GLAVAI2

KRUZNI PROCESI TOPLINSKIH MOTORA

1. OPCI DIO
Kod realnih toplinskih motora toplina se transformira u rad uz sloZene fizidko-kemijske, aerodinamidke i termodinamidke procese. To dini proudavanje ciklusa kod toplinskih motora veoma sloZenim. Zato su eksperimentalna istraZivanja ovdje veoma prisutna, a ciklusi se nazivaju radni.
Medutim, desto je prisutna potreba da se izradunaju osnovni parametri od utjecaja na ekonomidnost rada motora, da se procijene ostali parametri od presudnog utjecaj a na rad motora, izvr5e potrebne usporedbe s povratnim termodinamidkim ciklusima i sl. Tada se proudavanja prenose na idealizirane cikluse toplinskih motora, ili njihove termodinamidke cikluse.
Bitne pretpostavke 5to se uvode kod termodinamidkih ciklusa su:

- radni medij je idealni plin, - radni medij se u ciklusima ne izmjenjuje niti

se mijenja njegova masa,

- obavlja se fiktivni dovod i odvod potrebne topline, tj. ciklus uspostavljayezrl sa sprefimicima topline u odredenom dijelu ciklusa, - u ostalom dijelu ostvarena je adijabatska izolacija ciklusa prema okolini.

Razlikuju se toplinski motori s unutra5njim (SUI) i vanjskim izgaranjem (SVI). Razlika izmedu njih je u nadinu predaje topline radnom mediju. Kada se toplina predaje u samom radnom prostoru direkuro mediju, rijed je o motorima SUI (otovi, dizelovr, mlazni motori). U sludaju prijenosa topline na medrj posredstvom stijenke (izvana), to su motori SVI (parni strojevi). Temperatura medija kod motora SUI mole biti daleko veda od temperature stijenke cilindra, a jo5 se potencira hladenjem stijenke. ViSe polazne temperature daju ovim motorima mnogo bolji termidki stupanj korisnosti i odgovarajudu prednost nad

v^ v1' (12. sl.t. vanjskim izvorom (elektridnom iskrom). tu je i niz drugih razllka.adijabatska ekspanzija radnog medija od stanja 3 do stanja 4. (kompresioni) karakteristidan je za toplinske motore i naziva se stupanj kompresije e: '.izohorno odvodenje topline Q.li predmeta Toplinski strojevi.adijabatska kompresija od stanja i do stanja 2. OTTOOV CIKLUS Nikolaus Augustus Otto je 1876. Na bazi tog ciklusa izgradeni su i razvijeni motori s paljenjem mje3avine: gorivb-zrak. Naime. Na slici se vidi da se kompresija i ekspanzija radnog medija odvija izmedu istih volumenskih vrijednosti. ^-i-i v. . U toplinskirn strojevima i uredajima odvijaju se stvarni realni ciklusi.v. vrijedi da je V1 = V+iVz = Vj Odnos podetnog volumena V7 i krajnjeg volumena kompresije V. Nadalje 6e biti obradeni termodinamidki ciklusi nabazi kojih su izgradeni toplinski motori SUI. . nazvani takoder u dast pronalazada otovi motori. Procesi realnih ciklusa nisu s tako o5trim i prepoznatljivim prijelazima kao Sto je to sludaj kod idealnii ciklusa.dovodenje topline Qzs pri izohori zbogdeganastaje promjena stanja od 2 do 3.ruz promjenu stanja od 4 do 1. 12. Termodinamidki ciklus (idealni) dine. a i temperafura. iz jednadLbe za adijabatsku . Takoder. Ovdje su obradeni samo termodinamidki (idealni) ciklusi. a Sto 6e biti obradeno u teorr. obraduje glava Daljna razmatranja podrazumijevaju poznavanje problematike Sto ju VII. godine prrjavio patent termodinamidkog ciklusa koji se u njegolu dast danas naziva Otto ciklus.1: .146 motorima SVI. .1) Pri kompresiji povedava se tlak medija Vrijednosti tlaka i temperature mogu se dobiti kompresiju: u cilindru. 2.

a da pri tome stupanj korisnosti bude povoljan.dovodenja topline Qzs pri izobari uz promjenu stanja od 2 do 3. tj. sl.adijabatske kompresije od stanja 1 do stanja 2. Promjena stupnja djelovanja Ottoovog ciklusa u zavisnosti od parametara t{ i e 3. . pa stupanj kompresije moZe biti takvih vrijednosti da se naknadno ubrizgano gorivo samo od sebe zapali (samopaljenje goriva). ostaju u pribliZno istom odnosu u bilo kom dijelu ciklusa. Dovedenu toplinu u ciklus daje izraz'. Diesel je predvidio kompresiju distog zraka. DIESELOV CIKLUS Rudolf Diesel 1892. . 12.3. je i Ottoovog ciklusa vidi se razlika u dovodenju topline Q2j . Tako relativno visoki tlak nije potrebno pove6avati i u procesu izgaranja. (r2.2. U dast pronalaza(a nosi naziv Dieselov ciklus. To je moguie ako se kompresijom ostvaruje dovoljno visok tlak za dobivanje rada u ciklusu. O>t = t71 c" (7.adijabatske ekspanzije radnog medija od stanja 3 do 4. 12.odvodenja topline Qu iz ciklusa pri izohori i promjeni stanja od 4 do 1. . Zbog toga nema ni promjene stupnja korisnosti pri promj eni opteredenja. Ciklus je sastavljen od: . godine patentirao termodinamidki ciklus. Promatranjem odnosa toplina (povr5ina) na segmentu promjene vidi se da obostrano ^S (rad) u odnosu na iscrtkana povr5ina cjelokupnu povr5inu segmenta (dovedena toplina). pz = ps . pa se izgaranje odvija uz promjenu volumena tako da tlak ostaje nepromijenjen. Izohomo dovodenje topline kao Sto je u Ottoovom ciklusu Usporedbom Dieselovog zamijenio je Diesel u njegovom ciklusu izobarnim dovodenjem.T>) .t49 (povr5ina 1' 1 4 4').e) . . sl.

(. Nepovratljivost izohornog procesa odvodenja jednaka je nepowatljivosti izobarnog dovodenja topline ASal = AS j2 . 12._i:-::E Sl.4. Nepovratljivost se povecava ve6im opteredenjem ciklusa.3. Rad ciklusa dobiva se kao razlika dovedene i odvedene topline (12.r.p-l) gdje je (0= T t r.7). a odvedenu _ _219!_n!!: \ \ i\ \ i\ \l'i.:j. Stupanj djelovanja ima oblik: I T4-Tr Tl= |'t N T.6). tj. Dieselov termodinamidki ciklus .10) sadrZi u svom obliku izraz za stupanj djelovanja Ottoovog da 11 raste kada i e raste vrijedi i ovdje. 5to nakon uvodenja poznatih odnosa i uredenja postaje: \a=l F. Utjecaj € i q nastupanj djelovanja prikazanje nasl.i .lo) - T2 porast volumena u toku dovodenja topltrc Q2j . Zato zaklju(.-7.Sz .ak . smanjuje vrijednost stupnja djelovanja. Porast odnosa volumena rp odraLava se negativno. ciklusa.150 toplinu Qal izraz (12. Izraz (12.ffi cpr"t . o-l (l2. 12.\ Vrijednost nepovratljivosti iznosi: AS32 =S.

odnosi povr5ina postaju povoljniji pa i stupanj djelovanja blago raste.5. Zbog negativnog utjecaja odnosa volumena q na n. Ukupno dovedena toplina iznosi Q = Q' + Q" . Time se Sabatheov ciklus dobiva kombiniranjem Ottoovog i Dieselovog ciklusa. Promjena stupnja djelovanja Dieselovog ciklusa u zavisnosti parametara Q i e je i na Zs dijagramu ciklusa. Medutim. SABATIIEOV CIKLUS Sabatheov ciklus sadrZi dovodenje topline Q' pn izohori. po5to za samozapaljenje treba vedi €. 4. sl. smanjivanjem dovedene topline. U ostala tri dijela ciklus je identidan Otto i Diesel ciklusima. . Naprotiv. to s vrijednostima koje su danas u primjeni kod.51. pove6ana dovedena toplina daje sve manje priraste korisnog rada. 12. Stupanj djelovanjaodgovaraodnosupovr5ina 123 4 i I'23 4' Zbog razlike u Utjecaj optereienja vidljiv nagibima izobare i izohore (strmija).dizelovih motora vrijedi da je fla> \o. slijedi da je za isti stupanj kompresije 4o > rla. a ostalim dijelom Q" pnizobai. Iz tog razloga se u strudnoj literaturi desto naziva i kombiniranim ciklusom..4. 12.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful