vita 8. Sturmi abbatis, MGHS IV, 1841. Ex vita et translatione S. Sabini episcopi Canusini, MGHS rerum Langobard. et Italicar, saec. VI-IX, Hannover 1878. FERJANCIC B., Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije II, Pos. izd, SAN, knj. CCCXXIII, Beograd 1959, FERLUGA J. — FERJANCIC B. — KATICIC R, — KREKIC B. — RADOJCIC B., Vie 2zantijski izvori za istoriju naroda Jugosiavije, t. II, Beograd 1966, FULBERTI episcopi Vita S, Autberti cameracensi episcopi, Migne CXLI, 1880. Gesta episcoporum cameracensium, Migne PL CXLIV, 1882. Gesta pontificum cameracensium, Migne PL CXLIX, 1854. GUMPOLDI Vita Vencezlavi ducis, MGHS II, 1828. HUGONIS FLAVINIACENSIS Chronicon, Migne PL CLIV. 1881. HUGONTS LUGDUNENSIS archiepiscopi Epistolue et privilegia, Migne PL CLVII, 1898. IDONIS Translatio S. Liborii episcopi cameracensis, MGHS IV, 1841. JAFFE PH., Regesta pontificum romanorum \-Il, Lipsiae 1855—1858. JOANNES DIACONUS VENETUS, Chronicon venetum et gradense, ed G. Monticolo, Chronache veneziane antischissime I, Roma 1890, 57-171. KEHR P., Papsturkunden in Rom, Nachrichten von der kénigle Gesellschaft der Wissen- schaften zu Gottingen, 1890. KUKULIJEVIC I., Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae I, Zagreb 1874. KLAICN., [zvori za hrvatsku povifest do 1526, godine, Zagreb 1972. LIUBIC S., Listine 0 odnosajth izmedu Juznoga Slavenstva i mletaéke republike, MSHSM X, Zagreb 1891. MARTIN GAL, Chronica Polonorum, MGHS IX, 1851.; MARTIN GAL, Chronica Polonorum, MGHS IX, 1851. MIKLOSICH F., Monumenta serbia spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Wien” 1858. MEGINHARTI Transalatio S, A lexandri, MGHS II, 1828. OTHOLANI Vita S. Wolfgangi, Migne PL XCLVI, 1884. PARTHEY G., Hieroclis Synecdemus et Notitia episcopatum Berolini 1866. Pauli Warnefridi Liber de episcopis Mettensibus, MGHS II, 1828 Regesta Pontificum Romanorum ab condita Ecclesia ad annum post Christum natum MCXCVUI, vol. 2, priredili Jaffe Ph. — Wattenbach G., Lipsiae 1885. RACKI F., Documenta historiae chroaticae periodum antiquam illustrantia, MSM VII/ 1877, Zagreb 1877. RAGNINA N., Annali di Ragusa, S. Nodilo u MSHSM XIV, Zagreb 1883, RESTI J., Chronica Ragusina ab origine urbis usque ad annum 1451, ed. S. Nodilo, MSHSM XXV, Scriptores vol. 1, Zagreb 1893, RICHERI Historiarum libri X, MGHS IV, 1841. REGINONIS Chronicon, MGHS IV, 1841. S. ANSELMI CANTUARENSI archiepiscopi Epistole, Migne PL CLIX, 1854. S. THOMAE CANTUARIENSI archiepiscopi Epistole, Migne PL CXC, 1894. SMICIKLAS T., Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae II, WV, Zagreb 1904, 1906. STIPISIC J. — SAMSALOVIC M., Diplomaticki zbornik kraljevine Hrvatske, Daimacije i Slavonije I /743—1100/, ed. JAZU, Zagreb 1964 12SUBOTIC J., Dukljanskog presvitera kraljevstvo Slovena, Letopis MS knj. 88, Budim 1853. SISIC F. , Prirucnik izvora hrvaiske historije I/1, Zagreb 1914. THALOCZY L. — JIRECEK K. — SUFFLAY E., Acta et diplomata res Albaniae Mediae. aetatis illustrantia, vol, 1, Vindobonae 1913. THEINER A., Vetera menumenta Slavorum Meridionalium historiam illustrantia I, Ro- mae 1863. Translatio S. Alexandri, MGHS IV, 1841. Translatio S. Liborii, MGHS IL, 1828. Vita S, Gulielmi abbatis, Migne PL CXLVI, 1884. ZONARAS I., Chronicon, ed. Buttner-Wobst, Bonn 1897. WALAFRIDI Vita S. Otmari, MGHS II, 1828. WIDRICI Vita S. Gerardi episcopi, MGHS IV, 1841. WILNALDI Historiarum liber I, MGHS IV, 1841. WILCHELMI CALCULI Historiae Northmanorum libri octo, Migne PL CLI. WILIBALDI Vita S. Bonifatii, MGHS II, 1828. YSONIS Miracula s, Walafridi, MGHS I, 1828. UPOTRUEBLJENA ILI CITIRANA DJELA. RASPRAVE I CLANCI ALAND Ee Der Tod des Petrus in Roma, Kirchengeschichtliche Entvorfe, Gutersloch 1960, ALPHANDERY P. — DUPRONT A., La chrérienité er I idée de croissade, I: Les premie- res croissailes, Paris 1954, ANTOLJAK S., Da li je Petar bio samo barski biskup, Miscellanea mediaevalia jugosla- vica: Posebni otisak iz Godisen zbornik na Filozofskiot fakultet na Univerzitetot vo Skopje, Skopje 1968. ANTOLJAK S., frvati u Karantaniji. P.o. iz Godisen zbornik na Filozof. fakultet na Uni- verzitetot vo Skopje, Skopje 1956. ANTOLIJAK S., Izvori za opcu povijest srednjega vijeka /skripta, ciklostilom/, Zadar 1978. " ANTOLIJAK S., Izvori 2a historiju naroda Jugoslavije. Srednji vijek, Filozofski fakultet Zadar, Zadar 1978, ANTOLIAK S., Pad i razaranje Zadra u IV krizarskom ratu: Radovi Filozof. fakulteta u Zadru, svezak 12, razdio drustvenih znanosti 1973/1974, Zadar 1974, ANTOLJAK S., Pomoéne istorijske nauke, Kraljevo 1971. ANTOLJAK S., Pomodni istoriski nauki, Univerzitetot vo Skopje, Skopje 1966. ANTOLIJAK S., Samuilovata drzava, Skopje 1969, ANTOLJAK S., Uéestvoto i ulogata na Srbite, Hrvatite i Ungarcite vo vostaniato na Georgi Vojteh /1072/: Glasnik Instituta za nacionalna istorija, Skopje 1/1973. ANTOLIAK S., Zadar unter Ostgotischer herrschaft: Diadora VI, sv. 1, Zadar 1974. ARHIDAKON TOMA, Kvonika, ed, Cakavski sabor, Split 1977. ARON R., Thucydide et le recit historique: Dimensions de la coscience historique, Paris 1964, 2. izd. BABIC A., Q pitanju formiranja srednjovjekovne bosanske drzave: Nauéno drusivo NR BiH, Radovi III. Od}. istor.-filol. nauka, knj. 2. Sarajevo 1955. BAINVEL J), De Ecclesia Christi, Paris 1925.BAJEC A., Freisinski /Brizinski/ spomenici, élanak u Enciklopediji Jugoslavije II, 393394, Zagreb 1958. BALZANI U., Le cronache italiane nel medio evo, 2. izd., Milano 1900 BANASEVIC N., Letopis Popa Dukijanina i narodna predanja, ed. Srpska knjizevna zadruga, Beograd 1971. BARADA M., Dalmatia Superior: Rad JA 270/1949. BANDURI A., dmperium orientale sive antiquitates Constantinopolitanae in quattuor partes distributae, Venetiis 1729. BARADA M., Dvije nage vladarske isprave, Croatia Sacra 7/1937. BARADA M, , Hrvatski vlasteoski feudalizam: Djela JA 44/1952. BARADA M., ,,Seriptorium” opatije sv. Krsevana u Zadru: Godisnjak univerziteta Ju- goslavije u Zagrebu za sk. god, 1929/30—1932/33, BARADA M., Topografija Porfirogenetove Paganije: Starohrvatska prosvjeta N.S. II/1 -2 1928. BARADA M., Vaznost osnutka zagrebacke biskupije: Kulturno poviestni zbornik zagre- backe nadbiskupije u spomen 850. godisnjice osnutka, I dio, Zagreb 1944. BARBIE L., Starinski sibenicki kodeks u samostanu 00. Franovaca—Konventualaca: Sta- rohrvatska Prosvjeta 1, Knin 1895. BARION H., Das frankisch-deutsche Synodalrecht das Frohmttelatter, Bonn-Koln 1931 BARISIC F. — RAJKOVIC M. — KREKIC B. — TOMIC M., Vizantinski izvori za istoriju naroda Jugoslavije T.1, SAN, Posebna izdanja knj. CCXLI, Viz. inst. knj. 3, Beograd 1955. BARONE H., Storia universale della Chiesa detla predicazione degli apostoli fino al ponti- ficato di Gregorio XVI, vol IV, Lugano 1839, BATIFFOL P., Etudes de liturgie et d' archeologie chrétienne, Paris 1919. BATIFFOL P., L’ Eglise naissante et le Catholicisme, Paris 1909. BAUMGARTEN P. M., Beitrage zur Geschichte des ,,Palleum", Miscellanea F. Ehrle, vol. Il Per la storia di Roma, Roma 1924. BERITIC L., Urrrdenja grada Dubrovnika, Zagreb 1955. BERLIERE U., L’ordre monastique des origines au XII siecle, Paris 1928. 4. izd. BESLAGIC 8. — KAJMAKOVIC Z. — IBRAHIMPASIC F. Cirilski natpis iz doba Kulina bana: Nae starine X/ 1965, Sarajevo 1965. BIANCHI C.F., Zara cristiana I, Zadar 1877. BIBLIANDER Th., Machumetis Saracenorum principis, eiusque succesorum vitae, doctrina ac ipse Alcoran, Basileae 1550. Bibliotheca Sanctorum XII /S. Viadimir/, Roma 1969. BLOCH M., Feudaino drustvo, Zagreb 1958. BORINO G.B.,Cencio del Prefetto, l'attentatore di Gregorio VII, Studi Gregoriani IV, Roma 1952. BORK R., Zu einer neuen These uber die Const, Schenkung: Festschrift A. Hofmeister, Halle 1955. BOSSI G., J Crescenzi: Contribuito alla storia di Roma 900-1012, Roma 1915. BOZIC L., O proslosti manastira sv, Mihaila na Previaci: Anali Filoloskog fakulteta VII, Beograd 1967. BOZIC L., Prevlaka — Tumba, Zbornik Filozofskog fakulteta VII/1, Beograd 1963. BRACKMANN A., Gregor VII und die kirchliche Reforbewegung in Deutschland, Studi Gregoriani 1/1947. 14BREYER M., Nadbiskup A, Jamometi¢, sazivaé protupapinskog koncila u Bazelu: Vidici I, br. 8-9, Beograd 1939, BREYER M., Prilozi k starijoj knjigevnoj i kulturnoj poyjesti Hrvatskoj, Zagreb 1904, BROOKE Z.N., The Englisch Church and Papacy, Cambridge 1931. BRYENNIUS N., Commentarii, ed. A. Meineke: Corpus scriptorum historiae byzantinae, Bonnae 1836. BUCAN-ZELIC B., Starohrvatske erkvice u srednjavjekovnoj Travuniji i Dukijé, Marulié $/1977. BULIC FP. ~ Katié L., Stopama hrvatskih narodnih vladara. Jeronimska knjignica 259, Za- greb /bez godine/ BUTURAC J. — IVANDIJA A., rovijest Katolicke Crkve medu Hrvatima, Zagreb 1973. CARCOPINO J., Etudes d’Histoire chretienne, Paris 1953. CHERAMY H., Les catacombes romaines, Paris 1932, CHONIATA N., Historia; ed. 1, Bekker u Corpus hist. byz., Bonnae 1835. CROCE B., Teoria ¢ storia della storiografia, Bari 1920. COLETTI P. G., Accessiones et correctiones all ‘Illyricum Sacrum det. P. D, Farlati, Spalato 1909, CAGIN P., Le manuscrit latin M VI, 2, du Musee Borgia, Revue des bibliotheques 12/ 1902, CIRKOVIC S., Komentari i izvori Mayra Orbina: M. Orbini, Kraljevstvo Slovena, Beograd 1968. COROVIC V., Historija Bosne, ed. SKA, Pos. izdanja knj. CXXIX, drust, i istor. spisi, knj. 53, Beograd 1940. COLIC J., Reénik latinsko-srpsko hrvatski, Beograd 1936. CREMOSNIK G., Isprave zahumskog kneza Dese: An, hist, inst, u Dubrovniku III/ 1954, CREMOSNIK G., Original povelje Kutina Bana: Glasnik zem. muzeja NS, 12/1957. CRNCIC L., Popa Dukljanina Letopis po latinsku i toga nekoliko i jos nesto po hrvatsku, Kraljevica 1874. CUBELIC T., Knjizevni leksikcn, Zagreb 1972. CULE P., Misli velikih umova o Kristu i kat, Crkvi, Mostar 1926, CUKOVIC M., Citanka za V i VI razred sred, skole sa teorijom knjizevnosti, Sarajevo 1933, DABINOVIC A., Hrvatska drZavna i pravna povijest, Zagreb 1940. DADIC Z., Prvi dodiri Hrvata s matematiékim znanostima u srednjem vijeku, Knjizevni Jadran 23/1935. DAMIZIA G., Lineamenti di Diritto Canonico nel ,,Registrum epistolarum” di S. Grego- rio Magno, Roma 1949, DEANOVIC M. — JERNEJ J., Talijansko-hrvatski ili srpski rjeénik, Zagreb, Skolska knji- ga 1973, DEGRAND A., Souvenirs de la Haute—A lbanie, Paris 1901 DINIC M., Humsko—trebinjska vlastela: Posebna izd, SAN, knj. 397, Beograd 1967. DINIC M., Povelie kneza Dese o Mijeru: Prilozi za knjizevnost, jezik i folklor XXVIII/ 1962, sv. 1-2. DUBY G. — MANDROU R.., Histoire de la civilisation francaise, Moyen age — XVI® siec- Ie, Paris 1958. DUCHESNE L., L’ Iliyricum ecclésiastique, Bizantinische Zeitschrift I, Leipzig 1891. DUCHESNE L., Le Liber censuum de VEglise Romaine, Roma 1928. 1SDUCHESNE L., Le Liber Pontificalis, texte, introduction et commentaire II, Paris 1892 DUCHESNE L., Origines du culte chretien, Etude sur la liturgie latine avant Charlemagne Paris 1898. DU CANGE CAROLI DU FRESNE, Glossarium ad scriptores medie et infinae iatinitatis, T. III, Venetiis 1738. DUCHESNE L., Origines du culte chretien, Etude sur la liturgie iatine avant Charlemagne, Paris 1898. ENGEL CH., Geschichte des ungarischen Rachen Reichs und seiner Nebenlander. Zweiter Theil. Staatskunde und Geschichte von Dalmatie, Croatie und Slawonien, Halle 1798. FANCEV E., Liturgijsko-obredne igre u zagrebaékoj stolnoj erkvi: Narodna starina 1, Za- greb 1925, FARCIC A., Zitije sv. kralja Viadimira: Boka 1, Herceg-novi 1969. FARLATI D., Illiriel sacri, tomus sextus, Ecclesia Ragusina, Venetiis 1800. FARLATI D. — COLETTI J., Ilirici sacri, tomus septimus, Ecclesia Diocletana Antiba- rensis, Durachensis et Sirmiensis, Venetiis 1817. FELBINGER A., Die Primatprivilegen von Gregor VII bis Innocenz III, ZSavRGKan 68, 1951. FERMENDZIN E., Acta Bosnae potissimum ecelesiastica ab anno 925 usque ad 1752, MSHSM, XXIII/ 1872. FLICHE A., La Reforme Gregorienne, Il Gregoire VII, Louvain—Paris 1925, FIAMENGO A., Osnovi opée sociologije, Zagreb 1973. FOLNESICS H., Die illuminierten Handschriften in Dalmatien, Leipzig 1917. FORETIC V., Dvije isprave zahumskog kneza Dese o Mljetu iz 1151: Anali Hist. inst. u Dubroyniku 1/1952. FORETIC V., Korculanski kodeks 12. stoljeca i vijest iz doba hrvatske narodne dinastije unjemu: Starine JA 46/1969. FORETIC V., Smjestaj Hrvata i Srba u srednjem vijeku s naroéitim obzirom na Crvenu Hrvatsku, Dubrovnik 4/1969, FRANZEN A.., Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1970. FUCIC B., Bascanska placa kao arheoloski predmet: Slovo 6-8 /Vajsov zbomik/, Za- greb 1957. FUCIC B., Izvjestaj 0 putu po otoeima Cresu i Losinju, Ljetopis JAZU 55/1949 Izvjestaj o putu po Istri 1949, godine /Labinski kotar i Kras/, Ljetopis JAZU 57/1953. Grdoselski ulomak, Prilog kulturnoj geogra! tarskog glagolizma, SP III/7, 1960. GAY J., Les papes du XI siécle et la chrétienité, Paris 926. GILSON E., Le moyen-dge et V/histoire, u Gilson, L’ésprit de la philosophie medievale II, 1932. 7 GOGALA — DOMINIS F., Kada je odrfan sabor na Duvanjskom polju?, Sibenik 1965. GORTAN V., Osvrt na prijevod Ljetopisa Popa Dukljanina Posebni otisak iz Ziva antika 1/1, Skopje 1951. GREENLAW E., The Province of Literary History, Baltimor 1931. GRGIC M.,, Dra nepoznata svetomarijska rukopisa u Budimpesti, Kulturna bastina samo- stana sv, Marije u Zadru, Zadar 1968, GRIFFE E., La question du transert des reliques de S. Pierre ad Catacumbas B.L.E.. Tour louse 1953, GSPAN A., K razstavi srednjeveskih rokopisov Slovenije, Ljudska pravica, 27. februara 1955, 16GSPAN A. — BADALIC J., Jnkunabule v Sloveniji, Ljubljana 1957. GRACEV V.P., Serbskaja gosudarstvenost u X-XVI y. Kritika teorii ,Zupnoj organizaci- ji”, Moskva 1972. GRANIC E., Osnivanje arhiepiskopije u gradu Justinijana Prima 535 god.: Glasnik Skop- skog naucnog drustva 1/1925. GROSS M., Historijska znanost, ed. Sveué. u Zagrebu, Institut za hrv. povijest, Zagreb 1976. GRUBER DANE, O dukijensko-barskoj i dubrovackoj nadbiskupifi do polovine XII sto- Jjeéa: Vjesnik kralj. hrv. slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arhiva 14/1912. GRUMEL V., Lannexion de I'Illyrisum oriental, de la Sicile et la Calabre au patriarchat de Constantinople: Recherches de sciences religieuses 40/1952. GRUMEL V., Les preliminaires du schizme de Michel Cérulaire ou la question romaine avant 1054; Revue des Etudes byzantines, Paris 10/1952. GUGENBERGER K.., Die deutschen Papste, Munchen 1916, 15—28. GUNIJACA S., Ispravei i dopune starijoj hrvatskoj historifi 1, Zagreb 1973. GUNJACA S., Kako i gdje je svrSio krali Dimitrije Zvonimir, s dodatkom o grobu kralja Zyonimira na Kapitolu kod Knina, Rad 288/1952. GUNTHER H., Die christliche Legende des Abendlanders, Heidelberg 1910. GUSIC B., Kako je Mljet pripao dubrovackoj republici. Zbornik M. ReSetara, Dubrovnik 1931. GUSIC B., Nase Primorje, historijsko-geografska studija, Pomorski zbornik I, Zagreb 1962. . HADZUAHIC M., Pitanje vjerodostojnosti sabora na duvanjskom polju: Godisnjak Aka- demije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, knj. VIII, Centar za balkanoloska istrazivanja, knj. 9, Sarajevo 1970. HAMM J., Datiranje glagoljskih tekstova, Radovi Stsl. instituta 1/1952. HAMM J., Glose u Radovanovoj bibliji, Slovo 1/1952. HAMM J., Staroslavenska gramatika, Zagreb 1970, HERCIGONJA E., Povijest hrvatske knjizevnosti, Srednjovjekovna knjizevnost, Zagreb 1975. HEYD G., Storia del commercio del Levante nel medio evo, Torino 1913. HESBERT R.J., Evangéliaire de Zara, Scriptorium 8, Bruxelles 1954. HEUSSI K., Die Romische Petrustradition in kritischer Sicht, Tubingen 1955. HILFERDING A, F., Istorija Serboy i Bolgar, Sobranije soéinenii t. I, $. Peterburg 1868. HILGENREINER K.., Primas; Buchberger M. - Hofmann H., Lexikon fur Theologie und Kirche, VIII, Freiburg 1936, 2. izd. HALLER J., Nikolaus I und Pseudo-Isidor, Stuttgart 1936. Historija Covjecanstva, Kulturni razvoj sv. 1/Il, Velike civilizacije srednjeg vijeka, II dio Zagreb 1972. Historija naroda Jugoslavije I, Zagreb 1953. HOLTZMANN W., Die unioneverhandlungen zwischen Kaiser Alexios I, und Papst Urban II im Jahre 1089: ByZ 28/1928. IMBART DE LA TOUR P., Les elections épiscopales dans I’église de France de IX® au XIE sidcie, Paris 1981. Istorija Crne Gore I, Titograd 1967. Istorija naroda Jugoslavije 1, Beograd 1953. JOVANOVIC LI., O Letopisu Popa Duklanina, Godisnjak SKA, knj. XV, 221-226. 17JAGIC V., Grskovicev odlomak glago liskog apostola, Starine JA 26/1893. JAGIC V., Historija knjigevnosti naroda hrvatskoga i sprskoga, Kujiga prva: Staro doba, Zagreb 1867 JANEZ S., Istorija slovenacke knjizevnosti, Sarajevo 1959_ JANSEN M. — SCHMIT L. — KALLENBERG, Historfographie und Quellen der deutschen Geschichte bis 1500, Leipzig-Berlin 1914, JASTREBOV I. S., Podaei iz istorije srpske erkve, Beograd 1879. JEDIN H., Velika povijest Crkve IlI/1, Zagreb 1971. JELIC L., Duvanjski sabor, Viesnik hrv_arh. drustva N.S. X, Zagreb 1909, JELIC L.. Mogi sy. Simuna Bogoprimca u Zadru, Hagiografsko-povijesna studija, Rad JA 145/1901. JELIC L., Povijesno-topografske crtice 0 biogradskom primorju, VHAD. NS III. Zagreb 1898.¢ JEZIC S. , Hrvatska knjizevnost 1100-1941, Zagreb 1944. JERECEK K.. Die Romanen in den Stadten Dalmatiens wahrend des Mittelalters, uw Denk- schriften d. k. Akad. d. Wiss. Philos. Hist. Cl. 48, Wien 1902. JIRECEK K.,, istorija Srba /s njemaékog preveo Jovan Radovié/, Beograd 1952. JIRECEK K., Pregled dubrovacke historije u delu M. R esetara: Dubrovacka numizmatika I, Sr. Karlovei 1924, KAER P., Dvije opatije sv, Petra Gumajskoga i sv. Stjepana de Pinis, Prilog éasopisu Bu- Mettino di archeologia e storia dalmata XIII—XV, Split 1890-1892. KAMPUS L., Novi prilozi o lokrumskim falsifikatima i Desinoj darovnici pulsanskim be- nediktincima, Historijski zbornik XV/ 1962. KARAMAN LJ., Jz kolijevke hrvatske proslosti, MH 1930. KATIC L.. Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira. P. 0. iz Bihaéa, hrv. drustva za istradivanje domace povijesti, Zagreb 1932 KATIE, L., Sto su ucinili benediktinci za napredak covjecanstva, Sveti Benedikt i njego- vo djelo, Split 1939. KATICIC R., Knjizevnost i jezik, u Uvodu u knjizevnost II, urednici F. Petre — Z, Skreb, Zagreb 1969 KELEMINA J., Goti na Balkanu: Casopis za zgodovinu in narodopisje XXVII, 1932. KLAIC N., Jzvori za hirvatsku povijest do 1526, gadine, Zagreb 1972. KLAIC N., Mijetski falsifikati: Arhivski vjesnik X/ 1957 KLAIC N., Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971. KLAIC N.. Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976. KLAIC N, — PETRICIOLI I., Zadar u srednjem vijekw, Zadar 1976, KLAIC N., Zadar, dalmatinska metropola do XII staljeca, Zadarska revija 2-3 / 1977. KLAIC, V,, Crvena Hrvatska i Orvena Rusija, Hrvatsko Kolo VIII, MH. Zagreb 1927, KLAIC M., Obrovae sredovjeénih isprava: Vjesnik hrv. arh. drustva, N.S. XV1/1935 KLAIC V., Naroditi sabor i krunisanje na Duvanjskom polju: Zbornik kralja Tomislava, Zagreb 1925. KLAIC V., Opis zemalja u kojima obitavaju Hrvati If, Zagreb 1881. KLAUSER TH.. Der Ursprung der bischoflichen Insignien und Echnenrechte, Krefeld 1949, KLINKENBERG H. M., Der riimische Primat im 10 Jh: Zeitschrift der Savigni-Stiftung fiir Rechtgeschichte, Kanonistiche Ableitung, 72, Weimar 1955.KNEZOVIC ©., Bosna i Hercegovina od seobe naroda do XII st, Povijest hrvatskih zema- Ija Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1942. KNIEWALD D., Esztergomi Benedictionale MR 89, Magyat Konyvszemle 1941, III KNIEWALD D.. Hartwich Gyéri piispok Agenda Pontificalis. Magyar Konyvszemle. Budapest 1941. KNIEWALD D., Zagrebacki liturgijski kodeksi XI-XV st, Croatia Sacra 10/1940. KOCH J_ Vodié kroz Zivot /s njem. prev. s. Maurina Cvetko i s. Agnes Moméinovié/. 2. zd. Zagreb 1973 KOMBOL M., Povijest hrvatske knjiZevnosti do preporoda, Zagreb 1961. KONDAKOFF N. P. — JAGIC V.. Miroslavovo Jevandelje, Archiv fur slav. Phil. 21/1899. KONESKI B.. Ohridska knizevna skola, Slovenska pismenost. 1050-godisnina na Kliment Ohridski, Ohrid 1966, 57-62. KOSTRENCIC M.., Hrvatska pravna povijest, Zagreb 1925. KOSTRENCIC M. , Slobode dalmatinskih gradova po tipu trogirskom: Rad JA 239/1930. KOSTRENCIC M.. Statusi isterskih gradova i otoka: Savremenik, Zagreb 1919. KOSTRENCIC M.. Vinodolski zakon: Rad JA 227/1923. KOVACEVIC J., Apercue historique et archéologique sur la role des villes du littoral du Sud, Acta Arch. Hung. XVII/1965. KOVACEVIC J.. Na tagu rane knjizevnosti Juznog Primorja i Duklje, Spomenik SAN CV/1953. KOVACEVIC J..O uvodu Barskog rodoslova, Zbornik MS XIII—XIV/ 1956. KOVACEVIC J., Srednjovjekovni epigrafski spomenici Boke Kotorske I, Spomenik SAN CHI/1953 KOVACEVIE J. , Srednjovjekovni epigrafski spomenici Boke Kotorske If, Spomenik SAN CW/1956. KOVACEVIC LJ., Nekolike pitanja 0 Stevanu Nemanji, Glas SKA LVIII, Beograd 1900. KOLMEL W. Rorn und der Kirchenstaat im 10. und 11 Jh. bis in die Anfange der Re- form, Berlin 1935. KREGLIANOVICH G. A., Memorie per la storia della Dalmazia I, Zara 1809. KUKULIEVIC I., Nasi vladaoci i njihove krune, Rad JA 57/ KUKULIEVIC I., Predgovor izdanju ,,Kronika hrvatska iz XII vieka”, Arhiv za povjes- KUKULJEVIC I, Predgovor izdanju ,,Kronika hrvatska iz XII vieka"’, Athiv za povjes- nicu Jugoslavensku 1/1851. KUKULJEVIC L., Tomislav, prvi kralj hrvatski: Zbornik kralja Tomislava, Zagreb 1925 KUKULIJEVIC S. M., Paleografska i jeziéna ispitivanja o Miroslavijevu jevandelju, Pos. izd. SKA LII, Sremski Karlovci 1925. KURELAC M., Nepoznati rukopis ,,Ljetopisa Popa Dukljanina"’, Historijski zbornik 1968-69 7 LACKO M., Bol sy. Metod v Chorvatsku?, Most X1, 1964. LANOVIC M., Ustavno pravo Hrvatske narodne drave, Rad JA 265. i 266, 1938, 1939 Larousse du XX° Siecle I, Paris 1928 LAPPLE A., Storia della Chiesa, Torino 1973. LASZOWSK| E., Znameniti i zasheini Hrvati, Zagreb 1925. LAURENT V., Le theme byzantin de Serbie au XT siécle: Revue des Etudes Byzantines, Tome XV/1957., Paris 1957 LECLERCQ H., Pallium, Clanak u Dictionnaire d’archéologie chretienne et de liturgie, Paris 1937, III, 1, cal, 931-940, 19LEGISA L. — GSPAN A., Zgodovina siovenskega slovstva I, Ljubljana 1956. LESNE E., Historie de la proprieté ecclesiastique en France, IV: Les livres, scriptoria et bibliotheques /do XI st./, Lille 1938. LESNE E., La hiérarchie episcopate. Provinces, metropolitaines, primats en Gaule et Ger- manie /742—882/, Lille-Paris 1905. LESNY J., Historia Krélestwa Slowian ezyli Latopis Popa Duklanina, Warszawa 1988. LESIC Z.,, Jezik i knjftevno djelo, Sarajevo 1971. LINDEMANS §., La primauté du pape ia tradition littéraire de la fin du IX® au débit du IX® siécle, Roma, Gregoriana 1959. LISICAR P., Grei i Rimiljani, Zagreb 1971. LISIO G., La storiografia, Milano /bez god. izdanja/. LOT F., Textes manceaux et fausses décrétales, Bibliotheque de I’ Ecole des Chartes 101, Paris 1940. mere - M., Struktura wmetnickog teksta /s ruskog preveo N. Petkovié/, Beograd LUCCARIG., Copioso ristretto degli annali di Rausa, Venezia 1605. LUCIC J., Dubrovnik, Dictionnaire d’Histoire et Géographie Ecclesiastique, vol XIV, Paris 1912, coll. 954, LUCIUS J., De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex, Amstelodami 1666. LUCIAS J., Memorie istoriche di Tragurio ora detto Trait, Venetia 1674. LUCIUS J., Vita b. Ioannis confessoris episcopi Traguriensis et eius miracul, Romac 1657. LUKIC V., Precista Krajnska, prvi slovenski spomenik u Cmoj Gori, Cetinje 1974. LIUBIC §., Libellus Policorion, qui Tipicus vocatur, Starine JA 23/1890. MACAN T.., Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1971. MADAN F. — CRASTER H. H. E., A summary cataloque of western manuscript in the Bodleian library, Oxford. 1897, MANDIC D., Bosna i Hercegovina I, Chicago 1960. MANDIC D., Crvena Hrvatska, Chicago 1964. MANDIC D., Gesta regum Chroatorum: Rasprave i prilozi 256-265, Rim 1963. MANDIC D., Hrvatski sabor na Duvanjskom polju god. 753, Buenos Aires 1957. MANDIC D., Kraljevstvo Hrvata i Ljetopis Popa Dukljanina, Rasprave i prilozi, 443-468, Rim 1963, MANDIC D., Neispravne tvrdnje Konstantina Porfirogeneta o povijesti Juinih Slavena. Rasprave i prilozi iz stare hrvatske poyijesti, Rim 1963, MANDIC D., Osnutak dubrovacke nadbiskupije, Rasprave i prilozi. Rim 1963. MAITRE L,, Les écoles épisoopales et monastiques en Occident 768-1180, Paris 1924 MANOJLOVIC G., O godini ,,Prijenosa sv. Anastazije u Zadar”, Vjesnik kralj. hry. slav. daim. zemalj. arhiva III/ 1901. MARINKOVIC B., O Bojki io Popu Dukijaninu /iz posmrtne ostavstine akademika Dor- da Sp. Radojici¢a/, Dnevnik, Novi Sad 7. V 1972. MARKOVIC I., Cesarizam i bisantinstvo IZ, Zagreb 1891. MARKOVIC L, Dukliansko-barska metropolija, Zagreb 1902. MARKOVIC V., Pravosiavno monastvo i manastiri u srednjovjekovnoj Srbiji, Sr. Karlovei 1928. MARUCCHI H., Le memorie dei SS. Apostoli Pietro et Paolo nella citta di Roma, 2° ed, Roma 1900, 20MASKIN N, A,, Jstorija starog Rima /'s ruskog preveo M. Markovié/, Beograd 1963. MATANIC A.., De origine tituli ,. Dalmatiae ae totius Croatiae primas”, Roma 1952. MAYER A.., Kotorski spomenici I, Zagreb 1951. MAYER H. E., Bibliogr. zur Geschichte der Kreuzzuge, Hannover 1960, MEDINI M., Dubrovacke starine, Dubrovnik 1933. MEDINIM., Kako je postao Ljetopis popa Duklanina, Rad 273/1942. MICHEL A., Humbert und Kerularios I, Paderbon 1925. MIJUSKOVIC S., Ljetopis popa Dukljanina, Titograd 1967. MIJUSKOVIC S., Neke primjedbe na Banasevicevu knjigu ,,Letopis popa Dukljanina”, Boka 3, Herceg-Novi 1971. MILIC V., Socioloski metod, Beograd 1965 MILOBAR F., Dukijanska kraljevina, Glasnik Zem. muzeja BiH X1/1899, XII/ 1900. MIRKOVIC L., Miroslavijevo Jevangjelje, Pos. izd. SAN CLVI 1950. Miroslavjevo Jevandjelje, Evangeliaire ancien serbe du prince Miroslav,.Edition de Sa Ma- jesté Alexandre I, roi de Serbie, Wien 1897. MORIN G., Manuserits liturgiques hongrois des XI et XI siécles. Jahrbuch fiir Litur- giewissenschaft, Munster 1926. MOSIN V., Ljetopis popa Dukljanina, Zagreb MH 1950. MOSIN V., Najstarata kirilska epigrafika, Slovenska pismenost, 1050-godisnina na Kli- ment Ohridski, Ohrid 1966. MOSIN V. — TRALJIC S. M., Cirilski spomenici u Bosni i Hercegovini. Nae starine V1/ 1959, Sarajevo 1960. NOVAK G.., Presjek kroz povijest grada Zadra, Grad Zadar, presjek kroz povijest. Pos. izd. IJAZU u Zadru, Zadar 1966. NOVAK G.., Proslost Dalmacije J, Zagreb 1944. NOVAK V., Latinska paleograftja, Beograd 1952, NOVAK V. — SKOK P., Supetarski kartular, Zagreb 1952. NOVAKOVIC S., Srpske oblasti X i XII veka, Glasnik Srpskog Ucenog Druitva 48, Beo- grad 1880. NOVAKOVIC S., Pri osnovi slovenske knjievnosti medu balkanskim Slovenima, Beo- grad 1893. NOVAK V., Manastir sv. Marije — riznica hrvatske devetvekoyne proslosti, Zadarska revi- ja 2-3/1967. NOVAK V., Neiskoristena kategorija dalmatinskih izvora od VIII do XII stoljeca, Radovi IJAZU, Zadar ITI/1957. NAGY J., Hrvatske isprave iz doba narodne dinastije, Zbornik kralja Tomislava, Zagreb MH 1925. ORBINI M., I regno degli Slavi oggi corrotamente detti Sciavoni. Pesaro 1601 OSTOJIC |., Benediktinci u Hrvatskoj I-III, Split 1963-1965. OSTOJIC I. /Krapina/, Vjerodostajnast sadrzaja IX glave Ljetopisa Popa Dukljanina. Krapina 1968. Ciklostilom. OSTROGORSKI G., Astorija Vizantije. Fototipsko izdanje iz 1959, izd. Prosveta Beograd. PACAUT P., La theacratie. L’Eglise et le Pouvoir au moyen fge, Paris 1957. PARETI L., Historija éovjecanstva IT/2. Zagreb 1967. PAVIC A., ie Konstantina Porfirogenita De administrando imperio, glave 29-36, Zag- reb1906, PAVIC A., Regule sy, Benedikta, Starine JA VII/1875. 2PEJACSEVICH F. X., Historia Serviae... seu colloquia XII de statu Serviae ab exordio ad Sinem sive a saec. VIL. ad XV, Colocae 1797. PEROJEVIC M., Ninski biskup u povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1939. PETRE F., /zvori evropske knjizeynosti: Uvod u knjizevnost, Zagreb 1969. PETRICIOLI L., Pojava romanicke skulpture u Dalmaciji, Zagreb 1960. PETRICIOLI L., Ranosrednjovjekovni narpisi iz Zadra, Diadora 2/1960—61, Zadar 1961 “V. M. PLUCHL, Storie del Diritto canonico I, Dalle origini della Chiesa allo schisma det 4054, Milano, Massimo. 1963. POGACNIK J. — ZADRAVEC F. Astorija slovenacke knjizevnosti, Beograd 1973. POLIJANEC F.., Historija stare i srednje jugosl. knjizevnosti s pregledom narodne knjizev- nosti, Zagreb 1939. POOLE R. L.. Chronicles and annales a brief outline of their origin and growth, Oxford 1926 Povijest svijeta. Preradeno izdanje knjige Die Weltgeschichte iz zbirke Wissen im Uber- blick, ed. Verlag Herder KG 1971, Naprijed-Zagreb 1977, PRAGA G., Lo Seriptorium dell ubbazia benedettina di San Grisogono in Zara, Archivio storico per la Dalmazia, 1929/30, fasc. 39, 40, 42,43, 45-49 PRANJIC K, , Jezik i knjizevno djelo, Zagreb 1968. Prirucni leksikon. Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1967. PROKIC B., Die Zusatze in der Handsehvift des Johannes Skytitzes Codex Vindobonen- sis hist. graee. LXXIV, Munchen 1906, Proprium sanctorum pro diocesi Spalatensi et Makarskensi, Spalati 1905. PUHRMANN H., Pseudo-Isidor und die Abbreviatio Benedicti Levitae, Zeitschrift fir Kirchengeschichte 69, /Gotha/ Stuttgart 1958. PULISELIC S., Osnovi sociologije, Zagreb 1971 RADOJCIC N., Drustveno i drZavno uredenje kod Srba u ranom srednjem veku — prema Barskom rodoslovu, Glasnik Skopskog nauc. drustva XV—XVI/ 1936. RADOICIC N., Hrvatska istorija za narodne dinastije u madernoj srpskoj istoriografifi, Zbomik kralja Tomislava, Zagreb 1925. RADOJCIC N., Legenda o smrti hrvatskog kralja Dimitrija Zvonimira, Glas SKA CXX1, Beograd 1936 RADOJCIC N., Kako su nazivali Srbe i Hrvate vizantiski istorici XI i XII veka Jovan Skilica, Nikifor Brienije i Jovan Zonara? Glasnik skop. naué. drustva 11/1926 RADOJCIC N., Razvitak srpske drzave u srednjem veku, Prosvetni glasnik LVI, 1942. RADOJCIC N., O najtamnijem odeliku Bi¥skog rodoslova, Cetinje 1951. RADOJCIC N. — SISIC F., Lecopis Popa Dukfanina, prikaz: Slavia V1I1/1929. RADOJICIC DB. S., Doba postanka i razvoj starih srpskih rodoslova, Istorijski glasnik 2/1948. RADOJICIC D. S., Jugoslovenska srednjevekovna knjizevnost, Zbornik MS za knjizev- nost i jezik X1/1963. RADOJICIC D. S., La date de la conversion des Serbes, Byzantion XXII/ 1952. RADOJICIC D. S., Pregled razvoja starije srpske knjizevnosti, Knjizevnost XXXVI/ 1965. RADOJICIC D. S., Politicke tetnje u srpskoj srednjevekovnoj istoriografiji, Knjizevnost XXXII/1961. Isti rad pod naslovom Tyorei i dela stare srpske knjiZevnosti, Tito- grad 1963 RADOJICIC D. S., Srpsko Zagorje, das spitere Raszien, Sudost-Forschungen XVI, 2/ 1957, 22RADOJICIC D. S., Un poeme épique yougoslave du XI eme siecle: les ,,Gesta’ ou ex- ploits de Vladimir, prince de Dioclée, Byzantion XXXV/1965. RADOJKOVIC B., Poliricke prilike u Srba ad doseljenja na Balkansko poluostrva do kra- ja X veka, Beograd 1940. RACKL F., Najstarija hvatska cirilicom pisana listina, Starine JA XI11/1881. RACKI F.,.Nutarnje stanje Hrvatske prije XII stoljeca, Rad JA 116/1893. RACKI F., Ogjena starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest Srednjega vieka, Knjizevnik I, Zagreb 1864. RACKL F., Pismen spomenik iz doba hrvatskoga kralja Kresimira IJ, Starine JA 7/1875. RACKLF,, Scriptores rerum chroaticarum pred XII stoljecem, Rad JA 51/1880. RAJIC J., Istorija raznih slovenskih narodov, najpace Bolgarov, Horvatoy i Serbov, Cast vtoraja. Budim 1823. RAJIC J., Kratkaja istorija Serblii, Rasii, Bosni,.. Vienna 1793. RANKOVIC M.. Sociologija i sociolnét Aisrinline: Sociologia. Beograd 1971. RESETAR M., Die Urkunde des bosnischen Banus Kulin, Archiy fur Slav, Phil, 29/1907, RICEPUTI P., Memorie di cose dalmatiche nella storia della vita di san Giovanni Orsini, Zara 1864 ROTKOVIC R., Da li je Dukijanin bio Roman? Ovdje. Titograd, oktobar 1971, br. 29. ROTKOVIC R.. [zvori i uzori Ljetopisa Popa Dukljanina, Ovdje. Titograd, novembar 1971, br. 30. ROVINSKI P. A., Serbskaja hronika v latinskom perevode vtoroj polovini XII stoletija. lavjestija otdj. russ. jazika i slovesnosti Imp. Akad. Nauk 1915, tom XX, knj. 4, Petrograd 1916, RADOJKOVIC B.. Politiéke prilike u Srba od doseljenja na Balkansko poluostrvo do kra- ja X veka, Beograd 1940. RUS J., Kralji dinastije Sveviladicey, najstarej$i skupni vladarji Hrvatoy i Srbov Ljubljana 1931. RUS J., Slovanstvo in vislanski Hrvatje 6. do 10. stoletja, Etnolog V—V1/ 1933. RUVARAC I., Prilosci br, XIV, Glasnik srpskog ucenog drustva, knj. XLIX, Beograd 1881. RUVARAC L,, O sv. Jovanu Viadimiru, Zemun 1892 SAGACIS L.. Histurta Romana, Fo er La storia d* Italia 1, 1913. SAKAC S. K. Ljutovid, strateg Srbije i Zahumlja i njegava lokrumska povelja /¢. 1054/, Rim 1965 SALVATORELLI L., L ‘Talia medioevate dalle incursioni barbariche agli inizi del sec. XT /bez godine / SARIA B., Praevalitana: Paulus Realenziklopadie der klassischen Altertums-vissenschaf- ten XXI1/2, 1954. SAVKOVIC M., Jugoslovenska knjizevnost. Prva knjiga, Beograd 1938. SAGMULLER J. B., Lehrbuch des katolischen Kirchenrechts I, Freiburg 1934. SCHMITZ P., Geschichte des Benediktinerordens-IT, 1949. SCHAFER-—WILIAMS, The Pseudo-Isidorian Problem to-day, Speculum 29 A Journal of medieval studies, Cambridge 1954. SCHRAMM, Byzantinische Zeitschrift, Leipzig 25/1925. SCHNURER G. , Kirche und Kultur im Mittelalter I-II, Paderborn 1924-1929. SCHMAUS A., Zur Frage der Kulturorientirung der Serben im Mittelalter, Siidostfor- schungen XV/1956. 23SCHULTES M., De Ecelesia catholica, Paris 1925. SCHUCKING L. L., Charakterprobleme bei Shakespeare, Leipzig 1919. SFORZA F., Bari e Kotor Bari 1975. SIMONSFELD H., Andreas Dandolo und seine Gesichtswerke, Munchen 1876, SKOK P., Dolazak Slavena na Mediteran, Split 1934. SKOK P., O simbiozi i nestanku Romana u Dalmaciji i na Primorju, Rasprave SAZU IV, Ljubljana 1928. SKOK P., Tri starofrancuske kronike o Zadru.u godini 1202, Zagreb 1951. SOLAR M., Teorija knjizevnih rodova: Pitanja poetike, Zagreb 1971. SOLAR M., Teorija knjzevnosti, Zagreb 1972, 2. izd. SOLOVIEV A., Predavanja iz istorije slovenskih prava, Zagreb 1939. SMICIKLAS T., Povijest Hrvatska I, Zagreb 1882. STANOJEVIC S., Borba za samostalnost katolicke erkve w Nemanjicskoj drzavi, Beograd 1912. STANOJEVIC S., Istorija srpskog naroda, Beograd 1926. STANOJEVIC S., O prvim glavama Dukljanskog letopisa, Glas SAN 126/1927. STEFANOVIC A. — STANISAVLIEVIC V., Pregled jugoslovenske Knjizevnosti I, Beo- grad 1970. STEFANOVIC D., Ohridski neumski rukopisi i pocetoct na slovenskata muzi¢ka kultura, Slovenska pismenost, Ohrid 1966, STICKLER A., I! gladius nel registro di Gregorio VII, Studi Gregoriani Ill, Roma 1948. STICKLER A., Il gladius negli atti dei concilii e dei Romani Pontefici sino a Graziano e Bernardo di Clairvaux, Salesianum 13/1951 STICKLER A., I potere materiale della Chiesa nella riforma gregoriana secondo Anselmo di Lucca, Studi Gregoriani II, Roma 1947. STJEPCEVIGL, Voda po Kotoru, Kotor 1926. STJEPCEVIC I., Prevlaka, historijska rasprava, Zagreb 1930. STOJANOVIC Lj., Stari srpski rodoslovi i letopisi, Zbornik IJK SAN 1927. STOSIC K., Rukopisni kodeksi samostana sy. Franje u Sibeniku, Croatia Sacra 5/1935. STRGACIC A., Hrvatski jezik i glagoljica u crkvenim ustanovama grada Zadra, Zadar- -Zborik, Zagreb 1964. STRGACIC A., Papa Aleksandar II u Zadru, Radovi AZU u Zadru 1/1954. STROHAL L., Pravna povijest dalmatinskih gradova, Dio 1, Zagreb 1913. SUIC M., Anticki grad na istoénom Jadranu, Zagreb 1976. SUPEK R., Sociologija, Zagreb 1972. SEGVIC K., Hrvatsko bogosludje i Grgur Ninski ili Skizma u Hrvatskoj /1059-1075/, Bogoslovska Smotra 17/1929, 18/1930. SEROVIC P., Stari zapisi i natpisi, Glasnik narodnog univerziteta Boke Kotorske, V/ 1938. SETKA J., Hrvatska krS¢anska terminologija III, Makarska 1965. SISIC F., Dalmacija i ugarsko-hrvatski kralj Koloman, Vjesnik Hrvatskog arheol. drustva, N.S. X/1908. SISIC Econ popa Dukljanina, Posebna izdanja SKA, knj LXVII, Beograd-Zagreb 1928. SISIC F., Kako je vizantinski car Justinijan postao Slaven, Nastavni vjesnik IX/1901. SISIC F., O smrti hrvatskoga kralja Zvonimira, Viesnik za arheologiju i historiju dalmatin- sku, N. S. VIII, Zagreb 1905, OASISIC F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih viadara, Zagreb 1925. SISIC F., Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb 1962. STEDIMLUA S., Crnogorei i Crvena Hrvatska, Obzor 77/1937. STEDIMLIJA S., Crvena Hrvatska i njeni kulturni tragovi, Jadranski dnevnik 3/1936, br. 231, 237, 243, 249, 255, 261. STEDIMLUA S., Hrvati u sredovjecnom svjetskom viru, Slavenski zbomik, Zagreb 1930. STEDIMLIJA S., Hrvatsko i srpsko ime u Croj Gori od IX do XVIII vijeka, Alma Mater Croatica 4/1941. STEDIMLUA S., Pecat dukljanskog viadara Petra, Crkva u svijetu 1/1969. STEDIMLIJA S., Tragom Popa Dukljanina, Zagreb 1941. STEDIMLIJA S., Zagonetka Popa Dukljanina, Crkva u svijetu 1/1969. STEFANIC V., Baxcanska ploéa: Hrvatska Enciklopedija II, Zagreb 1941. STEFANIC V., Hrvatska knjievnost srednjega vijeka: Pet stoljeéa hrvatske knjizevnosti 1, Zagreb 1969. STEFANIC V., Prvobitno slavensko pismo i najstarija glagoliska epigrafika, Slovo 18—19/ 1969. SUFFLAY M., Srbi i Arbanasi, Beograd 1925. SURMIN D., Hrvatski spomenici /Acta chroatica/ I, Zagreb 1897. TABACCO G., La relazione fra i concetti di potere temporale e spirituale nella tradizione cristiana fino al see. XVI, Torino 1950. TANQUEREY A., Synopsis theobgiae dograticae fundamentalis I, Patisiis-Tomaci-Ro- mae, 1959. THALOCZY L., Die Ungarische Bezichungen der Chronik des Presbyter Diokleas, Archiv fiir slv. Phil. XX. THOMPSON J. W., The Medieval Library, Chicago 1939. TIXERONT J., Histoire des dogmes II, Paris 1930. TKALCIC I., Utemeljenje i razvitak zagrebacke biskupije /1093—1225/, Obzor, 1904. TOKIC A., Drevni Bar sa posebnim osvrtom na nadbiskupiju barsku i primatiju srpsku, Mi ovdje, br. 1, oktobar 1972. TRINCHERA F., Codice Aragonese, Napoli 1870. TROMBETTA A.., De pallio archiepiscopali, Surrenti 1923. TRONSKI I. M., Povijest anticke knjizevnosti, Zagreb 1951. TRUHELKA C., Bosancica. Prilog bosanskoj paleografiji, Sarajevo 1889. UGHELLI F., Italia sacra sive de episcopis Italiae, 2. izd. sv. 1-10, Venetiis 1717-1722. UGRINOVA-SKALOVSKA R., Spomenici na staromakedonskata pismenost, Slovenska pismenost, Ohrid 1966, ULYSSE R., Bullaire du pape Calixte II, Paris 1891. VITEZOVIC P. R., Kronika aliti sspomen vszega szvieta vikov u dva Dela razredyen ko- terih pervi dershi od pocsetka szvieta do Kristusevoga porojenja, Druggi od Kristu- sevoga porojenja do ispunjenja letta 1690, Zagreb 1696. VITEZOVIC P. R., Vita et martyrium b. Vladimiri, Chroatiae regis, Zagabriae 1705, VOOSEN E., Papauté et pouvoir civil a I’ époque de Grégoire VII, Gembloux 1927. VRANA J., Da li je saéuvan original isprave Kulina bana?, Radovi Stsl. instituta 2, Zagreb 1955. VRANA J., Isprave zahumskih vladara iz XI i XII st. o Babinu polju na otoku Mijetu, Historijski zbornik XII1/1960. VRANA J., Kajizevna nastojanja u sredovjeénoj Bosni: Povijest Bosne I, Sarajevo 1942. 25