You are on page 1of 149

UVOD

Hvala pripada Alahu, Gospodaru svjetova, neka je salavat i se


lam najboljem i najasnijem Njegovom posl, Muham edu,
a.s., njegovoj porodici, ashabima i svma onima koji ih do Sudnjeg
dana budu slijedii u dobrm djelima.
Ova knjiga predstavlja na ponovni susret u oka edicije
"Odsjaji kur'anske nadnaravnost", u kojoj emo, kao i u knjizi po
slije ove, elaborrat ono to u Kur'anu moemo pronai o jednoj
vro bitoj oblast, a to je ovjekova psiha.
Nervni sistem, duhovna (er-rh) i duevna (en-ne) strana ovje
ka predstavljaju jedno od zahevnijih pitaja. Mozak je zagoneta
koja se ne da ljudima odgonetut. Tako je bilo od samog postanka
pa sve do sada, a tako e i ostat, sve dok Uzvieni Alah ne odredi
da ivot na Zemlji prestane.
Ova tematka takoer ukljuuje i kr' ansk nadnaravno st, to
pobuuje istnsko divljenje. Ko bude elio podrobnija pojanjenja
neka se obrat na knjige, tekstove, studije i ekspermentalne pokse
koje su uradli znanstvenici, stunjac, lijenici i specijalist svjetskog
renomea iz redova muslmana, ali i nemuslimana. Ov znanstenici
pokazali su u svojim studijama da dua postoji, i da je ovjek sastav
ljen od due i tjela, a ne samo od tjela, ime je apsoluto potrena
5
KUk'Ak,_
hIWk|!|!IIM -<
l |00|IA
6

KUk'Ak,
kIkk|!|!IIM
||!|h0|00|IA istnitost Kr 'ana. Rezutat do kojih su uenjac doli u svojim medi
cinskim studjama tokom mu 3O godina, bez obzira bile one u
domenu psihijatje i snova ili se pak odnosile na nervni sistem i mo
zak i njegovo fnkcioniranje, ii na duu i parapsihologju, a koje su
radile mnoge ekipe stunjaka, potuju da se u Kur'anu i sunnetu
ve govorlo o tm pitanjima.
Dr. Ahmed Adnan, stunjak u ovoj oblast, odrao je nekoli
ko predavanja o ovoj temi pojanjavajui nadnaravno st Kur'ana u
ovom segmentu znanost. Neka ga Uzvieni Ala obilno nagradi.
Zato eo se u ovoj knjizi, a i onoj nakon nje, opseno pozabavt
ovom vlo bitnom temom.
Knjiga koja je pred nama, takoer, tei da pojasni pedagok
stanu islama, ovekovo duhovno stanje i br islama o tome kako
ovjeka uzdii na vi nivo, tako da bude korstan cjelokupnoj zajed
nici.
Islam izgrauje stvar na skadnost i povezanost izmeu ma
terje i due, te nauke i stvaranja, kako smo u pretodnm knjigama
vrlo eksplicitno naglasili.
Tako, naprmjer, Poslanik, a. s., objasnio nam je da se dobar i do
zvoljen posao ne svode samo na praktciranje vjerskh obreda, ve
su to i lijepa etka i uljudan odnos sa svma, poevi od porodce pa
do svakodnevnog posla i drutva. tave, prjatan osmijeh upuen
ljudima bit e t zapisan kao dobro djelo, i Ala e bit zadovoljan
tobom, i za to djelo naradit e te i na ovom svjet, omiljenou i
prstpanou prema tebi koje e usadit u srca ljud, a na ahiretu
e imat i veu naradu. Imam Muslim u Sahihu biljei [476O) da
je Posl s.a.vs., rekao: Nemo nio/to beiednim drat bilo kakvo
dobronsto, makar se radilo i o tome da brata svoga srete! vesel lca
Da li ima ljepeg i uzvenijeg odgoja due od islamskoga, gdje
se vjerski propisi, odnosno obredi (ibadel povezuju s nainima po
naanja prema da (muamell kako bi se izgradio prmjeren o
vjek, a samim tme i ljepe drutvo.
I:: __J. :J
NE RVNI l O SJ E T I LNI S I S T EM
1- NERVI l MODANO STABLO
Dr. ^MMuhamed Sulejman e-emai u stdji pnaslovom
Habl el-v f el-Kr'an ve el-hadis (ila kucavca u Kur'anu i hadsu''
navod: Uzvieni Al a kae:
"Mi staramo ovek i znamo t mu sve dua neg
va haje, jer Mi smo njemu bli od vratne ile kcavce
(HHlel-verdi). " (K, 16)
Ao se osvrnemo na tmaenje ovog ajeta koje su nam proili
tradicionalni mufesir, zapazit emo da se veina miljenja odnosi na
to da se pod ilom kucavcom misli na krvni sud, odnosno arterju
na vratu, koju su stari Arapi smatali dijelom srane aorte.1
Meutm, postoje i dga miljenja koja smatju ovo tumaenje
nepreciznim, posebno ako se ovaj ajet podrobnije i stunije promo
~
"ila kucavca" (habl el-vrt) ne odnosi se na krvnu
1 Tefsir El-Bejdav, El-Kadi Nasir el-Bejdav, 11 dio, st.421-422, Tefsir el-Delalefn, autor
MuhW ed Ahmed el-Mehalli i Delaludin es-Sujut, st. 687, Dar el-ma'rfe, Bejrut,
Muhtar es-sihah, autor MuhW ed b. Ehu Bekr Abud er-R, st. 71 6.

t8,
8|tV8|!|!I|N
| |!|80t00|I
B
` KUk'Ak,
kIkVk||IIM
, l ||h0|00|IA venu zato to rje "habl" (ue, nit itd.) oznaava neto to nema u
pljinu (nije cjevasto). Zato se rjeju "habl" ne moe imenovat neto
to je uplje, jer je zbog te osobine izgubilo svoju snagu i prskrbila
za sebe neke druge osobie. Uzvieni Allah povezao je u ovom ajet
ono za im sama dua dua haje vesvese en-nq,s blizinom ile kuca
vce. Ako se uze u obzir da se htjenje ljudsko dogaa u mozgu,
treba imati na umu da postoje i drug dijelov tjela koji su blii moz
gu od aorte na vratu, te bi stoga oni trebali bit spomenut prje nego
ova vena, a naroito ako se uzme u obzir da krvna ila nije, povezana
s nastajanjem ljudskog htjenja vesvese en-nq, . Ovome se moe pr
dodat i sljedee: ako se pod ilom kucavcom misli na arterju koja
prenosi krv do mozga, onda treba imat na umu da postoji i druga
arterija ija vanost nikako nije manja. 2
Dodajmo kazanom i injenicu da se u navedenom ajetu ukazuje
na to da je "ila kcavica" jedisten organ, iz ega se da zakljuit
da se ne radi o paru, to je opet injenica koja se ne podudara s
uobiajenm tmaenjem za kojim se posee sve do danas. Naime,
jasno je da postoji na obje strane vrata samostalna arterija, to znai
da postoje dvije vratne arterje (ile), a ne jedna.
Ajet ukazuje na t uzvena svojsta Allaha, d..: na Njegov
bezgraninu mo, na to da On zna za raanje htjenja koje se do
gaa u ovjekovoj dui, te da je Uzveni Alah blii ovjek od ile
kucavice, ime je dao do znanja koliko je opirno Njegovo znanje i
Njegovo savrenstvo u stvaranju oveka, te da On zna stvari kojima
je ovjek zaokupiran i ta opsjeda njegovu duu.
Stoga, ila kucavica jeste neto to je vrlo bitno, jer je Allah
povezao doaptavanje due i ilu kucavicu u jednom ajetu. Razu
mjivo da je ila kucavca neupitno povezana s nastajanjem ljudskog
htjenja, samim tme bi trebalo biti da "hablu el-verd" nema ono
2 Mozak (encephlon) sastoji se od t temeljna dijela:
1) modanog stabla (tuncus encephalicus);
2) malog mozga (cerebellum);
3) velikog mozga (cerebrum). g(op. pe)
znaenje na koje se obino misli, dakle, to nije vratna vena, odnosno
arterja.
U bit, pod rjeju vesvesa (dosl. doaptavanje) podrazumijeva se
poket i skveni glas koji se ne osjet. Prema veini miljenja, vesvesa
en-nq(skveni glas koji se deava u dui) ima direktnu povezanost
s razumom, a razum je lina manifestacija, odnosno skveno ma
nifestanje mozga i ima povratne fnkcije. Razum predstavlja lini
povati aparat, a u skorije vrjeme je jasno utvreno da ovaj aparat
predstavlja centralnu manifestaciju svjest. Iz onoga to je prloeno
da se zakjuit da hah/ el-verd (ila kucavca) predstavlja jedan od vrlo
van dijelova mozga koji je povezan sa svijeu, budnou, emo
cionalnim osjeajia, i direktno je i indirektno povezan s veinom
razliit dijelov mozga.
Zato smatramo da ila kcavica najvjerovatnije predstavlja
modana stablo (Brain Stem). A Ala, opet, zna najbolje!
Na slici je prikazano modanu stablo (t. ila kucavica)

kAk
hIkVk|!|!IIM
||!|h0|00|IA 1
Ta la us
Rku lar
fn
l0

KUk'Ak,
kIkVk|!|!IIM
|!|0|00|IA Modano stablo jeste nervni sistem koji dosee duinu od oko
7, 5 cm. Ono se po svom sastav razlje od krvnih ila, iji se
zidov odlikju specifnosta koje i ine specijaizovm za pr
jenos k. Sami krvi sudov nemaju fnkciju povezivanja dijelo
va organizma. Nasuprot tome, modano stablo predstavlja sponu
mozga s kimenom modinom i nosi odreene karakteristke ila,
odnosno ueta (hab3 Pod izrazom el-verd podrazumijev se da je
rje o "ili" putem koje se prenose informacije do glave, odnosno
mozga, i obratno. Rije el-ver podrazumijev prenoenje informa
cija i impulsa unutar i izvan mozga (lave).4
Pored ove dvje osobine (ila i kanal za prenos informacija),
modano stablo ima i dru vro bitu osobinu a to je da u svom
sastavu ima i mreast aktvirajui sistem (retarni aktirajui si
stem, koji ima mnoge fnkcije, a najbitija je ta da bdije nad sta
njem svijest, tako da_ je ovjek u stanju pripravnost i budnost. 5
3 Tr uzdune zone modanog stabla jesu: basis, tegmentum i tectm.
Tr para krakova povezuju t dijela modanog stabla s malim mozgom, a izmeu malog
mozga i modanog stabla jeste modana komora. S modanim deblom pvezano je 1 O
modanih iaca. htt:/ /medlib.mefhr (op. prev)
4 Nervni sistem (systema nervosum) ima dv temeljna dijela: perfe nervni sistem (PNS
- systema nervosum perphericum) i centalni nervni sistem (CNS - systema nervosum
cente). Periferni nervni sistem sastoji se od ievlja i manjih nakupina ianih
stanica (neurona), t. ganglija. D temeljna djela centnog nervnog (ivaog
sistema jesu: mozak (encephalon) i kimena modina (medulla spinais). ht/
m
(op
.
prev)
5 Ljudsk mozak i nervni sistem sastoje se od preko jednog tona specijaiziranih stanica
koje su ukljuene u tansmisiju elektinih i hemijskh signala preko tiliona spojnih
prostora meu stanicama. Postoje dVije razliite vste stanica u nervnom sistemu:
nere stanice i neuroni i glija stanice. Neuroni su osnovne jedinice za proesiranje
informacija u mozgu i nervnom sistemu, a svi se formraju krajem drugog tomjesjeja
tudnoe. Neuroni se sastoje od stainog tjela i dvije vrste izdanaka: dendrta i aksona.
Dendt, koji se oko tjela neurqna granaju poput konje oko stabla, slue kao gavna
aparatur za prmanje signala od d neurona. Suproto njima, postoji samo jedan
akson koji je gava projekcijska jedinica za prenos signala neurona. Pred kraj akson se
grana kako bi uspostvio kontakt s d neurona na kontaktim mjestma zvanim
sinapse. Glija stanice mnogo su brojnije od neurona, a staju se tjekom cijelog ivota.
One vjerojato nisu vane za neuralnu tnsmisiju. Smata se da imaju druge uloge.
Glija stanice hrane neurone i osiguravaju mozgu vrstou kao potorni element. Neki
tpovi glija stanica proivode mehku zvanu mijelin, koja stara ovjnicu oko veine
velikih aksona. Druge vste glija stica imaju ulogu hranjenja, uklanjanja ostataka nakon
odumiranja stanica i ozljeda, i mogu sudjelovat u stju bajere k-moza u
mgracji neurona i u prerastanju aksona. wwhl(o. pv)
Takoer, ovaj sistem prma mogue ipulse od mozga, tako da ako
bi se preknula veza izmeu ove mree i modane opne, ovjek bi
zapao u duboku komu.
A da ne govorimo o povezanost mreastog sistema s upozo
renjima, budnost, svjest, snom, i modanim bioelektrnim dje
lovanjem; tada on, isto tako, prma i prenosi informacije iz aparata
zaduenog za ulo sluha, vda i mirisa. Stoga nije udno da su neki
znanstvenici oznaili unitavanje modanog stabla ravnim smrt ci
jelog mozga, ili pak dokazom njegova mrtvla.
Ako se ponovo vatmo navedenom ajetu, zapazit emo da kon
tekst ukazuje na povezanost "doaptavanja" sa ilom kcavcom,
dakle postoji direktna povezanost izmeu onoga
to dua tajno doaptava ovjeku i preobraavanja
ideja i misl u voljne aktvnost, a voljne aktvno
st su direktno i indirektno povezane s modanim
stablom, to znai da nervni potcaji prolae kroz
njega ka ostal djelovma tjela. 6
ll
Stoga je Uzvieni Ala obznanio u ovom aje
t da On zna za doaptavanje, kada se ono deava,
a takoer i prije nego to stgne do modanog sta
bla gdje se odvja preobraaj iz namjere u aktvno
injenje u samim njegovm poecia uz saradnju
s ostalm dijelova mozga. Ala je, dakle, blii
ovek od ovog stepena ili faze, to znai da je On
blii ovjek od njegove svjest, njegovh osjea
ja, budnost i panje, odnosno svh aktvnost koje
oslikavaju "doaptavanje due". Nadnarava po
vezanost na koju nailazimo u ajetu, tj. povezanost
izmeu doaptavanja i ile kucavce i aktvnost,
odnosno injenja vrlo je vana. Bilo je ovo jo jed-
DBOD SSBR
6 Centalni nervni sistem sastoji se o et glavna dijela: lene modine, modanog debla,
diencefalona i celebralnh hemisfera. Tokom embronalnog rja iane stanice
oraju se u tubularne stukture koje ostju i u odrasloj dobi. Dio koji zavi u glav
raja se u mozak, a ostatak formira lenu modinu. (op. prev)
l2

K0k'Ak,
kIkVk|!|!IIM
||!|0|00|IA no osvrtanje na sadraj ajeta iz kojeg smo zakljuili jo neto. Istnu
je rekao Uzvieni Ala:
tt
Mi emo te nauiti da izgvara, pa nita nee zahora
viti, osim onog to e Al a hteti -jer, On zna i ono to
najavu iznosite i ono to tajite. (E-E'la, 6-7)
Razlikuju se:
2. Periferi nerni sistem
neurom kOJI se nalaze 1zvan mozga i
kimene modine, u mi!iima,
ulima i organima
U hadisu Boijeg Poslanika, a.s., takoer je spomenuto moda
no stablo.7 Hadis o tome biljei Buhar u Sahihu, a prenosi ga Seid b.
7 Ustojsto sie i bijele t modanog debla (stabla). Na prjelazu iz kjenine u
produljenu modinu dolazi do bith promjena unutjeg ustojst. Vanjsk izged
modanog debla izraz je njegov unutarnje grae - izboine i polja na povini,
odgovaraju jezgrama i snopoima aksona u dubi.
Modano deblo sadri 6 fnkcionalnh skupia sive ta Tegentm sadri osjete,
motorike i paasimpatke rjezgre 1 O modanih ivca. Posebne osjetlne jezgre su
u tegentumu i tektmu. Posebne motorike jezgre su nucleus ruber, nucleus niger,
nuclei ponts i skop donje ole. Retlarna formacija protee se kroz cijelo modano
deblo. Monoaminske i acetlkolinske skupine neurona su u tegmentumu. Ostale posebne
jezgre

danog debla.
Kroz modano deblo prolae (i iz njega polaze) dug osjetni i motorki pute. Neki
dug osjetlni putev uzlaze kroz tegmentum modanog debla prema talamusu i kor
velikog mozga. Nek dug osjetni putov uzlaze kroz modano deblo prema kor malog
mozga.Kortkospi i kortkonuklearni put silaze kroz modano deblo izravno na
bubospinane i spinalne motoneurone. Iz modanog debla plaze silazni motorki i
monoaminsk putei u kraljeninu modinu. U modano deblo silaze ini putevi iz
kore vlikog mozga. Neki dug osjeti putevi uzlaze kroz modano deblo prema kor
maog mozga. Kortospi i kortkonuklearn put sliaze kroz modano deblo izravno
na bubospinalne i spinalne motoneurone. Iz modanog debla polze silazni motorki i
monoaminski putev u kraljeninu modinu. U modano deblo silaze izvni putev iz
kore velikog mozga. Dva snopa ( i M) povezuju limbike stukture s modani
deblom i krajeninom modinom. ht:
/ /
medlib.mef.hr (op. prev)
Musejjeb od Ehu Hurejre. Poslanik, a.s., rekao je: "Kd neko od va
zai, fgtan mu na zatoku (kafe er-re') svee m!ora, i svi !or stef na
negovu mestu govore: Pred tobom je duga no pa l. Kda otek ustane
i somene Allhovo ime, odvee se jedno ue; kada se abdst odvee se drgo
ue; a kad klna, odvee se iposfedne i ond bude radin i dobre vole, a u
protvom e bit lfe vofe i lien."8
U ovom hadisu su dokazi i savreni znakovi koji se povezuju s
modanim stablom, a oni su slijedei:
1- U hadisu se spominje izraz '_ 'kafje re's", to znai stanji dio
lobanje u kojem su smjeteni modano stablo i mali mozak;
2- hadis ukazuje na najvee zlo za ovjeka, a to je da kada spava,
ejtan mu iznad glave svee uzao koji ga spreava da ustane sve do
juta. Poznato je da su budnost, oprez i svjest fnkcije retularnog
(mreastog aktvrajueg sistema koji se nalazi u centalnom dijelu
modanog stuba;
3- hadis je oznaio da ejtan vee uvora, a svaki od njih ima
svoje posebno mjesto. m emo iznova shvatt dalekosenost nad
naravnost ovog hadisa ako budemo znal da se modano stablo sa
stoji od t jasne sfere, a one su:
- produena modina (Medu/l oblngata);
- most (Pons)
- srednji mozak (Mid bran-Mesencehaln)9
Svako od ov podruja sadri aktvrajui mren sistem pomo
kojeg se dogaa svjest.
8 Sahihu Buhar, 1/199, Da fker -Bejrut.
9 Medulla sadri nekolko kontolnih centara za vitalne automatske fnkcije, kao za disanje
i brzinu udaranja srca. Pons i most predstavlja vaan centar za povezianje informacija
i celebralnih hemisfera s malim mozgom. To je sustav vaan za parametzacju
pkreta. Srednji mozak kontolra mnoge senzorne i motore fnkcije, ukljuujui i
pokrete oju. Iznad modanog stabla nalazi se diencefalon, koji sadri dvije gavne
stukture: talamus i hipotaamus. Talamus je vaan sistem za povezianje iformacija
to dolaze uni regja mozga sa cerebr korteksom. Hipotalamus, koji lei ispod
taamusa, vaan je za regulaciju automatskih i endok fnkcija, te fnkcija vezanih
uz utobu. Iznad i okolo diencefalona nalaze se celebralne polute m hemisfere.
mm
|/)
l J
t8, {
8|t\8|!|!I|N
| |!| 80t00|I`

l 1

t'8,
8|t8|!|!I|N
| |!|80t00|I
bwm
MwI800IN
4- Iz navedenog hadisa vidi se da je ustajanje na sabah-namaz
mogue zbog blzine jutra, samo ako se posjeduje volja za to. Ha
dis naglaava da je utonulost u dubok san umanjena pred jutro, to
emo objasnit u knjizi Kr'an i snov Zato onda neki nalaze isprku
u tome da je ustajanje na sabah-namaz vrlo teko, a ne ele kazat
kako je njihova volja da pobijede bdijenje i rano ustajanje vrlo slaba?
Nauno je utreno da postoji "bioloki bud"10 kod o
vjeka, koji je daleko precizniji od elektronskih i mehanikih satova.
Ovaj sahat se precizno podeava odunou, voljom i vjebanjem,
i on budi ovjeka glede odreene stvari koju je ve odluio uinit
prje spavanja. Ekipa strunjaka s University College iz Londona
otkrla je i da ljudski mozak posjeduje sistem za rano upozorenje
koji pomae ovjeku da revitalira informacije o neemu emu je
u prolost bio izloen na neosjetlan nain. Oni navode u svojoj
studiji da usporavanje djelovanje ovog sistema pomae u ljeenju
od boli.
1 U Lbiokom sat moete proitat O posebnom dadat ovoj knjizi.
Stunjaci navode da se dobrovoljci koji su uestvovali u ovoj
studiji nisu mogl prsjett podrobnijih pojanjenja o pokusu jer su
bi izloeni tokom ekspermenta lahkm elektookovma, a je ak
tvnost mozga pokazala da je njihov intelekt zabiljeio ove ifor
macije na vrlo pouzdan nain sluei se kompliciranim raunskim
operacijama.
Takoer je ekipa engleskih stunjaka uradila pokuse u traja
nju od pola sahata na !4bolesnika sluei se aparatom za brsanje
fnkcija koji radi uz pomo magetske rezonance. Bolesnicima je
prloen niz slika obinih oblika nakon kojih slijede elektrookov
u duii od jedne sekunde a jednaki su bolu uboda igle. Kad su se
pokusi zavrii, mnog od dobrovoljaca nisu bili u stanju da se sjete
slijeda sl, ai je brsanje pomou maetske rezonance pokazalo
da su se dvije glavne hemisfere, abdominalna i dio modane kore,
pripremale na ono to e se desit.
Dr. Ibn Sejmur kae: "Bilo nam je jasno kako mozak odreu
je dogaaje koji mogu bit opasni ili bol putem tumaenja niza
dogaaja i valuacijom moguih zbivanja." Dr. Ibn Sejmur koji je
bio i voa ekipe ovh stunjaka, kae: "Kada bismo bolesnicima
pokazali etvrtast oblik, a potom okrugli, za kojim slijedi bolni ok,
taj dio mozga vlo brzo bi nauio da krug donosi neku lou vijest.
Meutm, nakon kraeg vremena ovaj dio mozga shvatt e da vi
enje etrtastog oblika isto tako nije dobra vjest jer nakon njega
dolazi krug."
Dr. Sejmur kae: "Mozak predstvlja uspjean ivi kompjuter, jer
sadri oko ! OOmilijardi nervnih elija koje oznaavaju nae ideje i po
naanj

. Bez obzira to to mi ne osjeamo, mozak koz kompliciranu


matematk stategju nastoji provjerit da l sa pazimo na sebe."
Postalo nam je jasno kako je mozak odredio dogaaje koji mog
bit opasni i bolni procesurajui slijed dogaanja i procjenjujui mo
gua zbivanja. Mozak je bio u mognost, biljeei ovaj slijed doga
aja, da rano aktvra alarm u mozgu. On nastavlja: "Zamsli da te je
l5
kAk
hIkVk|!|!IIM('-(
||!|h0|00|IA
16
KUR'AN,
,
NERVNI SISTEM
'
l PSIHOLOGIJA ugrzao komiji pas, brzo e nauit ne samo da se kloni psa nego
i slinih drug ivotja."
Ovaj stunjak elio je takoer izvodit jo nekoliko stdja o
raunskim operacijama mozga na nekoliko osoba koje se suoavju
s neprestanim bolom. On e: "Uprkos tome to je hronina bol
procentualno vrlo rairena, jo uvjek je nejasna i uglavom je njeno
lijeenje oteano."
Iz iznesenog slijedi:
- modano stablo smatra se ilom koja povezuje mozak s ki
menom modinom 11, odlikuje se irokom nervnom povezanou
sa svm modanim centma, ono sprovodi informacje iz mozga, i
obratno, a takoer je pouzdano povezano s budnou i opreznou.
Uzveni Al h ukazao je u naprjed navedenom ajet da je bli
ovjek od ile kcavce (dakle, modanog stabla). On zna ono ta
"dua doaptava ovjeku" prije nego to se to desi. On je blii ovje
ku od faze kada se doaptvnje i namjera preoblju u materjalno
injenje, dok je to jo uvjek u fazi nervnog podstcaja unutar mozga . .
Ala je blii ovjek od njegove svjest, osjeaja i opaanja.
- Iz prloenog se moe zalju t da je " kcavica", prema ve
i stunjaa modao stblo, a ne ka na vat, ko su to
tuaii u prolost tadiconla mufesi, a o njih preuzeli savremeni.
Dakle, nije i bilo dostpno ono do ega su savremena nu i me
dicina dole, a pomou njih mnoge kur'anske ijenice kao i one i
1 1 Kimena modina (at. Med u spinals) prua se od prvog kmenog prljena, a das a do
donjeg ruba drugog lumbanog prljena.
Na njoj postoje dva zadebljanja i to u vratnom i lumbalnom dijeu. Iz kimene modne
cijelom duiom izlaze nervi. Kimena modina dijeli se na nekolko dijelov, ovsno
o c koji iz nje izlaze. Gr kimene modine drugaja je o grae mozga jer je
siva masa smjetena centalno, a bijela na poii. Siva masa n poprenom presjek
daje oblk latninog slova H. N a svkom segmentu kimene modine izlazi (t. u) po
jedan pa senzibilnih snopova (senzibilni korjen) i izlazi jedan par motorkh snopv
(motorik korjen), koji se na svakoj stani ujedinjuju u spi ner Tako postoji 31
par spialnih nerava. Snopvi aksona u bijeloj tv prenose senzibline informacije u
mozak i donose motorke naredbe iz mozga. U kmenoj modini smjeteni su razni
centi. Posebno su vni:
centar za rlmokrena,
centar za rll dkate (stlc, )
vetvi ct,
cent sinalnih rksa. wwbs.llkeda.or (op. prev)
hadisa Posl, a. s., su nam jasnije, dok one nisu bie poznate prolim
generacijama. Uzieni Algovor istnu i On upuje na Prav put.
Savremena nauka otkrila je da tekuina pospjeuje hlaenje
mozga, a to se ponavlja pet puta na dan, to je jednako broju nama
za koje musliman obavlja tokom dana. Neka je uzven Onaj Koji je
odredio da vnjska istoa tjela bude usklaena s istoom mozga
kao najodabranijeg dijela ljudskog organizma.
Isto tako, stdija koja je ustanovila da se u mozg odvja proces
ispiranja i rashlaivanja pokazala je da vjetako vrenje ove opera
cije ima korist za spaavanje

ivota tek roenog djetet. Studija je


naime pokazala da hlaenje mozga spaava tek roenu djecu koja
se suoavju s manjkom kisika od smrt i izloenost zdravstvenim
smetjama.
Internacionalni poksi koji su se ogledali u upotebi specijal
ne kape natopljene hladnom vodom za djecu pokazali su pozitvne
rezultate. Prema studiji, djeca koja su obukla t kpu manje su bia
izloena smrtnost i paralizi.
Navodi se da do manjka kisika pri roenju dolazi zbog cijepanja
materce i preranog odlubljivanja posteljice i pak uslijed pucanja
pupkovine. Na osnovu procjena u Brtanji se jedno od hiljadu djece
pr roenju suoava s manjkom kisika, dok je ovaj broj daleko vei
u zemljama u razvoju. Sve do sada nikakva medicinska intervencija
- nije uspjela u tome da se stanje popravi, tako da mnoga djeca umiru
i su ak izloena problemma kao to je npr. nepkretost.
l7
KUk'Ak,
hIkVk|!|!IIM
J
1 |!|h0|00|IA_
lB
, /
KUk'Ak,
kIkk||IIM
|||h0|00|IA
ovjek o
..
tW%
Pored toga, stunjaci pr Univerzitetskoj bolnici u Londonu
ot su da smetnje nsu vezane za mozak im se dijete suoi s
manjkom kisika, ve se one deavaju kao produkt hemijski procesa
tokom nekoliko sati prje nego to smetje postanu tajne. Teoretski
gledano, intervencija bi bila mogua da se ovi hemijsk procesi zau
stave i da se preduprjedi trajna smetnja, a jedan od naina da se to
ostvar jeste smanjenje toplote mozga. Spomenuta istaivanja poka
zaa su da smanjenje toplote J-4stepena u odnosu na prodnu ima
dobre izgede da zaustav mnoge tetne procese. Uprkos tome to se
ne znaju razlozi za ovo, mogue je da se na opisani nain usporava
djelovanje hemijski procesa i da se mehanizmima za popravku, koji
se nalaze unutar elija prua pr da obave svoju ulogu.
Ekipa stunjaka i ove bolnce u Londonu zajedno je sudjelo
vala s ekipom istraivaa sa N ovog Zelanda, Brisela i Sijeda kako bi
se pospjeilo djelovanje kape za hlaenje novoroenadi. Pokus je
izveden na 2J4djeteta iz svih dijelova svjeta. Polovna djece dobila
je lijek putem kape za hlaenje dok je druga polovina stavljena pod
zattu centra. U okru studije izvreno je hlaenje mozga kod dje
ce u trajanju od 72sahata, a potom postupno zagrjavanje uz prua
nje tradicionalne medcinske zatte. Ljekar su prati stanje djece u
trajanju od !8mjeseci. Djeca koja su bia izloena hlaenju, kako se
pokazalo, bila su primjeto u boljem stanju. Broj smrtnost se sma
njio, kao i broj paraliza koje pogaaju neke od njih kada navre !8
mjeseci. Tokom pokusa djeca su dobila lijek hlaenjem u trajanju od
6sat nakon roenja. Postoje i dokazi koji daju prortet djelotvor
nost lijeenju putem hlaenja i u kasnijoj fazi. Shodno rezultatma
studije jedno od 6do 8djece koja su bia ljeena kapom za hlaenje
bilo je izbavljeno od smrt i od modanih oteenja.
Prof. John Weit iz bolnice Londonskog Univerziteta izrazio je
svoj optmizam s rezultatma studije.
Vijee za medicinska istraivanja izvodi opsene pokuse hlae
njem cijelog tjela. Dr. Weit kae da je neophodno da Vijee zavri
svoj pokus kako bi odredilo je najdjelotvorniji nain. Takoer, do
daje da postoji velika potreba da se sazna idealan stepen toplote i
vrijeme lijeenja prje nego to se napust hlaenje kao tradicionalan
nain lijeenja.
PREDNJI DI O KOSE (KI KA I ZNAD ELA)
O ovoj temi Uzvieni Ala kae:
''Ne vaja to! Ao se ne ok, dohvatit emo gza k,
k laljiv i gnu." (E-'Aek, g-6)
l
KUk'Ak,
kIkVk|!|!IIM
l !|00|IA

20
KUk'Ak,
kIkVk|!|!IIM

'||!|0|00|IA Rije "en-nasije" znai prednji (fontalni) dio glave koji Uzveni
Alah opisuje lanm i grenim, to ukazuje da je taj dio odgovoran
za ponaanje i postupke ovjeka. Frontalni dio mozga (Fntal Jbe)
zaduen je za osobenost osobe i on upravlja njenin postupcima i
radnjama, kao to su, npr. iskrenost i la, tako da ako se uspostav
kontrola nad t dijelom mozga, mogue je ovladat i samom oso
bom. Prednji dio mozga upravlja nekim postupcima ovjeka i on
otkrva i ukazuje na njegovu osobenost, on razluuje izmeu ovih
osobina i onih koje podstu ovjeka da ini dobro i loe.12
Prof d. Muham ed Jusuf, prfesor fiologje na Unerzitetu
"Kj Abu" u Ded, urdo je opsenu stdju o prednjem dijelu
gv [e-me)i objavio ju je u saudijskom asopisu EI-I'ai 13 U stdiji
je doao do zaljuka da k' ask tekst ponire u dubinu svh dijelov
ovekov mozga. Rzultte studije objavt emo u dajem tekst:
- Jeziki smisao
S jezikog i tefsirskog stanovita prmjeto je da se rje en-nqe
odnosi na prednji dio glave u predjeu ela. Taj dio opisa je u navede
nom ajetu kao "llji i grean", dakle laljiv u rjeima i grean u dje
lima. Oo znai da je sposobnost vladanja postpcma, pogrenim i
isprav, nepobito svojsto prednjeg dijela mozga, en-nasije, mada
12 Za dodata pojanjenja o fnkciji prednjeg dijela mozga obratt se na knji i ove
edicije "Kur'an i medicina", iji je autor dr. Halid Fa el-Ubejdi, stana 117, gdje se
govor o posljedicama konja alkohola na prednji dio mozga (Ft Jb) i sl.
13 U toku evolucje prednji mozak CNS-a najve je progrsio evoluirao. Njegova
pr fnkcja jeste centar ula mirsa i to on obavlja kod niih kmenjaka. Kod
vih kmenjaka je, osim mirsne, dobio ulog gavnog koordinacionog centa i centa
ve nervne djelatost.
Nervne elije se kod vih kmenjaka nalaze u pvinskom sloju si mase-modanoj
kor, dok nastvci nervih elija grade unutanjost mozga, bijelu masu. Modana kora
je centar cjelokupne nervne djelatost i umne aktnost.
Kod veine kmenjaka povrina velikog mozga je glata; meutm kod viih sisara,
posebno kod oveka, ona je uveana pojavom brazda i nabora. Rspred i izged
brazda ist su kod svh ljudi bez obzira na njihove umne spsobnost.
Nervni cent su lokalizovani, odnosno u kori mozga razlju se zone s razliitm, tano
odreenim fnkcijama. Tako se u potljanoj oblast nalazi centar za vd, u sljepoonoj
je centar za sluh itd. Poto se nervna vlakna ukrtaju na svom put, bilo u mozgu bilo
u kmenoj modini, to desna polova mozga kontolie lijeu stanu tjela, i obrato.
Najveu povriu kore zauzimaju t asocijate zone. U njima su smjeteni neuroni
koji ostju vezu izmeu d oblast, objednjuju sve impuse; to su zone psihikh
fnkcija, uenja, logkog miljenja
:
Vidi: ww] (op. pre)
se u samom ajetu radi o_ metaforkom opisu, jer rje en-nae oznaa
va kota dio glave. Anatomska prouavanja prednjeg dijela gave su
pokazala da se taj dio sastoji od jedne lobanjske kost koja se naziva
eona kost (Fntal bone) iza koje se nazi jedan od renjeva mozga
koji se naziva eoni reanj (Fnta/Jbe). Zato moemo rei da se pred
nji dio kose "en-nasije" moe shvatt kao prednji dio glave, a takoer
i ono to se nalazi iza njega, prednji dio mozga koji se zove eoni
i fontali reanj mozga, kojem svojstva kaa su "laljiv i greni" i
odgovaju u doslovom smisu, tako da se vanjski smisao navedenog
k' anskog teksta odnosi na ovaj dio i njegovu fkcju. Pripisivanje
svojstv i fkcije nekome i neemu u prenesenom smislu vrlo je
prsuto u kur'anskom tekstu. Uzmimo za prmjer ajet:
tt
PitaJ gad u kojem smo boravli i karavan s kojim smo
doli. Mi zaista gvorimo istinu!" Ouu, 8)
Pitanja se ne postavljaju zgradama uselu i karavanu, ve se mi
sli da se pitaju ljudi unutar zgrada i vlasnici dev od kojih je karavan
i sastavljen.
Tu je jo niz ajeta i hadisa koji podravju ovaj smisao. Takve su,
recimo, rjei Uzvenog Alaha:
tt
N Cma ni jednog ivog bia koje nije u vlasti Njegvoj (hi
nasijetia) . . . " (Hud, 56)
Dijelovi velikog moz
21
K0t' 8, \
H|tV8|!|!I|M
|!| 00|I
II
t'8,
8|t\8|!|!I|N
j | |!|80t00|I Navedeni tekstovi. ukazuju da se posebno podruje koje vodi
i upravlja svm ivm biima, na elu kojih je ovjek, neizostavno
pokorava i potinjava Boijoj vlast i htjenju. Ovaj do, dakle, mora
biti mozak jer je to poseban dio zaduen za upravljanje postupcima
ivh bia, on je u kur'anskim tekstovima nazvan rjeju f8~8qf koja
podrazumijeva prednji dio mozga.14
Shodno spomenutom, iz teksta se moe razumjet da f8~8qf
obuhvata eoni reanj mozga, a to je podruje koje upravlja postup
cima i ponaanjem ljudi.
Sloboda ovjekova izbora odvja se putem ovog prednjeg djela
mozga, kako se da razumjet iz teksta, i on je jedino ivo stvorenje
koje moe da vlada svojim ponaanjem i postupcima, odnosno rje
ima i djela. On lae, govor istnu, radi ispravno i pogreno, stoga
Uzveni Alah kae:
nNe vaja to! Ao se ne oki, dohvatit emo g za k,
k lajivu i genu." (M-Alek, 15-16)
14 Mozakjev|sokomjen| |gwd|owmogs|stemakoj|usk|auje|odtawcje|omst
(
cj
ed|
i

vog

t
``|h | km n|h
`ku njesj stesvjesu1najvs mtee asvo
j
sn samo oye .
Mozakjeo@ovotanzam||jenge,ameqe,govtI osecaje.
Mozakjesmjetenu|ubanjskosup|j|,eje|ubmjsLmkosnmazanenkaook|opm.
Mozak nnjo | cetebtosp|nmna tekua koja ga op|akuje. Kotan| ok|op se ne moe
tastezan,pavevt|oma|o powanjedu|ubmjskojup|j|n|mja,u|jmmon)
moeb|nao bmjno.
Mozmje je|jennadv|jepo|utke,hem|sfete|obuhwmneko||kodje|ova.vd|mozak
(cetebtum ,ma|r mozak (cetebd|um),ptoduenamod|na _medua ob|oogam). Po|utk
nisuztca|ne,pasemjen|japo|udanazwadommom,stojeesto||jc

|utka.
Konmozgas|vejebje|n|jeg vese sastoj|odbmjn|hvjuga a|udub|na
(su|cusa).

ota mozgae nabonna, zato je | pvm mozga puno vea od unumje pe


kosnugw.otamozgajojep|je|jena|veimudubinamanapojoennj .
VeDmozak 90 % mozga.
Konve||kogmozjeanatomsHod|e|enanatn mozga,atosueon|mhonm
emen|mpanjenmzan|jn|m omn||s|emtempota|ninm.
jed|n|drje|ov mozne mkcona|necjeme.o vena u|azn|h|notmja sne
u osjen|no je, koje je smeteno u qemenom tenju. Pokmk motonko
e,seusuanemd|jeonogtenja|ubLjeosjennog.!zmotonkog
se ptua a|ju |mpu|s| o puta ktoz mod|nu snzu uyenfee d|je|ove
nje|a. U eonim tenjC esested|tam|saomhmc|ja,a umsunjem
drje|um se jedno odsted|ta zovot.U s|jegomtenunam|seeza
s|uh,auzan|jnompjezav|d.dnus|jeonnjanabz|secezanjuh.
Sv|su teev|s|memnjq.nmazese|u||jevoj|usnopo|udmozg.mozak
pteko svoj nceptota u uje|u,U skup|ne osje ugy pnma nznoe |nfotmacje,
meusobno |h kootd | konso||d|ta (se), po poueb| na nj|h u v|jnom

o
u.| steuje infotmacje, m|s||, n, odteuje svjest, pnamje,
|skusno,tempnment|osobnost.wwpe|a.ba/v med|cna.ht(op.pnv)
Dakle, ako ne prestane govort tako i radit na taj nain, m emo
ga onda snano dohvatt za k (metafork: prednji dio mozga).
Anatomski ospekt
Funkcije ljudskog moz
Savremena nauka iznosi nekolko injenica koje odliju prednji
dio mozga kod oveka u poreenju s d ivotjama. Ove se
injenice se mogu saet u slijedeem: .
a) mozak je procentalno tei kod ovjeka u odnosu na tjelo.

ovek u odnosu na ivotnje posjeduje najvei postotk teine


mozga u poreenju s tjelom. Apsolutna teina mozga (ne u odnosu
na tjelo) vea je kod kita, slona i delfna;
b) prednji i eon dio mozga vei je u odnosu na ostale dijelove
mozga: meumozak, srednji mozak, produena modina i
IJ
t'8,-
8|t\8|!|!I|N
| |!| 80t00|I
24
_ 7
K0t'8,
8|t8| !|!I|M

||!|80|00|I mali mozak15, kao to emo to u u dajem tekstu i vdjet;


C) kora mozga16 (corex cerebn) najvei je i najtei do mozga.
Mozak se sastoji od najveeg i najteeg dijela mozga, a to je
veliki mozak (cerebrum), i tanije od kore velikog mozga,
a njen najvei dio predstavljaju dijelov: eoni i frontani,
emeni i parjentalni, zatljni i okcipitalni i sljepooni i
temporali reanj;
d) ovjek posjeduje najveu koru mozga u poredenju sa ivot
njama, posebno koru velikog (rednjeg mozga.
Mozak ovjeka po svom obliku razlikuje se od mozga ivotje,
15 M mozak smjetn je u stanjem dijelu lubanje, ispod velog mozga. Graen je o
vjske wi unutje bijele t izbrdane kore, mne kao kod vog mozga, nego
parel vijugama Iudubinama. Ima dvije polutke mhemisfere. %mmozak je povezan
s velm mozgom, prouenom modinom i s perferjom tjela ianim nitma. On
moe na tmelju iskusta oslabit mpjaat impulse. %mozak kntolira miini tonus,
brjne refeksne radnje, osva rvoteu i koord miie kje.
Produena modina smjetena je ispod vkog i ispre mlog mozga. Zavav kod
velikog zatljno otr, odakle se dalje u kraljenicu nastvja kljenika m lea
modina. Uloa prouene modine jeste rcja mnogh ioth (vegett)
fnkcija, kao disaje, k t persttka cjev. Oteenjem prouene modine,
t. sredt za disaje nt smrt. Na prjelazu iz veko i malog mozga u prouenu
modinu mse pirenje, pons. Na doralnoj st smjetena je lijezda epifza.
h h (op.pr)
16 Od svh djelova mozga, kora velikog mozga (cortex cerebr na latskom), kao nosilac
najviih kogitnih fkcija, najei je fokus neuropsiholokh stdija. Kod oeka
korteks predstavlja najvei dio mozga i kao padobran natljuje d 'nie', cerebralne
stukture. Podijeljen je na da, generalno simetina dijela (hemisfere). Ukupan izgled
kore velikog mozga mogao bi da se zamisli kao par m 'padobrana', 'plata'
debljine oko 2.5 milimeta, ukupne povrine oko dv do dva i po kvadrata meta,
m 'zg' tako da prenik svakog od njih ne prelazi vie od oko 18 santmetara.
(arlow 1999). Hemisfere su meusobno povezane masivnom stukturom (orpus
kozum) sainjenom od nervnih vlakana kojima su elije jede hemisfere povezane
sa elijama druge. Pored ovh, miijarde vlakana pruaju se i izmeu kore i d
modanih stuktura, senzornih organa i kimene modine, pvezujui, na taj nain,
korteks sa ostatkom tjela. Kora, bazalne ganglije i diencefalon se zajedno oznaavju
kao prozencencefalon mprednji mozak.
Najupadljija karakterstka korteksa mozga ovjeka (kao i drugh vih sisara) jeste
prsustvo vjuga (i) i brazdi (sulkusi). 'Izuvjenost' kore ima svrhu da omogui
'pakovanje' to vee kore povine na to manji prostor. Kod ovjeka, oko dvje
teine kore nalazi se unutar sulkusa.
Kora se sastoji od tjela neurona, njihovh dendrta, i jednog, dijela aksona; takoe sadri
zavretke neurona koji do nje stu iz drug dijelov mozga, kao i bogatsto krvnih
sudova. Ovo je tamnosivo obojenom, ime se razlije oprojekcionih vlakana
(aksona) koja sainjavaju korpus kalozum i nishode/ushodne puteve, a koji su, zbog
mijelinskog omota, svjetlije boje m ak bijeli. Vidi: N.Krst: LwJ u neursholu,
draft udbenika, okt. 207. (op.prev)
povria modane kore je vea, posebno kora prednjeg mozga, a
takoer i obim mozga. Meutm kod veine ivotnja prednji dio
mozga uvelike je sastavljen od kore za njuh (miris), koja kod ovjeka
u poreenju s prednji mozgom zauzima sasvm neznatan dio.
to se te ivine modane kore, koja je zaduena za fnkci
onalnost instkta, kod ivotnje je vea nega kod ovjeka; takoer
je t i druga geometrij ska osobina vlo bitna, a odnosi se na obim
ivine modane kore, koja vlada pokretma instkta i refeksima u
odnosu na dio mozga zaduen za govor. Tu je i dokaz da se vlada
nje pokretim fnkcijama kod ivotnj e odvja pomou refeksa i
je usmjereno putem instkta, dok su kod ovjeka fnkcije pokreta
i ponaanja podlone svijest i usmjeravanju od kore mozga, koja
zauzima najveu povrinu;
e) prednji, eoni reanj mozga zaduen je za govor
Kontrola u odabiru i sastavljanju rijei kako bi se njima govorlo
odvija se u tzv Wernickeovom podruju i Brokinom podruju i C
I5
t8
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
2
KUk'Ak,
kIkVk|!|!IIM
,-_ ||!|0|00|IA angularnom grusu.17 U anguarnom grusu odvja se izbor rjei, u
Brokom podruju, koje se naazi ispred donjeg dijela primarnog
motorkog podruja, odvja se motorka govora dok je Wernickovo
podruje zadueno za intelektau komponentu govorenja. Dakle,
klju upravljanja govorom nalazi se u prednjem (velikom) mozg,
odnosno u podruju "en-nasije", kk (ako je rije prevedena u
gore citranom ajetu).18
Zbog toga, sve rjeC koje se pojave u mislima ne bivaju izgovore
ne, jer prolaze kroz centar u kojem se one formiraju u prednjem moz
gu (en-nae). Zato je ovek odovoran za ono to njegov jezik izgo
vara, jer moe vladat odabirom rjei i organima zaduenim za govor,
u prvom redu misli se na jezik. Na ovo je i Kur'an ukazao rjeima:
ff
'
mu nismo dai ok dva i jezi i usne dvije. " (el- Be
led, 8-9)
17 Dobio n po fancuskom nurolog i atopolog Paulu Broci. Poetom 19. stoljea,
neuroanatomi su modanu koru slikovto zamiljali kao nabrau veu ji se otvor ( rub)
vdi samo na medijanoj stani modape polute. Vreu ispunjavju bijela tar i bazalni
gji moda plutk, a iz otora vree ije meumozak na kojeg m s jedne
stane nasljaju fom, septm pellucidum i corus calosum. Rb te vee zavni je
dio modane kre, to u luku okruuje meumozak i corpus calosum, oblikju gotovo
posve zatoreni prsten. Fracusk neurolog i antpolog Paul Broca uoio je 1878. godne
da tj rubni dio tlencefalona oblje zaseba reaj - grand lobe limbique ve rubni
reaj Qobus limbicus; lat. lmbus = rub). tve, tj reanj sadri dvje skupine st,to
oblju vnjsk i unutji luk (. vjsk i unut prsten) rubnog rnja.
18 Prvi empirstk pokuaj da se loka ju modane fcije irodio se iz rada fcuko
neurologa Broa, koji je opisao sluaj pacjenta koji je mogao Ijet, ali ne i pruct
govor; Posmrta aa pkazala je da je pacjent imao leziju u pstomom dijelu lijevg
fntalnog renja. Ovo otke nalo se uz lezije otkene u slinim sluaje to je
navelo B roca da zakljui da tj dio mozga sadri centar za prukcju govor, te da lezija tog
dijela rezultra gbitom mognost goora.. Nel godna kasnije, Wernicke je opisao
sluajee kod kojih je lezija drugog dijela mozga uzrokovla premeaj rjevja
govora, dok je sposobnost govor bila netaknuta. Tako je tj dio mozga identciran kao
cent za perepcju govora. Otke da su sloene mentne fnkcje, kao prcepcja i
proukcja govora, lokn e u defranim i. oganienim pjima mozga obnovilo
je zaje za fnkcionane ste mozga. ww
s
Tl 3 r (op.pre)
(unkca govora poveje se s povfnom sfeooog retja. To je podr{e
uvek u dominanto hemiser.
Poiata su dva sredifta koja sudeluu u govor. To su Wernikeovo i Bro
kno podr{e. O/teene Wernickeova podr{a ve oteava ramievane pisa
nog ii govorogka, dok o/teena Brokina podr{a vJe oteavtu govorene
i pisane. Werickeovo podr{e vJe je zaueno za intelktualnu komonentu
govorena, a Brokino podr{e za motorku govora.
Kod o/teena Wernickova podr{a natce senzorka aaia, a kod
o/teena Brokina podr{a motorko aaia, ! govora smetja.
Slika prkae Brokino podr{e (44, 45) i Wernickeovo podr{e (39,
40) u levoj hemisr. Broevma su Oiaena anatomska pofa moa ),
f upravljanje pogledom (okretanjem oiju) nalazi se. u pred
njem rjenju mozga.
U prednjem dijelu mozga, Broknom podruju, naazi se po
druje zadueno za pokretanje oiju (dakle, ne. msl se na vid), a
iznad njega nalazi se podruje zadueno za kruno pokretanj e glave.
Oba ova podruja usmj eravaju i koncentraju pogled u odreenom
pravcu, shodno elji. Ova dva podruja usmjeravaju prmarno mo
I
t'8,
8|t\8|!|!I|N ,
| |!| 80|00|I
IB

t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I torko podruje za okretanje glave i usmj eravanje oiju u odree
nom pravcu. 19
Dakle, eljeno usmjeravanje pogleda nalazi se u prednjem moz
gu (fR-Rqf) i ova injenica slae se s rjeima Boijeg Poslanika, a.s.,
glede zabrane gledanja ena. Naime, prv pogled se smatra iznenad
m, u njemu nema nkakve odluke iz mozga, dok se drug smatra
namjerom i eljenom odlukom koja je usljedia iz mozga. Sprea
vanje i zabrana odnosi se na ovaj drug pogled jer je doao uslijed
elje;
g.podruje za vladanje i upravljanje pokretma svih dijelova t
jela nalazi se u prednjem renju mozga20
Savremene studije pokazale su da prmarna motorika kora,
smjetena u prvoj vjug eonih renj eva, ispred sredinje brazde,
potom premotorko podruje te suplementarno motorko pod
ruje imaju ulogu pokretanja tjela. Prm

na motorka kora za
duena je za pokretanje miinh podruja u tjelu; istu ulogu ima
i premotorko podruje dok suplementarno motorko podruje
djeluje zajedno s premotorkim podrujem, upravlja poketa t
jela, za namjetanje razliith dijelova tjela, pokrete za namjetanje
glave i oiju i dr. Potom uzrokuje obrasce pokreta u kojima sudjeluju
skupine miia koje izvode specifne radnje (obrasci uskaenh mi-

ake -ramena - ruke). Ovo podruje jeste temelj


19 Tr para vanjsk onih miia pokreu onu jabuicu oko uosi rotcije.
Tr modana ivca ierviraju vanjske one miie.
Pet neuralnih sustava omoguuje pet vsta onih pokret.
Onim pokretma upravljaju brojne modane stukture.
Poloaj i brzina kretanja one jabuice kodirani su aktvnou onih motoneurona
modanog debla.
Jezgre 111. i N:ivca sadre motoneurone i premotorke internukleae neurone. htt://
medlib.mefhr ( op.prev)
20 Motore oblast (ili motorna kora) nalaze se u frontanom regonu kore velikog
mozga. Sainjavaju ih precentalna vjuga (rmarni motorni korteks) i oblast ispred
nje (remotorni i suplementarni motorni korteks) koji sadre tjela motorni neurona,
iji aksoni projektuju impulse u modano stablo i kimenu modinu. Motorne oblast
imaju kljunu ulogu u samom izvoenju motornih akcija, s tm to je osnovna fnkcija
sekndarne motorne kore d, projektujui u prarnu, regulie i meusobno uskladi
aktciju njenih neurona, osiguravajui tme harmoninost i koordaciju najfnijih
motornih kretji. (Vid.Krst: LwdN orm]ubog , draft udbe okt. 2007.)
za fnije pokrete ruku i aka koje nadziru premotorko i primarno
motoriko podruj e.
Na osnovu prloenog, zakljuuje se da se podruje zadueno
za izgovor i odabir rijei, pokretanje glave i oiju nalazi u kor pred
njeg renja velikog mozga (fB~Bqf) koje je specijalzovano za svje
sno uprvljanje da se neka radnja izvri i ne izvri, a to zahtjeva

poketanje nekih i svh dijelova tjela;


h) harmonziranj e govora i razliith pokreta tjela odvja se U
eonom (rednjem) renju
Eistje primarnog motorkog i premotorkog poduja U
temenom renju uje na simetinost izmeu Broknog poduja,
koje uprvlja govorom, kako smo ve objasni, i pouja zaduenog
za pokretanje gave i oiju, te suplementrnog motorkog podrja,
koje uprvlja ostalim fnkcijaa poketa, a to, opet, dovodi
4o samo
stnog djelovja osth dijelov tjela. O se ujedno potruje da .
se usklavje govora i pogleda i razlit pokret tjela odvja upravo
u eonom (rednjem) renju velikog mozga (en-nasije);
i) prednji reanj mozga odgovoran je za ponaanje i slobodno
vladanje osobe21
21 Znanstenici su ot da obavljajem monotonih radnji, koje se pnavljaju, mozak
sam sebe nehotce prebacuje u stnje odmora, i to tidesetak sekndi prje nego to se
dogoi pgrek.
Prouavjui stanje rada mozga u pojedinim fazama, znanstenici su mogli predvidjet
pgrek prje nego to se one dogoe, tde autori stdije objavljene u asopisu
Procee of te Natonal Academy of Sciences (PNAS).
''Postoji staje u kojem va mozak poruuje da mu je potebna mala st i v tu nita
ne moete uinit", objasnio je voditelj stdije Tom Echele sa Sveuilita u Berenu
(orka).
Eichele je dodao kako "svko poznaje onaj osjeaj kada vam mozak nije ba prjemi i ne
fnkcionra dobro, a da v niste niim uecali na to stanje".
Takvo stje poinje nekh 30 sekundi prje nego to se dogodi pogreka, i moda bi se
mogao izradt sustav uzbune koji bi pojaao koncentciju i pzorost, prjerce kod
kontolora leta.
"Mogi bismo moda izradit neki ureaj koji bi se postvo na gavu ljudi koji moraju
donijet (takav tp) odluke", rekao je Eichele i objasnio kako mureaj "izmjerio signal i
obavjesto korisnia da se njegov mozak prebacio u stanje mirovanja i upozoro ga da
u tom tenutk donesene odluke nee bit dobre".
"Znastenici rade na izradi prototpa prjenosnog elektoencefalograma koji bi se mogao
pojavt na titu za 10 do 15 goa", rekao je Eichele. ww (op. prev)
29
t8
8|tV8|!|!I| ,"
||!|80|00|I '
J0
K0t'8,
@ 8|tV8|!|!I|M
||!|80|00|I Potvrdu ovoj konstataciji nalazimo u injenici da vei dio fnk
cija prednj e kore kod ivotnja ima utjecaj na ponaanje ivotnja.
Tako ulo misa direktno pobuuj e spolno ponaanje, slno je i s
nagonom za jelom i aktvnou. Meutm, kod ovjeka respektova
nje i iformacije se pohranjuju ranije u fnkciju kore mozga, poseb
no u podruja zaduena za vladaje, te emocionalne fnkcij e, dakle
prje nego to se desi spolni odnos i nagon za hranom, i bilo koje
drugo ponaanje, zajedno s pokretma koji usto dolaze, kao to su
npr. pokret r, nogu, i pokret bilo kojeg dijela tjela, kao to su
oi, da bi se djelo, i jezik, da bi se izgovaralo.
Na ov

j nain izbor da se neto uradi i ne uradi nalazi se u


podrujima zaduenm za eljeno kretanje u prednjem renju moz
ga, ija je povrina velika u odnosu na ostale dijelove kore mozga,
posebno se ovo odnosi na podruja zaduena za vladanje.
Poznato je da ovek ima istktvo i steeno ponaanje, i kroz
savremeno poreenje moemo opisat insttvno ponaanje da je kao
hard disk u kompjuteru koji pkreu odreen budilnici. Steeno po
naanje moe se opisat kao program koji se nalazi izvan kompjutera.
Instktvno ponaanje kod ivotnja pokree se pomou ula,
kao to je sluaj s ulom msa, koje pobuuje spolno ponaanje i
nagon za hranom. Uzrok tome jeste u veliini i nog dijela mozga
u poreenju s korom mozga zaduenom za govor.
Ome se potvruje da upravljanjem pokretma dijelova tjela
kod ivotja uvelike vladaju instkt.
Mnoge savremene studije potvrdile su preciznost ovog v
enja, a neki istraivai utrdili su da je instktvno znanje glavni
inilac koji odreuje ponaanje ivotja.
Steeno ponaanje smatra se vladanjem koj e usmj erava steeno
znanje iz okoline i ovaj vd je najraireniji kod ovjeka, jer podru
ja zaduena za ponaanje u kor ljudskog mozga imaju vro jasno
usmj eravanje i vidnu ulogu u rasporeivanju osjet spoznaja, te,
samim tme, omogavaju samoobrazovanje kod ovjeka.
Postoji ogromna koliina programiranih ijenica koje su stje
cane putem spontani iskustava iz okoline i pak obrazovanjem i
edukacij om.
Za temporalno podruje mozga, koje se nalazi negdje na sredi
n glavnog dijela mozga, smata se da ima ulogu u procesu uenja
jezika putem ula sluha i vida; potom se nauene rjei putem mo
danih vjuga, koje se nalaze ispod, odailju u Brokno podruje koje
se nalazi u eonom (rednjem) renju mozga. U ovom podruju
vri se sastavljanje i formiranje rjei za izgovor. Prhvatanje govora
putem kvudave lje iz Wernickovog podruja, koje se nalazi u
temporalnom ( sljepoonom) dijelu, koje je zadueno za razumij e
vanje izgoorenih spoznaja, odailje se u Brokino podruje, koje se
nalazi ispred donjeg dijela motorke kore, koja upravlja dijelovma
(organima) zaduenim za govor, kako smo malo prje ukazali. Dakle,
sve steene i spoznajne informacij e putem ula sluha, vda, msa i
osjeaja stu u krajnji centar u prednjem renju kako bi se te infor
macije upotijebile odgovarajuim pojmovma za izgovor.
Na osnovu ovoga vidi se da ponaanje ovjeka nije slino po
naanju ivotnje, koje je odreeno samo instktom, jer oveka
usmj eravaju i spoznaje steene iz okoline. Zato je ponaanje o
vjeka podlono razvoju i promjenama, a ovjek j e taj koji ima mo
gunost za takv promjenu u svom ponaanju na osnovu njego
ve specifnost u odabiru informacija i stjecanju iskustava.22
.
Ako
odabere okolinu u kojoj e uti lij ep govor i zapaziti poten rad, to
e se odraziti i na nj egovo ponaanje i odabir. Ako odabere neto
suprotno tome, njegovo ponaanje bit e shodno okolni i drut
koje je izabrao.
22 Od svih procesa koji se odvijaju u razdoblju o djetetova roenja pa sve do odrasle
dobi, moda najtjanstenji i najznaajniji presi odvjaju se u mozg. Za vrjeme
prenatalnog razvoja, stanice mozga nastaju zapanjujuom brzinom od oko 250.00
stanica u minut. Sredinom tudnoe (krajem dvadesete sedmice fetalnog ota) storene
su milijarde neurona. Uecaj majine prehrane na razvoj djetetova mozga najvei je u
prenatalnom razdoblju. Ovdje teba posebno istaknut potebu za dostatnom kolinom
folne kiseline (spoja kji prpada skupini B vit) od samog poetka tudnoe. Ona
je, naime, neophodna za pravilan razvoj mozga u prvim mjesecima tudnoe, i zbog
njezinog nedostatka se znaajno ee doaaju teki poremeaji u razvoju iaog
sustava (spina bifda) koji mog uzrokovat smrt m doiotu invalidnost djeteta.
Prehrana u prvm goa iota takoer moe imat znaajnog uecaja na razvoj
- na sposobnost uenja, komunicranja, analitkog razmiljanja, uspjene socijalizacje
i prlagovnja novim situacijama. Kvaliteta prehrana i dobro zdravlje su u bliskoj
povezanost tokom cijelog iota, no ta je povezanost najizraenija u prvm godiama
iota. Nekvaliteta prehrana uzrokuje slabiji kognitni rzvoj, juje pnju i
koncentaciju te smajuje uspjenost u kasnijem iotu. y[(op.prv)
Jl
t'8 `
8|t\8|!|!I|N ,
| |!|80t00|I
JI
>. K0t'8
, , )
t
{ 8|t8|!|!I|M
|!|80|00|I
WWwWWq
W
MN
wwMWWMW
P
~Mwm MmM
V
W
M=mPw=~
' FW T wm
FW

o L B
WMW
MMmPWm m
Sve ove znanstvene injenice do kojih su doli uenjaci, istra
ivanjem i prouavanjem, potvrdii su Kur'an i sunnet. Neke od t
ajeta i hadisa avest emo u dajem tekstu.
1 - Sve se stvari vde uju i shvataju putem uma, a odluka je na
oveku a tme i njegova odgovornost.
ffNe povodi se za onim to ne zn! I slu, i vid, i IBW
za sve to e se, zaista, odvati." (M-Isr, 36)
2-

ovek je u mogunost da sam sebe promijeni.


tt
Al ah nee izmijeniti jeda nard dok on sam sebe ne
izmijeni. A kad Al ah hoe da jeda narod kni, nio
to ne moe sprijeiti; osim Njeg nema mu zatit. "
(E-Ra'd, II)
3- Na ovek je da potai zdrav i korisnu okolinu i zdravo i
prmjereno drutvo kako bi bio koristan i dobar ovjek.
"Na Da kada never prte soje bude gizao gvor
i: ff Kamo sre da sam se uz Poslanik prvog puta d
ao, kmo sre, teko meni, da tog i tog za prijatelja
nisam uzeo. " (M-mk,7-8)
U hadisu koji biljei Tirmizi (br. 2307, od Enesa, stoji:
"Doao je neki ovjhek Poslaniku, a.s. , pitajui: 'Boiji poslanie,
kade e nastupiti Sudnji dan. '. Poslanik, a. s. , ustade da obavi namaz,
a nakon to je klanjao namaz, ree: 'Gdje je onaj to pita za Sudnji dan. '
'a sam', ree ovjek.
Poslanik, a.s., upita ga: '

ta si prpremio za Sudnji dan.'


Ovaj odgovor: 'Nemam mnogo namaza nit posta, ali volim
Alaha i Njegovog Poslanika.'
Poslanik, a.s., ree: '

ovek je s onim koga voli, a t si s onim


koga voli."'
"I ja nisam vdio", ree E
n
es, "da su se
muslimani nakon primanja islama radovali
vie nego ovome."
4- Kur'an je potvdio injenicu da pred
nji reanj mozga (en-nae) utjee na steeno
ponaanje ovjek, dakle na ono ponaanje
koje je stekao iz okoline koja ga okruuje
sluei se ulima. Kur'an je potvdio tako
er i 1vrlo bitnu injenicu, a to je da
se ovjek ne pokorava instktvnom pona
anju, osim u dozvoljenim stvara. Zato
e svaki ovjek uinit da njegov U i racio
ovladaju njegovm hirom.
JJ
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
J1
` .
t'8,

8|t8|!|!I|N
|!| 80t00|I
A onome koji je pred dostojanstvom Gospodar svog
strepio i duu od prhteva suzdrao. Dennet e borvi
te biti sio. (En-Na'at, 40-41)
idue i Onog Koji je stor, pa joj put dobra i put zla
shvatjiv uinio - uspjet e samo onaj ko je oisti, a
bit e izgbljen onaj koje je na stranputicu odvodi! " (E

ems, 7- o)
Ove spomenute injenice nisu bile poznate sve do druge polo
vne 20. stoljea, a Kur'an ih je utvrdio jo prje 14. stoljea. Zar ovo
nije oit dokaz da je Kur'an Boi ji govor, govor Onoga Koji zna
od ega su i kako su stvorena Njegova stvorenja, a Svoje je znanje
objavo Poslaniku, a. s.
J OSJEAJ I (UVSTVO)
"One koji ne vjeruju u dokaze Nae N emo sigurno u
vatru baciti; kad u se koe ispeku, zamjenit emo ih drugim
koama da osjete pravu patnju. Alah je, zaista sian i mudar. "
(n-N isa, 56)
Ovaj nas ajet obavetava o tome da e nevjernicima kada budu
knjeni vatrom, njihova koa biti zamij enjena drugom, svaki puta
kad se pretodno ispee. Uzrok tome jeste injenica da koa sadri
podruje za prvatanje nadraaj a (Thero Recetors ),kao i druge ner
ve koji su zadueni za osjeanje boli, dok je toga znatno manje ispod
koe, kao kad je rje o miiima i vlakima. 23
23 Koa poka i tt unutanjost tjela. Graena je od dvju slojev ta: epidermisa
i dermisa. Epidermis i povrinski sloj sastavljen je od vanjskoga sloja mw-stanica
i unutarnjeg dijela graenog od i stanica. Unutarnji sloj epidermisa slui kao
"odbojnik" izmeu tkiva u unutanjost i okoline. Mrte se stanice neprestano ljute, a
zamjenjuju i nove stanice iz unutanjeg dijela epidermisa.
Dermis ili unutarnji sloj koe sastavljen je od tankoga fbroznog tkiva koje koi daje jainu
i elastnost. U njemu se nalaze fol (orjeni) d lijezde znojnice, lojne lijezde,
krvne ilice i ivani zavreci. wthu(op.prev.)
Medcinski je poznato da kod opekotna treeg stepena koa
gubi osjeaje za bol, dok je ovo stanje suproto kod opekotna pr
vog stepena, kada su bolovi vrlo izraeni, jer se centr osjeaja nalaze
jo uvjek na povini koe.
0lO
ff|0f8|8
0f8|8
I0kklI0U
8|!ftN
K08|!fN0lMf
FND
Sastav koe
Zato mij enjanje izgorene koe drugom, zdravom, dovodi do
obnavljanja centara zaduenih za bol i osjeaje, tako da e i kazna
samm tme u Dehennemu bit vea. 24
24

et su fcije koe:
zatta;
osjet;
regulacija tekuina;
reguacija temperatre.
Koa obavlja ove fnkcije za sve tjelesne stukture i tkiva ispod nje. To ukljuuje i sloj
masnoga tka, miie i kost.
Koa slui kao tt od razliith kemijskh i prrodnih w kao to su npr. bakterje,
neistoa, stana tjela (npr. kameni), ultaljubiaste suneve zrake.
Koa posjeduje takoer i osjetlnu fnkciju. Osjet kao to su dodir, bol i temperatura
putju ianim zavecima i vae koe preko lene modine do mo

ga.
Najvanija je uoga koe regulacija tjelesnih tekuina i temperature. Zlijezde znojnice
stalno izluuju vod i sol, mijenjajui. sadraj tekuine u tjelu. Kada tekuina i lijezda
znojnica hlapi, to pomae odranju tjelesne temperature stalnom. Dobra crkulacija
kvana je za odravanje stanica koe i ostalih tkivnih stanica. Kad je cirkulacija neko
vrjeme prekinuta, stanice odumru i razvijaju se dekubitusi. Najei uzrok jeste prtsak
kreveta mbilo koje trde povrine. Ti se dekubitusi zovu dekubitusi od pritska.
W
(op. prev)
J5
t'k8,

8|tV8|!|!I|
I |!|80t00|Ik
J
80R'kh,
htRYh||\tM
|P|h0|0bIIk Uzveni Alah kae: "Za je to isto to i patja koja eka
one koji e u vatri vjeno boravt, koji e se uzavelom vodom
pojit, koja e i crijeva kdati!" (uham ed, 56)
Dakle, Uzvieni Al nije rekao da e i se crijeva zamijenit
drug crjevma; kao to je to sluaj s koom.
rr
Kad i se ke ispek, zamjeniemo i d kama
da osjete prv patnju. Alje, zaista silan i mudar. "
(En-Nisa, 56)
Kada ovjek pije zagrjanu vodu, ne osjea bol zbog toga to se
nalazi slnav sloj (sluz) u stomaku i crjevma, a ako bi se on otklo
nio i kada bi dospjele razarajue tvar i vrela voda u osjete dijelove
u pertonalnu upljinu, ovjek bi osjeao uasne bolove, kao to je to
sluaj s irem. Zbog toga Uzvieni Allah nee zamijenit crjeva dru
gma kako bi i ee kazrio i muio. Kako je Poslank, a.s., znao za
ove ijenice, osim ako nsu od Alaha d.? Istu je rekao Uzven
Alah kao i Njegov Poslank, a.s.
1- ULA
Kur'an je u nekoliko ajeta spomenuo ovjekova ula, naveo je
ulo sluha prije ula vda, a ovakav slijed i raspored u Kur'anu dolazi
na osnovu vremenskog redoslijeda. U novije vrijeme utvreno je da
ovjek nakon roenja prje uje nego to vidi.

tvie, dijete uje jo


dok je u utobi majke.
LMm U k0
||m 00
koj mag]uM
a&N
uM
Takoer su na nekolko mjesta u Kur'anu i sunnetu Poslanika,
a.s., spomenuta ula oksa, msa i dodira.
mu nismo dai oka dva, i jezi i usne dvje. " (M-
Heled, 8-9)
Kur' anski prjer o tu sluha i vda spomenui smo i u drum
knjigaa D ove edicije, za to se obratte na knjige Kr'an i medicna i
Kr'an i faraca.
Rzmiljanj e o ajetma, o mozgu i uma uinit e svakoga sme
tenim pred veliiom Stvortelja. Njemu prpada svaka hvala na bla
godatma kojima nas je obdaro.
0|]e|ov||]udskogmozga
J
t'8, -
8|t\8|!|!I|N
I |!|80t00|I
JB
r
K0t'8,
g `8|tV8|!|!I|M
q||!|80|00|I
Prednji mozak {diencephalon). TALMUS -glava komunikacijska ptaja za razlifite osjete prema kori mozg
HIPOTALMUS -W@ukupne iz ukupne mase a iznimno vana strktura za regulaciju razlifitih potreba'
hranjenje, pijenje, tenoregulacija, autonomni ivani sustav i endokrini {hipafza)
HI POTALMUS l HIPOAZA SUPRAHIJAMATSK JEZGRA - endogeni bioloiki st: spavanje, rprodukcija, spolno
ponabnje i eneretski metabolizam POREMEWI DIJELOVA HIPOTALMUS-gojaznot, poremetaji hranjenja
HIPOAZA - DENOHIPOAZA, NEUROHIPOAZA - reglacija endokrinog sustava - kora nadbubrene lijeze.
ititnjafa . . .
Telencepalon {dio prednjeg moz) najveti je dio ljudskog mozg, upravja najsloenijim funkcijama {vljni
pokreti, tumafi osetne podatke, kogitivni pr, ufenje, pamtenje, davanje prblema, dondenje odluk o )
KORA VELIKOG MOZGA {corex cerebr) -naborana modana masa JWljudskog mozg je NEOKOR.
LIMBICKI SUSAV Subkorikalne srkture HIPOKMPUS - iznimno vaan Dutenje i pamtenje. Propadanje
neurona (sre, PTSP) tog poreja uzrokuje probleme s pamtenjem, demenciju AMIGDALE (amigdaloidne
jezg) -vrlo valne u emocionalnom doivljavanju i ponalanju
J9
K0t'8,
H|N8|!!|


||!|80|00|Ii
D :u _ __J. :J
P S l hO LO G l J A l P O N A A N J E
UMNA | MENTALNA ZRELOST
Uzen Al a ke:
"

mek smo zaduili da roditeljima sojim ini dobro;


majk njegva s mukom @nosi i u mukma @raa, nosi
@i doji trideset mjeseci. A kad dospie u muevno doba
i kad dostige etrdeset gdina, on reke: ffGospoda
I moj, dozoli m da Ti budem zahvalan na blagdati
koju si darovao meni i roditeljima mojim, i pomozi m
25 "PSIHOLOGIJA istuje ono to nazivamo unutjim doijajem, t. osjete i osjeaje,
misl i htjenja - za razliku o objekata vanjskog svjet koji su predmet prouavanja
prrodnih znanost." Wundt, 1892)
"PSIHOLOGIJA je znanost o mentalom iotu, i to o njegovm fenomenima i njegovim
uvjetma. Fenomeni su: osjeaji, elje, kogcija, rezonije, odluianje i drugo."
Jaes, 1 890)
"PSIHOLOGIJA je grana prrodnih znanost koja za predmet svog prouavnja uzima
ljudsko ponaanje." (.Watson, 1919)
"PSIHOLOGIJA je znansteno prouavje ponaanja bia u njihovom dotcaju s
vnjskm svijetom." (. Kofa, 1 925)
PSIHOLOGIJA je znanost koja prouava PSIHI

KE PROCESE (subjekte fenomene,


doiljaje), ORGANSKO-FIZIOLO

KE UETE njihovog nastanka i naine


njihovog OBJEKTIVOG O

ITOVANJA (reakcije i oblci pnaanja).


1l
t'8, _,r
8|t\8|!|!I|N
| |!|k0t00|I
1I

t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80|00|I
da inim dobr djela kojima e zdovolja biti, i uini
dobrim potomke moje; ja se, zaista, kjem i odan sam
Tebi. " (M-m, s>
Tumaei izraz "belega euddehu" (muevno doba), Ibn Kesir
kae u svom Tefsiru da je to vrjeme kada intelekt dostgne mak
simum, i kada se u potunost usavrava poimanje. U tom smislu,
uenjaci smataju da Poslanik, a.s., nije bio poslan dok nije navrio
40 godina ivota.
Psiholoka 'izuavanja pojanjavaju da se znanje pohranjeno u
ovjekovu memorju openito poveav u prvh 39. godina ivota,
kada u tom periodu doste i najvi stepen, nakon ega starost po
stepeno umanjuje kanttet pohranjenog znanja.26
A zato oni ne rmisle o Kur'anu? Da je on od nekog
drug, a ne od Al a, sio bi u njemu nali mnog
prtivenosti. " (En-N isa, 8)
KUR' AN KAO PSI HI KI LI JEK ZA PRETJERANO RADOVANJE l
TUGU
Kur'an lijei ljudsk duu i onda kada su psiholozi nemoni, da to
uine. Glavni clj objavljija Kur'ana jeste ovek sa svm njegovm
vdljivm i nevidljim svojstva. Kur'an je bio i on e ostat istnski
prv lijek za ljudsku duu, ako se bude slijedio. Stoga emo ubrat je
dan cvjet D ovog obilja kojem nema kraja. Uzveni Al a kae:
N e Dnevolje koja zadesi Zemlju i a kja nije, prje
26 U ivotu svakog ovjeka postoje etri iota razdoblja i to su: DJETNJSTO,
MDOST, ZRELOST I STAOST. Prva dva se dijele i na neka pdoblja.
Djetnjsto u sebi ukljuuje prenato razdoblje, r. novoroeneta, dojenet, rano,
sredje i kasno djetjsto. Madost ukljuuje dva razdoblja - ranu i kasnu madost. d.
Mrjana Nazor, Psihologja odgoja i obrzovanja, Sveuilite Split, 206/07. (op. prev)
neg to je damo, zapisana u Knjizi, to je Al ahu, uistinu,
laho -da ne biste tuvali Z8onim to va. je prmao,
a i da se ne biste previe radovali onome to vam On da.
Allah ne voli ne razmetjivce, hvalisavce. " (M-Ha
did, -3)
Dr. Dilaver Muhamed Sabir kae:
"Kur'an ljei neke duevne bolest i u tome biva, u ime Boga,
uspjean bez preeranog truda i napora, a ono to je propisano mora
se i desit.27 Kada vjern udijeli iz svog obilja mostnju vjerujui da
je na nebesima njegova opskrba, i da dareljiost ne siromai a od
vanost ne ubija, tada je sve u Al ahovoj moi. Nita se na Zemlji od
iskuenja nje desilo, a da nije ve bilo zapisano jo od ranije, da je
od Allaha i da je to On samo obznano. Naime, dunjaluk je kao pra
koja nadmauje mat. Vjernik, kada ga zadesi nedaa, biva stpljiv a
kada ga zadesi blagostanje, biva zahvalan. Pod radou i tugom, koje
se zabranjuju u ajetu, misli se na onaj aspekt kada se prelazi granica
i dolazi do sasvm suprotog ponaanja osobe od onog ponaanja
koje se zahtjeva.
Radost i tuga jesu emocionalni inioci koji imaju razliite ue
caje na ovjeka. Savremene medicinske stdije utvrdile su da radost
i tuga imaju negatvno djelovanje na ovjekovo srce. Zato ljekar
savjetju da se potesne i tune vijest ne saopavaju osobama sa
sranim tegobama. Takoer, savremene medicinske studije ukazu
ju da emocionalni inioci, kao to su tuga i radost, mogu nekada
prourokovat nesvjesno poveano konzumranje hrane, to dovodi
do pretost, kojoj se, opet, prpisuju mnoge komplikacije, kao npr.,
oteano kretnje, koje prouzrokje upalu zglobova, na laktovma i
koljenia, potom dolazi do slablj enja stomanih miia, miia na
27 Amerki uenjaci ot su 207. gone da je mozak putecajem gasova koje uje za
vjeme dok ovjek spava. Nakon podueg prouavanja doli su do zakljuka da mozak
ovjeka koji spav moe razlikovat gasove, analziat i i pht. Ako znamo d
ovje.k provde tenu iota u snu, onda je vanost sluaja Ku'ana za vjeme sna
ogromna. aqaitcom (op.prev)
1J
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
44
>
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
I_ ||!|80|00|I nogama kojima je onemogueno stezanje. 28 Ovakvo stanje dovo
d do pojave velikog stomaka, proirvanja vena, dsanje je oteano
usljed nagomilavanja masnoa.
28 Stes - ite due i blje. Stes je pojam koji se danas korist u irokom, m i veoma
nepreciznom, znaenju. Stanja staha i neizvjesnost, bolest i tni dogaaji u poroic,
materjalna ugroenost, nesiost na poslu, prueni fziki napor, izloenost neke
osobe ekstemnm temperaturama, buka, nesanica i gadovanje, mi sitacije koje nose
krajnju radost i prjatost, u prncipu se opisuju kao "stesne". L sicije stesne su
iskljuio p uvjetom da kod odreene osobe izaziju masu nespecifn psiholokh
i tjelesnih reakcija. U sluaju da takve reakcije izostanu, moe se rei da te osobe nisu
p stesom. Reakcija na stes indiiduala je stvar.
ta se deava s organizmom u aktom stesu? Iznenadni doiljaj veoma neprjate,
averzine, krajnje neprjate i krajnje prjate iote situacije izaziva slijedee reakcije:
a. mozak regstuje opasnost i odmah alje sial tjelu koje "otput" hormon pod
naziom kortzol;
b. hormon mobilie energju;
C. budnost (anja, vost) se pojaavju. Ubrzava se rad srca. t sudov se ire i
skupljaju. Razmjena materja u tjelu doiljava "zaokret";
d. "zaokret" metabolikh procesa (rzmjene materija u tjelu) ima cilj da enerju usmjer
prema miiima.
e. opasnost je prola;
L hormon "zata" sam sebe. Prelaskom u mozak, on "nareuje" tjelu d se odmor, to
istovemeno oznaava i prestanak luenja kortzola;
g. oram se vaa u prdnje, uobiajeno, stanje.
A ta se dogaa u hroninom stesu?
Dugotajne stresne situacije kao to_ su stalne porodine tekoe, nerjeii pslovni
problemi, nezapslenost, usamljenost, djeluju na slijedei nain:
a. mozak alje tjelu sinal da kortzol stupi u akcju;
b. s obzirom na to da je stesna sitacja dugotajna, hormon kortzol i dalje se lu;
C. oram ulazi u "crvenu zonu", koju karakteru permanenta napetost, stpnja,
uznemirenost, nesanica, depresija i tjelesni simptomi fkcionalnog karaktera.
stetoskop.info (op. prev)
t
Cmm|aem
8qIp0I0em
~8h8DW
, ~W|DW
Tu su takoer i komplikacije koje se odnose na krvotok jer
zbog poveane teine dolazi do poveanog rada sranog miia
a i velikog prtska na srce, zbog ega se uslij ed zaeplj enja vena
i stenokardij e poveava verovatoa sranog i modanog udara.
Komplikacije uslijed pretjeranog knzumiranja hrane ogledaju se i u
tome da prete osobe mogu oboljet od dijabetesa, potom dolazi do
poveanog procenta holesterola u krvoj plazmi to je opet uzrok
trom bozi.
45
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
||!|80|00|I _
46

i
'
K0t'8,

8|t8| !|!I|M
|!| 80|00|I
I na kaju, O su i psiholoke komplacije koje uzrokje pret
lost, jer osoba je daleko od ljepog i skladnog izgleda, pokret su joj
usporeni a i misaono percipiranje takoer je manje aktvno.
Sve to smo spomenu Uzveni Allah saima rjeima:
tt
. o o Jedite i pijte, ai ne preterjte, jer Al a, doista, ne
voli one koji preteruju." (El-E'r, 3I)
Boiji Poslan kae:29
Ov temu elaborrali smo u knjizi iz ove edcije Kr'an, fraca
i lieene bolst, u poglavlju "Lijeenje namaz om".
J- LJUTNJA l I SLAMSKI NAI N LI JEENJA
Ljutnja i bijes jedna je od glavnih emocija kojim je Uzvieni
Al ah obdaro ovjeka s intencijom da ovjek tt svoje psiko
stanje. Ljutnja se defnie nesrenom emocijom kojom biva pogo
en ovjek. Ona dolazi iz unutanje fziologje i vanjskih tjelesnh
manifestacija koje izraavaju jainu ove emocije. Ljutja moe imat
negatvan i pozitvan utjecaj na tjelo, to ovisi o njenoj vrst i stepe
nu njena ispoljavanja. 30
29 L- vel i'daz, d. Dilaver Muh8 ed Sabir, st.26-29. A hadis biljee Nesai, Ibn
Madda, Tirmizi i El-Hakim. SunenKubra 4/178, broj 6770, Sunen Ibn Mada 2/1 1 1 1 ,
broj 3349, Sunen Tirmizi 4/590, broj 2380, i Mustedrek 4/367, broj 7945.
30 Kod ljudskh bia, organski signali pomou kojih se stes ispoljava ne razluje se mnogo
od oranskih signala make ili d sisara. Osnovna razlika je u mogunost ljudskih
bia da odole stesu i injenici da mogu bit optereeni pra koje ne pripadaju
sadanjost. Svi znaci upozorenja koji dolaze do mozga poslani su prema hipotaamusu,
maloj lijezdi koja se nalazi u centru modane mase.Hipotalamus zatm dalje alje
poruku cijelom ormu pomou nervnog sistema i krvotoka.
NERVNI SISTEM
Situacije koje je pokrenuo hipotalamus prenose se na nervni sustem, koji regulie oranske
fcije.Te stmulacije mogu izazvat poremeaje u fcionosanju rada organa,
nadbubrene ljezde, i povavaju koliinu adrenalina i noradrenalina u k, i tako
izaziju smetje u cijelom organizmu.
KRVOTOK
Hipotalamus stmulie hipofzu koja lui razliite hormone koji putem krvotoka prolaze
kroz cijeli organizam.Hormon koji hipofza u taom sluaju lui je kortkotofn
(ACH i hormon stesa. Kortkotofn utjee na korteks nadbubrenih ljezda i
proizvodi novi hormon kortzon, koji je odgovoran za mnoge pojav u ormu.
Drug hormoni hipofze djeluju na troidnu ljezdu, testse, jajnike, utjeui tako O
mnoge organe. znanje.or (op. prev)
Moe se podijelit na dvje vrste:
1 - umjerena i prvadjiva ljutnja, to je ona ljutnja koja ne ovlada
va osobom, ve njome ovjek vlada, kratkotrajna je i nije agresivna.
Ova vrsta ljutnje usko je povezana s ovjekom tokom nj egova ivo
ta. Ona se zattniki oituje u odnosu prema vjer, domovni imetku
i pravima ovjeka.
2- neobuzdana ljutnja, ovaj oblik ljutnje, kao emocije, preobra
ava se iz umjerene i prhvadjive u bolesno preeranu i opasnu, kada
postaje neprijateljski usmjerena, pr emu se ogromna koliina ener
gje unitava. Ova vrsta ljutnje moe ovladat ovjekom, tada se gubi
razumno ponaanje.
Prlikom ljutnje na tjelu se pojavljuju simptomi kao to je blje
dilo i utlo lica i pojedinih dijelova tjela, zj enice se ire, kosa podie,
znoj izbija iz tjela, srce ubrzano lupa, a krvni pritsak se podie. 31
" Pojavljivanje ovih simptoma dodato pospjeuje adrenalin koji mo
emo nazvat i hormonom zaduenim za ljutju. On se izluuje iz
nadbubrene lij ezde.
Mnogo je bolest koje moe prouzrokovat neobuzdana ljutja i
one mogu biti vrlo opasne. To su:
1- bolest srca i krvotoka, kao, naprmj er:
- uestaa stenokardija kao rezultat ubrzanog lupanja srca i po
veane potebe sranog miia za kisikom. Kod ovog oblka steno
kardije u mnog sluajevma moe doi do zastoja srca;
- poveanja masnoa i holesterol na unutanji stjenkama
kn sudova, a samim time moe doi i do njihovog zaepljenja,
infarkt je takoer mog itd;
31 Jo u dnoj K ljeka su dobro znali da emocije imaju veoma jak utjecaj na ljudsk
oram. Emocije su u staju dizazovu razliite bolest i kod veoma snanih ljudi -
dovoljno je samo dizvre "uda' na najosedjije mjesto u oru - i tako nastaje
bolest.
Nae, sva obljenja koja su uzrokovana oreenim psihikm staje i premeajem u
medicini zovu se - psihosomatsk oboijenja. Lse uvjek javljaju O relaci dua - tjelo.
ak su i dc kineski lje znali da se "ljusk stah lijepi za slezenu i d neuroze
unitvju jetu". Poznato je da su uzroci histerje uvjek psihike prode, kao i da za
njenu pojav ne pstoje m fziolok razlozi - na ovj postvc bazira se i fojdistk
prstp lijeenju psihih poremeaja (razlit oblici neuroza i psihoza). Dakle, uvjek
kada posto patja due, dolazi i do bolest tjela. stetoskop.info (op. pre)
1
t'8,
|t\8|!|!I|N
I|!|80t00|I
1B
t'8,
8|t\8|!|!I|N
_. I |!|80t00|I 2- bolest probavog trakta, kao npr. :
- ir na elucu i na dvnaestopalanom crjevu. Dakle, neobuz
dana ljutnja dovodi do poveanog izluivanja horovodenine kise
line U eludac, a samim tme i do cij epanja une kesice i izliva k,
pr emu se stvara pogodno mjesto za nastanak ira;
- nervna razdraljivost i tvrda stolca kao rezultat konstantne
kontakcije crjev uslij ed neprestane nervoze;
3- druge bolest, kao npr. :
- dijabetes.
- psihika oboljenja, uznemirenost, razdraljivost, uznemirujui
snov;
- gubitak apetta, gubitak klae kod veine.
Da promslio kako je islam izlijeio ovo vrlo opasno psiko
oboljenje. Islam je preduito savremenu nauku svojom podjelom
ljutje (srdbe) na nain kako smo to spomenui. Uenjaci hadisa
prenose nam da je Boiji Poslanik, a.s., opomnjui ukazao na neo
buzdanu ljutju. Poslanik, a.s., je u vezi s vjerom znao ispoljit umje
renu ljutnju, nikada pretjeranu. Imam Buhar u Sahihu navodi od
Aie da je rekla: "Kada bi im naredio, naredio bi im da rade djela
koje mogu, a oni bi mu reki: 'Boiji Poslanie m nismo kao t. Allah
t je oprosto grijehe koje si poinio i koje e poinit', a on bi se na
ljuto, tako da bi mu se vdjela ljutnja na licu, a onda bi rekao: 'Doista
sam ja najbogobojazniji kod Alaha i najznaniji."'
,
Takoer Buhar prenosi od Ibn Abbasa tmaenje rjei Uzvi
enog Alaha ''A t uadi ono to je bolje", i kae: "Misli se na str
pljivost pr ljutnji i opratanje prkom uvrede. One koji tako urade
Alah e zattt i potinit im neprjatelja."
Buhari je u knjizi EI-Edb nainio posebno poglavlje o tome
ta je dozvoljeno init pr ljutji i nedai u ime Alaha. On prenosi
hadis od Ehu Hurejre u kojem stoji da je Posl a.s., rekao: "Nije
jak onaj ko se hrve, ve je jak onaj ko obuzda sebe pri srdbi."
Takoer, Buhar prenosi hads od Alije b. Husejna u kojem stoji
da je Misver b. Mahrema rekao: ''ija je zaprosio kerku Ehu De
hla. Kada je za to ula Fata, r.a., dola je Poslan, a.s., govorei:
'voj narod smatra da se t ne ljut na svoje kerke, a, evo, Alija je
ve zaprosio kerk Ehu Dehla.' Boiji Poslanik, a.s., ustade iz
govarajui ehadet i ree: 'Oenio sam Ebu Asa b. Rebiu, zatraio je od
mene i bio je iskren. Fatima je od mene, i ne bih volio da joj se neto loe
desi. Tako mi Boga, nee se kod jednog oveka sastaviti kerka Boijeg
Poslanika i kerka Boijegneprijatelja. ' I Alija se sustegao od vjerdbe."
U Sahihu (565!)prenosi se o Ehu Hurejre, r.a., da je neki ovek
rekao Poslan a.s: '"Posavetj me.' 'Nemoj se ljutt', ree mu."
Svaki put kad bi ovek ponovio pitanje, Poslanik bi mu dao
savet da se ne ljut, t. da izbjegava ljutju.32
32 Encopedja ''Nauna nadnaravost u hadsu Bojeg Poslania", Abuaa
Md st. 205-208.
1
80R'kh,
htRYhII\tM
|PIh0|0bIIk
so
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
> ) ,' l PSIHOLOGIJA Preporuke Boijeg Poslanka, a.s., u pogledu suzdravja od
ljutnji svode se na sljedee:
1- kada se ovjek naljut, ako stoji, neka sj edne na zemlju, a ako
lei potbuke, neka se ispravi. Ov se s aspekta nauke vro preci
zno pokazuj e Poslanikovo znanje. Kada se krv pokrene usljed pro
mjene poloaja tjela, dolazi do vee aktvnost krvotoka, a samim
te i do smanjenja ljutje;
2- uzimanje abdesta i obavljanje namaza najbolji je lijek kojim
se otlanja srdba.
Ashabi, a i naunici, navode nam da je umjerena ljutnja ak i
poelj'na, tavie, neki vele da onaj ko bude izazvan, a ne naljut se
nimalo, on je "magarac". Ovdje se, prij e svega, misl na obinu kon
trolisanu ljutnju.
O nam biva jasno da je islam postavio parametre za sve, a
i savremena nauka prlonila se istitost Kur'ana i hadisima Posla
n, a. s.
33
4- KUR' ANSKI LI JEK ZA NARUENE BRANE ODNOSE
ist vjerozakon postavo j e zadivljujue osnove za porodicu,
koju je uino najbitnjim iniocem u formiranju druta. Mnog aje
t i hadisi potuju ov injenicu.
rr
Jedan od dokza njegv jeste to to va od zemlje stva
ra, i odjednom va, ljudi, suda ima rutih;
33 Postoji ve dokaza da u mozgu postoje cent za agresino ponaaje. To su:
- sulacija razlith regja mozga;
- razaanje odreenh regja (centa) mozga;
- psihohirurgja;
- bolest mozga kao to su: modani tmori, temporalna epilepsija, vrusna infekcija, kao
to je encefaiits, mogu bit povezani s nasilnim ponaanjem;
- neuobiajeni EEG zapisi esto mogu da budu indikator da je u pitanju psihopatka
linost s visokom tendencijom agresivog ponaanja. Utvren je odreen odnos
izmeu fnkcije endok lijezda i agresivnog ponaanja. Muki hormon testosteron
koji proizvodi i muka i enska jedinka, samo ova druga u manjoj koliini, kljuni je
bioloki inilac za javljanje spolne elje. U tvreno je da ovaj androgeni, muki hormon,
pobuuje i agresino ponaaje. stetoskop.info (op. prev)
i jedan od doka njegvih jeste to to za vas, od vte
vae, stvara ene da se U njih smirite, i to izmeu vas
uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude
kji
r
miljaju;
i jedan od doka Njegv jeste stvBje nebesa i Ze
mlje, i raznovrsnost jezik vaih i boja vaih; to su, zai
sta, pouke za one koji znaju;
ijedan od doka Njegvih jeste san va nou i po danu, i
nastojanje vae da stekete neto Uobija Njegva; to su,
zaist, pouke za ljude koji uju;
i jedan od doka Njegvh jeste to to vam pokuje mu
nju, da se pobojite i pondate, i to to sputa s neba ku
i oivljava njome zemlju poslije ma njezina; to su,
zaista, pouke za ljude koji rju.
ijedan od dokaza Njegvih jeste i to to nebo i zemlje
postoje voljom Njegvom. Ztim to to ete, im vas On
samo jednom Uzemlje pozove, bno ustati.
Njemu prpada sve to je Onebesima i na Zemlji, sve je
Njemu posluno.
On je Taj Koji Unieg stvar i On e to ponovo uiniti,
to je Njemu laho; Onje uzien i na nebesima i na Zem
lji; Onje silan i mudar. (Ru, o-7)
Da razmislimo o blagodatma koje su spomenute u ov ajet
ma, a to su:
1 - blagodat stvranja ovjek i njegovo formanje;
2- blagodat zakona braka radi razmnoavanja i ouvanja roda sa
svm zadovoljstvom i slau koje je Uzveni Al a odabrao za Svoje
robove;
3- blagodat uspostavljaja ljubav i milost meu suprunicima;
+ blaodat staranja nebesa;
J- blagodat stvaranj a Zemlje;
6- blaodat u razliitost boja, izgleda, osjeanja, jezika, narjeja
kako bi se olakalo ljudma;
5l
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
5I
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
||!| 80|00|I 7- blagodat sna u noi;
8- blaodat posla tokom dana kako bi se stekla opskrba;
9- blaodat ulj epavanja i koritenja nakita uz njegov psiholoki
utecaj, kako smo ve to spomenuli u knjizi "Kur'an, materja i ener-
gja" i "Kur'an i kosmos";
10- blaodat sputanj a kie od koje ljudi, ivotnje i biljke imaju
ogromnu korst;
1 1 - blagodat upravlj anja po kosmikim zakonia, to smo spo
menu u knjizi o kosmosu, od ega ljudi imaju korst, jer je i svjet
stvoren radi nji. Sv zakoni kosmosa precizno su ustojeni i u njima
ne postoji odstupanja.
U sur Er-Rm nalazimo da je blaodat formanja porodice
uslijedila nakon stvaranja, odnosno ona je druga po redoslijedu od
jedanaest taaka koje smo naveli kao blaodat spomenute u u sur.
U kur'anskim znanostma poznato je da se kontekst i prvenstvo
spominj anja smataju dokazom vanost same stari, to je i dodati
dokaz vanost ove povezanost, tj. ka
o
da je ovka povezanost
stup kosmosa i osnova njegovog postojanja. Zato ne udi to joj
Uzvieni daje veli vanost.
U knjii "Kur'an, ekonomija i drutvo" govort emo mnogo
ve o braku, a emo se osvrnut ovdje na to kako Kur'an i hadis
vode brg o duhovom stanju suprunika kao i na rjeavnje raz
mirica meu supruncima, ako do toga doe.
Prije svega, Kur'an i sunet uspostav su zakone koji ne do
zvoljavaju da doe do spora i neulasica. Ov zakoni odnose se na
odabir suprunika. Uzvieni Al a kae:
''AlZvas stva ene od ve vte, a od ena vai daje
va sinove i unuke, i usna jel va daje. Pa zto u l
oni vemju, a .l ove hlO t pru. " (E-Na, )
Neki mufesiri smataju da se pod rjeju "et-tjjibat" misli na
opskrbu dobrm i poslunim djetetom iako su djeca i unuci spore- ,
nut u ajetu, to je dokaz keposnost suprunika. Ovo potkepljuje i
kazivanje o Musau, a.s., i Hidru, a. s. , u sur Kehf i njihovom odnosu
prema dva jetma iji je otac bio dobar. Takoer i ajet:
''On je Taj Koji vas od jednog ovek stvara - a od nje
g je dru njegv stvorio da se M nju smiri. I kda je
on nju obljubio, ona je zanijela lahko breme i nosila g;
a kd joj je ono otealo, njih dvoje su zamolili Al aa,
Gspodara svog: 'Ako nam daruje zdrva potomk, bit
emo, zaista zavalni!"' (M- E'ra, 189)
Zatm je O i ajet:
"Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dai smo im
da kopnom i morem putuju, i opskbili ih ukusnim je
l, i dali i velike prdnosti nad mnogma koje smo
stvorili. " (M- Isra, 70)
"Alla ini da zrje i kopice proliju. On i neiva izo
di ivo, iz iva neivo - to vam je, eto, Allah, pa kda se
onda odmeete?" (M- En'am, 95)
''Upitaj: ' Ko vas h s neba i i zemje, ije su djelo sluh
i vid, ko star ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i
ko upravlja svm?' - 'Allah! ', - rei e oni, a ti reci: 'Pa
zato Ga se onda ne bojite?' Ouu, 3I)
"On i neivog stvara ivo i ivo pretvaa u neivo. On
oivljava zemju nakon ma njezina - isto tako ete i
vi biti oivljeni." (Er_ Ru, 19)
"N eva jae ene su za nevaljale mukrce, a nevaljali
mukrci su za nevaljale ene; estite ene su za estite
mukarce, a estiti mukrci su za estite ene. Oni nisu
kvi za ono to o njima gvore; njih eka oprost i veliko
obile. " (En-Nur, 6)
Ovo je ujedno i zakon za svakog pametog i umnog, dakle, estt
i poteni suprunici doista su bliski Alahu, d.., a isto tako i ljudima.
5J
t8

H|tV8|!|!I|M `
||!|80|00|I_''`
54
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA U hadisima Boijeg Poslanika, a.s., nalazimo mnoge ajete koji
nam obliju zakone za formiranje estte porodice:
U Musnedu

ihaba prenosi se hads od Enesa ibn Ma u kojem


stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Obuhvatte nauku pisanjem; smanji
.
.
dug, bit e slobodan; umanji grijehe, bit e t smrt obina, lahka;
pazi koje porijeklo bira svome djetetu jer je loza uotnik."
Ist hadis biljee Dejlemi, Bejheki i drug.
U hadisu Posl, a. s., navodi se vrlo bitan dokaz za svakog
umnog i pametnog, a te se odabia estte ene, jer je takva ena
kao zemlja: ako je dobra, i usjev e bit dobar, dakle dijete e bit
dobro, i suprotno.
Savemena iskustva pokazuju vanost ova dva spomenuta hadi
sa. Ustanovljeno je da porijeklo moe bit doista i "urotiko", kako
to pojanjavaju savremena otia objavljena 2004. godine, jer geni
mogu bit odgovorni za branu prevaru. Dr. Tim Spektor iz Odjela
za prouavanje blizanaca pri bolnici St. Tomas u Londonu trdi da
posjeduje dokaze da su geni odgovorni za prevaru. On je svoja istra
ivanja usmjerio prouavajui ene, i doao je do zakljuka da ako je
jedna od blzankinja imala iskustva s prevarom, mogunost su 55/o
da i druga sestra isto to uradi.
Rezultt istavanja pokzuju da je 23/o ena nevjerno. Tako
er, profesor Spektor potvuje da je karaterstka esttost i prevre
snanija kod blianaca koji nose iste gene. On je ukazao i na to da
nisu samo geni t koji odreuju da l e osoba bit nevjerna i ne, ve
vro bitu ulog igraju i druteni nioci. Pored toga, profesor Spek
tor nije jasno preciziao postojanje gena zaduenog za neversto, tj.
Prevaru. On kae: ''Nije mogue da postoji odreen gen ogovoran
za neverstvo, ve je sasvm mogue da postoji skpina gena koja ue
stuje u nevjerst, t. postoji odreen broj gena koji djeluju zajedno."
Dr. Petra Bowinten, profesor sociologj e, smatra da je vrlo teko
znat nasljedne inioce, dodajui da ako dijete vidi da mu majka vara
oca, onda je vrlo lahko da i ono prmijeni slino ponaanje.
Zato je vrlo bitno bit promiljen u odabiru branog druga,
kako to i navode hadisi Boijeg Poslanika, a.s . .
1- Najbitnij e ono emu nas je Poslanik, a.s., nauio navodi se u
hadisu koji biljei Tirmizi u Sunenu (n-Nikah, 1 004) od Ehu Hurej
re, koji prenosi da je Poslanik, a.s., rekao: 'ko vam se obrat za e
nidbu neko ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oenite ga. Ako
tako ne uradite, zemljom e se proirt nered i fesat.
U istom poglavlju (n-Nika, 1 005) biljei se hadis od Harma
el-Muzenijja u kojem stoji da je Poslanik, a.s., rekao: 'o vam doe
neko ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oenite ga. Ako tako
ne uradite, zemljom e se proirt nered." Neki upitae: ''Boiji Po
slanie, a ako ne bude (osjedovao takva svoj sta)", a Poslani, a.s.,
ree: 'o vam doe neko ijom ste vjerom i moralom zadovoljni,
oenite ga", ponovvi to t puta.
Ehu Isa smatra da je ovaj hadis hasen-garb, a od Ehu Harma
el-Muzenijja ne znamo nit jedan hadis da prenosi od Poslanika, a.s.,
osim ovoga.
Neki uenjaci Hadisa ukazuju da je jedno od znaenja hadisa i
razlikovanje izmeu vjere i morala, jer vjera nije i moral, zato to se
ovdje u hadisu pod vjerom misl na ibadete i povezanost s U zve
n Allahom. Tako, npr., ako suprug voli svoju suprugu, iskazat e
joj poast, a ako je prezire, nee joj nanijet nepravdu. Pod moralom
ovdj e se misl lijepo ophoenje s ljudima, jer takvo ophoenj e vodi
i do lij epog odnosa sa supruniom. Dakle, u hadisu se ukazuj e i na
odgoj suprunika u kui i porodici i koje je potekao kao i na navike
koje je stekao u tom okruenju.
2- U hadisu, u kojem se spominju osobine ene prilikom enid
be, Poslanik, a.s., nam spominje vrlo bitan zakon za opstojnost bra
nog ivota, a to je da je ena vjernica ona koja e sauvat tajnost
porodice i lijep odgoj; u tom cilju nee bit prepreka ako je ljepa,
bogata i lijepog porijekla.
ss
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA
56
` A
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
,{ l PSIHOLOGIJA U hadisu koji biljei Nesa (n-Nikah, 31 78) od Ehu Hurejre
stoji da je Poslanik, a.s.; rekao: "

enu udaje etero: njen imetak,


porjeklo, ljepota i vjera . . . "
U hadisu koji biljei imam Muslim u Sahihu od Abdul aha b.
Amra stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Dunj aluk je zadovoljsto, a
najbolje zadovoljstvo na dunjaluk jeste estta ena."
U Sunenu Ehu Davuda Mudaid prenosi hadis od Ibn Abbasa,

a t stoji da je rekao: "Kad je objavljen ajet fOni koji gmajuzato
i srebro . . . ' muslimanma je to palo teko, pa je Omer, r.a., rekao:
'a u vas rjeit brge', i otao je do Poslanika, rekavi mu: 'lahov
Poslanie, toji ashabima je ovaj ajet pao vrlo teko', a Poslanik,
a.s., ree: 'lah je, doista, propisao zekat kako bi poboljao onaj
imetak koji vam j< ostao, a propisao je miraz da bi ostao onima po
slije vas.' Potom Poslanik ree Omeru: 'Hoe da te obavijestm o
onom najboljem to ovjek posjeduje, estta ena, kada je pogleda,
uveseli ga; kada joj neto naredi, poslua ga; a kada je odsutan od
nje, kreposna je."'
3
4
Ako je odabir onakav kako se navodi u zakoa Kur'ana i Ha
disa, neke smo upravo pojasnili, onda e brak biti uspjean u svakom
pogledu, meutm ako se ova sietrinost narui loim rezonova
njem jedne strane, onda je teta samo te strane.
Kur'an j e postavo odgovarajue mjere kojima se pokuavaju
sprijeit problemi koji bi doveli do rastave. Tako su sure: En-Nisa,
El-Ahzab, En-Nur, Et-Talak i druge, kao i hadisi Poslanka, a.s., po
stali kola za prouavanje ove problematke.
Promislimo o tome kako Kur'an pazi na psiholoko stanje su
prunika.
Mu je zauzet poslom tokom ivota kao i
l
votnim nedaama,
osiguravanjem onoga to je neophodno za ivot nj egovog potom
stva, a to nikako nije lahko, ve ga prate usto fzika, psiika i
umna iscrpljenost, to utjee na njegovo ponaanje i neke njegove
3 Obrat se na nau knjigu "El-Maru el-hendesi f el-Kur'an el-Kerm", tee poglavlje
"Krovovi o srebra a kue od ukrasa", t se nalaze podrobna objanjenja ove teme.
postpke. On se susree s prjekorom, grdnjom i potcjenjivanjem
od pretostavljenog, potom nailazi na nepre s ljudima, tako da se
vraa kui iznuren i iscrpljen, da bi sve to iskalio na svojoj porodici.
Nj egova jadna supruga za to vrjeme takoer se psihiki mije
nja, ak i intelektualno kada i hormoni poinju imat svoje djelova
nje, potom tu je i stra od branog kafeza, tudnoa, raanje djeteta,
dojenje, menstualni ciklusi i slino, sve to, dakle, ima utjecaj na nje
no psihko, fziko i intelektualno stanje. U sto, mora vodit rauna
o naravi svoga supruga; zaduena je za odgoj djece, bitne kune po
slove, tpi devijacije u drutvu itd. Savremene studije utvrdie su da
mjeseni ciklus ene ini njeno stnje blie stanju lude osobe nego
pametne, zbog samog negatvnog utjecaja takog ciklusa na svaku
eliju u organizmu. Njena narav se mijenja. Ist je sluaj i s razmi
ljanjem, zdravstvenim stanjem, koncentracijom, kada biva nemo
na da se nervno savlada. Tu su i druge promjene koje su utvrene
savremenim prouavanjem.35 Ve smo sp
?
menuli u knjizi "Kur'an
i medicina" neka kur'anska nadnaravna svoj stva koja opisuju stanje
ene tokom menstualnog ciklusa.
Shodno sv ovm uzrocima Kur'an i sunnet Posl, a. s., pro
pisali su metode pomou kojih je mogue izbavljenje iz tekog psi
holokog i socijalnog stanja, kako ne bi dolo do raenja meu
suprunicima a sam tme i do kraha. Pogledajmo, u tom smislu, ta
navodi sura Et-Tal, u kojoj je nain obraanja kao da se Uzveni
35 Do 2020. god|ne, deptes|ja e b|n na dugom mjestu po vanosn meu tazI||nm
boIesnma. Na ptvom e mjestu b|n katd|ovaskuIatne boIesn, a na dtugome boIesn
ptouztoene deptes|jom. To su ptedvanja Svjetske zdtavsuen otganzac|je.
Deptesn|s|ndtomunajveojmjenpogaaosobestanjeod65 gopotomene u
dob||zmeu40 |JUgod|na,jetjeto tazdobIje ukojemsezbogmenopauze dogaaju
taz|||te ptomjene u njeIu. No,tu je | adoIescentska deptes|ja, koja moe ptouzto|n
fenomensamotanjavanjam nanoenjaozIjedadtugma.KadjenjeospoIu,uebatei
da enemaju dvosuuko veuhotmonaInu pted|spoz|c|ju za deptes|ju u odnosu na
mukatce.Ptocjenjujesedaje1 5 od1 UosobabatemjednomuwotuimaIodeptes|vne
ep|zode.TtendtastaoboIjenjazazvan|h deptes|jomSvjetskazdtavstvena ogac|ja
objanjavad|jeIom|dvamagav|mptobIemmapovezan|masdeptes|jom.deptes|jase
estone d|jagnosucta,msepak d|jagnosuc|ta mnenanjenptavuztok.htq.//
beIupo.ba(op.ptev)
5
t'8,
8|t\8|!|!I|

| |!| 80t00|I
sa
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
` l PSIHOLOGIJA Al a Svojom veliinom obraa molbom suprugu da se sustege od
razvoda (talaka). Uzveni Alah se poslije svakog pojanjenja obraa
formuacijom: ooo a onaj ko se Al aha boji o o o " Dake, ko se bude
doista bojao svoga Gospodara nee pustt svoju suprugu bez obzia
koji uzroci bii, osim ako oni doista zahtjevaju razvod, tj. putanje
supruge, kao npr. injenje bludnih djela i slino. Ovakva formula
cija se u sur navodi t puta kako bi se tme potrdila molba. Zato
zamislimo da nam se Uzveni Allah obraa molbom i pro mislmo
na kojem stepenu je porodica i supruga u islamu. Neka svako uje
kaka je veliina islama, i neka shvat svako koliko je njenost i bla

ost u propisima koje na je naa ista vjera ponudla u najcrnjim


trenucima kroz koj e prolazi porodca. Zato posluajmo!
- Prva molba jeste da se ne posee za razvodom braka, ak i ako
je stanje sazrelo za razvod, jer je sustezanje od razvoda milije Allahu
kako bi se sauvala povezanost porodce, koja se kod Uzvenog
Alaha smatra neraskdivm savezom.
rr
l dok traje vjeme odreeno za ekje, vi ih i na lijep
nain zadri te i se velikoduno od njih knano rasta
vite i kao svedoke dvojicu vaih pravednih ljudi umite,
i sedoenje Alla radi obavite! To je savet za onog
koji u Allaha i u onaj sijet verje, a onome koi se Alla
ha boji, On e ia nai. " (Et-Taak, )
- Drua molba jeste da se ne posee za razvodom braka; to je
molba koju sljedi kao nagrada otaranje vrata nafake uz olakavanj e
situacije na ovom svjetu:
tr
A one ene vae kje su nadu u mjeseno prnje izgbile
i one kje g nisu ni dobile, one trebaju ekti t mjese
ca, a niste znai. Trdne ene ekaju sve dok ne rode.
A onome ko se Alboji, On e sve to mu treba uiniti
dostupnim. " (Et-Talak, 4)
- Trea molba da se ne posee za razvodom braka; nagrada je
vea i bolja nego pretodne dvje, a to je prelazak preko run po
stpaka i secanje jo vee nagrade na ahlretu.
"To su, eto, Allaovi prpisi, kje vam On objavljuje. A
onome ko se bude Al a bojao, On e prek Fupo
stupa njegvih pri i jo mu veliku nadu dati. (Et
Talak, 5)
U suri En-Nisa govori se o postupcima koji su garancij a i zatta
da se ne zapadne u razilaenje koje bi dovelo do kraha i razvoda
braka. Uzvieni Allah kae:
''Mukrci vode brigu o eO zato to je Al a dao
prednost jednma nad d i zato to oni troe imet
ke soje. Zbog tog su estite ene poslune, i za vrjeme
muevljeva odsustva vode brigu o onome o emu trebaju
voditi br, jer i Al a njih titi. A one ijih se nepo
slunosti proj avate, vi posavetujte, pa ih i udarte; kd
vam postanu poslune, onda im zu ne inite! -Alla
je, zaista, uzien i velik. (En-N isa, 34)
-"A ao se bojite razdor izmeu njih dvoje, onda po
ajite jednog pomtelja iz njegve, a jednog pomri
telja iz njene pordice. Ako oni ele izmirnje, Al a e
ih pomti, jer Al a sve zna. i o semu je obaveteni"
(En-Nisa, 35)
se nek ena plai da e joj se mu poeti joguniti ii
da e je zanemati, onda se oni nee ogjeiti ako se na
gde - a ndba je najbolji nain -ta, ljudi su storeni
laomi! ako vi budete lijepo postupali i Al a se bo
jali, pa, Al a dobro zna ono to radite. " (En-N isa, 18)
I
\ 36 O zatt mukaca i njihovoj brzi o enama govort emo u knjizi "Ku'a, ekonomija
i sociologja" iz ove edicije o 1 5 knjiga.
59
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
00
K0t'8,

8|tV8| !|!I|M
, ||!| 80|00|I inilac pomirenja meu suprunicima danas je socijalni radnik,
koji, izmeu ostalog, ima i zadatak pomirenja meu njima. Odabir
blinjih i razborith kako bi se suprunici izm jeste stoga to oni
ve ude za popravlj anjem situacije nego neko drug. Naime, kada
situacij a meu suprunicima dostgne nivo tako da ih obuzme bijes,
neprijatelj stvo i injenje loih postupaka, onda savjet ne pomae,
ve se tada posee za razboritom osobom koja e preuzet stvar i
pokrenut inicijatvu za naodbu (izmirenje) koju je Uzvieni Al a
okarakterziao kao jednu od najbitnijih kategorja komuniciranja
meu ljudima. O emu Uzvieni kae:
ffNema ka dobra u mnogm niovim tajnim ragvo
r, osim kada trae da se milostinja udjeluje ili da se
dobra djela ine ili da se uspostvlja slog meu ljudi
ma. Ako to ini i elje da Allahovu nakonost steke, Mi
emo mu, sio, veli naadu dati. " (En-N isa, 114)
O ovoj temi se moe jo mnogo toga rei uz oslanjanje na ajete
i hadise koji se njome bave, a mi smo pojasni vanost k' anskog
teksta koji se rjeavju drutvene i psiholoke devjacij e u porodici.
Ostale informacije preputamo znalcima iz ove oblast.
J OVJ EKOVA NARAV U KUR' ANU
Uzvieni Al a naveo nam j e u Kur'anu stanje ljudske prrode
i bolest srca, o tome je takoer i Poslanik govoro. O tome bi se
mogli tomov knjiga napisat a mi emo se, onoliko koliko to bude
mogue, ukratko osvrnut u vezi s ovom temom.
U Kur'anu jedna sura nosi nazi "El-Ins an", a rij e el-ins an s odre
enim lanom
.
spomenuta je 58 puta, dok je bez odreeneog lana
insan navedena 65 puta. Rij e ne bez odreenog lana navedena je
4 7 puta, a s odreeni lanom 7 puta. Sve ovo upuuje na vanost
teme; lijeenje ovj ekove due predstavlja osnovu silaska K ur' ana.
U nastavku emo predstavt odreena stanja na koja ukazuje
Uzviena knjiga o ovoj temi uz neophodne komentare, imajui u
vdu da emo opirnije komentare o ovoj tem navest u knjii Kr'an
ekonomia i socolga, a posebno o uzrujanost, koja nastaje kao po
sljedica ovjekovh postupaka.
ovi ekova sl abost prema strasti ma
"Ljudima se ini da je lijepo samo ono Zim ude: ene,
sinovi, gmie zata i srbra, divni konji, stok i ujevi.
0l
K0t'8, Y '
H|tV8|!|!I|M '1 _
||!| 80|00|I _
62
KUR'AN,
_ NERVNI SISTEM
'_ l PSIHOLOGIJA
To su bladati u ivotu na ovom sijetu; a najljepe mje
sto povt jeste u Al aa." (lu lm, 14)
rr
.l
a eli da vam olaa, ovek je stvoren ko neja
bie. " (En-Nisa, 8)
2- "ovi ekovo ie potrebo do kod Al l oho, d.. , zotroi uto i te
kodo go nevol i e zadese, o kodo se tokvo stoni e okon a, ni i e e
Al l ahove bl ogodoti .
Kda oveka snae nevolja, on Nam se moli: i leei, ili
sjedei, ili stojei. A im mu nevolju otonima, on na
stavlja, ko da Nam se nije ni obrao molbom zbog ne
volje koja g je bia zadesila. Tako se nevercima ini
lijepim ono to rade. " Ounus, 1)
rr
.
ko oveku milost Nau primo, pa mu je poslije
uskatimo, on pada u oajanje i postaje nezahvalnik. "
(Hud, 9)
rl daje vam sveg onog to od Njeg traite, i ako biste
Allaove bladati brjali, ne biste i narjali. ovek
je, uistinu, neprvedan i nezavalan. " (Ibrim, 34)
rrKad vas n mor nevolja zadesi, tada nema oni koji
ma se inae kanjate, postoji samo On. A kd vas On na
kpno spai, vi okeete gave; ovek je uviek nezava
lan! " (Isra, 67)
rrKd ovek nevolja snae, Gspoda svome se moli,
Njemu se obra, a onda, poto mu Alla milost Svo
ju daje, zaborav Onog Kome se prije molio, i d
Njemu jed smatra, da s puta Njegva na strn pu
ticu odvodio. Reci: rrUivaj neko vrijeme u neervanju
svome, hit e, sio, stanovik u vatr! " (Ez-Zumer,
8)
''Kad oveka ka nevolja snae, N ama se moli; a kd
mu Mi poslije bladat primo, onda gvori: 'Ovo m je
dato zato to sam to zsluio. ' A nije tao, to je samo ku
nja, ai veina njih ne zna." (Ez-Zumer, 49)
"Kada oveku milost Nau darjemo, postaje nezava
lan i uzoholi se, a kada g nevolja dotae, onda s
e
du
moli. " (Fussiet, 51)
J- Ni i ekani e Al l ahovi h bl agodati
"A ako gave okenu, pa, Mi tebe nismo ni poslali da bu
de njihov uvar, ti si duan samo da obznani. Kd o
veku damo da blagdat Nau osjeti, on joj se obrduje,
a kad g zadesi ka nesrea zbog onog to su uradile
rue njegve, onda ovek blagdati ne priznaje. " (E
m,48)
"Prket neka je ovek! " (A, 17)
1 ovi ekova kapri doznost, koi a se ogl eda u krtareni u, strahu,
nestrpl i ivosti, narci soi dnosti .
"Reci: 'Da v posjedujete riznice milosti Gspodara
mog, i tada biste ki i straha da ne potrite; o
vek je uistinu tvica." (M-Isra, Ioo)
"

ovek kada Gospodar njegv hoe da g iska, pa mu


poast uke i bladatima g obaspe, reke: 'Gospodar
moj je prema meni plemenito postupio! ' ,
a kad mu, da bi g iskuao, opskbu njegv oskudnom
uini, onda reke: 'Gospodar moj me je napustio! '
A nije tako! Vi panju siroetu ne ujete, i da se pu
0J
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
||!| 80|00|I
.
'
64
80k'kd,

tkd||\tM
< _":|P| h0|0bIIk
sirmah nahrani - jedan dg ne navte, a na
sledstvo pohlepno jedete. " (E- Fadr, 15-o)

ovek je, uistinu, stvoren maloduan: kda gnevolja


snae, bran je, a kda mu je dobro, nepristupaan je,
osim ver, koji molitve svoje budu na vjeme obav
ljali. (E-Meard, 19-3)
"Zato se Al a bojte koliko gd moete, i slujte i poko
rvajte se i milostinju udjeljujte - za svoje dobr. A oni
koji budu sauvani gvosti, bit e ti koji e uspjeti.
(Et-Tegbun, 16)
Gramzivost je najvii stupanj krtost, i ko se izbavi od bolest
gramzivost, on e zasigurno bit uspjean, kako na ovom, tako i na
onom svijetu. Zato je Uzvieni Ala pohvaio stanovnike Medine,
ensarje, koji su doekali svoju brau muhadire i dali i sve ono u
emu su oni uivali. Oni su doista osloboeni ove bolest koja se
zove gramzivost i krtost, i uspel su se uz stube duovnog, psihi
kog i idejnog uzdignua.
"I onima koji su Meinu z ivljenje izabrai i domom
prve vere jo prije njih je uinii; oni vole one koji im
se doseljavaju i u gdima sojim n tegbu, zato
to im se daje, ne osjeaju, i vie vole njima neg sebi,
mada im je i samima potrbno. A oni kji se uvju la
komosti, oni e sio uspjeti." (E- Har, 9)
J ovi ekova urba

ovek i prkinje i blagsije; ovek je doista nago. "


(E1-Isra, 1 1)
0 ovj ekovo tenj o ko beskori snom i o oj u
''Kad oveku k blagdat darujemo, on se okee i
oholo udajava, a kd g zadesi zlo, onda oajava. " (El
Isr, 83)
"

ovek ne dosadi da bogtto trai, a kda g neima


tina zadesi, onda zdvaja i nadu gui." (Fussilet, 49)
- Umi l j enost i nokl onj enost ko prepi rkomo i prkosu
"U ovom Kur'anu Mi na razne naine objanjavamo Iju
dima svavne primjere, ai je ovek, vie neg ,
spreman da rasprvlja. (M-Kehf, 54)
"

oveke: `u, kd umrem, zbilja biti oivlen?' A


zar se ovek ne sjea da smo g jo prje storli, a da nije
bio nita?" (Merem, 66- 67)
"Im ljudi kji se o Al hu prpir bez ia znanja i bez
ia ndahnua i bez Knjig setlje." (M-Hadd, 8)
"Mi smo nebesima, Zemlji i pl ponudili e ma
net, pa su se Sltegi i pobojali da g ponesu, ali g je
preuzeo ovek-a on je, zaista, prema sebi neprvedan i
laosmislen. (M-m,7)
Uroeno l j ubov premo dj eci, porodi ci i rodi tel j i ma, i oporuku
ovj eku do dobro i ni roditel j i mo
"Mi smo svakog ovek zaduii da bude dobar prema
rditeljima svojim. , ako te oni budu nagvarai da
Meni nekg ravim smatra, o kome ti nita ne zna,
05
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
00
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
_ _ ||!|80|00|I
onda i ne sluaj. Meni ete se vtiti, pa u vas Ja o ono
me to ste radili obavijestiti. " (El-Ankebut, 8)
"

ovek smo zaduii da rditeljima svim ini dobr;


majk negva s mukom g nosi i u mukma g ra,
nosi g i doji trideset mjeseci. A kad dospije u muevno
doba i kd dostige etrdeset gdina, on reke: 'Gspo
daru moj, dozoli Mi da ti budem zavalan na bladati
kju si darovao meni i rditelima mojim, i pomozi m
da inim dobra djela kojima e zdovoljan biti, i uini
dobrim potomke moje; ja se, zaista, kjem i oda sam
Tebi."' (El-A, g)
Dooptovoni e due
"Mi stvBo ovek i znamo ta mu sve dua njegva
haje, jer Mi smo njemu blii od vratne ile kucavice. "
(K,16)
ovi e kovo umi l i enost i te ni o ko ovom svi i etu
"O ovee, zato da te obmanjuje to to je Gospodar tvoj
plemenit. " (El-Intar, 6)
Konstantno podsi eoni e sebe no su sret s Al l ohom u bi l o koie
dobo ivotne storosti
" . . . Dan kda se ovek bude sjeao onog to je radio. "
(En-Nazi'at, 35)
"Ti e, o ovee, koji se mnog trudi, trud svoj pred
Gospodarm svojim nai" (El-Inikk, 6)
l Za uenost ovi eko kodo go zadesi neto to ne el i
ff
Kada se Zemlja najeim potresom sojim potrese,
i kada Zemlja izbaci terete soje, i ovek ue:
f

ta
joj je?! ' , tog Dana e ona vijesti soje kazivati, jer e joj
Gspodar toj narediti. Tog Dana e se ljudi od
v
ojeno
pojavti da im se poku djela nihova; onaj ko bude ura
dio koliko trun dobra -vidjet e g, a onj ko bude ura
dio koliko trun zla -vidjet e g. (Ez-Zilzal, 1-8)
J Uzvi enost stvoroni o ovi eko
ff

ovek smo u najljepem oblik stvorii." (Et. Tin, 4)


l 1 Bol esti koo to su: zavi st, si hi r,
i sl i i eeni e ei tonovi h dooptovoni o
O tome govore dvj e uzviene sure u Kur'anu: El-Felek i En
Nas.
ff
Reci:
f
Uteem se Gspodaru sitanja od zla onog to
On stvara, i od zla mrke noi kada razastre tmine, i od
zla smuti jivea kad smutnje sije, i od zla
,
zavidi jivea kd
zavist ne kije!"' (El-Fela, 1-5)
ff
Reci:
f
Traim zatit Gospodara ludi, Vladara ludi,
Bog ljudi, od zla ejtpasn, koji zle misli unosi
usrca ljudi - od dina i odljudi! "' (En-Nas, 1-6)
Ove bolest mogu se pojavit kao posljedica odgoja i pak
drutenog okruenja i odreene sredine u kojoj osoba iv, jer kao
posljedica nereda i zasljepljenost drutva pojavljuju se bolest koje
polahko ulaze u srca ljudi i druta, openito, nagrzajui i, i na taj
nain rade na uruavanju i unitenju druta, a te poast su: zaVist,
0
t'8, - .
8|t\8|!|!I|N `
| |!| 80|00|I
0B
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
>_ ||!| 80|00|I ogovaranje, klevetanje itd. Na ove je bolest ve ukazao Kur'an, kako
se vdi u rjeima Uzvenog Alaha, govorei o prolm narodima:
Ta Mi jedne d iskuavamo da bi neverci
reki: Zr su to oni kojima je Al a, izmeu M, milost
uzao?' A zar Al a dobr ne poznaje one koji su za
hvani! " (M-En' am, 53)
Iskenje u ovom ajetu odnosi se na zavst izmeu ljudi zbog
toga to su neki ljudi bolji od druh, u tom smislu je i zavist koja ne
potada pod blagostanje; to je zavist koja u svm svojim vdovma
nanosi nepravdu.
Zavst moe bit prema imetku, djeci, ugledu, vlast, znanju (ovo
je najopasniji vd zavst koji je bio i uzrok neprjateljstvu zlih ljudi
prem

Alaovm poslanicima, dobrm i uenim ljudia) itd. U tom
smiu se mogu razumj et rijei Jakuba, a.s., koji je savjetovao svoj e
sinove da pr ulask u dvorac Aziza uu na razliita vata, bojei se
da ne budu pogoeni zavu zbog njihove brojnost. O tome ajet
Kur'ana govore u kazivanjia o Jusuf, a.s. :
o siovi moji', -re onda, ne ulazite na jednu kpiju,
ve na rne kpije, a ja vas ne mog spasiti od onog to
vam Al a odrdi; mo prpada jedno Njemu; ja se u Njeg
udam, i nek se sao u Njeg udaju oni kji se udaju! '
I kd uoe onko k i je otac njihov nadio, to i
nimalo nije pomogo da budu poteeni onog to i je
Albio odrdio, jedino se ostvarla elja Jaova, kju
je iio, a onje, uistinu, velik znalac bio, zato to smo g
Mi nauili, a veina ljudi ne zna." (uu, 67-68)
I hadisi Boijeg Poslanika, a.s., pojasnili su mnoge aspekte bo
lest due, izmeu ostalog zavst, la, ogovaranje, potvoru, te njihov
ruilaki uecaj na ljude na ovom svij etu, unitavanje njihovh do
brh djela za ahiret itd. O zavst koja se inae smatra boleu due
koja potada pod sijanje nereda i smutnje, te o iskuenju, poniava
nju i drugm bolestma objavljene su dvije sure: El-Felak i En-Nas,
koje se smataju najuzvienijim surama na koje su ukazali hadisi Po
slanika, a.s., koji pojanjavaju njihovu vano&t i veliinu narade za
njihovo uenje.
1 5- Podi el o l i udske due
Kur'an je podijelio ljudske due na vie kategorija, zavisno od
njihovh osobina. U prvu kategorju spada vjernika, smirena, koja
je usmjerena ka ahretu i koja ne gleda na ovaj svjet samo kao pro
lazan.
U drugu kategoriju spada dua koja sebe kor, koja
'
porno pro
raunava svoje poslove.
Trea je dua pokarena, ona koja je izgraena na loim djelima.
Kur'an takoer govor o tome da je dua uvjek u borbi izmeu
grijeenja i bogobojaznost, a ona koja e pobijedit jeste dua koja
se nav
k
ava na stalnu borbu sa strastma, hirovima i zabranjenim
djelima. O svim ovm aspektma govor i Kur'an.
rrA ti, o duo smirena, vrati se Gspodar svome zado
voljn, a i On tobom zadovoljan, pa ui meu robove
Moje, i ui u dennet Moj! " (E-Fedr, 7-3o)
Kunem se Danom kada Smak svijeta nstupi,
i kunem se duom koja sebe kori.
za ovek misli da kosti njegve neemo sakupiti?
Hoemo, Mi moemo storiti jagdice prtiju njegvih
ponovo.
A, ovek hoe, dok je iv da gijei,
pa pita: rKada e Smak svjeta hiti?'
Kad se poged od straha ukoi,
i Mjesec pomai,
69
KUR'AN,
NERVNI SISTEM -
1 PSIHOLOGIJA _
70
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA
i Sunce i Mjesec spoje -
tog Dana ovek e povti: fKuda da se bjei?'" (E-K
jama, I-Io)
f
fJa ne prvdam sebe, ta dua je skona zlu, osim one ko
joj se Gospodar tvoj smiluje. Gospodar moj zaista prat
i samilostan je. " (uu, s3)
ffA onome koji je prd dostojastom Gospodara svog
strpio i duu od prhteva uzdrao Dennet e boravite
biti sio. " (En-Naiat, 40-41)
Kur'an je pojasnio da postoje t kategorje ljudi, o tome govor
sura El-Bekara, to su: vjer nevj ern i munafk (icemjer). Svaku
navedenu skpinu Kur'an j e opisao n poseban nin. to se te
bolest due i srca, njih je dvje vrste; bolest sumnjiavost, a najo
pasnija je sumnjat u nevidljivo, i druga je bolest strast, a pod ovu
vrst spadaju strast ula, pr emu se misli na spolni nagon, stomak
i jezik. O ovoj temi moglo bi se vlo podrobno i opirno pisat, a
ako bismo otli jo dalj e, dotaknu bismo se i ostalih vrsta, tako da
bi se pojanjavanje ovoga oduilo.
1 6- Uti ecoi kreni o ugovora i obeoni o
Kur'an j e potrdio vrlo bitu injenicu koja se odnosi na to da
e se onome ko prekri ugovor s Alahom i ljudia neizbjeno to
odrazit na nj egovo ponaanje. Jedan od aspekata takog ponaanja
jeste nifak i dvolinost, s koji dolazi i do deformacije osobenost,
na onom svijetu t osobu eka kazna, osim ako se ne povrat
pokajanjem, tevbom:
fflm i koji su se obavezali Alahu: fAko nam i obila
Svog da, udjeljivat emo, zaista, miostinju i bit emo,
doista, dobri! '
A kad im je On dao i obilja Svog, oni su u tome postali
ki i okenuli se -a oni ionako gave oku.
I nadovezao im je On na to prtorost u srima njiho
v sve do Dana kada e prd Njeg stati, zato to se ono
g to su Al au obeai ne prdravaju i zato to stalno
lau. " (Et-Tevba, 74-77)
O ajet, kako tadicionalni izvor navode, objavljeni su o asha
bu Sa'lebu, koga je Poslanik, a.s., prozvao Damijskm golubom, jer
je svakoga dana obavljao namaz u damiji. Meutm, ovaj ashab tra
io je od Poslan, a.s., da zatrai od Al aha bogatstvo za njega; bio
je uporan u svom taenju zavjetovvi se Al ahu, Poslaniku i osta
lim vjernicima da e ako mu Alla podar imetak, svakome dat ono
to je duan. Kada je Poslanik, a.s., uinio dov za njega, Uzveni
Al ah podaro mu je imetak i bogatsto, a kada je od njega (nakon
nekog vemena) zatraio da udijeli zekat, ovaj je to odbio prekrivi
svoje obeanje. Poslanik ga je prokleo, a njegov imetak zabranio
je muslimanima ne uzevi od njega zekat, uprkos tome to se ovaj
pokajao. Tako je bio i nakon Poslanikove, a.s., smrt, odnosno za
vrjeme tojice hafa: Ehu Bekra, Omera i Osmana r.a. U vrjeme
hafe Osmana umro je, ali od njega zekat nije uziman, odnosno
umro je kao nevjernik.
Ovdje elimo ukzat na to da krenje date obaveze poraa u
srcu nifak, tj. dvolinost, a u ponaanju deformacije: O tome govore
i rjei Uzenog Al aha:
"l nadovezao im je On n to prtvorost u srima njiho
v sve do Dana kada e pred Njeg stati, zato to se ono
g to
.
su Al au obeali ne prdravaju i zato to stno
lau." (Et-Tevba, 77)
1 7- Na i ni voeni o di skusi i e i uti ecoi no duu
Kur'an j e ukazao na vrste naina voenja razgovora, dskusije, i
davanja saveta izmeu ljudi, odnosno shodno razliitostma njiho-
71
KUR'AN, =r
NERVNI SISTEM )
l PSIHOLOGIJA
72
K0t'8,
_ 8|tV8| !|!I|M
_||!|80|00|I v dua i karaktera. Vjera je savjet, kako nas je poduio i Poslank,
a.s., a Uzeni Alah otome kae:
ff N a put Gospodara svog mudro i lijepim savetom pozi
vaj i s njima ne najljepi nain rasprvljaj ! Gospodar toj
zna one koji su zalutali s Puta Njegva, i On zna one kji
su na Pravom putu." (En-N a, 15)
ffTi sa svam - lijepo! , i trai da se ine dobra djela, a
neznalica se kon!" (M- E' r, 199)
'fA kada uju besmislicu k, od nje se okenu i reku:
'Nama naa djela, a vama vaa djela; mir vama! Mi ne e
limo drutvo neuk. ' " (M-Ksa, 55)
"A ao se bojite rzdora izmedu nji dvoje, ond poajite
jednogpomirtelja iz njegve, a jednogpomtelja iz nje
ne pordice. A oni ele izmnje, Ale ih pomit,
jer Ala se zna i o semu je obavijeteni (E- N isa, 35)
"Ako se neka en plai da e joj se mu poeti joguniti ili
da e je zanemati, onda se oni nee ogijeiti ako se na
gde - a nadba je najboli nain-ta, ljudi su stvoreni
lahkomi! I ako vi budete lijepo postupali i Allaha se bo
jai, pa, Allah dobr zna ono to radite. " (En-N isa, 18)
" . . . za one koji, i kad su u obiju i kad su u oskudici, udje
ljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prtaju - a Allah
voli one ko]i dobra djela ine. " (lu lm, I34)
''Reci: 'O robovi moji kji verujete, bojte se Gospodara
sog! One koji na ovom svijetu dobra djela budu inili
ek nagda, a Allahova je zemja prstrana; samo oni
koji budu strlivi bit e bez rauna naeni. "' (Ez
ZM er, Io)
"Ako se dvije skupine ver sukobe, izmirte ih; a ako
jedna od nji ipak uini nasilje druj, onda se borte
prtiv one kja je uinla nasilje, sve dok se Allahovim
prpisima ne proni. Pa ao se proni, onda i ne
prstrno izmrite i budite prvedni; Alla, zaista pra
vedne voli.
Vjerci su samo braa, zato pomirte vaa dva brata i
bojte se Allaa, da bi vam se milost ukzaa. " (M-Hudu
rat, 9- 10)
Ako se promisli o gore navedenim ajetma, zakljuujemo da se
pozivanje k Alahu i naini voenja diskusije odvjaju na jedan od
slijedeih naina, a to su:
1 - disksija koja obiuj e mudrou, ovaj vd disksije svojsten
je razborit i pametim ljudima, onima koji imaju ista srca;
Z- diskusij a uz ljepe savj ete, ona se vodi s ljudima koji imaju
kolebljiva mljenja;
3- diskusija koja se vodi lijepim argumenta, ovaj je oblik svoj
stven onima koji uivaju naklonost, koji su razbort;
+ izbjegavanje neznalica, diskusija se ne vodi sa neznalicama i
tvrdoglavm ljudima i onima koje je nemogue uputt;
J- diskusija koja se vodi pozivajui na nju s namjerom da se
iznae mognost rjeenja, situacija kada se ele Dmu dvije po
svaane osobe i da se iznae pomirenje, a ako posvaane osobe to
ele, Uzvieni Allah e im to omoguit, shodno rjeima:
Ao oni ele izmirenje, Alla e i pomirti . . . " (En-N i
sa, 35);
6- pozivanj e drugh da se ukljue, ovo se smatra vrlo mudr u
iznalaenju rjeenja problema; tu se misli na strane koje su bliske s
onima koji su pogoeni problemom, jer su takve osobe osjeajnije i
imaju vee zanimanj e za rjeenjem problema;
7- stpljenje je najbitnije, u svm sluajevma Uzvieni Alah po
ziva na strpljenje i da se ne ur s reakcijom, a najvea narada st
pljiva jeste Dennet bez polaganje rauna. .
J
t8
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I

74
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
.||!|80|00|I U djeijoj psihologji Poslanik, a.s., poduav nas da se odgoj
djece odvja shodno fazama i njihovom uzrastu. Isto nas tako Po
slanik poduava da se ne pravi razlika meu djecom u davaju i
u odnosima prem njiima, a zabranjuje da se djeca tuu, nareujui
nam da ih ljubimo, blagonaklono se odnosimo prema njima i da im
dajemo poklone. U Buharijevom sahihu navodi se da je Poslanik
rekao: "Buditcptavcdniptcmavaoj djcciudavanjudatova. . .
U kazivnju o Jusuf, a.s., navodi se da je glavn razlog svemu
onome to se desilo Jusuf, a.s., zavst i podlost njegove brae jer su
osjeali da ga otac ve voli od njih.
U svim ovm Poslanikovim pedaokim metodama oslikavaju
se ljepota i preciznost koje ukazuju na podjelu starosne dobi djece,
a dovoljno je rei da je savremena psihologja nakon dugogodinjih
istraivanja potdila ispravnost svega ovoga.
Posluajmo kako je lijepo Kur'an doveo u vezu osobine ljudske
due i socioloke naine njena lijeenja sukladno mnogm iniocima:
. ''Sve to vam je dato samo je uivanje u ivotu na ovom
sijetu, a ono to je UAl a bolje je i trajnije za one koji
verju i u Gspodar sog se uzdaju;
Z one koji se kone velih gijeha i Tata i koji, kd
i ko rr, oprataju;
za one koji se Gspoda svome odaivaju, i koji molitvu
obavljau, i koji se o poslova svojim dogvaju, a dio
od onog ime smo i opskbii udjeluju,
i za one koji se odupiru onima kji i ugjetavaju.
Nepravda se moe uzratiti istom mjerm, a onog kji
oprsti i im se Al a e naaditi; On, uistinu, ne voli
one koji neprvdu ine.
Nee odvati onaj koji istom mjerm Uti za pr
trljenu neprvdu,
a odvat e oni koji ljude dae i bez ika osnova red
na Zemji rmete; njih ek bolna patnja.
Strljivo podnostiti i pratati -tako treba sa pametan
postupiti.
Onaj kog Al a bez podrke ostav nee poslije Njeg
imati nikg da g podri. I ti e vdjeti ko e nasilni
ci, kad doive patnju, povti: ' Postoji li ikv nain da
se povatimo?"' (&-m,36-44)
Ov navedeni kur' anski ajet nose u sebi poziv na sustezanje od
ovog svijeta, jer ono to je na ahiretu bolje je i vjeno, a ta vjena
ahiretska nagrada prpast e onima koji su.
1- stpljivi i oni koji se klone strast, grj eenja, nereda kada se
izloe tome;
2- onima koji se suzdre u ljutnji;
3- onima koji su ustajni u obavljanju ibadeta na najbolji nain;
4 onima koji se savj etuju u tekoama i onda kada tekoa
nema i koji ne prbjegavju samovolji i nasilju;
5- onima koji udjeljuju imetak onima kojima je to neophodno u
tekim i sretnim vremenima;
6- onima koji pomognu podaenom pred daiteljem bez obzira
kakav on bio i koliku snag posjedovao;
7- onima koji oprataju i koji su pravedni u svm situacijama, pa
ak i na svoju tetu i tetu najbliih.
Navedeni ajet predstavljaju zakon za odbranu prava pojedinaca
i druta.
Mnogo je ajeta koji saniraju psiholoka i drutvena stanja, a nji
hovm prouavanjem dolazimo do injenice da pravnost s kojom
je doao islam tokom mnogh stoljea kojima je vladao, posebno
kada je prmjenjivao ist Boiji zakon, ne moe nit jedan drug za
kon kroz historju obuhvatt.
Ljudska dua ostat e nam uvj ek velika tajna zbog toga to ne
poznajemo velianstene Boanske ljepote kao to su intelekt i pa-
75
K0t'8,! ,
0|tV8|!|!I|M @
||!|80|00|I `
0
t'8,
8|t\8|!|!I|N
__ . | |!|80t00|I met, ne poznajemo duu sa svm onim to j e ini, nit njene tajan
stvenost.
''Pitaju te o dui. Reci: 'ta je dua - samo Gspodar moj
zna, a vama je dato samo mao Zja. "' (El-Isra, 85)
U jednoj od slijedeih knjiga pokuat emo obradit ove uzv
ene ljepote kojima je Uzveni Al a obdario ovek u odnosu na
ostala bia. Takoer emo u narednoj knjizi obradit snove i parap
sihologju, te kako je Kur'an tretirao psihiko stanje snivaa, a u
knjizi o sociologji govort emo o psihikim, etkim i anatomskim
razlikama mozga kod mukarca i ene. Kur'an nije nita zaobiao, a
ljudi su t koji se inate, prepiru, a ne znaju da se sami sebi podsmje
huju. Istnu je rekao Uzven Al a umirujui Poslanika, a. s., nakon
to ga je njegov narod utjerivao u la, napadao ga i proganjao dok
i je on elio dobro:
"Mi znamo da tebe zaista aosti to to oni gvore. Oni,
doista, ne okivljuju tebe da si ti laac, neg neverci
poruAlaove riei." (El-En'am, 33)
Neka j e Uzven Onaj Koji je svemu odredio svhu i Koji je
svakome dao njegovo pravo uputvi ga na Pravi put.
Do naeg susreta sa slijedeom knjigom.
D O DATA K K N J I Z I
Kako bismo imali cjelovtji i jasniji uvid u tematku kojom se
bavi ova kjiga, u nastavku emo predstavt nekoliko studij a i tek
stova renomiranih uenjaka iz arapskog svijeta koji se bave ovom
tematkom. Autori tekstova proenih u dodatku koji slijedi vro su
poznat strunjaci u medicini. Rije je o autorma koji nastoje ukaza
t na nadnaravno st Kur'ana na polju medicinskih znanost. Rezutat
do kojih su doli u svojim studijama vrlo jasno ukazuju da j e Kur'an
ve ukazao na injence koje medicina tek u novije vrjeme otkva.
S obzirom na to da je tema ove knjige mozak, nervni sistem
i psihologja, s disciplinama koje ona ukljuuje, u nastavk emo
priloit tekstove koji se bave problematkom u vezi s navedenom
oblast.
77
KUR'AN,
NERVNI SISTEM -
l PSIHOLOGIJA `
LJ U B AV J E S MJ E T E N A
U M O Z G U
Prodr Muhammed Seka Id
(stjak iz oblst medicnskih ianost)
Jo uvjek je prisutno nastojanje da se
f
kcija mozga predstavi
u vidu anatomske skice koja prkazuje dijelove mozga, to je po
kaj koji prate brojni nedostaci. Naime, nain rada veine ljudskih
organa moe se dokuit i na osnov samoga pogleda na njih. Srce, .
naprimjer, nije nita drugo do obina pumpa; pluna ka predstav
ljaju mijeh za napuhivanje, dok se o mozgu, koji ujedto igra i naj
bitniju ulog u odnosu na ostale organe, na osnov nj egova izgleda
ne moe mnogo dokuit. Ovaj organ dosee teinu od oko 1 , 4 kg.,
i on ne obavlja samo fnkciju slinu onoj koju ima matna ploa u
kompjuteru u odnosnu na ostale dijelove, ve se smatra i prebivali
tem svjest i miljenja, ak i osjeajem naeg egzistranja. Imajui
u vidu da se u naem tjelu,
p
ored navedenih organa, nalaze i brojni
drug organi, moe se rei da smo mozak ustavari m.
79
K0t'8,
H|tV8|!|!I|M^
|H|80|00|I -


B0
t'8,
8|t\8|!|!I|N
I | |!|80t00|I
U 1 9. stoljeu ljekar Franz Jozeph Galtvdio je da je rjeio problem
putem posebnog metoda kranioskopie koji se ogledao u tome da se
karakter linost da razaznat na osnov izgleda lobanj e.
Savremeni uenjaci uspjeli su uz mnogo napora podijelit mo
z* na vie dijelova, to su poprati odgovarajuom znanstvenom
nomenklaturom. Razlui su takoer za koje fcije su zadueni
pojedini dijelov mozga, kao miljenje, emocije, govor i dr. Meu
t, postavlj a se pitanj e ta je s fnkcijama koje nisu nabrojane, a
mozak i obavlja?
Napredak nauke i tehnologje omoguio je da se prouavanju
mozga prstupi na nain koji je u prolost bio nepoznat. Dolo se
do zakljuka da injenice koje su se do tada smatrale opeprhvat
ljivma i nisu tako vjerodostojne. Mozak je u sut organ koji je
podijeljen na podruja koja imaju svoju fnkciju. Linija ili nit koj
razdvaja spomenuta podruja daleko je krhkij a i slabija nego to se
pretostavljalo. Naprjer, kod osobe koja izgubi vd, reanj mozga
koji je percipirao svjedost u mozgu mijenja svoju fnkciju u korist
drugh ula. Ako osoba doiv modani udar u podruju koje je za
dueno za pokretanje desne ruke, tada drugo podruje preuzima t
fnkciju.
Takoer su otkrveni posebni neuron koji nam omoguavaju
posebno vladanje i ponaanje prema svijet oko nas, to nam poma
e da nauimo neke osnovne vjetne, kao to su hodanje i govor,
neophodne naine ponaanja, odnos prema druma i sl.
|!J\!| J1J!Jl
Ljubav j e duhovni dar koji j e Uzvieni Al a poklonio nama,
ona poinje u mozgu i kri sebi put ka njenom fzikom ispoljava
nju. Meutm, emocionalni osjeaji koje nazivamo ljubav imaju vrlo
slabu povezanost s istnskom i pravom ljubav, jer je ljubav energj a
koja se moe upotjebit na pozitvan i negatvan nain. 37
Ako neko od tvoje djece korst drogu, moe ga voljet bez
BKuvjeta i prihvtt njegovo loe ponaanje nadajui se da nee
upotjebit prekomjernu koliinu koja bi ga odvela u smrt, i moe
ispoljit ljubav u vidu strogost i smjestt dijete u bolncu kako bi mu
spasio ivot. Suve stroga ljubav moe imat nepoeljne posljedice,
isto kao to i preerana ljubav dakle bezuvjetna, moe bit nezdrava.
Ljubav se sastoji od t vrste:
duhovna bez ik uvjeta;
bratska i prjatelj ska i
romantna ljubav, povezana s emocijama.
Postoji i drug nain da se ispitaju ove t vrste ljubav, tako da
na vie naina moemo razluit ljubav kroz razliite stepene i faze
naih odnosa. U veini sluajev, naroito kod otoinjanja veze,
osjeamo ogromnu emocionalnu privlanost prema naim parte
rima, a sa protokom vremena ova se ljubav produbljuje u bratsku, a
potom u duhovnu ljubav
Ljubav ne predstavlj a fazu elesnog uitka, jer u mnogm slu
ajevma imamo jake emocionalne osjeaje pr upoznavanju. Ova
faza se naziva fazom zajubljenost, koja se preobraava, s prola
skom vremena, u novu vezu koja zahtjeva unapreenje dublje veze
s odreenom osobom i ima poveanu podlonost drugm dvjema
vrstama ljubav.
37 Ukoliko dijete raste u okolini u kojoj nema ljubav, siost i roditeljske njege, u
njegovom se mozg obilje sinapsi nee ovt ve se 'osuit', te e i mozak tog
djetet bit znato drukiji o mozgova djece koja rastu u osjeajno bogatom ozrju.
Doiljaji su poput hrane za mozak. Bogatto ljubav i zdrave stmulacije omoguju
mozgu rast i uspjean razvoj, stoga potcajno ozraje pospjeuje rvoj inteligencije
i individualnih prednost. Nasuprot tome, nestmulatno ozraje osiromauje Ij
mozga. Naaost, mozak velikog broja djece gaduje zbog manjka panje i odgovarajuih
paja (doiljaja). Bez pdraaja, bez kortenja, modane stce odumiru.
(asopis Dqru, M:em:r,br. 48, 2007. )(op. pr)
Bl
8
8|\8|!|!I|N
| |!|80t00|I*_
BI
.
K0t'8,
_ 8|tV8|!|!I|M
_ _= ||!|80|00|I
Zu|j ev|tete| e
d|peza-
duzeaamezd|aa
.
Mezdaaestaa|e
A sada da se malo bolje updo s naunim pojanjenjem ove
veze. Uenjaci su nedavno ustanovili da postoji karta i podruje
zadueno za ispoljavanje ljubav koja se nalazi u mozgu oveka i
pomae oveku u odreen spoznajama. Uenjaci smatju da je
ova karta ljubav, koja se nalazi u mozgu, ustvari skup osobina koje
ovjek eli da posjeduje neka druga osoba, prje svega ona osoba s
kojom se eli povezat. Dakle, kada upozna osobu kod koje se nala
ze osobine koje su zacrtane u tvom mozgu, osjea prvlanost pre
ma toj osobi, i suprotno tome. Ove se osobine skladite u mozgu
tokom cijelog ivota, kao npr. osmjeh kod majke i duhovna snaga
kod oca, dakle to su osobine koje se sakupljaju cijelog ivota u tvom
mozgu. Ako upozna osobu koja odgovara veini ov osobina, toj
mozak poinje izluivat jednu hemijsku materiju koja podste ra
dost. 38 Takoer tjelo izluuje i hormone, kao to je phenl etflmine,
to predstavlj aju materju koja utjee na raspoloenje, tako da osoba
38 U mozgu postoji jedno zanimljio podruje koje se nazia centar za prepoznavaje
lica. Iz svodneve komunikacje poznato je da kada nekom zaborvite ime, ipak
ete se sjett lica. Va mozak skenia ovjek koga upoznate, skadit informacje u
memorji na odredeno mjesto i prepoznaje ga ksnije. N smo socijana bia i na
mozak je projektovan da prepoznaje lica. Pored navedenog mozak obavlja i hljade
d fkcija koje su otkene i jo uvijek se istauju. Za svj rad mozak toi
ogromnu koliinu enerje, kseonika i gukoze, koje dobija putem k. Zbog toga
je za normalan rad mozga izuzeto vna dobra crkulacija. Me smetje u opskrbi
mozga mogu dovest do zaboravnost i gubitka koncentcje, gvobolje, vrtoglavice i
zujanja u uima. ww oy(op. prev)
osjea euforju. U sto, tjelo izluuje dodatne hemijske materije kao
to je adrenalin, koji uzrokuje rumenilo u licu, znojenje D, brzo
disanje i bre otcaje srca. Nakon to draga osoba nestane, utecaj
ovh hemij skih supstanci opada, a ovjek biva pogoen na ist nain
kao osoba nakon to je konzumrala opojna sredstva, dakle osjea
zamor i depresiju. Na ovaj nain se moe objasnit zato osoba biva
tuna kada je daleko od nekoga koga voli, a se moe objasnit i to
zato je osoba ovsna o ljubav.
MOZAK l OSJEAJ I
Studija koja je uraena na Medicinskom fakultetu pr Univer
zitetu Yale koristei se magnetskom rezonancom pojanjava da
mukarci upotebljavaju lijev stanu mozga u rjeavnju sloenih
jezikh problema, dok ene upotrebljavaju obje strane. 39 Ovo ujed
no i pojanjava zato su ene sposobnije od mukaraca u jezikom
izraavanju, a i u emocionalnom.
U na to tome to lijeva hemisfera mozga kontrolira govor, desna
strana mozga uestvuje U emocionanom izravanju. Eksperment
koji su uraeni na osobama koje imaju problema s desnom stranom
mozga pojanjavaju da te osobe govore bez osjeaja i emocija.
39 Razlke izmeu mukog i enskog mozga.

ene korste vie pouja mozga kada razmiljaju!


Mozak mukaracl je ve, a se usljed stenja bre smanjuje nego kod ena!
Mozak kod ena radi pr voj tperatu zbog toga to sagorjeva ve glukoze
nego mozak mukaraca!
Muki mozak sadri otrke 6, 5 puta vie sie stvi u odnosu na ensk mozak ,
dok kod ena mozak sadri prblino 1 O puta vie bijele tar nego kod mukaraca,
to objanjav teorju o tome da su mukarci uspjeniji u matematkm, dok su ene
uspjenije u drutenim znanostma!
Mukarci su na testovma inteligencije pka vie uspjeha, i to otrike za et do
pet bodova vie nego ene!
Mnogo znanstnika, pisaca i istaivaa tde dmukarci dnevno izgovore manje rije
nego ene. Razlka moe imat raspon od 1000 do ak 1 O 000 rje na dan! scrbd.
com (op.pre)
BJ
t'8, _
8|t\8|!|!I|N
I |!|80t00|I
B1
.
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I

ene posjeduju mo da upotebljavju obe stane mozga u isto


vjeme dok razgovaraju, a mogu takoer da komucju s centma
zaduenim za emocije u mozg i to u vrjeme dok praju, dok mu
kr ne posjeduju ovu mo, zato ne mogu s lakoom da izraze svoje
osjeaje. O tome svedoe i mnoge stdje koje potuju da ene
lake i jasnije mogu da izraze ljubav i o mukaraca. Ovakva ra
zlika dovodi do neravomjernost u izravnju i iskju osjeaja
izmeu ena i mukaca, to da ene veinom istuju neku temu
sa sv aspekt, dok se mukarci ustemljuju direkto ka clju, i u ve
ii sluajeva biju prtenjeni pretjerm govorom ena.
Di hotomanija | |ev||desn| 00ZSK
L|jeVo
DeSno
8 intelekt
intuicija
8 konvergenta
divergentn1
8 konkretno
apstakno
8 analitiko
holistiko
8 racionalno
intuitivno
8 objektivno
subjekivne
8 sukcesivno
simultano
8 linearno
nelinearno
8 umjereno
slobodno
8 znanost
umjetost
8 zapadno
istono
Psiholog Kostus Kafetsios smatra da je nemo mukaraca da
iskau svoje osjeaje uzrokom mnogm problemima koji nastaju u
vezama izmeu mukaraca i ena. On tvrdi da je vrlo teko otkrt
emocije i osjeaje kod mukarca.
Izuavanje nervnog utjecaja na mozak otvara iroka obzorja i
pomae u prouavju neuropsihijatjskih pojava. Tako neki na
unici smataju da se izofrenija moe objasnit tumaenjem pore
meaja neurona u mozgu i u neujednaenoj ravnotei izmeu dvj e
hemisfere, lijeve i desne. Tema nervnog upravlj anja vrlo je korsna,
a jo uvjek nedovoljno istaena, mnoge naune studije koje pro
uavaju tajne ljudskog mozga jo uvijek su u toku, dok o tajnama
mozga znamo vrlo malo.
B5
K0t'8,~`1
H|tV8|!|I|
||!| 80|00|I
B0
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
, ||!| 80|00|I

MUK| MOZK ENSK|MOZK
L6AZA
OI0|NALMIMIm
W:pqMpm@p
Wl MMMMM
(Jeste l al?
A
J8U1Mm*
m w"spMmlNWM
wm" q" Bm".
1. I mufkarc u staru imtu mozak!
2. Ntv! ikad zabileen koecent inteligencje prpad jedno eni!
3. Mufkarc nakon modnog udra lefe osttu niem dok se ene na
kon takvh zdravstenih teoba iak mogu oporavt i govort zbog toga !to
mufkarc korste samo jednu polvc mo7J a za verbalne aktvost dok ene
korste obe stane mo7J a i bre raenuu inrace iieu leve i desne
po lutk!
4 u Ako muf karc ne slu!tu ene dok govore to nie stoga !to su lofe vole
ili su im ene dosadne ve zato !to im mozak tefko raimie enski gl!
5 e Proseli mufkarac misl na seks skoro svake minute, dok prosela
ena misli na seks jednom u dva dna!
6 . Ustanovfeno je d enska doenlad imtu daleko bolu i br reakcu
na glne i uemirue iUkove neo delac!
7. Zag!t od 20 sekund e u skom mou prist oktocn, l
se ekt manisra osetem potena u osobu s kjom se gl! wwscbdcom
q.prev)
MODAN I C E NTR I ZAD U E N I ZA
S LU H l VI D U SVJ E TL U K U R' AN A
(rodr Muhammed Demi e/-Habbal

ovjek je storenje koje je Uzvieni Al a poasto u odnosu na


sva ostala bia. Uzvieni Al a kae:
tt
Mi smo sinove Aemove, doista, odliovali; dali smo im
da kpnom i morem putuju, i opskbili i un je
l, i dali im velie prdnosti nad mnogma kje smo
stvorili. " (M- Isra, 70)
U prednjem djelu mozga postoji posebno podruje koje ovje
k omoguava da sam donosi odluke a putem posl i Boijih
k olakan o mu je taenje Pravog puta.
+ Mozak je vsokorjeni dio centnog nervnog sistema koji odrav i usklauje
fkcije itavog orma Sv tehika dostua, graevne i sve to nas okuuje,
osim prode, djelo je ljudskog mozga. To je jedini organ koji prouav sebe i svjestn
je svog postojaja. Mozak je najsloeniji kilogram u unieIu, sloeniji o bilo kojeg
kompjuter, satelitske mree i vasionskog broda. Sposobnost ovekovog mozga da
skladit informacije i da m se prsjea najznaajniji je fenomen O itavom svemru.
Naborani gorji dio mozga, C korteks daje svjest, V sluh i reguie pokete. U
topografji mozga vijuge zauzimaju povrinu od 2200 kadrat cantmetara. Ovdje
lee mnog kvalitet koji razdvjaju oveka od d strenja: keatna misao,
ramiljanje, govor i dge kompleksne ranje. wwov(op. pre)
87
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M *
||!| 80|00|I
BB
.
K0t'8,
8|tV8|!|!I|M
||!|80|00|I
W
M
0ll

Pab
Ljudi se u pogedu kortenja poznath sredstava i umnih centara
(osebno podruja koje se nalazi u prednjem dijelu mozga), u spo
znaji Uzvenog Allaha i njegovh znakova dijele se na tri skupie:
l-vjernici, korste ovakvo ustrojstvo na ispravan nain korstei
se svojim viim intelektualnim centrima kako bi spoznali i shvatli
injenice i dobze prema kojima otvaraju svoje umne aparate analizi
rajui ono to im je podareno, nakon ega se pokoravaju Alaovim
odredbama i naredbama slijede i. U ovom sluaju Uzvieni Alah
poveat e i shvatanje, znanje i iman. Uzvieni Allah kae:
A one koji su na Pravom putu On e i dalje voditi i na
dahnut e i kko e se vatre sauvati. (Muh& ed, 17)
"U tome je, zaista, pou za onog ko razum ima ili ko
slua, a prsebanje. " (K,37)
Autor djela Saetu tear tumaei ovaj ajet, kae da je on opo
mena i pouka za onoga koji pamet ima i njome se korst;
2 nevjernici, oni zatvaraju ovaj aparat ne koristei se onim to
i on prua i udaljavajui se od svega to i upuuje na Pravi put
i shvatanje k' anskih ajeta. Oni zabranjuju protok ov injenica i
informacij a koje bi trebali shvatt, dok, s druge strane, razumiju du
njaluke stvar na najbolji nain i pak percipiraju druge stvari koje
nemaju nikakve vjednost i koje su liene vjerovanj a. Takve stvari
oni slijede uprkos istinama vjere, tako da su pogoeni sljepilom i
gluhoom. Uzvieni Al ah kae:
fflma ih koji dolaze da te sluaju. A moe li ti uiniti da
te guhi uju, koji ni pameti nemaju?
A ima ih koji te posmatrju. A moe li ti uputiti na Pravi
put slijepe, ki ni razuma nemaju?
Al a zaista nee n nepravdu ljudima uiniti, Iju
dije sami sebi ine. " Ouu, 4-44)
Oni e postepeno gubit aktvnost ovih viih u centara,
sluh i vd, tako da bivaju pogoeni nervnim i psihikim bole,stma, a
da ne spominj eno ahiretski gubitak.
Uzveni Al ah kae:
wn za one kji prtiv Ali Posl Njegva vo
juu i koji nerd n Zemlji ine jeste: da budu ubijeni, i
rpeti, i da i se ut rue i nog odsijek i da se
i zemlje prgaju. To i je ponienje O ovom sijetu, a
na onom sjetu eka ih patnja velik. " (M-Maida, 33)
Nevjernici se svojom voljom suprotstavljaju vjerovanju, o emu
svjedoe i slijedei kur' anski ajet:
ffTi ne moe me dozati niti gue dovati kada se
leima okenu, niti moe slijepe od zablude njihove
odvatiti; moe jedino dozvati one koji u rijei Nae ve
ruju, oni e se odazvati. " (En-N eml, 8o- 81)
A ako ih zamolite da vas na pravi putu upute, nee vam se
odazati; isto vam je pozivali ih ili uteli. (el-E'ra, 193)
B9
t8
H|tV8|!|!I|M
|!| 00|I


90
t'8,
8|t\8|!|!I|N
, | |!|80t00|I

ff
. . . a O srca njihova pokvae, da g ne hi Ijel, i
guhim ih uinimo. I kd ti spomene Gspodar sog
u Ku' anu, Njeg jedinog, oni se preplaeni daju u bijeg."
(El-Isra, 46)
ff
. . . onima ije su oi bile kprnom zastrte, da o doki
m Mojim ramisle, onima koji nisu hteli nita da uju.
(El-Keh, IOI)
Akd hude objavljena kja sura, samo se zgedaju:
f
Da li
vas ko vidi?', i onda se udaljuju. Nek Allah srca njihova
bez podrke ostav, zato to su od onih ljudi kji nee da
raziju." (Et-Tevhe, 17)
Uzvieni Allah e sio srca ovakh osloboditi od sva
kg dobr, upute i vervanja. O tome Kur'an ke:
Ima onih koji dolae da te sluaju, Mi smo na srca
njiova zastore stavli, da Kur'an ne hi rBjeli, i gu
him i uinili, pa i ao hi se dokze vidjeli, opet u njih
ne hi povervali. A kda ti dolaze da se s tobom rasprv
ljaju, gvore oni koji ne verju:
f
T o su samo izmiljotine
Mda davnanji! '
Oni zarnjuju da e u Kur'an verje, i sami se od njeg
udaljavaju, i sami sebe uprpatavaju, a da i ne prmje
uju. '" (E-En'am, s-6)
U tefsiru ovog ajeta navodi se da su politeist t koji zabrajuju
i odvaaju ljude od sluanja Kur'ana, pr emu se i oni sami udaja
vaju ne osjeajui da i njihovo nevjersto tet.
Uzveni Al a kae:
ff
Teko sakom lacu, velikm geniku! On uje Al aho
ve rjei kda mu se kzuju, pa opet ostaje ohol ko da i
uo nije - njemu patnju neizdrivu navijesti." (El-Da
sije, 7-8)
3- licemjer, ova je skupina najopasnija, jer se oni slue laima
pokazujui neko svoje vjerovanje a krjui nevjerovanje. Oni stavlja
ju u fkciji ove centre u mozgu dozvoljavajui protok informacija
do njih shvatjui ih, a, zbog bolest u njihovm srcima i zbog slije
enja zabluda, donose unutar svojih dua odluku suprotnu vjerova
nju, i na taj nain nijeu vjerovanj e, a i sve injenice koje su s njim
povezane. Oni, dakle, slijede ovakav oblik unutatjeg nevjersta
koji kriju dok lcemjerno drutvu pokazuju da su vjernici.
O tome Uzveni Alah kae:
"Im ljudi koji gvore: Vjerjemo u Al a i u onaj svi
jet! ' , a oni nisu verci. Oni nastoje d prevare Al a
i one kji verju, a oni, i ne znajui, samo sebe varju.
Njihova srca su bolesna, a Al a njihov bolest jo pove
ava; njih eka bolna patnja zato to l. " (M- Bekra,
8-to)
Ajet, dakle, ukazuje na to da e njih sti bolna kazna jer zbog
njihovog licemjernog i lanog pokazianja verovanj a zasluuju bol
nu kaznu. Nevjernike e zadesit velika kazna (ehum azabun azim),
a licemjere bolna kazna (ehum azabun elm bima kanu jekzibun).
Lcemjer zasluuju veu i bolniju kaznu jer im je i grjeh vei, i opa
snost od njih je vea. Ovo je spomenuto i na poetku sure EI-Bekara,
gdje su vjernici spomenut u etri ajeta, nevjernici u dva ajeta,
licemjer u ak 1 3 ajeta.
9l
K0t'8, ,
H|tV8|!|!I|M
||!|80|00|I
9I

K0t'8,
8|t8|!|!I|M
||!|80|00|I
MM
kjnji
d uh
bbO
ul ln
Vjernci:
|pr e

b lmi
lllm
su MW
ll
"Ova Knjig, u koju nema ne sOje, uputstvo je
svima onima koji se hudu Allaha bojali; onima koji u ne
vidjivi sijet hudu vervali i molitvu obavlali i ud j eli
vali dio od onog to im mi budemo davali; i onima koji
hudu vervai u ono to se objavljuje tebi i u ono to je
objavljeno prje tebe, i onima koji u onaj sijet hudu
rsto vervali. Njima e Gspodar njiov na Pravi put
uati, i oni e ono to ele ostvariti. " (M- Beka, 5)
Nevjernici (kaf):
Onima koji nee da verju doista je sejedno, opomi
nao i ti i ne opominao - oni nee vervati. Alla je
zpeatio srca njihova i ui njihoe, a pred oima nio
v je kopren; nji eka patnja glema. " (M-Bekara,
6
-
7)
Lcemjer (munafci):
Ima ljudi koji gvore: Vjerjemo u Allaha i u onaj svi
jet! ' , a oni nisu verci.
Oni nastoje prvati Ala i one koji verju, a oni, i ne
znjui, samo

ebe vaju.
Njihova srca su bolesna, a Ala njiov bolest jo pove
ava; njih eka bolna patnja zato to lau.
Kada im se kae: 'Ne remetite rd na zemlji! ' , odgvara:
ju: fMi samo red uspostavlao! '
Z?! Auistinu, oni nered siju, ali ne opaju.
Kad im se ke: 'jerujte
.
ko to prav ljudi veruju! ' , on
odgvaju: 'Zr da verjemo u ono u to bezumni ve
rju?' Auistinu, oni su bezumni, a ne znaju.
Kada susretnu one koji verju, gvore: 'jerjemo! ' , a
im ostanu nasamo sa ejt sojim, gvore: fMi smo
s vama, mi se samo ro. '
Al a njih iv porzi i podva ih da u svom ne
vertvu lutju.
Umjesto Prv, oni su kenuli kv putem; njiova
trv nije im donijela n dobit, i on ne znaju
ta rde.
Slin su onima koji potpale vatr, i kad ona osveti nji
hov okolinu, Al a im oduzme setlo i ostav ih u mra
k, i oni nta ne vde!
Gluhi, nijemi i slijepi su, niko da se osijeste.
lli, oni su n n one koji za vjeme silnog pljusk s
neba, u punom m@ usrd gjavne i munja, stav
ljaju zbog gmova prte u ui soje bojei se smrti - a
neverci ne mog umai Al au i munja samo to ih
ne zalijepi; kda gd im ona bljesne, on pru, a im
utonu u m stanu. A da Al a hoe, mogo bi im odu
zeti i slu i vid, jer Al a, zaista, sve moe. " (M- Bekra,
8-o)
Lcemjer su kao i nevj ernici, tmaraju u zabludi, srca su i
zapeaena i mozak i je pogoen psihikim bolestma jer se ne
9J
t
H|tV8|!|!I|M\' ,l'

|
||!|80|00|I_
91
K0t'8,
; _8|tV8| !|!I|M
\ : ||!|80|00|I koriste viim modanim centrma na ispravan nain. Za njih j e kazna
vea nego za nevjernike:
fflcemjer e na samom dnu Dehennema biti, i ti im
nee zatitnik nai." (En-N isa, 145)
Pitanje koje se samo od sebe namee glasi: Koja je razlika izme
u nevjernika i licemjera u ovom sluaju?
Nevjernici su u situaciji koju smo gore opisal, dok su licemjeri
u situaciji opisanoj malo prje navedene, jer oni shvataju stvar koje
se tu vjere, percipiraju ih u modane centre zaduene za sluh i vd,
a zbog bolest u njihovm srcima i zbog sljeenja zabluda i strast
oni unutar due nijeu i Ne veruju u njih, mada lano manfestraju
svoje vjerovanje. Uzveni Allah kae:
rrKada susretnu one koji veruju, gvore: Vjerjemo! ' , a
im ostanu nasamo sa ejt svojim, gvore: fMi smo
s vama, mi se samo rmo. ' (M- Beka, 14)
r7o je zto to su verci bili, pa neerci psli, i onda
su im sra zpeaen, pa ne svtju." (E-Mu, 3)
rro Poslanie, neka te ne zabrnjava to to bro neve
rvaje ispoljavaju oni koji ustima svojim gvore: Vje
rujemo! ' , a srcem ne verju, i Jevji koji izmiljotine
mnog sluaju i koji tue rjei rado prihvataju, a tebi
ne dolae, koji smisao rjeima s mjesta nihovih izu i
gvore: rAko vam se ovako prsudi, onda prstaite na to,
a ako vam se ne presudi, onda nemojte prstati! ' A onog
kog Al eli u njegvoj zabludi ostavti, ti mu Allahovu
nakonost ne moe niko osigti. to su oni ija srca
Allah ne eli da oisti; njih na ovom sijetu ek poni
enje, a na onom sjetu patnja glem. " (M-Maida, 41)
''Z se vi nadate da e vam se Jeveji odazati i vama za
ljubav verci postati, a nek meu njima su Allahove
rjei sluali pa su ih, poto su ih shvatili, sesno izvr
nuli. " (M- Bek, 75)
Dahhak od ]bn Abbasa prenosi: "Znai, licemjer meu

ido
vma, kada bi sreli ashabe Boijeg Poslanika, a.s., govorli bi: 'je
rujemo."'
Sedi kae da su ovi

idov vjerov, a potom zanijekali. Oni


su, kako tvrdi Sedi, proturjeili Tevratu, iako su znali da su poinili
grjeh.
Uzvieni Ala kae:
nima li veeg nasilnika od onog koji hrani da se u Ala
hovim hramovima ime Njegvo spominje i koji radi na
tome da se oni porue? Ta hi trebao da u njih samo sa
strhom ulaze. Na ovom svijetu doivet e sramotu, a na
onom sjetu patnju velik! " (M-Bekra, 1 14)
''Ali zato to su zavet prekili i to u Allahove dokze
nisu poervali, to su ni kive ni dune vervesni
ke ubijai i to su gvorili: 'Naa su srca okorela' , Allah
i je, zbog nevervanja, njihova srca zpeatio, pa ih je
samo malo vervao. " (En-Nisa, 155)
Rijei (lubuna gulf, dakle, znai: prekvena, to je slino po
liteistma:
'"Sra naa su' , gvore oni, 'pod pokvaima, dale od
onog emu nas ti poziva, i m smo guhi za to, a izme
u nas i tebe je pregada, pa ti rdi, i m emo raditi. "'
(Fussilet, 5)
nonima kji su bili verci, i zatim postai neverci,
pa opet postai verci, i ponovo postai neverci, i po
jali nevervanje, Allah doista nee oprstiti i nee i
na Pravi put iesti. (E- N isa, I37)
95
t8 .
8|tV8| !|!I| _
||!| 80|00|I ,
90

t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I Dakle, munafci su opisani ov svojstvma, jer su verova, a
potom zanijekali verovanje, njihova srca su zapeaena. Dok, opis
da su uzeli nevjernike za prjatelje nasuprot vjernicima znai da su
na istom stepenu u prhvatanju injenica, oni se raduju pr susret s
vjernicima, a kada se udaje, govore nevjerncima: `m smo s vama,
m se samo s vjernicima ismijavamo."
Poseban sluaj!
Ovo se odnosi na vjernike koji preziru nevjersto.
"Onog koji zanijee Allaha, nakon to je u Njeg ve
rovao, osim ako hude na to prmoran, a srce mu ostane
to u veri, ek Alaova kna. One kojima se ne
verto hude mililo, stii e srdba Allahova, i njih eka
pa

ja ve). " (En-N , 106)


Srca vjernka, koji preziru nevjersto smirena su imanom, vii
umni centr su im takoer pod utjecajem imana. Osnova svega jeste
srce, o emu Uzvieni Al ah kae:
''Samo e onaj koji Allahu srca ista doe spas
e
n hiti."
(E-

ua'r, 89)
Za iman, nevjerstvo i licemjerje polagat e se raun, zato vjer
nik treba oistt svoje srce, ojaat iman promilj anjem i ispravnim
djelovanjem, u skadu s kanskim aj erma i uputama Poslanika, a. s.
Uzvieni Allah kae:
"Ko hude dobra djela inio i usto ver bio, trd mu
nee osloboen nade ostati, jer smo mu g sio Mi
prhiljeili. " (E-Enhija, 94)
"A onaj ko je dobra djela inio, a ver bio, nee se ne
prvde n zdanja naade plaiti. " (Ta - Ha, 1 1)
Nevjernici imaju takoer vie modane centre zaduene za vd
i sluh, a i ne korste, posebno kad je rje o vjerovanju u Alaa,
d.., Sudnji dan, proivljenje itd. Oni se tome suprotstavljaju i ne
korste se ovm centrma kako bi shvatli i slijedi ove injence, kao
to je to sluaj sa vjerncima. Oni, dakle, rade suprotno tome stavlja
jui barjeru kako ne bi shvatli kur' anske a jete. Uzveni Alah kae:
nKad se Ala samo spomene, ge se srca onih kji u
onaj sijet ne verju, a kada se spomenu oni kojima se
oni pord Njeg kanjaju, odjednom i radost obuzme. "
(Ez-Zumer, 45)
'' . ._.a na srca njiova pokvae da g ne bi rajeli, i
guhim i uinimo. I kd t spomene Gospodara svog
u Ku'anu, Njeg Jedinog, oni se preplaeni daju u bijeg."
(E-Isra, 46)
nTo vam je zato to niste vervai kd se pozivao Al ahu
J edino m, a vervali ste ako bi M u se neko dru smatrao
jednam! Odu pripada jedo Alau, Uzvienom i
velm. " (Gafr, 1)
nTa smo svam vervesni neprjatelje odrivali,
ejtne u vidu ljudi i di, kji su jedni d kene
besjede gvorli, da bi i obmanui -a da je Gspoda tvoj
7
80k'kh, ~
htkYhII\tMJ
|| h0l0bIIk
B
_

80k'kh,
htkh| |1tM
P|h0l0bIIk
htio, oni to ne bi uinili; zato ti ostavi njih, i ono to iz
milaju. " (El-En'am, 1 1)
Kad je rje o modanim centrma, nevjernici su na istom nivo
kao i vernici, jer i sv posjeduju, ali zato nevjernici prhvataju i
shvataju samo ono to ele, a preziru ono to bi i popravlo nji
hovo stanje, tako da su oni na stepenu ivotnja, koje nemaju centre
modane svjest. Uzveni Allah kae:
''Misli li ti da veina njih hoe da uje ili da nastoji da
shvati? Kao stoka su oni, ak su jo dalje s Pravog puta
skenuli. " (El-Fuk, 44)
''Mi smo za Dehennem mnog dine i lude stvorili; oni
paeti imaju, a njima ne shvataju; oni oi imaju, a nima
ne vide; oni ui imaju, a njima ne uju; oni su ko stok,
aki gr - oni suzaista nem. (El-E'ra, 179)
Oni koji nee da veruju slini su stoci na koju se vie,
ali ona uje samo zov i v. Gluhi, nijemi i slijepi - oni
nita ne shvaaju. " (El- Bekra, 171)
Rezultat toga jeste da Uzvieni Allah zapeat srca nevjernika i
njihove modane centre, tako da bivaju postepeno pogoen atro-
. f.om. Inae neuro - psihike bolesti su esta pojava kod nevjer
nikih drutava, materijalista koji u veini sluajeva oboljevaju od
Alhajmerove bolest, koja je inae rairena na Zapadu, dok je vrlo
rjetko prsutna u islamskim drutvma. Uzveni Allah kae:
''Al a je zapeatio srca njiova i ui njihove, a pred oi
ma njihovim je koprena; njih eka patnja glema. " (El
Bekara, 7)
Ovdje se u ajetu pod rjeju (lu b) misli na um i razum, koje
Arapi, isto tako, u prenesenom smislu nazivaju rjeju "klu b".
!krima tumaei ajet:
o ljudi, kako moete sMjati u oivljenje, pa Mi vas
stvaramo od zeme, zatim od kapi sje

ena, potom od
ugk, zatim od gde mesa vidljivih i nevidljivih udo
va, pa vam pokemo mo Nau! A u materice smjetamo
ta hoemo, do rka odreenog, zatim inimo da se ko
dojenad raate i da poslije do muevnog doba uzrastate;
jedni od vas u, a dru duoku starost doivljavaju,
pa zaas zaboravljaju ono to saznaju. ti vidi zemlu
kko je Zla, ali kad Onju ku spustimo, ona ustrep
e i uzbuja, i iz nje iznike svakovrno bilje prekasno."
(E-Hadd, 5) kae da onaj ko ui Kur'an nee zapast u
ovakvo stanje.
Vjernici uvijek kau: "u smo, i pokoravamo se", dok nevjer
nici i licemjer kau: "u smo i ne pokoravmo se." Rezultat toga
jeste da se sljedee rjei Uzvenog Allaha odnose na vjernike:
"Izlazite iz njeg svi' , ree On, jedni d ete ne
prijatelji biti! ' Od Mene e vam uputa dolaiti, i onaj ko
bude slijedio uputu Moju nee zalutati i nee nesretan
biti. " (Ta, 3)
A na nevjenrke i licemjere odnose se slijedee rjei:
fA ona ko okene gav od Kjig Moje, taj e tekm i
vo tom iveti, i na Sudnjem danu emo g slijepim oivi
ti. " (Ta, 14)
Istu je rekao Uzvieni Al ah i Njemu prpada svaka hvala.
99
t8
b|t\8|!|!I|N
| |!|80t00|I
L I C E , O G L E DA L O D U E
Abdurezak Nu/
Kur'an je u svojim asnim ajetma ukazao da lice ovjeka pro
mijeni boju, tj . pocrni kada padne u oaj i tugu, a o tome govore
sljede kur' anski ajet:
''I kad se nekome od ni javi da mu se rodila ki, lice mu
potamni i postaje potiten." (En-N ,58)
A kad nekog od nji obraduju vijeu da mu se rodila
ona koju pripisuje Milostivom, lice mu se pomrai i po
staje potiten." (E-Zu, 17)
K ur' an je naveo vrlo bitnu injenicu koja nedvosmisleno govor
o tome da je ljudsko lice ogledalo due, tako da se stanje i situacija u
kojoj se neko nalazi mogu vidjet posmatajui nj egovo lice. U tom
smslu, Kur'an, takoer, kae:
"A kad im se nai jasni ajeti kuju, ti primjeuje veliko
negdovanje na licima onih to ne verju, koji umalo da
l 0l
t'8,}
8|t\8|!|!!|N
| |!|80t00|I
l 0I

t'8,
8|t8|!|!I|N

||!|k0t00|I
ne nasru na one koji Drjei Nae kzuju. Reci; 'Ho
ete li da vam kem to e vam hiti mre od tog? -Vatra
kojom nevercima prjeti, a gozno e ona prbi
vaite hiti. "' (E- Hadd, 7)
"Mumed je Allaov posl a njegvi sljedbenici
strog su prma nevercima, a samilosni meu sobom;
vidi i kko se kanjaju i licem Ote padaju elei Alla
hov ndu i zdovoljstvo, na licima su im znaci, tra
gvi od padaja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu.
A u lndilu: oni su ko biljk kd izdaak svoj izbaci, pa
@onda uvti, i on ojaa, i isprvi se na svojoj staljici
izivajui divljenje sijaa, da hi On vercima najedio
nevere. A onima koji v em ju i dobra djela ine Alla
obeava oprst i nagdu veli." (E-Fet, 9)
O ovoj injenici se nije znalo nita sve dok nauka nije napre
dovala dolazei do bitnih rezultata u svoji prouavanjima. Ov
injencu potvdila su medicinska i psiholoka istaivanja potru
jui da je lice ovjeka doista ogledalo due, kako je to i Kur'an naveo
jo stoljeima ranije. Dr. Gaylord Haros o tome kae: ''voje je lice
ustvari toja poruka svjetu kroz njega se drug mogu upoznat sa si
tuacijom u kojoj se nalazi, ak se i sam moe pogledat u ogledalo i
tano odredit svoje stanje i pitajui svoje lice ta mu je neophodno . . .
Crne take ispod oiju dokaz su da j e ovjek neophodna ishrana,
svje i ist zrak dok bore koje se pojavljuju vlo jasno govore o
obimu onoga to je

ovjeka zadesilo tokom ivota, one su znak koji


govor o tome na koji nain proee ovjekov ivot."
Savremena medicina konstatra da lice posjeduje 55 miia koje
korstmo bez nae volje i svjest prlikom izraavanja naih osjeaja
i emocija. Ove miie okruuju nerv koji ih povezuju s mozgom,
preko mozga ov miii povezuju se s ostalim dijelovma tjela. Ta
koer, na licu se refektra sve ono to ovjek obuzima u grudima
i to osjea u bilo kojem dijelu tjela. Svaki dogaaj , dobar i lo,
ostavlja na licu. dubok ta, stoga je ovjekovo lice jedini dio tjela
koji otkva ovjeka i govor o njegovom stanju, i ne postoji ni jedan
drug organ, osim lica, pomou kojeg je moge proitat ovjekovo
stanje u kojem se nalazi.
tave, uenjaci trde da je mogue otkt ovjekov prirodu i
karakter putem bora na elu.
Tvdoglave i uporne osobe koje ne odustju od svoji ciljeva
obino stskaju usne, takq da se takva slika poj avljuje i onda kada
nemaju namjeru pokazivt inat.
Rne bore oko oiju govore o uestalom smijanju, dok duboke
bore oko oiju ukazuju na ljutnju i pesimizam.
Kod govornika (ora tor) i osoba koje se bave slinim poslovima,
kao to su advokat i sl., na sredni obraza pojavljuju se duboke linije
koje seu do brade, dok kod osoba koje veinu vremena provode pi
ui, kao to su daktlograf, potom krojai i sv oni koji su prmorani
zbog specifnost posla da dre glav pognutu, bore se pajavljuju na
vratu, odnosno ispod brade.
Dr. Aexis Karel, dobitnik Nobelove nagrade na polju medicine
i hirurgje tvrdi: "Obl lica ovisi o situaciji u kojoj se nalaze miii
koji se pokreu unutar masnog tkiva ispod koe, dok stanje ovh
mia uvelike ovisi o idejama i njihovom protoku."
l 0J
t8
H|tV8| !|!I|_g
|!00|I

l 01
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
p||!| 80|00|I Svaki ovjek moe dat izraz svome licu koji el i ove se maske
uvjek prdrava, a se nae lice, uprkos naem protvlj enju, poste
pena oblje shodno stanju naih osjeaja, tako da s prolaskom
godina lice postaje odgovarajua slika osjeaja, elja i nadaja osobe.
tce takoer izraava i dublje aspekte aktvnost osjeaja, tako
da se na njemu, pored pokvarenost i podlost osobe, nj egove intel
gencije, elja, emocija i stahova, moe odraavat narav tjela te or
ganske i psihike bolest. injenca j e da izgled organa u ovjekovom
tjelu ovsi o prehrani tkiva, a prehrana tkiva regusana je raspore
dom unutanjeg centa, odnosno vrstom aktvnost koje sprovode
lij ezde i probavni aparat. Na osnov toga, izgled tjela upuuj e nas
na stanje organa, dok je lice saetak cijelog tjela i ono refektra
fnkcionalnost lijezde ttnjae, eluca, crjeva, nervnog sistema, tj.
upuuje na osobenost i vrstu bolest kod osobe.
Ukratko reeno, svaka osoba nosi na stranicama svoga lica spe
cifnost svoga tjela i duha.
Na ovaj nain nauka je dola do dokaza na koje je Kur'an ve
ukazao govorei o lcu kao ogledalu due na kojem se refektra
ju stanja ovjeka, naroito kad je rije o situacijama koje govore o
emocionalnoj prirodi ovjeka, njegovm osjeajima i slino. Zato je
lahko prepoznat na ovekovom licu tugu i oaj, ak i onda kada ih
prekva maska, a, isto tako, lice refekta i sreu, smirenost i zado
volj stvo, odnosno znakove duhovnog staja ovjeka.
B I O L O K I S AT
prodr Misbah Sej id 1m:J
Uzen Al a kae:
Mi emo im prati dokze Nae u prstranstvma sve
mrk, a i u njima samim, dok im ne bude sv ja
sno da je Kur'an istina. A zar nije dovoljno to to je Gs
poda tvoj o svemu obavijeten?" (E-Fussilet, 43)
on ini da zora se, Onje no odredio za poina, a
Sunce i Mjesec za runanje vremena; to je odreda Sil
nog, Sveznajueg. " (E- En'am, 96)
Koliko smo Mi samo gdova razori! kzna Naa im je
dolaila nou i danju kad bi pregi. " (E-E' era, 4)
on vam je dao no da u njoj poinak imate, i dda ge
date. To su dokzi za ljude koji uju. " ( Junu, 67)
o verci, nek od vas u tri sluaja zatrae doputenje
da vam uu oni kji su u posjedu vaem i koji jo nisu
spolno zreli: prje jutje molitve i kad u podne odlo
ite odjeu svoju, i poslije obavaljanja none molitve.
To su Odoba kda niste obueni, a u dr doba nije ni
vama ni njima gjeh, ta vi jedni d morte ulaiti.
l 05
t'8,
8|t\8|!|!I|N
| |!| 80t00|I
l 00
t'8

r
8|t8|!|!I|N
||!|80t00|I
Tako vam Al a objanava prpise! AAlla sve zna i mu
dar je. " (En-Nur, 58)
``nisu vidjeli da smo unili no da u njoj otpoinu, a
dan vidnim? -to su, zaista, doki za nard ko
J
i verje."
(En-Neml, 86)
"Reci: ' Kite v meni - ako bi Al a dao da vam no
.
potraje veno do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim
Allaa, svetlo dao? ne ujete?'
Reci: ' Kite vi meni-ako bi Allah dao da vam dan potra
je veno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim Allaa,
no dao da u njoj otpoinete? ne vidite?
Iz Milosti Svoje On vam je dao no i dan; da se u njoj od
Mte, a da iz dobara Njegvih privrdu jete i da zahva
ni budete. "' (El-Ksas, 71-73)
"I jedan od dokza Njegvih jeste san va nou i po danu,
i nastojanje vae da stekete neto iz obilja Njegva; to
su, zaista, pouke za ljude koji uju. " (Er-Rum, 3)
"Allah vam je dao no da se u njoj odmarate, a dan da vi
dite. Allah je neizmjero dobar prema ludima, ai vei
na ljudi nee da zahvaljuje. " (El-Gafr, 61)
POUKE I Z NAVEDEN I H AJ ETA
Uzveni Al a nainio je ovj ek dnevnu organzacionu ulog
smjenjivanj em dana i noi, tako da je odredio dan za posao i sline
aktvnost, a no za odmor i stanovanje. Nainio je no hladnom
i Dom, njenu hladnou uzrokom pod kojim slabi pokretaka
snaga, a njenu tnu uzrokom smirenost pojavnh ula, intelekta i
duha. Pored toga, odlkovao je svaki perod noi i dana posebnou,
tako da se ibadet u posljednjoj treini noi, potom se ujuto kanja
sabah - namaz. Zatm je Uzvieni Alah podaro odmor u podne,
spavanje u podne (kqlul) radi odmaranja uma i duha.
Isto je tako Uzeni Alah naredio da se uva srednji namaz
(ikdija - namaz), tavie, izdvojio je radnike koji su primorani radit
odreene poslove kao to su noni uvari, potom one neophodne
poslove predvene da se obavlj aju nou jer je veina noi predvie
na za odmor i spavanje, osim odreenog dijela, odnosno posljednje
teine noi, dok je veina dana predviena za posao, dnevne
aktnost, osim jednog odreenog djela, a to je pode.
Ovo se u potunost podudara s biolokim rtom i bioloki
satom koji precizira aktvnost tjela.
Enes, r.a, pripovijeda: "Dola su t ovjeka kui Boijeg Posla
n i kod njegovih ena se raspitva o nj egovim tajnim ibadetma.
Dobivi odgovor, uini im se kao da to nije dovoljno, pa rekoe:
l 0
t'8,
8|t\8|!|!|

I |!|80t00|I
l 0B
`
K0t'8,
,

8|tV8| !|!I|M
' ||!| 80|00|I 'Gdje smo m u odnosu na Boijeg Poslanika. Nj emu su oproteni
svi grjesi, proli i budui.'
Jedan od njih ree: '

to se mene te, ja u od sada cijele noi


provodit u ibadetu.'
Drug ree: ' ja u od sada svaki dan postt i nikako neu pre
kidat post.'
Trei ree: ' ja u se klonit ena i nikako se neu vie enit.'
Zatm je doao Poslanik i upitao: 'i ste oni to su rekli to i to?
Tako m Alaha, ja sam poboniji i bogobojazniji od vas, a ja postm
i mrsim, klaja i spavam, a i ivm branim ivotom! Ko god se
udaji od mog sunneta (naina ivota i rada), on ne prpada men."'
(uar i Muslim).
Ueni ashabi, tabini te uenjaci poslije njih razilaze se u pogle
du toga da l je dozvoljeno sijeljenje nakon jacija - namaza. Neki ne
dozvoljavaju nakon jacije da se sijeli, drug to dozoljavaju, ako je
sijeljenje radi nauke, i iz neke potrebe dok je veina miljenja da je
rje o olakici.
KORI STI OD SUNN ETA ALLAHOVOG POSLAN I KA
Korst su sljedee:
1 . odreivanje noi za spavanje i odmor, osim posljednje treine
noi, koja je predviena za namaz, zik i promilj aje;
2. rani odlazak na poinak, nakon jacija - namaza, osim ako
postoji druga poteba;
3. podstcanje i prpremanje za odmor i poiak tokom noi,
tako da se svjetla pogase pri spavanju i da se ne prav buka nou,
jer su t vajski utjecaji vrlo bitni za bioloki sat kako emo i vdjet;
4. zabrana koja se odnosi na obavljanje namaza nafle nou kada
se ima veliki osjeaj za snom, tako se udovoljava prrodn pote
bama tjela;
5. zabrana obavlj anja posla, pa ak i ako je rje o ibadetma
nautrb prrodnih potreba tjela.
BI OLOKI RI TAM S NAUNOG ASPEKTA
Redovni bioloki ritam
Pod redovnim biolokim ritmom podrazuij eva se perodino
odstupanje od mmalne granice do maksimuma, i opet do m
malne granice, kada je rije o aktvnostma tjelesnh organa. To je u
skladu s utvrenim vremenskim planom koji je ujedno i nepromjen
ljiv to je jedna od karakterista vrlo bitna za iw materiju.
SPECI FI NOSTI BI OLOKOG RI TMA
Odreen je genetsk naslijeem, dakle ne stjee se.
Stalan je unutar jedne vrste (miJ nona aktvnost, dnevni od
mor, !o'ek - dnevna aktvnost, noni odmor) .
Njegovo postojanje ne ovsi od vanjskih inilaca, kao to su
svedost i tmina, a se prlagoava njima shodno promjenama koje
obuhvataju rtam poveajem i smanjivanjem.
VREMENSKO PRI LAGOAVANJE TI JELA
Svaki aparat, fnkcij a i organi rade unutar sveobuhvatnog plaa
koji podrazumijeva najve korist za tjelo (ivot i zdravlj e). Tako u
toku dana aktvnim bivaju nervni sistem, srce i krvotok, disajni oga
ni, 'povea se izluivanje hormona koji osiravaju energiju kao
npr. , kortzon, potom hormon koji se prje kortzona na jedan sahat
aktvra i om
?
guava izluivanje kortzona. U toku noi poveava se
l 09
K0t'8,
H|tV8|!|!I|M
||!|80|00|I ,
l l 0
'--
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
||!|80|00|I aktvnost izluivanja koje dovodi do odmora i smirenost elesnih
aparata, kao to je to sluaj s melatoninom - prost-nervni si
stem- limfne elije i bijela krvna zrnca koji ojaavaju odbranu tjela,
zato odbrana dolazi uglavnom nou kada se smanjuje nvo kortzo
na, a samim tme aktvraju se sredstva imuniteta, tako da konstan
tno dj elovanje ovog hormona na imuntet iezava.
BI OLOKI SAT
m
_ om

N P
fod
activity
body temp
On je odgovoran za perodino usmj eravanje i vremensko pla
nranje, na stabilan i sreen nain djelovanja.
Gdi e se nal ozi ?
Nalazi se u centru iznad mozga te u drugm elijama i tkivma.
Studje su pokazale da dijelov ronjae ne razdvajaju perodini bi
oloki rtam.
Ko uprovl j o bi ol oki m satom?
Postoje geni koji se zovu per i tm, oni su pod utecajem tne
i svjetost; smanjuju se sa jarkom svjetou a poveavaju u t, a
ako se povea njihov kvanttet, dolazi do sjednjavja, a potom, po
vatm napajanjem, dolazi o zaustvljanja aktvnost gena koji su i
naprv zatm dolazi do aalize, a potom poinje ciklus ispetk.
Postoje dva gena koji se nazivaju "clock" i oni se sjedinjavaju
sa genom per i tm kako bi i aktvirati i otpoeli s radom biolokog
sata. Ova etri gena saijavaju centar biolokog sata. Ciklus za
poinje u podne, potom se gomiaju proteini, dok ne dostgnu svoj
maksimum pred zoru, kad se smanjuju kako bi otoeo (u podne)
novi ciklus.
Vonj ski i ni oci koj i utje u no bi ol oki sot
Neophono je biti paljiv jer j e bioloki sat podran sam od sebe,
tako da radi na prirodan nain, dok promjene i utjecaji izvana rade
u okru kontrole s poveanjem i smanjivanjem biolokog ciklusa.
Svetlo i tama - budnost i san - buka i tina
Ovi vanj ski utjecaji rade na ponovnoj adaptaciji uz preovlauju
u ulogu okolne, i to uz nain promjene kaliteta i kantteta u ge
nima koji kontroliu tanost biolokog sata, to dovod do promjene
fkcije organa u ponaanju.
Svj etl o
Aktvira izluianje hormona zaduenih za aktvnost, kao to je
hormon zaduen za izluivanje kortzona, potom hormon mukost
(tano u podne), a smanjuje se izluivanje melatonina putem tte
lijezde.
- Broj sat odreuje vrijeme svjetla kada bioloki ritam doste
svoj vrhunac.
l l l
t8,
H|tV8|!|!|

|| 00|I
l l I

t'8,
8|t\8|!|!I|N
||!|80t00|I - Poinje poveano aktviranje perfernog nervnog sistema, koji
aktvra izluivanje hormona za aktvnost, potom j e zaduen za ubr
zano lupanje srca, povea krvni prtsak, poveanje energj e neop
hodne za aktvnost, poveanu cirklaciju krvotoka kojim se mozak
snabdijeva te poveani nivo opteznost, koncentracije i usklaenost
pokreta.
- Poveano izluivanje kortzona.
- Poveani nivo eera, razgraivanje masnoa i proteina.
- Povean stepen energj e neophodne za dnevnu aktvnost . .
U podne
- Testosteron doste svoj vrhunac.
- Nivo adrenana je jo uvjek vsok.
- Osjeaj gladi dovodi do napetost.
- Poveana aktvnost srca, i tada je neophodno izbjegavat napor
U ovom perodu "kajlula" (opodnevno spavanje) .
- Neki znanstvenici smatraju da se mogunost zataj enja srca po
veava U perodu od 13- lSh nakon podneva i od 1 8-21h naveer.
ZAKLJUAK
Lpodne
1 . Iz navedenog se moe zakljuit da su dvostuko vee opa
snost za srce nakon podneva.
2. Izluivanje adrenalna deava se na ist nain, ak i onda kada
je osoba bolesna, tako je i s poveanim k prtskom. Dakle, za
one koji boluju od kardovaskularn bolest i poveanog kvnog
pritska najbolje je da se nakon podnev odmaraju. 41
Naveler
- Izluivanje melatonina.
-Smanjuju se otkucaji srca, pada temperatura tjela.
- Pospanost.
- Smanjuje se nivo izluivanj a kortzona, aktvira se imunost.
41 Bioloki sat - uzrok hipertenziji i debljanju? Iz novog istaja ji su rezultat
predstvljeni na Evopskom forumu neuroznanost (FENS 206) proizila je injenica
da bi biolok sat zaprav unutji sat u ljudskom tjelu, mogao bit uzrokom mnogh
rairenih bolest, kao to su hipertenzija, rezistencija na inzuln i gojaznost. Ruud Buijs
s niozemskog Insttuta za istje mozga smata da su poremeaji biolokog
sata ogovr za "metaboliki sindrom", koji moe napast srce i krvoini sustav
sa simptomima poput gojanost, rezistencije na inzulin i hiprtenzije. Bioloki sat
omoguje ivim biima, pa tako i ovek, da mjere vjeme. Rije je o jako vanom
elementu koji oreduje vjeme kada jest, kada se odmarat kao i tajanje sna. On re
i razinu aktvnost naih unutjih organa (metbolizam). Hormoni koji djeluju na
tano odredene dijelov mozga pvzani su tako s debljanjem. Ako nae tjelo ne moe
mozg rei kada je sito, jest emo preve i udebljat se. ''edna je opi stdija ot
pozitne relacije izmedu previe i premalo spavanja te gojaznost i kardiovaskularnih
oboljenja", kae Buijs, "a sve je ve dokaza prema kojima je metaboliki sindrom zapravo
bolest mozga". Ovaka otkra svkako e na lijeenje gojaznost i pak hipertenzije
djelovt tako da ih se povzuje s poremeajima biolokoga sat. No, to otrie ostvlja
jo jednu mognost s drue take gledita. Mogue je da promjena stla u sa
smanjenom dnevom aktvou i povanom koOcijom hrane u verjim
satma, takoer, negatno uee na na bioloki sat, smata Buijs, ostavljaju tako
prostora tadicionalm metodama lijeenja kardiovaskularnih oboljenja i gojaznost na
temelju zdravog naina prehrane. ht:/ /blup.ba (op.pre)
l l J
t'8,
8|t\8|!|!I|N
||!|k0t00|I
l l 1
1
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
,,_ ||!|80|00|I
SAVREMENI UTJ ECAJ NA BI LOKI SAT42
- Nona smjena (rad nou).
- Putovanje avionom na veliku razdaljinu s jasno izraenim vre-
menskim razlma.
- Bdijenje nou, a spavanje tokom dana (suprotno prrodnom
ciklusu).
- Kardiovaskularni i muskulatorni prtsak nakon podneva, zbog
poveanja adrenalna, krvnog prtska i aktvnost srca.
- Organska, psihika i umna aktvnost, koje su na najnioj ra
zi u t ujuto.
42 Ura biolok sat. Do 35. goine iot plonost ena se gotovo preplovi, Q je
w prnuena da se okrene skpim teta vjetak oplonje.Voe brtnsk
stunjak za plonost profesor Bil Lder savjetuje enama d do . goine obave
testranje plonost ko bi sve potencjalne probleme moge drjee prje nego to bude
preksno. Profesor Bil Lder pruuje eMkoje ele dzasnuju proicu, mkjeru
stvljaju na prvo mesto, dzaprvo zabijaju gavu u pijesa. Sv ena bi tebalo do 30.
goine dobavi aa ki preged ultom, d bi na vjeme ot eventune
komplikacje oko mognost zaea, kae Lder. Istje je pko dje prosjena
dob zasnianja prodice ko udarh ena ve prela granicu o go dok se puno
njih za majnst odluuje tek u etdesetm go ita. Mutm, do 35. godine
iot plodnost ena se gotov preplovi, pa je vna prsiljena d se okrene skupim
teta vjetk oplonje, koji nisu uvk uspjeni. ene ne shvatju vnost gona
kd je plonost u pitaju. Misle: ''o se nee meni dogoit, imam 37 go idem dva
puta nedjeljno u teretanu, ne pije, ne puim, u dobroj sam formi i sve na meni je mlado."
Pa i jeste s osim jajnika, tvdi profesor Lder.Inae, prje nekoliko sedmica jedno
drugo istje ptdilo je d jedna o m ene ima problee sa zaeem djetet, a
seda od deset ena starjih od 30 goina koje nemaju djecu brnu da he mo ostt u
drgom stnju, odnosno dBsu plone. prssonine.r (op. prev)
NADNARAVNOST U KUR' ANU l SUNNETU
- Sabah - namaz i njegov uecaj
- Odmor u podne (ajlule)
- On je Taj Koji vam je dao no za poinak a dan za aktvnost.
Reci: Kite vi meni - ako bi Al a dao da vam no
potrje veno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim
Al a, seto dao? ne ujete?'
Reci: Kite vi meni -ako bi Al a dao da vam dan potr
je veno, do Sudnjeg dana, koji bog bi vam, osim Ala,
no dao da u njoj otpoinete? ne viite?
Iz Miosti Svoje On vam je dao no i dan; da 8 u njoj od
Mte, a da Udobara Njegv privreujete i da zva-
ni budete. ' " (K,71 -73)
- U navedenim ajetma ukazuje se vanost bioloke harmonje
za tjelo ovjeka u skladu s rtmom biolokog sata.
- Dnevna aktvnost koja se te ranog ustajanja na sabah - namaz
. teei k osiguravanju opskrbe na to je i hadis Boijeg Poslan,
a.s., uputo. Sve se ovo deava u skladu s aktvnou hormona koji se
izluuju u tjelo putem biolokog sata, tako da je energja dostpna,
spremnost potuna a konzistentost ostvariva.
- Spavnje u podnevnim sahatma kada se odlae odjea.
- Tada nestaje napetosti kao poslj edica egzistiranja hormon-
ske aktivnosti, adrenalina i kortizona te poviene razine testoste
rona, koji zahtj evaju da se tjelo opskrbi u to vrijeme, a takoer
prua i priliku tijelu da se odmori od napetosti, tako da se i adre
nalin izlui kad mu je procenat najvi izmeu dva i etri sahata
poslije podne.
- Ikindija - namaz (uvajte namaze a posebno sredinji namaz) .
Ovakav vd je srazmjeran sa procentom adrenalina, t6 dovodi do
otklanjanja napetost i oputanja.
l l 5
t'8, -~
8|t\8|!|!I|N
I |!|80t00|I
l l 0
t'8,
8|t\8|!|!I|N

_` | |!|80|00|I - Poinak
1
aveer, kada se izluuje hormon koji djeluje na opu
tanje tjela (melatonin) , tada se smanjuje i procenat kortzona i
adrenana, pote se imunitet koji je spreman na odbranu tjela kako
bi djelovao na sanaciji i nadomjetanju onog to je izgbljeno tokom
dnevnih aktvnost.
- Nema buke, glasov nit sveta koji bi utecai na nervni sistem,
to dovodi do nervne i psihike napetost, tve, podstcaje na
orenje posljednjeg dijela noi, prje sabah - namaza, kada je U
najbistji i kada je tjelo prpravno za prmanje sveta kao pokatelj
za poet novog biolokog cilusa u tano precirano vrjeme.
- Takoer, ustajanje u ovo rano vrjeme prua pr da se spr
j ei sran i modani udar koji se deavaju u ovo vrjeme to je opet
upozorenje ovjek da slijedi upute u vezi s uzimanjem ljekova.
- Isto tako, odlazak u damju u ovo vrjeme, kao jedan vid
sportske aktvnost, dovodi do smanjenja krvnog prtska i smanje
nja sranih i modanih smetji.
NAMASKA VREMENA l NJ I HOVA POVEZANOST S VI TALNOU TI JELA
1- Kada musliman ustaje ujuto kako bi klanjao namaz, susree se s
t znaajne promjene.
a. Prpravnost na susret sa svjedou u odreeno vrjeme, to
dovodi do smanjene aktvnost ttne lij ezde, umanjuje se
melatonin i pokreu druge aktvnost povezane sa svjedo-
u;
b. zavrava se kontola nervnog sistema, koji je umiren tokom
noi, i otoinje njegova nova aktvnost;
C. prpravnost na upotebu energje koju osigurava poven kor
tzon tokom juta. Ova povenost deava se sama od sebe,
a ne zbog aktvnost i izlaskom iz postelje; isto se tako hor
moni seratonin i adrenaln poveavaju.
2- Tokom obavljanja podevnog namaza musliman se susree s t
vrlo bitne znaajke:
a. biva miran tokom obavljanja podne - namaza usljed povea
nja adrenalna krajem juta;
b. telesno se smiruj e kada testosteron biva u podne najvi;
e. bioloko sat zahtjeva od tjela poveanu energju ako podnev
n obrok ne bude navrjeme.
Na ovaj nain molitva biva umirujui iniac za napetost koja je
nastala zbog gladi
3- Musliman klanja idiju, a u vrjeme idije procenat adrenalina
je vlo vsok, u to vrijeme aktvnost nekih tjelesnh organa tako
er je izraena, posebno aktvnost srca.
Odmah nakon ovoga vremena udvostuena je komplikacija
bolest srca; isto tako, u to vrijeme smrtnost novoroene djece
je najvea, odnosno oko 1 4 h., a najvee komplkacije kod no
voroenadi deavaju se izmeu 14-1 6h.
4- Kad je rje o akam - namazu, on se smatra vrmenskim ter
minom kada se prelazi iz svjedost u pomraenje, to je opet
suprotno sabah - namazu. U vrjeme akama poinje poveano
izluivanje melatonina zbog nadolazee tne, deava se osjeaj
pospanost i ljenost, a postotak seratonina, kortzola i andro
fna sniava se.
5- U vrjeme jacija - namaza prelazi se iz aktvnog u pasivno stanje,
tj. iz aktvnost u smiraj . U to vrij eme temperatura tjela opada,
otkcaji srca su manji, dok se krvni hormoni poveavaju.
Proporcionalost .v pet vremenskih termina, dakle u vjeme
pet namaza, vro je bitna za tjelo, jer se ov vremensk termi
ni podudaraju s pet biolokih promjena u tjelu, to znai da
pet dnevnh namaza refektaju pozitvan uinak i djelovanje
tokom vremena njihovog praktciranja.
1 1 7
KUR'AN, - [
NERVNI SISTEM `-
l PSI HOLOGIJA
Z AV I S T l U R O K I Z M E U VJ E R E
l SAV R E M E N E N A U K E
pro dr Hamsav Ahmed el-Hamsav
Zavst se moe posmatat kroz preklapanje izmeu metafzi
kog svjeta i osjetlnog, odnosno osobnog iskustva. Ona se kod ue
njaka prrodn i medicinskih znanost posmatta drukij e od onoga
kako je vide i poiaju teolozi, psiolozi i sociolozi.
Moe se govort o sljedeim vdovma zavst:
1 - zavst bez zlobe i rvalsto, pod time se podrazumijeva osj eaj
da neko posjeduje vrjedne blaodat, pr emu onaj ko zavdi eli
imat iste takve. Ovakvo poimanje je najmanje povezano s pojmom
zavst. U hadisu koji prenosi Abdullah b. Mesud prenosi se da je
Poslanik, a.s., rekao: "Nema zavist u dva sluaja: ovjeku kome je
Allah dao mudrost i znanje pa po njemu postupa i ovj ek kome je
Uzveni Allah dao, imetak, pa tei da ga toi u dozvoljeno."
Aa, r.a., kae: "Nisam nikome zavdjela kao to sam Hatdi, a
Poslanik me je uzeo za enu tek nakon to je ona umrla."
U ovakvm sluajevma zavst nije grijeh, ve je ovaj vd zavst
u nekim sluajeva poeljan, posebno ako se blagodat na kojima
se zavd cijene i uvaavaju, odnosno ako osoba prznaje blaodat
kojia je onaj kome se zavdi obdaren;
1 1 9
KUR'AN
NERVNI SISTEM _
l PSIHOLOGIJA _ ,
l I0
K0t'8,
_ _ 8|tV8| !|!I|M
_ _ ||!| 80|00|I 2- odvratna zavist, pod t_ se podazumijeva gubitak, unitenje
i nestanak blagodat kod onoga kome se zavidi. Ovakav in je grijeh,
o njemu su navedeni mnog ajet i hadisi koji ga osuuju;
3- urok, pod t se misli da se nanese teta, naroito tjelu o
vjeka, putem uroka i pogleda. Ovako poianje vrlo je raieno
meu ljudima pod nazivom zavist.
to se te prvog poimanja nema razilaenja da u tom sluaju
nema tete nit odvratnost, i. ono ne ulazi u ovu temu, dok u druga
dva sluaja (drug i tei) elimo napravit jasnu razliku prje nego to
pojasno samu temu zavsti.
RAZLI KA I ZMEU ZAVI STI l UROKA
Kur'an nije naveo pojam urok u smslu da se natet neemu, a
posebno kad je rije o zavst ojeka pogledom i zavidnim okom,
a je zato sam izraz "zavist" naveden u Kur'anu pet puta, i to u etri
sure: El-Bekara, En-Nisa, El-Feth i El-Felek.
'' Mnog sljedbenici Knjig jedva bi doeki da vas, poto
ste postali verci, vrate u nevere, iz line zlobe svo
je, iako im je Istina po,znata." (El-Bekara, 109)
'' . . . ili bi ludima na onome to im je Alla iz obilja Svo
g darovao zavidjeli. A Mi smo Ibrahimovim potomcima
Knjig i mudrost dali, i carsto im veliko darvali. " (En
N isa, 54)
''Oni kji su izostali sio e ri kda poete da plijen
uzmete: 'Pstte i n da vas prtmo! " da bi izmijenii
Al ove rei. Reci: Vi n neete prtti, to je jo prje
Alrkao!', a oni e ri: 'Nije t, neg, vi Ozvi
dite. ' Anije ni to, ve oni mo tarju. " (E-Fet, 15)
'' . . . i od zla zavidnik kada zavist sije. " (El-Felek, 5)
Iz znaenja biva jasno da je zavst navedena u ajetma zavist u
smislu loe ete, uz elju da nestanu blagodat kod onoga kome se
zavdi bez moi da zavst posjeduje vlasttu snagu koja bi utecala na
onoga kome se zavidi i tako mu nanijela tet, dok se u suri El-Felek
zavst navodi kao zlo od kojeg se tai utoite kod Uzvienog Alla
ha, s tm da bi se paljivijim prouavanjem dolo do zakljuka da se
utoite kod Uzvenog Allaha tai od zavidnika, a ne od zavs.t, jer
zavdnik kada zavidi, on puni svoje srce mrnjom i zlobom elei da
nestanu blagodat kod onoga kome se zavdi, on tei da mu naudi
udarcima, unitavanjem nj egovog imetka, kraom i pak ubistom.
U ovom sluaju zavist uzrokje tetu na indirektan nain koji dola
zi od zavdnika, a nije samo puka elja da nestane blagostanje kod
onoga kome se zavdi.
Ovakva znaenja vrlo jasno se pokazuju na ve mjesta u Kur'anu
na kojima se pojanjava da teta koja proizlazi kao pojava iz zavst
nastaje i iz materjalnih postpaka zavdnika kojima se pokree nje
gova elja. U tom smislu moe se posmatrat i zavst Jakbove djece
prema njihovom bratu kada su ga svojim rukama bacii u bunar.
U hadisima Boijeg Poslanika, a.s., oba znaenja (drugo i tee)
vrlo su jasna, tako da meu njima nema mijeanja u bilo kojem ha
disu Boijeg Poslanika, a.s.
Zavst u smislu loe etke, pod ime se misli na elju da nestanu
blagodat kod onoga kome se zavdi navedena je u mnogm hadisi
ma, kao npr. :
"uvajte se zavst, jer doista zavist unitava dobra djela kao to
vatra guta drva." (Prenose Ehu Davud, od Ehu Hurejre, i Ibn Mad
da, od Enesa ibn Malika).
Od Zubejra Avvama, r.a., prenosi se hadis koji biljei Tirmizi, a
tu stoji da je Poslanik, a. s., rekao: "Tako mi Onoga u iji je rukama
moja dua, neete ui u Dennet dok ne budete vjeroval, a neete
vjerovat dok se ne budete meusobno voljeli. Hoete li da vas upu
t na ono ime ete se meusobno voljet? irte selam (ozdrav)
meu sobom."
l Il
t'8 -
|tV8|!|!I|N
| |!|80t00|I
l II
t'8,
8|tV8|!|!!|N
||!|80t00|I Pod pojmom urok misli se na uecaj na ono to se vdi uzrok
jui mu tetu, i to na sljedei nain.
U hadisu Boijeg Poslan, a.s., koji biljee Buhaija i Muslim u
Saa, a Ehu Davud, Nesai i Ahmed u Musnedima, a prenosi ga
Ehu Hurejre, stoji da je Poslanik, a.s., rekao: "Urok je istna."
Sujut za ovaj hadis kae da je ispravan.
U drugom hadisu od Ibn Abbasa prenosi se da je Poslank, a.s.,
rekao: "Urok je istna, i da je neto preduhitlo odredbu, bio bi to
urok."
Aia, r.a., prenosi: Poslank, a.s., naredio bi onom koji je urekao
da se abdest i da se tom vodom spere onaj koji je ureen. Hadis
biljei Ehu Davud.
Slijedi tabela s komparacijom zavisti i urk
Urok (ogled Zovi st
- O sj eoj koj i m posmotro eli do - O sj eoj koj em zavidnik eli do ne stone
nestanu blagodati kod onog koga blagodpti kod onoga kome zavidi zbog
posmatro, zbog obi l nosti bl agodati. prezira i mrnj e k.oju i ro pre mo nj emu.
- Pogl ed (urokl jivi) posj eduju neki l j udi , - Zavi st je osj eaj koj i mogu i moti sve
a drugi ne, i broj oni h koj i i maj u urokljiv osobe u razliitim priliko mo.
pogl ed je mol ehon. - Zovi st j e osj eaj koji se odnosi
- Urokljivi pogl ed jeste real nost koj oj no moral i l i etiku, i mogue j oj se
je vrlo teko suprotstaviti se el j om, suprotstaviti eljom i lijepim moral om.
al i postoji i drugi nai n do se umanj i - Zovi st se moe desiti i putem spoznaj e
njegovo dj elovanj e. od zovidlj ivco do neko posj eduj e
- Urok se ne moe desiti osi m vienj em blagodati , dakle bez obzira da l i to
neega ili pak osobe koju se eli urei vi di o, uo i l i o nj emu razmi l j ao.
od urokljivca. - Zavi dni k ne moe utjecati no onoga
- Urokljiv pogled utjele no osobu vrlo kome zavidi, vet suprotno, osim oko se
negativno nanosei j o tetu. kod zavidnika ne pobudi nagon do no
- Snago i mot urokljivoco razl i kuj e se moterijalon nai n uni ti blagodati koje
kod je ri j e o pogl edu, oni koj i i maju j ak osoba koj oj zavi di posj eduje, odnosno
i prodoron pogl ed s j aki m utj ecajem, oni do mu spol i i movi nu, i l i i znosi o nj emu
takvu mot i maj u nod svim osobama, o i zmi l jotine i sl.
oko i maj u manju snagu pogleda, i maj u -Obi m zavi sti i j ai no ne razl i kuj u se
je so mo nod neki ma. od osobe do osobe, al i se razl i kuj e
povezanost zavi sti s osobom koj oj se
zavi di .
Dakle, ne postoji velka razlka izmeu uroka i zavist, jer se
prmjeuje da u mog sluajevma urok koji pogaa proizilazi od
zavidnika koji eli da blagodat kod drugoga nestanu.
Poznato je takoer da osoba, muko i ensko, moe urei ime
tak, djecu i poloaj ljudi, ak moe urei i samu sebe.
Ukratko bismo mog saet navedeno.
Zavst je poast i zlo jer se smatra loim moralom, a se ovo
zlo moe pretort i u pakost i zlobu kod zavidnka, tako da on
l IJ
K0t'8,_r
H|tV8|!|!I|
||!|80|00|I
l I1
t'8,
8|tV8|!|!I|N
_ ||!| 80t00|I tei povrijedit onoga kome zavdi. Zavst sama po sebi ne moe
nanijet tetu onome kome se zavidi, ve je zavdnik svojim djelima i
postpcima moe nanijet. U rok pak moe pogodit onoga kome j e
namijenjen i nanijet mu tetu. Shodno tome, navodi se u hadisu od
Aie, r.a.,: "Poslanik, a. s., kada se poaio, Dibri mu je rekao: 'Bi
m Mjebrike ve min kuli dai jefke ve m err hasidin iza hasede
ve erri kulli zi ajnin."'
U hadisu se naglaava da zlo dolazi od zavdnika i od osobe koja
moe urei. Dakle nije svaka osoba u stanju da urekne, ona to ne
moe ako ne posjeduje odreene karakteristke.
STAV SAVREMENE NAUKE
Uenjaci se slau da postoje et podruja koja se meusob
no podudaraju, a to su: energj a, materja, ivot i dua. oyekje
za svako podruje ustanovio posebnu nauku. Tako fzika prouava
energju, hemija se bav izuavanjem materije, nauka oivim biima
bavi se izuavanjem ivota, a psihologja duom. Potom je ljudski
mozak doao do zakljuka da postoje podruja koja se meusobno
podudaraju, tako da je, oslanjajui se na ovaj zakljuak, i naukama
dao imena kao npr. , fziohemija koja se bav izuavanjem energje i
materije, organska hemija koja se bav izuavanjem materje i ivota,
neurologja koja se bav izuavanjem ivota i due.
NAUKA O ENERGI J I
Svijet energje je Boije stvaranje koje predstavlja tajnovitost i
skrivenost tjela, ima vdljivu manifestaciju i utjecaj, energj a se kree
brzinom koja premauje brzinu materije, odailje se u valovma koji
se razliju po svojoj duini i brzini, tako da se i utjecaj energje
moe razlikovat.
Svaki put kada je duina ovih talasa razliita, i utjecaj energj e je
razliit. Tako duina od 1 0- 1 OOOO fentometara daje odreen utjecaj,
te se ovdje radi o gama - zrakama, dok se kod duine od 1 O . OOOO- 1 O
miona radi o iks (x) zrakama.
Poznato je da svjetost koju oko vid, sa svm bojaa, ima dui
nu valova amplitde od 400 nanometara za ljubiast boju, do 7 60
nanometara za crvenu boju.

to se te niza duine vlova, svaki niz po svom utjecaju vodi


do razliitost. Tako ako pretostvmo da jezik predstavlja skupina
rijei koja je sastvljena od skpine slova, onda niz ovh slova daje
mnoge rjei koje iaju razlito znaenje, iako broj slova u gotovo
svakom jeziku ne premauje brojk od tdeset, dok niz rijei daje
bezgranian broj znaenja.
Pretostavmo da niz snopa energje sa svojom duinom pred
stavlja niz sastavljen od slova i rjei u jezik, tako da ako na oko
padne zrak energje duine od 400 nanometara, oko e je vdjet
ljubiastom, zraku od 450 nanometara vdjet e plavom, od 520 na
nometara zelenom, od 600 utom, 650 narandastom a 760 crve
nom, to su dake osnovne boje koje predstavljaju svaa od njih neko
slovo i to je njihov utjecaj s duinom od 400-7 60 nanometara.

ta
je, dakle, onda s duinom i janom talasa od 1 O fentometara do 1 O
hijada kilometara.
Dakle, moemo pretostavt kakav je to utjecaj energj e s dru
g veim duinama na ivo bie, posebno na ovjek, dakle ne
samo na oko ve na cjelokupan nervni sistem.
Posljednjih godina pojavle su se studije vrlo udne, ali i bit
ne, koje su ove pretostavke postavle gotovo sigurnim, zato emo
ukatko navest neke dijelove i t studij a.
Jurj Holofov specijalista za fnkciju nervnog aparata smatra
da ovjekovo tjelo obavijaju elektomaetske zrake, s t da nji
hov utecaj na ivotje nije dovoljno poznat. Pored ovog vjskog
utjecaja nalazimo da tjelo proizvodi unutanja elektomagnetska
polja specifna samo njemu, ali se ne zna dovoljno o nainu djelo
vanja ovh polja.
1 25
KUR'AN, ' ,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA
1 26
KUR'AN,
, NERVNI SISTEM

_' 1- l PSIHOLOGIJA Takoer su naunici ot da j e mogue putem koe prenijet


informacije putem nervnih zavretaka do mozga.
Peter Kobts kae: "Pojave dijelim na mogue i nemoge, otkr
vene i neotkrvene, i neophodno je da ne zapadnemo u stare pogre
ke kada se mislilo da ne postoje nova nezavisna otkria."
Dr. Hiroi Motojama uradio je pokuse na obinoj osobi i osobi
koja ima unutanju energetsku mo, i otkro je da osoba s energ
jom moe uspostavit kontrolu nad fnkcijama nervnog aparata, kao
to su lupanje srca, brzina dsanja, ak su neke osobe s unutanjom
energjom mogle zaustavit otkucaje srca pet sekundi. Potom je utvr
dio da osoba s energetskim poljem dj elovanja ima utjecaj na obinu
osobu uzrokjui mu deformacije na tma poljima, u procentu na
vale plazme, brzini disanja i elektootornost koe.
Uspio je takoer da projektuje vlo precizan aparat za mjerenje
energje, tako da je utvrdio izvor energje iz tjela osobe koja ima
unutar energetsko polje koje ima utjecaj na obinu osobu. Ta energ
ja izvire iz "akre", koja se nalazi na produetku kimenog stuba uz
duinu ovjekovog tjela, a najaktnij a je akra koja se nalazi izmeu
oiju, gdje dodiuje sluznu lijezdu.
Slika pojainjava izar energije iz fovekovog tijela nastala pomotu jednog od aparata z mjerenje energje.
Hiroi Motojama uspio je saet rezultate do kojih je doao na
sljedei nain:
- obine osobe nisu u stanju odiljat ovu en
e
rgju;
- osobe koje se odlikuju ovom energjom mogu probudit takvo
odailjanje putem koncentacije;
- najjaa taka ove energj e, dakle akra, nalazi se na elu izmeu
oiju;
- utjecaj na osobe je oit.
Dakle, Hiroi Motojama doao je do zakljuka da postoje osobe
koje se ne odkuju ovom energj om i one koje se odlikuju njome, a
da je broj osoba koje se njome odikuju malehan. Kod ovh osoba
postoji aktvno dj elovanje ovh a, posebno akre koja se nalazi
izmeu oiju. Ta osoba je, prema hadisu Poslanka, a. s. , urokljiva,
jer kada se psiha ove osobe pokrene U pravcu osobe koja posjeduje
blagodat, iz nje se odailj e energja, posebno iz akre meu oima,
i utjee na drugu osobu unitavajui mu energju u nervnom aparatu
i sl., tako da ta deformacija vodi do bolest i boli i pak nemoi, to
je ustar i poimanje uroka u hadisima Boijeg Poslanika, a.s.
Ne Ee Cee
Cr1
Thid Ey
Tr
He
So Ps
Na slici su prikzani centri uzdu kifme a nanaee djelovnje se nalazi izmeu ofiju.
l I
K0t'8,
H|tV8|!|!I|M
|!00|I
l IB
t'8,
8|tV8|!|!I|N
~ | |!|80t00|I
DA Ll VODA MOE BI TI LI J EK?
U hadisima Boijeg Poslanika navodi se da osoba koja j e u sta
nju urei teba uzet abdest, te da se tom vodom teba oprat ureena
osoba. Ovakav postupak su i ashabi Poslan, a.s., prij enjival.
Voda se, kako je poznato, sastoji od kisika i vod, a dio vode
formira se u obliku koji nalje magnetskom polju koje ima negat
van i pozitvan pol. 43
U novje vjeme utvreno je da ako se voda tretra energjom
koja se odaije D magnetskog polja, biva moge rasporedit mo
lekule, pozitvnog i negatvnog pola, u jednom pravcu. Omoguena
je upoteba ove vode u lijeenju mnog bolest kod oveka ili i
votnja. Takoer je omogueno upotebom ove vode pospjeit rast
pilia i proivodnju jaja, kao i urod povra i voa. Ov voda ima,
isto tako, ogromnu snagu koja joj omoguje nesmetan prolazak u
protoplazru ivh elija, ime se pospjeuje njiov ivost i fnkci-
43 Benveniste je prv pokazao da molekle i atomi imaju svoje vlastte jedinstne
fekvencije, a njegov doprnos je i u tome to je koristo modernu tehnologju za snimanje
m fekvencja, te da je istovemeno same snimke korsto za staninu komunikacju.
Benveniste je otkro "pamenje vode". Sam Benveniste znao je da reprkusije njegovih
pronalazaka seu mnogo dalje od bilo koje teorje alteratne medicine. Ako je voa
sposobna utsnut u pamenje i pohit informacije molekla, to se imat dalekosean
utjecaj na nae rjevanje molekua i naina njihovog komunicja u tjelu, jer
molekle u ljudskim stanicama su, naravno, okruene vodom.Voda je jedna od
najtajnovtjih njer predstavlja smjesu dvaju plinov, a pr normalnim temperatrama
i prtscima ipak je teka. Del Giudice i Prpaata svjim su istjima matematki
dokazali da se zajedno stsnut atomi i molekule ponaaju kolektvno i formiraju, kako
su i oni nazvali, "koherente domene". Posebno ih je zanimalo kako se ta pojav
odvja u vodi. U znanstvenom radu objavljenom u Physical Rvie Ltters Preparat
i Del Giudice pokazali su da vdene molekule stju domene na nain vlo slian
laseru. Svjedost se obino sastoji od fotona mnog V duljina, kao kod du
boja, no fotoni u laseru imaju visok stupanj koherencije to je slino jedom jedinom
koherentom vau i jednoj izrzitoj boji. Te pojedine valne duljine vodenih molekula
u prsutost d molekla na neki se nain "informirju", odnosno plarzira ju oko
bio koje nabijene molekule te na taj nain phranjuju i prenose svoju fekenciju, tko
da ju je moge proitat na daljinu. To bi znailo da je voda poput magetofon,
snima i prenosi informacije. Voa, dakle, m oluujuu ulog u prjenosu enerje i
informacija; Benvenistov istinja u star govor da se molekularni si u tjelu
ne mog prenosit bez vode. ww@(op. prev)
onalnost.
U tom smislu je i preporuka Posl, a.s., da se upotebljava
voda koja je dotakla energetske take (akre) osobe koja ima mo
uroka i da se tom vodom spere osoba koja je ureena, jer se time
energja koja proizlazi iz osobe koja je u stanju da uree usmjerava
u korisnom pravcu prkom dodira s vodom tokom
spiranja i uzimanja abdesta, a posebno pranja lica,
kad ona dote mjesta izmeu oiju, gdje je ova ener
gja najjaa. Tako, ako se ona upotrjebi na nain da
se ureena osoba njome spere mogue je da se dio
ove energje prenosi u protoplazmu, ime se lijei
onaj dio tjela koji je obolio.
Ovo bi bio jedan kratak pregled koji trai po
drobnija pojanjenja, a ono to je bitno spomenut
na kraju jeste i to da je nauka utvrdila da urok postoji
i da voda kojom se pere i abdest urokljivac pomae
ureenom, dakle, biva, uz Boiju pomo, ljek. Po
drobnija pojanjenja ostavit emo naunim studija
ma koje e se u doglednoj budunost pojavit.
R
83%
+Dr. Jacques Benveniste, imuno log i tvorac ditalne biologje, na francskom Nacionalnom
instttu za zdravlje i medicinske naue, dokazao je da 1 molekula vode moe pohranit
362 880 binarnih informacija; 1O-ak moleka vode sadre broj informacija, koje bi
se tebalo ispisat na 30 000 stanica A4 formata. Njegova istaianja govore da se
molekularni signali u tjelu ne mogu prenosit bez vode.
Takoer je dokazao da voda ima odluujuu ulogu u prijenosu energje i informacija.
Voda ne samo da alje signal nego ga i pjaava.
Bioinformacije i vibracije su te koje vodu ine iom, zdravom i ljekovitom za ovjeka.
Svaka stanica, svai organ u tjelu ovjeka ima svoju prronu, zdravu vibraciju. Bolest
nekog organa pumjeva pad vbracije i promjenu frekencije toga organa.
Kombijui moderna istivanja i drevna znanja, moge je uspjeno unijet potebne
bioinformacije i uinit vou lijekom za mnoge bolest. Takoer je mogue pstvit
molekule vode na potebnu fekvencju i na taj nain uklonit energetske blokade u tjelu,
vratt potebnu fenkvenciju orgama, povsit ukupnu vibraciju tjela - otorost na
bolest. i stes, te revitalizirat cijeli organizam. Negatvi ioti i duhovni stav blokra
rvoj svjest o sebi, kao biu storenom da iv zdravo, napreduje i pzitno se
razja, vodi do zanemaja svog cjelokupnog bia. Sve vrste ovsnost, nebrge i
destukcije prema sebi pomanjkanje je svijest. Mogunost postavljanja informacije
koja budi svijest pomoi e oslobaanju od okova ovisnost, depresije, stesa . . v
ekD (op. prev)
l I9
OVJ E K J E STV O R E N
N E M O N I M
prodr Muhammed Seka Id
(secalsta medcnskih ianost)
Uzveni Al a stvoro je ovjeka slabanim. U tom smislu, On
kae:
Al a eli da vam olaka-a ovek je storen kao nejak
bie." (En-N isa, 8)
Ova slabost i nejakost odnosi se na psihiku i fzik slabost.

ovjek kada pogleda oko sebe u sueljavanju s Boijim znakovima


koji ga okruuju, kao to su nebesa, Zemlja, zemljotesi, v,
munje, gromovi, oluje, poplve, doista biva nemoan i slab.
O tome Uzvieni Al a kae:
Al a eli da vam olaa. -a ovek je storen kao neja
ko bie. "
l Jl
K0t'8,
|tV8|!|!I|M
||!|80|00|I
l JI

t'8,
8|tV8|!|!!|N
| M|80t00|I
LyB
OCOfD
`M
1WOUD
'
Razj embria u materici vo j a gr o nj slaboti
L
Dakle, ovjek je kao cjelokpno bie stvoren nemoan i od
neiste vode. U intelektualnom smislu takoer je stvoren nemoan:
Dato vam je samo mao znja." (-ism,_)
Znanje ovjeka je malehno i njega prate dvje vjeite prepreke:
neznanje prje znanja i zaborav poslije znanja. U sto, ovjek ne po
znaje budunost nit ono to e se desit:
Sao Al a zna kd e Smak sijet nastupiti, samo On
sputa ku i samo On zna ta je u matericama, a ovek
ne zna ta e sutr zaraditi i ne zna ovek u kojoj e ze m
lj i umjeti; Ala, uistinu, sve zna i o svemu je obavije
ten. " (Lu, 34)
Storen je nemonim i u svojim pospcima, a i u shvatanju,
tako da ono to je daleko smatra blizu, a ono to je blizu smatra
dalekm; korsno smatra tetim, a tetno korsnim, a takoer ne zna
ni posljedice koje e nastat i njegovh postpaka. (uhammed b.
S Usejmin)
Slabost ovjeka prat od samog tenutka njegovog stvaranja,
stoga se svko moe zapitat: "Dali ovu injenicu ovjek zna?";
"Da li ovjek razmilja od ega je storen?" Od zemlje!;
"Da li ovjek zna da je stvoren od niega i da nije bio nita?";
"Da li ovjek razmilja o snazi i moi koja ga je iz niega stvora
i oblovala od zemlje?"
To je ujedno i osnova ovjekovog staranja.
ovek kako god djeluje jako, mono i snano ipak je u samoj
bit nemoan u svakom pogledu njegove linost.
inoci ovjekove slabost ogledaju se u slijedeem:
- Vel nauni napredak ipak je jo uvjek ogranen. Jo su uvi
jek podruja ovjekovog tjela neispitana i ostaju nepoznanica. Zna
nje o mozg, harmonina fnkcionalnost dijelova tjela jo uvjek su
nepoznanice. Ako se otsnemo ka podruju osjeaja i shvatanja, nai
emo da su mnoge stvar iz tog podruja na nivou hipotetnost, a
ne na sigurnim inj enicama.
- Stunjaci, prouavajui ovjeka, naiaze uvjek na zakvljene
pu tanje kd god uznapreduju. Uzveni Al a kae:
l JJ
8
H|tV8|!|!I|M
||!| 80|00|I
l J1

t'8,
8|t8|!|!I|N
||!|80t00|I
''Pitaju te o dui. Reci: '

ta je dua, samo Gspodar moj


zna, a vama je dato samo malo znanja. '" (E-Isra, 85)
ovekova slabost se poveava i onda kada se ovjek upust u
sukob izmeu pamet i emocija; tada shvata da je nemoan da brani
svoje qsjeaje i da pobijedi strah i da spozna u mnogm sluajev
ma odakle on dolazi. Zato uz svu svoju ambicioznost on pokuava
uspostavt svoju vlast na Zemlji, borei se protv raznih nedaa, a
uskraen je da uspostav vlast nad samim sobom.
- ovek je nemoan da zna ta e se desit u budunost i kolko
go teio da otje i spozna pojave koje se deavju oko njega, on ne
moe znat ta e se desit nakon mjesec, nakon jednog dana mak na
kon sahat. Ni najvei ljekar na svjetu ne mogu garantat nekome i
vot produujui ga na jedan sahat. Zato ako ovek zna .da je nemoan,
na nain kako smo to spomenui, onda mu nita drugo ne preostaje
nego da se povnuje toj njeniC da je slab i da shvat veliinu njegovog
Gospodaa kako bi io iz toga pou i veno taio oprost.
Skelet tovjeka upuuje na njegovu slabot, ali i na savriensto Boijeg staranja
Tijelo

ovjeka je slabano, osjeaji ogranieni, ne moe vidjet


osim u granicama koje dozvoljava svjetost: bijele zrake, crvene, na
randaste, zelene, plave, ljubiaste itd. Meutm ono to premauje
ove svjetlosne zrake ovjek ne moe razlkovat kao to su iks - zra
ke, infracrvene, ultravioletne i slino, dok neke ptce mogu vdjet
pomou infracrvenih zraka, to znai da im je data mo da vde i u
jakoj m.

ovjek ima dva oka, dok neke ivotje, insekt, ptce iaju od
dva oka pa do nekoliko hiljada oiju. Pauk npr., ima osmere oi, ipak
njegov vd u poreenju s drugm ivotnjama vrlo je slab.

to se te slua, ovjekov sluh je ogranien, tako da ovjek ne


moe razlkovat mnoge talasne zvukove, od koji nek sadre dva
deset herca u jednoj sekundi m pak dvadeset hiljada herca u sekun
di. Isto tako, jaina zvka utjee vrlo tetno na ovj ekovo uho ako
zvk prekorauje odreenu granicu. S druge strane, mnoge ivotje
mogu ut zvkove koje ovjek ne moe. Tako pas moe ut gla
sove vrlo niske frekvencije pomou osjet dijelova sa strana nje
govog tjela.

imi moe prmit gasovne talase pomou dva uha,


koja se neprestano, kao radar, pokreu U razliitm pravcima kako
bi uhvatla te zvkove.

ovjek je najslabije stvorenje ako se uzme njegova umna i fzi


ka strana, to potuje samo njegovo stvaranje od neiste vode pa
do raanja, kada treba pomo od drugh. `
je Taj Koji vas nejam stvar, i onda vam, po
slije nejasti, snag daje, 8 poslije sna iznemogost i
sijede vlasi; On stvara to hoe; On sve ZO i sve moe. "
(Er-Ru, 54)
U ajetu se oituju znakov ovjekove slabost koji ga prate to
kom itavog ivota.

ovjek je slab i onda kad je najvie izraena


njegova snaga, jer kada ga zadesi bolest, tada postaje nemoan.
45 Saudijske novne "El-Alemu el-islami", S. Arabija, br. 1383.
lJ5
t8

8|tV8|!|!I|N
| !| 00|I
lJ
t 80R'kh,
htRh|I\tM
|P|h0|0b|Ik Nakon to smo shvati slabost koja prat ovjek, moramo uv
djet i jedini put i kojeg izvre prava i istnska snaga, put koji je izvor
smaja, to je put koji brani ovjeka, tit ga od svih nedaa, ukratko
rje je o imanu, vjerovanju u Boga. Iman je prava snaga kod ovje
ka, i bez njega ovjek je nemoan bez obzira kako snano izgledao.
Zato neka svako promisli kako je bi nemoan da se kree, sjedi,
govor, i neka uzme. pouk iz toga prije nego to postane jak i sna
an. Neka svoju snagu podredi pokornost Allahu d.., Onom Koji
nam je podaro pamet, promiljanje, vd itd. Trebamo znat da se
ivot odvja velikom brzinom, i uvijek smo izmeu slabost i snage,
nemoi i moi4
Uzvieni Alah stvorio je Adema od sutne zemlje, od eljeza,
kalcija, magnezija, ugljika itd. Odabrao mu je izgled, udahnuo ivot,
podaro mu umijee i energiju kako bi uzdizao Zemlju i koristo se
onim to se u njenoj utrobi naazi. Podario mu je pamet, sluh, vd i
odredio mu pravac kojim e ii tokom ivota, i da se kloni ejtana
kako bi bio spaen.
Pogledajmo ovjekovo tjelo kako je formirano. Ono sadri ! 4O
ratla voe, potom masti dovoljno da se naprav sedam sapuna, olova
da se naprav est hiljada olovaka, soli dovoljno da se npuni manja
kaika, fosfora dovoljno da se naprave dvje hiljade i dvje stotne
drvcadi veliine ibice, eljeza dovoljno da se napravi podugaak
ekser, eera dpvoljno da se napuni eernica itd. Dakle, to je ovek,
stvoren od zeje a kada umre, vraa se u nju, dok se tjelo pretvara
u elemente od kojih je i formirano.
Do susreta sa naom slijedeom knjigom! !!
46 Ibid, 1389.
l i T E RAT U RA KO R I T E N A U
E D I C I J I O D 1 5 K N J I GA
l . I ZVORI NA ARAPSKOME JEZI KU
a) Vi erska l iteratura
1 Ebatl jedb en tumha min el-tan", .Ibrahim 1u'ut, profesor na Azha
D 5.dio, 1 983.godine.
2 E!l tl el-muekkafne .. ,. Muhsin Abdulhamid, tee izdaje, irako W-
nistarsto za obraovnje, 1998. godine.
3 - El-Islm bene el-ulma ve el-hukk, ejh Abdulaziz el-Bedr, 1 965. godina,
Bagdad 2003. godie.
4 - Allh, Se'id Haw, ktbu el-ilmijje, Bejrut.
5 - EI-Tesr el-&br Er-Rz, 2.dio, darf el-kutubi el-iijje, Teheran.
6 - EI-Dtvahir ju el-tesrel-Ivir' an, ejh Tan tv Devher, 26 tomova, drugo
izdaje, 1350. m. godine.
7 - El-rhiku el-mahtm, Safjjurraan el-Mubarekfi, daru el-ulum, 1 . do,
Aman-Jorda, 2002. godie.
8 El-&sul ve el-i/, .Jusuf el-Qaradavi, daru el-sahve.
9 - Elfer'atu el-islmje e e . , el-Kadi Fadil Devl, Bagdad, 2002. godine.
l J
t'8,
8|tV8|!|!I|N
^
| |!|80|00|I ,
lJB

80R'kh,
\ htRYh||\tM
|P|h0|0bIIk

10 - Sira'u el-ear f el-mudeme'i el-isli ji, d. Muhsin Abdulhamid, prvo


izdanje, Ministarstvo obrzovanja, 1998. godine.
1 1 - Saellel-bean, Muhammed Husejn Mahluf, tee idanje, 1986. godne.
12 - Sallel-tear, Muhammed A el-Sabuni, t toma, Daru el-Kur'ani el
kerm, 2.dio, Bejrut, 1981 . godine.
13 - Sana'atu el-haat; d. Muhed Ahmed el-Raid, Dubai, 2. dio, 1992.
gode.
14 - V /umu el-hads, d. Abdulkerm Zejdan, Abdulhar Davud Abdullah,
Badad, 2. dio, 1 988. godine.
15 - V/umu ei-Kl r'ani el-kemi, ejh Abdurrahim el-Belini, prredio d. Reid
Nu' man el-Tikrit, Daru el-rud, Bagdad, 2002. godine.
16 - Fi l ei-Kl r'ani, 6. tomova, Sejjid Kutb, daru el-uruk, Bejrut.
17 - EI-Mubeffratu bi intsar el-islm, d. Jusuf el-Qaradavi, daru el-frk, 1 .
dio, Aman, 1996. godine.
1 8 - EI-Mustalhatu el-ere'a f ei-Kl r'ani, Ehu A el-Mewdudi, Damask.
1 9 - El-Vdi f feri el-kava'id el-khij e f el-fer'at el-isli je, d. Abdulkerm
Zejdan, 1 .do, Bejrut, Lban, 1997. godine.
LEKSI KOGRAFI JA
1 RjenikMewd, englesko arapski, Munir el-Be'albeki, Daru el-'ilmi lilme
lajin, 1967. godne.
2 - Rjenik Tesr k/imat ei-Kl r'ani, Muhammed 'dnan Saim, Muhed
Vehbi Sulejman, Daru el-fkri el-mu'asir, 2. dio, Bejrut, 2000. godine.
3 - Mu'emu el-luga el-arebje, Muhtaru el-sihah, Muhed Ehu Bekr ibn
Abdulkadir el-Razi, Mektebet el-nehda, Bagdad, 1983. godine.
4 - Mu 'emu el-mustalhat el- 'lmij e ve el-nij e ve el-hendesje, Ahmed efk el
Tajjib, Mektebetu Liban.
5 EI-Mu'mu el-mlhrs li efaiei-Kl r'ani el-kmi, Muhammed Fuad Abdul
baki, Daru el-f dva dijela, Bejrut, 1981. godine.
6 - EI-Mu'mu el-vd izdat od Daru el-t, 1989. godine.
NAUNA L I TE RATURA l LI TERATURA O NADNARAVNOSTI KUR' ANA
1 - Ahdan 'l el-latarandt prevo na arapski Se'id Dezairl, Daru el-nefaisi.
2 - EI-Ihsa el-hendes, .Nadi Teufk, .Reid Abdurezzak el-Sa Bag
dad, 1 989. godna.
3 - Esajaflel-diuludie el-hendesj e, .Mahmud Teufk Sal, Bejrut, 1985.
godne.
4 - EI-Ilaraflel- 'lmij e ... , prof. . Karm Sejjid G, Daru el-fkr, 1 . dio,
Kairo, 1995. godine.
J - Atlu el-kewi el-zerj i, .Enis el-Rav, Ministarsto za akademsko obra
zovanje, Bagdad, 1983. godine.
6 - El- 1daz el- 'lmij i f el-lr'ani ve el-s1nnet, Abdullah ibn Abdu, 1 .dio,
1417. h. goe.
7 - EI-Iktlaaflel- 'lmij e el-hadse ve delltuha f ei-Kr'am: . Sulejman Omer.
8 - En:mefl raje f beredet hNnf ei-Kr'am: . Ahmed Muh ed
Ismail, 1 . dio, Bagdad, 1 993. godine.
9 - EI-Idaz f el-qat el-i':, Muhed Ehu Jeser Abidin, Daru el-beair,
Damask, Sirja, 1999. godine.
10 - EI-Imanu ve el-tekaddumu el-'ilmij i, . Hani Rezuki, . Halis Delebi,
Daru el-fker, 1 . dio, Damask-Sirija, Bejrut-lban, 2000. godine.
1 1 - EI-Telhzsu f el'ulumi el-be/gat, El-Hatb el-Ka (u. 739. god.), Daru
el-kutbi, Bejrut, 1997. godine.
12 - El-Tu/usu . + . .e, Dozef H., prjevod . akir el-Ubejd, . Enis el-Rav,
Univerzitet Bagdad, 1 990. godine.
13 - Tevhidu el-ha/ki, Abdulmedid Zindani, Bagdad, Udijela.
14 - EI-DeVIel-hadar kel-ummet el-ilmij et f 'alemi el-adi, prpremilo stu
no nauno vijee povodom sazivanja devete Konferencije Arapskih zemalja
u Kataru, 2000. godine.
15 - Sidmu el-hadrat, Samuel Huntngton, prjevod Taleat ajib, 1 998. go
dine.
16 - EI-Ti1f halt el-sihat ve el-merd, . Muhammed Sadik el-Zelzele, dva
dijela, Kuvajt, 1987. godine.
17- EI-Zahiretu ei-Kr'anij e ve el'aklu, Ala el-Muderrs, Bagdad, jedan dio,
1986. godine.
1 8 - El- 'lmu ve el-i'az, .Dilaver Muh ed Sabir, doktorao u tutar
tu (jemaka), predaje na Univerzitetu Salahuddin, Sulejmanija, Irak, 1 998.
gode.
19 - El- V/umu el-tabi'jf ei-Kr'an, Jusuf Merve, daru el-mektebet el-hilal.
l J9
t8
8|tV8|!|!I|N
I|!|80t00|I` '
l40
80R'kh,
htRYh|| \tM
|PIh0|0b|Ik
20 - El- V/umu el-mu'asare f hidmet el-d'j et el-muslmi, d. Muhammed Deml
el-Habal, Musal, Irak, 2000. godine.
21 - El-Kr'anu minhelu el-'ulumi, d. Halid el-'Ubejdi, Islamski Univeritet
Bagdad, Irak, 2002. godine.
22 - EI-Kvaninu ei-Kr'jl el-harat, d. Hald el-'Ubejdi, Bagdad, 2003.
godine.
23 EI-Kvu ve el-haat min el- 'ademi hata ihur el-insani, d. Muhis el-Rjs,
d. A Musa, Damask, 1997. godine.
24 - EI-Minzr el-hendsj i l ei-Kr'ani el-le mi, d. Halid el-"Ubejdi, Ama,
2001. godine.
25 EI-Menhed el-hadisu f el- 'lumi el-i1sanij e, d. Faruk Sa, Daru el
fk, prvo izdanje, Jordan, 1996. godine.
26 - El- Menhed el-'ilmij u el-raju f draet el-Kr'an, d. Ids el-Haraf.
27 - Mevsu'atu el-i'a: el- 'lmij i, Abdurrahim Mardini, daru el-mehabbe, Da
mask, Daru ajet Bejrut, 2002/03. godine.
28 - EI-Miahu f ei-Kr'ani, ing. Ahmed A Dilejmi, Daru el-nefaisi, Bejrut,
2002. godne.
29 Nezartna el-mu'aare il el-kvi, Talih Na el-Hafadi, Daru el-ehid,
Bagdad.
30- Nezart 'lmij e l el-kutub el-semavj e, d. Fak el-ejh, Bagdad, 2000.
gone.
31- Vahat el-imani, Abdulhamid el-Belali, daru el-'avde.
32- EI-Hendesetu el-vraje ve el-istnsahu el-befer f el-Kr'an, Abdusitar Semir
Rdbu, Mosal, 2001. godine.
STRANA LI TERATURA
1 - Co/ge PIscs, F W Sears and M.WZemansky.
2 - Envronmemtal Scence-Managng PI.cal Rsoures, VoLli, Morgan. Morgan.
Wiersma, WCB, USA, 1993.
3 - Exlrtons An Intoducon t Astnomy. , Thomas T. Arny WCB., McGraw
Hl , 2.Editon, USA, 1998.
4 - Fundamental o Engneerns Materal, Peter A. Thornton/ Vito J. Colae
lo, Prntce Hall Inc., 1985.
5 - Fundmentals o Geolg, Carla W Montomery, WCB, McGraw Hl , 3.
Editon, USA, 1997.
6 How to Kow the Spidrs, B. J Kton, . C. Brown Compay Publishers,
IOWA, USA, 1953.
7 Micbiolgy, K. Talaro A. Talaro, WCB, 2. Editon, USA, 1 996.
8 S oil Testngfr Engnees, T. WL,John Willey sons, USA, 1962.
Autor je za pisanje Edicije korsto preko 120 razliith iora, zbog pro
stora naveli smo ona bitija. Koristo je razne kompjuterske CD pograme,
enciklopedije, naune i stune radove D arapskog svjeta kao i izvan njega,
prje svega t SAD i evropskih drava. Mnoge od njih nismo naveli (op.
pre).
l 1l
t'8, ,
8|tV8|!|!I|N
| |!|80t00|I
O A U TO R U
Dr. Had Fa Siddik C-'Ubejdi roen je u Badadu 1 964. godne.
Mainski fakultet zavrio je na Badadskom univerzitetu 1 985.
gode, a magstrao je na Tehnolokom univerzitetu u Bagdadu
1990. gode iz oblast graevarsta i eljezni konstukcija.
Doktoriao je na istom Univerizitetu 1 997. gode.

lan je Generalne skuptne saveza irakih ininjera.

lan je udruenja irakih ininjera i konsultant.

lan je udruenja ininjera Ujednjen Arapskih Emrata.

lan je irake poslovne komore u Ujedinjenim Arapskim


Emiratma.
Posjeduje nekolko svjedoanstava o osposobljenost
savremenom graevnskom tehnologjom.
Stunjak je za projekto inenjerstvo i glavi je ininjer u
nekoliko svjetskih konsultorskh kompanija.
Projektant i konsultant vie od 24 gode na raznim projektma
u Irak, UAE i Kataru.
Ima 1 O studioznih istaivanja objavljenh u prestnm
asopisima u Irak i izvan njega.
Uestvovo je na nekoliko znaajnh konferencija iz struke u
Iraku, UAE i Italiji.
l 1J
t'8,
8|tV8|!|!I|N
||!| 80t00|I`
1 44
KUR'AN,
NERVNI SISTEM
l PSIHOLOGIJA lan j e savjetodavnog tjela pr Centru za naunu nadnaravnost
u Kur'anu i sunnetu na Islamskom univerzitetu u Bagdadu.
lan je savjetodavnog tjela marokanskog Vijea za kur' ansku
nadnaravnost u Rabatu.
lan je Svetske Federacije za islamsko poslovanje i Centa za
naunu nadnaravno st u Kur'anu i sunnetu sa sj editem u Belgji.
Napisao je do sada oko 4 knjige i podruja kur'anske
nadnaravnost objavljenih dilj em arapskog svjeta.
Napisao je 3 znaajna djela o graevnskim ispitvanjima
projektma za buotne u vodo-zdravstvene svrhe i internetu.
Bio je predava na nekoliko insttuta o ljudskom razvoju u Iraku
na temu nauno inenjerske nadnaravno s t u Kur'anu.
Sudj elovao je na nekoliko konferencija i seminara posveenih
kur' anskoj nadnaravno s t.
Odrao je nekoliko predavanja, napisao nekolko stdija
i lanaka iz oblast kur' anske nadnaravno s t objavljenih u
uglednim asopisima i novinama u Iraku i izvan njega.
Odrao je vie od 1 20 predavanja na razliitm arapskim
satelitskim TV-stanicama o znanstenoj nadnaravno s t Kur'ana.
Doao je u svojim istaivanjima do vlo bitnih otkra i izuma
koje korste i neke svjetske kompanije.
Dobio je nekoliko pohvala od vrlo bitn organizacija i
minstarstava obrazovanja iz Iraka, UA, Maroka, Saudijske
Arabij e itd.
Bio je predava na Odsjeku graevnarst Mainskog fakUlteta, a
trenutno je profesor na Tehnolokom fakultetu u Bagdadu.
B I B L I OG RA F I J A
! . Kr'an i tehnike anost, Dar el-mesie, Aman, - Jordan, prvi
dio, 2OO! .
2. Kr'an i tehnike anost, Dar el-mesire, Aman, - Jordan, drug
dio, 2OO4.
3. Ti i internet - korst koje tebamo od stetsle internet mree, Darur
rud, prv dio, 2OO! .
4. Kr'an, jor anost, Islamski univerzitet, Bagdad, prv dio,
2OO2.godine.
s. Krakterstke lboratorskih analz za poslve gravnskog
inenersta, blok predavanja, sa grupom strunjaka, 2OO2.
6. Kr'anske odredbe za cvlzace, skraena verzija, ! 25 stanica,
Bagdad, 2OO3.
7. Edca Odti. nadnaravnost Kr'ana i sunneta, !5 knjiga, Dar el-
kutub el-'ilmi, Bejrut, Lban: -Povest j arheolga
Matera j enera
Kosmos
Zemfa
Vetov j oblc
Vode i mora
l15
80R'kh,_;
NtRYh|| \tM
|P| h0|0b|Ik `
l 10
K0t'8,
8|t8!|!I|M
||!|80|00|I Bi!ni svet
votne i insekt
Medcna
Faracja i bolst
Genetska na!ednost i rerodukca
Nerni sistem i pshol_ a
S nov i parasholgj a
Ekonomia i socolgj a
S mak sveta
8. Kr'anske odredbe za cvlzae, proirena verzija, 365 stana, Dar
el-kutub el-'ilmi, Bejrut, Lban
9. Tesl en-nuha ve hadd f el-kitab el-medd, Dar el-ktub el-'ilmi,
Bejrut, Lban, 1 425.h.
1 O. ei-Kssa el-kamil ltedhin, Dar el-ktub el-'ilmi, Bejrut, Lban.
1 1 . Lsna bime'men-Illhi dnud essemavat vl er Dar el-kutub el
'ilmi, Bejrut, Lban.
1 2. Kr'an, iior anost, dopunjeno izdanje, Dar el-kutub el-'ilmi,
Bejrut, Lban.
1 3. Edicija knjiga Lmhat el hendesj e min el-Kr'an vessunne ennebevje,
20 knjiga kao uvod u program u slubi kur'anskih znanost za
nagradu Dubaija.
14. Radat etevhid, U suradnji sa drugma.
1 5. Rendese edd' el'anje - min elmuntalkat il etatbikat uskoro
izlazi.
16. Rdov iz oblt innersta predtav!eni u laopisma i na alanim
kongesma u Iraku i izan
1 7. Rdov i l/nc o nadnaravost Kr'ana predtav!eni u novnama,
laopisma i na aanim kngesma u Iraku i ian
18. 1 i komjuterski poduhvat na lokalnim i araskim satel
kanalma a t se teme islmskog misonarsta sa naulom nadnaravno/u
u Kr'anu i sunnetu.

S AD RZAJ
UVOD
Ptvepeg|av|[e
NERVNI l OSJ ETI LNI SI STEM
- NERVI l MODANO STABLO
PREDNJI DI O KOSE (KI KA I ZNAD ELA)
1 - Jezifki smi sao
2- Anatomski aspekt
J- OSJEAJ I (UVSTVO)
1 ULA
0tegepeg|av|[e
PSI HOLOGI JA l PONAANJ E
UMNA l MENTALNA ZRELOST
KUR' AN KAO PSI HI KI LI JEK ZA
PRETJERANO RADOVANJE l TUGU
J- LJUTNJA l I SLAMSKI NAI N L I JEENJA
1 KUR' ANSKI L I JEK ZA NARUENE BRANE ODNOSE
J OVJEKOVA NARAV U KUR' ANU
1 - ovjekovo slabost prema strastima
2- "ovjekovo je potrebo do kod Allaha, d . .,
zatrai utoi te kado go nevol j e zadese, o kado se
takvo stanje okon( o, ni je( e Allahove blagodati.
J


20
23
J1
J0
1
1
1
10
J
0
61
62
l17
Rkh
htRYhII\t
|I00|Ik
l 1B
.
K0t'8,
8|tV8| !|!I|M
/-' ||!|80|00|I 3- Ni jekanje Allohovih blagodati
4- ovjekovo kopri(ioznost, kojo se ogleda
u krtorenju, strahu, nestrpljivosti, norcisoidnosti
S- ovjekova urba
6- ovjekovo tenja ko beskorisnom i ouj u
7- Umi ljenost i noklonjenost ko prepirkomo i prkosu
8- Uroena ljubav prema djed, porodid i roditeljima,
i oporuka ovjeku do dobro i ni roditeljima
9- Dooptovanje due
l 0- ovjekovo umiljenost i tenja ko ovom svijetu
l l - Konstantno podsjeanje sebe no susret
s Allahom u bilo koje doba ivotne starosti
1 2- Zauenost ovjeka kado go zadesi neto to ne eli
1 3- Uzvi enost stvaranja ovjeka
1 4- Bolesti kao to su: zavi st, sihir,
i slij eenje ejtonovih doaptavanja
l S- Podjela ljudske due
1 6- Utje(oj krenja ugovora i obeanja
1 7- Nai ni vodenja diskusije i utje(oj no duu
DODATAK KNJ I ZI
LJ UBAV J E SMJETENA U MOZGU
Li ubav i e unutar mozga
Mozak i osi eai i
MODANI CENTRI ZADUENI
ZA SLUH l VI D U SVJ ETLU KUR' ANA
LI CE, OGLEDALO DUE
BI OLOKI SAT
POUKE I Z NAVEDENI H AJETA
KORI STI OD SUNNETA ALLAHOVOG POSLANI KA
BI OLOKI RI TAM S NAUNOG ASPEKTA
SPECI F I NOSTI BI OLOKOG RI TMA
63
63
64
65
65
65
66
66
66
67
67
67
69
70
71

l
J
0



VREMENSKO PRI LAGOAVANJE TI JELA
BI OLOKI SAT
Gdje se nalozi?
Ko upravlja biolokim satom?
Vanj ski i nioci koj i utjeu no bi ol oki sot
Svjetlo
U podne
ZAKLJ UAK
SAVREMENI UTJECAJ NA BI LOKI SAT
NADNARAVNOST U KUR' ANU l SUN NETU
NAMASKA VREMENA l NJ I HOVA
POVEZANOST S VI TALNOU TI JELA
ZAVI ST l UROK I ZMEDU VJERE l SAVREMENE NAUKE
RAZLI KA I ZMEU ZAVI STI l UROKA
STAV SAVREMENE NAUKE
NAUKA O ENERGI JI
DA Ll VODA MOE BI TI LI JEK?
OVJEK JE STVOREN NEMONI M
LI TERATURA KORI TENA U E DI CI J I OD J KNJ I GA
O AUTORU
BI BLI OGRAFI JA


1 1 0
1 1 1
1 1 1
1 1 1
1 1 2
J
1
J
0


1
1

J
J
1J
1J
l1
80R'kh, $
htRYh| |\tM
|PIh0|0b|Ik