SIGURNOSNE I MIROVNE STUDIJE

Sigurosne i mirovne studije

Nastavni plan master studija Odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija
Sedmi semestar Civilno društvo Mirovne operacije Politike i strategije nacionalne sigurnosti Pedagogija Psihologija Osmi semestar Nauka o miru Demokratska kontrola sistema sigurnosti Proliferacija, razoruţanje i zabranjena oruţja Terorizam i savremeni svijet Izborni predmet Deveti semestar Zaštita i spašavanje Rodne studije i mir MeĊunarodna zajednica i upravljanje konfliktima Prevencija društvenih konflikata Metodika nastave Deseti semestar Projektovanje nauĉnih istraţivanja u oblasti sigurnosti i mira Prijava, izrada i odbrana magistarskog rada 3+3 5 30 25 UKUPNO ECTS 120 3+1 3+1 3+1 3+1 3+1 6 6 6 6 6 30 3+1 3+1 3+1 3+1 6 6 6 6 6 30 Predavanje vježbe 3+1 3+1 3+1 3+1 3+1 ECTS 6 6 6 6 6 30 Ukupno ECTS

Izborni predmeti: 1. Izborne predmete studenti biraju sa drugih odsjeka Fakulteta politiĉkih nauka na nivou master studija

2

b/h/s . odgovornost. C (8). Godina Semestar Ishodi učenja Sadržaj IV VII Student će moći kritiĉki problematizirati i prepoznavanati diskriminatorne i autoritarne prakse. A (10).samoevaluacija profesora.GraĊanske vrline (solidarnost.Modeli graĊanskog društva (otvoreno i riziĉno društvo.. Obavezan 6 30 sati predavanja.izrada samostalnog ili grupnog pismenog rada i usmena prezentacija.interaktivno uĉenje u grupi – grupni rad i prezentacije. 2007). D (7).Civilno društvo i konflikti .kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. . 2003). identiteti) . B (9). Vukašin Pavlović. E (6). kao i borbom politiĉkih subjekata za javni prostor i pozicioniranje unutar njega. Studenti će imati teorijske uvide u savremene polemike u vezi distinkcije izmeĊu civilnog društva i drţave (odnos privatno i javnog). Javne vrline (Beograd: Libertas. Fx (5/6).prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa pouĉavanja.Privatno i javno . nudeći svoje vlastite doprinose u znanstvenim i prakseološkim alternativnim pravcima jaĉanja pluralizma civilnog društva. Viktorija Kampas. profesionalizam. Dţon Kin. (Beograd: Filip Višnjić.seminari iz literature.Definiranje pojma. Cilj je kod studenata razviti senzibilitet i emancipatorsku imaginaciju koja će im omogućiti da detektiraju diskriminatorne i autoritarne prakse i nude alternativne pravce u jaĉanju pluralizma graĊanskog društva. . 80 sati individualnog / grupnog rada.procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i završna provjera znanja. tolerancija. dobro obrazovanje. . . .. Civilno društvo. nastanak i razvoj civilnog društva . 3. 2.Savremeni koncepti civilnog društva . 2004). .Civilno društvo u BiH kontekstu . Civilno društvo i demokratija (Beograd: Politeia. F (5) Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: 1.Civilno društvo i drţava . Studenti će biti takoĊer upoznati s isprobanim i alternativnim modelima graĊanskog društva kroz eminentne interpretatore iz ove oblasti.interaktivna predavanja.) . 15 sati vjeţbi.CIVILNO DRUŠTVO Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Upoznavanje studenata s problematikom definiranja civilnog društva kao i njegovim savremenim kritikama. . 3 .

uloge velikih sila i drugih meĊunarodnih faktora u oĉuvanju mira u svijetu. B (9).Mirovne operacije u Bosni i Hercegovini i njihovi dometi interaktivna predavanja interaktivno uĉenje u grupi – radionica seminari iz literature te studije sluĉaja Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje .Mirovne operacije.procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i završna provjera znanja .adekvatnije razumjeti mirovnu operaciju u Bosni i Hercegovini i njenu vezu sa budućim dešavanjima.samostalna priprema studije sluĉaj Obavezan za studente Odsjeka sigurnosti – smjer Sigurnosti i smjer Mirovne studije.Pravni okvir Ujedinjenih nacija. demokratija i ljudska prava 6 30 sati predavanja b/h/s . kako u samoj Bosni i Hercegovini. D (7).generisati zajedniĉke karakteristike i uslove u kojima se mirovne operacije realiziraju . od njihova formiranja do danas. Fx (5/6).Rat i mir. sila i njena uloga u meĊunarodnim odnosima . uvjeta za mirovne operacije.Mirovne operacije do devedesetih godina XX stoljeća i poslije – uloga pojedinih regionalnih organizacija u njima .razumjeti širi meĊunarodno-pravni i geopolitiĉki kontekst u kojem otpoĉinju i odvijaju se mirovne operacije .prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa pouĉavanja . E (6). Godina Semestar Ishodi učenja IV VII Student će moći: . njihova organizacija i zadaće u pogledu oĉuvanja mira u svijetu .Liga naroda i Ujedinjene nacije .eksterna evaluacija A (10).Mirovne operacije na Balkanu . vrste i njihove perspektive .kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata . uvjeti.Oblici meĊunarodnog organiziranja i djelovanja u meĊunarodnim konfliktima . F (5) 4 .Ideje o svjetskom miru .MIROVNE OPERACIJE Odgovorni nastavnik: Cilj modula: Komparativno izuĉavanje mirovnih procesa i mirovnih operacija Organizacije Ujedinjenih nacija. tako i u regionu Zapadnog Balkana / Jugoistoĉne Evrope . C (8).samoevaluacija predavaĉa .

Sarajevo. Sarajevo. Mirovne operacije Organizacije Ujedinjenih nacija. BiH od Vens-Ovenovog plan do Dejtonskog sporazuma (1991. 2002. Vladimir Đuro Degan. 4. FMO. FPN.Literatura: 1. 2003 2. MeĊunarodno pravo. KZB Preporod.). Izet Beridan. Bosanska knjiga. Sarajevo. Muhamed Smajić. Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci. Kasim Begić. 5 . Geopolitika kao sudbina. Sarajevo. Kenan Dautović. Travnik. Rijeka. 6. Konflikti. 2007. Prevencija konflikata u meĊunarodnim odnosima. 3. FPN. 2000. 2003. 5.-1996. 1996. Nerzuk Ćurak.

diskusija Kontinuirano praćenje rada studenata u svim oblicima nastavnog rada Obavezan 6 3+1 b/h/s Razgovor sa studentima i evidentiranje njihovih mišljenja o kvalitetu modula. Samoevaluacija odgovornog profesora i profesora u nastavi Procjena znanja studenata. A (10).POLITIKE I STRATEGIJE NACIONALNE SIGURNOSTI Odgovorni nastavnik: Cilj modula: Produbiti i proširiti opšta i posebna znanja o politikama i strategijama nacionalne sigurnosti. E (6). regionalnom i globalnom pl anu u tokovima novog svjetskog poretka i globalizacije Godina IV Semestar VII Ishodi učenja kontinuirano praćenje rada studenata u svim oblicima nastavnog rada Sadržaj Prvi dio: Opšta razmatranja o politici i strategiji nacionalne sigurnosti Teorije politika i strategija u memoriji znanja Pojam politike i strategije Teorija politiĉkih sistema i strategije Odnos politike i strategije Odnos politike. ekonomije i strategije Drugi dio: Sigurnosne politike i strategije Teorijske osnove strategije nacionalne sigurnosti Pojam strategije nacionalne sigurnosti Društvena i nauĉna ishodišta strategije nacionalne sigurnosti Osnovna koncepcijska odreĊenja strategije nacionalne sigurnosti Sadrţaj strategije nacionalne sigurnosti Modeli izrade i primjene strategije nacionalne sigurnosti Treći dio: Savremene globalne strategije sigurnosti Pojam i sadrţaj strategije drţave Strategija i geopolitika Strategije instrument uspostavljanja dominacije krajem XX vijeka i poĉetkom XXI vijeka Strategija paradijastola globalizacije Strategija posibilizma globalnih alijansi sigurnosti -interaktivna nastava -grupni rad na prouĉavanju i analizi tekstova -seminarski rad. U ovom kontekstu naglasiti njihov meĊusobni odnos kao i uticaj politike na strategiju sigurnosti ali i strategije sigurnosti na politiĉka kretanja na nacionalnom. Fx (5/6). vrednovanje pisanih radnji i priprema za završnu verifikaciju znanja. C (8). D (7). izlaganje. B (9). F (5) Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje 6 .

California. 2005 Nacionalna strategija sigurnosti za novo stoleće. S. 2002 Beridan Izet. 1998. V. 27. Gray: Explorations in strategy/1996. FPN. Security Dialoge. Zagreb. Vol. Colorado. Odbrana (s. 137 -237) br. Zagreb 1998 Slavko Kulić: Strategija nasilja kao strategija razvoja Jagoš Dujović. FPZ. (From the Modern State to Cosmopoliten governance. 3-4/2000 Radovan Vukadinović: MeĊunarodni politiĉki odnosi. Zagreb 1999 Zbigniew Brzezinski. Sarajevo.Literatura: Colin S. December 1996 Grizold. Bijela kuća. FPN. 1995 Strategija nacionalne sigurnosti za novo stoljeće (SAD). Zagreb. Konflikti. Teorija strategije. Sarajevo. An Agenda for International security in the Post Cold War Era. No4. 2003 David Held: Democracy and the global order. 1991 Zbigniew Brzezinski: Velika šahovska ploĉa: Ameriĉka nadmoć i njeni geostrategijski imperativi. 1995) Sorensen Georg: Individual Security and Nacional Security: The State Remains the Principal Problem. Stanford. 1999 7 . London Barry Buzan: People States & Fear. Izvan kontrole. Tatalović. Cvrtila: Savremeni sistemi nacionalne sigurnosti.

poticati i pomagati razvoj kritiĉkog mišljenja u analiziranju odgojne prakse kod nas i u svijetu.Interaktivno predavanje . uĉenje po modelu.kako kreira znanje. odgojne s trategije u prevazilaţenju netrpeljivosti i netolerancije.PEDAGOGIJA Godina Semestar Ishodi učenja IV VII Usvajanjem teorijskih znanja iz pedagoške znanosti stvarati kod studenata. Svi studenti su obavezni uĉestvovati u realiziranju najmanje jednog grupnog istraţivaĉkog zadatka. Faktori odgojno-obrazovnog djelovanja: porodiĉni odgoj. školski odgoj. Pijaţe. unapreĊenje i inoviranje odgojne prakse.afirmirati raznovrsnost. Bronfenbrener.Seminari iz literature i prezentacije . Osnove znanosti o odgoju / osnove pedagogije/:historijski razvoj znanosti o odgoju /najznaĉajniji pedagozi/. kultura i odgoj. teorije o psihiĉkom razvoju ĉovjeka i njihov utjecaj na odgoj (Frojd. odgoj. Škola i školski sistem: struktura odgojno-obrazovnog i školskog sistema u BiH.Ĉovjek znanje i odgoj: ĉovjekova uroĊena potreba za usvajanjem znanja i za “stvaranjem” znanja. U toku nastave obavezno je redovno prisustvo. 15 sati vjeţbi. . nauĉno istraţivaĉke metode.Psihopedagoške zakonitosti procesa uĉenja i odgajanja: uĉenje uslovljavanjem. emocionalno. Metodika odgojnog rada: naĉela i metode odgojnog rada. kognitivno uĉenje. partnerstvo škole. obitelji i lokalne zajednice.kako ĉovjek uĉi . znanje i saznavanje. Bruner. vanškolski odgoj i odgoj u slobodnom vremenu. Kolberg. razumijevanje i uvaţavanje individualnih razvojnih potreba. . ili najmanje 80% ĉasova. riziĉne grupe uĉenika i odgojni rad. operativno uĉenje. obrazovanje i nastava. Blum). poticati i promovirati samostalnost u radu studenata. moć i granice odgajanja /optimizam ili pesimizam u odgoju/. škola i školovanje. odgoj i obrazovanje uĉenika s posebnim potrebama. predškolski odgoj. sistematski graditi lik savremenog odgajatelja i pomagati studentima u razumijevanju i razvoju njihove vlastite liĉnosti . društvo. multikulturalnost i razumijevanje meĊu ljudima.Uĉenik/Student/Polaznik: raznovrsnost meĊu uĉenicima/polaznicima.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. testa znanja koji se boduje prema utvrĊenim kriterijumima. voljno).90 sati samostalnog rada) b/h/s Završni ispit se sastoji od pismenog rada.Izrada samostalnog ili timskog pisanog rada i usmena prezentacija obavezan 6 2+1 (30 sati predavanja. analiziranje.osnovni pojmovi u pedagogiji. Svaki student je duţan napisati jedan esej ili jedno saopštenje na neku od tema koje su naznaĉene u programu. Profesija odgajatelja-nastavnika:ja kao budući odgajatelj/nastavnik/. budućih nastavnika pretpostavke za razumijevanje. tj. potrebu za samouĉenjem i vlastitim razvojem.usvaja znanje . Vigotski. Globalizacija i individualizacija odgoja/pouĉavanja: problemi i izazovi savremenog doba i odgoj. uĉitelj i pouĉavanje.uvaţavanje i poštovanje odgajanika.promovirati demokratske vrijednosti . ĉije rezultate treba da prezentiraju 8 Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija . upravljanje i finansiranje škole i školski menadţment. promjena poloţaja uĉenika u procesu nastave. Razvojne karakteristike ĉovjeka: podruĉja razvoja liĉnosti (kognitivno. Erikson. obrazovni sistemi drugih zemalja. uĉenik i uĉenje. odgoj i obrazovanje u budućnosti.

Ĉasopisi: "Naša škola". 1993. O temama za esej ili saopštenja. Zagreb. F (5) Literatura: Giesecke H. Fx (5/6). C (8). Zagreb.: Pedagogija .: Paradoks odgoja. H. Gudjons.: Uvod u pedagogiju. Bratanić M.: Pedagogija.: Mikropedagogija. Zagreb 1996. Vukasović A. Educa. B (9).Temeljna znanja. 1995. E (6). Educa. "Obrazovanje odraslih". "Didaktiĉki putokazi" i "Prosvjetni list" 9 . Bratanić M. Školska knjiga. te o definiranju zadataka za grupni rad studenti se dogovaraju s predmetnim nastavnikom. A (10). D (7). 1993. 1994. Zagreb.Ocjenjivanje na ĉasovima vjeţbi. Zagreb. Sveuĉilišna naklada.

Metode . (1998). B. Fx (5/6).seminari iz literature Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija .) Furlan. S.PSIHOLOGIJA Odgovorni profesor: Cilj modula: Upoznavanje s temeljnim pojmovima. (2006). Jastrebarsko Andrilović. Politiĉka kultura. Ĉovjekov psihiĉki razvoj. Socijalne osnove doţivljavanja i ponašanja. E (6). (155-228 str.. emocionalni. R. V. Politiĉka psihologija. S. (ur. Zagreb.) Psihologijski rjeĉnik. Ciljevi i problemi opće. S. razvojne i socijalne psihologije.samoevaluacija profesora . Freud. Liĉnost. Školska knjiga. Školska knjiga. Prosvjeta. Povijesni pregled.procjena znanja studenata: polusemetralni (midterm) i završni ispit. Šira literatura: Petz. Šverko. I.. kognitivni. Šiber. Kohlberg i drugi. Haith. Jastrebarsko. Biološke osnove doţivljavanja i ponašanja. J.. C (8). Mali rjeĉnik iz psihologije – Osnovni pojmovi iz Petz.kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata . Erikson.eksterna evaluacija A (10). 1992 ili izdanje 2005. Naklada Slap. Zagreb. Bronfenbrener. Temelji psihologije.definirati i razumjeti baziĉne pojmove i procese psihologije . Naklada Slap. Psihologija.razumjeti razvoj psihiĉkih procesa i ponašanja . Obavezan 6 45 sati predavanja i 15 sati vjeţbi h/b/s . F (5) Ocjenjivanje Obvezna literatura: Rathus. I. Naklada Slap. istraţivanjima. (1991). Vasta.teorijski izloţiti i kritiĉki analizirati fenomene i probleme koji su predmet psihologije .primjenjivati steĉeno znanje pri razlikovanju razliĉitih razvojnih faza i stupnja razvoja odreĊene psihiĉke pojave Sadržaj OdreĊenje psihologije. M. Najpoznati je teorije u psihologiji: E. Zagreb. D (7). konativni i socijalni razvoj. Miller. B. učenja . (1994) Osnove opće i razvojne psihologije. etiĉka naĉela istraţivanja u psihologiji. metodologija istraţivanja u psihologiji (longitudinalni i transverzalni nacrti istraţivanja). B.prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa poduĉavanja . Zagreb. Uvod u psihologiju. (2001). Jastrebarsko. (1998) Djeĉja psihologija. 10 . Psihiĉki razvoj. metodama i teorijama iz suvremene psihologije koji su nuţni za uĉinkovito razumijevanje i primjenu psihologijske znanosti.interaktivna predavanja poučavanja i . Zagreb. Osnovni psihiĉki doţivljaji i zakonitosti razvoja (biološki i okolinski faktori razvoja). B (9). Godina IV Semestar VII Ishodi učenja Student će moći: .procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i završna provjera znanja . M. (2001).interaktivno uĉenje u grupi – grupni rad i prezentacije. Ĉudina-Obradović. Školska knjiga.

Teorijske i praktiĉne pretpostavke razvoja nauke o miru. Transformacija mirovnih studija u nauku o miru (od deskripcije ka analizi) Historijski razvoj teorijskog izuĉavanja mira u kontinentalnoj i anglosaksonskoj zajednici. - Sadržaj - Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja - . Problemska pitanja i odgovori. Galtung.. Kroz prezentacijske vjeţbe upoznati dihotomiju nasilje-mir i steći pretpostavke za razumijevanje sukoba i aktivno mirovno posredovanje. Uvod u disciplinu i njeno društveno i znanstveno porijeklo. Pagvaški pokret. institutima i mirovnim pokretima koji istraţuju i praktiĉno uĉestvuju u proizvodnji mira kao lokalnog i svjetskog dobra. Osposobiti se za kritiĉko motrenje razliĉitih mirovnih formi kao otvorenih i zatvorenih ideoloških projekata. Protokol seminara iz literature.NAUKA O MIRU Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Student će: Ovladati kategorijalnim aparatom nauke o miru kroz teorijsku elaboraciju povijesnog razvoja discipline. Osposobiti se za interdisciplinarno razumijevanje mirovnih procesa u razliĉitim regionalnim krizama. Upoznati se sa suvremenim interpretacijama u istraţivanju mira. Steći afinitet za izgraĊivanje mirovne kulture sa posebnim akcentom na razvoj mirovne kulture u regiji Jugoistoĉna Evropa. Upoznati se sa razliĉitim organizacijama.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Pioniri u istraţivanju mira (Grotius.. 11 .) MeĊunarodne organizacije i istraţivanje mira Rat-nerat-mir Mirovni proces Filozofija mira Ideologija mirovnih formi u dvadesetom stoljeću Mirovne forme u dvadeset prvom stoljeću Distribucija politiĉke moći i konstitucionalni mir Medijsko pokrivanje mira Mirovno pregovaranje Nobelova nagrada za mir Zakljuĉna razmatranja o mogućnostima razvoja akademskih curriculuma iz irenologije Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. Russell.

Zagreb. Zagreb. Robert Kagan: O raju i moći. Obavezan 6 120 ( 60 sati PiV. Str. Zavod za udţbenike i nastavna sredstva. Ĉarobna knjiga. 12 . 5. 2.evaluacija modula A (10). Biljana Vankovska Cvetkovska: Vojska i mir poslije hladnog rata: U potrazi za novom misijom vojske. str. br. E (6). 6. . u: Pravno-politiĉki spisi. Ĉasopis Geo. 2000. temat u broju 1.samoevaluacija .Individualno i grupno debatiranje odreĊenog mirovnog problema. Sarajevo-Zagreb. 2. Rat ili mir. 1998. Politiĉka kultura. Zagreb. 60 sati individualni rad) . Polemos. 4. sijeĉanj 2008. 26 -61. Amerika i Evropa u novom svetskom poretku. 131-137. D (7). Fx (5/6). F (5) 1. Beograd. 2006.Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja .Završni ispit. 3. Grupa autora: Svetska enciklopedija mira I-II.Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: . 2003. Immanuel Kant: Prema Vjeĉnom miru. u: Obnova bosanskih utopija. B (9). C (8). 1999. Nerzuk Ćurak: Vjeĉni mir i Bosna kao ja i Ti: Postmodertno ĉitanje Kantovog republikanskog traktata. Synopsis. Beograd.

Dejtonski mirovni sporazum 7. 6. Soroš.OdreĊenje pojma sistem nacionalne sigurnosti . F (5) Literatura: 1. Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine 13 . David: Modeli demokracije.Vrste demokratske kontrole . E (6).Završni ispit obavezan 6 120 ( 60 sati PiV. 1990. 1957. Fx (5/6).Specifiĉnosti civilno – vojnih odnosa u BiH .samoevaluacija .Civilno – vojni odnosi . Held. Demokratska kontrola sektora sigurnosti.Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja . 3. Zagreb: Školska knjiga. Demokratija i ljudska prava (Zbornik radova). D (7). Huntington. Protokol seminara iz literature. . CSS. 4. B (9). Sarajevo. C (8). S.Pretpostavke za demokratsku kontrolu sistema sigurnostri u BiH Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa.Pretpostavke za demokratsku kontrolu sistema sigurnosti . ABCeda demokratije.Oblici kontrole . . Civitas. 5.DEMOKRATSKA KONTROLA SISTEMA SIGURNOSTI Cilj modula: Studente upoznati sa temeljnim pojmovima vezanim za demokratsku kontrolu sistema sigurnosti. .prouĉavati i praviti distinkciju izmeĊu demokratskih i nedemokratskih reţima i njihovog odnosa spram sistema sigurnosti. 1994.razumjevati osnovne pojmove koje definira ovaj predmet. Sarajevo. sarajevo. Problemska pitanja i odgovori. 2003. 60 sati individualni rad) b/h/s/ . . Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Studenti će moći: . Sadržaj Metode poučavanja i Učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje .Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Osposobiti studente za samostalno prosuĊivanje i prouĉavanje politiĉkih sistema i oblika kontrole sistema sigurnosti u okviru njih. 2002.prepoznavati specifiĉnosti sistema sigurnosti BiH i pretpostavke za njegovu demokratsku kontrolu.OdreĊenje pojma „demokratska kontrola“ i „kontrola“ .evaluacija modula A (10). 2. The Soldier and the State: The Theory and Politics of Civil-Military Relations.

Omogućiti studentima da steknu politiĉke. proliferacije i razoruţanja. F (5) obavezan Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Status 14 . zabranjenog oruţja. njihovu moć i nemoć u reguliranju pitanja zabranjenih oruţja. B (9). prepoznavati ulogu meĊunarodnih organizacija. mjere za oĉuvanje mira i razoruţanje Konvencije i drugi ugovori iz podruĉja kontrole. 60 sati individualni rad) b/h/s samoevaluacija evaluacija modula A (10). Konvencionalno naoruţanje Nekonvencionalno naoruţanje Oruţje za masovno uništavanje Zabranjena sredstva Neproliferacija oruţja Povelja Ujedinjenih nacija. Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. neproliferacije i zabrane oruţja OESS i kontrola Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. pravne i druge pretpostavke za prouĉavanje pitanja proliferacije. pa i na primjerima netom završenih balkanskih ratova. Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja Završni ispit. D (7). Problemska pitanja i odgovori. Pojam oruţja. prouĉavati primjenu meĊunarodnih ugovora i konvencija o zabrani pojedinih vrsta oruţja. Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Studenti će moći: razluĉivati vrste naoruţanja . razoruţanja i zabranjenih oruţja u suvremenim meĊunarodnim odnosima. samostalno prouĉavati historiju meĊunarodnih odnosa sa stanovništva ugovora i sporazuma o naoruţanju.PROLIFERACIJA. Fx (5/6). razoruţanja i zabranjenih oruţja. RAZORUŽANJE I ZABRANJENA ORUŽJA Cilj modula: Upoznati studente sa vaţnošću pitanja proliferacije. E (6). proliferacije i razoruţanja. 6 120 ( 60 sati PiV. Protokol seminara iz literature. C (8).

org/item/13550. 24.html?ch=29.. 24 stranice. godina. OSCE Document on stockpiles of conventional ammunition. 7. (ur).10. 16 stranica.2007. Izvor: http://www.org/item/4163. S. Izvor: http://www. godina. godina.LITERATURA: 1. 2. Pravni domašaj helsinškog Završnog akta. 2003. Darvin: Upravljanje rizicima u planiranju protuminskih akcija.osce. godine. Interanational Atomic Energy Agency.org/item/22286. godina. Handbook of Best Practices on Small Arms and Light Weapons. UN Department for Disarmament Affairs. 2001. Beĉ. Izet. OSCE. 1999. Lisica. 16. Eleventh Meeting of the Ministerial Council. 260 stranica. The United nations Disarmament Yearbook 2006. 2007. godine. Milenijska deklaracija Opće skupštine UN-a 15.2007. Grizold. godina. 2003. datum pristupa 1. Forum for Security Co-operation. Izvor: http://www. Department for Disarmament Affairs. 2006.html. Sarajevo. 2007. godine 23. Lodding. godina. 2007.org/About/statute_text. datum pristupa 17. Sarajevo. Taylor M. 1999. NATO priruĉnik. 18 strana. datum pristupa 20.html. IAEA Safety Glossary: Terminology used in nuclear safety and radiation protection: 2007 edition. FSC Support Unit. godina. godina. “Svjetlost”. IAEA Safeguards: Staying Ahead of the Game. OSCE Press and Public Information Section. Istanbul. „DES“ Sarajevo.10. 11. Interanational Atomic Energy Agency. 61 stranica. 25 stranica. 2000. 2006. 238 stranica.html. Public Diplomacy Division NATO. i Z. godine. Zagreb. OSCE Handbook.osce. Interanational Atomic Energy Agency. godina.org/item/17497. OSCE Document on Small Arms and Light Weapons. Beć. Sarajevo. Pravni centar Fond otvoreno društvo BiH.osce. Forum for Security Co-operation. Charter for European Security. 436 stranica. 15 . 13. Terzić: MeĊunarodni dokumenti o ljudskim pravima.org/item/2076. Izvor: http://www. i Horgan J. 475 stranica. Zagreb. godine. Beĉ. godina . Sarajevo. godine.html. 19. 18. Bashar: Disarmament – A Basic Guide.2007. godina. 6. godine. datum pristupa 1. Terorizam u budućnosti. 145 stranica. Tomić i Muharem Kreso: Leksikon sigurnosti. S. 9. Cvrtila: Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti. 2005.10. godine. godina. datum pristupa 1. 12. Ministarstvo civilnih poslova BiH-International Trust Fund.538 stranica. 3. Golden marketing. 17 stranica. godina.2007. A. 20. Tatalović i V. 20 stranica.. 14. Kodeks ponašanja o vojno-politiĉkim apektima sigurnosti. 392 stranica. Beĉ. 17. 161 stranica.iaea. Maastricht 2003.10. Ivo M.osce.. 2006. godina. 34 stranice. OSCE Strategy to Address Threats to Security and Stability in the Twenty-First Century. Menon.html. 2006.2007. 1982. godine. Sali. Statute of the IAEA.10. godine 21. Izvor : http://www. godina.org/item/1538. Vladimir-Đuro Degan: MeĊunarodno pravo i meĊunarodna sigurnost. OSCEBiH. 2007. Zagr eb. godina.10. 2007.. 2006.html. 5. New York. Tatalović.10. Sporazum o sub-regionalnoj kontroli naoruţanja 22.2007. Medium Term Strategy 2006–2011. 128 stranica. OSCE Secretariat. 2006. 1996. datum pristupa: 22. New York. Interanational Atomic Energy Agency. 185 stranica. Izvor: http://www. S.osce. Beridan. Conflict Prevention Centre.osce. Instrumenti Ustava Federacije BiH. 2003. Beĉ. Brussels. 10. Nacionalna i meĊunarodna sigurnost. Izvor: http://www. datum pristupa 20. Beĉ. Jan and Bernardo Ribeiro: Non-proliferation of Nuclear Weapons & Nuclear Security: Overview of Safeguards Requirements or States with Limited Nuclear Material and Activities. 4. Politiĉka kultura. 20 stranica. 8.

) . što će zavisiti od uvjeta utvrĊenog reţima polaganja. D (7).iaea.org 26. uzrocima. 1 sat vjeţbi B/H/S . politika i dr.25. vrstama. -MeĊunarodno pravo i terorizam. B (9). Web stranica: http://www. sredstva i posljedice teroristiĉkih aktivnosti. -Terorizam i savremeni svijet. seminari iz literature Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: .grupni rad i prezentacije rada. -Drţavni teror. . C (8). -Uzroci terorizma. .Terorizam kroz histroiju. Web stranica: http://www. Fx (5/6). . interaktivna predavanja. . . motivima Terorizma u savremenom svijetu. Web stranica: http://www.osce. Obaveza za Odsjek sigurnosnih i mirovnih studija 6 3 sata predavanja.oscebih.Ispit se polaţe usmeno ili pismeno.Nasilje i politika.izrada samostalnog pisemnog rada i usmena prezentacije. . Praćenja uspješnosti nastave se i anketiranjem studenata pomoću odgovarajućih upitnika. A (10). interaktivno uĉenje u grupi. . F (5) 16 . -Objkti.kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata.Ideologija i terorizam.ovladati osnovnim znanjima o historijatu. što će 50% uticati na konaĉnu ocjenu koja se utvrĊuje na završnom ispitu. osnovnim pojmovima u vezi sa terorizmom i terorom (nasilje.Uspješnost studenata u savladavanju sadrţaja modula kontinuirano se prati tokom nastave i izraţava se odgovarajućim bodovima /Kreditima/. E (6).ovladati osnovnim elementima kako definiranja tako i višeznaĉenja pojmova teorizam i teror .Znanje studenata se provjerava jednim testom koji će se raditi na predavanjima.org 27. -Vrste terorizma.org TERORIZAM I SAVREMENI SVIJET Godina Semestar Ishodi učenja IV VIII Studenti će moći: .osposobiti za rad u drţavnim organima koji se bave pitanjima sigurno stima i borbe protiv terorizma -Višeznaĉnost pojmova teror i terorizam.

Mirko Klarin. 3. O terorizmu s kriviĉno-pravnog i drugih aspekata. 17 . 2002. JP Sluţbeni list SRJ. 10. Zbornik radova sa nauĉne konferencije FKN Sarajevo „Terorizam i savremeni konflikti“. 2002. Beograd. Beograd. Izet Beridan. Beograd. Beograd. 2000. 7. 2. Vojin Dimitrijević. NIN Sveske. 2000. Vojin Dimitrijević. Aktualitet teroizma u BiH – identifikacija i ambijentalnost. Leksikon sigurnosti. 1997. 2001. Terorizam. Savremene kamikaze. Dosje. Sarajevo. Gloden marketing. Christopher C. Narodna knjiga Alfa. 1998. Zagreb.SrĊanović. 6. Brus Hofman. Rusmir Tanović. 8. Semjuel Hantington. meĊunarodni terorizam. Beograd. Sarajevo. 1978. Romanov Banja Luka. 2000. 9. Terorizam. Teror i terorizam-višeznaĉnost pojmova. 1978. Savremeni terorizam. CIP Podgorica. DES. (terorizam iznutra). Terorizam danas. 1997. Beograd. Unutrašnji terorizam. Sarajevo. Beograd. Zagreb. NIRO Knjiţevne novine. 2002. Grafomark. Zbornik radova sa nauĉne konferencije FKN Sarajevo „Terorizam i savremeni konflikti“. Strahovlada. Grupa autora. Harman. Mirsad Abazović. 2002. 11. 4. Milan Pašinski. Branislav R. 5. Sukob civilizacija. 12.1. 13. Radoslav Gaĉinović.

2007. Switzerland.ZAŠTITA I SPAŠAVANJE Cilj modula: Na osnovu teorijsko-pravnih postavki razvoja sistema zaštite i spašavanja u svijetu (posebno u Europi) i Bosni i Hercegovini razvijati spoznaje o opasnostima prirodnog i antropološkog porijekla.NATO i regionalnih organizacija. -interaktivna nastava -grupni rad na testovima -seminarski rad. planiranju.ublaţavanja i asanacije. godine. ublaţe i otklone posljedice prirodnih i drugih nesreća (vladin i nevladin sektor). -Organiacija ZiS u Bosni i Hercegovini (CO_ CZ). -spoznati procedure prijeme ili pruţanja meĊunarodne pomoći u katastrofama. -samoevaluacija profesora. 1999. -eksterna evaluacija A (10). izlaganje. Zagreb. 2. regionalnih i Euroatlantskih organizacija. FKZ. Osposobiti studente za timski rad na procjenjivanju. 3. 1978. C (8). snage i subjekti sistema. 18 . NATO. -razumjeti potrebu povezivanja drţava i naroda u zajedniĉkom djelovanju. Regionalno i euroatlntsko povezivanje drţava u katastrofama je nuţnost savremenih drţava i njihovih sistema sigurnosti. 4. pomoć UN.1987. Britain and Soviet Union. The Cive. i dr. Glouchester. -Organizacija ZiS u nacionalnim sistemima sigurnosti (pozicija CO – CZ). -Procjnjivanje. organizaciju i mogućnosti suprotstavljanja tim opasnostima. diskusija -kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata -samostalna priprema studije sluĉaja Obavezan za Master sigurnosnih i mirovnih studija 6 b/h/s -prikupljanje mišljenja studenata o naĉinu rada. D (7). -RukovoĊenje i upravljanje sistemom zaštite i spašavanja. -Pozicija BiH u odnosu na drţave u okruţenju i integracija u EA sistem sigurnosti. F (5) Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Literatura: l. -Civilno-vojna saradnja. programiranju. Grizold A. Sarajevo. London. Fx (5/6). -Izvori i vrste ugroţavanja ljudi i materijalnih dobara u društvu.V. rukovoĊenje i upravljanje u takvim uvjetima te problem prelaska drţavne granice. Hobes T. Oslonac na pomoć OUN. Godina Semestar Ishodi učenja V IX Studenti će moći: -razumjeti nacinalne i meĊunarodne sisteme zaštite i spašavanja. FPN. godine. Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti. godine. B (9). godine.Posebno potencirati meĊuzavisnost drţava i naroda u katastrofama koje prevazilaze mogućnosti nacionalnih sistema sigurnosti. Husejnbašić Ć. te upotrrebi . The limits of Civil defence i the USA. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti. planiranje i programiranje po fazama:preven cije. -Mogućnosti nacionalnih sistema sigurnosti da preveniraju. -Teorijski i meĊunarodno-pravni aspekti zaštite i spašavanja. London. Lawrence J. rukovoĊenju i upravljanju sistemom zaštite. E (6).

minimalni standardi vitalnih resursa za preţivljavanje stanovništva u katastrofama. 2006.DEK i FUCZ.2006.5 . Sarajevo. godine.SA. Zagreb. Sarajevo. 12. 2006. 6. Rjeĉnik civilne zaštite. Husejnbašić Ć. 2002. FUCZ. i 1999. 2006. RukovoĊenje i upravljanje sistemima sigurnosti.i dr.g. Huseinbašić S. godine.Tihić A.FUCZ.MeĊunarodna C-V koordinacija pomoći u odgovoru na katastrofe. RukovoĊenje akcijama zaštite i spašavanja u prir.Terenski priruĉnik o procjeni katastrofa i koordinaciji OUN.godine. nesrećama.Strategijski koncept NATO iz 1991.SFERA Projekt. DEK. 1992. 9. 2004. 2004. RukovoĊenje i upravljanje u katastrofama.Suvremeni sustavi civilne obrane. Sarajevo. FPN.Pomoć NATO u katastrofama. 2000. Dujović J. 19 . Sarajevo.god. 7. Matijašec R. 13. 10. Sarajevo. Otvoreno sveuĉilište. DEK. IP Sejtarija.godine. 14. 8. Humanitarna povelja MFCK. godine. Sarajevo.g. 11.Husejnbašić Ć.g.

analizirati uloge ţene i djeteta. D (7). Ţrtve rata po rodnim kategorijama u poratnom periodu. . rodne s tudije i mir. naroĉito uloge ţene i djeteta. Prosveta. 1998.samoevaluacija .. Kultura.evaluacija modula A (10). 1971. Zakoni i drugi propisi Bosne i Hercegovine neophodni za rodne studije i ljudska prava. 1982. Stanje porodiĉnoga sistema Bosne i Hercegovine u poratnom periodu. Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje Politika kao dominantna društvena djelatnost i participacija rodova u njoj. . Ţrtve rata po rodnim kategorijama.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata.. obavezan 6 120 ( 60 sati PiV.Završni ispit. F (5) Literatura: Vera Erlih: Jugoslovenska porodica u transformaciji. Mišel Fuko. Beograd. Istorija seksualnosti. bavljenje socijalnim i politiĉkim okruţenjima u kontekstu kršenja osnovnih ljudskih prava. . Simon de Bovoar.Problemska pitanja i odgovori. Godina Semestar Ishodi učenja V IX Student će moći: Sadržaj samostalno prouĉavati fenomene rata i mira i razliĉitih uloga generacija po rodu u njima. rodne studije i mir. .Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. bavljenje socijalnim i politiĉkim okruţenjima u kontekstu kršenja osnovnih ljudskih prava. 20 . BIGZ. pravna i socijalna zaštita rodova u odnosu na nacionalno.Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja . C (8). Fx (5/6). . 60 sati individualni rad) b/h/s . B (9). Drugi pol. Civilno društvo i rodne studije.RODNE STUDIJE I MIR Cilj: Prouĉavanje fenomena rata i mira i razliĉitih uloga generacija po rodu u njima.. Beograd.Protokol seminara iz literature. Zagreb. evropsko i meĊunarodno pravo. E (6). Ideologija.

kao jedne od kljuĉnih kategorija suvremenih meĊunarodnih odnosa. te im omogućiti da steknu znanja o teorijskim. 15 sati vjeţbi. Teškoće u definiranju meĊunarodne zajednice (realistiĉki/neorealistiĉka perspektiva. Interaktivno predavanje Seminari iz literature i prezentacije Rad na studijama sluĉaja (case studies) .spoznati vezu i odnose izmeĊu meĊunarodne zajednice i drugih subjekata meĊunarodnih odnosa unutar nje. . Godina Semestar Ishodi učenja V IX Student će moći: .MEĐUNARODNA ZAJEDNICA I UPRAVLJANJE KONFLIKTIMA Cilj modula: Upoznati studente sa teorijskim kontroverzama oko definiranja pojma meĊunarodne zajednice. Razvoj meĊunarodne zajednice.liberalna/neoliberalna perspektiva. postmodernistiĉki uvid. Mjesto i uloga meĊunarodne zajednice u meĊunarodnim odnosima.razumjevati mjesto i ulogu meĊunarodne zajednice u upravljanju konfliktima. grupni i individualni studentski rad i razradu studija sluĉaja (case studies) osposobiti studente da svoje znanje mogu primjeniti u razliĉitim meĊunarodnim institucionalnim okvirima za upravljanje konfliktima. Afganistan. konstruktivistiĉki pristup. MeĊunarodna zajednica i mirovni procesi. kao i spoznaju njezin utjecaj na kreiranje meĊunarodne sigurnosti.Izrada samostalnog ili timskog pisanog rada i usmena prezentacija Obavezan 6 2 + 1 (30 sati predavanja. institucionalizam i teorije meĊunarodnih reţima). Omogućiti studentima da spoznaju vezu izmeĊu meĊunarodne zajednice i drugih subjekata meĊunarodnih odnosa unutar nje. normativnim i praktiĉnim aspektima djelovanja meĊunarodne zajednice. Procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm). MeĊunarodna zajednica i drugi instrumenti upravljanja konfliktima. MeĊunarodna zajednica i strategije intervencija. vjeţbe.prepoznati ne/djelotvornost razliĉitih instrumenata konfliktnog managmenta koji primjenjuju institucije meĊunarodne zajednice Pojam i sadrţaj predmeta. Kosovo. nivo drţave i društva). Institucije i reţimi upravljanja konfliktima. . Irak. . Promjena globalnog konteksta konflikata (sistemski nivo. kvizovi i završna provjera znanja 21 Sadržaj Metode poučavanja i učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija . Studije sluĉaja (case studies): disolucija Jugoslavije i medjunarodna zajednica.90 sati samostalnog rada) b/h/s Prikupljanje mišljenja studenata o kvalitetu procesa pouĉavanja Samoevaluacija profesora. . Bliski Istok.. Bosna i Hercegovina. .analizirati utjecaj meĊunarodne zajednice na kreiranje meĊunarodne sigurnosti.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata..analizirati djelovanje meĊunarodne zajednice u razliĉitim konfliktima. Ponuditi studentima razliĉita interdisciplinarna znanja o institucijama meĊunarodne zajednice i instrumentima konfliktnog managmenta Kroz predavanja. u upravljanju konfliktima razliĉitih nivoa i intenziteta.

Fx (5/6). F (5) 22 . E (6). D (7). C (8).Ocjenjivanje Eksterna evaluacije A (10). B (9).

Od moderne države ka kosmopolitskoj vladavini.Politologija. Zagreb 5. LeRoy i Oliver K. Fukuyama. Bert. Sarajevo: Šahinpašić 24. Chollet. Sarajevo. Wayne (1997): The Reluctant Superpower. Politiĉka kultura. Crocker A. Sarajevo/Zagreb: Synopsis 15. stoljeću.C.(ur. Gromes Thorsten (2007): Demokratisierung nach Bürgerkriegen. United States Policy in Bosnia 1991 – 1995. Cirn. Martin Press 7. Globalizacija i denacionalizacija kao šansa. Chester et al. Zagreb:Golden marketing 2. Evropska unija i Bosna i Hercegovina: IzmeĊu upravljanja krizom i izgradnje drţave (2005). Zagreb:Izvori 20. Nerzuk (2002): Geopolitika meĎunarodne zajednice u. Sanata Monica: RAND Corporation 18. Das Beispiel Bosnien und Herzegowina. Završiti rat. Beograd: Filip Višnjić 12. Aron Raymond (2001): Mir i rat meĎu narodima. Begić.): Turbulent Peace. James (2004): MeĎunarodni odnosi. politička filozofija i sociologija Dejtonske države i društva. Dţozef (2006): Kako razumevati meĎunarodne sukobe. Washington D. James et al. Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell 19. Sarajevo: VPI 16. Naj S. Bose. London: Hurst & Company 9. institucije i regionalni i etnički sukobi u: Naj S. Florian (2004): Institucionaliziranje etničnosti: postignuća i neuspjesi nakon ratova u Bosni i Hercegovini. Nerzuk (2006): Obnova bosanskih utopija. Zagreb 6. Bennet A. Mihael (2003): Dvostruka uloga meĎunarodnih institucija – Upravljanje danas u: Cirn. Kasim (1997): Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma. The Challenges of Managing International Conflict. Ćurak. do danas. Ćurak Nerzuk (2002): Geopolitika kao sudbina. London:Pluto Press 10. Ćurak. Sarajevo:MeĊunarodni forum Bosna 8. Paddy (2007): Swords And Ploughshares: Building Peace in the 21st Century: Bringing Peace to the 21st Century. Zagreb:Detecta 23. Zagreb: Golden marketing 11. Bennet A. Chandler. Bieber. London: Weidenfeld & Nicholson 3. Dobbins. globalizacija i globalno upravljanje u: Bennet A.(2002): MeĎunarodno pravo. Fakultet politiĉkih nauka 14. Hodge. Held. David (1999):Bosnia.Literatura: 1. LeRoy i Oliver K. New York: St.: United States Institute of Peace Press 13. Degan. (2007): The Beginner's Guide to Nation – Building. Nationalist Partition and International Intervention. Dejvid (1997): Demokratija i globalni poredak. Ćurak. Politiĉka kultura. Derek (2007): Tajna povijest Daytona. Mihael (2003): Upravljanje sa one strane nacionalne države. Frankfurt/New York: Campus 21. Sarajevo: Bosanska knjiga 4.Beograd: Stubovi kulture 23 . Ashdown. Carol (2007): Velika Britanija I Balkan od 1991. Faking Democracy after Dayton. Holbrook Richard (1998).Vlada i svjetski poredak u 21. James (2004): MeĎunarodne organizacije. LeRoy i Oliver K. Dţozef (2006): Intervencije. James (2004): MeĎunarodne organizacije. Slučaj Bosna: postmodernistički ogled o perifernoj zemlji. Rijeka: Pravni fakultet Sveuĉilišta u Rijeci 17. Nerzuk (2008): MeĎunarodna zajednica i upravljanje “zarobljenom“ državom. Sumantra (2002): Bosnia after Dayton. Kosovu i Makedoniji. James (2004): MeĎunarodno organiziranje i upravljanje u turbulentnim vremenima u: Bennet A. LeRoy i Oliver K. Beograd:Filip Višnjić 22. Vladimir Đ. Francis (2005): Izgradnja države.

Zagreb:Barbat 30.europa.asp?lang=EN&cm sid=246 http://www. Sarajevo:Svjetlost 28.consilium. Dţozef (2006): MeĎunarodni sistemi i nivoi uzročnosti u: Naj S. (1998): Čovjek.org/oscebih_eng.osce. Petritsch Wolfgang (2002).ohr.unmikonline. Sarajevo: Müller 27. Ţarko (2001): MeĎunarodne politike podrške zemljama Jugoistočne Evrope: lekcije (ne)naučene u BiH.europa.asp http://www.europarl.coe.europa. Kenneth N. Waltz. Radovan (1998): MeĎunarodna zajednica u: Vukadinović.org/ http://www.crisisgroup. Sarajevo: Fondacija Heinrich Böll 29.org/kosovo/ http://www.eu/ http://ec. Dţozef (2006): Kako razumevati meĎunarodne sukobe.Beograd: Stubovi kulture 26.int/ http://www. Naj S.org http://www. Papić.oscebih.org/ http://www.int/DefaultEN.eupm.eu/europe2004/index_en. rat. Zagreb:Barbat Relevantne web stranice: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) 11) 12) 13) 14) 15) 16) http://www.eupm.ba/ http://www.org http://www.eu/cms3_applications/applications/solana/index.esiweb. Bosna i Hercegovina od Daytona do Evrope.asp http://www.ba/ http://euforbih.htm http://www. Radovan (1998): MeĎunarodni politički odnosi. Primjer Bosne i Hercegovine:Održivi koncept ili stranputice meĎunarodne zajednice? (2007). država.org/ http://www.eusrbih.europa.eu/index_en.undp.25. Vukadinović.htm 24 .org/eufor/ http://www.

Završni ispit.J. Protokol seminara iz literature. Izet.Izrada samostalnog pisanog rada (esej) i pismene provjere znanja . funkcijama i dinamikom. R. Dautović. D (7). Fx (5/6). 5.Kontinuirano praćenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata. Sarajevo: Fakultet politiĉkih nauka. Izet. 2001 3. 60 sati individualni rad) b/h/s . Rummel. te njihovom strukturom. A. Sarajevo: Fakultet politiĉkih nauka. 2. . Beridan. Problemska pitanja i odgovori. Leksikon sigurnosti. C (8). vrstama. 25 .evaluacija modula A (10). B (9). 2001. dimenzijama društvenih konflikata. (Društvo. politika i konflikt).samoevaluacija . analizirati društvene konflikte na nacionalnom i meĊunarodnom nivou. E (6). Metode poučavanja i Učenja Procjena ishoda učenja Status ECTS Sati Jezik Evaluacija Ocjenjivanje . vrste i dimenzije Društveni konflikti – struktura. Upoznati studente sa pojmom. Muharem.2003. Teorije o društvenim konfliktima Društveni konflikti – pojam. Prevencija konflikata u meĎunarodnim odnosima. Sarajevo: DES. 2007. prouĉavati modele prevencije konflikata. funkcije i dinamika Analiza društvenih konflikata Nastanak i razvoj prevencije društvenih konflikata Multidimenzionalni karakter prevencije društvenih konflikata Prevencija konflikata na nacionalnom nivou i u meĊunarodnim odnosima Interaktivno predavanje sa prethodnim odreĊivanjem fokusa. Shvatanje konflikta i rata. Funkcije društvenog konflikta. Ivo M. Kenan. Lewis.PREVENCIJA DRUŠTVENIH KONFLIKATA Cilj modula: Omogućiti studentima da ovladaju kljuĉnim teorijama društvenih konflikata i pojmovima koji se odnose na ovaj predmet. Travnik: KZB Preporod. Beridan. obavezan 6 120 ( 60 sati PiV. Coser. Kreso. 4. Godina Semestar Ishodi učenja V IX Student će moći: Sadržaj samostalno prouĉavati suvremene teorije o društvenim konfliktima. 2001. Konflikti. Sarajevo: Fakultet kriminalistiĉkih nauka. Tomić. F (5) LITERATURA: 1.

A (10). Studenti će se upoznati sa modelima odnosa teorije i nastavne prakse i razviti temeljna nastavna umijeća. Sarajevo. »Alinea« Grupa autora. skala stavova i sl. internet. Nastavni metod – Prilog pedagoškoj moći suĎenja. Osnovni cilj ove nastave je da studentima omogući uvid u temeljna nastavna umijeća (teaching skills) koja predstavljaju rezultat najnovijih nauĉnih dostignuća kako bi se stekle osnovne nastavne kompetencije. F (5) Literatura: Glaser. »Educa« Kyriacou. B (9). Filozofski fakultet 1. Uspješno učenje i podučavanje. Svaki učenik može uspjeti. Sadržaj Povezanost didaktike i metodika. Razumljivost izraţavanja i razumljivost tekstova. Godina Semestar Ishodi učenja V IX Ishodi će biti opće i specifiĉne kompetencije nastavnika. 26 . o pismeni ispit (ZOT – zadaci objektivnog tipa) samoocjenjivanje i meĊusobno ocjenjivanje: sumiranje postignutih rezultata Ocjenjivanje Načini provjere znanja: . Profesionalne kompetencije nastavnika.: Neverbalna komunikacija u razredu. Zdravlje nastavnika. Makro. 3. Zagreb. 5. Fx (5/6). Interes za nastavu i motivacija za uĉenje. Metodika kao predmetom odreĊena didaktika (didaktika nastavnog predmeta). (1999). Izvori stresa u radu nastavnika i naĉini borbe protiv stresa.). metodiĉka podruĉja. Umijeća pedagoškog djelovanja. o kolokvij . W. Teorijsko zasnivanje metodika kao povezivanje predmetnog supstrata i didaktiĉkog modela. o ocjena izraĊene skice izvoĊenja nastave o ocjena jednog izraĊenog mjernog instrumenta (test znanja. M. »Educa« Neill. vjeţbe. (2001). metodike nastavnih predmeta. odnosno profesionalne kompetencije nastavnika. 2. C (8). upitnik. Metodika stupnjeva. Pedagoški mediji. inventar interesovanja. dr. (1995). S.METODIKA NASTAVE Cilj modula: Ovaj predmet je u funkciji obrazovanja/formiranja sposobnosti i umijeća poduĉvanja i uĉenja drugih. individualni projekti i zadaci. D (7). skaler. 4. Zagreb. mentorski rad. Kriteriji dobre nastave. metodike medija. Zagreb. nastavna poučavanja praksa i akcijska istraţivanja Procjena Kontinuirano praćenje rada – stupanj steĉenih nastavnih kompetencija ishoda učenja Status Obavezni ECTS 6 Sati 2+1 Jezik Bosanski Evaluacija o ocjena aktivnosti na predavanjima i vjeţbama (). 1994. ĉeklista. Temeljna nastavna umijeća. Zagreb.pismeni i usmeni oblici provjeravanja u procesu nastave. Slatina. Temeljna nastavna umijeća. mezo i mikrometodika. Metode učenja i Predavanja. Metodike kao konkretizacije didaktike. (2001). E (6). C.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful