Plan zaštite od požara Na osnovu odredbi Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Sl.list F BiH", br.

64/09), te na osnovu Pravilnika zaštite od požara društva „GRADIZ“ d.o.o. Sarajevo, Direktor društva donosi:

PLAN
ZAŠTITE OD POŽARA
za objekat „Poslovni-PJ Prodavnica br.3“ na lokaciji ul. Aleja Bosne Srebrene bb, Sarajevo društva „GRADIZ“ d.o.o. Sarajevo 1. UVOD
Cilj izrade Plana ZOP-a je da se preventivno djeluje u cilju otklanjanja potencijalnih mjesta za izbijanje požara i smanjenje požarnog rizika, a da se u slučaju izbijanja požara tačno zna organizovano pristupiti gašenju i lokalizaciji početnih požara od strane zaposlenika kao i profesionalne vatrogasne jedinice. U planu zaštite od požara se radi analiza ugroženosti od požara i procjena požarnog opterećenja objekata, a na osnovu toga se onda predviđaju mjere sprječavanja požara i otklanjanje opasnosti od izbijanja požara. U skladu sa Zakonom ZOP-a, a u cilju sprovođenja mjera zaštite od požara, plan je rađen na osnovu: - vizuelnog pregleda prostora, - tehničkih normativa i propisa vezanih za oblast zaštite od požara, - projektne dokumentacije objekta i - postojeće dokumentacije iz oblasti zaštite od požara društva „GRADIZ“ d.o.o. Sarajevo, kao i druge dokumentacije iz oblasti zaštite od požara. Prilikom izrade Plana ZOP-a korištena je sljedeća dokumentacija: - Projekat izvedenog stanja, faza arhitektura, za objekat “Poslovni” konsultanta “Stari grad” d.o.o. Mostar; - Projekat izvedenog stanja, faza vodovod i kanalizacija, za objekat “Poslovni” konsultanta “Stari grad” d.o.o. Mostar; - Projekat izvedenog stanja, faza elektroinstalacije, za objekat “Poslovni” konsultanta “Stari grad” d.o.o. Mostar; - Glavni projekat, faza mašinske instalacije za objekat “Poslovni” konsultanta “Stari grad” d.o.o. Mostar. Prvi dio Plana obuhvata opći dio, finansiranje i kontrolu, zatim analizu ugroženosti i procjenu požarnog opterećenja, sa proračunom potrebnog broja aparata za početno gašenje požara, potrebnog broja hidranata i požarne vode, organizaciju zaštite od požara, način gašenja požara, preventivne mjere u zaštiti, kao i prijedlog mjera za sprovođenje ovog plana. Društvo posjeduje projektnu dokumentaciju za objekat na predmetnom lokalitetu te bi se ovim planom radila dopuna u skladu sa zakonima zaštite od požara i vatrogastvu koji reguliše ovu oblast. Pošto se radi o poslovnom objektu koji karakteriše društvo na predmetnoj lokaciji neophodno je permanentno voditi brigu o njihovoj bezbjednosti i zaštićenosti, sa svih aspekata, pa i sa aspekta zaštite od požara, s ciljem očuvaja materijalnih dobara, ljudi i stvaranja bezbjednonosnih uvjeta za nesmetano odvijanja namjenske djelatnosti i rada osoblja.

“Multiteh inženjering” ZENICA

1

Plan zaštite od požara U objektu društva na predmetnoj lokaciji su zastupljena razna savremena mašinska postrojenjaja, uređaji, sredstva i oprema kao i različite metode rada. Ovim Planom ZOP-a, neophodno je definisati postojeće stanje, zatim opasnosti i izvore mogućeg nastanka požara, te predvidjeti zaštitne mjere i postupke za sprečavanje nastanka i širenja požara. Kao sastavni dio ovog Plana je postojeća projektna dokumentacija. U planu se koriste termini: 1. Kategorije objekata prema specifičnom požarnom opterećenju, 2. Kategorije prema klasi požara, 3. Kategorizacija objekata prema otpornosti na požar, 4. Kategorizacija materije prema ponašanju u požaru, 5. Kategorije objekata i prostora prema ugroženosti od požara.

2. OPĆI DIO
a) Ovim Planom zaštite od požara za objekat „Poslovni-PJ Prodavnica br.3“ na lokaciji ul. Aleja Bosne Srebrene bb, Sarajevo, utvrđuju se mjere i radnje iz oblasti zaštite od požara, koje je obavezno preduzimati i sprovoditi u cilju sprječavanja nastajanja požara i njegovog širenja, te spašavanja ugroženih lica i imovine iz predmetnog prostora. b) Društvo u skladu sa Zakonom zaštite od požara i vatrogastvu (u daljem tekstu: Zakon ZOP-a), donosi svoja opća akta, planove i programe u vezi sa sprovođenjem i unapređenjem zaštite od požara, a putem odgovornog lica za zaštitu od požara vrši kontrolu izvršenja ovih planova, programa i drugih akata iz oblasti zaštite od požara. c) Organizovanje i sprovođenje zaštite od požara u društvu, vrši se na osnovu Plan-a/ova zaštite od požara, Programa mjera i aktivnosti i dr. općih akata o zaštiti od požara. d) Općim aktom (Pravilnik zaštite od požara) utvrđuju se zadaci i odgovornosti rukovodnih i ostalih zaposlenika, kao i odgovornog lica za zaštitu od požara. Ovaj akt se usklađuje sa Planom zaštite od požara, Zakonom ZOP-a i drugim zakonskim propisima iz oblasti zaštiti od požara. e) Društvo s obzirom na specifične djelatnosti koje obavlja, zbog stvarne opasnosti od požara, kao i efikasne i sigurne zaštite, treba da ostvaruje saradnju sa institucijama koje vrše djelatnost zaštite od požara. f) Organizacija zaštite od požara se obezbjeđuje vršenjem redovnih preventivnih mjera zaštite od požara, a to se postiže stručnom unutrašnjom kontrolom u sprovođenju predviđenih mjera zaštite od požara i sl. g) Provođenje mjera zaštite od požara u društvu se vrši u okviru obavljanja redovnih poslova i radnih zadataka na koje su zaposlenici raspoređeni. Zbog toga se svi zaposlenici moraju svake godine provjeravati u rukovanju spravama i uređajima za početno gašenje požara i upoznavati sa opasnostima od požara u djelokrugu svoga rada. h) U društvu stručnu unutrašnju kontrolu, nadzor i sprovođenje mjera zaštite od požara, određenih Zakonom ZOP-a i Plano-m/vima zaštite od požara, obavlja lice koje odredi Direktor društva, koji je kao odgovorno lice za zaštitu od požara dužan starati se o sprovođenju i unapređenju oblasti zaštite od požara.
“Multiteh inženjering” ZENICA

2

Plan zaštite od požara

3. FINANSIRANJE I KONTROLA ZAŠTITE OD POŽARA
a) Osnovni izvor obezbjeđenja sredstava za finansiranje, sprovođenje i unapređenje oblasti zaštite od požara snosi samo Društvo, u skladu sa općim aktima, a visina izdvojenih sredstava se usklađuje u skladu sa mogućnostima prema potrebama i zahtjevima koji u određenom momentu iziskuje potreba za provođenje zaštite od požara. b) Nadzor nad sprovođenjem mjera zaštite od požara određenih Zakonom ZOP-a, Plano-m/vima zaštite od požara i sprovođenje propisa iz oblasti zaštite od požara vrši nadležna Federalna inspekcija i Kantonalna služba PPZ-e pri MUP-u Sarajevskog kantona, kao i Civilna zaštita a inspekcijske poslove iz prethodnog stava vrši nadležni inspektor za zaštitu od požara. c) Kontrolne preglede sprovođenja mjera zaštite od požara, može da vrši i teritorijalna vatrogasna jedinica i to prema Plan-u/vima zaštite od požara, kao i onih mjera čije nesprovođenje može imati uticaj na blagovremenost i smanjenje efikasnosti vatrogasne intervencije i sl.

“Multiteh inženjering” ZENICA

3

.velika otpornost.veća otpornost. . .zidovi od opeke ili kamena. .Kategorizacija objekata prema specifičnom požarnom opterećenju. “Multiteh inženjering” ZENICA 4 . .stropovi armirano–betonski.svodovi od opeke ili kamena.zaštićene željezne konstrukcije. .I stepen .klasa ˝E˝ . .požari zapaljivih tečnosti. . Kategorizacija objekata prema specifičnom požarnom opterećenju je sljedeća: .III stepen .djelimično vatrootporne. . U upaljive zgrade spadaju potpuno požarno neotporni objekti (npr.od 1 do 2 GJ/m2.II stepen .klasa ˝F˝ . .požari zapaljivih tečnosti imasti u objektima i prostorima izrade hrane.upaljive. .IV stepen .neupaljive bez otpornosti prema visokim temperaturama.požari elektro instalacija. . .preko 2 GJ/m .mala otpornost. .V stepen . ali potpuno neotporna prema požaru. . .požari prašine zapaljivih metala.visoka .Kategorizacija prema klasi požara. . . 2 .bez otpornosti. U djelimično vatrootporne zgrade spadaju zgrade sa zidovima od opeke ili kamena i drvenim stropovima sa ožbukovanim ili neožbukovanim plafonom.Kategorizacija materije prema ponašanju u požaru.Kategorizacija objekata prema otpornosti na požar. .klasa ˝C˝ . . koja je praktično neupaljiva.klasa ˝D˝ . Građevinske objekte (zgrade) prema načinu građenja možemo podjeliti na: . Kategorizacija objekata prema otpornosti na požar je sljedeća: . drvene zgrade). Kategorizacija materija u objektu prema klasi požara je sljedeća: .do 1 GJ/m2.Plan zaštite od požara 4.srednja otpornost. DEFINISANJE POŽARNE OPASNOSTI OBJEKATA 4.vatrootporne. Vatrootporne zgrade čine armirano-betonske zgrade ili zgrade sa mješovitom konstrukcijom: .požari čvrstih materija.srednja . Neupaljive zgrade bez otpornosti prema visokim temperaturama su karakteristične zbog željezne (nezaštićene) konstrukcije.Kategorizacija objekata i prostora prema ugroženosti od požara.požari zapaljivih plinova.niska .klasa ˝B˝ .1 POŽARNA KATEGORIZACIJA Prilikom izrade projekata koriste se sljedeće kategorizacije: .klasa ˝A˝ .

VI – nezapaljive materije.prema vrsti opasnosti. uskladištavaju ili koriste zapaljive tečnosti s plamištem od 200 oC do 300 oC.Treća (III) kategorija ugroženosti od požara su građevinski objekti ili prostori: .Djelimično vatrootporne zgrade (stropovi bez ikakve otpornosti ). . A – plinovite materije. a u radu se ne koriste zapaljive tečnosti s plamištem ispod 65 oC. “Multiteh inženjering” ZENICA 5 . IV – sagorive materije. .Prva (I) kategorija ugroženosti od požara: građevinski objekti ili prostori u kojima se proizvode. . Fa – materije koje u velikoj mjeri razvijaju dim. . U petoj kategoriji klasificiramo objekte i prostore prema ugroženosti od požara: .Druga (II) kategorija ugroženosti od požara: građevinski objekti ili prostori u kojima se proizvode.Vatrootporne zgrade (stupanj C-2 sata) za srednja požarna opterećenja. Vrste opasnosti: Ex – materije koje sadrže rizik od fizičkih i hemijskih štetnosti.prema klasi opasnosti. Fn – razvijanje toksičnih gasova.Djelimično vatrootporne zgrade (stupnja E-1/2 sata) za drveni strop sa ožbukanim plafonom.Vatrootporne zgrade (stupanj D-1 sat) za niska požarna opterćenja. . Kategorizacija materije prema ponašanju u požaru je sljedeća: . prerađuju i uskladištavaju zapaljive tečnosti s plamištem iznad 40 oC.Neupaljive neotporne zgrade. . Klase opasnosti: I – veoma lahko zapaljive. . V – teško sagorive materije.u čijim se pogonima prerađuju krute zapaljive materije. Fx – materije koje mogu direktno ili indirektno učestvovati u procesu sagorjevanja. prema požarnom opterćenju i predviđenom trajanju požara zgrade se mogu podjeliti na sedam tipova: .Vatrootporne zgrade (stupanj B-4 sata) za visoka požarna opterećenja. brzo sagorive materije.u kojima se proizvode.prema agregatnom stanju. . prerađuju i uskladištavaju zapaljive tečnosti s plamištem ispod 40 oC ili zapaljivi plinovi. . II – lahko zapaljive. Agregatno stanje: B – tečne materije.Upaljive zgrade. . Dx – materije koje nisu zapaljive. III – zapaljivematerije. . prerađuju i uskladištavaju zapaljive tečnosti s plamištem ispod 40 oC ili zapaljivi plinovi manjeg kapaciteta od prve kategorije odnosno građevinski objekti ili prostori u kojima se proizvode. ali se pod dejstvom požara mogu lahko oštetiti.Plan zaštite od požara Prema tome. brzo sagorive materije. prerađuju. C – čvrste materije.

Četvrta (IV) kategorija ugroženosti od požara su građevinski objekti ili prostori: . titan. plastika. D. Požari klase D: U ovu klasu spadaju požari prouzrokovani sagorjevanjem metala. vodonik. Prema usvojenom stavu ovog Udruženja svi požari su grupisani u četiri klase.javne ili poslovne namjene koje imaju prostorije u kojima se okuplja od 300 do 500 osoba. B. lijevanje i preradu metala). Požari klase B: U ovu klasu spadaju svi požari prouzrokovani sagorjevanjem zapaljivih tečnosti i zapaljivih masti. elektron i dr. kao što su acetilen.nafta.alkohol.u čijim se pogonima proizvode negorivi plinovi. asfalt itd. C.Plan zaštite od požara . kao što su: magnezijum. vosak. kao što su benzin. propan.s pogonima za dobivanje i hladnu obradu minerala. da ovi požari principijelno pripadaju klasi požara B. E i F. tekstil. Pozadina razloga ove podjele leži u tome. kao što su : drvo. celuloza. mesa i mlječnih proizvoda. cink. u stvari. javne i poslovne namjene koje imaju prostorije u kojima se okuplja od 20 do 300 osoba. električnim instalacijama pod napnom. Požari klase C: U ovu klasu spadaju svi požari prouzrokovani sagorjevanjem gasovitih zapaljivih materija. a mi ćemo se ovdje koristiti klasifikacijom požara koju je usvojilo Američko nacionalno udruženje za zaštitu od požara. transformatorima. Požari klase F: Radi se. Požari klase A: U ovu klasu spadaju svi požari koji su prouzrokovani sagorjevanjem čvrstih sagorljivih materija.u čijim se pogonima radi s negorivim materijama i hladnim mokrim materijalom.u kojima se proizvode ili prerađuju materije u zagrijanome.C. S pojavom izmjene norme EN 2:1992/A1:2004 u siječnju 2005. Za gašenje požara prouzrokovanih ovim metalima potrebno je specijalna vatrogasna taktika i agensi za gašenje. pored do sada poznatih klasa A.2 KLASIFIKACIJA POŽARA U zavisnosti od toga koja vrsta zapaljive materije gori (gasovita. etan itd. kalijum. butan. Klasa F odnosi se na požare biljnih ili životinjskih ulja i masti u uređajima za prženje s uljima i mastima kao i drugom kuhinjskom opremom. Požari klase E: U ovu klasu spadaju svi požari koji nastaju pored ili njima zahvaćena električna instalacija ili oprema pod naponom. .Tu spadaju požari na elektromotorima. razmekšanome ili otopljenom stanju (pogoni za topljenje. godine.B. E uvedena je klasa požara F. Prema statističkim podacima ova klasa požara prouzrokuje najveće gubitke jer su i najčešći. . . mazut i td. godine. razvodnim postrojenjima. koji se ne mješaju sa vodom. i to u grupe: A. aluminijum u prahu. . soli i za preredu ribe. azbesta.D. - - 4. tečna ili čvrsta) i da li su pri tome prisutne i druge opasnosti (električne instalacije i uređaji pod naponom) izvršena je klasifikacija požara. ali s “Multiteh inženjering” ZENICA 6 . Postoji više tipova klasifikacija. o preuzetoj europskoj normi EN 2 iz 1992.čiji su pogoni s mokrom tehnologijom.

OSNOVNE FIZIČKO-HEMIJSKE OSOBINE MOGUĆIH PRISUTNIH MATERIJALA Sa aspekta ugroženosti od požara i u svrhu poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite. Beton ima određenu toplinsku vodljivost. tako da je temperatura betona na površini bila 1400 oC. Vidi se dakle. dakle i nakon požara.). a za 1 sat samo na 259 oC. Do pada čvrstoće dolazi zbog nejednakog širenja cemetnog veziva i agenasa. vrlo je važno poznavati osnovne fizičko hemijske osobine zapaljivih i vatroopasnih materijala koji se upotrebljavaju u toku samog procesu rada ili su od njih izgrađeni pojedini dijelovi objekata ili ugrađene opreme i namještaja u objektima. Deblje betonske konstrukcije pri tome ne moraju znatno osjetiti ovaj pad čvrstoće. Temperatura topljenja čelika je 1450 oC što znači dane može doći do topljenja čeličnih konstrukcija. 5. Tako se na dubini od 2 cm za 2 sata beton ugrije na 442 oC.1 ČVRSTE ZAPALJIVE MATERIJE Pod pojmom čvrste zapaljive materije podrazumijevaju se materije koje na običnoj temperaturi imaju određenu čvrstinu i oblik i koje imaju sposobnost da gore. Niže je navedena tabela. “Multiteh inženjering” ZENICA 7 . Ispitani su uzorci betona u vatri. koja pokazuje nosivost i čvrstoću čelika u ovisnosti o temperaturi. još neko vrijeme gubi čvrstoću. kod 700 oC .Plan zaštite od požara obzirom na posebne opasnosti i način gašenja koji odgovaraju ovoj vrsti požara. pad čvrstoće mu je znatniji. Čvrstoća u % čvrstoće pri temperaturi od stepeni oC TEMPERATURA 99 204 299 399 499 ČVRSTOĆA 129 125 121 97 57 o C % Beton Beton zagrijavanjem gubi čvrstoću. tek nakon što se zagrije preko 3000 oC.20 %. Ove vrijednosti postignute su nakon izlaganja uzoraka vatri u trajanju od 7 sati. U zavisnosti od uslova gorenja i sastava čvrste zapaljive materije poslije sagorijevanja ostavljaju manje ili više pepela. parafin i sl. 5. Čelične konstrukcije. ako vatra ne traje suviše dugo. Međutim.54 % i kod 1000 oC -87 %. da dolazi do pada čvrstoće uglavnom kod površinskog sloja betona. Oficijelni piktogram za klasu požara F još nije obrađen. kod 500 oC . tako da kritičan momenat za konstrukciju ne mora biti u toku požara. međutim trpe od znatnog pada čvrstoće. a na 9 cm 254 oC. tako da pri temperaturi od 550 oC naprezanje u konstrukciji dostiže granicu popuštanja pri radnim opterećenjima. Željezo Pri većini požara temperatura ne prelazi 1000 oC. a samo manji broj prelazi u tečno stanje (smole. Beton zahvaćen vatrom i nakon što se prestao grijati. svrstavaju se u zasebnu klasu. Važan faktor za gubitak čvrstoće je vrijeme. Većina čvrstih materija i tokom gorenja privremeno zadržava svoje osobine. Prema jednom ispitivanju pad čvrstoće betona marke 373 iznosio je 0 kod 300 oC. Time dolazi do potpunog vitoperenja konstrukcije i do rušenja iste. Beton može izgubiti još do 20 % čvrstoće nakon prestanka požara.

Plan zaštite od požara Ovo je vrlo važan momenat jer tako do kritičnog popuštanja čvrstoće može doći nakon što je požar već pod kontrolom, a vatrogasci unutar zgrade, pa to nalaže stalnu opasnost za vrijeme gašenja. Pad čvrstoće armirano-betonske konstrukcije svakako u mnogome zavisi od zaštitnog sloja, (tanak površinski termoizolacioni sloj). Ukoliko taj sloj nije uredno izbetoniran pa armatura visi iz konstrukcije, ili je beton slab, tako da uskoro počne na površini pucati ili otpadati , u ovakvim slučajevima toplota ima mogućnost prodora do čelika. Onog momenta kad armatura ogoli, počinje naglo rastezanje i popuštanje. Tim je armirana betonska konstrukcija uništena. Drvo Drvo se građevinarstvu upotrebljava u pririodnom stanju ili prerađeno u panel ploče, furnir, šperploče i dr. Za nosive konstrukcije upotrebljava se gotovo isključivo mehko drvo. Gorenjem se na površini drveta stvara sloj ugljena koji sprečava pristup zraka, odnosno izlaženje plinova suhe destilacije i ujedno djeluje kao toplotni izolator ta na taj način usporava gorenje.Tako sa često nakon požara vide grede ili stropovi sa pougljenom površinom, koje su manje ili više zadržale svoj oblik, a ne rijetko i nosivost. Upoređujući drvene nosive konstrukcije s čelikom, dolazimo do zaključka da prve znatno duže odoljevaju požaru iako sagorjevaju. Stepen zapaljivosti drveta je različit, što zavisi od niza faktora.Takođe su brojni faktori koji utiču na tok sagorjevanja drveta. Ovo u prvom redu zavisi od vrste drveta, od veličine komada drveta, od ograđenosti i površine, od stepena vlažnosti, itd. Potpuno osušeno drvo sadrži 40 % celuloze, 25 %-30% lignina,12%-17% smole, tanina , drvene gume, šećera i mineralnih materija. Elementarni sastav drveta je: 50’% ugljenika, 43% kiseonika, 6% vodonika, 0,3% azota, 0,5 % pepela. Stepen zapaljivosti drveta i tok sagorjevanja drveta zavisi od vrste drveta (tvrdo i zapreminski teže drvo teže će se zapaliti nego meko i lako drvo). Sagorjevanje će trajati u više faza: Do paljenja drveta dolazi na temperaturi od 250 do 300 oC. Pod uticajem paljenja dolazi do ugljenisanja pojedinih dijelova drveta, pri čemu se oslobađa toplota. U ovoj fazi u manjem stepenu dolazi do razvijanja zapaljivih gasovitih materija, one sa vazduhom grade zapaljive smjese koje se pod uticajem izvora paljenja mogu zapaliti. Ovo stvara uslove za još veće oslobađanje toplote, što ima za posljedicu paljenja drugih dijelova drveta. U drugoj fazi koja se u užem smislu riječi može nazvati gorenje drveta, dolazi do prenošenja toplote sa površine drveta na njegove unutrašnje dijelove. Pri ovome gasovite materije, koje su se razvile u unutrašnjosti drvene mase, prolaze kroz nastale pore i pukotine i izlaze na površinu drveta i u smjesi sa vazduhom sagorjevaju. Međutim u većini slučajeva poslije kraćeg usporavanja sagorjevanja, dolazi do rasplamsavanja i do novog jačanja procesa sagorjevanja drveta. Papir Zapaljivost raznog papirnog materijala je vrlo velika, a naročito kod nekih papira koje su oplemenje i koji su presvučeni slojem polietilena (vreće, kutije i sl.). Papir gori svjetlim plamenom, a požrna opasnost je naročito izražena kod papira koji se nalazi u rastresitom stanju. Kod čuvanje papira u velikim naslagama moguće je toplinsko samozapaljivanje pod određenim uslovima, a temperatura samozapaljenja može biti oko 1000 C. Kalorična vrijednost sagorijevanja papira iznosi prosječno oko 3900 kcal/kg.

“Multiteh inženjering” ZENICA

8

Plan zaštite od požara

Tekstilni materijali To su gorive tvari koje se lahko zapale od iskre i lokalnog zagrijavanja (trenja), otvorenog plamena i grejnih tijela. Zapaljivost i brzina sagorjevanja tekstilnih materijala zavise od porjekla vlakana, stanja u kojem se nalaze, vlage itd. Temperatura zapaljenja se kreće od 3900C do 5900C, a kalorična moć je prosječno oko 16,75 MJ/kg. Prašine tekstilnih vlakana mogu sa vazduhom graditi eksplozionu smješu. Naročito je opasan pamučnjak natopljen biljnim i mineralnim uljima, naftom i benzinom, jer pored toga što je lako zapaljiv može doći i do samozapaljenja pod određenim uvjetima. Ponašanje u požaru za pojedine klase sintetičkih tekstilnih vlakana
Klasa polimera Osobine

Acetatni Viskoza Nylon Poliester Akril Olefini Modakril Fluorokarbon (teflon) Fenolni

Gore i tope se, temperatura paljenja 475°C.
Gori na sličan način kao pamuk.

Teško podržava gorenje, topi se uz kapanje, tačka topljenja 160 - 260°C, tačka paljenja 425°C. Lako zapaljiv, temperatura paljenja 450 - 485°C, omekšava pri 256 - 292°C uz kapanje. Gori i topi se, temperatura paljenja 560°C, omekšava pri 235 - 330°C. Sporo gorenje, temperatura paljenja 570°C, otapa se uz kapanje. Sporo gorenje uz topljenje. Ne podržava gorenje, omekšava iznad 327°C, temperatura paljenja iznad 600°C. Podržava gorenje.

Plastični proizvodi Plastične mase su proizvodi na bazi vještačkih organskih smola. Otpornost prema višim temperaturama zavisi im od hemijskih satava, vrsta punioca i načina dobijanja. Prema ponašanju na višim temperaturama plastične mase dijelimo na termoplastične i termoaktivne. Termoplastične pod uticajem toplote prelaze u plastično stanje, a pri hlađenju ponovo očvrsnu. Termoaktivne plastične mase pod uticajem toplote prelaze prvo u plastično stanje, a zatim očvrsnu i ostaju u tom stanju stalno, ne mjenjaju čvrstoću pri ponovnom zagrijavanju i hlađenju. Termoplastične mase koje se danas koriste omekšavaju već na 100 0 C, a na 1500 C počinju obično da se razlažu. Neke su stabilne i do 300 0 C. Plastične mase na bazi polivinil-hlorida, fluorplasti i karbomidne mase spadaju u tečno zapaljive. Polietilenske i polistirolne mase su lako zapaljive. Pri sagorjevanju plastične mase uglavnom razvijaju velike količine toplote oko 37,68 MJ/kg uz veće količine čađi i dima. Kod uskladištavanja plastičnih proizvoda prostorije treba obezbjediti od svih izvora paljenja. Gašenje eventualnih požara vršiti sa vodom, CO2 i suhim prahom. Mehka poliuretanska pjena ( spužva) Meka poliuretanska pjena (u nastavku PU), popularno nazvana spužva je proizvod koji nas okružuje na svakom koraku. PU je plastična masa koja se dobije hemijskom reakcijom dvaju osnovnih komponenti: poliola (jedne ili više vrsta) i TDI-a (toluene diizocijanata) kao osnovnih rektanata i raznih aditiva kao dodatnih reaktanata.
“Multiteh inženjering” ZENICA

9

Plan zaštite od požara Njene fizičke karakteristike kao što su, elastičnost, postojanost, ćelijska stuktura, relativno mala masa, inertnost, različite tvrdoće, dobra otpornost na mehaničko opterećenje, čine PU upotrebljivom u različitim segmentima ljudskog društva. PU u osnovi dijelimo na dvije skupine: polieterske i poliesterske pjene. Polieterske pjene su elastične, otporne na hidrolizu, propuštaju zrak i imaju dug vijek trajanja. Zbog svojih karakteristika upotrebljavaju se u industriji namještaja i industriju ležišta u automobilskoj industriji kao i obućarskoj i tekstilnoj industriji. Proizvodi od PU imaju primjeren životni vijek. PU je materijal koji nije opasan za okolinu, biorazgradljiv je i može se deponirati na odlagališta smeća. PU se također može i reciklirati, pa se koristi za punjenje različitih jastuka. Osnovna svojstva poliuretanskih mehkih pjena možemo rezimirati u slijedećem: - raspon težina - volumnih masa od 20-35 kg/m3, - raspon tvrdoća od 90-190 N (+/-10%) prema standardu ISO 2439 pri 40% deformacije, - lagane i prozračne, - fleksibilne sa odličnim prilagođavanjem tijelu, veliki komfor sjedenja, - higijenske, bez prašine, - velike nosivosti, postojanosti oblika i dugog vijeka trajanja, - odličan zvučni (apsorpcija) i toplinski izolator, - otporne na organska otapala, - nije podloga za razvoj gljivica i hrana glodavcima. Polietilenske i polistirolne mase su lako zapaljive. Pri sagorjevanju plastične mase uglavnom razvijaju velike količine toplote oko 37,68 MJ/kg uz veće kolićine čađi i dima. Električne instalacije Izolacije elektroprovodnika izrađene su od gumenih i plastičnih materijala koji se lako pale, te prestavljaju požarno opasne materijale. 5.2 TEČNE ZAPALJIVE MATERIJE Prema Pravilniku o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i uskladištenju zapaljivih tečnosti (preuzeto "Sl. list SFRJ, broj 20/71), pod pojmom zapaljivih tečnosti podrazumjevamo sve one tečnosti ili smjese tečnosti čija je tačka zapaljivosti ispod 1000C. JUS Z.CO.007 izvršio je klasifikaciju zapaljivih tečnosti prema temperaturi paljenja i temperaturi ključanja. Zapaljive tečnosti su tečnosti čije se pare pale u dodiru sa izvorom paljenja i koje na temperaturi od 350C nisu u čvrstom ili polučvrstom stanju, a na temperaturi od 500C imaju parni pritisak od 3 bara. Temperatura zapaljivosti je najniža temperatura na kojoj se iznad površine tečnosti nalazi toliko para da se u dodiru sa zrakom stvara zapaljiva smjesa. Zapaljive tečnosti u prisustvu kisika gore oslobađajući veće ili manje količine toplote. To su tečnosti uglavnom organskog porijekla, kao što su benzin, petrolej, razni rastvarači i lakovi, aldehidi, ketoni (aceton) itd. Zapaljive tečnostio dijele se na tri grupe: 1. I grupa tečnosti čija je temperatura zapaljivosti ispod 380C. 2. II grupa tečnosti čija je temperatura zapaljivosti od 380 do 600C. 3. III grupa tečnosti čija je temperatura zapaljivosti preko 600C do 1000C. Zapaljive tečnosti iz prve grupe dijele se na tri podgrupe i to: - I1 podgrupa tečnosti čija je temperatura zapaljivosti ispod 230, a temperatura ključanja ispod 380C. - I2 podgrupa tečnosti čija je temperatura zapaljivosti ispod 230, a temperatura ključanja preko 380c. - I3 podgrupa tečnosti čija je temperatura zapaljivosti od 230C do 380C.
“Multiteh inženjering” ZENICA

10

pored temperature i pritiska. najniža temperatura pri kojoj se iz tekućine razvijaju pare u tolikoj količini da se u smjesi sa zrakom. Zato se kod ispitivanja i određivanja tih granica koriste aparature i metodika određena standardima i propisima drugih zemalja. koje sa manje ili više tačnosti daju mogućnost određivanja tih granica. U novijoj domaćoj literaturi. kako je prikazano u tabelama. Medjutim kada već dodje do paljenja plamen je dosta ravnomjeran uz moguće udare zbog povećanja količine pare usljed stalnog porasta temperature.Smesa para i zraka je eksplozivna. i od površine tečnosti. uz pojačanje isparenja i povećanje koncentracije para nad površinom tečnosti. Zbog svoje zapaljivosti sa tečnostima se mora pažljivo rukovati i ne prinositi im otvoreni plamen.Opasnost od požara naročito raste za toplijeg vremena kada se povećava i količina para iznad same tečnosti. i uz prisustvo izvora paljenja. Što je površina tekućine veća. Na taj način koncentracija para iznad površine može da se poveća do donje granice eksplozivnosti. Plamište (tačka zapaljivosti) Plamište predstavlja jedan od značajnijih parametara u ocjeni ugroženosti od požara i eksplozije: odnosi se na plinove i pare zapaljivih tečnosti. podrumima. Određivanje granica eksplozivnosti Odredjivanje donje i gornje granice eksplozivnosti para zapaljivih tečnosti još nije standardizovano. dati su pouzdani tabelarni podaci granica eksplozivnosti za sve značajnije zapaljive plinove i pare zapaljivih tečnosti. Zapaljive plinovi i pare nastaju isparavanjem zapaljivih tečnosti pod uticajem pritiska para date tečnosti. Za svaku zapaljivu tečnost proizvodjač daje i atest koji mora stajati na vidnom mjestu. što može dovesti do požara i eksplozije.Udisanjem isparenja para zapaljivih tečnosti može nastati kronično i akutno trovanje. Tačke paljenja zapaljivih tečnosti se kreću od 2000C do nekoliko stotina. jamama i sl. Neke tečnosti kao benzin. Plamište je u stvari. Na svakoj posudi posebno je naglašeno ime proizvodjača i distributera. Osnovne karakteristike najčešće upotrebljavanih zapaljivih tečnosti Većina materija koja spada u lahko zapaljive tečnosti sa vazduhom grade eksplozivnu smješu. nitro lakovi i sl. to će se brže odvijati proces isparavanja i stvaranje uslova za eksploziju. mogu zapaliti i eksplodirati. prodiru i kroz kožu i razaraju crvena krvna zrnca. Pritisak plinova i para normalno raste sa porastom temperature. Temperatura zapaljive tečnosti iznad koje se stvori koncentracija para jednaka donjoj granici eksplozivnosti naziva se plamište. Tečne zapaljive materije i ako nisu sastavni dijelovi konstrukcije objekata u određenoj mjeri se nalaze u ovakvim objektima te ih po pitanju požarne opasnosti ne smijemo zanemariti. Brzina isparavanja tekućine ovisi. vrsta i kapacitet posude i natpis "Zapaljivo-ne prilazi sa vatrom". koja tretira problematiku eksplozivne zaštite. kanalizaciji. Pored eksperimentalnih metoda postoji čitav niz metoda proračuna. paziti da ne budu blizu izvora toplote.Plan zaštite od požara Za svaku zapaljivu tečnost proizvođač daje atest koji mora stajati na vidnom i lako pristupačnom mjestu. tečnost će se zapaliti samo u parnom stanju.Pare zapaljivih tečnosti su teže od zraka pa se skupljaju na nižim mjestima. koje slijede: Karakteristike motornih benzina Plamište Temperatura paljenja Donja granica eksplozivnosti Gornja granica eksplozivnosti “Multiteh inženjering” ZENICA 20 0C 220 – 400 0C 0.6 % 8% 11 . pažljivo rukovati sa metalnim predmetima da ne dodje do varničenja i sl.

Pri tome toplota eksplozije je mnogo veća od toplote koja se prenosi na okolinu.kao i čvrsta mineralna maziva su zapaljive materije umjerene zapaljivosti (motorno ulje.3 GASOVITE ZAPALJIVE MATERIJE Eksplozivnost plina Sagorijevanje gasovitih materija je relativno jednostavan proces.). Do sagorijevanja i eksplozije dolazi kada se gasovite materije nalaze u određenoj smješi sa vazduhom i kada postoji spoljni izvor paljenja. Pale se na temperaturi od 230 -280 0C i gore crnim plamenom uz razvijanje velikih količina čađi i dima. ona počinje gorjeti izvana na rastojanju od tačke zapaljenja. Eventualni požar treba gasiti sa pjenom i suhim pahom. mašinsko ulje.1 – 4.goriva Plamište Temperatura paljenja Donja granica eksplozivnosti Gornja granica eksplozivnosti Temperaturna klasa Eksplozivna grupa T3 A 40 0C 229 – 400 0C 0. Kada se eksplozivna smjesa plina i zraka zapali. elektro opremi ili usljed stvaranja statičkog elektriciteta unutar prostorija. hipenol.5 Vrelište 35 – 211 0C Klasifikacija prema ponašanju u požaru F x I – II B U svim prostorijama gdje se nalaze razvrstane količine zapaljivih tečnosti mora se primijeniti kvalitetna ventilacija prostora. koji bježi ispred fronta “Multiteh inženjering” ZENICA 12 . Razna maziva ( mineralna ulja i čvrsta maziva ) Mineralna ulja . i detonacije. Eksplozija se sastoji iz početnog zapaljenja smjese plina i zraka. koji imaju antistatička dejstva stvaranja elektriciteta i pribora koji ne varniči. Požari koji nastanu na zapaljivim tečnostima. spadaju u klasu požara "B".6 % 6. Paljenje zapaljive (ili eksplozivne) smeše. elektro armaturi. kao što je varničenje na elektroinstalacijama. Pored toga se svi uređaji moraju uzemljiti i zaštititi. tovatna mast i sl. a jednom upaljene vrlo teško se gase. 5. Pri gorenju razvijaju veliku količinu toplote: 10500 kcal/kg.5 % T3 A Karakteristike boje. te obuće i odjeće koja ima antistatička dejstva. kod koje toplota ne uspijeva da se raširi na okolinu i najvećim dijelom utroši se na zagrijavanje produkata reakcije. lakova i razredjivača Tačka zapaljivosti -96 0C Granica eksplozivnosti (zapremina %) 1 – 36 % Temperatura paljenja 227 – 555 0C Temperaturna klasa T1 – T2 Eksplozivna grupa A Težina u odnosu na vazduh 1. može se vršiti na više načina. prema međunarodnoj podjeli klasa požara. stvarajući početak eksplozivnog talasa.Plan zaštite od požara Temperaturna klasa Eksplozivna grupa Karakteristike dizel. koji se šire i stvaraju pritisak. turbo ulje. Zbog toga se vrši primjena takvih materijala. Eksplozija plina razlikuje se od običnog sagorijevanja brzinom lančane reakcije.

da do izgaranja metana u smjesi za zrakom i do eksplozije neće doći ako je koncentracija niža od 5.forme i kvaliteta metala elektroda ako se radi o paljenju pomoću el. Granice zapaljenja kod eksplozivnih smjesa su identične sa granicama eksplozivnosti jer bez zapaljenja ne može biti eksplozije. Na veličinu koncentracionih granica eksplozivnosti znatno utiče čitav niz faktora. koja se utroši na zagrijavanju produkata sagorijevanja i veće količine viška zraka u kojoj je 3. izmedju donje i gornje granice eksplozivnosti. Sve se to odvija u veoma kratkom vremenskom intervalu (1msec). Tada je pritisak eksplozije neznatan i takve su eksplozije najslabijeg intenziteta. sagorjeti na manje ili više eksplozivan način. te je i na gornjoj granici pritisak eksplozije neznatan. uz prisustvo izvora paljenja.varnice) itd. Slično se dešava i na gornjoj granici. Granice eksplozivnosti plinova Hemijska reakcija spajanja gorivnih plinova sa kisikom. U praksi se događaju eksplozije različitih intenziteta.00 i 15. područje eksplozivnosti. Najmanji sadržaj gorivog plina u smjesi sa zrakom. Kada talas dostigne do stijene posude. koji nije učestvovao u sagorijevanju. koja će biti manjeg intenziteta ako su koncentracije bliže donjoj i gornjoj granici eksplozivnosti. .00 % (vol. tada dolazi do naglog povećanja temperature i pritiska.sastava plina .00 % (vol).%) . odbije se krećući se suprotno frontu plamena.76 puta više inertnog plina azota .00 i viša od 15. Na primjer. nazivamo interval eksplozivnosti.). sadržaj kisika i drugo. Razlika procentnog sadržaja nekog plina u zraku. kao što su: sastav plina. Kod eksplozije nekog plina na donjoj granici eksplozivnosti. odnosno oblast eksplozivnosti za različite plinove i pare zapaljivih tečnosti vrlo je neujednačen i smatra se da su mnogo opasnije one materije koje imaju veću oblast eksplozivnosti. a većeg intenziteta ako su bliže stehiometrijskoj smjesi (9. granice eksplozivnosti za metan su 5. . Najveću eksplozivnu moć ima svaki gorivi plin približno u sredini svog intervala eksplozivnosti. . što pokazuje da do eksplozije ne dolazi samo kod stehiometrijskiih odnosa zapaljivi plin-zrak nego i tada kada je ta koncentracija viša ili niža. Granice eksplozivnosti nisu konstantne veličine i pomjeraju se u zavisnosti od djelovanja različitih faktora: . samo sa tom razlikom što se toplota troši na zagrijavanje produkata sagorijevanja i na višak plina. unutar kojih oni mogu. početne temperature i pritisci u smjesi.uticaja katalizatora. . . posebno ako im je donja granica vrlo niska. Za različite gorive plinove i granice zapaljenja su različite. To znači. koji se može zapaliti. Zapaljivi plinovi i pare zapaljivih tečnosti imaju tzv.pritiska smjese. “Multiteh inženjering” ZENICA 13 . nazivamo donjom granicom a najveći gornjom granicom zapaljenja.5 vol. što ubrzava reakciju preostale smjese do samozapaljenja.temperature smjese. Eksplozivna reakcija sagorijevanja je hemijski proces koji se odvija po uobičajenim stehiometrijskim zakonima.Plan zaštite od požara plamena po nesagorjeloj smjesi sa brzinom zvuka. Iz ovoga zaključujemo da razlika između običnog gorenja i eksplozije ima čisto fizički smisao. . U području koncentracije izmedju naznačenih graničnih vrijednosti doći će do sagorijevanja metana u smjesi sa zrakom i pojave eksplozije. koju obično nazivamo gorenje.smjera širenja plamena.karaktera izvora paljenja i njegove snage.nego kisika. jer je srazmjerno mala količina zraka u smjesi. srazmjerno mali dio plina učestvuje u reakciji i pri sagorijevanju odaje malu količinu toplote. može se izvršiti samo u određenim granicama procentualne smjese plina i zraka. Raspon.primjese internih plinova i vodene pare.

. . izolacija je izložena starenju tako da vremenom gubi svoja svojstva i može da probije i kod naprezanja neznatno viših od normalnih. Sa aspekta požara važno je slijedeće: .mehaničkih oštečenja. preopterećenje vodova. je pojava električnog luka koji izaziva jako zagrijavanje i paljenje materijala na mjestu nastanka kvara. Pored mehaničkih. . . kvalitetu izvođenja. Posljedica neispravne ili oštećene izolacije je ili pojava kratkog spoja.uticaja vlage. a da osigurači neće djelovati. a na koje nisu bili predviđeni.loše spajanje provodnika. Zagrijavanje provodnika nastaje uslijed: . . povećan ili smanjen napon. termičkih i hemijskih uticaja. .1 ELEKTRIČNI PROVODNICI Veoma čest uzrok nastanka požara je preterećenost ili oštećenje električnih provodnika.uticaja hemijskih agenasa.neadekvatnog presjeka provodnika.2 RASVJETA Projektovanju i izvođenju električne rasvjete potebno je posvetiti posebnu pažnju iz razloga što rasvjeta čini dio preventivne protivpožarne zaštite.da su svi prilazni putevi objektu propisno osvjetljeni. nepropisno izvedena zaštita od kratkog spoja i od preopterćenja. Posljedica toga. Najednostavniji način ograničavanja pojave toplote na provodnicima jeste postavljanje odgovarajućih zaštita tipa osigurača na svako strujno kolo. ELEKTROTEHNIČKI ASPEKTI ZAŠTITE OD POŽARA Pored ispravnog projektovanja i dimenzionisanja izolacije i ostalih dijelova elektroenergetskog sistema. a naročito održavanju električnih instalacija treba posvetiti posebnu pažnju jer oštečenje izolacije. .preopterećenja. pojava iskre odnosno luka može imati katastrofalne posljedice. kao i pažljive montaže i održavanja.da je obezbjeđeno sigurno napajanje “panik” sigurnosnog osvjetljenja. Oštećenja izolacije mogu nastati uslijed: . . ili pojava temperature koja je dovoljno visoka da će izazvati požar. Ako se pri tome radi o lahko zapaljivom ili eksplozivnom materijalu. Zato projektovanju.da je sigurnosno osvjetljenje nezavisno od ostalih strujnih krugova. .priključenja neprojektovanih potrošača na postojeće kablove.starenje izolacije.da je osvetljenje (trajno i sigurno) zadovoljavajuće za sve objekte i prostore u kojima može doći do požara. loš faktor snage i slično prestavljaju opasnost sa aspekta zaštite od požara. 6. Izolacija iz ekonomskih razloga ne može se dimenzionisati tako da izdrži sva moguća električna naprezanja. uvijek se mora računati sa mogučnošću pojave kvara na praktično svakom elementu sistema. “Multiteh inženjering” ZENICA 14 . 6.Plan zaštite od požara 6.

kod svakog međuprostora i prolaza. . prolaza i prostora kada ne radi opće osvjetljenje. .kod svakog mjesta prve pomoći.na nužnim izlazima i sigurnosnim znakovima. Vjerovatnost nastanka požara od rasvjetnog sistema znatno se smanjuje. ako se primjenjuju ključne sigurnosti propisane ELEKKTROTEHNIČKIM PROPISIMA. Svjetiljke sigurnosne rasvjete potrebno je postaviti na sljedeća mjesta: . . namjeni pojedinih objekata kao i građevinske konstrukcije.kod svake promjene smjera evakuacije. .na svim izlaznim vratima koja se koriste u slučaju nužde. Obavijesni znakovi moraju biti kvadratnog ili pravokutnog oblika u skladu s općim značenjem geometrijskih oblika za sigurnosne znakove.izvana. Normativno uređenje sigurnosne rasvjete Svjetiljke koje se koriste za osvjetljenje prilaza. Sigurnosne boje i znakovi imaju za cilj da brzo privuku pažnju na objekt i okolnosti važne za sigurnost i zdravlje. led dioda i sl. Sigurnosni znakovi moraju biti vidljivi noću i danju kao i pri nepovoljnim vremenskim uslovima. mogu biti različitog oblika i dimenzija. tako da svaka stepenica prima direktno svjetlo. .u blizini stubišta. plava. moraju po dimenziji. Ukoliko se svjetiljke koriste u kombinaciji s piktogramima koji označavaju evakuacijske puteve i izlaze. Od njih se zahtjeva da su vidljivo označeni kako bi se znalo da pripadaju instalaciji sigurnosnih sistema (crvena traka. boji i obliku biti usklađene propisima kojima je regulisano to područje. zelena i žuta boja. kod svakog krajnjeg izlaza. “Multiteh inženjering” ZENICA 15 . Mjesta postavljanja sigurnosne rasvjete Na evakuacijskim putevima je potrebno osvijetliti mjesta koja po svom karakteru mogu predstavljati opasnost za osoblje koje u žurbi napušta ugroženi prostor. Smiju se upotrebljavati samo za upute koje se odnose na sigurnost i zaštitu zdravlja.) i da osiguraju traženu osvijetljenost u zadanom vremenu. Za označavanje sigurnosnih znakova se koriste crvena. .Plan zaštite od požara Vjerovatnost nastanka požara od električnih sijalica je funkcionalno vezano od njihove lokacije u pojedinim prostorima raznih tehnologija u industriji. Gabaritne dimenzije i osnovni dimenzionalni odnosi ovise o udaljenosti s koje se piktogram mora uočiti. .blizu svake promjene nivoa puteva evakuacije.

vjerovatnoća da se u pogonu motora pojavi preopterećenje.osigurači sa izmješanim nominalnim vrijednostima. okidačima.3 POGONSKI ELEKTROMOTORI Izolacija visokonaponskih i niskonaponskih elektromotora izložena je u pogonu najrazličitijim mehaničkim. Zbog toga se motori moraju zaštititi od preopterećenja. kod svakog ručnog aparata za gašenje požara. Pravilno izvedena zaštita elektromotora od kratkog spoja i preopterećenja uveliko povećava protivpožarnu preventivu. Postavljanje gromobranskih instalacija regulisano je “Tehničkim propisima o gromobranima” (Sl. Povećanje temperature iznad nominalne negativno se odražava ne samo na životno trajanje izolacije motora. Pri tome bimetalna zaštita mora biti podešena na nominalnu struju elektromotora 6. list SFRJ br. Isto tako kvalitetno održavanje i redovno čišćenje elektromotornih pogona povećava protivpožarnu preventivu. mag. Proizvedena toplota raste sa kvadratom struje.4 GROMOBRANSKE INSTALACIJE Uslijed udara groma na objektima mogu nastati požari te u domenu protivpožarne preventive spada i zaštita od atmosferskog pražnjenja. a i u znatnoj mjeri se povećava opasnost od požara. . okidača. hemiskim i električnim naprezanjima. malo ili jako veće od normalnog je veoma moguće. . vanjska evakuacijska stubišta.predimenzionisani osigurači. Da bi gromobranska zaštita bila efikasna mora se vršiti njena kontrola i to: . prekida voda ili slabog kontakta na samom motoru. To se izvodi električnim zaštitama od preopterećenja. znači d se smanjuju i toplinske rezerve motora.poslije popravka ili izmjene gromobranske instlacije “Multiteh inženjering” ZENICA 16 . Zaštita elektro-motora od preopterećenosti Do preopterečenja motora dolazi kada protumomenat pogonjenog stroja postane veći od nominalnog razvijenog momenta motora. Nizak napon mreže koja napaja motorni pogon. Temperatura mora ovisiti o toplotnom kapacitetu motora.13/78). a naičešće bimetalnim relejima. Jedni. nego predstavlja potencijalni uzrok nastanka požara. drugi i treći predstavljaju uzrok nenormalnog brzog zagrijavanja elektromotora.loše podešena vrijednost el. Zaštita elektromotora od kratkog spoja Zaštita elektromotora od kratkog spoja izvodi se topljivim osiguračima ili el. Pored kvarova na motoru sa aspekta požara opasna su i neka neželjena pogonska stanja.mag. Dakle. koji mogu biti uzročnici požara. Čest je slučaj da su pojedini strujni krugovi elektromotornog pogona nepropisno osigurani.Plan zaštite od požara kod svakog ručnog javljača požara. Naročito neugodna preopterećenja su prilikom ispada jedne od faza zbog pregaranja osigurača. kao što je preopterćenost motora ili nestanak i ponovni povratak napona. a samim tim i povećava temperatura na motoru. Proboj izolacije ima za pojavu višepolnih kratkih spojeva. 6. termičkim. Ako pri tome znamo da se vremenom dimenzije motora stalno smanjuju. a isto se dešava i kod odstupanja frekvencije od nominalnih vrijednosti. što ima za posljedicu trajno oštećenje motora. takođe može dovesti do preopterećenja. odnosno postavljeni su: .

motori.klasifikaciju grupe plinova ili para.zagrijane površine električnih uredjaja u normalnom radu (grijači. koji u normalnom radu ili usljed greške mogu izazivati pojave kao što su: .rudarstvo I . regulisana je konstrukcionim propisima (1). problematika Ex-uređaja je podjeljena na dva osnovna područja primjene. . i to: a. izbjegnu kvarovi pri normalnom radu.klasifikaciju temperaturnih klasa. odnosno proizvodnja eksplozivno zaštićenih uredjaja (u daljnjem tekstu Ex-uređaja). klizno-kolutni motori.ograniče mogući efekti eksplozije. dok su detalji izvedbe i ispitivanja regulisani odgovarajućim JUS standardima grupe N. ili pregrijane površine povećanom strujom zbog kvara. odnosno ugroženi prostor gdje je moguća pojava eksplozivne smjese u granicama eksplozivnosti.onemogući ili ograniči stvaranje eksplozivne smjese. koja se označavaju rimskim brojevima I i II: . 6.spriječi paljenje eksplozivne smjese i .vrstu eksplozivne zaštite. itd.). izoliranje uzroka paljenja od eksplozivne atmosfere krutim. UREĐAJE U PROTUEKSPLOZIVNOJ ZAŠTITI Za nastajanje eksplozije moraju postojati dva uslova: eksplozivna atmosfera i uzročnik paljenja. . transformatori itd. Električni uređaji koji mogu biti i jesu u normalnom pogonu uzročnici paljenja.). ograničenje energije uzroku paljenja ("samosigurnost") c. kolektorski motori. mora se prilaziti eliminaciji uzročnika paljenja. oklapanje ugroženog prostora radi lokalizacije eksplozije ("neprodorni oklop") b. tekućim ili plinovitim medijem (ostali sistemi zaštite). preopterećenja i si. Analogno tome.pražnjenje akumuliranog statičkog elektriciteta. “Multiteh inženjering” ZENICA 17 . .ostala mjesta upotrebe II Poseban značaj u kategorizaciji Ex-uređaja imaju klasifikacije grupe plinova i temperaturnih klasa (razreda). u razvoju eksplozivne zaštite. odnosno u ovisnosti od vrste objekta. Električni uređaji za rad u eksplozivnoj atmosferi nose zajedničku oznaku „Ex“ (stara oznaka S). . kratki spojevi itd..S8 i Evropskim normama grupe EN 60079 i EN 13463-3 (neelektrični). . Izrada. ograničenje temperature uzroku paljenja uz posebne mjere za eliminisanje uzroka paljenja uslijed greške ("povećana sigurnost") d. Zavisno od izvedbe uređaja.u jednoj od tipa zaštita.5 TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA EL. Osnovni uzročnici paljenja eksplozivne smjese su razni električni uređaji i oprema. Sve vrste eksplozivne zaštite se u osnovi zasnivaju na četiri osnovna fizikalna principa. a treba da se koriste u prostorima gdje se očekuje eksplozivna atmosfera. u osnovi. osnovna im je težnja da se onemogući: prenošenje eksplozije na spoljnu smjesu. u nastojanju da se: . Podjela odnosno kategorizacija jednog Ex-uređaja odnosi se na: . moraju biti izrađeni kao eksplozivno zaštićeni . Ako već postoji eksplozivna atmosfera.područje primjene.električna iskra i luk (energetski i pomoćni sklopni aparati. sve mjere zaštite od eksplozija kretale su se. .Plan zaštite od požara poslije udara groma u instalaciju u vremenskim razmacima od 1 – 5 godina. Prema području primjene.

011). para i zapaljive prašine mora biti označen posebnim oznakama iz kojih se vidi izvođenje eksplozivne zaštite i područje na kome se odnosno uvjeti pod kojima se taj uređaj može upotrebljavati. temperaturne klase T3 (Ss) II T2 . radi lakšeg uvida. područje primjene. “Multiteh inženjering” ZENICA 18 . U sledećoj tabeli data je lista svih vrsta eksplozivnih zaštita koje se koriste u današnjoj tehnici. prema preporukama IEC-a (International Elektrotehnical Commision).godine.neprodorno oklopljeni uređaj za industriju. grupa plinova A.Plan zaštite od požara Stare oznake koje su zamjenjene. Opšti znak Ex(S) d e ia/ib o p q n t s i o p q s I II A B C D Vrsta zaštite Novi Stari znak znak Područje primjene Grupa Temp. Svaki električni uređaj namjenjen za upotrebu u atmosferi eksplozivnih smjesa plinova. gradski plin i ostalo Vodik i ostali Acetilen 450 300 200 Granična temperatura uredjaja °C 135 100 85 T1 T2 T3 T4 T5 T6 Primjer označavanja izvedbe eksplozivno zaštićenih uređaja: Stare oznake koje se normalno još susreću u pogonima: (St) I A T3 . su sa obaveznom primjenom novih oznaka od 27. grupe plinova i temperaturne klase. U sljedećoj tabeli su data je dozvoljena upotreba uređaja u zonama opasnosti u ovisnosti od lokacije Klasifikacij a opasne zone Električni uređaji.S. do zvoljena upotreba Ex i kategorije "a" posebne izvedbe ili kombinacija ostalih vrsta zaštite posebno atestirane za zonu "0" uz vjerovatnost paljenja kod: − normalni pogon l0-8 − najnepovoljnija greška na uređaju l0-6 Lokacija «0» Prostor ugrožen trajnim izvorom opasnosti u kojem eksplozivna smjesa može biti dulje vrijeme.09.1981. novim (JUS N.8. plinova klasa Objašnjenje oznaka Zajednički znak za sve vrste eksplozivne zaštite Neprodorni oklop Povećana sigurnost Samosigurnost Uranjanje u ulje Natpritisak Punjenje pijeskom Naročita zaštita Rudarstvo Industrija Ugljikovodici Etilen. u prethodnoj tabeli je. dat zbirni pregled označavanja pojedinih električnih uređaja.uređaj povećane sigurnosti za industriju i sve plinove temperaturne klase T2 Nove oznake za istu namjenu: (Ex d) II A T3 (Ex e) II T2 Prema naprijed prikazanoj podjeli na vrste zaštita.

− Odabir i održavanje uređaja i instalacija. − Klasifikacija prostora. Postiže se NADZOROM STVARNOG STANJA proizvoda. Gore nabrojane vrste eksplozijske zaštite odnose se isključivo na električne uređaje za rad u atmosferi okolnih smjesa plinova i para sa zrakom.6 PROTUEKSPLOZIVNA ZAŠTITA U EU (Rimski sporazum 1957 (Čl.100 A i 118A) Prozvodnja . − Procjena rizika. udubljenjima i slabo provjetravanim prostorima. kategorije a koja je namjenjena za upotrebu u zoni "0". − Izgradnja i nadzor. samo ako su uređaji posebno za to atestirani. komponenata i sustava i PROCJENOM RIZIKA. uređaja za upotrebu u blažim uslovima. 6. − Zaštita na radu zaposlenika.direktiva ATEX 95 94/9/EC Cilj je osigurati zaštitu slobodnog tržišta. osim vrste zaštite "samosigurnosti". a za prostore zone opasnosti. za prostore zone opasnosti 2. − Utvrđivanje stanja protueksplozijske zaštite. ove vrste eksplozivne zaštite mogu se koristiti za električne uređaje bez ograničenja. Sve vrste eksplozivne zaštite. kao i drugi ako su posebno atestirani. U sljedećim tabelama je data: − Klasifikacija ekslozivnih prostora − Norme za upotrebu − Protueksplozijska zaštita električnih uređaja − Za plinove i pare − Protueksplozijska zaštita električnih uređaja za zapaljive prašine Klasifikacija ekslozivnih prostora “Multiteh inženjering” ZENICA 19 .Plan zaštite od požara Prostor ugrožeh primarnim izvorom opasnosti u kojemu se ekspozivna smjesa pojavljuje tehnološkim procesom upotrebe Prostor ugrožen sekundarnim izvorima opasnosti u kojem se eksplozivna smjesa pojavljuje samo u slučaju kvara ili udesa i ako se eksplozivna smjesa zadržava kratko vrijeme. kao i za prostore ugrožene eksplozivnom prašinom. − Obrazovanje stručnih kadrova. Postiže se CERTIFIKACIJOM od strane ovlaštenog nacionalnog tijela kojom se potvrđuje sukladnost proizvoda. komponenata i sustava harmoniziranim normama i Direktivi Upotreba . − Eliminisanje uzročnika paljenja. Cjelovitost protueksplozijske zaštite postrojenja − Projektovanje i klasifikacija medija i prostora. "0". uređaja izrađena za opasniju grupu ili opasniji razred uključuje u sebe zaštitu za manje opasne grupe odnosno razrede. Svi uređaji namjenjeni za zonu l.direktiva ATEX 137 99/92/EC Cilj je osigurati zaštitu zdravlja i sigurnost posloprimca i zaštitu okoliša. osim u kanalima. i to prvenstveno u prostoru koji je klasificiran kao zona opasnosti 1. zaštita povećana sigurnost prema. Međutim. «1» «2» Eksplozijska zaštite el. U pripremi je posebna kategorija el.

nR.2 0.3 1.2 Protueksplozijska zaštita električnih uređaja za plinove i pare Oklapanje „d" IEC (EN) 60079-1 EN 13463-3 (neelektrični) Spriječeno probojno paljenje „nC" IEC (EN) 60079-15 Povećana sigurnost „e" IEC (EN) 60079-7 BEZ ISKRENJA Nepaleći uređaji „n" IEC (EN) 60079-15 ILI ELEKTRIČNOG Konstrukcijska sigurnost „c" LUKA EN 13463-5 (neelektrični) Svojstvena sigurnost „g" EN (EN) 13463-4 (neelektrični) Samosigurnost „i" OGRANIČENJE IEC 60079-11 ENERGIJE Ograničenje energije „nL" PALJENJA IEC 60079-15 Oblaganje „m" IEC (EN) 60079-18 Uranjanje „o" IEC (EN) 60079-6 Uranjanje „k" ODVAJANJE EN 13463-8 (neelektrični) UZROČNIKA Nadtlak „p" PALJENJA IEC (EN) 60079-2 Nadtlak „p" EN 13463-7 (neelektrični) Ograničenje protoka „fr" EN 13463-2 (neelektrični) Punjenje „q" IEC (EN) 60079-15 GUŠENJE PALJENJA Gušenje paljenjem „nC" IEC (EN) 60079-15 KONTROLA Kontrola uzročnika paljenja „b" UZROČNIKA EN 13463-6 (neelektrični) POSEBNE Naročita vrsta zaštite IZVEDBE Protueksplozijska zaštita električnih uređaja za zapaljive prašine Osnovi zaštite ZATVARANJE KUĆIŠTEM TIP A ZATVARANJE KUĆIŠTEM TIP B Vrsta zaštite kućištem „tD" IEC (EN) 61241-1 EN 50281-1-1 kućištem „tD" IEC (EN) 61241-1 Oznaka Upotreba i zone Ex tD Axx IP 65 20. nP II 2G c II 2G g Ex ia Ex ib Ex nL Ex ma Ex mb Ex o II 2G k Ex p II 2G p II 2G p Ex q Ex nC II 2G b Ex s Kategorija 22 3 2 3 2 2 1 2 3 1 2 2 1 23 2 3 3 2 3 1.Plan zaštite od požara Eksplozivna atmosfera Trajno ili duže vrijeme Tehnološki prisutna Samo u slučaju kvara i kratko traje Plinovi i pare Zona 0 Zona 1 Zona 2 Norma IEC (EN) 60079-10 Prašine Zona 20 Zona 21 Zona 22 Norma IEC (EN) 61241-10 Primjena Električne instalacije Pregledi i održavanje Popravak obnova i pregradnja Osnovi zaštite OKLAPANJE EKSPLOZIJE BEZ PROBOJNOG PALJENJA Norme za upotrebu Plinovi i pare IEC (EN) 60079-14 IEC (EN) 60079-17 IEC (EN) 60079-19 Vrsta zaštite Prašina IEC (EN) 61241-14 IEC (EN) 61241-17 IEC (EN) 61241-19 Oznaka Ex d II 2G d Ex e Ex e Ex nA.21 22 “Multiteh inženjering” ZENICA 20 .21 Ex tD A22 IP 54 Ex tD Bxx 22 20.2.1. nC.1.2.3 Upotreba i zone 1 1 2 1 2 1 1 0 1 2 0 1 1 0 1 2 1 2 2 1 2 0.

Plan zaštite od požara OGRANIČENJE ENERGIJE samogasivost „iD" IEC (EN) 61241-11 Ograničenje energije IEC (EN) 60079-15 Oblaganje „mD" IEC 61241-18 Nadtlak „pD" IEC (EN) 61241-2 Ex iaD 20 Ex ibD 21 Ex n LD 22 Ex maD 20 Ex mbD 21 Ex pD 20 Ex pD 21 Ex pD 22 20 21 22 20 21 20 21 22 ODVAJANJE UZROČNIKA PALJENJA EVROPSKA DIREKTIVA 94/9 CE “Multiteh inženjering” ZENICA 21 .

ANALIZA I PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA Kvalitetnoj i svestranoj analizi i procjeni ugroženosti od požara treba prilaziti prvenstveno zbog sve izraženije pojave da je u naseljenim mjestima koncentracija gradskog i prigradskog stanovništva sve veća i da se vrši nagomilavanje materijalnog i drugog društvenog potencijala na “Multiteh inženjering” ZENICA 22 .Plan zaštite od požara 7.

kao i raznovrsnost reljefa daju ovom području odlike umjereno kontinentalne klime. godine kada je njegova srednja vrijednost iznosila 6. nije u potrebnoj mjeri praćen i izučavanjem izvora opasnosti koje taj razvoj i aktivnosti sa sobom nose. koje se javljaju u avgustu.1 oC. Isprepletenost ovih uticaja. dovodi i kumuliranje požarnog opterećenja. koji često može da bude i topliji. Nije rijedak slučaj da je u pojedinim godinama ovaj broj dana znatno veći od prosjeka. a od toga čak 22 tropska dana. naročito urbanih sredina. 7. godine sa srednjom mjesečnom temperaturom od -9. S tim u vezi je i duže trajanje mraznog perioda (kada je minimalna temperatura ispod 0 oC) i česta pojava takozvanih ledenih dana (maksimalna dnevna temperatura ispod 0 oC). Najhladniji mjesec je januar sa srednjom temperaturom od -1. godine u avgustu bilo 30 ljetnih dana. što pored ostalog negativnog uticaja na uslove življenja.4 oC. Ukupni društveno-ekonomski razvoj. Godišnji hod temperature vazduha ima dosta uravnotežen porast od januara do jula i izražen pad prema decembru. Najtopliji juli mjesec bio je 1928. posebno industrije i urbanih sredina. Međutim.9 oC. značajno je napomenuti da je u najtoplijem avgustu.0 oC. februar neke godine može biti i topliji od marta. a najtopliji 1936. zna se dogoditi da od njega u nekoj godini bude hladniji februar.3 oC i jedini ima negativnu srednju mjesečnu vrijednost. odnosno ukoliko je opasnost nastala u vidu požara. Godišnja amplituda je 20.5 oC.0 oC. januara 1942. tako da nisu po pravilu praćeni ni planiranjem ni poduzimanjem drugih mjera i aktivnosti na sprečavanju nastajanja i eliminacije opasnosti.8 oC).6oC). a prosječno je 28 ledenih dana. odnosno. Ovakve temperaturne promjene u zimskim mjesecima sa izraženom pojavom dugotrajnih magli i temperaturnih inverzija. 1992. a od toga čak 26 tropskih dana. U prosjeku u Sarajevu se prvi mraz javlja 23. kao i zakašnjenja ekstremnih temperatura. Činjenica da je jesen toplija od proljeća. avgusta 1946. a veoma blizu njega je avgust (Tsr 18. oktobra.9 oC. aprila. Tako je u julu 1928. eksplozije ili tehničko-tehnološke katastrofe. Najhladniji januar je bio davne 1905. apsolutni minimum temperature u Sarajevu je zabilježen 24. godine sa srednjom temperaturom od 23. a posljednji 29.8 oC. godine u avgustu je bio 31 ljetni dan. godine sa srednjom mjesečnom vrijednosti od -7. godine sa 5.1 oC ili 1956. U prosjeku u Sarajevu ima 68 ljetnih dana (Tmax veća ili jednaka 30. razvoj i primjena novih tehnologija i tehnoloških procesa sa sve većom upotrebom novih ali nedovoljno ispitanih materijala i sredstava. sa -8. čije uspješno rješavanje zahtijeva izučavanje i sagledavanje svih pojedinačnih i zajedničkih parametara stepena požarne ugroženosti objekata. uvjetuje greben evroazijskog anticiklona koji se u to doba proširi na našu zemlju. Premda januar važi kao najhladniji mjesec u godini.1 KLIMATSKI USLOVI Područje Sarajeva nalazi se pod uticajem srednje-evropske kontinentalne klime sa sjevera i mediteranske klime sa juga. godine (Tsr iznosila 23. su rezultat izraženijeg maritimnog uticaja. na ublažavanju ili svođenju na najmanju moguću mjeru njihovih štetnih posljedica i sl.4 oC i to je veličina temperaturnog intervala unutar koga se nalaze vrijednosti srednjih mjesečnih “Multiteh inženjering” ZENICA 23 . kao što je bio slučaj 1966. zabilježen apsolutni dnevni maksimum temperature od 40. Zbog svega ovoga je procjena ugroženosti od požara zadatak. godine od -26. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom temperaturom od 19. 19. kao i povećanja povredljivosti fizičkih struktura naselja od posljedica elementarnih nepogoda i posebno ratnih razaranja.5 o C. Međutim. kao što je bio slučaj 1929.Plan zaštite od požara sve užem području.0 o C). Prosječna godišnja temperatura u Sarajevu iznosi 9. koji ima srednju temperaturu od 5. Inače. porasta požarno eksplozivnog rizika i rizika od tehničko-tehnoloških katastrofa.1 oC.

april. Izuzetna organizacija i veoma pogodne klimatske prilike. godine. te u oktobru 91 l/m 2 (sekundarni maksimum). Padavina u Sarajevu ima u svim godišnjim dobima i svim mjesecima i u prosječnoj godišnjoj raspodjeli su dosta ravnomjerno raspoređene. a relativno hladne zime.1 MAKRO I MIKRO LOKACIJA “Multiteh inženjering” ZENICA 24 . Međutim. Sarajevo spada u umjereno oblačna mjesta sa prosječnom godišnjom vrijednosti od 59%. godine. Najmanje padavina ima februar 64 l/m2 i januar 66 l/m2.2 ARHITEKTONSKO – GRAĐEVINSKI DIO 7. Relativno visoka kolebanja temperature vazduha ukazuju da Sarajevo ima odlike i kontinentalne klime. a zadnji dan je 6. zbog izraženijeg termičkog uticaja Jadranskog mora. svrstale su XIV Zimske olimpijske igre kao najuspješniju Olimpijadu održanu do tada. Prema godišnjem prosjeku. ali modifikovan maritimnim uticajem. Povoljne klimatske prilike i atraktivna bliža okolina Sarajeva. Trajanje perioda kada se javljaju snježne padavine iznosi 170 dana. Prosječna godišnja količina padavina iznosi 919 l/m2. Najveća je u junu i iznosi 92 l/m 2 (glavni maksimum padavina). tako i po brzini. Napomena: U ovom poglavlju su načelno opisane samo neke karakteristike zemljišta i klime koje su značajne za objekat društva i mogu biti od utjecaja kod izrade ovog plana zaštite od požara. Dominantni pravci vjetra su jugoistočnog i zapadnog kvadranta. koji iznosi 1830 sati. Kao najpogodniji period održavanja navedenih Igara. 7. Naša zemlja je od strane Međunarodnog Olimpijskog komiteta i svih učesnika Igara dobila zasluženo priznanje i pohvale. dok u decembru ono iznosi u prosjeku samo 41 sat. Najoblačniji je decembar sa 75%. konkretno kod predviđanja mjera zaštite od požara i sl. do 20. kako po pravcu.2. Suprotno ovome. jesen je toplija od proljeća. februara 1984. a sekundarni jačeg maritimnog uticaja. Ljeta su topla. Prvi dan sa snijegom je 4. U pogledu oblačnosti. april.Plan zaštite od požara temperatura vazduha svih mjeseci. novembar. koje je i dobila. a najvedriji avgust sa 37%. naša Služba je odredila period od 8. Iz godišnje raspodjele padavina proizilazi da Sarajevo ima kontinentalni pluviometrijski režim. bila je povod da se Bosna i Hercegovina kandiduje za organizatora XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. Sarajevo se svrstava u srednje sunčane gradove. a posljednji 23. čiji godišnji hod je u obrnutom odnosu sa temperaturom vazduha i trajanjem sijanja Sunca. koje su vladale u vrijeme takmičenja. Glavni maksimum padavina u junu je rezultat pojačane ciklonske aktivnosti iznad naše zemlje. Vazdušna strujanja u Sarajevu su uslovljena složenim reljefom i kao direktna posljedica toga je njihova velika modifikovanost. U godišnjoj količini padavina znatnog učešća imaju padavine od snijega. novembra. najsunčaniji mjesec je avgust sa 270 sati trajanja sijanja Sunca. a snježnog pokrivača 139 dana. Prvo formiranje snježnog pokrivača u prosjeku se javlja 18. pogodna za zimske sportove.

kulturno i obrazovno središte je smješteno na prostoru Sarajevskog polja. dok se “Multiteh inženjering” ZENICA 25 . okruženoj planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu.Plan zaštite od požara Prikaz objekta „Poslovni-PJ Prodavnica br. Najmanja nadmorska visina je na prostoru Reljeva. Trebevićem na na jugoistoku i srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je oko 500 m.o. Aleja Bosne Srebrene bb. Sarajevo Sarajevo-glavni grad BiH i njeno administrativno.3“ na lokaciji ul. Sarajevsko polje se nalazi u unutargorskoj depresiji.o. Sarajevo društva „GRADIZ“ d.

Općina Novi grad. Prosječna nadmorska visina Sarajevskog polja je 500 m.o. Novo Sarajevo i Novi Grad). privredni. a najsjevernija tačka je u naselju Reljevo na 430 53' sjeverne geografske širine. Lokalitet objekta je udaljen oko 1 km od dobrovoljne vatrogasne jedinice Općine Novi grad cca 4 km od profesionalne vatrogasne jedinice koja se nalazi u naselju Alipašino polje koja je ujedno i najbliža prema podacima iz službe Civilne zaštite općine Novi grad. koje je okruženo planinama Bjelašnicom i Igmanom na jugozapadu. kulturni. dobro održavanim saobraćajnicama. Najjužnija tačka se nalazi južno od Vojkovića na 430 47' sjeverne geografske širine. Obzirom da u navedenim Vatrogasnim jedinicama koje djeluju na lokaciji gdje se nalazi predmetno društvo ima stalno dežurstvo. Novo Sarajevo i Novi Grad.5 km 2 Objekat „Poslovni-PJ Prodavnica br. Ono je njen administrativni. Trebevićem na jugoistoku. najsjevernija je 430 53’ sjeverne geografske širine. Najzapadnija tačka polja je na 180 16' istočne geografske dužine. Centar. Površina:141. ovaj prostor karakterišu dvije cjeline i to planinski obod i zaravnjena depresija sa Sarajevskim poljem. Sarajevo nalazi se u naselju Dobrinja. zatim na kružni tok saobraćaja na makrolokalitetu ocjenjuje se da je moguća brza i efikasna intervencija vatrogasnim vozilima u slučaju požara.3“ na lokaciji ul. . Sarajevo je glavni grad države Bosne i Hercegovine. što odgovara položaju naselja Blažuj. Položaj: Sarajevo je smješteno na prostoru Sarajevskog polja. Aleja Bosne Srebrene bb. Grad Sarajevo je jedinica lokalne samouprave koju čine četiri gradske općine: Stari Grad.Plan zaštite od požara prema jugoistoku nadmorska visina povećava. Prema geološkim i geomorfološkim karakteristikama. a najjužnija je na 430 47' sjeverne geografske širine. pogodnostima relativno ravnog terena.3“ “Multiteh inženjering” ZENICA 26 . Krajnja istočna tačka je na 180 27' istočne geografske dužine. Glavni pristup objektu moguć je direktno odvojkom sa pomenute ulice.416 stanovnika. ima 297. Najzapadnija tačka polja je na 180 16' istočne geografske dužine. Stanovništvo: Grad Sarajevo na području četiri općine (Stari Grad. U slučaju potrebe gašenja požara navedene vatrogasne jedinice bi mogli doči u različitim vremenima zavisno od frekventnosti saobračaja a detaljnije informacije bi se dobile izvođenjem preventivnih akcija ili informacijama iz postoječih Planova zaštite požara općina u kojima se nalaze same vatrogasne jedinice. obavještavanje o eventualnom požaru ide direktno.univerzitetski i sportski centar. Objekti društva nalaze se u ograđenom i kontrolisanom krugu. Obzirom na dobru povezanost cijelog kompleksa sa savremenim. Lokaciju čine: Predmetni objekt plana: . Sarajevo društva „GRADIZ“ d. Krajnja istočna tačka je na 180 27' istočne geografske dužine (Bendbaša). Centar. te srednjim planinama i međudolinskim rtovima na sjeveru i sjeverozapadu.o.Objekat „Poslovni-PJ Prodavnica br.

35 od 14. odnosno ab.25×8 m i dva armirano-betonska jezgra koja omeđuju vertikalne komunikacije unutar objekta. 964. Svojom dužom osovinom građevina se proteže u pravcu sjever-jug na predviđenoj markici označenoj u regulacionom planu. a sve u skladu sa urbanističko-tehničkim uvjetima iz čl.965.2 KARAKTERISTIKE OSNOVNIH KONSTRUKTIVNO . Profila sa prekinutim termičkim mostom u prizemlju. galeriji i spratovima objekta.GRAĐEVINSKIH ELEMENATA OBJEKTA –DISPOZICIJA Projekat izvedenog stanja tretira prikaz izvedenih radova na poslovnom objektu koji se nalazi na adresi Aleja Bosne Srebrene bb. općina Novi grad na parcelama označenim kao dio k.2. U dijelu potkrovlja stambenog karaktera nalaze se dvije stambene jedinice koje su u toku izvođenja pretvorene u uredske prostorije. Glavnim projektom objekat se sastojao iz podruma. Unutarnje vertikalne komunikacije su takođe obezbjeđene sa dva stepeništa i sa dva lifta koji služe za prevoz tereta. U postojećoj projektnoj dokumentaciji objekat je stambeno-poslovnog karaktera.5 gore navedene odluke. Ukidanjem pregradnih zidova između prostorija u stambenom potkrovlju i stvaranjem jedinstvenog uredskog prostora kvadratura se povečala u odnosu na postojeću. U konstruktivnom smislu objekat predstavlja kombinaciju skeletnog sistema rastera7.Plan zaštite od požara 7.o. Svi unutarnji zidovi su izvedeni od siporex blokova. prizemlja. koje putem greda predaju opterečenje na stubove. galerije. Raspored jezgara je takav da omogući najracionalniji odgovor konstrukcije na horizontalna opterečenja. Iznad poslovnih sadržaja je ravna prohodna “Multiteh inženjering” ZENICA 27 . KS br. Sve pune plohe su prije završne obrade oblažu adekvatnom termoizolacijom od tvrdog stiropora.12. dijela galerija i dvije karakteristične etaže poslovne namjene i nad jednim dijelom potkrovlja stambenog karaktera sa dvije stambene jedinice. Arhitektura objekta je modernog izraza sa funkcionalno-minimalističkim pristupom i jasno diferenciranimn sadržajima u arhitektonskom izrazu. Svi kolski i pješački pristupi objektu su ostali isti. dok su podovi u uredskim prostorijama oblažu laminatom po izboru investitora.2006. Zidove. Objekat je koncipiran u skladu sa trenutno važećom Odlukom o izmjenama i dopunama regulacionog plana Dobrinja (sl. gletovani i bojeni u boji po izboru projektanta. dokumentaciji. dok u potkrovlju su od PVC profila sa prekinutim termičkim mostom i dvostrukim termoizolacionim niskoemisionim staklom. Odstupanja u konstruktivnom smislu prilikom izvođenja objekta nema. ukupne dograđene površine 279 m2. Isto tako zbog dužine objekta od 51.č. dva sprata i ravnog prohodnog krova. godine). Najveća odstupanja od glavnog projekta u toku izvođenja su u dijelu galerije i potkrovlja.25 metara urađena je dilataciona traka. u prizemlju i na ostalim etažama podovi su od keramičkih pločica. Temeljenje objekta je izvedeno u sistemu temeljne ploče debljine 50 cm po geološkomgeomehaničkom elaboratu urađenom od strane EARTH Tuzla. Za vertikalna opterećenja predviđene su monolitne ploče debljina 20 cm. U dijelu galerije radi boljeg iskorištavanja veće svijetle visine u većem dijelu prizemlja za potrebe izložbeno prodajnog karaktera dograđen je i dio montažnog karaktera.o. u naselju Dobrinja. Tehničke prostorije lifta se u konačnici pristupa sa ploča prizemlja. a ne ploča podesta kako je zamišljano u postoječoj teh. Sva unutarnja vrata su od aluminijuma ili od drveta u ovisnosti od namjene pojedinih prostora. Pod u podrumu je je od fero-cementa. a koje su u vlasništvu firme „Gradiz“ d.966. Sarajevo. Obrada vanjskih fasadnih ploha predstavlja kombinaciju punih ploha obrađenih završnom fasadnom žbukom i otvora od Al. nov.

U skladu sa Pravilnikom o zaštiti od požara građevina za javnu upotrebu (Sl.86/2011). na prolasku kroz granicu požarnog sektora treba da su zasute pijeskom ili zaptivene vatrootpornom izolacijom. Mehanizmi za samozatvaranje ukoliko ih ima ili automatsko zatvaranje vrata i protupožarnih klapni u granicama požarnih sektora moraju u svakom momentu imati osiguranu funkcionalnost. podovi.rizik od uništenja velikih vrijednosti do kojih dolazi destruktivnim dejstvom razvijenog požara. stropovi) koji su sposobni da spriječe prodor vatre. Požarni sektori se mogu povečavati sa ugradnjom sistema za ranu prevenciju i dojavu od požara kao i aktivnih sistema za gašenje početnog požara.vrijednost požarnog opterećenja. slabe i jake struje. članom 6. dimnonepropusnim vratima ili poklopcima.). Posebnu opasnost po nastanak velikih šteta predstavlja činjenica da u objektima sa više etaža stepeništa povezuju sve etaže u jedinstven požarni sektor što omogućava brzo zadimljenje cijelog objekta. dim i vreli gasovi iz jednog požarnog sektora mogli proširiti u drugi. Otvori za prolaz zatvaraju se vatrootpornim. postrojenja stabilnih sistema za automatsko gašenje i si. onemogućava efikasnu evakuaciju.2. dok je iznad potkrovnog dijela poluobličasti bačvasti krov sa izvedenim svim neophodnim slojevima termo i hidroizolacije i limenim pokrivačem kao završnim slojem. pored ostalog. Ti elementi se nazivaju požarnim preprekama. gromobranske zaštite. Novine FBiH. Formiranje požarnih sektora u objektima.Plan zaštite od požara terasa sa svim neophodnim slojevima obrnutog ravnog krova. Prodor vatre. Veće koncentracije elektro kablova koje se vode u kanalima. rizik od gubitka ljudskih života. požarni Sa sistemom za dojavu požara Sa sistemom za dojavu požara i 28 “Multiteh inženjering” ZENICA . diktira: stepen opasnosti po nastanak požara ili eksplozije koji egzistira u nekom prostoru. protivpožarne zaštite video nadzora kao i mašinske instalacije za centralno grijanje i hlađenje. postrojenja za snabdijevanje vodom za gašenje. Naravno svi nfrastukrukturni priključci objekta na gradsku mrežu se rade u skladu sa uvjetima i standardima propisanim od strane nadležnih javnih preduzeća. Namjena objekta Bez sistema za dojavu požara (max. Vertikalne požarne prepreke predstavljaju vatrootporni zidovi na koje naliježu vatrootporne tavanice i u kojima također ne smiju ostati nezaštićeni otvori za prolaz ljudi ili instalacija. U toku eksplatacije funkcija požarnih prepreka ne smije se narušavati što znači da se u njima ne smiju naknadno probijati otvori i ostavljati nezaštićena mjesta putem kojih bi se vatra. U objektu su takođe predviđene i izvedene sve neophodne instalacije vodovoda i kanalizacije. itd. dima i vrelih gasova iz prostora u prostor u određenom trajanju. otkrivanje žarišta i sprovođenje akcije gašenja što se može dogoditi samo u upravnom objektu. dima i vrelih gasova onemogućava se na način kako je to navedeno za horizontalne požarne prepreke. 7. Građevinski elementi pojedinih požarnih prepreka već postoje ali su u zamišljenim granicama požarnih prepreka ostali nezaštićeni otvori ili kroz njih prolaze kanali ili instalacije kojima se požar može proširiti. značaj očuvanja funkcije prostora u nastanku i gašenju požara (agregatska postrojenja. Podjela objekta u njemu na veći broj požarnih sektora predstavlja bitnu i efikasnu mjeru zaštite od mogućnosti širenja požara na veći dio objekta.3 KLASIFIKACIJA POŽARNIH SEKTORA U OBJEKTIMA Požarni sektor predstavlja dio objekta odvojen od ostalih njegovih dijelova građevinskim elementima (zidovi. br.

galerija Izložbeno-prodajni salon Izložbeno-prodajni salon Administracija. arhiva hodnik i sanitarije Kotlovnica Podest. sektor br. kancelarija. sala za sastanke.sekto r br. Objekat i radne prostore koje društvo koristi za svoje potrebe možemo podjeliti na sljedeće požarne sektore: Tabela. ostava. kuhinja. požarni rizik i materijalnu vrijednost objekata.28 992 1105. Objekti i prostori prema ugroženosti Vrsta/klasa opasnosti/ agregatno Kategorija tehnološkog procesa Klasifikacija požara 29 “Multiteh inženjering” ZENICA . sanitarije. restoran. Klasifikacija osnovnih požarnih karakteristika sektora Pož. dispoziciju i građevinske karakteristike objekata. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Površina (cca m2) 3. ulazni podest.40 1140.15 1140.Plan zaštite od požara sektor) Građevina za javnu upotrebu 1000 m2 2000 m2 sistemom za gašenje požara 4000 m2 Imajući u vidu gore navedeno. način širenja eventualnog požara. stepenište Poslovni objekat Poslovni objekat Poslovni objekat/podrum Poslovni objekat prizemlje/galerija Poslovni objekat/ Poslovni objekat/II sprat I sprat Poslovni objekat/potkrovlje Poslovni objekat/potkrovlje Poslovni objekat Tabela.06 5. Podjela objekta i prostora na požarne sektore Pož. vjetrobran. tehnološke procese i namjene objekta. požarno opterečenje objekata. garderoba i ostava Poslovno-prodajni salon. izvršeno je definisanje i utvrđivanje požarnih sektora kao granica širenja požara.55 18.40 305 11.9 Prostorije Objekat/dio objekta Putnički lift Teretni lift Skladišni prostor.

Neophodno je istaknuti da se voda u obliku vodene magle može primijeniti za gašenje požara elektroinstalacija. Prema tome. za gašenje i zaštitu prostora. a u nekim slučajevima mogu destruktivno djelovati na građevinske elemente sa malim stupnjem otpornosti prema požaru. u objektima društva neophodno je ostvariti zaštitu sa unutrašnjom i vanjskom hidrantskom mrežom u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (Pravilnik o tehničkim normativima za “Multiteh inženjering” ZENICA 30 . primjena vode za gašenje nafte i naftnih derivata (tečnosti koje se ne miješaju sa vodom) može uticati na širenje požara i opasnosti pri gašenju. odnosno za zaštitu puteva evakuacije i za gašenje požara u ventilacionim kanalima. E A. ukoliko nisu predviđeni otvori za oslobađanje toplote. A. Vreli gasovi.2.2. odnosno smanjenja štete od nastalog požara ograničavanjem mogućnosti širenja požara. Širenje dima unutar objekta zahvaćenog požarom je izuzetno brzo i u veoma kratkom periodu.2. odnosno za samo 2-5 minuta.5 SNABDJEVANJE VODOM ZA GAŠENJE POŽARA . Iz naprijed navedenog proizilazi da se voda može primjeniti kako za zaštitu tako i za gašenje požara objekata društva samo zavisi od toga u kojem se obliku ona primjenjuje.HIDRANTSKA MREŽA Na osnovu namjene objekta. E A. u cilju sprječavanja nastanka požara. 7.Plan zaštite od požara 1 2 3 4 5 6 7 8 9 od požara IV IV IV IV IV IV IV IV IV stanje DxIVC DxIVC FxIIIC FxIIIC FxIIIC FxIIIC FxIVC K3/K4 A. E A.4 ODVOD DIMA I TOPLOTE U najvećem broju požara veći dio eventualno nastradalih su žrtve udisanja toksičnih produkata sagorijevanja. Voda se ne smije koristiti ni za gašenje elektro instalacija koje su pod naponom. pa se voda ne koristi za gašenje požara tih materija.6 ANALIZA POSTOJEĆE HIDRANTSKE MREŽE Voda u protivpožarnoj zaštiti ima dominantno mjesto. potpomažu bržem širenju požara. evakuacionih puteva i sprečavanje širenja eventualnog požara u/ili preko ventilacionih kanala može se primjeniti voda u kompaktnom mlazu odnosno u obliku vodene magle ovisno od toga koje se materije nalaze u požaru. C A. E. E. Voda u protivpožarnoj zaštiti ima dominantno mjesto. te njegovog opšteg društvenog značaja. E Napomena: Podjela objekata u požarne sektore predstavljena je u grafičkim prilozima ovog plana. E A. 7. dim onemogućava efikasno evakuiranje i značajno otežava sprovođenje akcije gašenja. E ExIIA FIVC K3/K4 K3/K4 K3/K4 K3/K4 K3/K4 K3/K4 K3/K4 K3/K4 A. koji se u požaru redovito oslobađaju. Međutim. 7. E. a voda u obliku kompaktnog i raspršenog mlaza za požare klase A (čvrstih materija). F A.

prikazani su u grafičkom prilogu ovog Plana. Primjena vode za gašenje nafte i naftnih derivata (tečnosti koje se ne miješaju sa vodom) može uticati na širenje požara i opasnosti pri gašenju. Osnovni elementi vodenog mlaza su : . Napomena: Hidrantska mreža na pomenutom prostoru sa svim uređajima i armaturom pregleda se najmanje dva puta u toku godine od strane ovlaštene ustanove. 7. Bez odgovarajućeg pritiska i kapaciteta ne može se ostvariti odgovarajući efekat gašenja požara. Upotreba vode nije vezana za razmjere požara. Međutim. odnosno za zaštitu puteva evakuacije i za gašenje požara u ventilacionim kanalima. Položaji vanjskih i unutrašnjih hidranata na postojećoj hidrantskoj mreži. Efikasno snadbijevanje vodom je jedan od osnovnih faktora za uspješno gašenje požara. Uspješno gašenje vodom postiže se samo onda kada je udarna snaga vodenog mlaza veća od otpora koji pruža vatra. Udarna snaga vodenog mlaza izražava se količinom vode u jedinici vremena i brzinom kojom se čestice vode sudaraju sa zapaljivim predmetima i konstrukcijama. Voda se ne smije koristiti ni za gašenje elektro instalacija koje su pod naponom. nego prvenstveno za vrstu požara tj. Dejstvo vode zasniva se na hlađenju gorive materije ispod temperature gorenja. Periodičnom pregledu podliježu i cijevne armature i druga oprema koja je smještena u hidrantskom ormaru. Neophodno je istaknuti da se voda u obliku vodene magle može primijeniti za gašenje požara elektroinstalacija koje nisu pod naponom. Za uspješno gašenje nije dovoljno jednostavno pokrivanje i kvašenje.1 ELEKTRIČNE INSTALACIJE “Multiteh inženjering” ZENICA 31 . odnosno smanjenja štete od nastalog požara ograničavanjem mogućnosti proširenja požara. opremljen i održavan predstavlja siguran način snadbijevanja objekta vodom za gašenje požara. Lokalitet raspolaže sa unutrašnjom i vanjskom hidrantskom mrežom koja je u funkciji. Hidrantski sistem na odgovarajući način projektovan.količina vode u jedinici vremena ( kapacitet ) i . Izuzetak. Prema uvidu u stanje na terenu i prema projektnoj dokumentaciji u objektu postoje 10 zidnih Ø 52 i 2 podzemnih hidranta Ø 52 sa pripadajučom opremom.3. pa se voda ne koristi za gašenje požara tih materija. za uspješno gašenje treba dejstvovati i odgovarajućim kapacitetom vode koji se izražava protokom vode u mlaznici u jedinici vremena. evakuacionih puteva i sprečavanje širenja eventualnog požara u/ili preko ventilacionih kanala može se primijeniti voda u kompaktnom mlazu odnosno u obliku vodene magle ovisno od toga koje se materije nalaze u požaru. Iz naprijed navedenog proizilazi da se voda može primjeniti kako za zaštitu tako i za gašenje požara u bilo kom prostoru samo zavisi od toga u kojem se obliku ona primjenjuje. a voda u obliku kompaktnog i raspršenog mlaza za požare klase A (čvrstih materija).3 ELEKTRIČNA OPREMA I INSTALACIJE 7. Na osnovu namjene objekta. te njegovog opšte društvenog značaja. za gašenje i zaštitu prostora.Plan zaštite od požara vanjsku i unutrašnju mrežu za gašenje požara) u cilju sprječavanja nastanka požara. Na zapaljenu površinu treba dejstvovati i odgovarajućom udarnom snagom mlaza vode. Svi ventili koji povezuju hidrantsku mrežu sa izvorom za snadbijevanje vodom moraju biti otvoreni i u otvorenom položaju nepropusni.radni pritisak. vrstu tvari koje gore ili se nalaze u blizini objekta koji gori. Društvo koje upravlja pomenutim prostorom mora voditi odgovarajuću evidenciju o periodičnom pregledu hidranata koju uvijek može staviti na uvid nadležnoj inspekciji.

galerije "RO-G" i "RT-G". prvog sprata "R0-1S". U tu svrhu odabran je adresibilni sistem javljanja.". Instalacija rasvjete izvodi se vodovima večim dijelom položenim u spuštenom stropu. Priključak na distributivnu mrežu izvesti u svemu prema energetskoj saglasnosti nadležne distribucije.Plan zaštite od požara Napajanje objekta električnom energijom se ostvaruje sa gradske distributivne mreže (mjesto i način priključka određuje distribucija).2 m od poda. osnovna rasvjeta (220 V.3. te na osnovu važećih standarda i preporuka.Sa GRO ostvareni odvodi do razvodnih ormara podruma "RO-Podr. Na nacrtima svako sijalicno mjesto nosi oznaku rasvjetnog tijela prema čemu se vrši montaža. “Multiteh inženjering” ZENICA 32 . Sa razvodnih ormara i razvodnih tabli ostvareni odvodi do potrošača u objektu vodovima odabranim na osnovu instalirane snage pojedinih potrošača i udaljenosti od ormara. Svjetiljke na crtežu označene sa «PS».. drugog sprata "R0-2S". prvom i drugom spratu preko seta prekidača. odnosno u prostorima u pod žbuk izvedbi ispod maltera. potkrovlja "ROPotk" i kotlovnice "RO-K". Uz centralu smješteno i rezervno napajanje kao i telefonski komunikator sa govornom porukom. koji se bazira na serijskom povezivanju pojedinih komunikacionih elemenata unutar dvožilne javljačke linije. Prekidači rasvjete se postavljaju na visini h=1. a sukladno projektnom zadatku i tehničkim propisima. 50Hz). te lokalnim prekidačima postavljenim u prostorijama. odnosno komandnih kućišta. Mjerno distributivni priključni ormar MPDO predviđen da se ugradi na spoljašnjoj fasadi kod KPO.3. 7. Opća. Siguronosna rasvjeta označava pravce ka izlazu u slučaju nužde. dijelom (kotlovnica) nad žbuk na obujmicama provučenim u plastičnim PNT cijevima. Upravljanje rasvjete u hodnicima je putem tastera.5 h. preporukama i tehničkim rješenjima ED.3.2 RAZVOD . Tip i vrsta rasvjetnog tijela kao i nivo osvjetljenosti određeni su u ovisnosti od uslova u prostoru. što zadovoljava kriterije za ovakve objekte. Račvanje kablova se vrši u PVC razvodnim kutijama <t> 78 mm sa poklopcem. preko kablovsko priključnog ormara KPO. Ova rasvjeta izvedena sa armaturama sa vlastitim akumulatorom čiji je kapacitet rada 1.te zahtjeva projektanta enterijera i investitora. au prizemlju.3 RASVJETA Opća rasvjeta u svim prostorma i realizovana odgovarajućim svjetiljkama. Upravljanje rasvjetom u podrumu se vrši prekidačima postavljenim na poklopcu razvodnog ormara podrum. dijelom po zidu na obujmicama ispod enterijera dijelom pod žbuk u zidu. a preko kablovskog priključnog ormara KPO odnosno mjerno priključnog distributivnog ormara MPDO sa kojeg je ostvaren odvod do glavnog razvodnog ormara "GRO" sa kojeg su ostvareni odvodi do razvodnih ormara u objektu. 7.3. Centralni uređaj-protivpožarna centrala montirana u portirnici u prizemlju objekta. 7. 7. riješena ovisno o namjeni i veličini prostorije. Mokri čvorovi se upravljaju preko prekidača postavljenih pored ulaznih vrata. a kod nestanka električne energije.5 SISTEM VATRODOJAVE I SIGURNOSNI SISTEMI ZAŠTITE OD POŽARA Za zaštitu objekta od požara izvedena je instalacija i neophodna oprema za automatsko otkrivanje i alarmiranje pojave požara za čitav objekat.4 PANIČNA RASVJETA U objektu izvedena instalacije siguronosne "panik" rasvjete komplet sa akumulatorom. prizemlja "RO-Pr" i "ROZP".

U cilju zaštite od atmosferskih pražnjenja na objektu je izvedena gromobranska instalacija realizovana po sistemu Faradejevog kaveza. Kao zaštita od indirektnog dodira napona primjenjen je sistem TN C/S sa posebnim zaštitnim provodnikom štićenim osiguračima sa topljivom niti ili aut. Zaštita od mehaničkih oštećenja i prskajuće vode postignuta je pravilnim izborom elemenata instalacije te vodotijesnom izvedbom ( tip zaštite IP 54 ). Upravljačke jedinice su modularne i opremaju se sa potrebnim jedinicama. spojiti na zaštitni provodnik.3. Sve dijelove instalacija i uređaja kod kojih treba provesti zaštitne mjere.B4. Sistem omogućuje dodjelu adrese svakom javljaču i svakom nadzornom i upravljačkom elementu. U GRO-u je radna nula spojena na uzemljivač preko rastavne mjerne spojnice. zaključavanje razvodnih ormara. Dojava alarma izvodi se lokalno na sirene (uz mogućnost dojave preko PTT linije -opcija).7 GROMOBRANSKA INSTALACIJA Zaštita od atmosferskog pražnjenja predviđena je i izvedena putem klasične gromobranske instalacije po principu Faradej-kaveza. Na ovu hvataljku potrebno je vezati sve metalne mase na krovu.3. Nadzor automatskim javljačima je predviđen za sve prostorije. alarmne sirene. Ispravno uzemljenje je od bitnog značaja za ispravno funkcionisanje gromobrana i tom dijelu instalacije treba pokloniti posebnu pažnju.Plan zaštite od požara Uz navedeni centralni uređaj ugrađeni su analogno adresabilni optički javljači dima sa podnožjem. Na upravljačkoj jedinici je moguća identifikacija javljača koji je aktiviran (preko displeja na centralnoj jedinici). Zaštita od statičkog elektriciteta postignuta je primjenom izjednačavanjem potencijala. Automatski javljača požara se uglavnom postavljaju na spušteni strop. Zaštita od atmesferskog pražnjenja izvedena je u svemu prema odredbama datim u Tehničkim propisima o gromobranima (SI. Hvataljka gromobranske instalacije izvodi se pocinčanom Fe/Zn trakom 20x3 mm položenom po sljemenu krova (na ravnom dijelu krova) na odgovarajuće potpore. Instalacija između pojedinih elemenata na trasi vođeni u jednom komadu bez nastavljanja. samogasivi. a u izvođenju detalja i elemenata mora se pridržavati odredbi N. Da bi gromobranska zaštita bila efikasna mora se vršiti njena kontrola i to: . Izvođač radova je obavezan pridržavati se odredbi pravilnika. odmah po aktiviranja javljača. rukovanje ovlaštenih lica uz primjenu odgovarajućih sredstava). osiguračima. 7.8mm .950. 7.6 ZAŠTITE Zaštita od opasnog napona dodira određena je izborom instalacija prema elektrotehničkim propisima (posebna zaštita kućišta. odnosno u ovisnosti od vrste objekta. Nul vodič i zaštitni provodnik moraju imati presjek i jednaku izolaciju kao i fazni vodič. postavljanjem upozoravajućih natpisa. predviđenog inače kod aktiviranja automatskih javlača. “Multiteh inženjering” ZENICA 33 . Tako svaki spoj na masu postaje kratki spoj. analogno adresabilni termički javljač dima sa podnožjem. ručni javljači u crvenom kućištu. list SFRJ broj 13/68 i 13/78). Izuzetak su jedino prostorije bez požarnog opterećenja (mokri čvorovi). Vodovi za povezivanje centrale i detektora (ostalih elemenata) su kablovi tipa IY(St)Y 2×2×0. alarmne sirene sa bljeskalicom.crveni.poslije popravka ili izmjene gromobranske instalacije .poslije udara groma u instalaciju u vremenskim razmacima od 1 – 5 godina. Ručni javljači u objektu omogućavaju da se izvrši aktiviranje alarma bez zadržavanja. Javljači su postavljeni kod svih izlaza kroz koje se može napustiti požarna zona.901 .

Na uzemljivač se povezuju svi odvodi. i to strujni prekidač DPX630/500A sa podnaponskim okidačem. . sa mogućnošću zaključavanja u mehaničkoj zaštiti IP40. a spojna mjesta nakon montaže zaštićeni odgovarajućim antikorozivnim premazom.". i to na ulazu i izlazu iz objekta. Na ormar će se nalijepiti odgovarajuće naljepnice upozorenja. Zaštita od dodira dijelova pod naponom će se izvesti montažom ploče od pleksigasa. Razvodni ormari u svemu izvedena prema jednopolnim shemama pojedinih ormara. zaštite na radu te pouzdanog i sigurnog napajanja objekta električnom energijom. U razvodnim ormarima prizemlja "R0-Pr. Na priključnom kablu u glavnom razvodnom ormaru ugrađna glavna sklopka DPX630/500 A preko koje se može daljinski preko podnaponskog okidača isključiti komplet električna energija u objektu.". Razvodni ormari na pojedinim etažama podruma "R0-Podr. s obzirom na njenu razgranatost po objektu i mogućnost preskoka iskre na tu instalaciju. Bez obzira da li vodovodnu instalaciju upotrebljavamo kao uzemljenje ili ne. Svi dovodi i odvodi u ormar dolaze sa gornje strane ormara.5 Kv. metalne konstrukcije objekta. a montiran na zid na visini 1. Bitno je napomenuti da traka u sloju mršavog betona ne probija hidro izolaciju i sa gromobranskim vodom se veže tek na koti prizemlja. kao i instalacioni automatski prekidači . U ormar ugrađena oprema prema jednopolnoj električnoj šemi.Specijalne mjere zaštite od požara. Sve spojeve trake u zemlji izvesti varenjem ili ukrsnom spojnicom BGO 52. prvog sprata "R0-1S".". instalacioni automatski prekidači 6A. Razdjelni ormari kotlovnice RO-K metalni dekapirani lim izrađen od atestiranog materijala koji “Multiteh inženjering” ZENICA 34 . provedene su sljedeće zaštitne mjere: .Zaštita od kratkog spoja i preopterećenja kablova. katodni odvodnici KO-0. prizemlja "R0-Pr. treba gromobransko uzemljenje barem na dva mjesta podzemno spojiti s vodovodnom instalacijom.Zaštita od prenapona atmosferskog porijekla.Zaštita od opasnog napona dodira. Kod križanja kablova i gromobranskog uzemljivača treba uzemljivač ukopati 1 m ispod kabla i položiti ga u cijev promjera 100 m. Na uzemljivač se povezuju odvodni vodovi. treba premostiti. . priključnog PTT ormara. 7. Sa uzemljivača izveden je ispust trake za uzemljenje glavnog razvodnog ormara.Plan zaštite od požara Odvodni vodovi realizovani su istom trakom položenom u AB stubovima do temeljnog uzemljivača objekta. Uzemljivač objekta je temeljni i izveden je trakom Fe/Zn 25x4 koja je položena u sloj mršavog betona ispod temelja. Glavni razvodni ormar GRO je izveden u dvije sekcije za napajanje i razvod električne energije u objektu. . drugog sprata "R0-2S" i potkrovlja "ROPotkr. Svaki dio gromobranskog uzemljenja mora biti najmanje 3 m udaljen od energetskih kablova.1m od gotovog poda u ostavama pojedinih etaža. Sva uzemljenja susjednih objekata do 20 m udaljenosti spojiti na gromobransku instalaciju objekta. Vodomjere. metalnih vrata i vodovodne instalacije. Križanja treba izvesti po mogućnosti pod pravim uglom. Zaštita od dodira dijelova pod naponom izvedena ugranjdom plastičnih kanalica I pleksiglas ploča. a dopušteno je križanje pod uglom od 45 stepeni. prizemlje zajedničke potrošnje "R0-ZP".8 PRIMJENJENI SISTEMI ZAŠTITE Sa aspekta zaštite od požara. Sve spojeve na gromobranskoj instalaciji izvedeni pomoću ukrsnog komada za prolazne trake. dužine 6 m. Ormar potrebno u potpunosti izvesti prema jednopolnoj shemi a prema prporukama nadležne ED.3.mašina i uređaja. prvog sprata "R0-1S" i drugog sprata "R0-2S" izvedena posebna sekcija sa automatskim osiguračima za napajanje ventilatora fem coiler-a.1m od gotovog poda. Na priključnim kablovima sekcijia ugrađen glavni prekidač. i eventualne spojke od izolacionog materijala i slično. Na priključnim vodovima u razvodnim ormarima ugrađene zaštitne strujne sklopke. Izveden je od dekapiranog čeličnog lima i montiran na zid u prostoru ostave u prizemlju objekta na visini 1." izveden od dekapiranog čeličnog lima nad gradni. Razvodni ormar zajedničke potrošnje "R0-ZP" će se montirati u portirnici objekta.

djeluju slično kao kasetnejedi race.za klimatsko područje Sarajeva i kada rad toplinske pumpe osnovnog energetskog izvora nije ekonomičan! .predviđena je slijedeća oprema: -stropne kasetne jedinice.pomoću ventilatora. Razvodni ormari postavljeni na mjesto kako je naznačeno u crtežu. “Multiteh inženjering” ZENICA 35 . i uključuje se u pogon kada vanjska temperatura zraka /zima/.5°C.između elektro .pločasti izmjenjivač topline. za instalacije grijanja/hlađenja. kao dodatni energetski izvor.montaža na pod.koji obezbjeđuje razmjenu prenosa topline .izvode se iz crnih čeličnih bešavnih cijevi za varenje. koje djeluju na principu prinudnog strujanja zraka.zaključno do stropnih kasetnih jedinica. za dvocjevni sistem.arhrtektonsko-graoevinskirri projektom Instalaciju grijanja i hlađenja sačinjava: ENERGETSKA OPREMA Predviđena je na ravnom krovu i dijelom u zatvorenom prostoru. Pripadnost opreme pojedinim strujnim krugovima označiti natpisnim pločicama. 7.pređviđeni u sanitarnim prostorima CIJEVNA MREŽA Svi glavni cijevovodi. U razvodnim ormarima ostavareno 20 . a ventilacija je riješena kao prirodno strujanje zraka.Ugraditi se mogu samo atestirane cijevi.sabirnice. Kao sistem zaštite od previsokog napona dodira primijenjen je sistem TN-C/S sa odvojenim nultim i zaštitnim vodom duž cijele instalacije. Razvodni ormari i razvodne table izvedeni u svemu prema jednopolnim shemama. pločasti. i rad sa opticajnim zrakom. kroz lamelni izmjenjivač topline. Razvodna tabla galerije "RT-G" tipske izvedbe. Ormari izvedeni kao nadgradni sa mogućnošću zaključavanja. montaža na zjd.30% slobodnog prostora za eventualnu ugradnju naknadne opreme. -coil uređaji. armature GRIJAČ -RASHLADNA OPREMA Za obezbjeđenje ugodnosti u objektu.radijatori. u izvedbi reverzibilne toplinske pumpe i predstavlja osnovni energetski izvor -elektro-blok kotao. Prilaz rednim stezaljkama lahko pristupačan.pada ispod 2.grijanje-hlađenje. Za ovaj vid zaštite od previsokog napona dodira u svemu se pridržavati uputa datih za ovaj vid zaštite od previsokog napona dodira. Ovjesni i noseći materijal za montažu cjevovoda.za obezbjeđenje protoka energetskog medija -ostala oprema razdjelnici. plastična ugradna sa zaštitnim poklopcem. i rad sa opticajnim zrakom . Razvodni ormari i table sa ugrađenim odgovarajućim PE i N stezaljkama. kao najoptimalnije nješenje Sastoji se iz slijedećih dijelova koji obezbjeđuju energetski medij za grijanje-hlađenje -zračno hlađeni vodeni agregat sa aksijalnim ventilatorima za vanjsku ugradnju. a prema priloženim jednopolnim shemama razvodnih ormara i razvodnih tabli. Razvodni ormari treba da posjeduju odgovarajuće tvorničke ateste.4 MAŠINSKE INSTALACIJE U skladu sa zahtjevom Investitora. Na priključnom kablu ugrađena zaštitna strujna sklopka. za dvoctjevni sistem. Nakon završene montaže i ispitivanja izoliraju se paronepropusnom izolacijom.Plan zaštite od požara ispunjava uvjete II klase zaštite od električnog udara i uz primjenu odgovarajuće zaštite od napona dodira.odobrene od nadzornog organa.blok kotla i toplinske pumpe -crkulacione pumpe.u objektu je predviđena instalacija grijanja i hlađenja. U razvodnim ormarima instalirani instalacijski i automatski osigurači na početku strujnih krugova. mora biti atestiran odobren. Dimenzije ormara i razvodnih tabli određene prema opremi koja se ugrađuje.

Pored glavne. . Najčešći uzroci požara su: . sunčeva toplota i dr. Skladišni i prodajni prostori trebaju imati oznake za zabranu pušenja kako usljed nemara zaposlenih nebi došlo do pojave požara. 8. .samozagrijavanje i samopaljenje itd. pepeljare često prazne u košare s papirom... Budući da su mjesta radnog boravka općenito mjesta koja sadrže razne gorive materije. ostaje konstatacija o važnosti kontrole nad izvorima paljenja kao preventivnoj mjeri zaštite od požara. . brušenja i si.upaljena cigareta ili neugašeni opušak.varničenja. U kancelarijama se npr.1 PRORAČUN POŽARNOG OPTEREĆENJA “Multiteh inženjering” ZENICA 36 . .organizacija otpreme roba do izložbenih i prodajnih prostora objekta.prodajna . . Neugašeni opušak će u tom slučaju vrlo lako izazvati požar.upotreba otvorenog plamena. . te uzimajući u obzir činjenicu uvijek prisutnog vazduha. . . .pružanje raznih administrativnih usluga i sl.Plan zaštite od požara 7. kratkog spoja. obavljaju se i sporedne djelatnosti koje nemaju bitnog uticaja na požarno stanje u objektu ali se ne smiju zapostaviti kao što je: .priprema i organizacija procesa rada.i svi ostali tekući poslovi bez kojih se nebi mogao obavljati osnovni posao u objektu. osobito kad odbacuju opuške koji prethodno moraju biti potpuno ugašeni.električne iskre nastale zbog grešaka i kvarova na električnim instalacijama usljed . . ... preopterećenja i si. .organizacija skladištenja kartonske i najlonske ambalaže i otprema do krajnjeg kupca i sl. Stoga je sa aspekta preventivne zaštite od požara važna zabrana i kontrola pušenja.. Procesi rada u predmetnom objektu je sljedeći: ..pružanje korisnicima-kupcima raznih trgovačkih usluga i sl.osiguranje prodajnog i skladišnog prostora i sl. . rezanja. POŽARNO OPTEREĆENJE I POTREBNA SREDSTVA ZA GAŠENJE 8.organizacija istovara raznih vrsta roba i materijala i uskladištenje po vrstama i namjeni i sl.3“ je izložbeno.mehaničke iskre nastale pri radovima zavarivanja.5 PROCES RADA I OPASNOSTI KOJE GA PRATE Namjena objekta društva „Poslovni-PJ Prodavnica br.organizacija nabavke raznih vrsta roba za potrebe prodajnog centra. pušači moraju biti krajnje oprezni. Osim toga. .prirodne pojave kao što su udar groma. koje su najčešće izrađene od gorivog materijala.održavanje i čišćenje kruga i prostora objekta koje društvo koristi.organizacija prevoza i prihvata u skladišne prostore raznih vrsta roba i sl.

evakuacije ljudstva i materijalnih dobara iz objekta u slučaju požara.visoko požarno opterećenje preko 2100 MJ / m2 .građevinske karakterisitke vatrootpornosti konstrukcije.požarno opterećenje i stepen opasnosti od požara. prostorije). prilazi objektu sa svih strana zaštitne zone i sl.odgovarajuća vatrodojava i automatski sistemi za gašenje požara.snadbjevanje vodom i aparati za početno gašenje. . Fi ⇒ prividna gustina marterijala u kg/ m3. . Vi ⇒ zapremina materijala (prostorije) u m3.mikro lokacija objekta-sektora-prostorije. S ⇒ površina osnove na koji se odnosi požarno opterečenje (m2 ).Plan zaštite od požara Pri procjeni ugroženosti od požara mora se voditi računa o slijedećim elementima: .030) obrascem: Z = Pi × S Gdje su: Z ⇒ ukupno požarno opterećenje u GJ. . S ⇒ površina osnove m2 .srednje požarno opterećenje do 2100 MJ / m2 .. Ono se računa prema obrascu: Fi × V i × H i Pi = -------------S Gdje su : Pi ⇒ specifično požarno opterećenje u KJ/m2 ili MJ/ m2 . Pi ⇒ specifična požarna opterećenja (pokretna požarna opterečenja koja direktno zavisi od količine zapaljivih materijala i iznosa sa KJ/m2 ili MJ/m2 . Ovim standardom određene su tri grupe specifičnih. Hi ⇒ toplotna moć materijala KJ/kg. Građevinske karakteristike objekta odnosno sektora bitni su u smislu širenja požara. “Multiteh inženjering” ZENICA 37 .06 m2. procjeni efikasnosti intervencije sa postojećom opremom itd.nisko požarno opterećenje do 1050 MJ / m2 . Požarni sektor P-1 Površina požarnog sektora P-1 je cca 3. .020 koji su sastavni dio požarnog sektora (objekat. Ukupno požarno opterečenje predstavlja ukupnu količinu toplote koja bi se oslobodila podpunim izgaranjem određene količine zapaljivih materijala u nekom prostoru kao i zapaljivih konstruktivnih elemenata i ono se izražava (prema JUS U J1. Specifično požarno opterećenje (pokretno) je izraženo toplotom koja se može razviti u zavisnosti od toplotne moći materijala i njegove količine svedene na 1m2 površine prostora. . . U račun ulaze svi gorivi materijali u smislu standarda JUS U J1. Mikro lokacija je bitna za stepen ugroženosti od požara jer se ovdje procjenjuje ugroženost objekata prema susjednim objektima. a time i ukupnih požarnih opterečenja: .

Požarni sektor P-2 Površina požarnog sektora P-1 je cca 5.Plan zaštite od požara Specifično požarno opterećenje je znatno ispod 1050 MJ/m2.9 m2. što znači da ovaj sektor spada u nisko požarno opterećenje. Požarni sektor P-5 Površina požarnog sektora P-5 je cca 1140. Specifično požarno opterećenje je znatno ispod 1050 MJ/m2.40 m2. Zbog same namjene i konstrukcione izvedbe i stalnim prisustvom određene količine zapaljive materije kao i proračuna za specifično požarno opterećenje koje je u intervalu od 1050 MJ/m 2 i 2100 MJ / m2 znači da ovaj sektor spada u srednje požarno opterećenje. što znači da ovaj sektor spada u nisko požarno opterećenje.2 VATROOTPORNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA “Multiteh inženjering” ZENICA 38 . Požarni sektor P-7 Površina požarnog sektora P-7 je cca 305 m2. Požarni sektor P-3 Površina požarnog sektora P-3 je cca 992 m2.28 m2. Specifično požarno opterećenje je znatno ispod 1050 MJ/m2. Požarni sektor P-4 Površina požarnog sektora P-4 je cca 1105.55 m2. što znači da ovaj sektor spada u nisko požarno opterećenje. što znači da ovaj sektor spada u nisko požarno opterećenje.40 m2. što znači da ovaj sektor spada u nisko požarno opterećenje. Specifično požarno opterećenje je znatno ispod 1050 MJ/m2. U sektoru se nalazi stalno prisustvo zapaljive materije kao i zbog njegove namjene i u slučaju nepredviđenih situacija sektor posmatramo kao visoko požarno opterećenje. 8. Specifično požarno opterećenje je znatno ispod 1050 MJ/m2. što znači da ovaj sektor spada u nisko požarno opterećenje. što znači da ovaj sektor spada u nisko požarno opterećenje.15 m2. Požarni sektor P-8 Površina požarnog sektora P-8 je 11. Specifično požarno opterećenje je znatno ispod 1050 MJ/m2. Požarni sektor P-9 Površina požarnog sektora P-9 je 18. Specifično požarno opterećenje je znatno ispod 1050 MJ/m2. Požarni sektor P-6 Površina požarnog sektora P-6 je cca 1140.

Zbog toga se poslije gašenja požara klase A prahom.o ovom sredstvu za gašenje bilo je riječi u poglavlju "Hidrantska mreža". Na osnovu veličine i namjene prostora. aparati tipa "S". Aparati tipa "CO2" su najefikasniji prilikom upotrebe u zatvorenim prostorima i to za gašenje početnih požara na elektroinstalacijama. a ne gasi žar. Unutarnji zidovi 6.suhi prah. Iznimno se upotrebljavaju za gašenje manjih površinskih požara čvrstih tvari (klasa A). drvo i si. monolitnih ploča 4.Plan zaštite od požara Analiza vatrootpornosti konstruktivnog sistema za predmetni objekat izvršena je na osnovu podataka o zahtjevnoj vatrootpornosti osnovnog nosivog sistema koja je proistekla iz požarnog opterećenja. Suhi prah se nalazi u aparatima koji nose oznaku "S" tzv. Primjenjuje se za gašenje požara klase A. Konstrukcija evakucionog puta 7.+ 2 Pd “Multiteh inženjering” ZENICA 39 . . kao stoje npr. aparati tipa "CO2". Prah je veoma pogodno sredstvo za gašenje požara.. Ugljen-dioksid se nalazi u aparatima koji nose oznaku "CO2" tzv. Vatrootpornost konstruktivnih elemenata: LOKACIJA I NAZIV OBJEKTA STEPEN OTPORNOSTI NA POŽAR R/B NAZIV KONSTRUKCIJE 1. Broj aparata za početno gašenje požara računa se prema obrascu za jedno požarno opterećenje: P – Pr N= -------. prah ne pričinjava nikakvu štetu i ne djeluje korozivno na materijale sa kojima dolazi u dodir. . Noseči zidovi 5. Skeletna konstrukcija sistema Vertikalna opterečenja preko 3. mora upotrijebiti voda ili pjena za gašenje žara. velike količine zapaljivog materijala smo ustanovili da u objektima i to prostoru skladišta ima prisustva većih količina zapaljivog materijala i da ovaj prostor spada u srednje požarno područje. C. a mogu sekoristiti za gašenje manjih požara zapaljivih tečnosti i gasova u zatvorenim prostorima (B i C). jer brzo eliminiše plamen. te se postavljaju na mjestima koja mogu biti ugrožena požarom usljed eventualnih grešaka i kvarova na elektroinstalacijama.ugljen-dioksid. Otvori 8. Abrazivno djelovanje praha može se pojaviti ukoliko prah dospije u ležajeve i slične dijelove mašina i uređaja.voda . IZVEDBA VATROOTPORNOST Armirano betonska 2-4 časa Armirano betonski Armirano betonski Siporex blokovi Armirani beton Metalni Fero cement Keramičke pločice Laminat 2-4 časa 2-4 časa 1-3časa 2 časa 1/2 časa 1-2 časa 2-4 časa 1/2 časa 8. Efikasnost gašenja požara prahom umanjuje se kod gašenja požara materijala koji gore uz pojavu žara. B. Podna obloga „POSLOVNI-PJ PRODAVNICA BR.3“ IV stepen (veća otpornost) GRAĐ.3 PRORAČUN MOBILNE OPREME ZA POČETNO GAŠENJE POŽARA Kao sredstva za gašenje početnog požara predviđeni su: . samo ako ne dođe u dodir s vodom. dok prostor kotlovnice gdje je energent plin spada visoko požarno područje.

Požarni sektor P-1 3.+ 2 → usvajamo 2 aparata 400 “Multiteh inženjering” ZENICA 40 . Pd = 200 Pr = 50 .150 N = ----------------.Plan zaštite od požara gdje je : N .150 N = ----------------.+ 2 → usvajamo 6 aparata 200 Požarni sektor P-4 1105.28 . Pd = 400 Pr = 100 .100 N = ----------------.+ 2 → usvajamo 4 aparata 400 Požarni sektor P-6 1140.+ 2 → usvajamo 1 aparat 400 Požarni sektor P-2 5.+ 2 → usvajamo 4 aparata 400 Požarni sektor P-5 1140.+ 2 → usvajamo 4 aparata 400 Požarni sektor P-7 305 . Pd = 100 za nisko požarno opterećenje za srednje požarno opterećnje za visoko požarno opterećenje Kao jedinični aparati uzimaju se protivpožarni aparati tipa S-9 i CO2 -5.150 N = ----------------.150 N = ----------------.+ 2 → usvajamo 1 aparat 400 Požarni sektor P-3 992 .150 N = ----------------.150 N = ----------------.15 .06 .porebni broj ručni aparata P .površina objekta ( sektora) ili prostorije koja se štiti ( m2 ) Pr i Pd iznose: Pr = 150 .40 .40 .

a iste postaviti na odgovarajuća pristupačana mjesta tzv.+ 2 → usvajamo 1 aparat 400 Da bi se zadovoljili minimalni uslovi za početno gašenje požara društvo mora posjedovati minimalno 11 kom. te klase požara koje upotrijebljeno sredstvo može gasiti. .Održavanje aparata za gašenje početnog požara podrazumjeva: redovni pregled. o čemu se mora voditi propisana evidencija.150 N = ----------------.Redovni pregled obavlja se od strane korisnika aparata svaka tri mjeseca. na dohvat ruke. protivpožarnih aparata tipa S-9. 15 kom. na komunikacione puteve (hodnike) ili u blizini ulaza/izlaza. potencijalno ugroženih mjesta i sl.vrši stručna osoba ovlaštenog preduzeća. EVAKUACIJA U SLUČAJU POŽARA 9. a s ciljem utvrđivanja: uočljivosti aparata i dostupnosti aparatu. Aparati mogu biti postavljeni na suhom patosu ili ovješeni na zidove na visini do 1.Kontrolno ispitivanje svakih 5 godina .Aparate treba postavljati na vidnom i lako pristupačnom mjestu.vrši stručna osoba ovlaštenog preduzeća.Plan zaštite od požara Požarni sektor P-8 11. . na aparatu su naznačene i tehničke karakteristike aparata. Napomena: . općeg stanja aparata. kompletnosti aparata. ventila i sl. ispitivanju ispravnosti i funkcionalnosti isti.55 . . .1 ANALIZA PUTEVA EVAKUACIJE “Multiteh inženjering” ZENICA 41 . . Prenosni (ručni) aparati za gašenje početnog požara aktiviraju se veoma jednostavno. U prostorima gdje radi (boravi) veći broj ljudi požari se efikasnije gase istovremenom upotrebom više ručnih aparata koji se koriste od strane više lica.9 . koristeći kratko jezgrovito uputstvo koje je vidno istaknuto na svakom aparatu. stanja plombe.+ 2 → usvajamo 3 aparat 100 Požarni sektor P-9 18.Nakon svake upotrebe aparat obavezno servisirati u ovlaštenom društvu. periodični pregled i kontrolno ispitivanje.Periodični pregled svakih 6 mjeseci . Osim uputstva. a prema priloženoj šemama. ukoliko nema druga uputa od samog proizvođača istih. Napomena: Protivpožarni aparati moraju se šestomjesečno podvrći tehničkoj kontroli tj. 9.5 m od patosa.50 N = ----------------. protivpožarnih aparata CO 2-5. Uočene nedostatke korisnik je obavezan odmah ukloniti sam ili putem stručne osobe. a koje je propisao proizvođač.

Konstruktivni elementi komunikacija (zidovi.Obezbijediti dovoljan broj izlaza iz prostora u kojima se okuplja veći broj lica. To vrijeme se odreduje iz tri uslova: .Sve komunikacije moraju biti obrađene negorivim materijalom.maksimalno vrijeme potrebno za napuštanje jedne prostorije objekta. U svrhu omogućavanja brze i efikasne evakuacije lica koje su se zatekle u poslovnom objektu društva u slučaju požara ili neke druge elementarne nepogode.Dovoljan broj puteva tako raspoređenih kako bi se izbjeglo nagomilavanje lica na jednom dijelu puta te da se ukupan broj lica koji se može zadesiti u objektima. . Za izračunavanje potrebnog vremena za evakuaciju najkraćim putem i najužem dijelu na putu za evakuaciju koristi se slijedeći obrazac: N T2 = t min + --------“Multiteh inženjering” ZENICA 42 . ravnomjerno usmjerava prema izlazima.na osnovu propusne moći vrata.) moraju da budu takve vatrootpornosti da omoguće upotrebu za potrebno vrijeme evakuacije. . Svi putevi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni u svako doba dana. .Plan zaštite od požara Na osnovu Zakona o građenju. tpmax se određuje na osnovu dužine svih puteva gdje se mijenja način kretanja: S3 S1 S2 Vp t = Vh + V s + pmax Gdje je: S1 . Znaci koji upućuju prema izlazu su postavljeni na takvim mjestima da budu lahko uočljivi i nedvosmisleno pokazuju smjer kretanja prema najbližem izlazu. potrebno je utvrditi vrijeme evakuacije od izlaznih vrata na prostoriji do slobodnog neugroženog prostora van objekta.da osoba pri evakuaciji koristi najduži put. u pogledu ovog zakona jeste sposobnost građevine da izdrži sva predviđena djelovanja koja se javljaju pri izgradnji i normalnoj potrebi. i da su svjetiljke na putevima za evakuaciju povezane na rezervni izvor napajanja koji se automatski uključuje po nestanku električne energije iz gradske mreže. građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da se postigne sigurnost građevine u cjelini. Pri korištenju maksimalne dužine puta za evakuaciju potrebno vrijeme dobije se iz obrasca: T1 = tmax+ tpmax gdje je: tmax . . S2 . Cjelokupan put za evakuaciju je označen pogodnim znacima koji na siguran način upućuju lica prema izlazu. podvlake i sl.da osoba koristi najkraći put za evakuaciju pa se pri tome maksimaino vrijeme dobije na osnovu propusne moći na najužem dijelu puta za evakuaciju. Sigurnost. Kada se određuje vrijeme potrebno za napuštanje jednog objekta u kojem se nalazi veliki broj lica. tpmax . vrata. Rezervni sistem napajanja mora biti takvog kapaciteta da obezbijedi funkcionisanje panik rasvjete najmanje u vremenu od jednog sata. . S3 . kao i svakom njenom dijelu i elementu.maksimalna dužina puta niz stepenice.maksimalna dužina puta uz stepenice. te da se zadrže sva bitna tehnička svojstva tokom predviđenog vremena trajanja.maksimalna dužina puta po horizontalnom dijelu evakuacionog puta.Komunikacije ne smiju imati nikakva suženja koja mogu biti smetnja kretanju lica. .vrijeme potrebno za savlađivanje najdužeg puta. potrebno je da putevi za evakuaciju zadovolje osnovne zahtjeve kao sto su: . tavanice.

gdje je: 30 ×Σc Te .brzina kretanja po horizontalnom dijelu puta iznosi Vh = 12-15 m/min . s tim da najudaljenije radno mjesto i najbliži izlaz ne prelazi 50 m.broj osoba koji mora proći na svom putu evakuacije kroz najuže mjesto. Maximalno dozvoljeno vrijeme evakuacije određeju se formulom: t max = K × tkr . Q – propusna moć vrata na prostoriji.. Smax – max.8 m izlaznih vrata. Vrijeme evakuacije kroz ulazna vrata se računa na osnovu sljedeće formule: N Te = ----------.ukupan broj širina po 0.Plan zaštite od požara 30 ×Σc t min .. dužina puta koji mora da pređe osoba.vrijeme potrebno za napuštanje objekta najkraćim putem. “Multiteh inženjering” ZENICA 43 . Vrata iz proizvodnih i radnih prostorija kroz koja se ide u hodnik ili u slobodan prostor treba da se otvaraju u smjeru izlaženja.brzina kretanja kroz otvore (vrata) iznosi Vo = 8-10 m/min Za objekte u kojima se skuplja veći broj osoba u proračunima se može koristiti podatak o propusnoj moći vrata 30 osoba/min za širinu vrata od 0. Vrijeme potrebno za napuštanje zaposjednute prostorije od strane osobe iz najudaljenijeg dijela. Σc . gdje je: K – koeficijent mogućih odstupanja veličine faktora koji utiče na ljudski organizam prilikom požara ( u praksi se uzima koeficijent 0.brzina kretanja stepenicama (penjanje) iznosi Vp = 6-8 m/min . gdje je: Vh tp – vrijeme potrebno za napuštanje prostorije iz najudaljenije tačke do izlaza.8).80 m. Širina vatrogasnih puteva.brzina kretanja po stepenicama (silaženja) iznosi Vs = 9-11 m/min . kao i vrijeme potrebno za sve osobe u prostoriji na raznim udaljenostima od izlaza izračunava se po sljedećim obrascima: Smax tp = -------. Eksperimentalne brzine kretanja su sljedeće: . N . N tv = -----. Prolazi namjenjeni komunikacijama moraju biti uvijek slobodni od stvari koje bi mogle otežavati evakuaciju kao i poduzimanje mjera za gašenje požara. odnosno puteva za evakuaciju računa se po broju zaposlenika.broj osoba koji mora proći kroz izlazna vrata. N .vrijeme potrebno za napuštanje objekta najkraćim putem. gdje je: Q N – broj osoba u jednoj prostoriji. Vh – brzina kretanja osoba po horizontalnom putu. Za određivanje kritičnog vremena tkr najznačajnije je poznavanje brzine kretanja po pojedinim dijelovima evakuacionog puta.

Navedene širine horizontalnih komunikacija su dosta povoljne sa aspekta evakuacije.4 ŠIRINA HORIZONTALNIH KOMUNIKACIJA S OBZIROM NA BROJ RADNOG OSOBLJA Širina osnovnih horizontalnih komunikacija (glavni i sporedni hodnici.) iznose cca 3. slobodni prolazi u i hodnicima i prostorijama. 9. S obzirom na određeni broj zaposlenika i dovoljan broj prolaza.kolski ulaz zapadna strana 1× izlaz vani . 2. Treba napomenuti da su podne obloge u skoro svim putevima negorive i da zadovoljavaju i sa tog aspekta protivpožarne zaštite. prostori između skladišnih linija. a u skladišnom putevi i prolazi između linija skladištenja. predprostori. te ulazi ispred hola koji na određeni način vode prem izlazu. U izložbenoprodajnim dijelovima to su putevi između linija-prostora gdje se izlaže namješatj i sl. površine ispred stepeništa. 1.2 HORIZONTALNI PUTEVI ZA EVAKUACIJU Horizontalni putevi predstavljaju koridore u objektima kao što su: hodnici.ekonomski ulaz južna strana Napomena: Prikaz evakuacije je prikazan u crtežima koji su sastavni dio ovog plana.3“: 1× izlaz vani .glavni ulaz zapadna strana 1× izlaz vani . U društvu postoje vidni putevi evakuacije kao i putokazi koji ih bolje diferentiraju. U našem slučaju večinom su zastupljeni horizontalni putevi evakuacije zbog stalnog boravka zaposlenika u prostorima iz kojih se evakuišu istim i zadovoljavajući su iz razloga kratke putanje odnosno obezbjeđenjem dovoljnog broja izlaza iz sektora te direktne evakuacije iz istih vani.3 DUŽINA PUTA EVAKUACIJE IZ NAJUDALJENIJIH PROSTORIJA JEDNE ETAŽE DO NAJBLIŽEG STEPENIŠTA ILI IZLAZA IZ OBJEKTA Za analizu dužine puta uzimamo najnepovoljniji slučaj u bilo kom dijelu objekta koji koristi Društvo. može se konstatovati da iste zadovoljavaju propisane normative i da u potpunosti omogućuju sigurnu evakuaciju. Treba napomenuti da se što se tiče horizontalne evakuacije koja je najizraženija jer je večina sektora horizontalno orjentisana je zadovoljavajuča jer postoji dovoljan broj izlaza odnosno komunikacija koje vode do krajnjih izlaza. Sektori koju su definisani u objektu su večinom horizontalno orijentisani te iz tog razloga također prevladavaju horizontalni putevi evakuacije. 9. U predmetnom slučaju najduži put bi bio manji od 40 m i to bi bila evakuacija iz zadnje etaže gdje se nalazi administrativni prostor te bi samim tim ovaj aspekt protivpožarne zaštite bio zadovoljavajući. Iz prodajno-izložbenih kao i skladišnih sektora gdje prevladavaju jasno tehnološki definisane linije odnosno izložbeno -skladišne linije jasno su definisani putevi evakuacije koji su označeni i nalaze se između samih navedenih linija i u skladu su sa tehničkim propisima prema samoj djelatnosti društva. hol i pasarela između blokova (građevinskih cjelina). Prostori odnosno sektori koji se nalaze u objektu i prevladavaju su prodajno-izložbeni i skladišni. izložbenih linija i sl.Plan zaštite od požara 9.5. Iz predmetnog objekta postoji dovoljan broj izlaza prema vani i to: „POSLOVNI-PJ PRODAVNICA BR.5 metar zavisno od pojedinog prostora. “Multiteh inženjering” ZENICA 44 .

S obzirom na namjenu. vrata su uglavnom sa smjerom otvaranja prema izlazu odnosno sva krila vrata dok postoji i značajan broj kliznih vrata koja se otvaraju u bočne strane. Nepravilna konstrukcija vrata na izlazu može da oteža i uspori evakuaciju i može biti uzrok težih povreda osoba prilikom evakuacije.5 do 4 m. veličine i broja zaposlenih koji borave u njemu. bez pokretanja bilo kakvog mehanizma. 8 i 9 koji predstavljaju karakteristične sektore zbog svoje dispozicije.90 m. U našem slučaju na putevima evakuacije do izlaza. .Plan zaštite od požara 9. zatim visinske razlike (nivelacija) u horizontalnim komunikacijama i prostorima i sl. RASPORED. Širina vrata u objektima su različita zavisno od namjene i iznose: . sredstvima rada. sistem rješavanja vrata. tako da ne trebalo da postoji mogućnost pojave panike i nekontrolisanog kretanja putevima evakuacije.6 VRATA NA PUTEVIMA EVAKUACIJE . . Protivpožarni put mora biti uvijek prohodan. zaposjednutost prostorija i dispoziciju sadržaja može se reći da u objektu u cjelini postoji dovoljan broj vrata. 9. vrata ne smiju imati komplikovanu bravu. ŠIRINA I SMJER OTVARANJA Opći princip koji je usvojen je taj da je prostor ili objekat gdje se skuplja veći broj ljudi treba da ima najmanje dva izlaza za evakuaciju što je u našem slučaju jako izraženo s obzirom da večina sektora ima više izlaza vani odnosno izlaz u drugi sektor što čemo posmatrati kao drugi izlaz (omogučena je evakuacija preko 2 stepeništa na krajnjim stranama).80 m ili 0.jednokrilna vrata širine 0. Naročito je potrebno obezbijediti pravilno otvaranje vrata. Vrijeme evakuacije procjenjuje se na cca 100 sekundi iz sektora P-7. .dvokrilna vrata širine preko 1. U objektima su pretežno osobe uzrasta preko 20 godina. Pragove na požarnim vratima ne treba postavljati. već isključivo takvu koja se otvara na pritisak. Komunikacije u objektu u potpunosti su uredne i čiste i na njima nema bilo kavih prepreka i sl. Konstrukcija vrata mora tako da se izvede da obezbijedi brzu i efikasnu evakuaciju. 9.rolo vrata do 4 m.IZVEDBA.klizna od 1.0 m i ovu veličinu zovemo propusnom moći. BROJ. pravilnu izradu pragova kao i pravilan raspored vrata. Sve komunikacije u objektu se redovno održavaju u skladu sa procesom rada. ambalažom ili drugim predmetima.7 MOGUĆNOST EVAKUACIJE U SLUČAJU POŽARA Razmještaj opreme u objektima treba da je takav da postoje slobodni evakuacioni prolazi koji idu u pravcu glavnog izlaza. Putevi evakuacije za predmetni objekat (karakterističan slučaj) su sljedeći: Putevi i prolazi između linija skladištenja i izlaganja u salonu smatraju se putevima evakuacije. “Multiteh inženjering” ZENICA 45 . Kod proračuna širina prolaza i izlaza polazimo od broja osoba koji se mogu evakuisati u jednoj minuti kroz prolaz širine 1.40 m. Evakuacija iz objekta je moguća direkno u vanjski prostor. Na crtežu je prikazan put evakuacije iz svih sektora.5 PREPREKE NA PUTU EVAKUACIJE Prepreke na putu evakuacije mogu predstavljati razni pragovi suženja hodnika bilo konstruktivna ili zakrčenosti namještajem.

10. opremljena sa specijalnim vozilima. . 9. navedeni podaci su iz službe civilne zaštite općine Novi grad.5 m). Vanjske puteve i prilaze namjenjene za intervenciju vatrogasnih vozila držati slobodne i pristupačne. Ukoliko se vrši raskopavanje ovih puteva oni moraju biti u svako doba osposobljeni za prilaz vatrogasnih vozila. U općini Novi grad gdje se nalazi predmetni objekat postoji formirana dobrovoljna vatrogasna jedinica sa vatrogasnom tehnikom a najbliža profesionalna vatrogasna jedinica je iz naselja Alipašino polje. 9. Prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe građevina ovakve namjene mora imati pristup s najmanje dvije strane na kojima se nalaze otvori. Isto se odnosi i na prostorne parametre pristupa u pogledu širine operativne površine za rad vatrogasnih vozila (5. Ukoliko se vrši raskopavanje ovih puteva oni moraju biti u svako doba osposobljeni za prolaz lica iz prostora ugroženih požarom. “Multiteh inženjering” ZENICA 46 .8.1 PODACI O VATROGASNIM SNAGAMA U Sarajevu postoji vatrogasna jedinica sa stalnom dežurom od 24 sata.2 LOKACIJA I VATROGASNI PRISTUP Na osnovu Zakona o zastiti od požara neophodno je do samog objekta omogučiti pristup vatrogasnim vozilima kao i njihovo manerviranje za vrijeme gašenja kako je definisano Zakonom zaštite od požara i vatrogastvu. Objekti udovoljavaju traženim uslovima što je vidljivo iz situacijskog nacrta.8 PRISTUP VATROGASNIH VOZILA 9.1 MOGUĆI IZVORI PALJENJA U cilju boljeg uvida u procjenu ugroženosti pomenut ćemo i moguće izvore paljenja kao što su : . PREVENTIVNE I DOPUNSKE MJERE ZAŠTITE 10. vatrogasnim ljestvama kao i neophodnom opremom koja se primjenjuje kod intervencije prilikom gašenja požara.upotreba otvorenog plamena. udaljenost od objekta i dr.nepravilno izvršeno dimenzionisanje opreme i instalacija. auto cisternama.Plan zaštite od požara Vanjski putevi Vanjske puteve i prilaze namjenjene za evakuaciju držati slobodne i pristupačne.8.

Atmosferska pražnjenja Posljedice atmosferskih pražnjenja mogu biti ne samo požar nego i meh. ukazuju na propuste zaposlenika pri obavljanju ovih poslova. 10. preopterećenje električnih instalacija i njihovo dodatno zagrijavanje.da je metalna konstrukcija propisno uzemljena. . a obavezno u prostorima ugroženim od eksplozije.nastojati da se vezivanje vrši što kraćim putem za sistem uzemljenja. . pušenje. . moraju imati odgovarajuću obuću i odjeću.nastojati da se vezivanje vrši što kraćim putem za sistem uzemljenja. obzirom na potencijalne opasnosti nastanka požara i njegovog razvoja. “Multiteh inženjering” ZENICA 47 .izvođenje postupaka u zabranjenim uslovima. . Iz tih razloga zaštita od atmosferskog pražnjenja izvodi se instalacijom gromobrana da bi se u slučaju pojave udara groma izbjegla mogućnost paljenja.da se uzemljenje izvodi galvanskim vezivanjem. . pojava električnog luka usljed neispravnosti električnih uređaja. razaranja i pojave napona opasnih po ljude.tehnička nepripremljenost. obavezno se mora voditi računa slijedećem: .Plan zaštite od požara nepravilnog i nestručnog rukovanja i održavanja postrojenja i instalacije. Izvođenje popravki zavarivanjem ili rezanjem U slučaju izvođenja popravki na objektima i postrojenjima. . Radi zaštite od statičkog elektriciteta. veoma su česti uzročnici požara. društvo je dužno da provodi mjere utvrđene zakonom i propisima kao i mjere koje mu naloži inspekcijski organ kao i posebne mjere za zaštitu od požara. ostali uzorci. povećane temperature pri trenju. . obavezno se mora voditi računa slijedećem: . varnice kao prateća pojava pri operacijama zavarivanja. statički elektricitet. Posljedice atmosferskih pražnjenja mogu biti ne samo požar nego i meh. opiljci pri brušenju. Najčešći propusti su : .da se uzemljenje izvodi galvanskim vezivanjem. atmosfersko pražnjenje. razaranja i pojave napona opasnih po ljude.nedovoljna stručnost itd. Analize požara nastalih pri zavarivanju ili rezanju metala.da je sva metalna konstrukcija propisno uzemljena. Na osnovu iznijetog.nedovoljna priprema. . Neispravno vozilo može također biti potencijalni izvor paljenja.vozilo za dostavu tečnosti i plina mora pri istovaru biti uzemljeno i opremljeno hvatačem varnica a zaposlenici koji rade u prostorima ugroženim od eksplozije.1. Iz tih razloga zaštita od atmosferskog pražnjenja izvodi se vezanjem metalnih konstrukcija sa uzemljenjem da bi smo u slučaju pojave explozivne smjese izbjegli mogućnost paljenja.1 UZROČNICI NA KOJE TREBA POSEBNO OBRATITI PAŽNJU Statički elektricitet Radi zaštite od statičkog elektriciteta u pogonima. nehat i nepažnja od strane radnog osoblja.

Metalne posude u koje se ostavlja dnevni odpad držati udaljene od objekta.Zapaljive tečnosti mogu se držati i uskladištavati isključivo u namjenski izgradjenom prostoru.Travu oko objekata redovno kositi i odstranjivati van kruga.U svim prostorijama i prostorima ugroženim od požara postaviti tablice sa upozorenjima iz zaštite od požara. s tim da glavni požarni put bude najmanje 5. “Multiteh inženjering” ZENICA 48 .Sve radne prostore nakon završenog rada svake smjene moraju se očistiti.1. Da bi se izbjegle opasnosti od izbijanja požara. U zimskom periodu redovno vršiti čišćenje saobraćajnica i prilaza od snijega.Elektro razvodni ormari moraju biti izrađeni od materijala koji može izdržati razna mehanička oštećenja. . .Plan zaštite od požara 10. Svi izlazi i prolazi moraju biti uvijek i u svako doba slobodni za nesmetan prolaz. toplote i hemijskih djelovanja te trebaju biti obavezno zaključani i izvedeni po projektu. . a privremena ili stalna zakrčenost ovih puteva strogo se zabranjuje. Eventualno iscurjela tečnost odmah sa mora pokupiti. a po potrebi i češće. Saobraćajnice u svako vrijeme moraju biti prohodne.Za sav ugrađeni materijal izvođač je dužan obezbijediti atestnu dokumentaciju za kvalitet. . . vodova i spojnih mjesta u kućištima i sl. . projektnom dokumentacijom i samim izvođenjem predviđene su slijedeće mjere zaštite: . . natikači. utikači i sl. Sve električne uređaje poslije upotrebe isključiti izuzev instalacija koje moraju ostati pod naponom. Na ovom prostoru preduzimaće se kontinuirano slijedeće mjere zaštite od požara: . .Masne krpe i drugi zapaljivi otpadci moraju se odlagati u metalne posude sa poklopcom.Kada se vrše elektro i druga varenja preduzeti posebne preventivne mjere koje nalažu tehnički i drugi važeći propisi. uticaj prašine.5 m. mogu se ugrađivati i upotrebljavati samo ako odgovaraju uslovima na mjestu upotrebe.2 PREVENTIVNE MJERE U TEHNOLOŠKOM PROCESU RADA Mjere zaštite od požara se utvrđuju i preduzimaju u cilju otklanjanja uzročnika požara i sprečavanja njegovog širenja kao i spasavanja ljudi i materijalnih dobara koja mogu biti ugroženi požarom. vlage. . Ove posude obavezno treba prazniti svaki dan. O ugradnji i kontroli navedenih uređaja društvo mora imati odgovarajuću projektnu dokumentacij i propisane evidencije.5 m.Na platoima i saobraćajnicama ne skladištiti materijal niti parkirati vozila (izuzev na parking prostoru). a naročito se mora obratiti pažnja na redovno otklanjanje prašine sa el.Utakanje i istakanje zapaljivih tečnosti može se vršiti samo na za to odredjenim mjestima gdje je rješeno prirodna i prinudna ventilacija. Za gašenje početnih požara postaviti ručne aparate punjene S prahom i CO2 na vidno i lahko pristupačno mjesto u objektu i skladištima. Prolazi. .Električne i druge instalacije i uredjaji moraju se postaviti prema propisanim tehničkim nomativima i standardima. manipulacija i protivpožarni putevi moraju biti širine najmanje 1. posebno po završetku radne smjene i to na mjestima odredjenim u te svrhe. prenosne priključnice.Nakon završenog radnog vremena obavezno izvršiti obilazak radnih prostora i skladišta radi otkrivanja eventualnih izvora od požara. Treba odrediti lokaciju za smještaj metalnih posuda koja će po osnovu udaljenosti zadovoljiti zakonske propise i sl. uklanjanja izvora toplote i isključenja električne energije. . Sve priključne naprave kao što su stabilne priključnice.

10.načinom rada sa sredstvima rada i opremom instalisanom u objektu.3 ORGANIZACIONE.način skladištenja i korištenja.upotrebom ličnih i kolektivnih zaštitnih sredstava radi zaštite života i zdravlja u slučaju nastanka požara.opasnostima od požara koje mogu ugroziti zdravlje i živote ljudi i materijalna dobra.obavezom o pridržavanju na radnom mjestu preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija i svih općih i posebnih propisa. Svaki zaposlenik je dužan da pristupi otklanjanju i saniranju pojave bilo koje vrste. Na osnovu zakonskih propisa koji bliže regulišu rad sa lahko zapaljivim i eksplozivnim materijama. Svaki zaposlenik treba posebno obratiti pažnju na: . Svaki zaposlenik prije stupanja na radno mjesto mora biti upoznat sa opasnostima od požara prisutnim u društvu. . a koja može da uzrokuje požar.organizacijom zašite od požara i njenim funkcionisanjem na internoj dizel stanici.pravilnim manipulisanjem i radu sa lako zapaljivim i eksplozivnim materijama.zakonskim propisima koji regulišu oblast lako zapaljivih i eksplozivnih materija. . mjera zaštite i uputsava iz oblasti zaštite od požara. dužnostima i odgovornostima zbog nesprovođenja mjera zaštite od požara. svaki zaposlenik koji rukuje sa zapaljivim tečnostima i plinovima mora se obučiti i detaljno upoznati sa: . hidranata i dr.1.Plan zaštite od požara Naročito voditi pažnju pri korištenju kiseonika jer je čisti kiseonik jako oksidaciono sredstvo i u dodiru sa gorivim materijama. .pojavu bilo koje vrste. . . opreme i sredstava za gašenje požara koje je dužan da upotrijebi za brzo i efikasno gašenje požara. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKE MJERE I MJERE PREVENTIVE “Multiteh inženjering” ZENICA 49 . . a pogotovu tečnostima stvara se brzi proces oksidacije odnosno eksplozije. .osnovnim pojmovima i karakteristikama zapaljivih i eksplozivnih materija. .pravima. a koja može da izazove požar ili eksploziju. .praktičnom upotrebom priručnih aparata. .

tehnološka) izraditi projekte izvedenog stanja. U skladu sa Zakonom o zaštiti od požara potrebno je obezbjediti održavanje i ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti aparata za gašenje početnog požara u skladu sa standardima i uputstvom proizvođača. U slučaju izbijanja požara svaki zaposlenik je dužan da pristupi gašenju istog. Projekte izvedenog stanja. mašinska. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu FBiH (Sl. vršiti u skladu sa zakonom. te u skladu sa usvojenim Programom obrazovanja zaposlenika iz oblasti zaštite od požara . kako građevinskih tako i instalacija i pogona. Od zaposlenika zahtjevati sprovođenje i primjenjivanje mjera zaštite od požara. tako i unutrašnje. Svakodnevno kontrolisati ispravnost uređaja. ime zaposlenika koji vrši ispitivanje i datum ispitivanja. Svakog zaposlenika potrebno je upoznati sa elementarnim uslovima zaštite od požara i sa mjerama i odgovornostima u slučaju izbijanja požara. elektro. odnosno upotrebne dozvole od nadležnih institucija. odnosno održavati uređaje i opremu prema uputstvima proizvođača.novine FBiH br. 64/09). obavezno je najmanje jednom u dvije godine vršiti edukaciju i provjeru znanja zaposlenika iz oblasti zaštite od požara prema posebnom programu obuke. Kontroli hidrantskih priključaka podliježe i oprema spoljnih i unutrašnjih hidranata. Prema Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu potrebno je odrediti koji je zaposlenik kao odgovorno lice dužan da se stara o provođenju mjera zaštite od požara. građevinska. Za sve faze (arhitektonska. hidro. svi uređaji hidrantske mreže. kao i pristupe opremi za gašenje požara (aparati. adaptacija i sl. propusne moći i raspoloživog pritiska na hidrantskim priključcima. Dokumentaciju uredno odlagati i ažurirati je tj. Sve puteve (pristupne. ukoliko nije ugrožena njegova lična bezbjednost i bezbjednost drugih lica u požarom ugroženom prostoru. redovno i tačno unositi sve podatke nastale kod dogradnji. hidranti). požarne i manipulacione) kako vanjske. koja sadrži identifikacioni broj aparata. Izraditi plan evakuacije i u skladu s njim u objektu na vidna mjesta postaviti šeme evakuacionih puteva i izlaza iz objekta. Potrebno je obezbjediti odgovarajući broj i vrstu aparata koji će biti raspoređeni prema nacrtima u grafičkom prilogu. O svakom izvršenom ispitivanju i pregledu vodi se evidencija. te razvodnim ormarima za napajanje električnom energijom održavati slobodnim i pristupačnim. U skladu Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara tehničku kontrolu hidrantske mreže u pogledu funkcionalnosti. opreme i elektroinstalacija. “Multiteh inženjering” ZENICA 50 . Ukoliko se aparat koristio za gašenje požara isti odmah dovesti u funkcionalno stanje. Za ugrađenu opremu pribaviti certifikate.Plan zaštite od požara U skladu s članom 24. vodovodne armature i sl. u cilju kvalitetnijeg održavanja držati u službi održavanja.

Vodovoda. a to je: nastavci tipa B/2C. hodnika itd. dosljednog poštivanja tehnološke i radne discipline. Organa unutrašnjih poslova. "C" crijeva dužine 15 m. izvor paljenja ima presudnu ulogu za nastanak požara i eksplozije. Podzemne hidrante zaštiti od fizičkog oštećenja odgovarajućim poklopcima.4 GAŠENJE POŽARA U DRUŠTVU Eliminacija svih izvora paljenja ima najveći značaj od pojave požara i eksplozije. Hitne pomoći. Sve rezervne ključeve od prostorija držati u prostoru recepcije tj. izvor paljenja.Plan zaštite od požara Za sve vanjske hidrante obezbijediti opremu koja je neophodna za njihovo aktiviranje. “Multiteh inženjering” ZENICA 51 . kisik iz vazduha. Prisustvo izvora paljenja primarno ovisi od ljudskog faktora. U svim prostorima izložbeno-prodajnim i skladišta zabraniti pušenje i unošenje otvorenog plamena. U objektu društva stalno su prisutni goriva tvar i kisik i oni se ne mogu eliminisati. Znakove zabrane postaviti na vidna mjesta i strogo ih poštovati. Opremu smjestiti u hidrantske ormare propisno označene u neposrednoj blizini hidranata. Obezbjediti redovno uklanjanje otpada i nepotrebne ambalaže iz svih radnih prostora.1. da u takvim okolnostima. kontrola i ispitivanje funkcionalnosti hidrantske mreže evidentira se zapisnikom od ovlaštene institucije. Elektrodistribucije. "C" spojnice i ključ za otvaranje hidranata. 10. tj. Za predložene mjere koje zahtjevaju znatna investiciona ulaganja neophodno je sačiniti Program mjera sanacije postojećeg stanja gdje će biti tačno definisan redosljed i rokovi izvršenja. Za proces gorenja su potrebna tri faktora: u provođenju mjera za otklanjanje opasnosti goriva tvar. Za skladišta (magacine) sačiniti šeme skladištenja i jasno označiti površine za skladištenje i manipulativne površine. . Gorenja nema bez zapaljenja. čuvarnice. mlaznice promjera 52 mm. provođenja mjera zaštite od požara i eksplozije i sl. U skladu sa finansijskom situacijom pri određivanju prioriteta mjera voditi računa o mjerama podjele u požarne sektore. obezbjeđenja puteva evakuacije i sl. Na vidno mjesto potrebno je postaviti brojeve telefona Vatrogasne brigade (123). Jasno je. Pregled.

2 MJERE ZAŠTITE OD POŽARA ZA MAŠINSKE INSTALACIJE 10. investitori i izvođači građevina i građevinskih cjelina.Sačiniti projekte izvedenog stanja objekata i instalacija tako da za daljnje planove i analize na raspolaganju budu ažurni nacrti izvedenog stanja u koje bi se unosile sve izmjene i dopune u skladu sa izvedenim radovima. iz svih radnih prostora. neophodno je dati osnovne informacije korisniku. 10. . eksploatacije postrojenja do vanrednih situacija. te sa požarnih puteva. izvođenja. Kako bi se sve mjere predvidjele i primjenjivale. elemente.Plan zaštite od požara 10.Za sve ugrađene protivpožarne materijale i elemente pribaviti i uredno čuvati atestnu dokumentaciju. opremu i druge materijale koji se ugrađuju u objekat. na uočljivoj i lako pristupačnoj lokaciji. . te obezbijediti za njih ateste o vatrootpornosti. kako bi znao na koji način da obezbijedi informacije za sve neophodne mjere kako bi ih ispravno primjenjivao.Hidrantsku instalaciju i kompletnost ormara održavati u ispravnom stanju uz obavljanje redovnog periodičnog ispitivanja.1. moraju se obezbijediti dokazi o njihovoj vatrootpornosti i požarnim karakteristikama.Ugraditi protupožarna vrata vatrootpornosti minimalno 60 minuta. Zidne hidrante držati slobodnim. . “Multiteh inženjering” ZENICA 52 . na mjestima gdje je to neophodno.Obezbijediti redovno uklanjanje otpada. hodnika i stepenišnih prostora.Krila vrata na evakuacionim putevima otvoriti u smjeru napuštanja objekta.2. .Na osnovu ažurnih snimaka postojećeg stanja i raspoloživih mogućnosti izvesti podjelu objekta na više požarnih sektora i u skladu sa tehno-ekonomskim mogućnostima sukcesivno nastojati da se ta podjela i realizira. . opreme za transport i si. . . Za građevinski materijal.1 OPŠTE MJERE SIGURNOSTI MAŠINSKIH INSTALACIJA Mjere zaštite od požara se planiraju i primjenjuju od projektovanja. dužni su da u izradi tehničke dokumentacije i građenju primjenjuju propisane mjere i normative zaštite od požara.Postaviti oznake smjerova evakuacije.5 ARHITEKTONSKO GRAĐEVINSKE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA U cilju postizanja višeg stupnja sigurnosti ljudi i imovine i obezbjeđenja sprovođenja efikasnije akcije gašenja eventualnog požara potrebno je poduzeti slijedeće: . Prema Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu gdje se kaže „Pravna lica registrovana za projektovanje i izradu tehničke dokumentacije. nepotrebne ambalaže. što je i učinjeno. a koji su od posebnog značaja za sprečavanje nastanka ili širenja požara u tom objektu. prohodni i pregledni.Evakuacione puteve držati da budu konstantno slobodni. .

da posjeduje i uz tehničku dokumentaciju priloži potvrdu od ovlaštene organizacije da su u tehničkoj dokumentaciji u potpunosti primijenjeni propisi. toplovodne.obezbijediti ventilaciju prostora ukoliko je moguće i bezbijedno za lice. . gasne. kao i one u definisanim zonama opasnosti koje treba biti jasno i potpuno i prilagodjeno stepenu kvalificiranosti i osposobljenosti lica zaduženog za korištenje i održavanje instalacije (obaveza izvođača radova). ispita ispravnost i optimalno djelovanje u skladu sa projektnim rješenjem i primijenjenim standardima i normativima i pribavi dokaz o ispitivanju. standardi i drugi normativi zaštite od požara. ima certifikat kao dokaz o otpornosti prema požaru u skladu sa propisima. istaći način na koji ih kontaktirati. . standardima i normativima zaštite od požara. uređaje za kontrolu i zaštitno djelovanje i uređaje za sprečavanje širenja požara. . U slučaju vanrednih situacija. kao i dimovodi moraju postaviti odnosno izvoditi. . koristiti i održavati prema propisanim tehničkim normativima i obaveznim standardima. . Obezbijediti da sva oprema. potrebno je: . “Multiteh inženjering” ZENICA 53 . dizel gorivo). (potvrda koju izdaje projektant).osigurati da se neće javiti izvor paljenja u prostorima. . koja je u radu u slučaju požara ili je iz nekih razloga u pogonu ili učestvuje za smanjenje širenja požara i pri evakuaciji osoblja.da je projektna dokumentacija izvedenog stanja za sve instalacije u skladu sa tehničkim uslovima.obavijestiti odgovorno lice i hitne službe. kao i da je obezbijeđena funkcionalnost i efikasnost projektom predviđenih. (ovjera revidenta). . .da pribavi atest registrovane ili ovlaštene organizacije za uvezene uređaje. zatim obezbijediti da se za sisteme za dojavu i gašenje požara.da utvrdi opštim aktom mjere i radnje u vezi sa sprovođenjem i unapređenjem zaštite od požara i odrediti radnika koji je kao odgovorno lice dužan da se stara o sprovođenju mjera zaštite od požara u organizaciji i starati se da taj radnik bude stručno osposobljen za uspješno vršenje poslova zaštite od požara. a za opremu koja se koristi u tehnološkim i drugim procesima sa lako zapaljivim ili eksplozivnim materijama da izda dokaz o izvršenom ispitivanju njihove usklađenosti sa propisima i standardima o zaštiti od požara i eksplozija ili o tome pribavi mišljenje ovlaštene institucija.da obezbijedi da se električne.odmah zatvoriti dotok energenata (EL lož ulje. naftovodne. gromobranske i druge instalacije i uređaji. ventilacione. ukoliko se javi koncentracija zapaljive smjese.Plan zaštite od požara Obaveze investitora u pogledu zaštite od požara i eksplozije su: . neophodno je imati istaknuta zasebna uputstva prilagođena stepenu kvalificiranosti osoblja za ponašanje u tim situacijama npr. . kao i uputstvima proizvođača o čemu mora postojati dokumentacija. opreme i sredstva za zaštitu od požara i eksplozije koje se stavljaju u promet. odnosno odabranih mjera i normativa zaštite od požara (stručna ocjena od strane ovlaštene organizacije).da posjeduje zasebna uputstva za korištenje i održavanje svake zasebno instalacije.da je projektna dokumentacija prošla neophodne revizije nadležnih institucija i da postoji dokaz o reviziji.

Na izlazna vrata postavlja se jasno uočljivo i trajno upozorenje „IZLAZI". njihov rad mora da bude obezbjeđen u trajanju od najmanje 90 min. 10. Vrata moraju biti izrađena tako da se sama zatvaraju. pod uslovom da iz te prostorije postoji izlaz u slobodan prostor. papir. Otvori za izbacivanje zagađenog i usisavanje svježeg vazduha zaštićuju se mrežom od negorivog materijala.5 m iznad tla. a najviše do 1. Materijal za izolaciju kanala za vazduh. U kotlovnici mora da postoji najmanje jedan bezbjedan izlaz.5 h. Ako je predviđeno da ventilacija ili klimatizacija rade u toku požara.5 m2. “Multiteh inženjering” ZENICA 54 . Kotlovnice sa automatskim gorionicima moraju imati isključivo prirodnu ventilaciju. ljepilo. i to na spoljnjem zidu. moraju se stvoriti tehnički uslovi za prinudnu ventilaciju. koju čine hidrantska mreža i mobilna oprema. Provjetravanje mora biti prvenstveno prirodno. Vrata kotlovnice moraju se otvarati napolje.3 KLIMATIZACIJA ILI VENTILACIJA Kanali za odvođenje zagađenog vazduha iz prostorija iste požarne opasnosti mogu se spajati i priključivati na isti sistem ukoliko su prostorije poseban požarni sektor. material za zvučnu izolaciju i material za vješanje kanala o konstrukciju mora biti negoriv. Između prostorije kotlovnice i drugih prostorija ne smiju postojati otvori koji se ne mogu zatvoriti.5 aparat. a najmanje 30% te površine mora biti izvedeno tako da se može otvarati. drvo. Staklena površina jednog prozora ne smije biti veća od 1. koje je uzdignuto od poda najmanje 5 do 10 cm. Kanali za vazduh sistema za ventilaciju ili klimatizaciju moraju biti nepropusni i moraju imati otvore za održavanje uređaja. Potrebno je očistiti i izbaciti prazne kanistere i sve ostalo što nije sastavni dio opreme kotlovnice. Na ulazna vrata. Slobodna površina prozora mora iznositi najmanje 1/8 površine poda kotlovnice. klapni i drugih armatura. Mobilna oprema za gašenje požara u kotlovnici sadrži: Za kotlovnice površine poda do 50 m2 .2. Bezbjedan izlaz je i izlaz iz prostorije kotlovnice u prostoriju na istom nivou. Kotlovnica mora imati najmanje jedan prozor.2 GRIJANJE I KOTLOVNICA Generatori toplote moraju imati postolje. postavlja se natpis „KOTLOVNICA NEZAPOSLENIMA ULAZ ZABRANJEN".dva S-6 aparata i jedan CO2 . boja i razređivači. a ako to nije moguće. Svaka kotlovnica mora biti snabdjevena opremom za gašenje požara. Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se osigura potrebna količina vazduha za sagorijevanje i održavanje standardnih radnih uslova. a odsisavanje se može vršiti sa ili bez ventilatora. U kotlovnici ne smiju da se nalaze predmeti ili sredstva koji povećavaju opasnost od požara ili eksplozije.2. Aparati se postavljaju na uočljivo i lako pristupačno mjesto uz zid i neposredno pored vrata. ukoliko nisu veće od 1000 m2 i ukoliko su odvojene zidom otpornim prema požaru u trajanji 1. Kanali za odsisavanje zagađenog vazduha iz kuhinja i sanitarnih prostorija prave se od negorivog materijala. npr: boce ili posude u kojima je gas utečnjen pod pritiskom većim od atmosferskog. sa spoljne strane.Plan zaštite od požara 10. Ako se osim gasovitog goriva koristi i tečno gorivo u kotlovnici se mora nalaziti i sanduk sa pijeskom.

Mjera sprečavanja širenja požara iz jednog u drugi požarni sektor je zatvaranjem klapni u slučaju pojave požara. . sklopki i sl.).).na ulazu svježeg vazduha. . a u isto vrijeme ventilatori se moraju automatski isključiti iz rada. Klapna za dovod vazduha se automatski mora zatvoriti u slučaju da je požar u prostoru koji se opslužuje ili u prostoru u kojem je smještena komora. Obavezno se u kanalima za transport vazduha. sve klapne moraju se odmah zatvoriti. “Multiteh inženjering” ZENICA 55 . prigušnici.stvaranja statičkog elektriciteta. aktiviranje uređaja za zatvaranje klapni mora biti uslovljeno aktiviranjem ovih sistema.stvaranja električnog luka ili varnice (kontakti prekidača. U slučaju kvara na uređajima za automatsko zatvaranje klapni. uključivanja i isključivanja ne dođe do: . Prečnik klapne mora biti veći od prečnika kanala u koji se postavlja. ukoliko u objektu postoje. klapne postavljaju na sljedećim mjestima: . Ako se sistem za ventilaciju ili klimatizaciju koristi za stvaranje bezbjednih uslova za evakuaciju ili gašenje požara. a najmanje jednom u šest mjeseci.na mjesta gdje kanal prolazi kroz konstrukcione elemente koji čine granicu požarnog sektora.na ulazu cirkulacionog vazduha. Klapne moraju biti konstruisane i ugrađene tako da očuvaju vatrootpornost konstrukcije u koji se ugrađuju. . Ako u objektu postoji sistem za automatsko otkrivanje i javljanje o požaru ili sistem za automatsko gašenje požara. .stvaranja mehaničke varnice usljed udara stranog tijela ili međusobnog trenja pojedinih dijelova ventilatora.Plan zaštite od požara Ventilator ii njihovi dijelovi moraju biti izrađeni tako da prilikom rada. Klapne se moraju čistiti u zavisnosti od zaprljanja vazduha koji se izvlači. mora postojati mogućnost za zatvaranje i otvaranje klapni sa jednog mjesta. . Pored automatskog isključivanja. Aktiviranje uređaja za zatvaranje klapni mora biti uslovljeno sistemom za automatsko'otkrivanje i javljanje o požaru ili sistemom za automatsko gašenje požara.zagrijavanja provodnika električne struje na motoru. zavojnici i sI. mora postojati i taster za ručno isključivanje vantilatora koji se postavlja na pristupačno mjesto. Klapne moraju biti opremljene uređajima za automatsko zatvaranje u trenutku otkrivanja požara.

- - 10. “Multiteh inženjering” ZENICA 56 . kanala i elemenata sa posebnim protivpožarnim svojstvima. gdje su zabranjene bilo kakve improvizacije. a svi naknadni radovi moraju biti usaglašeni sa postojećom projektnom dokumentacijom.4 NATPISI I ZNACI SIGURNOSTI Bitan preventivni element zaštite od požara su potrebni znaci ili natpisi sigurnosti. Tekuće održavanje instalcija može vršiti isključivo kvalifikovano i obučeno stručno lice za datu vrstu postojećeg postrojenja i instalacije. i to: . radi sprečavanja slučajnog ili zlonamjernog oštećenja.Natpis ili znak “ZABRANJENO PUŠENJE I KORIŠTENJE OTVORENOG PLAMENA” postaviti u prostorima izuzev u prostoriji predviđenoj za pušenje. kratkog spoja ili spoja sa zemljom. Potrebno je zabraniti pristup nepozvanim licima.Natpis “VAŽNIJI TELEFONI (Vatrogasci 123. bez otvora prema prostoru. .Natpisi namjena prostorija postaviti za svaku prostoriju ponaosob. . pomoć 124)” postaviti u prostoriji za odmor zaposlenika i na izlaznim vratima. . Hitna med. uz obavezno instaliranje automatske dojave požara .3 PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA ELEKTRO INSTALACIJAMA I ELEKTROENERGETSKIM POSTROJENJIMA Električne instalacije u objektima na ovoj lokaciji koji koristi Društvo moraju se izvoditi i održavati prema postojećoj invensticiono-tehničkoj dokumentaciji.Plan zaštite od požara Sistemi za ventilaciju ili klimatizaciju moraju biti opremljeni uređajima za automatsko iskopčavanje u slučaju preopterećenosti. i planirati njihove redovne preglede. . Maksimalna pažnja mora se posvetiti načinu na koji se instalacije i postrojenja puštaju u pogon. ukoliko kanali prolaze kroz prostore drugog požarnog sektora. . Policija 122. koje je obavezno vidni istaknuti. urađen propisno. Osigurače za zaštitu strujnih krugova mjenjati samo sa ispravnim istih karakteristika. 10. a strogo je zabranjeno osigurače “krpiti”.2. izvedbom kanala sa određenim protivpožarnim svojstvima. Osigurati da je položaj otvora za izbacivanje otpadnog vazduha. Obavezna je primjena upustva sastavljenog od isporučioca opreme.Natpis “KRATKO UPUSTVO O POSTUPKU U SLUČAJU POŽARA I EVAKUACIJE” postaviti u prostoriji za odmor zaposlenika.4 STABILNI SISTEMI GAŠENJA POŽARA U prostorijama gdje postoji povećana opasnost od požara zbog korištenja. proizvodnje ili skladištenja veće količine lakozapaljivih i eksplozivnih materija.Znak “SMJER IZLAZA ZA EVAKUACIJU” postaviti na lomovima puteva za evakuaciju. U sklopu projektne dokumentacije obezbijediti nacrte sistema ventilacije i klimatizacije sa položajima predviđenih klapni. 10. posebno zabraniti svaki pristup nepozvanim licim kod probnog i redovnog rada postrojenja. pogotovo otpadnog vazduha iz ugroženih prostora. Druga mogućnost sprečavanja širenja požara iz jednog sektora u drugi je. za vrijeme montaže. Ove elemente istaći i na objektu. zahtijeva se izvedba odgovarajućih stabilnih uređaja za automatsko gašenje požara.Natpis “SKLOPKA ZA ISKLJUČENJE STRUJE U SLUČAJU POŽARA ILI HAVARIJE” postaviti na GRO. RO i RT-ama.

Količina. izolacije itd.Vatrogasna služba sa ljudstvom i opremom za određeni region. .5 POSTUPCI ZA SPREČAVANJA POŽARA Osnovni činioci u protivpožarnoj zaštiti su sprečavanje procesa sagorjevanja.Odmah pozvati profesionalnu vatrogasnu jedinicu. podova i tavanica. “Multiteh inženjering” ZENICA 57 . Alarm ručnih javljača trenutno aktivira sirene.Izvršenje gašenja požara sredstvima ili uključiti taster potvrde uključenja sistema vodene zavjese. . osobine i raspored zapaljivih materijala kao što su pokriveni slojevi i namještaj npr.6 PLAN UZBUNJIVANJA U slučaju dojave požara tj.Ventilacioni otvori i kanal za odvod dima i toplotne enerije Ručno gašenje požara . .Protivpožarne instalacije sa ugljendioksidom. prorade jednog ili više automatskih javljača požara (dim). te prema uočenom stanju po potrebi poduzeti mjere: .tavanica.Otkrivanje požara i uzbunjivanje. . . . ako procjeni da sama ne može ugasiti požar. . .Zapremina. uticaj konstrukcije zgrada i gašenje požara bilo automatski ili ručno.Protivpožarni šmrkovi. oblik i visina tavanice prostorije. Dežurna osoba u tom slučaju će izvršiti vizuelni pregled postojanja izgaranih dimova ili tinjajuće vatre. sistem uzrokuje uključenje pripadajućih alarmnih sirena i eventualno proslijeđuje alarm u zaštitarsku tvrtku.Učešće vazduha u sagorjevanju. . 10. .Dijelovi za zaštitu. kao kod veličine i vrste zastakljenih površina sistema za provjetravanje. .Halon instalacije.Automatske protivpožarne instalacije za raspršenu vodu.Detaljan opis postupka i zadatka uposlenih u objektu mora biti definisan internim pravilnikom o protupožarnoj zaštiti.Resetovati vatrodojavni sistem nakon detaljnog pregleda prostora.Otvori za sprečavanje požara na konstrukcijama obezbijeđenim od požara.podova i vrata u cilju zadržavanja požara.na primjer pregrade.Protivpožarni aparati za gašenje požara. te nakon toga pristupiti isključenju napajanja električnom energijom i zatvoriti dovod plina. jer se to smatra sigurnim alarmom.Toplotne karakteristike zidova. . premazi. . . .Otkrivanje požara i uzbinjivanje.Protivpožarne instalacije za gašenje pjenom Uticaj konstrukcije zgrade .Plan zaštite od požara 10. ako se radi o tehničkoj smetnji uz obavezno čišćenje tog prostora. .i uticaj na prostiranje toplotne energije Automatsko gašenje požara .Vatrostalnost zidova. Sprečavanje procesa sagorjevanja .

omogući racionalnu i efikasnu zaštitu od požara. vrši nadzor sprovođenja mjera zaštite od požara utvrđenih zakonom. potrebno je da svaki zaposlenik bude upoznat sa sa opasnostima od požara. predlaže osnivanje vatrogasnih jedinica i odgovornog lica za gašenje i sprovođenje mjera zaštite od požara i sl. utvrđuje uzroke požara po izbijanju požara zajedno sa drugim nadležnim organima. donesen je Pravilnik zaštite od požara koji reguliše sva prava i obaveze svih zaposlenih u ovoj organizaciji. OPERATIVNO-TAKTIČKI DIO 11. U društvu. U trenutnoj organizaciji Društva popunjeno je radno mjesto lica koje se direktno brine o poslovima iz domena zaštite od požara i zaštite na radu i koje je odgovorno za ove poslove pa tako i o predmetnom objektu koji predstavlja poslovnu jedinicu.urađeni alarmni plan za prostore društva U slučaju pojave požara u objektu u toku redovnog radnog vremena (ljetni period od 8-21 h zimski od 8-20 h). Organizaciju zaštite od požara. Organizacija zaštite od požara obuhvaća organizovano vršenje poslova koji se po svojoj osnovnoj namjeni odnose na sprečavanje i otklanjanje opasnosti od požara (preventivno djelovanje). Vatrogasnih društava Sarajevskog kantona. gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom i dr. 11.Plan zaštite od požara 11. a isto tako i van njega vrši se obavještenje putem telefona: Vatrogasne profesionalne brigade. Policijske uprave. Pored ovoga. imovine i lica u čijem je okviru i aspekt zaštite od požara obavlja zaposleno osoblje.blagovremeno otkrivanje nastanka požara i moguće uža lokacija. 58 “Multiteh inženjering” ZENICA . te vršenje nadzora nad primjenom propisanih mjera zaštite od požara (nadzor). te mjerama i sredstvima za gašenje požara. Sve ovo govori da je potrebno što je moguće prije otkriti mjesto nastanka požara i što je moguće brže intervenisati. praktičnom primjenom istih. rukovodno osoblje. djelokrug i ovlašćenja za zaštitu od požara u društvu treba vršiti prema sistematizaciji radnih mjesta koja mora da obuhvati pored zaduženja odgovornog lica za zaštitu od požara. vezano za poslove i radne zadatke. Da bi se spriječio razvoj požara neophodno je da se obezbjedi slijedeći uslovi: . U društvu obezbjeđenje objekata. Nadležni organ uprave za oblast zaštite od požara osigurava provođenje zakona i drugih propisa koji se odnose na organizaciju i rad iz oblasti zaštite od požara.1 ORGANIZACIJA ZAŠTITE OD POŽARA Sprečavanje i otklanjanje opasnosti od požara zavisi od dobre organizacije zaštite od požara što je jedan od vidova preventivne zaštite. obaveza i prava u svom djelokrugu rada. Poslove organa uprave nadležnog za poslove zaštite od požara vrši Ministarstvo unutrašnjih poslova Sarajevskog kantona i Civilna zaštita. kao i sve zaposlenike u okviru svoje nadležnosti. . elementarnim nepogodama (operativno djelovanje). . Organizaciju zaštite od požara u društvu treba provesti tako da uz primjenu savremenih tehničkih sredstava i opreme.efikasno i sigurno prenošenje informacija o nastanku požara.2 SISTEM OBAVJEŠTAVANJA I DOJAVE POŽARA Objekti društva pa tako i predmetni odnosno sama lokacija odlikuje se koncentracijom materijalnih dobara na jednom mjestu i kvalitetnom opremljenošću prostora raznim uređajima i instalacijama koje povećavaju funkcionalnost tog objekta ali ujedno povećavaju i požarni rizik i sl. a shodno programu obuke iz protivpožarne zaštite izvršiti provjeru znanja svih zaposlenih u toku godine.

U slučaju nastanka požara. .ima li ugroženih korisnika usluga i radnog osoblja.ko dojavljuje požar.broj telefona sa kojeg je izvršena dojava požara i sl. Brzina dolaska profesionalne vatrogasne jedinice na mjesto eventualnog požara u društvu na predmetnoj lokaciji iznosi cca 15 do 20 minuta.Plan zaštite od požara Također dojava požara je omogućena automatskim javljačima koji projektom pokrivaju određene prostore što je detalnije opisano u glavnom projektu elektroinstalacija.tačnu lokaciju i mjesto požara. U slučaju požara redosljed operacija od uočenja i obavještavanja može se prezentirati na sljedeći način: Početak požara Razvoj požara Spoljna sredina Rasprostranjenost produkata sagorjevanja Otkrivanje požara Obavještavanje Vatrogasne jedinice Intervencija Dalji razvoj požara Gašenje i evakuacija “Multiteh inženjering” ZENICA 59 . Dojava požara Vatrogasnoj jedinici treba da sadrži slijedeće: . zaposlenici koji su obučeni za početno gašenje požara će pokušati da ugase požar ukoliko su u mogućnosti. što je dosta povoljno za blagovremenu intervenciju i sl. . . .šta gori. a u suprotnom pozvat će u pomoć Vatrogasnu jedinicu Sarajeva.

vrijeme uočavanja može biti neograničeno. čime se ukljućuju u gašenje požara neposredno i svi subjekti u neposrednoj blizini. a znajući slabosti subjektivnog faktora neophodno je znači uvoditi (sukcesivno) sisteme tahničke zaštite od požara.odmah se povezati sa zaposlenicima gdje je izbio požar . koji se može prezentirati. Zbog određenih slabosti "subjektivnog faktora". . dovodi do zaključka da je potrebno raditi na "ranom otkrivanju" požara i što prije intervenisati. odnosno obuhvata tri vremenska perioda kako slijedi: . U većini slučajeva imamo subjektivni faktor (čovjek) koji otkriva i uočava požar. te vrši dojavu. Ovi sistemi za detekciju i dojavu požara u zavisnosti od nivoa osjetljivosti pružaju maksimalnu brzinu u sistemu javljanja (dojave) požara. te smanjenje štete od požara. Ovaj momenat se eliminiše primjenom tehničkih sistema zaštite.pažljivo i detaljno izvršiti izviđanje požara i prikupljanje podataka “Multiteh inženjering” ZENICA 60 . Za uspješno gašenje požara odlučujuće su "prve minute".vrijeme do dolaska Vatrogasne jedinice i .vrijeme potrebno za gašenje. sve sa ciljem da se smanji intenzitet razvoja požara do dolaska profesionalne vatrogasne jedinice općine Visoko. Razvoj požara i njegovo gašenje je "vremenski proces". Znamo da je za brzinu intervencije i gašenje požara bitna pravovremena dojava požara. ima brzu intervenciju. I pored stalnog fizičkog nadzora zaposlenika. Prilikom dolaska treba: .vrijeme do otkrivanja požara. sa raspoloživim sredstvima i opremom. kako slijedi: razvoj požara a b c vrijeme Ovakva prezentacija "vremena" u razvoju požara (eksponcijalna kriva). Iz svega navedenog proizilazi da dojava požara koja stiže na vrijeme i na pravo mjesto. U slučaju požara organizacija dojave požara koja je direktno od zaposlenika potrebno je da informacija mora biti decidna sa svim ranije navedenim karakteristikama.2.Plan zaštite od požara Ovdje je vrijeme bitan faktor. u cilju sprečavanja i širenja požara i evakuacije ugroženih osoba. 11. Za uspješnost gašenja požara bitne su prve minute.1 SARADNJA I SADEJSTVO SA VATROGASNOM JEDINICOM Odgovorno lice iz oblasti PPZ mora biti spona u saradnji i sadejstvu za zaposlenim osobljem profesionalne vatrogasne jedinice grada Sarajeva. ne postoji 100% sigurnost od požarnog rizika. koje pružaju viši stepen zaštite (pouzdanosti).

zaposlenici u proizvodnim pogonima i administraciji i sl. Voda se efikasno može koristiti samo za hlađenje krutih materija i posuda sa zapaljivim i eksplozivnim tečnostima i sl. instalacije i uređaje podnaponom. .U slučaju ako se požar u objektima proširi i izmakne kontroli hitno putem dojave pozvati dežurnog vatrogasca koji će po uobičajenom postupku alarmirati vatrogasnu jedinicu . Ukoliko se tada požar ne ugasi o njemu se obavještava vatrogasna brigada. spašavanja ljudi. . koje bi uticali na širenje požara i otežavali akciju gašenja požara. . zapaljive tečnosti i slično. 11.Plan zaštite od požara izviđanje se istovremeno vrši u više pravaca ali tom prilikom ne treba zalaziti u dijelove i prostorije koje nisu ugrožene. a po potrebi upotrijebiti vatrogasne aparate za početno gašenje požara i hidrante.) kada primjeti požar dužno je da ga ugasi ako to može učiniti bez opasnosti po sebe i drugoga.kako najuspješnije izvršiti evakuaciju ugroženih zaposlenika . koje su sve materije u požaru. .Sve do dolaska vatrogasne jedinice bez panike izvršiti organizaciju gašenja požara u objektu tako da jedan dio zaposlenih.3 POSTUPAK U SLUČAJU NASTANKA POŽARA U slučaju požara početnih razmjera zaposleni radnici pristupaju njegovom gašenju koristeći pri tome priručna sredstava i aparate za početno gašenje požara.kuda evakuisati ugrožene i sl. .Odmah obustaviti rad na radnom mjestu. vrednija sredstva rada.č lica nastavi gašenje požara. . . Najefikasnije je dejstvo sa dva mlaza suhog praha tipa ABCE.Vodom iz HIDRANTA i slično nikada ne gasiti el.Manji početni požar bez panike gasiti raspoloživim priručnim sredstvima. Napomena: .koje snage medicinskog osoblja su na raspolaganju za evakuaciju .Organizovano pristupiti evakuaciji ljudi i dokumentacije. O nastalom požaru dežurni vatrogasac dužan je odmah obavjestiti komandira vatrogasne jedinice koji će preduzeti odgovarajuće radnje i postupke planom predviđene za ovakve situacije. .dinamiku i redosljed evakuacije .Vršiti dalje gašenje požara do dolaska prve navalne grupe vatrogasne jedinice. Po dolasku prve navalne grupe vatrogasne brigade rukovodiocu akcije gašenja požara daju se slijedeći podaci: koja je površina požara. Vatrogasna jedinica čim sazna za nastanak požara dužna je da što prije pristupi gašenju požara i spasavanju ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom bez obzira gdje je požar izbio.Izvršiti prekid dotoka gasa u objekat. U toku izviđanja treba utvrditi slijedeće: . Rukovodilac akcije gašenja požara vatrogasne brigade poduzima dalje akcije i radnje.da li postoji opasnost po život zaposlenika od vatre i dima .Isključiti električnu struju na glavnom razvodnom ormaru ili u prostoriji gdje je nastao požar. . Svako zaposleno lice (čuvari.Prioritet u spašavanju materijalnih dobara na osnovu izvršene procjene treba da bude vrednija pokretna imovina manjih gabarita. te na taj način stvarati paniku. a sve u cilju gašenja požara.Uklanjati kako gorive tako i negorive materije (predmeti). Do dolaska vatrogasne brigade vrše se dalje radnje kao: . “Multiteh inženjering” ZENICA 61 .Odmah obavijestiti odgovorno lice o nastalom požaru. a drugi dio treba da pristupi evakuaciji ljudi i vrednijih materijalnih dobara iz ugroženog objekta. oprema i dokumentacija i sl. opreme i dokumentacije.

Uzimajući u obzir sve ove faktore. Akcija gašenja požara određuje se u zavisnosti od stvarne situacije. koliki je opseg požara (zahvat-front). Frontalna navala Ovaj taktički nastup gašenja požara primjenjuje se kada se gašenje požara vrši samo na jednoj strani i može se efikasno gasiti. 11. staviti požar pod kontrolu i eleiminisati ga na kraju.brzom akcijom gašenja izvršiti spašavanje prostorija sa specijalnom i skupom opremom. odnosno težište požara. odnosno najčešće se koristi na manjim objektima i požarima na otvorenom.4 GAŠENJE POŽARA Za gašenje požara u objektima društva. vrste gorive materije. kada se ne mogu upotrijebiti glavni ulazi. Obuhvatna navala Primjenjuje se kod gašenja većih požara s ciljem da se požar obuhvati sa najmanje dvije ili tri strane odgovarajučim mlazevima. Kombinovana navala Primjenjuje se na gašenju požara objekata kod kojih treba djelovati i iz vana i iznutra istovremeno. stepeništa i sl. Vatrogasna jedinica prilikom gašenja požara mora da usmjeri akciju gašenja požara prema centru požara. stepen ugroženosti. mora se znati gdje je centar požara. plin CO2 .ne dozvoliti da se ugroze putevi evakuacije .Plan zaštite od požara 11. Da bi se ovo uspješno uradilo. možemo požare u taktičkom smislu gasiti s obzirom na mogućnost navale i izvan objekta. . primjenit će se tri vrste taktičkog nastupa vatrogasne jedinice koja će gasiti eventualni požar u objektima društva. shodno vrsti gorive materije koriste se raspoloživa sredstva za gašenje voda. vrednijom dokumentacijom i sl. a sa druge ili ostalih strana ne postoji mogućnost proširenja. Unutrašnjom navalom direktno dolazimo do centra požara i zato on daje dobre rezultate. Koncentrična navala Primjenjuje se kod većih požara kada je potrebno obuhvatiti objekat sa svih strana.ne dozvoliti ulaz dima u prostorije. Vanjska navala Vanjska navala pri gašenju požara. Voda za gašenje požara koristi se u obliku raspršenog mlaza ili vodene magle.voda i pjena. Kod akcije gašenja posebnu pažnju treba voditi o slijedećem: . “Multiteh inženjering” ZENICA 62 . suhi prah "S". hodnike. njegov karakter i daljni izvori opasnosti za proširenje i prenošenja požara. a rijetko kao puni mlaz. Ova navala se primjenjuje kod požara na otvorenom.1 TAKTIČKI NASTUPI U zavisnosti od požarnog sektora koji je zahvaćen požarom. Ako se ovo utvrdi (izviđanjem) onda je moguće raspoloživim snagama i sredstvima ovladati cjelokupnom situacijom.4. prolaza i drugih rezervnih ulaza zbog djelovanja iznutra. te raspoloživih snaga i sredstava za gašenje. Unutrašnja navala Ovo je najčešći oblik dejstvovanja vatrogasnih jedinica u taktičkom smislu u objektima društva. korištenjem ulaznih hodnika. primjenjuje se onda.

. a to su neispravne i loše održavane prirubnice.4. plinski boca i instalacija.izvršiti zatvaranje dotoka gasa pomoću najbližeg blokadnog ventila.4.5 MJERE OPREZA I MJERE ZAŠTITE PRI GAŠENJU POŽARA Nastankom požara u objektima društva mogu nastati slijedeće opasnosti: . osim pri gašenju požara teških ugljiko-vodika gdje se za gašenje može upotrijebiti aparat na raspršenu vodu.U slučaju da se požar u objektu izmakne kontroli. pogotovo u zatvorenim prostorima. industrijskih postrojenja i sl. gašenje mora izvesti vatrogasna brigada.Opasnost od pojave u zatvorenim prostorijama koncentracije ugljen monoksida (CO3). . .Isključiti el.Opasnost od pojave veće koncentracije dima u prostorijama gdje je nastao požar.Opasnost od večih količina zapaljivih i eksplozivnih materija i sl. pokušati savladati paniku zaposlenika koji rade u objektu i organizovati gašenje požara. fazonski dijelovi i priključni elementi. Treba naglasiti da u slučaju potreba gašenja prostora i objekata u kojima su uskladištene lako zapaljive i eksplozivne materije. izvršiti procjenu nastalog požara. .Iz zone djelokruga nastalog požara ukloniti lako zapaljivi i eksplozivni materijal. Manji požari.početi sa hlađenjem cjevovoda i gašenjem plamena suhim prahom.Opasnost od napona el.uređaja ako nisu isključeni. Voda se može upotrijebiti samo kao sredstvo za hlađenje. Ako se radi o većim požarima zapaljivih tekućina kojima su prethodile eksplozije spremnika i sl. pa tek onda . struju i uređaje pod naponom.Ne otvarati vrata i prozore i druge otvore u objektu radi širenja požara.Plan zaštite od požara Bitno je napomenuti da pristup objektima društva moguć sa sve četiri strane i da postoji prostor potreban za smještaj raspoložive vatrogasne tehnike. U prostoru gdje je nastao požar potrebno je preduzeti slijedeće mjere zaštite: . 11.Opasnost od plina i sl. . požar će se uspješno ugasiti upotrebom praha ili pjene. 11. Sve navedene radnje prisutni zaposlenici obavljaju ako nisu opasne po njihov život i život prisutnih lica. .struje i el. Ako dođe do toga mora se: . 11. “Multiteh inženjering” ZENICA 63 .. odnosno spajanjem oba sredstva.. . Postoje dvije mogućnosti nastanka požara i eksplozije i to: kad se paljenje desi na mjestu isticanja gasa i kad se isticanje gasa dešava u loše provjetrenom prostoru.Opasnost od izbijanja panike kod zaposlenika.2 POSTUPAK U SLUČAJU POŽARA NA GASNOM VODU Do pojave požara na gasnom vodu dolazi najčešće na mjestima gdje postoji mogućnost isticanja gasa. obavezno osigurati sve glavne izlazne puteve za povlačenje svih lica koja učestvuju u akciji gašenja požara.Postupati po naredbama odgovornog lica za zaštitu od požara. mogu se gasiti ugljičnim-dioksidom. . ventili i dr. Čak do pojave požara može doći i zbog korozije gasovoda. treba obratiti posebnu pažnju. .3 GAŠENJE POŽARA ZAPALJIVIH TEKUĆINA Ukoliko se radi o manjem požaru zapaljive tekućine koja se zapalila u nekoj posudi ili o manjoj količini razlivene tekućine čija površina mimo gori.

MJERE OBEZBJEĐENJA IZVRŠENJA PLANA Upravna opća akta o zaštiti od požara koja donosi Direktor Društva.P. koji je kao odgovorno lice obavezan starati se o provođenju i unapređenju zaštite od požara u Društvu. _______________________ “Multiteh inženjering” ZENICA 64 .godine Broj:______/2012 DIREKTOR M. putem stručno osposobljenog radnika.Plan zaštite od požara 12. _______________2012. Kontrolu provođenja ovog Plana izvršiće Direktor Društva. u obimu koji mu je određen u djelokrugu rada. kao i mjere za obezbjeđenje izvršenja Plana. kojima se unapređuju mjere zaštite od požara. usklađuju se sa Zakonom i ovim Planom. Pored mjera zaštite od požara predviđenih ovim Planom Direktorom Društva donosi i druga upravna akta. Sarajevo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful