You are on page 1of 73

Z L A T Ko H E R K O V

PRINOSI ZA UPOZNAVANJE N A Š I H S T A R I H M J E R A ZA D U Ž I N U POVRŠINU (Nastavak)1

v i. r> i o
ISTARSKE MJERE ZA DUŽINU I POVRŠINU Ovdje se objavljuju mjere za dužinu i površinu koje su razrađene prema službenom priručniku za izmjeru zemlje, koji je godine 1858. izdan tiskom pod naslovom: »Reductions-Tabelle aller nach den von den Katastral-Schatzungs-Komissaren bei der definitivan Katastral -Schaftzung gepflogenen Erhebungen in der Provinz des Kustenlandes bestehenden Lokalmasse und Gewichte auf Niederosterreichisches Mass und Gewicht, oder genau nach der Vorschrift des Dekreteš des k. k. Kuhstenlandischen Guberniums dd. 14. Juni 1829 Z. 12645 verfasste Hauptiibersicht obenvahnter Lokal-Masse und Gewichte, ,dann ihres Verhaltnisses zu dem N. Oe. Masse und Gewichte«. — Dalje skraćeno: Reductions-Tabelle. Sastav toga pregleda počeo je 1829. pa su u njemu sadržane mjere i utezi u onoj veličini i težini koja je vrijedila u početku 19. st. Članovi komisije uzimali su kao temelj one mjere koje su zatekli, ne ispitujući njihovu točnost. Oni nisu uzimali u obzir ni netočnosti koje su bile posljedica netočnosti pri izradbi mjera. Na taj, način dobili su nevjerojatno velik broj različitih mjera. Kako daleko ta »točnost« ide, prikazana je u pregledu uz »Mjere za dužinu« (v. pod A.)-. ' . . • . . . -•'. . , . . . ' Koliko je meni poznato, taj pregled još nije dosad preračunan u današnje mjere.
Ovaj je prilog nastavak rada koji je pod naslovom »Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za dužinu i površinu« objavljen u Zborniku Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, vol. 7 (1974), str. 61—149.
1

143

A) ISTARSKE MJERE ZA DUŽINU

BRACCIO, lakat koji je uopće najstarija mjera za trgovinu tkanina.
I na području Istre razlikuju se dvije mjere za tkanine: duži lakat za tkanine i kraći lakat za svilu. Benussi (Ragguaglio, pag. 234) navodi dvije vrste te mjere: a) braccio di seta = 0,72 m b) braccio di lana = 0,74 m Benusi navodi da su te mjere vrijedile na cijelom području Istre. Redukctions-Tabelle pribilježila je međutim više različitih mjera koje se nazivlju »braccio«:
Mjesto Braccio di seterie b. lakat 0,8125

mm
632,92

Braccio di panni e telerie b. lakat 0,875 0,875 0,875 0,879 0,875 0,877 0,875 0,875 0,875 0,87887 0,875 0,877 0,878

mm
681,60 681,60 68L60 684,72 681,60 683,16 681,60 681,60 681,60 684,589 681,60 683,16 683,94

Buzet i Motovun, Belej, Pazin Brdo, Merišće i Momjan Cres i Mali Lošinj Koper

Krk

Labin Piran Poreč i Rovinj Pula i Vodnjan Volosko Krk ' Cres

0,805 0,819 0,805 0,825 0,814 0,805 0,80845 0,828169 0,814 0,825 0,819

627,079 637,98 627,079 642,66 634,089 627,079 629,73 645,127 634,089 642,66 637,98

Napomena: Bečki lakat (Wiener Bile) = 778,98 mm

Kao Koper: Tinjan, Sv. Anton, Boršt, Krkavce, Mačkovje, Koštabona, Kubed, Hrastovlje, Gabrovica, Gažen, Gradinja, Lazaret, Loka, Marezige, Hrbi, Šmarje, Milje, Osp, Pomnjan, Plavje, Podpeč, Rakitovec, Rožar, Škofije, Topolovac, Truške, Valdoltra, Movraž, Bekani, Zazid, Kuberton i Šterna. Kao Labin: Rependa, Dub rova, Vetva, Cer, Kunj, Brgod, Vlahovo, Cerovica, Krmencia i Plomin.

144

Kao Piran: Sv. Petar (S. Piero dell'Amata), Kaštel, Savudrija, Ižola i Korte,
Kandler (Indicazioni, pag. 197) ima l braccio lineare di Pirano = 25,75. once austriaci (po 26,34 mm) = 678,255 mm Kao Buje: Karšete, Krasica, Triban, Grožnjan, Nova Vas, Kostanjica, Završe, Umag, Lovrečica, Petrovija i Materada. Na području ovih mjesta i na području Rovinja i Poreča mjera za dužinu tkanina zove se »bracciolare« (a ne »braccio«).. Kao Volosko: . Kastav, Bregi, Breza, Donji Rukavac, Gornji Rukavac, Jurdani, Jušići, Kućeli, Matulji, Perenići, Puzi, Lovran, Poljane, Puharska, Vasanska, Opatija, Zamet, Brnčići, Marčelji, Saršoni, Jurovići, Blažići, Rubeši, Spinči'ći, Trinajstići, Zvoneće, Poljanec, Hosti, Saršoni, Sroki. . . •' . : ' :

Kao Krk: Puiiat, Kornić, Poljića, Sv. Antdn, Bogović, Linardić, Košljun, Dobrinj, Soline, Suzan, Vrbnik, Garice, Batomalj, Baška, BašČanska Draga.
Kao Cres: Predošćica, Dragozetići, Dragošići (?), Beli, Orlec, Valun, Pernat, Lubenice, Podol, Vrana, Belej, Štivan, Martinšćica, Osor, Punta Križa, Nerezine, Sv. Jakov, Unije i Mali Lošinj. Mjere Hrvatskog primorja obrađene su u knjizi »Mjere Hrvatskog primorja« pa se ovdje ne ponavljaju. U toj knjizi nisu obrađene mjere otoka Cresa i Krka, a jednim dijelom ni mjere kotara Volosko, pa se stoga ovdje obrađuju. Prednji pregled dokazuje da se tu radi o jednoj istoj mjeri. To je dulji i kraći venecijanski lakat koji je općenito vrijedio. Razlike koje su nađene prilikom mjerenja pronađenih uzoraka temelje se na netočnosti izrade kopija izvornih mjera, a katastarski činovnici to nisu uzimali u obzir, nego su izvršili »točnu« izmjeru, izazvavši na taj način pravu zbrku. BRACCIOLARE, BRAZZOLARE, isto što i »braccio«. U prvobit: nom značenju mjera za mjerenje sukna. Stat. Justinopolis, a 1394: ... guilibet mercator... habeat, teneat et titatur iustas mensuras... brazzolaria verb habere et tenefe debeat ad formam illorum communis..., pa: brazzolaria vero habere et tenere debeant pro mensurando ponos colpris et tustagnum ad similitudinem illorum, qui sunt Venetiis ...
10 HISTORIJSKI ZBORNIK 145

Nova Vas. dužinu od 605 do 606. lakta = = 0. Dužina joj je 1 mazza d'Istria = 2 1/2 braccia di Venezia = 1714—1724 mm l mazza di Capo d'Istria = 2 braccia di Venezia = oko 1370 mm Kandler (Indicazioni.5 piedi di Venezia (1551—1574 mm). To je »tkalačka palica« ili naprosto »palica« naših izvora. Lovrečica. lakta = 0.6816 m l bracciolare di seterie = 287/355 b. Nizza 1749). Njemački »Leinwand-Stab«. 20 i 24. (Riduzione e corrispondenza delle misure e pesi di ogni Paesse operetta. Kostanjica. Karšete. dakle.Poreč i Rovinj l bracciolare di pani e telerie = 7/8 b. Na drugom mjestu istog izvora nalazimo podatak da po 100 dužih venecijanskih lakata ima dužinu od 112 istarskih lakata.28 mm. lakta = = 0. Zapravo se radi o venecijanskoj mjeri »pertica piccola o chebbo di 4.70 mm. da je u priručnicima 16—18. mjera za dužinu tkanina na području Istre. tada je istarski lakat dug 677. Petrovija i Materada. Umag. stoljeća lakat na svemu području Istre uspoređen s venecijanskim laktom u proporciji 112:100. Grožnjaj. 1540. a to je 1580 mm. jednake su dužine te mjere u ovim općinama: Buje. Bt una mazza (di Segnia) e a misura di Vinetia braccia due e mezza quarta: cio e braccia due e uno ottavo«. MAZZA. 146 . i pod »Lakat«. Triban. 117) spominje tu mjeru na području Senja i Rijeke: »Grisi bianchi si vendono ad una misura: aquale si chiama mazza. Prema tome: l mazza = 2 1/8 braccia di Venezia (= 684. Ovdje bismo mogli dodati. 0 dužini mjere »palmo di Genova« v. pag. Pasi (Tariffa de i pesi. Ta proporcija datira iz početka 16. Ovdje je utvrđeno da 270 »palmi di Genova« odgovaraju dužini od 100 istarskih lakata.80845 b. pag. mjera za dužinu platna (tkanina). a to je venecijanski lakat. Potvrdu za tu dužinu imamo i iz godine 1749.629734 m Uza sve općine na području st. Krasica. Istarski lakat ima. Uzevši da je »palmo di Genova« toga doba 251 mm. 197) navodi da mazza lineare di Pirano ima dužinu od 5 austrijskih stopa. pa je ista'rski lakat dug 605 mm. lakta = 0. B. Venezia.73 mm. Završe. Reductions-Tabelle pag. kotara Poreč i Rovinj. Mazza d'Istria. 1647).58 mm) = 1454.875 b. Spominje je Tommasini (a.7 do 679 mm. stoljeća kada se dužina venecijanskog lakta računa od 677.

cola = — 1462 mm (točnije 1454. hvatu (Kandler. stopa = 1.738562 m 100 passi veneti lineali = 91 2/3 bhv = 173. 104—105. l. Po Rumleru nešto duža (3.7385 m. Opširnije o toj mjeri v. 234) računa zaokruženo sa 3.8562 m Taj passo se dijeli na 5 stopa. crta (po 2. 197). Taj »passo« je prema tome jednak b. mezzeno di Rovigno. dokazuje da se ta mjera nekoliko stoljeća nije mijenjala. Isto Kandler (pag. c) Rovinj: l passo = 5 piedi veneti = 1. ^ Kandler (pag. Osnovna mjera joj je stopa (pes). pag. stope i 7. Ta »palica« je narodna mjera kojom se mjeri domaće platno. d) Kao opća mjera javlja se passo veneto lineale: l passo veneto lineale = 11/12 bhv =? 1.Godine 1815. sežanj. b) l pertica di Venezia o cavezzo = 6 piedi di Venezia = 2086. Kao opća mjera: a) l pertica austrica = 2 bhv = 3.06 mm).195 mm) = = 1931. korak. 101. kasnije u različitim dužinama.7933314 m).79296 m. mjera za dužinu. V. dok je Benussi (pag. O toj mjeri opširnije v.25 b. 197). PASSO. Hrv. mjera za dužinu. pag.7385 m v.712 mm. Ta se mjera javlja i na području Istre u različitoj dužini.41 mm.6 mm.896 m.25 b. zabilježeno je u riječkim izvorima: l tkalačka palica = 4 b. 147 . c) l pertica lineare di Pirano = 880 b. b) Piran: l passo lineare di Pirano = 6 b. Podatak iz godine 1540. cola = 55. Indicazioni. PERTICA. Već u Rimljana (decempeda). 24). Na području Istre ima više mjera tog imena: a) Cres: l passo di 5 piedi veneti = 1. Mjere Hrvatskog primorja pag.79 m. Mjere Hrvatskog primorja. hvat ili sežaj. pa se stopa računa sa 347. Mjere Hrvatskog primorja.

pag.084668 m V. 2. giornata di compasso di Cittanova' Kandler (pag. V. a. circa perticas comunis piranensis centum.39 m2.. 1312:. 198) navodi da je novigradska mjera za površine »campo di Cittanova« koji obuhvaća 948.09915 bhv = 2. l pertica = 6 piedi veneti = 2.641 m2 2. giornata di Mondellebotte e Visignano . giornata di compasso di Buje b) Koper l pertica _?= 2.08627 m V. 2.08627 m V.173858 m V. l pertica = 1.0863 m l quarta = 0. a. Kao posebna lokalna mjera: a) Buje l pertica =11 piedi veneti = 3..43398 m. a to odgovara dužini od 7 venecijanskih stopa.08627 m V.. 1394: »pertica communis Justihopolis«.. giornata di misura di Momiano ' g) Bačva i Višnjan : l pertica = 12 quarte (di Venezia) = 2. h) Vrsar (i susjedna^ mjesta) '. pertica quadrata = 1. Domenica d) Novigrad l pertica = 7 1/2 piedi veneti =.82482 m V. e) Grožnjan l pertica di 6 piedi veneti = 2. pag. a tada se naziva »pertica comunis Pirani«: l pertica comunis Pirani = 5 1/2 »pedes« (Veneti?) = 1912. Po tome računu pertica je nešto manja tj. 52.56829 bčhv = 5. 1305 (Piran): Que pertice sunt de pedibus quinque et dimidie pro qualibet.6078 m V.Ta se mjera javlja već u početku 14. giornata di arare di Orsera 148 .375 m U Statutu od g. stoljeća. 75. giornata di arare di Grisignano f) Momjan l pertica di misura = 6 piedi veneti = 2.64 bčhv ili 3412. mensurata ad perticam comunis Pirani . Atti e memorie vol. . 43.41 mm. campo d'arare di Castellier e S. campo di Capodistria c) Kaštelir i Labinci .

158222 m l quarta di panni e telerie = 0. Benussi (Ragguaglio. campo di Umagb . 149 .084549 m V.24 bčhv 2 = 4. označena je dužina te mjere sa 347.74 mm. OUARTA DI BRACCIO.08 mm. .31 bčhv = 4. četvrtina lakta. campo di Parenzo i giornata di arare di Parenzo k) Piran l pertica = 2. campo di Portole j) Poreč l pertica =6 piedi veneti = 2. mjera u trgovini tkanina i platna.715625 m2 l pertica = 2. Reductions-Tabelle nije posve dosljedna u računu. U Pokrajinskom listu za Dalmaciju g.43398 m V. pag.uspoređuje venecijansku stopu s bečkom stopom: 10 piedi veneti lineali = l 5/6 bhv — 3.203125 b.47426 m ) l pertica = 2. 234) navodi dužinu stope u Piranu sa 0.17154 m PIEDE.735 mm.09909 bhv = 2. campo di Pirano 1) Umag l pertica = 7 piedi veneti = 2. stopa Kao opća mjera javlja se venecijanska stopa. lakta = 0. 1846. pa radi toga dolazi do manjih razlika. Reductions-Tabelle zabilježila je ove četvrtinke lakta: a) Buzet i Motovun l quarta di braccio di sete = 0. mjera za dužinu.08627 m V.47712 m l piede = 0. 1856.i) Oprtalj.170393 m. Piede di Venezia .1196 m2 (2. lakta = 0. Bit će to bečka ili donjoaustrijska stopa od 316. : m) Bale l pertica quadrata (12 quarte i 2 oncie venete) = 1. Alamanacco Istriano od g.31 m.1154466 m2) n) Vizinada l pertica quadrata = 1.46045 m2 (4.375 m V. Kaštelir i Labinci l pertica padovana = 1. . Reductions-Tabella na više mjesta . zabilježio joj je dužinu sa 347.347712 m.21875 b.

79322 m l korak = 0.1023 mm l oncia = 12 linee = 26. Spominje je Kandler (pag. hvat. Znači. II. pag.31608 m).90 m duga i predstavlja bečki hvat. B) ISTARSKE MJERE ZA POVRŠINU 1. (Zbornik historijskog instituta Jugoslavenske akademije. str. pag.70393 m. valjda. 1851. TESA. Prema tome: 5 koraka = 2 bhv — 3. Potonja je 1. isto što lat. 150 . N. tesa austriaca = 6 piedi = 72 oncie = 864 linee = 1896. ali ne označuje čega! Stropa je inače mjera za drvo. dio I.b) Pazin. ma che in generale si accosta ali' 'estensione delle braccia distese di un uomo.34185 mm Bečki hvat mijenjao se u toku stoljeća. cipeliš). Torino 1922. stope (po 0. List zakonah za Dalmaciju. pag. površinu zemljišta koja je jednom govedu potrebna za pašu. Tommaseo (Dizionario della lingua italiana. god. vol. 197) s oznakom »3. lakta = 1. il cui valore varia da paese a paese. Naprijed navedena dužina također je u vrijeme izrade »Reductions-Tabelle« bila običajna na području Istre. klafter. 531: »da pet k o r a k a h jeste koliko dvi teze bečke«. 234) navodi da su na području Istre mjere za dužinu »pertica veneta o cavezzo«.6138 mm l piede = 12 oncie = 144 linee = 316.758645 m Radi se o koraku austrijske mjere koji se ovdje računa sa 2. Pobliže v. 73 i dalje). mjera za dužinu u Piranu. Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za dužinu i površinu.4 b. orgia. STROPPA LINEARE Dl PIRANO. VII/1974. Benussi (Ragguaglio. Belej (nekadašnji kotar sa svim općinama) l quarta = 7/32 b. U hrvatskim izvorima ta se mjera naziva »teza«. »pertica austriaca« i »klafter o tesa viennensis«. 1543) navodi pod »tesa«: Unita di misura di lunghezza.9 3/4 austriaci«. Po 1000 takvih koraka računa se na austrijsku milju od 4000 bečkih hvati po 24000 stopa (Schuh. Katastarske mjere ANIMALE DI PASCOLO. mjera za površinu zemlje na području Cresa.

42 m2 l passo Veneto = 5 piedi Veneti = 1.641 m2 l pertica (di Capodistria) = 2.39 m2 l pertica quadrata (di Cittanova) = 5. »kanap«. 3058. CAMPO.412. i Reductions-Tabelle (pag. C.375 m. cinque piedi veneti l'uno. VI. mjera za površinu zemlje u Novigradu. cosi ei ignota la misura de campi.56829 bčhv = 5. 30) ima pogrešno 850. i giornata di compassi di Cittanova. Indicazioni. supplendo a tal misura l'animale di pascolo.28 bčhv = 3022. 106—110. l campo di Momiano ili giornata di misura di Momiano = 560 2 pertiche quadrate = 878. O tom v.49 m2. pag. mjera za površinu zemljišta na području mjesta Volosko (Rijeka). mjera za površinu zemljišta. valjda isto što i jutro. pag. 198. »campo«. Indicazioni. ne vallive.738237 m l passo quadrato = 3. V. nalazi se ova zabilježba: Siccome in questa giudizione il sudito laico non paga campatici. pag..64 bčhv = 3. pag.). ne montuose.02242 m2 Kandler.382 m2) Reductions-Tabelle. i Kandler.368 m2 (291. pag. tj.641 m l pertica (di Momiano) = 2. Campo di Cittanova. Na str. Proclama . ne videgate. R.43398 m V. Campo di Momiano. alle decime de clero. Kandler. BRAV. l brav = 81 bčhv = 291. Vol. U hrvatskim izvorima također kanap. AR: mjera za zemlju. Indicazioni.. Arhiv biskupije Osorske (A.243 bčhv = 3159 m 2 l pertica quadrata (di Momiano) = 5. Pobliže v. 198: l campo di Cittanova = 24 X 24 = 576 pertiche quadrate — 948.Površina te mjere je ova: l animale di pascolo =. 151 .375 m. ne sulle terre arative. mjera za površinu zemlje mjesta Momjan (općina Buje). 1000 passi quadrati (5 piedi veneti) =• = 840. tal. 198.28 bečkog kvadratnog hvata.243 bčhv 2 = 3159 m l pertica quadrata (di Capodistria) = 1. ne s'oschive (?). Mjere Hrvatskog primorja. 28. mjera za površinu zemlje na području svega kotara Koper l campo = l giornata di misura = 560 pertiche = 878.92428 m2 l pertica (di Cittanova) = 2. quale equivale a passi geometrici mille. Reductions-Tabelle navodi ove veličine: Campo (di Capodistria).

352589 m l pertiea = 2.68135 bčhv '= 6. Na području Pirana. Campo di Umago. 14. pag.45928 m Ovdje se piede veneziano računa sa 0. Ižule i Korte mjera za površinu je austrijsko jutro od 1600 bčhv. pag. Ondje se radi o mletačkoj stopi. Campo veneziano. Campo di Portale. l campo di Parenzo = 144 pertiche di 6 piedi = 5850. i Kandler. = l campo di Portole 840 pertiche padovane quadrate — 1014.): II campo di pertiche 1344 di piedi 6. .208 bčhv = 4.048 m l pertiea = 7 piedi veneti = 2. Reduction-Tabelle. .483. campo di Capodistria). Indicazioni. 198. Benussi (Ragguaglio. a to bi bilo 2780. Reductions-Tabelle. mjera za površinu zemljišta Poreča. pag. piranska mjera za površinu zemljišta. pag. l campo (di Umago) = 576 pertiche quadrate a 7 piedi veneti 2 = 968. 18.) koja je točno 1/3 gornje mjere.83 2 bčhv = 3650.347712 m. naročito u Dalmaciji. pag. l campo veneziano = 773 bčhv = 3600 m2? Druge potvrde nisam našao. Campo di Parenzo.0863 m. R. 22. 152 . 22. mjera za površinu Umaga. dok mu je točna mjera 0. Comune di Parenzo a. pag. pag. Reductions-Tabelle.015 m2 2 l pertiea quadrata = 4. 198. mjera za površinu tla. Upotrebljava se ne samo u Umagu nego i u ovim mjestima: Lovrečica.48 m l pertica padovana quadrata = 1. Peter i Savudrija. što će biti točno. Reductions-Tabelle.46 bčhv = 3. pag. 35) navodi da u Veneciji »campo« obuhvaća površinu od 773 bečka četvorna hva2 ta. Sv.08466 m. Ta mjera je jednaka koparskoj mjeri. Petrovija i Materada. 1808 (Contribuzione Foridaria u A. Merišće. Brda.3458 m2 l pertiea padovana = 1. Campo di Piraho. a upotrebljava se u ovim mjestima: Kaštel. mjera za površinu zemlje mjesta Oprtalj i susjednih mjesta (Čepić i Zrenj).351325 m. 235) navodi da se upotrebljava na području Istre.59 m . Zapravo se radi o mjeri poznatoj pod imenom »campo Padovano« koja se kod nas javlja u različitim veličinama. Jurende (Lexikon.Ta se mjera upotrebljavala u ovim mjestima: Momjan. Kandler Indicazioni. Druga mjera toga mjesta je giornata di arare (v.686 m 2 l pertića quadrata = 1.099 bhv = 2. a jednaka je koparskoj mjeri (v.

-.80 m .61 bčhv = 3660. Campo d'arare di Orsera. 198. . l campo d'arare = 580 pertiche quadrate = 700. Kandler. . Kandler.. . pag. Campo di arare di Grisignano. 198.. pag.48 m2 .35254 m2 l pertica = 2. Domenica« (v. Indicazioni. . • Kandler.09915 bhv.). Reductions-Tabelle. Novoj Vaši.06 m Isto što i giornata di arare di Orsera (v.084668 m. Giornata di Castellier e S. isto što i »campo d'arare di Castellier e S. 198. 198. m . pag.06. : Isto što i giornata di arare di Albona (v.. Domenica. Hrv.57 m2. 198.) i »giornata di arare di Orsera« (v.0. Indicazioni.347712 m. 198. pag... l pertica = 1. Giornata di S. •• Kandler. l campo d'arare di Albona = 850 bčhv = 3057. 22. l campo d'arare di Dignano = 420 bčhv = 1510. Indicazioni.).72 bčhv = 2520.Cdmpo d'arare di Albona. Giornata di Mondellebotte e Visignano.58 m2 . pag. 18. 198. . pag.0863 .= 2. Indicazioni. l pertica quadrata = 4. Campo d'arare di Castellier e S. Isto što i giornata di arare di Dignano (v. l giornata = 448 pertiche quadrate = 542. l pertica quadrata = l. Campo d'arare 'di Digriano.).34584 m2 . l campo d'arare di Orsera = 696. mjera za površinu zemlje mjesta Bačve i Višnjan. Kandler. Kandler. . . 352678 m l pertica--2. <. dan oranja. . mjera za površinu zemlje u 2Vrsaru. Isto što i »campo d'arare di Orsera« (v. pag. . Dorneriicd.. mjera za površinu zemljišta mjesta Kaštelira i Labinaca. : GIORNATA.96 bčhv = 2507. / Temelj toj mjeri je pertica padovana. mjera za površinu zemlje u LovrečicL 2 l giornata di S. Indicazioni. Lorenzo = 696. mjera za površinu zemlje. . pag.. Kandler. l giornata di arare = 841 pertiche quadrate di 6 piedi veneti • = 1017.2081379 bčhv = 4. Lorenzo...) . . pa u tom smislu »giornata di arare«.08627 m l piedeveneto =. Indicazioni. 153 . Kostajnici i Završju. mjera za površinu zemlje u mjestu Grožnjanu..). labinska mjera za površinu zemlje.96 bčhv == 2507. pag. Indicazioni. Reductions-Tabelle.m . mjera za površinu zemlje 2u Vodnjanu.08 bčhv = 1950 m2 2 : l pertiea?quadrata = 1 2 quarte = 4.

SmoIjani. 198. Giornata d'arare di Buje.57 m2. Prnjani. Kaldir. 18. l giornata di arare = 2 starioli di seminatura = 420 bčhv = 1510. Mušalež. Novaki. 154 . Giornata d'arare su Carso di Pinguente.Giornata d'arare di Albona.08627 m l piede veneto = 0.339 m2 l giornata di compasso (v. Gradina i Lim. Sv. 198. mjera za površinu zemlje u Labinu i u susjednim mjestima. Nova Vas. Kunj. 2 l giornate di arare = 900 bčhv = 3237. Štokovci. Dračevac. mjera za površinu u Bujama. Giornata di arare di Parenzo. Fuškilin. Zamask. Ivan od Šterne i Muntrilj. Lovreč. l giornata di arare di Buje = 2 giornate di compasso = 1268. Kanfanar. Reductions-Tabelle. Brgod. mjera za površinu zemlje u Vodnjanu. Žbandaj. Preseka i Tar. pag. 198. 24.). 26 (pogrešno 85 bčhv). Kandler Indicazioni.352534 m l pertica a 6 piedi veneti = 2.06 m2 2 l pertica quadrata = 4. Krasica i Triban. mjera za površinu zemlje u Vrsaru. Rakalj. Giornata di arare di Orsera. Upotrebljava se u ovim mjestima: Buje. Reductions-Tabelle. 26.40 m2 Reductions-Tabelle. Sovišćine.88 bčhv).88 bčhv = 4564. Indicazioni.). Krmenica i Plomin. Karšete. pag. Indicaziorii. Upotrebljava se i u ovim mjestima: Vrvari. Barban. Badema. V. Giornata di arare di Montona. Sv. Gočan (Kožljani) i Šajni.). Krnica. pag. pag. Brig (Sv. l giornata di arare = 576 pertiche quadrate a 6 piedi veneti = 696. Rakotule.169 bčhv. Cer. Isto što i »campo d'arare di Dignano« (v-. Karojba.42 m .96 bčhv = 2507. l giornata di arare = 850 bčhv = 3057. isto što i »giornata di arare di Slum« (v. Vrijedi i na području ovih mjesta: Puntana. Giornata di arare di Dignano. mjera za površinu zemlje u Motovunu. Isto što i »campo d'arare di Albona« (v. Mugeba. Svevinčenat. Ripenda. Juršići (Roverija). Upotrebljava se u ovim mjestima: Vodnjan. Nedelja. pag.347712 m Reductions-Tabelle. Upotrebljava se u mjestima: Labin. Vital). Dubrova. Reductions-Tabelle. Bokordići. Vabriga. pag. Sv. Cerdvica.80 m2 l stariolo di seminatura di Dignano = 210 bčhv = 755. Kandler. Kandler. Vetva. Vrijedi i na području mjesta: Brkač.) = 2282. pag. Vlahovo. pag. porečka mjere za zemlju. i »campo di arare di Orsera«. 22 (pogrešno 1368.

Grimalda i Hum. Giornata di compasso di Cittanova. mjera za površinu zemlje u ovim mjestima: Buje. Giornata di misura — v. Klenovšćak.3917.J giornata di arare — 448 pertiche quadrate a 6 piedi veneti •= 542. ali da postoji i veća mjera. Kandler. Sovinjak. Crnica.65 2 m l starolo di seminatura = 974. Giornata di arare di Slum. l giornata di compasso = 1/2 giornate di arare = 156 pertiche quadrate (a 11 piedi veneti) = 634. mjera za površinu polja na području Istre. U Poreču služi i veća mjera »campo di Parenzo« (v. Salež. Giornata di compasso di Buje. 198.347712 m.712 m . pag. Ista mjera i u mjestima: Potkuk (Svi Sveti).). mjera za površinu zemlje ovih mjesta: Slum.08 bečkog četvornog hvata = 1950 m2 l pertica quadrata = 4. l giornata di compasso = 576 pertiche quadrate a 7 1/2 piedi veneti = 1089 bčhv . Karšete.44 bčhv). Krasica i Triban. pag. Draguć. Kandler naziva ovu mjeru »giornata d'arare sul Carso di Pinguente«. Isto i Kandler. pag. Reductions-Tabelle. i to: maso o heredium = 2 jugeri = 3200 bčhv. Reductions-Tabelle. l giornata di arare = 2 staroli di seminatura =542 bčhv = 1949. pag. 155 . 2 l giornata di arare = 800 bčhv = 2877. mjera za površinu u Buzetu. 235) navodi da je istarska mjera za površinu zemljišta austrijsko jutro 1600 čhv. Račiće.1200 bčhv = 4316.).08627 m . Vrh.285 m2 2 l pertica quadrata di 7 1/2 piedi veneti = 6. pag. 24. Reductions-Tabelle. Indicazioni.169 m2 l pertica quadrata = 14. Reductions-Tabelle. Kandler. Giornata di arare di Pinguente.568 m2 Reductions-Tabelle. l giornata di arare . »campo di Capodistria« HEREDIUM O MASO. Banussi (Ragguaglio. Brgudac i Dane.44 bčhv = 2282. 16.8008 m l pertica di 7 1/2 piedi veneti = 2.35254 m2 2 l pertica = 2. pag. 16. Giornata di arare di Pola. pag. Trstenik. mjera za površinu u mjestima: Novigrad i Brtonigla. 98.62929 m2 l pertica di 11 piedi veneti = 3. pag.6078 m Kandler ima i »campo di Cittanova« (v. 22 (pogrešno 684. 24 (pogrešno 148 pertiche quadrate). Roč.825 m2. Sočerga. mjera za površinu zemlje u Puli.82482 m l piede veneto = 0.

navedeno: . Un pezzo di terra per una giornata d'arare. per una giornata scassa d'arare. 76.) pag. 80 i dalje.73856 m. kopač? Conventi S. izuzevši za rimsko i kasnorimsko doba. I. travnja 1785. a. za koju nema potvrde. 156 . svibnja iste godine rektificirana na staru površinu od 1600 hvati. R. 197) navodi: Maso e eguale all'heredium. ORA D'ARARE. 24. R. • .•Kandler (Indicazioni. ali je već 13. 1579 (prijepis iz g. 1722): unum hortum vitis. a. pri izradi katastra često služi i austrijsko jutro. Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za dužinu i površinu.59 m2 2 l passo quadrato di Rovigno = 3.8 m2).površinu. Moguće isto što hrv. Francesco di Pola Instrumenti d'acquisiti e livelli (A. l jugerum austriacum (Viennense) = 1600 orgiae quadratae (teše quadrate) = 5755 m. Documehti della famiglia Rapicio di Pišino (A. — To je rimska mjera. Dio mjere nazvane »giornata d'arare«. JUGERUM AUSTRIACUM (VIENNENSE). OPERA. ' 1 mezzino di 1000 passi di Rovigno = 840. pag. 0 tome i o drugim austrijskim mjerama za površinu v. Un pežzo di campo d'estensiohe per due ore d'arare . u Pazinu.. . Uz lokalne istarske mjere za. R. piti di frequente = 12 jugeiri romani' = 8844 klafter. pag. Neki pisci navode da je površina jutra prije godine 1785. .. operis unius vineae incirca Libro secondo d'istrumenti capitolari di Pola (A. a. MEZZENO Dl ROVIGNO. No 149.. za austrijske zemlje. kako je to . što međutim neće biti točno. 1702: una vigna opere dieci. Kandler.).. .277 bčhv = 3022.. Reductions-Tabelle nema pazinske mjere za površinu.. Un pezzetto di terra . Spominje se u 19.02259 m l passo = 5 piedi veneti = 1.) pag.. 86. obuhvaćala 5698 (točnije 5697. Reductions-Tabelle. mjera za zemljište u Rovinju. mjera za površinu vinograda u Puli. donjoaustrijsko ili bečko jutro. per tre ore .i u zakonu o uvođenju metričkih mjera od godine 1874. . U doba kada je sastavljena »Reductions-Tabelle« dužina mu je 5755 m2.. Ta dužina bila je određena Josipovim »Grundsteuer-Regulierung« patentom od 20. pag. mjera za površinu zemlje. st. Vrijedi i u mjestima: Rovinjsko Selo i Bale. 1820: Un čarapo.

31 bčhv = 4.. j. (Poreč): habet . 4. . . .68135 (4166) bčhv = 6. Vrsar.92428 m2. v .208 bčhv = 4. ' • • • c) Momjan l pertica quadrata — 1. :'j) Buje . volovska sprega. k) Vižinada . . . Kandler u tumaču uz spomenutu ispravu nastoji tu mjeru dovesti u vezu s rimskim mjerama. bčhv. Očito toliko zemlje koliko se jednim parom volova može u jednom danu preorati. . : : 157 ..za površinu zemlje. dok Reductions-Tabelle navodi ovu površinu: • . ali bez posebnog dokaza. ..890625 bčhv •= 6. " :• • e) Oprtalj l pertica padovana quadrata = 1. .. Kandler Codice I. mjera. =. Pobliže o tim mjerama v. : . f) Umag .. habet finitam ad viginti paria boum . Poreč l pertica quadrata = 1. . . ' .352589 m2. •*-.21 bčhv = 4.PAR BOI]M (PARIA BOUM). PERTICA OUADRATA.. mjera za površinu zemlje.. .641 m2. "••-••••'--"''. na mnogo mjesta.210. l pertica quadrata = 1. itd.56829 bčhv = 5. " !: . Nova Vas. . . 1258. ••••• v • •.1. .36271 m2. a ) Kopar • • .34584 m2. . l pertica quadrata di 7 1/2 piedi veneti = 1. • . stoljeće: . .8008 m2..208 bčhv = 4. .34584 m2.641 m2.35254 m2 l quarta quadfata = 0. d) Poreč ' l pertica quadrata = 4. Mjere za površinu..•: Tako Kandler. Poreč 13. l pertica quadrata = 4.. Kostajnica. .048 m2: g) Kaštelir i Labinci l pertica quadrata = 1.••-. . l pertica quadrata = 5.62929 m2.71225 m2. .066923 bčhv =14.unam finitam ad viginti paria boum . b) Novigrad l pertica quadrata = 5.35254 m2. . h) Bačve i Višnjan l pertica quadrata = 12 quarte = . i) Grošnjan. a.' . • l pertica quadrata = 1. Završje..

mjera za površinu vinograda na Malom Lošinju. pag. e fornito di 6 recipiendi e rend e 40 mezzeni di sale.40 m2. 3 staja«.5353 2 m.4483 m2. 36.. TAVOLA VENETA.06 bčhv = 604. Inslrumenli d'aquisili e livelli (A. quarlarole due . pag. Reduclions-Tabelle.. 158 . mjera za površinu zemlje u Vodnjanu... 2. Staralo di seminatura di Dignano. quallro pezzi di lerra di seminalura di staroli due. pag. Starolo di seminatura di Pola. 24. Kandler (»slarolo di semina«). R. a. »giornala di arare di Dignano«...07119 m2. l zappator dl vigna = 200 passi veneti = 168. Un mezzeno pesa libbre 130 e 4 mezzeni fanno. STAROLO Dl SEMINTURA. pola dana oranja u Puli. 1663: Un pezzo di lerra. manja venecijanska mjera za površinu.): »Terra arraliva di seminatura slaroli 15 .41 bčhv = 5. piedi 20 1/4 = pollici once quadre del piede Veneziano 2916.« Convento S. pag. Scoltoni (1769): Tavola Venela o sia piccola perlica quadrala della Ghebbo per misurar orti e terre dei Litorali. Slarolo di seminalura = 1/2 giornale di arare = 2 7 1 bčhv = 974.46045 m2. ..825 m2.)..1) Brda (Kaldir) l perlica quadrata = 1. Prema tome: l tavola Veneta = 2. Pola dana oranja. 35. Francesco di Pola. S obzirom na područje na kojem la mjera vrijedi v.. Monaslero san Teodoro deliberazioni per mului livellari. a. šio ovako opisuje: »II cavedino (nelle saline di Sicciole-Pirano) misura 28 klafter q.... . . m) Bale l perlica quadrata = 1. a.24 bčhv = 4. R. di seminalura di slaroli 28 .. una terra di seminalura slaroli 11. l starolo di seminalura = 1/2 giornate di arare = 210 bčhv = 755.. 1746— 1767 (A. ZAPPATOR DI VIGNA. omanja mjera za površinu zemlje. 1705:. MJERA ZA POVRŠINU SOLANA Benussi (Ragguaglio. 235) navodi da je mjera za solna polja u Piranu »cavedino«.

u današnjoj mjeri 0.63216.121.652 737. službe pri izradi katastarskih operata kao osnovne mjere za utvrđivanje veličine lokalnih mjera za drvo. RIMSKE MJERE ZA POVRŠINU NA PODRUČJU ISTRE Kandler (Metrologia antica dell'Istria — (L'Istria VI—1851. Piran i Novigrad kao područje tih mjera.625 1.56 9. Šumski se hvat slaže: l hvat širine X l hvat i 6 palaca visine (radi sušenja drva).4115 m 159 .303 2.450 530.5 5.400 57. stopa = 3. Prema razlici dužine cjepanica razlikuju se ove vrste mjere za drvo: hvat trostopni (tj.800 2 . U hvat se slažu cjepanice u dužini od l hvata i u isto tolikoj visini. 235) također spominje te mjere za površinu.392 1. 21) i Indicazioni pag.94824 m.3. pag.7902 ili 0. Razlikuju se ove mjere: Kup drva drži dva hvata.156 331 2. On navodi »plinae di Capodistria sembrano eguale al campo«. MJERE ZA DRVO AUSTRIJSKE MJERE ZA DRVO. pag.25 368.593 147. 3 kub. hvat od tri stope = 36 palaca) = 108 austr. 30 ili 36 bečkih palaca (colova) tj. 196) navodi da se u Istri u starije doba javlja rimska mjera za površinu te navodi njihovu veličinu ovako: a . U hvat se slažu cjepanice dužine 24.474.326 92. 0.600 576 288 144 36 1 589. Kandler navodi naročito Trst.21 Benussi (Ragguaglio. C) ISTARSKE MJERE ZA ZAPREMNINU KOJE SE VEŽU NA MJERE ZA DUŽINU 1.„ 'E 3 3 •*-* T* p*~4 M $ 0 It ha 1 t* ffife 5 400 100 1 800 200 2 1 3 3 1600 400 4 2 1 M E o 6400 1600 16 8 4 1 as 3 ™ U3 o< W fli a *j §"! o 3 « ni> o- 11 c m? 1 4 1 230.

stopa3) = 0. stopa3) = 0. bečkih kub. KLAFTER Dl MARINA. voz. mjera za drvo na području Poreča. Na području Istre hvat je od trideset palaca ili 90 austr.44 b. 24 i 26. Javlja se u Koperu i svim mjestima koja su pripadala nekadašnjem kotaru Koper. 18. l klafter di marina = 12 b.847 b. l piede veneto largo = 0. ' ' . .37805 m3 c) l carro = 3 1/4 piedi veneti lungo.8425 hvat dvostopni (tj.(v.4164 b.7111 m3. . pag. Po2 carri svake od navedenih mjera čine l passo.09259 m . pag. pag. Priručnik za političku upravnu službu knj.b) migliajo di fasci di legno bianco = 6 stroppe di bosco di legno a fasci = 3 passi di bosco di legno a fasci == 3. i Rumler. Reductions-Tabelle. 3 piedi veneti alto.2713 m* v. hv (po 3 3 90 b. stope = 2. . stopa ) = 8. Na području Krka (Reductions-Tabelle. CARRO.). 18. stopa3) = 0.133 bhv3 (po 90 b.m3 hvat od trideset palaca = 90 austr. Motovuna i Vodnjana: . .spomenute mjere za drvo zamijenjene su za metričke mjere 3pa su tom zgodom izrađene tablice za »kupove drva« po 4 ili 2 m odnosno l ms uz duljinu cjepanice od 70 — 130 cm. 438. 5. stope visoka. mjera za drvo. O tom v. MIGLIAJO DI FASCI DI LEGNO. kub. Smrekar.250744 ms. 160 . . 30): a) l carro = 3 1/2 piedi veneti lungo. . prostorna mjera za drvo.44343 m3. hvat od 2 stope ili 30 palaca) = 72 austr. dok je 3dužina cjepanice određena sa l venecijanskom stopom = 0. Godine 1875. 3 b. 3 1/2 piedi veneti alto.5144925 3 m) b) l carro = 3 piedi veneti lungo. . 3 1/4 piedi veneti alto. kub: stopa duga. . kola.181 bhv3 (po 90 b.8425 m3) uzet kao temeljna mjera pri izradi katastarskih operata. passp di marina. ili b. hv3 (po 90 b .. l piede veneto largo = 0.5149856 ms (0. : V. ili bečke kub. pag. hv* (= 2. l pjede largo = 0. stopa = 2. hv (računajući taj hvat sa 90 kubičnih stopa = 2. a) l migliajo di fasci di legno nero = 5 stroppe di bosco di legno 3 a fasci = 2 1/2 passi di bosco il legno a fasci = 2.156 bhv3 (po 90 b. stopa3) = 9. .84250 m3) = 1.

Merišće. Grimalda i Hum (Reductions-Tabelle.138 b. Kostanjica i Završje (Reductions-Tabelle. stopa. Buje. PASSO.331 b.32284 m3 b) l migliajo di fasci di legno bianco = 7 stroppe di bosco di legna a facsi = 3. visine 3Vs bečke stope. Draguć.5808 m3 ili 0. Na području općina Motovuna. mjera za ogrjevno drvo. Vrh. .242 b.Isto i na području ovih mjesta: Pazin (pag. hv3 (po 90 b. Na području Pirana. Momjana. hv3 (po 90 b. Sočerga. jer po oznaci dužina bilo bi 1. 18. Crnica.78336 m3.02386 m3. Triban. stopa3) = 2. 4. Vodnjan i Labin sa svim općinama i mjestima (Reductions-Tabelle. stopa3) = 9. 5.5561 b. Kaštela. hv3 (po 90 b. hv3 (po 90 b. pag. Lovrečica. 26): l passo = 2 stroppe = 1.78336 m3. stopa3) = 3. 6. hv3 (po 90 b. • • ' • • ' . 16): l passo = 12 piedi veneti dužina. stopa 3 ) = 3. Karšete. Koper i Vodnjan sa svim općinama i mjestima (ReductionsTabelle. hv3 )po 90 b. pag.hv 3 . 14): l passo di bosco = dužine 13 b. Nova Vas. Savinjak. Karšete. 2 piedi veneti visina. Savudrije. Momjan (pag. pag. Materada. a svaki komad drva dužine 30 pollici veneti = 90 piedi cubici veneti = 1. Motovun sa svim općinama i mjestima (Reductions-Tabelle. hv3 (po 90 b. Račun nije točan. Sv. 3 piedi veneti visine i 2*/2 piedi veneti širine = 90 piedi cubici veneti = 1.53038 3 m. Novigrad. Buzet s općinama Potkuk (Svi Sveti).234765 m3. hv3 (po 90 b. Novigrada. Salež. sto3 3 pa ) = 1. b) l passo di bosco di legna corte = 2 stroppe di legna corte = 0. 22) i na području mjesta b.70998 m3. Brtonigla.55 b. pag.712 b. Brda. 20.563375 m .928 b. 22): a) l migliajo di fasci di legno nero = 6 stroppe di bosco di legno a fasci = 2. Buja. hv stopa3) = 3. Tribaha. Roč. 19): l passo = 12 piedi veneti dužine. 14 i 26): a) l passo di bosco = 2 stroppe di bosco di legna a fasci = 1. Belaj (Boljun). 22 i 24): 11 HISTORIJSKI ZBORNIK 161 . pag. i kotara Poreča i Pule (Reductions-Tabelle. 2. 20). stopa3) = 8. pag. Brtonigle. 3. Petra. Merišće. stopa3) = 3. 24).331 b. . Petrovija.416 b. Brda. Ižule i Korte (Reductions-Tabelle. 1. kotara Pula (pag. Grožnjaj. Krasice. a dužina cjepanice l venecijanska stopa = 0. Na području općina Umag. Krasica. pag. Račiće.

hv3 (po 90 b.312 b. pag 22): a) l passo di bosco di legna a fasci = 2 stroppe di bosco di legna a fasci = 0. di pezzi di legno lunghi l piede veneto = 0.62647 m3 tj.62647 m3. Grožnjaj. Kostajnica i Završje (pag. Nova Vas.028985 m . stopa3) = 1. hv3) = 0. 162 .242 b.712 b. 3 3 stopa ) = 0. Cres (Reductions-Tabelle. 24) i Vodnjana (pag. stope ) = 3. Sv. Brtonigla. 26). Grožnjaj. Kostanjica i Završje (Reductions-Tabelle. hv* (po 90 b. 8. c) Pazin (pag. Novigrad. b) l passo di bosco di legna corte = 2 stroppe di bosco di legna corte = 0. stopa3) = 1. stopa3) = 2. 22). Nova Vas. hv (po 90 b. Meterada.594 b. pa na području cijelog b. Merišće i Momjan (pag. pag. 9.924 b. carro. 3 3 stopa ) = 1. Savudrija. kotara Rovinja (pag. Lovrečica. stopa3) = 0. hv3' (po 90 b.590 m3.88686 m . 20) i Pula (pag.44 b. mjera za drvo. stope3) = 1. stopa3) = 2. pag. Isto na području općina: Buje.594 b.5122 m3. 30) i Mali Lošinj (pag. Petrovija.2507 m3 b) Motovun sa svim mjestima toga kotara: l passo di marina di legna corte = sastoji se od dva kupa drva dužine 10 venecijanskih stopa. Na području Pazina uz ovu se mjeru upotrebljava 8 još jedna: l passo = 2 stroppe = 1. hv3 (po 90 b.266 b. Petrovija. Lovrečica. hv3 (po 90 b. hv3) = 0. a) Kaštel.37805 m . stopa3) = 2.31323 m3 što odgovara oznaci u venecijanskim mjerama za dužinu. Peter. Materada. hv3 (po 90 b. Karšete. 32): l passo = 4 quarte = 0. 29).181 b. V. svaki kup po 1. Brda.688445 m3. Ižula i Korte (Reductions-Tabelle.156 b. 7.532 b. PASSO DI MARINA. 24): l passo di marina di legna corte = 0.l passo di bosco di legna corte = 2 stroppe di legna corte = 3 3 3 0.7561 m3. hv3 (po 90 b. Piran. c) l passo = 2 carri (po 0. Krk a) passo = 2 carri (po 0. dalje: Umag.02386 m . Triban. hv3 (po 90 b. hv3) = 0. 3 piedi di Vienna alto. 14): l passo di marina = 1 2 piedi di Vienna lungo. 3 l quarta = 0.77428 m3. b) l passo = 2 carri (po 0. Umag. hv3 (po 90 b.924 b. hv3 (po 90 b. stopa ) = 2. visine 2Va te stope i širine 15 venecijanskih unca = 0.133 b.362 b. Krasica.

20) i Labin (pag.8442225 m . Nova Vas.133 b. 15 oncie venete larga = 0. 3Va piedi veneti alta.488 b. 26): l stroppa = 6 piedi veneti lunga. 2 piedi veneti larga = 0.569 b. mjera za drvo. Grožnjaj. di pezzi di legno lunghi 15 oncie venete = 0. hv (po 90 b.OUARTA. hv3 (po 90 b. hv3 (po 90 b. 4) Umag. 3Va piedi veneti alta 2 piedi ve3 3 3 3 neti larga = 0. kotara Motovuna i Pule (pag. hv3 (po 90 b. sto3 3 pa ) = 1. dakle svežanj drva. Bartonigla. stroppa u značenju lika kojim se veže drvo.569 b. stopa ) = 1. 32). Materada.765665 m ). 163 . 22): a) l stroppa di bosco di legna a fasci = 5Va piedi veneti lunga. stopa3) = 1.011579 m3). Triban.297 b.625 b.) Isto u Malom Lošinju (pag. stopa3) = 1. Petrovija. l piede larga — 0. hv3 (po 90 b. 26 i 20). 24). 3 piedi veneti alta. stopa3) = 1. 2 piedi veneti larga = 0.61783 m3 (1.01193 m3. stopa3 = 1. hv3 (po 90 b. 1) Belaj (pag.356 b. Isto na području b. stopa3) = 0. Brda. 30): l quarta = 3 piedi veneti lunga. mjera za drvo na Cresu (pag. hv3 (po 90 b. 3) Koper sa svim općinama (pag. Račun nije točan. Novigrad.3780525 m3 4 quarte = l passo (v. jer primjenom označenih venecijanskih mjera izlazila bi veličina = 0.356 b. 3Va piedi veneti alta. Lovrečica. hv3 (po 90 b. Vodnjana i Pazina (pag. Od talij. hv (po 90 b. 3 piedi alta. 3 3 piedi veneti alta. 22): a) l stroppa di bosco di legna a fasci = 0.618526 m3) b) l stroppa di bosco di legna corte = 5Va piedi veneti lunga 3Va piedi veneti alta. 2) Buje. 3 3 stopa ) = 0.7632 m (1. di pezzi di legno lunghi 2 piedi veneti = 0. Kostanjica i Završje (pag. 14): b) l stroppa di bosco di legna corte = 5Va piedi veneti lunga.38714 m b) l stroppa di bosco di legna corte = 5Va piedi veneti lunga.7765192 m3. Merišće i Momjan (pag. stopa3) = 1. Karšete. Na području Vodnjana i Pazina javlja se još jedna mjera za drvo: l stroppa = 6 piedi veneti lunga.621 b.01193 m3 (1. Krasica.867062 m3. STROPPA.61738 m3 b) stroppa di bosco di legna corte = 0.

funti = 560 kg l carrettata di fieno collina = 800 b.1681217 m (točnije 1.683 m3). pag. Novaki. Almanacco Istriano a. funti = 280 kg. Rakotule. MJERE ZA SIJENO I SLAMU 3 Ove mjere strogo uzevši ne spadaju u okvir mjera za dužinu i površinu. 2) Labin (pag.3286 piedi cub. funti = 392 kg. Sovišćine. funti = 448 kg. 25): l carrettata di fieno = 850 b. Karšete. 3. Ivan od Šterne i Muntrilj: l carrettata di fieno = 1000 bečkih funti = 560 kg l carrettata di paglia = 500 bečkih funti = 280 kg. l carrettata di paglia = 500 b. MJERE ZA KAMEN I migliajo di pietre = 5. voz ili kola sijena odnosno slame. 8) Novigrad. ali su one iz mjera za dužinu preko mjera za zapremninu nastale. funti = 476 kg. pa se ovdje priopćuju: CARRETTATA DI FIENO E DI PAGLIA. 6) Sav kotar Poreč i Rovinj (pag. 5) Vižinada. Sv. 7) Buje. računajući svaku knjigu sa 4800 araka pisaćeg papira ili 5000 araka tiskarskog papira. 1) Vodnjan (pag. 169. di Vienna = 0. 164 . Brig. 27) l carrettata di fieno = 700 b. Umag. Petrovija i Materada: l carrettata di fieno = 1500 bečkih funti = 840 kg. funti = 448 kg b) l carrettata di paglia = 500 b. 23): l carrettata di fieno = 1000 b. 27) l carrettata di fieno = 800 b. Kaštelir. Triban. Brtonigla. Kopar. Grožnjan. 4) Motovun. Kostanjica. Oprtalj.2. Lovrečica. Sijeno i slama se vežu u bale pa se važu. 4. mjera za sijeno i slamu. Brseč. 1864. Karojba. MJERE ZA PAPIR BALA PAPIRA. najveća mjera koja drži 10 riza po 200 knjiga. funti = 280 kg. Čepić i Zrenj (pag. 19): l carrettata di fieno di valle = 1000 b. 3) Bačva i Vižinada: a) l carrettata di fieno = 800 b. Nedjelja. Zamask. Završje i Pula (pag. Kaldir. Krasica. Nova Vas. funta = 448 kg. funti = 560 kg. Sv.

50 12. ali je u toku 19.5 14.5 16.50 14.Prema odredbi od 7.5 Po 1 risu Fini koncept Mali uredski (Kanzellei) Holandski pro patria Mali poštanski Mali za note Jaki vel..75 16. 12.5 18. općepoznata.75 13. 165 . i deblji poštanski Isto nešto tanje i finije Isto najfinija vrsta Francuski mali mediian Francuski vel. objavljena je i u Rumlera (Ubersicht der Masse. st. razlikuju se ove vrste papira: Visina Austr. VII.5 14..5 18.5 14.50 12.5 14. uredski tanji Vel. uredski Jaki vel.5 — 9 8 22 10 15 10 20 9 20 25 30 45 51 19 20.). uredski Jaki vel.75 14.5 14.75 28. U 19. median Francuski regal median Francuska super-regal Francuski imperial širina cola 16.5 18.50 15.5 20.5 14.75 18. 1754.5 18.5 23 25.75 Funti lota 11 11 12 — — — 6 22 14 16 8 14 18 17 15 13 11 16 19 19 19 18.5 8 Na području Istre ta je mjera postepeno uvedena. stoljeću vrijede te mjere i na području Dalmacije. Odredba od 7. VII 1754.

di Contab. capo Ragionato — Lagarde Cons. R. Puntata 9. — V. 824 i dalje. Dalje skraćeno: Ordinanza. Tabella che dimostra la qualita. Dispensata il 10 Settembre 1856). Žara in Maggio 1858. Na kraju knjižice: Dali' I. conformata sulla base dei dati offerti dalli rispettivi capitanati circolari. Žara 1835. Dalje skraćeno: Istruzione. U prilogu ovog važnog priručnika: a) Ordinanza Imperiale del 14 Agosto 1856 colla quale le misure ed i pesi dell'Austria inferiore vengono dichiarate uniche misure e pesi legali nel dominio della Dalmazia (Bulletino delle leggi per l'Impero. Felicinovich. 2. G. pag. usitati negli antichi paesi della Monarchia Austriaca. No 28. 166 . ed in quanto poi alle misure superficiali. Puntala 40. (Dalje skraćeno: Tabella). Žara 25 agosto 1835. Dubrovačka numizmatika. colla quale furono introdotte le misure particolari pel carbone e per la calce. e la corrispondenza loro coi pesi e misure normali.. e consistenza delli diversi pesi e misure. (Dispensata li 27 Febbrajo 1858) con cui. dalle nozioni ritrattesi dal locale archivio provinciale delle mappe. nei quali vale come unica legale misura di capacita per oggetti solidi lo stajo dell'Austria inferiore). i Pokrajinski list zakonah i naredbah za Dalmaciju (Bolletino provinciale delle leggi e delle ordinanze per la Dalmazia. Ragioneria provinciale di Stato. DIO DALMATINSKE MJERE ZA DUŽINU I POVRŠINU Izvori i pomagala Za proučavanje dalmatinskih mjera za dužinu i površinu stoje nam na raspolaganju ovi izvori i pomagala: 1. di conformita a sovrana risoluzione 20 Gennajo 1858 viene abrogata la sovrana patente 23 Settembre 1780.VII. 3. Rešetar M. eccettuati i confini militari. 1856. Istruzione popolare sui pesi e sulle misure in Dalmazia. b) Ordinanza del Ministero del Commercio del 9 febbrajo 1858 (obligatoria per tutti i domini. esistenti nei diversi distretti della provincia di Dalmazia. Dalje skraćeno: Rešetar. 71—112 i 685—695). Nr 156. Nel Bolletino delle leggi dell'Impero. Beograd 1924 (osobito str.

: Stare mjere u Dalmaciji (Geodetski list. A.3333 2. str. 167 . 226—232). chiamato communemente braccio di Vienna 'Elle'«. Ovdje treba naglasiti da su dalmatinske mjere za dužinu u drugoj polovici 18. i dalje. Tu nalazimo ove usporedbe: 1. 97. Mjere Hrvatskog primorja pag. V e n e c i j a n s k e i b e č k e m j e r e za d u ž i n u a) Istruzione (1856) Istruzione uspoređuje stare domaće mjere s bečkim i venecijanskim mjerama. communemente chiamata pertica di Vienna«. točno označene u metarskim vrijednostima. God.8287037 2. što više. Dalje skraćeno: Ungarov. Ungarov B.19444 1. Druga mjera koju Istruzione spominje je bečki lakat koji se ovdje naziva »braccio nell'Austria inferiore. V (28). Posebno su i venecijanske mjere za dužinu uspoređene s bečkim mjerama koje su radi jednostavnosti zaokružene. Zagreb 1951. Dužina tom hvatu je 6 stopa po 316 mm ili 1896 mm.4. MJERE ZA DUŽINU 1. U njoj su te mjere. a dijeli se ovako: -M K! JZ a # <u "3 rt -0 1 M & S ' rt o -S -S rt "o ft o TfH ^H 'S ^ O rt rt 5 >o o mm 6 1 72 12 1 864 144 12 1 10368 1728 144 12 1 1896 316 26. Opširnije o venecijanskim mjerama za dužinu v. pa na taj način dolazi do izvjesnih minimalnih razlika. Temeljna mjera za dužinu koja se tu spominje jest bečki klafter ili hvat koji se ovdje označuje kao »pertica della bassa Austria. stoljeća i kasnije uspoređene s bečkim odnosno venecijanskim mjerama.

i

Dužina joj je 2,465 bečke stope (2 stope, 5 palače, 6 crta i 11,52 točke) ili u metričkoj mjeri 778,94 mm. Bečki lakat dijeli se na 32 dijela i to:
•••>;:•?•

2/3 = 579,3 mm 1/2=389,47 mm 1/3=259,64666 mm 1/4=194,735 mm

":'

'••"'"•'

""

1/6 =129,82333 mm 1/8 = 97,3675 mm 1/16= 48,68375 mm 1/32= 24,341875 mm

3. Kraljevskim reskriptom od 12. kolovoza 1856. koji je objavljen na kraju rečene Istruzione određena je i proporcija austrijskih ili bečkih mjera za dužinu prema venecijanskim mjerama, a posebno i prema nekojim dalmatinskim mjerama za dužinu. Ovdje spominjemo samo proporcije prema venecijanskim mjerama: a) Bečki hvat (tesa dell'Austria Inferiore) = 1,09076 passa di Venezia »in uso in quasi tutta la Dalmazia« = 1896 m Obratno l venecijanski pas ili sežanj (passo di Venezia) = 0,91679 bečkog hvata = 1,73823 (7559) m. b) Venecijanska stopa (piede di Venezia) odgovara dužini od 1,10016 bečke stope, tj. duga je 347,65 mm i obratno l bečka stopa odgovara dužini od 0,908965 venecijanske stope, tj. u današnjoj mjeri 316 mm. c) Veća mjera je passo di Venezia dužine 0,91679 bhv ili 1738,25 mm, tj. to je mjera od 5 venecijanskih stopa. d) I ovdje su predviđene 2 mjere za tkanine: l duži lakat za platno i za tkanine (braccio di Venezia da lana) = 0,87890 bečkog lakta = 684,61 mm i obratno: l bečki lakat (braccio dell'Austria inferiore) = 1,13778 venecijanskog dužeg lakta = 778,94 mm l (kraći) venecijanski lakat za svilene tkanine (braccio di Venezia da seta) = 0,82145 bečkog lakta = 639,86 mm, i obratno l bečki lakat = 1,21736 venecijanskog lakta za svilene tkanine = 778,94 mm. J Passo di Venezia 'se u pratksi računa sa 5 /2 bečke stope tj. sa 1738 mm. b) Tabella (1835) 1. Proporcije koje predviđa Tabella vrlo malo se razlikuju od naprijed navedenih proporcija. Tu se naime označuju da l venecijanski pas od 5 venecijanskih stopa (passo di piede 5 di Venezia) odgovara dužini ove austrijske mjere: 5 stopa, 6 palaca ili cola i l

168

točka, ili 0,91676 bečkog hvata. Uzevši i ovdje bečki hvat sa 1896 mm, izlazi da je venecijanski pas od 5 stopa dug 1738,18 mm, ili za 0,10 mm manje od dužine po »Istruzione«. 2. Tabella predviđa ovu dužinu venecijanske stope u donjoaustrijskoj mjeri: l stopa, l palac, 2 crte i 5 točaka, tj. 1901 točka, ili 1.10011574 stope austrijske mjere (prema dužini od 1,10015, kako je predviđa Istruzione). Ako uzmemo tadašnju bečku stopu kao i naprijed s dužinom od 316 mm, tada je venecijanska stopa duga 347,636 mm (tj. za svega 0,01 mm manja od dužine po Istruzione). Venecijanska stopa se spominje na području Zadra., Paga, Raba, Obrovca, Splita, Sinja, Omiša, Vrlike, Imotskog, Makarske, Metkovića, Hvara, Hercegnovoga. Na području Skradina ta se stopa naziva i geometrijskom stopom (piede geometrico). 3. Malene razlike postoje i s obzirom na trgovačke mjere za dužinu. Tabella predviđa ove mjere te vrste: a) braccio di Venezia da lana (duži venecijanski lakat) koji ima dužinu od 28,07/32 bečkog lakta ili 0,8771875 bečkog lakta prema dužini od 0,8789 bečkog lakta koju predviđa Istruzione, tj za 0,00181 toga lakta manje, što je dakako samo računska razlika. Braccio di Venezia da lana ima prema tome dužinu od 683,2764 mm. b) Braccio di Venezia da seta = 26,23/32 bečkog lakta ili 0,8196875 toga lakta = 638,487 mm ili za 1,373 mm manje od dužine koju predviđa Istruzione. c) Dioba venecijanskih mjera za dužinu na mahje dijelove je ovako predviđena: l Venecijanski pas, ili sežanj (koračaj) dijeli se kako slijedi:
Pas Pass

stopa piedi

palaca pollice

crta linee

desetina crte decimi di Imea 7200 1440

bečkog hvata 0,91679 0,183358 0,0152798 0,00152798

mm
1738,2338 347,6467 28,97056 2,897056

1

5 1

60 12 1

720 144 12 1

120 10

2. Venecijanski trgovački lakat (misura delle merci) dijeli se ovako: a) Lakat za vunene tkanine, dijeli se na ove dijelove: lakat polovina = 28,1248/32 ili 0,8789 = 14,0624/32 ili 0,43945

mm

bečkog lakta = 684,61036 bečkog lakta = 342,30518

169

trećina četvrtina osmina šesnaestina

= 9,3749/32 ili = 7,0312/32 ili = 3,5156/32 ili = 1,7578/32 ili

0,292966 0,219725 0,1098625 0,0549312

bečkog bečkog bečkog bečkog ovako: bečkog bečkog bečkog bečkog bečkog bečkog

lakta lakta lakta lakta lakta lakta lakta lakta lakta lakta

= 228,2034 = 171,15259 = 85,576295 = 42,788108. = = = = = = 639,86026 319,93013 213,28675 159,965 79,9825 39,99125.

b) Venecijanski lakat za svilu dijeli se lakat = 26,2864/32 ili 0,82145 polovica = 13,1432/32 ili 0,420725 trećina = 8,7621/32 ili 0,2738166 četvrtina = 6,5716/32 ili 0,2053625 osmina = 3,2858/32 ili 0,10268125 šesnaestina = 1,6429/32 ili 0,0513406

Godine 1856. uvedene su bečke mjere na području Dalmacije (Pokrajinski list za Dalmaciju g. 1856, pag. 824), ali su stare mjere zaista još dugo ostale u upotrebi, kako to posebno dokazuju mjere na kojima je u Dalmaciji osnovan katastar. Ovdje bismo mogli dodati da se i na području Dalmacije često javlja perlica Veneziana di 6 piedi koja se naziva »cavezzo«. O toj mjeri je govora na nekoliko mjesta. Ovdje navodimo samo da se ta mjera već od 16. stoljeća u praktičnoj primjeni računa u ovoj proporciji: 5 pertiche Veneziane = 5,5 orgvae Viennenses = 10.432 mm l perlica Veneziana = 2086,41 mm (var. zaokruženo 2086 ili 2085,6 mm). 2. D u b r o v a č k e m j e r e za d u ž i n u Razgranjenu dubrovačku trgovinu dokazuju i mnogobrojni trgovački priručnici za mjere. Oni nam već u 15. stoljeću pružaju podatke o dubrovačkim mjerama za tkanine. To je dubrovački lakat ili sežanj (lat. brachium, talij. braccio). U najstarijem priručniku koji nam je bio prislupačan (II libro di tucti echostumi cambi: monete: pesi: mi'sure e usanze di lectere di cambi et termini di decte leclere, che ne paesi sichosluma: in diverse terre, Venezia 1481) nalazimo o dubrovačkom laktu ove podatke: 100 venecijanskih lakata = 123 dubrovačkih lakata. Uzevši pak da je venecijanski lakat oko 677,7 mm dug, dubrovački lakat je nešto duži od 550 mm. Tariffa de pexi e misure (Venezia 1503) uzima tu proporciju sa 100:124 (isto i Meder 1558). Uzevši venecijanski lakat prema priručnicima sa 682,4 mm, dubrovački lakat je dug 550,322 mm.

170

04270833 0. b) l dubrovački lakat (braccio di Ragusa) = 0. imamo još jednu proporciju s pariškom mjerom: l dubrovački lakat = 227.25 mm) i utvrđuje ovu proporciju: 100 venecijanskih lakata = 115—116 dubrovačkih lakata. Iz godine 1822.65915 bečkog lakta (= 778. Ungarov (pag. Rešetar (Dubrovačka numizmatika I.25625 0.49 mm.66 bečkog lakta (777.878 mm) = 513. Iste je godine Jackel utvrdio dužinu dubrovačkog lakta sa 0. 691). (uzimajući taj lakat sa 777 mm) = 512. Posljednju potvrdu te dužine našli smo iz godine 1749.0499172 mm). sa 0.5125 1. uzevši pri tom srednju dužinu dubrovačkog 'sežnja sa 2.513201 m. Već godine 1762. što bi imalo biti 0.66 bečkog lakta.25583 mm) = 513. dužina kojega je 2. a kojoj ovdje dodajem veličinu u današnjoj mjeri.341666 0.2013 mm. 108) ocijenio je dužinu dubrovačkog lakta iz godine 1540.237 mm.050 m: m 0.26 i 548.65925 bečkog lakta.90 mm).751041 2.050 uncia palmus pes ulna passus navališ passus vulgaris 1 6 8 12 41 48 11/3 65/6 1 2 8 11/2 51/8 1 6 4 35/12 1 17/41 1 1 171 . Srednja dužina mu je 550.34 mm. Roth (1778) uspoređuje taj lakat s bečkim laktom i dobiva ovu proporciju: l dubrovački lakat je 0. dubrovački lakat se kreće između 553. Dobru građu za proučavanje starih dubrovačkih mjera za dužinu pruža nam tablica Sara Crijevića (Seraphinus Cerva 1686—1759) koju je objavio Rešetar u svojoj »Dubrovačkoj numizmatici« (pag. tj.94 mm) = 513. koji još nazivaju i »sežanj«. 227) navodi: Dubrovnik sa Cavtatom i Stonom mjeri dužine »dubrovačkim pasem«.050043.5 pariške linije (=2.37 pariške linije (= 512. dok mu Rogner (1860) ocjenjuje dužinu sa 0.050 m. U bilješci navodi da je Madirazza utvrdio dužinu dubrovačkog paša sa 2.550 m. Kruže nam daje ovu proporciju: l dubrovački lakat (Elle) = 227. B.08118 bečkog hvata (= 1896 mm) = oko 2. Istruzione (1856) predviđa 2 stare dubrovačke mjere za dužinu: a) l dubrovački sežanj (passo di Ragusa) = 1.875 mm i ne razlikuje se bitno od naprijed navedene dužine koju potvrđuje i Finetto Oberti (1643) i Francesco Garatti (1686).Passi (1540) uspoređuje dubrovački lakat s kraćim venecijanskim laktom od (= 636.050 mm (točnije 2.4383 mm. pag.

i Vlajinac pod »Pas« (pag. 1265 (Trogir): Et in signum pure vendicionis ab eodem habuisse tres barcos de terra sua in Bade pro cambio secundum consuetudinem ciuitatis. . pag. dok Crijević uspoređuje dubrovačke mjere za dužinu međusobno.. 95. a. bracus i vargus je mjera za dužinu koja se upotrebljava kod mjerenja zemljišta. 92. V. pro cambio secundum consuetudinem civitatis Traguriensis« (v. 112. 92. osobito u 13. a. stoljeću. m j e r e za d u ž i n u 172 .683938 m) = 2.' . Ovdje dodajemo i ovu diobu te mjere: l asta = 2 canne Veneziane = 4 braccia Veneziana. 3. pag. bracus Barcus. a javlja se u starije vrijeme.73575 m. bargus. a. Tabella bilježi joj ovu dužinu: l asta = 4 braccia di Venezia da lana (= . et latum et insuper addidi eisdem XC romanatorum auri. Evo nekoliko primjera: Codex 3. bargus.. 95. ali i kao mjeru za dužinu. 699). Barcus. l. 1207 (Split): kupac daje prodavaocu »de terra mea tres barcos per longum et latum«. Trag. Monum. 102 itd. Na području Splita i Trogira. a. 3. Monum. U tim spomenicima uvijek se opetuje da kupac daje prodavatelju »tres bracos per longum et latum de terra sua pro cambio secundum consuetudinem civitatis Traguriensis« ili »et in signum pure vendicionis ab eodem habuisse tres bracos per longum et latum de terra .. 1270. Bit će to manja mjera. pag. U povijesnim spomenicima Trogira ispravljeno je od »barcus« u »bracus« (v. 68. 1212 (Split): de terra mea tres barcos per longum. po kazalu). 93. 101. a. 100). pag. Venecijanska mjera koja se javlja u Budvi.Do manjih razlika između ove tablice i novijih pisaca dolazi stoga što su upotrijebljene različite proporcije. 344. Codex 5. O s t a l e d a l m a t i n s k e Asta »Asta« prema lat. l. Valjda od talij. 1270. ali je na mnogim mjestima zabilježeno samo »bracus«. Trag. a vjerojatno i na području drugih dalmatinskih gradova u to doba postoji običaj da kupac zemljišta prilikom isplate kupovine daje prodavaocu mali komad svoje zemlje.bečkog lakta ili 32 0. Du Cange je označuje kao mjeru za zemljište. varco i venecijanskog vergo. isto pag. 100. pag. hasta u značenju koplje.

1/2. pa: quod de cetero braciolarii communis. pod »lakat« Braciolarium Bracionarium. To je rozga ili passus. fustanei et omnia. pertica i dr. braccolarium. 133. brachinarium. koji ima dužinu od 3 »bargi« pa odatle slijedi: l bargus = 693. Stulli navodi da je »passetto«: dimidium mensurae quatuor ulnarum longae.08560 ni. 275 određuje: quod braciolarium panni permaneat sicut est ad presens.086 m). cum quibus mensurantur panni et similia. itd.3179 m. Boerio navodi: Canna si diče La misura dopia del passetto. Spalati (Reformationes 1383). mjera za dužinu koja se javlja u svim krajevima Dalmacije. glasi ova kupoprodajna klauzula ovako: . debeant poni super banchum et mensurari cum brazolariis.. Trogirski »bargus« ili »bracus« bit će slične dužine. bracolarium. osobito godine 1275 (Monum. que cum braziolariis mensurantur.33 mm (alt. brazonnus i si.3 mm.33 mm.) 695.(42) X 3 = 2.. sint mensurg consuete et quod panni linei. pag. To su približne dužine od kojih su nekoje dokazane pod drugim naslovima (kao npr. 100 i dalje). a jedna stopa samo 0..347685 mm. 2. Mjere Hrvatskog primorja. Stat. a to je polovica mjere koja se susreće pod nazivom »canna«. također brazola.). brazzonarium.086 m. 88. pa tada pertica koju naši izvori nazivaju i »rozga« (v. uero concambii (profiteor accepisse) unum passum de terra per longum et latum.080 m (alt. ut fraus non committatur in premissis. rozga. str. Taj venecijanski koračaj računa se u njegovoj izvornoj dužini sa 2. a l bargus = 695.432 m. 119. Pri mjerenju zemljišta često se dodaje još jedna venecijanska stopa. nomine. a to je pertica di Venezia po 6 venecijanskih stopa. 102 venecijanska lakta po 682.4 mm = 100 bargi. pa se odatle dobiva da duži passus ima dužinu od 20/3 venecijanske stope ili 2. Brachium (brazzo) v. Trag.Ali već godine 1227. signando brachia ad hoc. 124. Ovdje se naime u kasnije doba postavlja proporcija trogirske mjere prema makarskoj.... 173 . Iz toga možemo zaključiti da je dužina te mjere l passus = 3 barcos (bracos). To se i kasnije ponavlja. lanei.).) ima dužinu od 2. Pretpostavljamo da taj naziv potječe od venecijanskog »brazzoler« u značenju »passeto«. pag. Splitski passus toga doba je prema tome 695. Passus od 6 takvih stopa = 2. stoljeću preuzeta venecijanska mjera za dužinu od 6 venecijanskih stopa. U Splitu je u 13. tj. to je pak nešto uvećani venecijanski duži lakat (o toj mjeri v.

4313576 m (alt. XIV) propisuje (pag.gola.215788 m l cubitus communis = 0. legum et reformationum civitatis Sibenici cum tabula rubricarum: Venetiis apud Nicolaum Marettum 1608). b) Skradin Skradinski statut (S.4313576 m (alt. Ljubić: Statutum civitatis Scardonae saec. tam pro muro aedificando. Lexicon latinitatis medii aevi lugoslaviae pod »bra.43117 m l brachinarius = 1. c) Šibenik Među najstarijim podacima o konkretnoj dužini te mjere spadaju propisi šibenskog statuta iz početka 15. Ako to uvažimo. 2. Tu je propisano 174 . u današnjoj mjeri 851. Stat. et ordinamus.1252 m2. hvarski »passus« jednak je zadarskoj perlici.rium«.. I u drugim dalmatinskim gradovima nalazimo mjeru toga naziva. tj. U tom izvoru spomenuti »iuger« je po svoj prilici istovetan sa skradinskim gonjajem.. quam de vineis mensurandis. a ta odgovara dužini 7 venecijanskih stopa ili 2. 191) određuje: quod passus communis esse debeat duo brazularia sive guatuor cubitus communis. 2. 128. 136): 11 em volumus. vel de terris aut de agris. ali već se vrlo rano javljaju propisi o uvođenju venecijanske mjere toga imena. Ljubić.1252 m l passus2 = 4 brachinarii quadrati = 5. quod sit ab hine in antea de duobus brachinariis unus passus.4339 m) l brazularium = 2 cubitus communis = 1. et non ultra. Prema tome: l passus communis = 2 brazularia = 4 cubitus communis = 2. O tom v.4339 m). a taj ima površinu od 144 koračaja (passus) ili 576 lakata. a. I. Sigurno je da je dužina te mjere ovisna o mjesnim običajima i propisima. Kao kod mnogih drugih srednjovjekovnh mjera rijetko nalazimo podatke o pravoj veličini te mjere. Trag. et VII braccolaniorum per amplum . ali često u najrazličitijim grafijama.91059166 m2 l passus = 2 brachinarii = 2. pag. možemo spomenuti izvor ovako protumačiti: l iuger = 144 passus2 2 = 576 brachinarii quadrati = 851. (Š. a) Hvar Hvarski statut od godine 1331.215585 m. stoljeća (Volumen statutorum.Monum. Kako je pod naslovom »Koračaj« protumačeno.6078394 m. quod iuger XII passus in longitudine et tantumdem in amplitudine.. 1270: suam paratineam VIII braccolarioru per longum . Lesinae pag..

110: Canna ab Italis accepta palmorum 10. estesi prima naturalmente sopra il banco. Podatke o njezinoj dužini nalazimo u Scottonija (Illustrazione dei pesi e delle misure di Venezia tavole tre. brazzonarium nazvan je kasnije pertica. qua pannos metimur. XLVI.322 mm) ili 1.. kanna. 333. una via latitudinis palmorum decem de canna«.625 par linija = 606. cap. De ponderibus et mensuris.. Ali: Codex 7. anzi in tall'incontro fu dalle loro Eccelenze ordinato U campione della canna. Do iste dužine dolazimo i na temelju drugog računa: l piede Veneziano = 1544 par. Na području Dalmacije javlja se posebno canna Veneziana. pag. 71r): guod guilibet gognaius sit et esse debeat duodecim passuum communis per longum et totidem per amplum. V. pod »Koračaj« i »Lakat«.. Mariana.215627 m V. 10: in spalio palmorum trium de canna. Kod nas se više puta javlja mjera imena »canna« a da joj ne možemo utvrditi dužinu. cap. Du Cange navodi: mensura. 175 . per legge.(lib.93945 mm. pa dalje l canna Veneziana = 6063.. misura di braccia due.39782 mm 4 piedi Veneziani = 3/4 oncie = 616 = 9. Po svoj prilici bit će u mnogo slučajeva jednaka navedenoj venecijanskoj mjeri. cannus javlja se kao mjera za dužinu u raznim krajevima Dalmacije. Stat. pag. 1299 (Skradin): cuius terre est latitudo canarum siue stachizarum. Stat. Prema tome l brazzonarium Sibenicensis = l.. Bartol navodi: mensura octo palmarum.75 par. pag.8789 mm. cioe meno tre quarte d'oncia. »keneh« preko grč. a svaka pertica je duga 3Va venecijanske stope (po 347. sopraponendola a'medesimi. Canna Canna.25583 mm.1875 pariških linija. kao gore 1367. 51: qui tenetur ponere unum par ballantiarum cum pesa ferrata in balantiis tribus channis longe a becchari. linija ili 1367. channa. linija tj. linija = 347.375 par. Kako je to pod naslovom »Šibenski gognaj« protumačeno. Spalati. Venezia 1773) koji navodi: »Supplicai gli Eccellentissimi Gonsoli de'Mercanti. sexaginta trium mensura Charuatorum .215627 m. Računajući liniju sa 2. pag. Pasquali navodi da je canna = 10 palmi. Od hebr.« Scottoni označuje dužinu dužeg venecijanskog lakta (braccio dei panni lani) sa 303. che deve adoprarsi. intelligendo duo brazzonaria pro guolibet passu. I. a. nella vendita dei panni lani.8789 mm. venecijanski duži lakat dug je 683. Ragusii lib. e sui graziato del Campione del Braccio a lana. e corriponde a piedi guattro meno nove linee.

Knjiga riječkog kancelara i notara Antuna de Renno de Mutina (Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci 3/1955) 323/33.. panni frustum. i Vlajinac. a. de concedendo..: scampolo.. komad tkanine.. 113/38. ritaglio.. tj. Moguće je da u zadnjem slučaju znači i određen komad tkanine. Boerio (Dizionario del dialetto Veneziano) također u značenju »ruotolo«..5 venecijanske stope? Ako je tome tako.. U Dalmaciji dolazi u vezi s padovanskom mjerom za površinu zemlje. dictus debitor eidem obligavit. Lexicon latinitatis medii aevi lugoslaviae pod »cavecium. pag. cum terra est latitudine canarum seu stangarum Crouatarum mensura. a lakat sa 0. cauicios de panno sirico . Tommaseo navodi da je scampolo komad sukna od dva ili tri lakta naviše. Acta Bosnae (Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium 23/1892). bala tkanine. Cavezzo Mjera za dužinu. a u drugom slučaju »stanga«. tada je skradinska canna ili hrvatska stačica duga 3Va venecijanske stope. 346—347. .. i Lexicon latinitatis medii aevi lugoslaviae.68333 m. 1454: . F e r m e d ž i n . O toj mjeri v. 136.. U prvobitnom značenju komad tkanine uopće. . Split 1923. Taj »campo 176 . pag.. Navodi ove primjere: Monumenta Ragusina III. a. 43) smatra da je canna u Splitu duga 3 lakta ili 6 stopa = 2.. pag. računa stopu sa 341. 1431: terminatur in prima meta supradicta. cavecius. U tom smislu talij. G. Da li je to mjera koju u kasnijim izvorima susrećemo pod nazivom »brachinarius«.666 m. dakle... 1361:. 1361: . quatuor . a. 1456: .pag. koja se javlja pod imenom »campo Padovano«.05 m. pag. To je međutim samo pretpostavka. 216/40. U prvom slučaju ta se mjera hrvatski naziva »stačica« (tj. 117/36.... cauicius«: panni pars. za po prilici 1/2 venecijanske slope manja od navedene venecijanske mjere za dužinu. posse extrahere aliqua arma et aliqua cavecia pannorum pro sua familia. . cavicius. koja nije dovoljno dokumentirana... 334: cuius terre est longitudo centum sexaginta septem canarum seu stachizarum cum dimidia mensura Charuatorum . omot. Novak (Split u svjetskom prometu. cauecius.215685 m ili 3. a. mala štaka). cauciuos quatur panni sirici. a koja je duga 1. a. O tom v... dakle neku mjeru veće dužine. Zjačić. U jednom i drugom slučaju govori 'se o mjeri koja se naziva »cana Crouatorum (Charuatorum) mensurae«. posse emere pro eorum vestire aligua cavecia pannorum a pertia l inferius. U tom smislu i u našim izvorima.

Primjere za tu riječ v. pa Iveković-Broz: uže. canapo il piu grosso delle navi.0856 m. Od rječnika Akad. i Vlajinac. Lesinae (1331): omnes domus . quod passus communis esse debeat duo brazularia sive 12 HISTORIJSKI ZBORNIK . che serve per le ancore di tonnegio. pag. U lat. Tabella: 2. gumina je u prvotnom značenju sidreni konop. b) Hvar: »Passus communis« javlja se već u Stat. pod »campo Padovanno«.71 mm. anchorale. Koračaj Korak ili koračaj je dužinska mjera koja se najčešće susreće kao mjera za izmjeru zemljišta. izvorima »passus«. U Mažuranića koračaj. »passo«.. pas ili paž. 177 . V. a venecijanski koračaj od 5 stopa sa 1. I. Bit će uže određene debljine i dužine. 337. minore pero delle gomone. Gomena Gomena.560 m (208. Prema tome: l cavezzo = 6 stopa (po 357. pa i pešanj. gherlino: Canapo di tre cordoni. Boerio navodi: gomona e gomena o gumina. velise passus geometricus« itd. U našim izvorima sežaj ili sežanj.. — Pod gherlin. Stulli označuje »passo« u smislu mjere za dužinu sa sežanj.Padovano« obuhvaća 840 »tavole« od kojih svaka ima površinu od jedne pertike. Mertuk dveh nog i pol. u talij. a od pet nog. pag. rječnik. T. sežaj i sežanj.626 m). 0 tom v. simplex. rudens. pag. debeant mensurari cum passo seu brazzolarib communi. sidrokonop. tal. računajući svaku po 6 venecijanskih stopa. Stulli gomina i gomona: debeli konop. O toj mjeri je govora i na drugom mjestu. Venecijanska stopa se ovdje računa sa 347.712 mm) = 2. intelligendo. Takva pertica naziva se »cavezzo«. V. vrlo debelo uže kojim se vežu lađe. gumina. dok Belostenec tumači riječ »passus«: »koračaj.74855 m. točnije 347. gumena. koise veli passus minor. što bismo mogli zaključiti iz navoda Pettera (Dalmatien. »Dubrovačke mjere za dužinu« i »Dubrovačka milja«.384 mm.144304 m (točnije 2. 291).086272 m). stupanj. Na području Dalmacije javljaju se pod imenom »passus« (passo) osobito ove mjere: a) Dubrovnik O toj mjeri v. i u Vlajinca. svežanj (!). Ogni gomona e composta di tre gherlini. 230. l. On naime navodi: 1 gomena = 120 passi veneziani (= 5 piedi) = 110 bčhv = 208. Lexicon latinitatis medij aevi lugoslaviae pod »gomena«.

pa je pertika točnije = 1. V. V.434 m (2.712 mm. 3. stoljeću. ali na drugom mjestu (pag. a to je dužina 7 venecijanskih stopa (koje se ovdje računaju s "0. qui passus intelligatur esse trium brachiorum Venetorum«.2156274 m.quatuor cubitus communis«.347718 m = 2. Mjere Hrvatskog primorja pag.347336 m). Gognaj ima. braccio i si. 1506): mjerenje zemljišta »/im' debeat ad passus magnitudinem. U izvorima se pertika naziva brazzunarium. Pasi na drugom mjestu točnije označuju slijedeću dužinu: 178 . 103—104. stoljeća ove proporcije kojima dodajem dužinu u današnjoj mjeri: a) Hvar i Split Braccio je jednak venecijanskoj mjeri toga imena. brazzo. pod »šibenski gonjaj« i »Lakat«. O toj mjeri v.43125482 m l pertika = 1. latinski brachium. ladr.9115 m2. Venecijanska stopa se ovdje računa sa 347. a. pretežno je trgovačka mjera za dužinu. lib. c) Šibenik l passus (sežanj) = 2 pertike = 7 venecijanskih stopa = 2. b) Šibenik 100 braccia di Venezia =112 braccia di Sibenico.. d) Zadar I ta mjera javlja se rano. Prema Tabelli »passus« je jednak zadarskoj pertici. blachium. talij. Pasi (Tariffa) navodi u početku 16. Točnije je 347. a. Lakat Lakat. U propisima trgovačkih mjera za dužinu nalazimo tu mjeru već u 15. 253. 1299: locus sex passum et guarte partis passus unius ad passum communis Jadrae. pa ^ulna. površinu od 400 »pasus quadrati« koji se u Tabelli nazivaju »pertiche quadrate« od kojih svaka ima površinu od 5. V. pod »pertika« i »zadarski gonjaj«. Prema tome: l passus ili pertica = 2.. V.216992 m.. npr. 144): utvrđuje se dužina te mjere »volumus quod gognaj sint viginti passus per longum et totidem per latum«. Codex 7. brazonum.433944 m). 82. dakle.4313576 m.322 mm. pod »pertika«. Godine 1305 (Stat. Točnije je l passus = 7 venecijanskih stopa po 0. pag. cap.

Prema tome je duža mjera »canna Veneziana« kojoj smo utvrdili dužinu od 1367.77 m (uzevši poprečnu dužinu venecijanskog lakta toga doba sa 677. Zadru i Šibeniku = 605 mm. što je potvrda starije izmjere. Nizza 1749) s napomenom da je to dužina lakta. taj lakat ima dužinu od 585 mm. Grubešića te su mjere sada ponovno izmjerene pa je dužina venecijanske mjere utvrđena sa 1.8789 mm ili zaokruženo 1368 mm. Pa dalje: b) 100 venecijanskih kraćih lakata = 106 šibenskih lakata = 63. što je oko 3% manje od najprije utvrđene dužine (602 mm).833 mm. Taj dvostruki šibenski lakat je šibenski »brazzonarium« koji se obično računa sa 3V2 venecijanske stope ili 1. Susretljivošću direktora Muzeja grada Šibenika S. Žara e Sebenico = 67 m l braccio u Splitu.170 m. računajući svaku liniju sa 2. a šibenske mjere sa 1.15 bracci di Žara l zadarski lakat = 608. Minimalna razlika potječe od netočnosti prijenosa dužine mjere na kamenu ploču pa se u praksi uopće ne treba uzimati u obzir. Na uglu ulice A.355 m. barem kao računska jedinica. Druga je proporcija l palmo di Genova =4.6028 m.35 m.215627 m.75 francuske linije. šibenska sa 1. Prije više godina dobio sam njihove izmjere. Lisina.61055 m. a druga s »brazo Sibenichi«. po 270 dužina te mjere = 100 venecijanskih lakata.6050 m ili poprečno 0. U istom priručniku imamo i ove proporcije: 100 braccia di Venezia = 112 braccia di Spala to.7 mm) l šibenski lakat = 0. nego o njegovoj dvostrukoj dužini. (Riduzione e correspondenza alle misure e pesi di ogni Paese operetta. Ovdje se dakako ne radi o »laktu«. on je dug 251 mm prema 249. 179 . Temeljna mjera bit će ovdje stara šibenska mjera koja se u trgovini obvezatno upotrebljavala.25583 mm. Ako je kraća mjera dvostruki šibenski lakat.40 mm.6161 m — 0. u Zadru i na Visu.a) 100 dužih venecijanskih lakata — 110—112 šibenskih lakata = 67.70 mm. koliko ima Vega koji ga računa sa 110. Vrančića i Kralja Tomislava u Šibeniku urezane su u kamenoj ploči dvije mjere: jedna je označena s »braco Veneziano«. a koja je kasnije uspoređivanjem s venecijanskim mjerama nešto povećana. Uzevši l »palmo di Genova« po Kruseu sa 111. a kraća. Proporciju 100 venecijanskih lakata: 112 šibenskih nalazimo i godine 1749.160 m. Visu.3 francuskih linija. u Splitu. Ovdje imamo i usporedbu s »palmo di Genova«.9 m l šibenski lakat = 0. Duža venecijanska mjera je tada izmjerena sa 1. Venecijanski lakat bio bi prema tome 677.

pag. Makarskoj. 1856. Kninu.55 m i uspoređuje ga s dubrovačkim laktom. od 14. Taj brazzonarium javlja se i pod imenom »pertica« iste dužine. U XV. Sinju.Ali imamo i ovu proporciju: 100 palmi di Žara e Sebenico = 240—241 braccia di Genova = 602. Vrlici. Omišu. Cavtatu. Tome dosljedno i Istruzzione (1858) s time da na području Dubrovnika vrijedi stari dubrovački lakat. zabilježeno je da po 110 —112 zadarskih lakata čine 100 venecijanskih lakata. Šibeniku. Drnišu. ulna) za područje cijele Dalmacije.4 — 604. Trogiru. uvedena je austrijski lakat (Elle. . tj.61 m. 491) dolazi naprotiv do zaključka da je lastovski lakat = 0. Venetia. st. Hercegnovom i Budvi. Tako i Ordinanza imperiale. pag. 100 venecijanskih lakata =112 zadarskih lakata. c) Zadar Kao Šibenik. Braču i Lastovu. Hvaru. d) Lastovo l braccio di Lagusta = 4/10 lastovske palice = 0. .409566 m Lucianović (Lastovo. Prema tome je u to doba već na području sve Dalmacije uvedena venecijanska trgovačka mjera za dužinu. ali su stare mjere još dugo ostale u upotrebi kao lokalne i domaće mjere.9 mm.60—0. Iz toga možemo zaključiti da se dužina šibenskog lakta nije mijenjala ni u 19. 180 . Imotskom. 43). Isto Mariani (1540) i Megliorati (1703). m. pod »Dubrovačke mjere za dužinu«. Visu.215627 m. Splitu. i pod »Palica«. Pelješcu. Pagu. Obrovcu.5378 m. VIII. O tom v. Kao Pasi i Mariani (Tariffa perpetua. te na otocima Rabu. Dubrovniku. Godine 1856. Venezia.216 bhv = 0. Zadru. označiti sa 0. a manje razlike koje se javljaju samo su računske prirode. dakle kao naprijed Šibenik. dakle je ta polovica jednaka naprijed navedenom.6078 . V. MS Archivio di Stato. Tabella (1835) navodi da se venecijanski lakat upotrebljava u Zadru. Miscelanea Gregolin b. Slanom. Ovdje treba spomenuti da šibenski brazzonarium ima dužinu od 1. Skradinu. Metkoviću. stoljeću (Manuale veneziano di mercatura. Kotoru. dok je polovica te mjere 0. Prema tome bismo mogli dužinu toga lakta od 17—18. Ovdje bismo mogli dodati da Pasi (Tariffa.77 m l braccio di Gataro = 0. 1580). stoljeću. 20) utvrđuje dužinu kotorskog lakta ovako: 100 braccia de Venezia = 126 braccia di Gataro = 67.

o sian palize del campo . Javlja se i pod imenom »pertica«. pod »Izvori i pomagala«. označuje pogrešnu proporciju. o čemu v .85171 lastovske palice i obratno. V. 66 i dalje). 181 . dakle kao gore. određuje joj se dužina sa 0.pod »koračaj«. vol. Pertica Pertica (hrv. 89.2170725 m). ali različite veličine. talij. i u Vlajinca koji citira Petterov navod da lastovska palica od1 govara /2 dubrovačkog lakta. 824). itd. Ordinanza knperiale od 14.086272 m). Talij. U Pokrajinskom listu za Dalmaciju g. Posebno je to zemljišna i tkalačka mjera. Češće »pertika« (v. ali i s bečkim. O bečkom hvatu v. tj. Najvažnije su pertike ovih gradova: a) Drniš i Knin l pertika =.46246 lastovske palice.08641 m (2. 3Va venecijanske stope = 0. 7. 1856 (pag.«.02391584 m. Tu mjeru najčešće nalazimo u usporedbi s venecijanskim mjerama za dužinu. Kod nas hvat. passo. pa sežanj.409566 m. 1735: »la quantita delle pertiche. 1. O tom v. b) Makarska l pertika = 6 venecijanskih stopa = 2. ali tu mjeru susrećemo i pod nazivom »pertica«. sežaj. V. stoljeća u našim izvorima obično oznaka za bečki hvat. takav je lakat dug 0.54004 bhv. tesa. klafter. ali i I. Knjigu o uredbama i običajima 'skupštine i općine Lastova. da je bečki hvat jednak 0.64169 bhv = 1.) Na ovom mjestu nas zanima mjera toga imena na području Dalmacije. a.Orgya Orgya je mjera dužine 6 stopa (pedes). palica) je opće poznata mjera za dužinu na području Dalmacije. Naime. pag. dio ovih Prinosa (Zbornik Historijskog instituta. Od XVIII. pag. kolovoza 1856.216992 m (alt. pod gonjaj lastovski. da lastovska palica ima dužinu od 0.. što je u bilješci uz tu naredbu ispravljeno tako da bečki hvat odgovara dužini od 1. pa i čatasta.54004 bhv ili 1.. Lastovska palica odgovara dužini od 2Vs lastovskog lakta. U tom smislu u Belostencza »palica poljo-merna«: arvipendium arvipennium. gdje se javlja »palica lastovska«. Palica Palica je općenita oznaka za veće mjere na području hrvatskih krajeva.

28 bhv) = 2.457 mm (točnije dužina 347.318 m g) Split i Omiš V. kao i paška pertika. d) Rab i Brač l rapska pertika = 7 venecijanskih stopa = 2. 27 mm. e) Šibenik l pertika = Vz šibenskog sežnja = 1. 182 .4344 m (alt.434 m. i pod »koračaj«. f) Trogir l pertika = 62/s venecijanske stope = 1. Druga proporcija te pertike je ova: l pertika = 1. pod naslovom »Mjere za površinu«. 2.431354 m. O tim mjerama v. Na području Dalmacije dolazi do manjih razlika koje su posljedica uspoređivanja venecijanskih mjera s lokalnim mjerama i s bečkim mjerama.4322 m. opširno »Mjere Hrvatskog prmorja« osobito pag. 99.08627 m.c) Pag l pertika = 2. i) Zadar l pertika = 7 venecijanskih stopa = 2. i venecijanski hvat) je mjera od 6 venecijanskih stopa tj.712 mm). 2.215627 m šibenski sežanj = 2. 2086. Manja venecijanska pertica od 4Vs venecijanske stope javlja se rijetko. h) Vis i Hvar l pertika = 2.41 mm. pod »rozga«. S obzirom na različite dužine te mjere usporedi pod »Motika«.28338 bhv (1. odnosno 2086. k) Na području Ilirije U doba uvođenja metarskih mjera na području Ilirije pertika je oznaka za dužinu od 10 m. V. To bi odgovaralo dužini 7 venecijanskih stopa.4313576 m (alt. Pobliže o mjerama koje se javljaju pod nazivom »pertika« v. dakle.22227 bhv = 2. a razlikujemo 2 vrste te mjere: l pertica Veneziana ili cavezzo (hrv. i dalje. j) Pertica di Venezia Tu mjeru za dužinu susrećemo vrlo često na području Dalmacije. ali s netočnom dužinom od 347.427 m).4339 m).

Tu veličinu potvrđuje i Ungarov (pag. V.3289 bečke stope = 2. pag.159 m2. i Vlajinac. Ungarov navodi da se ta mjera upotrebljava i na Šolti i označuje joj dužinu = 2. tj.5209 m (alt. pod »canna«. V. T.520 m).Poplata. I. Veličina joj je bila ova: 1 l poplata ili poplat = l k venecijanske stope = 1. Stat polj(dčki): Ima put biti širok jednu rozgu. i pod »Pertika«. Baš u tom smislu na području Dalmacije hrvatski naziv za »pertiku«. i »Vreteno«. Rozga Akad. pag.43214 m (moguća alt. Razlike v. 183 . pertica di Curzula). 752. Zabilježio sam ove mjere toga imena: a) Split.318 m). Usporedi i u Vlajinca pod »Rozga«.51872 m. Na području Kotora: l dan oranja = 4/9 dalmatinskog padovanskog kampa ili 451. 1. V. pod »Vreteno«. pod »Korčulanski gonjaj«. 290. b) Trogir: l rozga = 20/3 venecijanske stope = 2. Iveković-Broz označuju je s »pritka« ili »»motka«. Dalmatien. 228). 2. 2.3474489 m) = 2. 2. B.4339 m. Brač. MJERE ZA POVRŠINU a) DAN ORANJA (GIORNATA D'ARARE) Stačica Štanga Dan oranja ili talijanski giornata d'arare mjera je za površinu zemlje. Opširnije v. V. rječnik pod e) mjera za dužinu. V. poplat Vrsta pertike koja se pod tim nazivom javlja u Korčuli (talij. i Petter. Madirazza ima nešto kraću dužinu od 2. V. toliko zemlje koliko jedan radnik može izorati u jednom danu. dakle s njezinim izvornim značenjem. Imotski i Omiš: l pertika ili rozga = 7 venecijanskih stopa (po 0. pod »canna«.433984 m).767 bčhv = 1625.3179 m (alt.

239). Vlajinac. D r n i š k i g o n j a j bit će također stara mjera koja se oslanja na istoimene mjere susjednih krajeva. b) godine 1338. 250. pag. Mažuranić naprotiv tvrdi da je to starohrvatska mjera. 1.. Ta je mjera po Čremošniku bizantskog podrijetla. O toj mjeri v. 39 je zabilježio: 1 drnička gonjaj = 576 quadr. guagudius (1373). 433). Rumler pag.. 228). u Ninu se navodi: Ego quidem Drusanus.178 bčhv = 853..gonayus (1303). »Dan oranja« je ovdje neodređene površine. gonaus (1301). a približno se kreće oko 2500 m2... 10 pag. janskih četvornih stopa— 237. gognavum (1491). U izvorima dolazi gonay (1293). Vlajinac misli da je to slavenska mjera. ali uz tu mjeru postoji i »dan oranja«.. b) Gognjaj Gonjaj ili gona] je jedna od najstarijih dalmatinskih mjera za površinu. 2. što je pribilježio Ungarov na temelju jedne okružnice Financijske direkcije u Splitu od godine 1935. gonalius (1346). 13. u Ninu se spominje: »Grubannus. 5. goyagus (1373). 0 tumačenju riječi »gonjaj« usporedi i M. goniagus (1361). a njegova se površina kreće od 2200 do 3000 m2 (Ungarov pag. Na području Poljica »dan oranja« ima površinu od 1640 m2. 3. Vlajinac pag. Na području Benkovca i Obrovca zemljište se mjeri kampom padovanskim. (Codex vol. gognav (1305). Za vinograde se »dan oranja« uzima sa 1600 čokota (Ungarov. knjiga XCIX. gognarius (1360) gogniaius i gognvaus (1495)..209m 184 . Na području Sinja također postoji mjera tog imena uz »campo padovano«. pag. 373). 228).Tako Rumler (pag. 39). (Codex vol. gognale (1250). Beograd 1932).. Uz nekoje izvore imamo i pobliže oznake o podrijetlu te mjere za površinu: a) godine 1365. quatuor gonayos terre mee proprie ad mensuram Sclavorum in duabus pecii ad vineam plantdndam . gonagnus (1374). tradidit et donavit goniagum unum vinnee sue proprie ad mensuram Sclauicam . gonvagus (1385). dok M. 4. 224 i dalje. Zgon ili kulučenje van mesta stanovanja od srednjeg veka do naših dana (Srpska kraljevska akademija: Srpski etnografski zbornik. gonaus (1258). a isto i Ungarov koji dan oranja naziva i »ralo« (pag. osobito pag. goggnalius (1448). confiteor dedisse.. pertiche o sacchi = 7056 veneci2 '•".. gogna (1305).. Na području Drniša prema Vlajinčevim navodima »dan oranja« obuhvaća površinu od 2778 m2.

5210778 m (točnije 2.043 913. premda se ona izričito spominje od 18. 1846.5210213 m). V. Navedeni gonjaj spominje i Peter (Dalmatien.240 m2 Venecijanska stopa računa se ovdje s 347.66 m.56 m 2 (853.1845 915. Kor čul ans k i gonjaj (gognale di Curzula) je očito stara mjera. T. Isto i Manuale Provinciale della Dalmazia 1846. 228) Peter (I..5201 Kao Peter ima i Manuale Provinciale della Dalmazia s.53 Korčulanska poplata m 2. samo zaokružuje njegovu veličinu u bečkoj mjeri. l četvorna poplata ili »pertica quadrata di Curzula« = 6. 13). 494) navodi pod »saća«: pezzo di terreno. ali se u ocjeni veličine te mjere malo razlikuju.7348 m.4812656 m2.21707 m.52100 2. Bit će to samo računske razlike: Korčulanski gonjaj 2 m Ungarov (pag.355548 m2) ' l poplata ili »pertica di Curzula« = 2. a to odgovara dužini 3. st. a to bi odgovaralo površini od 852. Ungarov označuje površinu te mjere sa 853. Tu mjeru spominju mnogi pisci novijeg doba.199 m tj. Pertica guadrata o sacco obuhvaća. 290). površinu od 1. 185 .5208 2. Ovaj drniški gonjaj javlja se i na području Knina i Šibenika. i to pozivom na jedan venecijanski izvor. dok se bhv računa sa 1896. pag.51872 2. Imamo i ove podatke o toj mjeri: l korčulanski gonjaj = 144 poplate ili »perticjhe di Curzula« = 915. što vrijedi i za sam Drniš. 39) navodi: l kočulanske gonjaj (gognale = 254. ali se tamo zemlja mjeri s padovanskim kanapom ili kampom (campo Padovano).5 venecijanske stope. navodeći je sa 237 bčhv. a pertica ima dužinu od 1. I. 290) Madirazza 915.421 bčhv = 7569 venecijanskih četvornih stopa = 915. Sella (Glossario latino italiano s tato della Chiesa — Veneto Abruzzi. dakle. i pod »Šibenski gonjaj« 2.2 m2).114 m2. pog.35583 m 2 (točnije 6. i 19. Citta di Vaticano 1954. kako to Rumler sam navodi (pag. pag. Rumler koji opširno opisuje dalmatinske mjere za površinu (pag.

54004 bhv (tesa dell'Austria inferiore). U odredbi skupštine otoka Lastova od godine 1735 (pag. Lastovski gonjaj je točno A dubrovačke zlatice ili solada računajući ga sa 1677 m2.. strana 108) on citira jedan ugovor koji je 13. Monumenta historico-iuridica Slavorum meridionalium. Zagreb 1901. (op. a to je u današnjoj mjeri 1. Radić.936 m . »una vigna passa 144. Uzimajući veličinu dubrovačkog četvornog sežnja (po Rešetaru) sa 4.. »vigna passi 188. Knjiga o uredbama i običajima skupštine i općine otoka Lastovo. furono creati . Vlajinac str. pag. Istruzione navodi da je lastovska palica (palizza di Lagosto) duga 0. M. Medinija. što se korčulanski gonjaj stoljećima dijeli na četvorne pertike ili »korčulanske poplate« što je dokaz da se tu radi o domaćoj mjeri. Blagojević dobiva veličinu korčulanskog gonjaja sa 603. (F.194 2m2.04840364 m2) = 1258. Danilo utvrdio da korčulanski gonjaj obuhvaća površinu od 913. Dalje izlazi: l lastovska palica = 2Vz lastovskog lakta = 1.0239158 m. 1200 per goniale et la misura e di nostri braccia doi e mezzo.. 3. qual di bona misura qual misura e segnate ne parestato sinistro nel introito delle porte del palazzo .. da je I.53 m2 i da je to katastarski ured u Splitu prihvatio. s pertikom ili palicom (pertica o sia paliza). 1628.. lipnja 1443.08 m2. To bi bilo jednako navodima Madirazze. Iz tih citata jasno izlazi da korčulanski gonjaj ima 144 passi ili sežanja. Čini se da je pogrešna pretpostavka. gognale l« i »una vigna passa 320. gdje citira M. 856. U svojem radu »Prilog proučavanju srednjovjekovnih mera — Kotorski star i kvadrantal. VIII). kako to i autor navodi. Prema tome »mensura« ili »palica« je jednaka dužini 2Va lastovskog lakta (braccio di Lagosta). »Palica« ove odredbe je istovjetna s mjerom koja se godine 1628. li offitiali per misurar li delti terreni .Vlajinac navodi. il quali trouarono goniali mille seicento uinti uno di misure. U tom ugovoru zabilježene su ove površine zemljišta: »una vigna passi 434. gognai uno e passi 44«. Tu je zabilježeno: .409566336 m l lastovski gonjaj = 1200 lastovske četvorne palice (po 1. gognali 3 o zercha«. . . . korčulanski gonjaj i karta« (Istorijski glasnik 1/1972. a to više. Autor nije međutim dokazao da se ovdje radi o dubrovačkom sežnju. 94). On je međutim mišljenja da je »sežanj« ovdje jednak dubrovačkom sežnju. Blagojević nije tog mišljenja. cit. sklopljen u Dubrovniku a odnosi se na zemljište na Korčuli. naziva »mensura«. 89) određeno je da se ima popisati površina posjeda koja će se označiti određenom mjerom tj.. vol.02391584 m l lastovski lakat = 0. gognali 2 e passi 32 o zerche«. V. L a s t o v s k i g o n j a j spominje se u propisima Statuta otoka Lastova od g. 3 186 .

142: . I Vlajinac spominje paški gonjaj.. Marčića iz godine 1923—25. 1954. 13. braciolarium. 1. Prema bilješci L. Tabella navodi: l gognale di pertiche quadrate 400 = 657.310 mm prema točnoj mjeri od 347.37 četvornog metra. in quibus sunt circa gonai sezdecim. Na području Šibenika javlja se i »paški gonjaj« (v.80 bčhv — 851. tj. (Codex vol. intelligendo duo brazzonaria pro quodlibet passu. Š i b e n s k i g o n j a j (gognaius Sibenicensis) ubraja se među najstarije mjere za površine tog imena. P a š k i g o n j a j (gognale di Pago). pag. 233. unum gonay pagi de vinea posita in insula Pagi). također stara mjera koja se spominje već godine 1289. Kninu i Šibeniku.215585 m.. paški gonjaj ima površinu od 24 ara.. pa mu je lastovski gonjaj površine 1644 četvorna metra. a spominje se i u Šibenskom statutu od godine 1402: quod gognaius sit et esse debeat duodecim passum com.pertica quadrata = 5. Javlja se već godine 1362: in sex clappis seu peciis. i 234). pod »mina«. pag. O tom v. a to da je jednako konavoskoj zlatici. a to je 3Va venecijanske stope (347. Ungarov navodi da se na Rabu i Pagu mjeri s »minom«.252 m2. III.78 bčhv = 2366. (Vjesnik Zem. pod »drniški gonjaj«. arhiva. Prema tome: l šibenski gonjaj = 144 sežaja (passus) = 576 lakata (brazzunaria). 187 . On uzima da je svaka palica iznosila 2 i Va četvornog lakta. a i l pertica = 2. Tabella navodi: l gognale di pertiche quadrate 576 = 236.mu.712 mm). ali navodi da mu veličina do najnovijeg doba nije bila poznata. 225). 5. O tom v. Zagreb g. a ta mjera je istovjetna sa zadarskim gonjajem (v.1293 m2. pag.) Ungarov navodi da je s k r a d i n s k i g o n j a j jednak šibenskom.nis per longum et totidem per amplum. i l pertica = 1. 4. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku.Lucianović (Lastovo u sklopu Dubrovačke republike. Vlajinac pag.. a prema tome l. a prema tome l pertica quadrata = 1.4776479 m2. 291) dolazi na temelju navedene statutarne odredbe do drugog zaključka.43214 m. O tom v. Bit će to ista mjera što je Rumler navodi kao mjeru za površinu u Drnišu.91323 m2.

7112 m2.347712 m. koje Petter zaokružuje na 659 bčhv. d) KANAP (CAMPO) K a n a p ili c a m p o. Gonjaj od 400 takvih pertika ima dakle 2.052 m2. pag. Podatke o veličini mjere nalazimo u Statutu zadarskom od godine 1305 (lib.433984 m. pag.4313576 m. 188 .369.56 m2). Venezia 1864) ima: l gognale di Žara = 4000 pertiche quadrate = 2.370. pa njezin kvadrat odgovara površini od 5.371 pertiche censuarie = 2. 228) koji ima površinu od 2. a l pertica quadrata = 5.371 m2. Madirazza (2. a prema tome: l pertica quadrata = 5.u 13. Du Cange ima pod »campus«: ager. Antoljak (Starine JAZU knj.78 klafter di Vienna = 2364.6. tada je ta pertika duga 2. pag. cap. Z a d a r s k i g o n j a j (gognaius ad mensuram communis Jadrae).9275 m2 l pertica = 2. gdje se navodi: volumus. mjera za površinu koja je poznata na području Dalmacije i Istre.370 m2 ili točnije 2.547684 m2) itd. Ako tu stopu računamo 0. 3. Godine 1314. 290) duga 7 venecijanskih stopa. stoljeću.434645 m. Teil I. a preuzeta je po svoj prilici iz Italije. Slično i Ungarov (pag. također je poznat već . a to je 658. 2).60 m2. Godine 1301. Clementini (Manuale ristretto di aritmetica teoretico-prattica lementare. Vlajinac pag.776 bčhv. Sella (Glossario latino italiano stato della Chiesa — Veneto Abruzzi) pod »campus«: misura agraria di superficie. 144).924278 m2. A. quod gognaj sint viginti passus per longum et totidem per amplum. V. govori se o zemlji površine »gonay guatuor ad mensuram comunis Jadrae«. Ta je pertika prema Petteru (Dalmatien.366. »zlatica« i »braciolarium: b) Skradin«. modus agri. izričito se spominje »gognaius ad mensuram comunis Jadrae« (Codex 8. Tabela navodi: l gognale di pertiche quadrate 400 = 657. c) Jugerum V.9115 m2 l pertica = 2. 407: 2. 233. Prema tome: l gognaj ad mensuram comunis Jadrae = 20 passus per longum et amplum = 400 passus quadrati.369.

Kninu. 189 . 69) navodi da campo padovano ima površinu od 1074 bčhv. pag 10) koji obrazlaže da dalmatinski eampo padovano obuhvaća površinu od 3024Č četvornih venecijanskih stopa. nego na 840 mletačkih četvornih pertika i obuhvaća površinu od 1016.3577 m2. tj. Tabella navodi da se ta mjera upotrebljava u Zadru. Slično Rumler (pag. Spominje se već vrlo rano. stoljeću joj je poznata točna veličina.= 3.16 pertiche auadrate = 5. To je pak četvorina pertike od 2.77 m2. Ta pertika zove se »cavvezzo«. kanap (kanpa). Na velikom dijelu Dalmacije uz domaće mjere za površinu poznat je i campo padovano. 41.1 bečkog četvornog hvata.609 m2.1 — 1. pa prema tome l pertica quadrata = 1. Littrow II (pag.476 bčhv.: l 'bečko jutro (1600 bčhv.68 mm. Tavola te mjere ima površinu od 4. pag.340727 m l campo padovano = 840x1. budući da se ne dijeli na 840 tavola. što odgovara dužini 6 stopa.4 bečkog četvornog hvata . Pertica naime = 6 venecijanskih stopa ili 1. Garatti (pag.21 bečkog četvornog hvata (po 2 2 3.73497 mm. U lat. Splitu.73 m2 l pertica quadrata = 4. 840x6x6. 1302).1x1. govorimo i »campus« (Monumenta Ragusina. pa se venecijanska stopa u tom slučaju računa s 347. a to je 3656. Drnišu. računajući svaku sa 357. Isto navodi i Petter (Dalmatien.5948 m ) =4. 46) navodi da campo padovano u Padovi obuhvaća površinu od 840 tavola. koja prema tome ima 0.655. Šibeniku.653. Rječnik JAZU: mjera za zemlju. a u 17.pertiche quadrate = 1016. a. Veličina mu je ova: l campo padovano = 840.751.384 mm. koji dalmatinski campo padovano ocjenjuje sa 1016 bčhv. tom V. Ta površina odgovara 30240 četvorne venecijanske stope.729 bčhv = 3862.0841 m.598 m2. 227) ima: 3.Hrv.) = 1324. 100) navodi da campo Padovanovo obuhvaća površinu od 60x30x28 pertike ili 840 tavola. Tako i Manuale provinciale della Dalmazia (1846). To je poznata mjera.655. (s točnijom dužinom).1209196 m2.34368 m 2 l pertica = 2.351283 m2 l venecijanska stopa = 347.21 bečkog četvornog hvata = 1016. Ungarov (pag. Skradinu. Sinju i Trogiru.144305 m.16 bčhv = 3.26 m2. a to je 1073.4518 m2 l pertica quadrata = 6x6 venecijanske 'Stope = 4. Tabella daje i ovaj podatak: . valjda isto što i jutro. . 39) koji navodi da dalmatinski campo Padovano nije identičan s pravom mjerom tog imena. Rumler (pag.

69). Izvorna mjera za žito. premda se njegovi navodi temelje na ekonomskim opisima koji su sastavljeni u razdoblju od g.44 2 km2. Bečki hvat se ovdje računa sa 1896. misura di cento venti piedi per ogni parte. 190 . I Ungarov to potvrđuje. mina mjera od sto unca. S t u 11 i (Lexicon latino-italico-illyricum Budae 1801) navodi: mina.68 m .59 m2 (Littrow II.20 m . U dužinu ima i J. Campo padovano imao bi prema tome površinu Od 3. Ima 640 »tavole di Venezia« od kojih svaka ima površinu od 4. Thesaurus linguarum latinae ac germanicae (Vindobonae 1977). nag. a zatim mjera za površinu. Du Cange: modus agri.707 bčhv = 592. 1941—45.34467 m2. Na području Dalmacije javlja se i Campo di Venezia koji ima površinu 773 bčhv ili u današnjoj mjeri 2780. Petter (1857) navodi i ovaj podatak: 941 campi Padovani = talijanska kvadratna milja.Prema gornjem računu: l bčhv = zaokruženo prema Tabelli 1. navodeći da je padovanski kanap prema ekonomskom opisu za katastarsku općinu Goricu kod Šibenika iz godine 1844 (Historijski arhiv. Prema njegovu računu talijanska kvadratna milja pokriva povrjinu od 3. J.506 2 m. e) MINA M i n a . talijanski od lat. i od sto i dvadeset noga svake strane. Rumler (pag. Carrach. 1870. Belostenec navodi: mina agri. dok Ungarov nema taj podatak. pa odgovara površini Tabelle. Ph. 343 i 348) navodi da se campo padovano prema izvještajima katastarskih referenata u Splitu (oko 1925) računao sa «/s ha ili 3. tj.896 m.655. Četvorni venecijanski pas naziva se ovdje »tavoletta«. u vezi s ustanovljivanjem katastarskog čistog prihoda radi odmjere zemljarine. Četvorni venecijanski pas ima površinu 2 Od 4. hemina.66 m2. Split) sadrži 840 četvornih venecijanskih »paša« od 6 stopa. cui seminando mina sufficit.333 m2. a to nije drugo nego već spomenuta venecijanska tavola.3532 2 m . upravo toliko zemlje koliko se može s »minom« sjemenja zasijati. Vlajinac (pag.655. 39) navodi da se na Rabu zemlja mjeri s »minom« koja ima ovu površinu: l mina = 100 pertiche quadrate (po 7 venecijanskih stopa) = 4900 venecijanskih četvornih stopa = 164. Venecijanski kanap jednak je »danu oranja« na području Drniša. falat zemlje 120 cepelišev dug i tuliko širok. a prema tome padovanski kanap ima površinu od 3.

009 bčhv = 435.315 m2. I na području Imotske krajine postoji »motika«.. 289) zaokružuje tu površinu na 165 bčhv. Na području Dalmacije imade više mjera toga imena a različite površine: 1. 1846. pag.9529 bčhv = oko1507 m2. Du Cange: opera agri modus agri jugero minor. Čini se da to nije točno. 3. i u Vlajinca. pag. jer je to veličina mjere otoka Sali i Dugog otoka. T..2526 m2. također na temelju naprijed navedenog izvora. Ungarov upozorava na to da »opera« znači »moti'ka« i da joj je na Hvaru i Visu površina 435.2850 m2. kako to Ungarov navodi. pag 678). 290): l opera = 100 pertiche quadrate (po 6 venecijanskih stopa) = 3600 venecijanskih četvornih stopa — 121 bčhv = 435. a to odgovara u današnjoj mjeri 593. f) MOTIKA — OPERA O p e r a . Hrvatski »motika«. 2. mjera za površinu. Na području Visa i Hvara (Tabella) l opera = 100 pertiche quadrate = 140.513 m2. Na području Dugog otoka i Sali opera ili motika obuhvaća površinu od 500 m2. Ungarov je i taj podatak uzeo iz okružnice Financijske direkcije u Splitu od godine 1935. 191 . O toj mjeri opširno v. Na području Klisa: Opera ili motika ima površinu od 639 m2. Venecijanska stopa je ovdje 347.00 m2. Tako i Manuale provinciale della Dalmazia a. Slično Rumler (pag. 4. Ungarov navodi površinu od 592. I.62 m2. Površina joj je 457.Petter (Dalmatien. 39): l opera = 121. Ispravnije Petter (Dalmatien. Petter navodi da je to polovica makarskog vretena. 5. Ungarov navodi taj podatak na temelju jedne okružnice Financijske direkcije u Splitu od godine 1935.7718 m. Quantum scilicet quis per diem operari potest. Na području Skradina površina motike je 280 m2 (navodi Vlajinca.

označuje ona površina zemlje za koju dostaje sjeme jednog varićaka ili više njih. O »varićaku« kao mjeri za površinu zemlje v. . tritim wretenorum denariis X . .211 bčhv tj.. jer je vreteno manja mjera. 1608) smatra da I. a. a. 223) navodi da se mjerenje zemlje obavljalo uzetom koje je po obavljenom mjerenju namotano na vreteno. pag.373) m2.. 56... XCV) nema pravo kad uspoređuje »vreteno« posavskih krajeva s lat. Nazivom se. 51—22.. . Split 1911) označuje mu veličinu s 517. pag.g) VARIĆAK USJEVA V a r i ć a k je izvorno šuplja mjera. V. 105. pag.91 m2.58 m2. Narodnog koledara (Matica dalmatinska. 522. tj. Rački (Rad. . 1000: . pag. i u Vlajinca pag.. 1144. dakle. . Imovni i gospodarski odnošaji« (Rad. Zagreb. h) VRETENO V r e t e n o (vrit). uže kao mjera za površinu (Item in eodem loco emi tres funiculos terrae. predicta terrae unum vretenum et medium. one veličine koju ima u Kotoru..373 m2.18 m2. pag. »Vreteno« ili »vreten« javlja se u našim izvorima rano. Ungarov prenosi iz katastarskih operata za Opuzen i Metković površinu »varićakom zasijane zemlje« sa VT padovanskog kampa ili 522. Tkalčić (Monum.. stoljeća. I. V? od 3656. F. a posebno u Dalmaciji.. aratrum ili jugerum. wreteni unius . u prvom redu žitna mjera.609 m2 = 521. tj. 105. Vreten. A. Madirazza (Storia e costituzione dei comuni dalmati. Emi etiam terrenum . emi terrenum . a ta se veličina spominje i u godištu 1875. civ. Mažuranić (Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik. Zadar). 1940) navodi: Za mjerenje zemlje su služili vreten i konopac (funiculus). pag. a. 1144 (Split): . Naziv »varićak« prenosi se poput naziva mnogih drugih žitnih mjera za mjeru za površinu. Rumler (1849) navodi veličinu toga varićaka sa 145. l. U istoj ispravi spominje se i »funiculus«.. 193.28 (522. knj. 233. knj. . Dabinović (Hrvatska državna i pravna povijest. denariis VIII). 223) u svojem radu »Nutarnje stanje Hrvatske prije 12. 1188: . mjerio je 12 hvati ili gvozda (pag. 168). pag. more nostre patrie assignaui 192 . Javlja se u Metkoviću. Codex 2.. Zagrab. Evo nekoliko primjera: Codex vol. Petter mu utvrđuje površinu 'sa 4320 venecijanskih četvornih stopa ili zaokruženo sa 145 bčhv tj. 521. jedna od najstarijih mjera za površinu zemlje koja se podjednako javlja u svim krajevima Hrvatske. zabilježen u Splitu god. Tamo je zabilježen varićak (variciaco da semina) površine VT padovanskog kanapa.

tune venditor non teneatur eam excalumpniare..1353 m2 Rumler se malo razlikuje od Ungarova: 2 l vreteno = 237. 1). gdje se određuje da se ubuduće ne može napisati kupoprodajni ugovor prije nego mjerač (buccarius sive mensurator) ne izmjeri zemljište: Qui buccarius referat cancellario quantitatem vretenorum et confines dictae possessionis . .. »Vreteno« opširno v. da se sva zemljišta i vinogradi prije prodaje imaju izmjeriti i »per notarium in instrumenta scribatur quod ureteni sunt«. 4. Petter (Dalmatien.80 m2. . i dalje. 1237 (Trogir):... pag. terra trium vretenorum . 2. cap.5226 m . 3.. est terra octo vretenorum. Tabela navodi: 2 l vreteno = 144 pertiche quadrate = 214. cap. 290) naziva splitsko vreteno »vreteno di scacchi« sa 237 bčhv. Tom I. Tabella navodi ovu površinu splitskog vretena: l vreteno = 144 pertiche quadrate = 236. cap. Omiša i Imotskoga: Na Braču se ta mjera spominje već u reformacijama Statuta od godine 1435 (lib. U Splitskom statutu (13.. . i Vlajinac. Mažuranić po Buliću 852 m2..772. Na području Dalmacije zabilježene su ove mjere za površinu koje se javljaju pod imnom »vreteno«: 1. a površina joj je ova: l vreteno = 144 rozge (po 7 venecijanskih stopa) = 853. Brača. 23.209 m (bčhv se ovdje računa sa 2 1.a saline (!) medium vretenum de terra . pag.8008 bčhv = 851..) određuje se (liber 3. tj. 106): Et quilibet laborator teneatur ponere sex pedes oliuarum in guolibet ureteno .76 bčhv -. pag. . a.. .. štetne posljedice pogađaju kupca. 1282 (Trogir)..178 bčhv = 853. 6. l rozga = 7 venecijanskih stopa = 2. 53) spominje tu mje^ ru.. Pod naslovom »Quod vinea vel ager (ematur) ad numerum vretenorum« određuje da se svako zemljište ili vinograd ima kupovati: »ad numerum vretenorum: qui autem de vretenis (var. 280. 3. pag. 212. 3. a. vrettenis) non jecerit mencionem et super eadem possessione juerit inquietatus.. undecim vretinorum et novem passus plus lerre. 13 HISTORIJSKI ZBORNIK 193 .434 m. ho assegnato mezzo vreteno di terra . Ungarov navodi da se ta mjera upotrebljava i na Šolti. Na području Splita. 113) određuje se..896664 m ). a. 407. U drugoj odredbi (lib. cap. Na području Trogira: I Trogirski statut od godine 1322 (lib.. 1196: . st. pag. .

a Mažuranić po Buliću 871 m2. (1286) ..523). talijanski soldo.. ali nije poznato iz kojeg vremena potječe. 4.018 bčhv. M. što je Vlajinac prvi utvrdio. računajući svaku sa 20/3 venecijanske stope tj. Ta se mjera javlja već u 13.. sa 2. pag.621 m2). X/l. Smičiklasov Diplomatički zbornik obiluje podacima o toj dubrovačkoj mjeri: l 4.559 m2. do vobis soldum unum de terra . 1255) .3179 m. od prilike 15 vriti (svaki vrit = 850 m2).. 1270). izvorima soldus i solidus. minus tercia de solido de terra (Vjesnik Zem.. (6.. a. 2.. o kupoprodaji zemlje »duo decimo solidos de terra.127 bčhv = 773. 290): l vreteno = 200 pertiche quadrate (po 6 venecijanskih stopa) = 72000 venecijanskih četvornih stopa = 242 bčhv = 870. 611 i 612). a to je površina od 773. Ungarov mu navodi površinu sa 144 rozge. Na području Makarske: Petter (Dalmatien T.. Mažuranić citira Bulića sa 773 m2.. 119) da srednja kuća u Poljicama ima oranice pet dana oračine s ralicom i vrta deset težaka »šta iznaša ukupno prostora jedan ektar i po.. U lat.pag. prenominatos quinque solidos de terra habeant et possideant (4.318 m. 521). (6. = 870. navevši citat iz godine 1246..663 2 m. quinque soliaos de terra . arhiva g. Trogirska pertica ili rozga (motka) zaista je duga 2. (a. donavimus .. pag.. Hrvatski naziv je »zlatica«... 105) citira navode S a r a C r i j e v i ć a (Seraphinus Cerva) koji navodi lugerum 194 . ut . pag... tres solidi de terra . O tom v. (1285) . pag. Kao katastarska mjera za to područje inače je propisan »dan oranja«.6233 m2. stoljeću. 39) isto s malom razlikom (242.. pag. pastinent(5. Na području Poljica: Frano Ivančević navodi u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena (knj. pag.882 m2. pag. dok Ungarov navodi da makarski vrit ili vreteno zauzima površinu od 870. Rešetar (Dubrovačka numizmatika I. i) ZLATICA (SOLAD) Solad je stara dubrovačka mjera za površinu. unum solidum de vinea . 39): l vreteno = 144 četvornih pertika = 8/9 makarskog vretena = 215. Makarsko vreteno je 9/8 trogirskog vretena.Rumler ima (pag. Rumler (pag. 3. I.. 559) itd.. pod giornata d'arare. 41).

i Mažuranić. treća (Zagreb 1973) str. imajući svoje posebne mjere za dužinu.. a onda i dio zemlje koji se nekomu dodjeljuje ili dosuđuje ždrijebom.. J. Ovdje se radi o običnom sežaju od kojega po 20 ide na solad (iugerum). pa mu zlatica prema tom računu ima površinu od 1677. passus) sa 2.799 m odnosno po P e t t e r u 1677. j) ŽDRIJEB (SORS) Ždrijeb. ždrib. Otuda »dubrovački solad« ili »zlatica« koja zaprema površinu od 400 četvor. Roje) 1679. 1900.a gri mensura est XX passus in longitudinem haben.20332. gdje je objašnjeno da je l ralica (zlatica) = 2157.420426 m (alt. str.6 m2. Rumler (1849) navodi da je dubrovačka mjera za površinu soldo od2 400 četvornih sežaja (passi quadrati) = 467. 4. »Ždrijeb« je dioba zemlje koja se obavlja ždrijebom. Skok.7052 m2. dubrovačkih »paša« (20x20) tj. pre2 ma drugim podacima (inž.381 bčhv = 1681. 59) navodi da zlatica u okolici Dubrovnika ima površinu od 1680 m2. Prinosi za hrvatski pravno povjestni rječnik. što prema podacima s kojima raspolažemo ne bi moglo biti točno. S obzirom na postanak te riječi v. str. adeogue LXXX in circuitu«. idribij.328 m.0 m . Crijević (pag. Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika knj. ali uzima dužinu dubrovačkog »pežaja« (sežanj. uskladili su s ovima i svoje mjere za površinu. I Vlajinac analizira nekoja mišljenja o toj mjeri. pa označuje: a) passus vulgaris = 1/20 jugeri b) passus vulgaris = 1/27 jugeri. sors je oznaka za površinu zemlje različite veličine. Četvorni 2 dubrovački pas (passo quadrato) pokriva površinu 4. Sindik (Komunalno uređenje Kotora od druge polovice XII do XV stoljeća. 2 Wien 1894) koji soldo označuje s površinom od 1679. Geldwerte . 195 . Slično i Ungarov koji navodi: Dubrovnik i Cavtat. 664 (»Mjera«) i str.).99 m2.048 m.19949 itd. totidem in la titudem. 1681. što je istovjetno s već spomenutim površinama. Beograd 1950.72 m2. 691) izradio je i tablicu mjera za dužinu. Rešetar smatra da taj »iugerum« i nije drugo no solad. a najzanimljiviji mu je citat iz Kalendara »Dubrovnik« za g. 672. 1702 (»ždrebij«) i tamo pobilježene riječi. a istog je mišljenja i Vlajinac. lat. 4. Rešetar citira Aubocka (Handlexikon iiber Miinzen.

. quam esse dico et conuento gognaiorum triginta . na stare i zakonite ždribove i sada i podvornice. . Hrvatskom primorju i u Dalmaciji koja nas na ovom mjestu zanima.. 273. ima pojiti dio gaja. 196 . . posebno u Lici. 1343: . H u 11 s c h. 203. str.. a. dioba zemlje ždrijebom. a.. Griechische und romische Metrologie. 59: . a.Ta pravna ustanova potječe iz starog Rima. pag. odnosno dio zemljišta koji se konkretno dijeli. Codex 7. 1340: .. tj. a.. god. de sorte esse debent gognai triginta ad mensuram communis Jadre. . Berlin 1882. npr. 1336: .. Codex 8. videlicet gognai viginti pro gualibet sorte. V. pag.. a.. una villa sorcium quinque et quelibet sors debet gognaiorum viginti.. 2. sors. que tota terra quatuor sortium est gognalium sexaginta et si plus. a drugi samo 56 gonjaja »ad mensuram communis Jadre«. Taj »heredium« povišen je počevši od polovice 5.it et conuenit centum viginti gognaiorum. dakle su ti udjeli ili dijelovi jednaki. ali se ta površina sporazumno utvrđuje. Radi se o ispravi s područja Zadra. Marije daje u zakup »sortes terrarum quataginta (!) . 1363: Incantatur . quas sortes conuento esse gognaios decem et octo ad mensuram Jadre quamlibet«. de qua medietate nostra dicte sortis terre conuentamus esse gonaios quidecim.6 iugera. naiprvo i naipočeonije počelo od iskoni. 1250 (Povli na Braču): manastiru »da svoi ždrebe zemle«. suas sex sortes terre et vinee .. l (Zagreb 1898). a... pag. 18. pag. cedat in dicta venditione. gdje je obitelji uz korištenje zajedničkog zemljišta ždrijebom (sorte) dodijeljeno posebno zemljište veličine 2 iugera.. S u r m i n. (v. pag. pa zato i »pars«.... 265. kao što su i sve druge isprave koje se ovdje spominju izdane u Zadru. a. 1297: samostan sv. Površina svakog ždrijeba (sors) često se sporazumno utvrđuje: Codex 10. 20 i 30 gonjaja.«. Iz ovih primjera izlazi da je sors ili ždrijeb na području Zadra različite površine. pa onda dio zemlje koji je ždrijebom određen i konačno svaki dio ili udio u zemlji koji je nekome po diobi zajedničkog ili nasljeđenog zemljišta dodijeljen bez obzira na način diobe.. stoljeća na 4. vendidit.... quas esse dix.. U tom smislu i lat. Codex 13.... sv. 311.. Takav način diobe zemlje javlja se i kod nas.. pag. 86). Hrvatski spomenici. Npr. a. U našim primjerima sors je 15. . 11. 531. Poljički statut od godine 1440.. pag.«. (1400) propisuje u cl. 1301: dioba zemljišta obavlja se sporazumno »per sortes« pri čemu je jedan udio imao 60. 106. ali to ne mora biti.. tota possessio quatuor sortium terre . 1335: . 8. gdje »ždrebe« očito znači »dio«. 1362: Incantatur..pa određuje »pro qualibet sorte de predictis teneanimi dare nobis.. unam sortem terre mee aratorie. 246—247. Taj dio može biti jednak za svakog sudionika u diobi.

25. koji se osobito javlja u Zadarskom katastiku.. pag. sors = ždrijeb iznosio je 30 ili 32 gonjaja. concordium siue arbitrium omnia bona supradicta sorte proiecta diverserunt et partiti fuerunt. a. pod »zadarski gonjaj«. a. O tom v. qui mihi Lipe accidit in parte seu sorte sua. a. 15. sežanj.. 11... B a r a d a u svojem radu »Starohrvatska seoska zajednica« (Zagreb 1957) u kojem je pokušao riješiti pitanje veličine zadarskog ždrijeba.. hrv.880 2 m . 1298: . razlaže pojam »ždreb«. a to se često ponavlja: Npr. positis sortibus obuenit dicto Michaeli per sortem pars prima bonorum. Na strani 132 toga rada on navodi: »Naziv ždrijeb odgovara lat. ako pak 32 gonjaja.000 m2. de quibus quatuor partes assignent dicto ser Stephano.. imala je oko 25. tad 27. oko dva hektara i po. 1265:. a. 103. pag. 197 . 345.. Dio njegova člana 6 glasi: »Et oltra l'horte e tenuto il patron adimpirli la sorta di terra.000 m . 341.« Taj tekst objavio je M. Nisam našao potvrde za te Baradine navode..200 m ..... kako smo to naprijed dokazali. U prvom primjeru »sors« je označuje i kao »pars«. pag. 1367: Qui tres partitores seu maior pars ipsorum debeant dictam possessionem diuidere et sortiri in quinque partibus. Osim toga »sors« zadarskih izvora nije samo veličine 30 ili 32 gognaja.. possessionem de circa sex sortibus terre .. A jer je zadarski passus ili brachium. dicto uero Georgio obuenit per sortem pars secunda.. emisset ad publicum incantum circha sex sortes terre . da »sors« znači neku površinu zemljišta. Uz podatke o veličini konkretno utvrđene površine ždrijeba moramo dodati i odredbu Novigradskog zbornika od godine 1551— —1553. a.. V.. dotično 16 jutara. cio e gognali 32 . . U bilješci navodi i ovo: »Ako se 2 uzme. ali se ne utvrđuje njezina veličina: Codex 13. Po cl.. i u V i a j i n č a koji na str. 1366: . vendidit. općenito uzevši i. a tim sors ili ždrijeb oko 25. bio dug nešto manje nego rimski (— 147 cm). Po Zadarskom statutu gonjaj bio je velik »viginti passus per longum et totidem per amplum«.. reliquam uero quintam parfem dicto ser Georgio . 574. to je gonjaj zapremao oko 840 m . 2 uzmimo 140 cm.U izvorima se često navodi da se dioba obavlja ždrijebom: Npr.. Protiv njih govori osobito činjenica da je zadarski gonjaj poznate veličine a ta se bitno razlikuje od one veličine koju navodi Barada. sors. pag.. 297—299.. a 1337: Quibus portionibus dictorum bonorum factis. In primiš advenit in parte seu sorte dicti Lampredi una vinea. 10. Ima slučajeva.. Codex 7. koji se odnosi na područje između Zadra i Nina. 1361:. pag.... pag. 297. per laudem. Codex 5. da je sors (ždrijeb) iznosila 302 gonjaja. 6c Novigradskog zbornika i drugim ispravama sa hrvatskog područja Zadra..

koji se nadovezuje na mnogo starije sustave takvih mjera. Čini se da na taj način ne možemo joj utvrditi pravu dužinu. eague respondet ad Romani palmi. G e t a l d i ć a i R.VIII. što je u njegovo doba već dobro poznata činjenica. posebno mjerama za putove i ceste. mensuram ut 4 : 3. ali držim da sam dužan na tom mjestu spomenuti dva naša znanstvenika: M. G e t a l d d ć je utvrdio proporciju 4 palmi Romani = 3 pedes Romani antiqui. quas invenies in prima columna suh titulo magnitudinis. već se u najstarije vrijeme posvećuje posebna pozornost. To je potrebno i s obzirom na način kako je ona otisnuta: u njegovo doba otiskivanje se obavljalo na ovlaženom papiru koji se sušenjem stezao pa je na taj način i otisnuta mjera smanjena. 34): In đimetiendis sphae. I. Temeljna mjera rimskog sustava mjera za dužinu je rimska stopa. Već sama činjenica da otisnuta mjera u pojedinim knjigama istog izdanja nešto varira. Predaleko bi nas vodilo da ovdje ulazimo u pitanje podrijetla rimskih mjera za dužinu. stoljeća. a to je daleko preko prosjeka tada već utvrđene dužine. ali budući da su one od važnosti za kasniji razvitak mjera za dužinu na području cijele Evrope. DIO MILJE I OSTALE MJERE ZA VEĆE UDALJENOSTI A. 198 . potrebno je da se ovdje na njih ukratko osvrnemo. ona se općenito prihvaća s prosjekom od 296 mm 1 Prelazim preko mnogobrojnih znanstvenih rezultata koji su u toku stoljeća objavljeni. Uvodne napomene — Rimske mjere za dužinu Mjerama za veće udaljenosti. G e t a l d i ć piše godine 1603 (M. Otisnuta G e t a l d i ć e v a mjera odgovara polovici njegove rimske stope. Premda se oko 1dužine ove mjere vode već nekoliko stoljeća znanstvene rasprave . dio ove rasprave na str. pa i za naše područje. G h e t a l d u s . Ima međutim druga mogućnost. cuius mensuram in margine apposuimus. pa tada na temelju postavljene proporcije izračunati dužinu one mjere koju G e t a l d i ć naziva »pes Romanus antiquus«. Izmjerio sam je u tri različite knjige toga izdanja i utvrdio da se njezina dužina kreće između 149—149. Romae 1603. pag. jer bi rimska stopa prelazila 304 mm. quo hodie utimur. Poznata je točnost rimskih mjera za ceste. B o š k o v i ć a koji su se također bavili pitanjem rimskih mjera za dužinu pa donosim kratak izvod iz svojeg većeg rada o mjerama za dužinu koje su oni obradili. Promotus Archimedes seu de variis corporum generibus gravitate et magnitudine compardtis. 65. Potrebno je prema tome utvrditi koliko je dug »palmus Romanus« ili »palmo Romano« u početku 17. O tom v. I sam G e t a l d i ć na to upozorava s opaskom da se njegova rimska stopa ima povećati za lk unce da bi se dobila prava dužina. M.rum diametris utintur pede Romana antiguo.ra. opominje na oprez pri ocjeni dužine njegove rimske stope. huiusmodi pedem dividimus in duodecim partes aequales seu uncias.5 mm. U Rimu je izgrađen cijeli sustav mjera za dužinu.

4 Iz rimskog doba..87 mm. pag. Prema Vitruviju 3 sastavljen je pregled rimskog sustava mjera za dužinu: 1 digitus pollex palma spitama pes ulna (cubitus) gradus passus il i 4 12 16 24 40 80 1 "o ću a BJ •a ću i i 1 Ul ĆU «! t/3 B t/3 t/3 £ ću t3 2 M mm 11/8 3 9 12 18 30 60 1 1 3 4 6 10 20 2 3i/3 6=/3 IVs 1 U/2 2V2 5 1 2 /S 3 '/3 i 1 2 1 1.40 mm. Rimski stadij (stadium. V.5 pariške »hexapeđae« (tj.89 odnosno sa 297. B o š k o v i ć dalje navodi da se novija rimska stopa odnosi prema rečenoj mjeri kao 3 :4. De architectura Idbri decem.pa se i najnoviji znanstveni radovi temelje na toj dužini.2 Ona može i ovdje poslužiti kao izlazna točka za dalja razlaganja. 88) uzima sa 295.0444 pariške linije.. toise). 76. desetine pariške linije.29 pariške linije ild 295. pa utvrđuje da >-palmus Romanus« ima dužinu od 99.87 mm. Joć veća rimska mjera za putove je milja (miliare) koja se naziva i »lapis«.. i Herkov. 8 B o c k h (Metrologische Untersuchungen iiber Gewichte. O svemu tome na drugom mjestu više. pag. Graecorum et Hebraeorum. V. 15—16.85 mm. Srednja dužina B9škovićeve starorimske stope je 1310. C.4 Stoljeće i po kasnije daje nam R. E i s e n s c h m i d (De ponderibus et mensuris veterum Romanorum. Na spomenuti se sustav nadovezuju i rimske mjere za veće udaljenosti. pa je približno jednaka dužini te stope kako se ona danas računa na temelju prosjeka. po H u l t s c h u 1478. pag. B o š k o v i ć vrlo zanimljive i iscrpne podatke o rimskim mjerama. On tu dužinu navodi alternativno sa 132.5 i sa 132.0333 pariške linije. 176. dakle kao gore. 83) ocijenio ie dužinu rimske stope sa 295. stoljeća osobito ističu svojim ilustracijama. str. 16.480 74 222 296 444 740 24V3 18^ Po B 6 c k h u je passus dug 1479.. stadion) ima dužinu od 625 stopa ili 125 većih koraka (passus). e. pag. U svojem djelu »De litteraria expeditione per pontificiam đftionem« (Romae 1755) on navodi da 53. i S c h d l b a c h .25 mm. a to je 223. J. Bvsantinische Metrologie (Miinchen 1970). E i s e n s c h m i d (1708).562. Argentorati 1708. 107): Cip- 199 . MUnzfiisse und Masse des Alterthums in ihrem Zussammenhange. Berlin 1882. tj.58 mm. sa 298. 8 V i t r u v i u s P. 1307V.. 1314'/s i 1309V. a doživjelo je bezbroj izdanja. a iz toga izlazi da B o š k o v i ć e v noviji »pes Romanus« ima dužinu od 132.50 — 1480 mm. pag. n. od kojih se izdanja 16. dok je F. godine pr.5 »palmi Romani« odgovaraju dužini 6139. tj. B o š k o v i ć obrađuje i starorimsku stopu i navodi da je nabavio 4 prototipa (moduli) te mjere koje je najtočnije izmjerio i utvrdio im dužinu sa 1310V4. Djelo je nastalo između 16.7 alt 296 mm. Berlin 1838. V. i 13. u današnjoj mjeri 185 m.0444 pariške linije ili 297. Naše stare mjere i utezi. H u l t s c h (Griechische und Romische Metrologie.

000 njegovih stadiia od 157. a B i o n (1717) do 57.420 m. Babilonci su svoje mjere za ceste vezali uz prividno kretanje sunca pa su ih utvrdili prema astronomskim mjerama.es pro milliaria dicebantur. Milje i slične mjere za veće udaljenosti \. Kako ćemo još vidjeti. Upozoravamo na to da 750 rimskih milja iznosi 111.033 takvih toisea. institutore C.5 m. računa rezultat M a u p e r 11 u s a (1736) i B o u g e u r a (1735). što čini 39700 km: Ekvatorski stupanj ima.ienio opseg zemljine kugle sa 252. A l b e r . milliare..U tom smislu Du Ča n g e: lapis. Graccho. K r u s e (1769) uzima npr. milliarium.pid. rio kazalu. 6 Opširno o mjerenju meridijana d o dužini ekvatorskog stupnja v. Rimska milja duga je 1000 većih koraka ili 5000 stopa. •.070 francuskih toisea. Metrolozi su svoje račune nastojali temeljiti na što točnijim podacima o toj dužini. zaokruženo 110.. pro guadam locorum distantia.306..) Po Littrowu (1832) rimska milja ima dužinu od 4656.250 m. tj. quod lapide vel columna lapidea notaretur.-. milja. . po Hultschu 1478. 1480 m (po Bockhu 1479. . Sneliusov rezultat bio je 57. Prema tim mjerenjima ekvatorski stupanj je dug 6111. Navodim ovdje najvažnija od tih mjerenja: F e r n e l (1525) je tu dužinu utvrdio sa 57.. pis et lapidibus cum humerorum inscriptione olim signabantur. Već u izvorima 17. za izlazište svojih.6 m. na sto latinskih milja daleko. 382. Erastoten je oc. i 18. dok P i c a r d (1669) dolazi do 57.72 m. U današnjoj mjeri računa se sa 7. Dužina mu je 57. Te mjere zaista se vežu na dužinu ekvatorskog stupnja. Novija mjerenja označuju mu dužinu sa 111307 m. po Albertiju J 478. ad centesimum lapidem.50 — 1480. U B e l o s t e n c a : lapis. 200 . milliare. Mass und Gevvicht (Berlin 1957).300 m.••.066 toisea... itd.. Ta se pak dužina u pravilu uzima prema novijim i najnovijim mjerenjima. premda tu nema velikih razlika. 700 itd. t i. dakle.7 bečke stope ili 1472 m. uti testatur Plutarchus m eius vita: unđe et. odnosno rimske mjere i nazivaju se geografskim mjerama. B. . . Odatle dolazi da babilonske i rimske mjere za ceste čine približno određeni dio ekvatorskog stupnja. stoljeća veličina joj je ustaljena. Geografske ili geometrijske mjere a) Geografska milja računa se sa 1/15 ekvatorskog stupnja. Hultsch pag.5 Već kasni rimski pisci nazivaju ovu geografsku mjeru talijanskom mjerom.060 toisea..106 francuskih toisea.000 m što s malom razlikom predstavlja dužinu jednog ekvatorskog stupnja. 79.25. Kako dolazi do toga? Rimski stadion se izvodi iz babilonskog sustava mjera.• 8 V. la. Točnija mjera je 111. izvorne talijanske mjere za dužinu nadovezuju se na grčke.

pag. " Nationalbibliothek. II.2583 mm. R o t h (op.9536 mm) ili 7. S c h v v e n t e r M .305. tj. 8 Pokrajinski list za Dalmaciju g. Uporedi i L o s c h n e r H.und Flachenmasse mit besonderer Beriicksichtdgung der osterreichischen Verhaltnisse (Osterreichische Wochenschrift fur offentlichen Baudienst. 270). b) Ovdje treba spomenuti i to da je već počam od 16.289. G e r h a r d (Allgemeiner Contorist. o čemu12će još biti govora. 93: 10 miljah geografičkih (računajući 15 miljah na jedan stupanj ekvatora). 1854. pag. Berlin 1797. Ta je dužina uopće važna za mjere za dužinu i za njihovo upoznavanje odnosno uspoređivanje. Geografska ili geometrijska milja odgovara dužini od 4000 geometrijskih koraka. o To odgovara dužini od 5. str. » Vergleichung. koji je prema tome 0. I mnogi drugi pisci povode se za tim gledištem. .855 m. 5. a kadšto se nazivaju i geometrijske mjere. K r u s e spominje d P i c a r d a (1669) koji je geografsku milju označio s dužinom od 3. I ovdje je temelj dužina ekvatorskog stupnja iz kojega se izvodi navedena milja. Theil.Kruse (1760) uspoređuje dužinu te milje sa 22. oit.642 rednlandskih stopa (313. 33. Budući da se i njemačka velika milja računa sa 1/15 ekvatorskog stupnja.855 m. a kako je već spomenuto. linija.8394 mm). 7 8 U toj se dužina javlja i u našim krajevima. pag. 13 J u r e n d e (1834). — T a u b e . oegrafska milja naziva se i njemačka geografska milja. Wien Sign. liniju sa 2.484 m.20 m.16 takva koraka daje dužinu geometrijskog koraka.286. a svaki korak ima dužinu od 1.10 Po 2. I mnogi drugi pisci ravnaju se po K r u s e u .289. Prema tome svaki takav korak dug je 1.13 Njemačku geografsku milju čine 1250 koraka. MS 10.219 francuske linije po M a u p e r t u i s u (1736) 3.392 francuske linije srednja dužina 3.655. 18 Npr. Historische Beschreibung des Konigreiches Slavonden und des Herzogthumes Svrmien. Wien 1912). tj. 7 Tako je naziva i Kruse koji svoj račun temelji na tako dobivenoj srednjoj dužini: po B o u g u e r (1735—41) 3.843.6 francuske linije.484 m. pag. stoljeća11 za geografsku mjeru uzeta i talijanska milja od 1. Ta milja javlja se i kao talijanska milja. uzevši franc. Geschichte der Langen. K r u s e (1760). (39583) francuskih stopa. 201 . a to je kao gore 7. dok se svaka od njih računa sa 1000 geografskih koraka (passus geographicus). Geometria practica nova (Nurnperg 1667).656 franc. dužina joj je 1. V. Leipzig 1777.9 Kadgod se ta milja računa sa 8640 običnih koraka..858796 m. stopa (po 324. i pod naslovom »Talijanska milja«.420 m.71059895 franc.420 m.420. Na njoj je izgrađen sustav manjih mjera koje zajedno čine sustav geografskih mjera za dužinu. 153) navodi joj dužinu sa 23. 100 pod naslovom »Mensurae geodeticae«. na ekvatorski stupanj računaju se 75 talijanske milje. pag. Tako npr. dužina geometrijske ili njemačke milje je 7.289.

589 m. 842) čitamo da je »austrijska milja« jednaka 4. V.6 m) dužina joj iznosi 7. ta se milja računa sa 7. Dužina joj je. Kao što se talijanska i njemačka milja izvode iz dužine ekvatorskog stupnja. (str.300 m. Austrijska ili bečka milja Dužina austrijske ili bečke milje utvrđena je sa 4000 austrijskih ili bečkih hvati.590 m.67 takve milje). pag. a isto toliko i u zakonskom cl. 34). 304.855 m.10 talijanske geografske milje ili 7.663 m.000 stopa = 7. Uzevši ekvatorski stupanj sa 111.83 m (Vergleichung.891. 19 AHZ Acta Comit. 213.306. i pod naslovom »Njemačka milja«. J.587 m.15 U našim izvorima austrijska se milja često naziva i »bečka milja« 16 . Alberti navodi austrijsku milju s navedenom dužinom. ali i s dužinom od 8. jer po 8 takvih milja ide na ekvatorski stupanj. V.. a slično je računa i Vega koji uzima da je austrijska milja duga 3..92 m).586 m. pag. dužina te milje iznosi 7. Riccioli i drugi pisci 17.583.420 m i nije drugo nego njemačka obična (gemeine) ili geometrijska milja. 2. No 751.50 m (7584. str. a prema novijoj izmjeri tog stupnja (111. Schriften iiber Masse und Gewichte (Metrologie). tako se i ostale milje vežu na tu dužinu. U zemaljskom vladinom listu za kraljevinu Hervatsku i Slavoniu od godine 1853. Zakonskim cl.223.900 m.7 pariškog hvata (toise) ili 7.9 m.14 Pri ocjenjivanju geografske milje treba sve to uzeti u obzir. i pod »Austrijska poštanska milja«. — V. 245. N o b a c k (1855) računa tu milju sa 4000 austrijskih hvati ili 24000 stopa ili 7. miUiarta 4000 orgiarum milliarium mensuras adhiberi. 202 . U toku 18. 13. kako ćemo još vidjeti. na ekvatorski stupanj računa se po 142/s (14. De mensuris quibus intervalla metimur (1549). Mass und Gewicht. 15 A l b e r t i . i Georgius Agricola.585. U praksi se uzima: l austrijska milja = 4000 austrijskih hvati = 24. V: 1907.9 m. tj. VEB Deutscher Verlag der Wissenschaften.585. a.17 14 A g r i c o l a. stoljeća navode austrijsku milju s iznimno velikom dužinom. 17 To je uopće najduža milja. On je naziva i »poštanska milja«. nullas hic loci prae: ter consueta Viennensia. U takvu slučaju austrijska milja ima dužinu od 7. Berlin 1959.586. 1808. U Ricciolija ima istu dužinu i »milliare Vuetrogotticum«. Crisiensis fasc. Godine 1787 nalazimo austrijsku milju i u dužini od 8746 geometrijskih koraka ili 16. dakle. stoljeća i kasnije bečki se hvat kod mjera za veće dužine kadšto zamjenjuje s geometrijskom stopom od 1. VIII: 1874.Njemačku milju od 4000 odnosno 5000 većih koraka nalazimo već u Agricole (1549).

pag. posta). 1826. od 2 štaciah. — Ima više izdanja tog priručnika. npr. 47. II/l. a dijeli se na 24000 cipeliša (S eh u h) po 12 palaca (Z o 11). 209. 678. milliare postale Austriacum . Dužina joj je 4000 bečkih hvati. Karlstadt 1830. na 2V 4 štacie povekšan. 1790. I s t o i F r a s (Merkvviirdigkeiten oder historisch-topographische Beschreibung der Karlstadter Militargrenze. M H i e t z i n g e r (T.. "• AHZ Prat. dakle. pag. fasc. P o s o n i i 1822—23. Zagrab. II. stoljeća nalazimo poštansku štaciju kao oznaku za mjeru udaljenosti.22 ali 23 24 i »štacija« (lat. duo item milliaria Germanica unam communem stationem efficiant. a..21 hrv. stationem postalem elevatam. 1836: Po najvišoj odredbi je put među Senjskom i Cirkveničkom poštom. dok se l'A pošte računa sa 10. 22 Narodne novine g.. 25 B a j a k y . str. Veroczensis fasc. 203 . No 179. Austrijska poštanska milja Austrijska poštanska milja jednaka je austrijskoj ili bečkoj milji.3. novine tečaj II. Handels und Gewerbegeographie von Ungarn. a. kako se one često pobliže označuju. Cotnpendium statisticae specialis regni Hungariae. a. 19 H i e t z i n g e r (II/l. l /« pošte sa 10. civitatis Poseganae. pag. i 1849). cijela pošta (tj. austriacum seu Viennense) guatuor milm orgiarum Viennensium.500 do 12. Tako sa 5859 austrijskih stopa ili 1852 m25 ( V a d e m e c u m 1843). U prošlosti se različito računalo. i 19. 47. 1850.74 ( N o b a c k 1855). 360) dCHrosi podatke za Vojnu krajinu. U 18 našim izvorima i priručnicima lat.19 4. 5. U S t a n o j e v i ć a 1851.172 m. 20 U izvorima često V. pag. Ona ima udaljenost 20 od 2 austrijske milje po 4000 bečkih hvati ili 2x7. No 247: distantiam. 94: l milliare postale Austriacum = 4000 orgiae Viennense^. 23 Ilirske nar.000 hvati. Pressburg 1845. 62). 293. pag.586 m = 15. Austrijska poštanska štacija U izvorima 18.75.. HAZ Acta polit. str.852 m ( L i t t r o w 1834. ad l1/. civ. e. statio postalis.. 2 milje. a. Austrijska morska milja Austrijska pomorska ili morska milja računa se s 1/60 ekvatorskog stupnja (1855 m).. U našim izvorima dolazi pod »statio postalis«.. a javlja se u doba uvođenja poštanske službe. a. pag. kao N o b a c k . 1851. 388) navodi da prema propisu od godine 1803. AHZ Acta Comit. 1851. posta) iznosi1 8000 b (bečkih) hvati. 1796: cum milliare germanicum (i. tj. 18 F a b e r . 22: vozarina od jednog konja i jedne proste pošte. Bajakv. singulam ad duobus milliaribus calculando . No 2576: Id est viginti duae et media stationes postales.499 hvati.. pošta. Radi se o bečkim poštanskim miljama.

Milje na području Hrvatske Uz austrijske. stopa (po 1. 611.249 m..11 m. Francuska milja I u Francuskoj su postojale različite milje. pag.276 m. " V. a tako i francuska morska milja. Navodimo najvažnije od tih mjera. a) Hrvatska milja Hrvatska milja (milliarium Croaticum) nalazimo nacrtanu na Glavačevu zemljovidu Hrvatske od godine 1673 (Nova. jer joj je dužina 1853.Morska milja se općenito računa sa 1/60 ekvatorskog stupnja ili 1855. Francuska morska milja = 1/20 ekvatorskog stupnja = 3000 geom. Francuska velika milja = 2500 toise = 4. Godine 1924 Unija za geodeziju i geofiziku utvrdila je dužinu pomorske milje sa 1852. Uz ove milje postojale su i druge. talijanske i venecijanske milje na području Hrvatske javljaju se i naše domaće milje koje su bilo izvorne domaće mjere ili su izvedene iz jedne od navedenih mjera za dužinu puta. fortifikations-klafter koji je dug kao francuski hvat (toise).855 m) = 4452 m. Mala francuska milja = 2000 toise = 2101 geometrijska ili geografska stopa = 3. Fortifikacijska milja je pak duga 4000 takvih hvati ili 7.26 6. stopa (po 1. Der Kartenmassstab und seine Bestimmung in osterreichischen vormetrischen Kartenwerken.. dok se i u Engleskoj nautička milja računa sa 1855 m. Lieue (= sat hoda) = 1/25 ekvatorskog stupnja = 2400 geom. 249: O morskoj milji v.50 m. Spomenuli smo da je na području austro-ugarskih zemalja mjera za gradnju utvrda tzv. Austrijska fortifikacijska milja U vojnim nacrtima i zemljovidima javlja se i fortifikacijska milja. Američka nautička milja malo se od toga razlikuje.565 m. pag. U Njemačkoj uzima se u dužini od 1852 m. kako je to zabilježeno u različitim priručnicima.898 m.27 7. 8.8554 mm) = 5. i V i a j i i n ac. Partium Regni A i b e r t i. pag. njemačke.872.796 m. 149. 204 26 . i U l b r i c h.

Omjer je 2. 81 AHZ Archivum Drašković jaše. vol. venecijanske pertike po 2. pa je ovako dijeli: l miglio comune d'Istria = 1000 passi Romani = 5000 piedi = 1477..855 m) ili dužine od 11. 205 . dakle kao Benussi. V.13 današnjih km.29 cm. R. 197) navodi da je ta milja jednaka rimskoj milji. 30 V. to na takav stupanj ide 10 hrvatskih milja. M. u izvorima za Srijemsku županiju. Na tom zemljovidu uzeto je 7 njemačkih milja sa 18 cm. Jednoj njemačkoj milji odgovara dužina od 2.858 cm. I. dakle. Potvrdu toj milji nalazimo godine 1808. a hrvatskoj 3.5714 cm. str. 28 Ta je mjera pala u zaborav.Sclavoniae et Croatiae a Christianitate etiam num possessarum Confiniumgue Descriptio). Syrmiensis.. 862. dužinu 28 od 6000 geometrijskih koračaja ili 11. cm. 25. 1808.086 m) = 1737.57 m l passo Romano = 5 piedi = 1. Va n i n o kojemu zahvaljujem i za svoj primjerak tog zemljovida.420 m.307 km30. pag. miglio comune d'Istria) spominje se u ovim dužinama: a) Benussi ocjenjuje dužinu te mjere sa 1.5714:3. dok je 5 hrvatskih milja uzeto sa 19. A l b e r ti. Tamo čitamo: Reffert distantiam. 1797 (Brezovica): Foring vsakp leto dveh daval bude. — Isti zemljovid nalazimo u Valvasoru (»Die Ehre des Herzogthums Krain«. Hrvatska milja ima.. 11. 98. dio I.. a.858 ili gotovo točno l : 1.63 m.29 To je. 2510 orgias currentes habere. mi ljaod 6000 geometrijskih koračaja (po 1. 31. 6000 vero orgias tales unum milliare constituere. Radi se o venecijanskoj milji.74 km U izvorima: l miglio = 833 pertiche (tj. tj.130 m. i pod »Mađarska milja«. Catastatico generale dei Boschi della Provincia dell'Istra 1775 (A.) "> AHZ Protocollum Comit. 1.47757 m. Spominje je Hire u svojem Prirodnom zemljopisu Hrvatske. b) Istarska milja Istarska milja (talij. Glavačev zemljovid izdao je nanovo godine 1937.5. str. Njemačka milja računa se sa 4000 geometrijskih koračaja ili 7. koje z-odhodkom i vraćanjem šest orsackih mil izbaviti dužen bude.130 m. pag. Budući da se jedan ekvatorski stupanj računa sa 111. dakle.) b) Kandler (Indicazioni. 245. Bit će da se ta hrvatska milja u izvorima naziva orsačka milja?1 ali se pod tim nazivom može kriti i druga milja koja je »po orsagu« određena.

To odgovara i navodima C r i j e v i ć a (1744) koji navodi da je dubrovačka milja duža od talijanske ili geometrijske milje za 107 geometrijskih koraka i 30 dubrovačkih unca. Općenita mjera Rumler (1849) navodi da u Dalmaciji postoje dvije mjere za puteve: l obična milja = 1/75 meridijanskog stupnja = 0.111 m.aia 31 * C r i j e v i ć navodi: De mensuris extensarum: Milliare seu milliarium. dok mu je austrijska poštanska milja 7.0502 m.04263 m2. sežanj. pa je obična milja u tom slučaju 1. kojoj odgovara dužina sežnja od 2.048 m. milja od 1.185. 2.68 m.481. obična milja ima dužinu od 1265. dok dubrovačka milja ima 1000 dubrovačkih sežanja koji odgovaraju dužini od 1107 geometrijskih koraka i 30 unča. sežaj). jer talijanska milja ima 1000 geometrijskih koraka. a R u m l e r (1849) s 2. Hine manifeste constat. tj. kako to i U n g a r o v navodi.c) Dalmatinska milja 1. U n g a r o v navodi dužinu dubrovačkog »paža« s 2. paž. Milja od 1.68 m je također talij.40 m duga. Rumler ovdje računa da meridijanski stupanj ima dužinu od 111.48 m 21 službena milja (miglio graduato = 1/4 austrijske poštanske milje = 1. Ragusinum habet mille passus Ragusinos.586. quod Ragusinum milliare Italico milliario longius est passus geometricos CVH et uncias Ragusinas XXX. qui geometricos continet MCVII et 206 . i to milja dužine 1855 m.7052 m2. svaki četvorni sežanj ima površinu od 42.896. pas. milja.44 m. passuum mille vulgarium spatium est.67 m. Do razlika dolazi zbog preračunavanja u austrijsku mjeru. To je površina od 1681. Rešetar mu je dužinu ocijenio sa 2. ubi enim Italicum milliare geometricos passus habet mille.19528 austrijske poštanske milje = 1. Dubrovačka milja Dubrovačka milja (milliare Ragusinum) duga je 1000 dubrovačkih »sežanja« (passus.05043 m. Dubrovačka milja od 1000 takvih sežnja duga je zaokruženo 2050 m. Budući da zlatica odgovara površini od 400 četvornih sežnja. Brodovi na području Dalmacije računaju po 2 službene milje za 3 obične milje. a milja od 1. ili se po 5 službenih milja računa za 8 običnih milja. korak.481. Veličinu dubrovačkog paža možemo izračunati i na temelju novijih podataka o dubrovačkoj mjeri za površinu koja je poznata pod imenom zlatica. pri čemu se dobiveni rezultati zaokružuju na lakše prijemljive proporcije.05042 m.484 m.896.48 m je izvorno talij.

Tu milju nalazimo i u našim krajevima južno od Kupe. 207 . i 689.435. 105. tj. stupnja (9. Riccioli razlikuje 5 duljina njemačke milje: Vrsta milje najmanja mala srednja velika najveća Koliko ih čine 1 zem. Dubrovačka numizmatika I.Prema tim podacima možemo zaključiti da je C r i j e v i ć geometrijsku milju računao sa 1/60 ekvatorskog stupnja.904 10. unde hic illum superat uncias IV et duos trientes.05094 m. 54. uzevši pri tome njegovu dužinu sa 57000 francuskih »toisea« po 1. što odgovara dužini dubrovačke milje od 2050 m. fasc.402 m) i veliku dužine 1/12 zem. u popisu sela uz Karlovu cestu zabilježeno da je l milja duga 3800 hvati (origiae). 2 (rot 2205) ad N.33 uncias XXX. stupnja (7. a označuje joj dužinu sa 3910V3 bečkog hvata (7. 2008/1772. invenies uncias 46662/3.0427280 m.7 12 V.183 m).415 m) ili 3.9 8.830 pariških stopa (7.und Bergvvesen in Kroatien und Slavonien. pag. Ragusinus autem passus comprehendit uncias XLVIII.949 m. et triente.275 m). ss HKA. fasc. Jurende spominje njemačku geografsku milju.6 8. stoljeća je npr.715. 9. V. uz oznaku da je srednja njemačka milja duga 1/15 stupnja. stupnja (6. tj.406. Severin.55 m.4 11.805. — S a l o m o n (1822) računa tu njemačku milju sa 7407 m. Njemačka milja Njemačka milja se mnogo spominje. Takva milja je duga 7.32 Zemljovid feuda Grobnika od godine 1772 izrađen je u francuskoj mjeri (toise). pa je ta unca duga 0. sa 1851. srednju dužine 1/15 zem. 32 AHZ Acta Comit. 102/3 9V2 Na drugom mjestu on spominje. stupanj 15V 2 13 2/3 m 7. No 80: milliarium a 3800 orgias computatum. da je l o a n n e s C r i g i n g e r i u s poznavao 3 njemačke milje: malu milju dužine 1/18 zem.417 m). U drugoj polovici 19.6 francuskog hvata (toise). Mtinz. ali i u različitim dužinama. a to su francuske toises. nam geometricus constat unciis XLIII. quod autem superat. gdje se češće javlja francuska mjera za dužinu. Sežanj ima 48 unca pa je dug 2. 22. quae summa conficit geometricos passus CVH et uncias XXX.2 m.143. a ta dužina je jednaka dužini od 43Va dubrovačke unce. R e š e t a r .180. si millies multiplices.

Arithmeticus. Aequator-Grad). 1853.855 m. cit. 193) čitamo: po njemačkim geografskim miljama. 13. Talijanska milja je ovdje 1. tj. 38 Usporedi i U l b r i c h K. cit.421.278 m. Krajine. Spomenici hrv. 1000 koraka.855 m. a svaka takva milja pruža se koliko 4 talijanske geografske milje.2) m. sa 1. 49). 95). Instdtutiones. Uostalom.36 Njemačka geografska milja se u praksi zaokružuje i na 7500 m. 37 Op. Na drugom mjestu: od Lukoga daleko milj pet talijanskih. koji tu milju ocjenjuje sa 6069 m. op. ali i »milliarium postale Germanicum« s oznakom da joj je dužina 1/15 geogr. a to je dužina spomenute milje od 4000 geometrijskih koraka.275 m). sat hoda računa se sa 3. tom. 40 L o p a š i ć . (pag. 43. tj.37 K r u s e (1760) navodi dužinu njemačke geografske milje po B o u g u e r s u i p o M a u p e r t u i s u„ a služi se njihovim prosjekom. 211. milja latinska.Njemačka geometrijska milja računa se i sa 4000 geometrijskih koraka. 1854. U toj dužini nalazimo je i u našim priručnicima u kojima se ona naziva milliare Germanicum34. 283. i pod »Sat hoda«. pag.420 m.420 (7. jer joj je po dužini jednaka. Ta milja naziva se i geografska ili geometrijska milja. str.855 m) ili sa 6.38 10. Passus se i ovdje računa sa 5 stopa. 39 Luča. tj. Spominju je i kasni rimski pisci. str. 35 34 208 . pag. Cit. stoljeću: »Milliare italicum habet 8 stadia 39 vel mille passus geometricos«. kako je to već spomenuto. njemačka geografska milja je duga 3289305 francuskih linija ili u današnjoj mjeri 7. Talijanska milja obično se računa sa 1/60 ekvatorskog stupnja ili 1000 geografskih koraka. 40 Talijanska msilja javlja se i pod nazivom latinska milja. stupnja. V. cit. a u tom je slučaju duga 7. R o t h računa malu njemačku milju sa 3384 geometrijskih koraka (po 1. ova se milja računa i sa 2 sata hoda. pag. pag. a to joj je točna dužina. U tom smislu u 18. 32) spominje se obična njemačka milja u dužini 1/15 ekvatorskog stupnja. l. Godine 1787 ( V e r g l e i c h u n g e n . str. U toj dužini je ima i S a l o m o n (1822). F a b e r (op. 30 Pokrajinski list za Dalmaciju g. II. po 15 njih u svakom stupnju (njem.710 m. 187. a. Talijanska milja Talijanska milja (milliare Italicum) javlja se već rano.35 U »»Listu zakonah za Dalmaciju« za godinu 1851 (str. pa srednja milja dužine 13Vs ekvatorskog stupnja i velika milja dužine 1/12 tog stupnja (ili 9. 1639 (Senj): ta je porat daleko od Senja milj (migl) pet latinskih. U Belostenca: mdlldare italicum.

pa je mađarska milja prema tome 1/12 toga stupnja (oko 9.275 m.347. P a u c t o n (1780) sa 26. Atlas magnus itd.347. 452. .557 m). Erster T h e i l . ali da joj točne mjere nema. KAZ Visit. 48 U našim se izvorima rano spominje »miHare magnum Hungaricum« (v.275 m). stoljeća proporcija talijanske milje prema mađarskoj kao 5 : 1. on navodi da je G u l i e l m u s B l a e u47 zabilježio kako mađarska milja ima dužinu 1/14 zemaljskog stupnja. Mađarska milja Godine 1809. 47 B l a e u je ime poznate amsterdamske tiskare koja se odlikovala izdavanjem zemljovida (Atlas Novus. S c h w a r t n e r piše41 da je u početku 16. zabilježene su ove dužine mađarske milje: obična mađarska milja = 1/12 merid.5 m). 119/11. Zvveiter Theil.45 R o t h (1778) uzima tu milju sa 4500 geometrijskih stopa ili 8. I.950 m. Godine 1787. Bosiljevo).) '•'•"•.. S c h w a r t n e r .130 m. pag. 270 —272. str.347. 11. a to je kao K r u s e. Godine 1672. Obično se računa sa 5 talij.240.5 m velika mađarska milja = 1/10 merid.Kadšto se talijanska milja računa sa 1/75 ekvatorskog stupnja ili 1.talijanska milja (=1855) i mala talijanska milja (=1484 m). a tu dužinu označuju i drugi pisci. T h e i l (Hamburg 1764).342. 43 Allgemeiner und besonders Hamburgischer Kontorist. ili geometrijskih milja. stupnja = 5000 geometrijskih koraka = 9. (op. Berlin 1797. milja ili 5000 geometrijskih koračaja. U tom se smislu razlikuje velika. 44 P a u c t o n . cit. Bd I (Ofen 1809). a spominje se i kasnije.42 . Ne znamo koje je dužine. 43) koji navodi da mađarska milja nije svagdje jednaka.50 te stope (8. 48 Allgemeiner und besonderer Wiener-Kontorist.698 francuskih stopa (8. po 13V3 takvih : milja ide na l merid. stupanj) = 8. 60.484 m. III Teil. dok je po drugima 25. Ispravno42 je da se ona računa sa 5 talij. pag. 395. U to doba je talijanska milja jednaka 1/60 ekvatorskog stupnja. i L u č a . koraka (tj. pag. Dužina mađarske milje bila bi prema tome 7. pag. Leipzig) zabilježeno je pogrešno da mađarska milja ima 5 njemačkih milja. K r u s e (1766)43 ocjenjuje tu 44milju sa 25. 14 HISTORIJSKI ZBORNIK 209 41 . .367 francuskih stopa (8. Ta velika mađarska milja jednaka je hrvatskoj milji48. Wien 1778. Allgemeiner Contorist. Pariš 1780. — Godine 1741. srednja mađarska milja = 4500 geom. pag. Metrologde au Traite des Mesures. 45 G e r h a r d t . 153. Zanimljive podatke o mađarskoj milji nalazimo i u R i c c i o li j a.5 m46.2 m) duga. Poids et Monnoies des ancienš Peuples et des modernes. V. canon. npr. Statistik des Konigreichs Ungern. stupnja = 6000 geom. (Allgemeine Schatzkammer der Kaufmannschaft. koraka = 11.

*• Institutiottes arithmeticae in usum Gymnasiorum et scholarum gramaticarum per Regnum Hungariae et provincias eidem adnexass. VIII: 1874 mađarskoj milji je utvrđena dužina sa 8. II. da mađarska milja ima dužinu od 6000 »orgiae«. Godine 1855.60 m. Pars III (B u d a e 1816).284 pariških toises ili 8. a to je potvrđeno i zak.334.13 njemačke geografske milje. a to odgovara dužini od 4400 bečkih hvati (8.49 Ako su to austrijski hvatovi.353.73867 m.1 bečke stope ili 8. 12. tj.40 m. Godine 1802. To vrijedi i za područje Hrvatske. a posebno u zemljovidima koji se odnose na Primorje javlja i venecijanska milja koja ima dužinu od 1000 venecijanskih koračaja (passi).347. 50 Zeitschrift von und ftir Ungern.520 geometrijskih stopa ili 8.000 m ili 12.000 m. označena joj je dužina sa 2 njemačke milje. pag.60 m.345 m). Gospodarski list u Zagrebu zabilježio joj je dužinu sa 2. Pri izračunavanju dužine venecijanske milje venecijanska stopa može se računati zaokruženo sa 347—348 mm. Prema tome: l venecijanska milja = 1000 venecijanskih koračaja = 1735— 1748 m. J u r e n d e je pribilježio da prema H o m a n n o v o j karti 13 mađarskih milja ima dužinu ekvatorskog stupnja. cl. stoljeću »passo di Venezia« računa se u austrijskoj mjeri s 0.376 m. tada joj je dužina 11. passo od 5 takvih stopa sa 1.51 a tq bi bilo 4. ali to nije posve točno. On dodaje da se obično uzima po 13J/s mađarskih milja na dužinu ekvatorskog stupnja.7 bečke stope ili sa 8. Prilikom uvođenja metričkih mjera zakonskim cl.735 do 1. Roth i drugi. stoljeću računa se da po 13Vs mađarske milje ide na jedan ekvatorski stupanj. 210 .91679 bečkog hvata ili 1. pag. Li 11 row (1832) uzima tu dužinu sa 2. Bd.U jednom udžbeniku iz godine 1816. dakle je jedna milja 8561 m. U 18. Venecijanska milja U našim se izvorima. 13.636.50 U 19. da se na području Mađarske upotrebljavala i austrijska milja koja je nazvana novom mađarskom miljom. 309.384. a to bi bilo više nego 14. 1802. U 19.636.740 m. V: 1907. Nasuprot tome B a j a k y uzima dužinu mađarske milje sa 1. Godine 1845.6 m. stoljeću ustaljuju se mišljenja o dužini mađarske milje. ali se i sada mišljenja o toj milji razilaze. spominje se npr. nazvanih »paž«. ili priblfižno kao Kruse. Već V e g a (1797) ocijenio joj je dužinu sa 4.332. ako se ovdje pod njemačkom miljom razumijeva austrijska milja. Treba međutim i to spomenuti. dakle približno kao što je naprijed rečeno.60 m.

1672.4 ekvatorska stupnja. J u r e n d e je tu starogalsku milju označio sa 50. pa bi venecijanska milja bila 1831. 268) označuje njezinu dužinu sa 1738. 58 Starorimske. da venecijanskoj milji odgovara dužina o3 5639 francuskih stopa. 14.3 8 13 20 17 20 18 15 12 72 — — — — — 2Q62 — 20« 15 17. Različite milje u odnosu prema ekvatorskom stupnju U mnogim priručnicima za upoznavanje mjera nalazimo i milje..32484 m. Usporedbom tih podataka dolazimo do zaključka da se mnoge milje u toku stoljeća nisu mijenjale.. 8 13 20 17 20 18 15 12 72 60 14 Kruse 1760. 604). B. Ta stopa ima prema njegovim navodima dužinu od 0.und Gewerbsgeographie yon Ungarri. a neke su pak nepoznate ili im je dužina neizvjesna. dok su druge iskazane u različitim dužinama. Venecijanska milja je nešto duža (=1738 m) u A u b o k a .. I Jurende je zabilježio sličnu dužinu. 13. 142/s 141/8" Alberti 1957. kao to i V l a j i n a c navodi (str. A l b e r t i (str. pa odgovara dužini sedam talijanskih milja.985 m.S c h e r e r (1834) navodi da po 60. \Hf^vt.55 venecijanskih milja ide na ekvatorski stupanj tj.675 m. Jurende ima 74 7/10 novorimskih milja na ekvatorski stupanj. a to je 1835 m.77 do 1835 m. M Jurende navodi i veliku bavarsku milju od koje po 8 4/7 ide na ekvatorski stupanj. Primjerice navodim: Na jedan ekvatorski stupanj računaju se milje austrijske bavarske belgijske čeSke galske njemačke male opće veće rimske talijanske ili geografske ugarske sl s2 Ricciolus 10. Nob a c k a i N e l k e n b r e c h e r a .36 na ekvatorski stupanj. 211 . Jurende 1833. koje su često označene u proporciji prema dužini ekvatorskog stupnja.73 75V2 — 58 15 — 75i/2» 60 — — 60 14 60 131/3 Handels. P r e s s b u r g 1845. Pomorske milje.75 bhv.67 15 — — — — — — — — 13. Ona je duga 12. On navodi da venecijanska milja odgovara dužini 967. Aegidius Strauchius 1700. K r u s e označuje staru galsku milju s 50.

1852.57 b) Sat poštanski (njem. nego da se odoka određuje. Iz izvora izlazi da taj sat 55 hoda nije uvijek točno određena mjera. 35). Njemačka velika milja naziva se kasnije (pa i u 19. J u r e n d e navodi da je l »sat 2hoda« nepouzdana mjera za udaIjnost.. pag.. ali se ona ovdje više ne uzima apstraktno. Stunde). str. velika. g.. S c h w e n t e r. " Conscriptio parochiarum comitatus Severinensis. Zapravo se tim nazivom označuju 3 različite milje. u današnjoj mjeri 7. Kako smo već naveli. spatium unius horae. Npr. 814: Jedna milja iznosi toliko koliko dva poslovna sata. Obično se računa sa /2 ili 2/a geografske milje. 1850. To su56one mjere koje kasnije susrećemo pod nazivom geometrijske mjere. str. pag. U Njemačkoj se prema tome sat hoda računa sa 2000 geometrijskih koračaja ili 3. g. D. 212 ..710 m. hora.. nego je njezina dužina točno određena. u lat. Dio II. d pod »Njemačka milja«. 1782: ab eađem Capella unius horae spatio distant. 228: za veliku milju (svaka od dvi ure hoda). u Njemačkoj je već u 16. — Zemaljski vladni list za krunovinu Hervatsku i Slavoniu. To općenito vrijedi za područje austrijskih i ugarskih zemalja (Vademecum 1843.14. izvorima Hora) udaljenost je pola austrijske milje. Niirnberg 1567.786 53 m . — List zakonah za Dalmaciju. njem. velika milja. g. I u različitim općeobvezatnim propisima i odredbama nalazimo tu mjeru.855 m). c) njemačka mala milja = 4000 koračaja = 20000 stopa = l 3/5 sata hoda. tj. 1858.420 m. Njihova se dužina određuje koracima od kojih svaki ima dužinu 5 stopa. Sat a) Sat hoda. pa mu je dužina 11401 Va pariške stope (1952 /s bečkog hvata) ili 15202 pariške stope (1603 2/3 bečkog hvata). a to je tzv. 312: udaljeno preko dvie ure — preko l milje austrijanske. dužina joj je 7. Postsunde. stoljeću) geometrijska milja koja se računa sa 4000 geometrijskih koračaja (= 1. dva poštanska sata odgovaraju dužini puta od l milje ili 4000 bečkih hvati. stoljeću poznata germanska ili njemačka milja (milliare germanicum).jansku g. Geometricae practicae et auctae libri IV. 56 M. 373. 68 Sveobći deržavno-zakonski list za cesarevinu Austri. U dnevnom se životu već vrlo rano uzima kao temeljna mjera za veće udaljenosti sat hoda (lat. srednja i mala. 57 O tom v. Iz 16 stoljeća potječe ovaj pregled navedenih mjera. str.5(i a) njemačka velika milja = 5000 koračaja = 25000 stopa = 2 sata hoda. b) njemačka srednja milja = 4500 koračaja = 22500 stopa = l 4/5 sata hoda.

o. 1772. I ovdje se radi o veličini jutra koje se mjeri obilaskom međe. Codex: Codex diplomaticus regni Croatiae. naime ta površina mjeri se obilaskom međa. Ragguaglio delle monete. dei pesi. Dužina puta jednog sata ovdje se utvrđuje na temelju pokusa. . Jurende: Jurende. Lexikon der Munzen. II— XV. pag. a dokazuje da to nije stalno utvrđena mjera. O tom je na drugom mjestu posebno govora. a. XL-1928. R : Hofkammerarchiv. Akademischer Druck..213 . 50 60 AHZ Acta c. KRATICE I Arhivi koji su navedeni kraticom HKA: KAZ: AHZ: A. a kao jedinica mjere služi sat hoda. 2. Glossarium mediae et infimae latinitatis. •• Du Cange: Du Cange. Venezda 1686. Benussi: Benusii Bernarde. C. 1928).jezika. 1880—1976. fasc. vol. misure. Graz—Austria. Unveranderter Nachdruck der Ausgabe von 1883—1887. Venetiis 1737. 33. Zagreb Arhdv Hrvatske. II divertimento aritmetico con diverse notitie di monete. Vol. a međe su 1600+1600+1600+1600 hvati. Lit. pag. Beč Kaptolski arhiv.und Verlagsanstalt. Ipak ona u starije doba često služi kao mjera za površinu zemlje. četiri sata obilaska. utvrđuje se u Jastrebarskom: Hora autem compu60 tando unam pro 1800 orgiis . 227—236).istriana di archeologia e storia patria.Nepouzdanost te mjere dokuzuju i naši izvori. Rijeka II Djela koja su navedena kraticom AR: Rječnik hrvatskog ili srpskog . Coana et figli. 1699 (1792. Zagreb Historijski arhiv. tj. Parenzo. Tako se godine 1699. a. Zagrabiae 1904—1934). Godine 1772. Garatti: Garatti Francesco. Dalmatiae et Slavoniae. Atti e memorie: Atti e memorie della Societa . AHZ Acta Jastrebarsko. (P. u jednom izvoru iz Knina navodi: Hora una conventa est orgiarum 4288 juxta experimentum mediante commissario Caesareo 59 factum. Mass und Gewichts-System berechnet und durchaus mit Wien vergliechen (Beilage ziir Zeitschrift »Pilger« 1834). D). Zagreb. e delle misure per servire alla storia delle nostre provincie (Atti e memorie della Societa dstriana di archeologia e storia patria. Izdanje Jugoslavenske akademije znanosti d mjetnosti. 476. U istom izvoru je jutro označeno sa 1600 četvornih hvati. fasc. MaI5e und Gewichte aller Lander der Erde. pesi. . auf Osterreichs Miinz-. 1954. Licae et Corbaviae. .

Barada M. Rijeka 1971. Theil. Od strane 197 do 199: Metrdlogia istriana. Petter Datmatien: Petter Franz. I/l. Littrovv: Littrow Jphann Joseph. Mjere Hrvatskog primorja: Herkov Zlatko. Inđicazdoni per riconoscere le cose storiche del Litorale. Littrovv II: Handbuch zur Umrechnung der vorziiglichsten Miinzen. Wien 1849. stopa = bečka stopa (Wiener Schuh) 214 . Vergleichung der vorziiglichsten Miinzen. Veneria 1778. Kandler.. Kellenbenz. Illustrazioni dei pesi e delle misure di Venezia.. W. Dresden 1787. Kruse: Kruse J. Wien 1778 (I.. Niirnberg 1562. C. vol. 1/2. III Ostale kratice bčhv = bečki četvorni hvat (Wiener Ouadratklafter) b. H. Roth: Roth J. Mjere Hrvatskog primorja s osobitim osvrtom na solne mjere d somu trgovinu Posebna izdanja Historijskog arhiva Rijeka i Pazin. Stat. Masse und Gewichte. Handel Buch. Citira se primjerak iz Biblioteke Historijskog zavoda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Codice: Kandler P. Rutnter: Rumler K. Handelsgebrauche des 16. Vinetia 1540.. Maasse und Gevvdchte. Špotati: Hanel.. Trag. Asien. Statuta et leges civitatis Spalatd. Beograd 1961—1974. Wien 1844. Allgemeiner und besonderer Wiener-Kontorist. E. Wien 1870. Vergleichung der gew6hnlichsten Maasse. Vlajinac: Vlajinac Milan.Kandler. O tom v. Auflage. Scottoni: Scottoni G. Wiesbaden 1974). Allgemeiner und besonderer Hamburgischer Contorist. Zagrabiae 1878. Dalmatien in seinen verschdedenen Beziehungen. quasi per tutte le parti del Mondo. Monum. Der vermehrten neuen Auflage UU. Monumenta Traguriensia. lakat = bečki lakat (Mener Elle) b. Madlrazza: Madirazza F. 4. Gotha 1857. Tiskano kao rukopis u Trstu 1855. Gewichte und Munzsorten. Jahrhunderts — Daš Meder'sche Haiidelsbuch und die Welser"schen Nachtrage. Passi: Passi (Pasi) Bartolomeo. t)bersiicht der Masse. I—IV.. (Obrađeno u najnovije vrijeme. Afrika und Amerika. Codice diplomatdco istriano (Trieste). F.. sv. Tariffa dei pesi e misure cprrispondentd dal Levante al Ponente. IV. vol. mit besonderer Berucksdchtigung Osterreichs und Russlands. funta = bečka funta bhv = bečki hvat (Wiener Klafter) bhv» = bečki kubična hvat (Wiener Kubikklafter) b. Vergleichung: J. Hamburg 1765. F. Indicazioni: Kandler P. Gewichte und Wahrungen der vorziiglichsten Staaten und Handelsplatze von Europa. e da una terra e luogo all'altro. Split 1911. II. Teil). sv.: M.. Zagreb 1948—1951. vol. Storia e costituzioni dei comuni dalmati. Rečnik naših starih mera u toku vekova. Meder: Mader Lorenz.

Teil eine Ubersicht langerer Mafie. dafi die im Laufe des XVIII. besonders der in Kroatien in Gebrauch gewesenen Meilen.und Flachenmafie Istriens und im VII. Teil solche Mafie Dalmatiens besprochen. Die zur zu grofier »Piinktlichkeit« geneigten Beamten der immer mehr vordringenden Biirokratie schuffen -so einen Unvald von Mafilangen. Es wird darauf hingewiesen. die im Verkehr angetroffen wurden.und Flachenmafie die historischen Grundlagen und die zeitliche Entwicklung einzelner Mafie nicht in Betracht ziehen und dafi fiir solche Feststellungen nur die Mafie zur Grundlage genommen wurden. und XIX. obgleich sie oft nur die Folge einer fehlerhaften Anfertigung der Nachbildungen der in Frage kommenden Muttermafie waren. 215 . Im VI. Abschliefiend enthalt der VIII. Jahrhunderts amtlich festgesetzten Grofien der Langen.ZLATKO HERKOV BEITRAGE ZUR ERFORSCHUNG UNSERER ALTEN LANGENUND FLACHENMME Die Arbeit ist eine Fortsetzung dieser Beitrage und enthaltet drei weitere Abschnitte. Es wird versucht diese Mafie systematisch zu besprechen und sie fiir die Erforschung der Wirtschaftgeschichte iibersichtlich zu schildem und eine praktische Amvendung der erzielten Resultate zu ermoglichen. Die moglichen Abweichungen von der urspriinglichen Grofie solcher Mafie wurden vernachlassigt. Teil werden die Langen. in dem sich auch heute kaum Jemand auskennen kann.