Amira Idrizbegovic SUKRIJA PANDZO: GORE VJETRI ZBORE (Metodieki pristup) Sve veee O'bilje pO'ezije za djecu kO'd nas

predstavlja svO'jevrsnu dragO'cjenO'sta istO'vremeno obavezuje na izbirIjivO'st u pogledu literarnih i psihO'lO'skO'-pedagO'skih kvaliteta. Zbirka pjesama »Iznad gO're vjetri zbO're« svO'jim dometima zadovO'ljava sve kriterije kojih se nuznO' pridrZavamo kada je u pitanju skolska lektira. Sukrija Pandzo, njen autO'r, je vrlO' prisutan u savremenO'j be-ha knjizevnoj stvarnO'sti. NjegO'va pO'ezija- nepO'sredna, jednostavna, melO'diena i kristalno eista - u stanju je da privuee malO'gcitaO'cai da ga svO'jO'm tananoseu privO'li na O'predjeljenje za sebe kao za nestO' blisko, dragO' i svO'je. Nije eudo, dakle, stO'je upravo ova pjesnieka zbirka nasla odgO'varajuee mjesto u PirO'gramu skolske lektire i stO'je O'vdje uzeta kaO'pO'desan uzorak za pO'kazivanje O'dredenih interpretacijskih pO'stupaka. U svO'joj knjizi »Od Zmaja dO'Viteza« (izbor i tumaeenje pO'ezije za djecu), ZavO'd za izdavanje udzbenika SRBiH, SarajevO', 1970. gO'dine, str. 119, Nasiha Kapidzie-Hadzie je vrlO' precizno okarakterisala Pandzinu pO'eziju i svrstala O'vogautO'ra medu istinske pjesnike, koji ne plijene snagO'm nametljivO'sti, nego pO'staju i ostaju nezaboravni suptilnim dubinama svojiit treperenja i poruka:
63

IZNAD

Uvazavajuci kao polaziste istinu o autohtonosti svakog poetskog djela. Nauciti. s druge. dozivljavaju i poimaju poeziju jeste eilj zasnovan na uvjeIrenju da je poezija neophodna ne sarno kao trajni pratilac sazrijevanja. Djeea osnovnoskolskog uzrasta. Razrada tokova analize odabranih pjesama iz zbirke. Stihovi ovakvih pjesnika cesto ne dobivaju ono mjesto i onu ocjenu koju zasltiZuju. VII. nemaju smisla ni strpljenja da u trkama za uspjeh i oni budu takmicari. u svakom slucaju. mora se priznati. Analiza ce zato biti zasnovana na nekoliko temeljnih postavki koje ce joj odrediti pravac. Pokusaj izvodenja doZivljajno-spoznajnih sinteza 0 zbirci. Prvenstveno ce uvazavati ove postavke: 1. jer za to treba vremena. nego i kao sastavni dio kasnijeg zivota. 65 . stihovi koji prate igru. delikatan zadatak pa valja pretpostaviti da ni sve ono sto bude ponudeno u predstojecem modelu interpretacije nece biti do kraja prihvatljivo i u praksi. Njena metodicka obrada zahtijeva zato ne sarno solidna teorijska znanja i didakticke vjestine. prefinjeno poetsko tkivo. VI. vec i poseban senzibilitet. Napomene 0 pripremama nastavnika i motivaciji ucenika. kao sto je vec naglaseno. u njihove tihe dubine. da svakom i svugdje govore 0 sebi. u zivotu covjekovom uloga poezije je vrlo znacajna. mogucnosti i predznanja ucenika i sposobnosti prosjeene veCine nastavnika . 19621 to afirmativno iskazala: 5 . Helen Ploc je u jednom odjeljku knjige »Djecija lektira« IAmericko drustvo za izucavanje djeteta. kratkotrajne zasicenosti njome lod 10. vec s pjesmom. V. Srecom. a ponekad i ne znaju da udu u njihovo fino. godine/. premda se nalaze u periodu u kome pocinje mala otudenost od poezije ili. pak. u svojim opstim konturama. napomene. posluziti kao uzorak odiredenih pristupa pri analizi pjesnicke zbirke u okvirima lektire u osnovnoj skoli. Mogucnosti primjene stecenih iskustava u drugim podrucjima nastave srpskohrvatskog jezika..»Ovakvi pjesniei ne znaju i ne zele da se namecu svojom pjesmom. III. gotovo sudbonosna. bolje Ireceno. zahtjevi savremene nastavne teorije i prakse. ni potrebe da se istieu. oni koji zele mogu uvijek doci na jezero i potraziti skoljke.« Kao i svaka druga sliena pjesnicka zbirka i ova Pandzina jeste svijet za sebe. Cinjenica da prvi susret djeteta s knjizevnoscu nije susret s bajkom ili pricom. ovdje je potrebno naglasiti prisutnu namjeru da se daju izvjesne orijentaeije koje mogu. bez preinaka.. vole poeziju nasuprot tvrdnjama onih koji nedostatak vlastitih afiniteta i iskustava pripisuju djeei. sugestije i literatura 1. Obrazlozenje osnovnih postavki i kriterija interpretaeije. prve suptilne tekstualne pouke nisu nista drugo do oblici lirske poezije. da se istaknu. Povrsni posmatraci nece. razinu i dubinu. II. je potvrda da djeci ovog uzrasta poezija stoji blize no sto se pretpostavlja. ali u mnogome ovisi i od drugih cinilaea kao sto su: programski zahtjevi. Oni podsjecaju na one ljude koji veoma sporo osvajaju simpatije. Zamisljeni pristup Pandzinoj zbirci pjesama »Iznad gore vjetri zbore«predvida ovakav redoslijed: 1.»postaviti se«. 2. pjevanjem i recitovanjem. 64 IV. odnosno ueeniei kojima je nasa zbirka namijenjena. ne posjeduje svaki animator i realizator zadataka lektire u skoli. koji i u krugu najbliZih vjecito zive u sjenci jer nemaju zelje. Jer. ucenike da citaju. Njujork. Zakljucna uopstavanja. Rijeci uspavanki. do 13. s jedne strane.ucitelja. a skoli je ostavljeno da obueava citanje poezije. Najraniji kontakti s poezijom uspostavljaju se slusanjem. sto. Oni ne znaju sta znaci i cemu vodi ona rijec . u prvom redu njom samom.Metodicki pristup . Prijedlog organizacione strukture dva skolska casa. OsigUirati blagotvorni uticaj Pandzine po€zije je. i individualnosti u njegovom dozivljavanju i tumacenju. OBRAZLOZENJE OSNOVNIH POSTA VKI I KRlTERIJA INTERPRETACIJE Koneepcija i metodologija interpretacije Pandzine zbiJrke uvjetovana je. Tako njihova skrovita blaga ostaju neotkrivena poput bisernih skoljki na dnu jezera. primjenjivo.

Podaci 0 Sukriji Pandzi magu se naci u knjizi »Djeciji pisci 0 sebi« . 1963. Bio-bibliografski podaci nisu bitni za poimanje svakog knjizevnoumjetnickog astvarenja. srusi. Odlicno poznaje i voli djecu i zna da im odskrine prozor u jedan zanimljiv svijet. 0 svoj svojoj djeci. a. Pjesme sam pisao tako kao da sam opet u svom rodnom mjestu pa hodam po onim gajevima. »Iznad gore vjetri zbore« i ostale. Istakao je ranije izjavsarno da djeciji pisac nije ranG postao. Zavrsio je uciteljsku skolu u Mostaru i VPS u Beogradu. cudesnast nasih pet cula. u pronalaZenju nacina da se prilikom obrade iskariste znanja i vjestine stecene u drrugim podrucjima nastave i drugim predmetima. Sukrija Pandzo nerado govori 0 sebi i u tome je gotovo stidljiv. Veselin Maslesa. i u nasem slucaju.SarajevO'. »Samo jos kosovi zvizducu«. 0 svom zavicaju i mjestima sluzbovanja.»Poezija nam pomaZe da dozivimo cjelinu zivota intenzivnije i da iskusimo. »Blize su postale zvijezde«. Svoje radove objavljuje po casopisima i kao posebne knjige. 0 nestaslucima svojih unucica. na primjer. i 5* 67 . zatim. pa makar i za trenutak. Radio je kao uCitelj i nastavnik u raznim krajevima Bosne/kod Foce. I na mnogo mjesta. metodicke. gadine i u na pocetku spomenutoj »Od Zmaja dO'Viteza« Nasihe Kapidzic-Hadzic. U razgovoru koji sam s njim vodila pricao je. i koju je rodio i koju je ucio. zaljubljen u prirodu i njene jednostavne ljepote. ranjiv. Za mlade nastavnike i za one koji nemaju pri ruoi adekvatnu literaturu nece biti na ovdje. u izboru i izradi ilustrativnog materijala. Sukrija Pandzo je. Poznate su mu zbirke pripovjedaka i pjesama: »Ljudi smo«. svaki nastavnik mora da se pripremi za nastavni rad i da na podesan nacin motivise ucenike na citanje zbirke i ucesce u interpretaciji. u pjesmi 0 djecaku koji place za svojim janjetom. godine. Svijet poezije je suptilan. iako s pauzom od desetak godina. Ono stO' poezija moze uciniti za nas jeste da postanemO' svjesniji zivota oko sebe i zivota u sebi i da produbimo svaka iskustvo. NAPOMENE 0 PRIPREMAMA NASTAVNIKA I MOTIVACIJI UCENIKA Bez obzirra na iscrpnost rjesenja koja mu se nude. ali imaju svoj znacaj kada je u pitanju dosta intimna lirika kao sta je Pandzina. kao i za odrasle. raznovrsne i viSesmjerne: strucne. oko dvadeset i pet godina kao jedan od urednika Kulturno-zabavnog programa Radio-Sarajeva. Tuga i radost mijesale su se kao i u zivotu. I u slucaju poezije Sukrije Pandze mora uvijek biti prisutna briga da se cjelokupnim tokam analize odrZava ravnateza izmedu onoga sta je nuzno i onoga sto je moguee realizavati od zamisljenog. Rogatice.1 admet nekoliko neophodnih informacija i 1 Sukrija Pandzo spada u onu generaciju pisaca koji su se pojavili u nasoj meduratnoj knjizevnosti. kao. dobro je imati u 66 vidu neke informacije kaje ee pomoei rasvjetljavanju tematskih i pedagosko-psiholoskih preokupacija avag pjesnika. Poezija nece abavezno pomoei nasaj djeci da napreduju u skoli ili zivotu. 0 tome je ljivao: »Za djecu sam poceo da piSem veoma kasno. Potrebno je zata izmedu djece i poezije strpljivO' izgradivati nevidljive ali cvrste mostove. 0 svemu i svacemu sarno ne 0 sebi. Uvijek postoji opasnost da se nesta poremeti. Da bi se pravilno pristupilo toj lirici. TO' iziskuje opreznost u pracesu dozivljajno-spaznajne analize. Pogotovo kad sam kao otac. livadama i njivama. Brckam se u rijeci i razgovaram sa svojim nekadasnjim drugovima iz djetinjstva.« 3. I tu nisam izmjenio svoj ton. I od toga nije bio tezak prelaz na djeciju knjizevnost. stvorio dosta proznih i pjesnickih radova. tehnicke. a zatim kao nastavnik bio stalno sa mladima. u prikupljanju i odabiranju informacija a piscu i njegovom radu. pedagoske. Za knjigu »Razgovori« dobio je nagradu Udruzenja knjizevnika Bosne i Hercegovine. naslikao sam sebe kao djecaka. otkrivajuei uvijek sama one slajeve njene koji su dostupni uceniku. onako jednostavno kao sto i piSe. Uvertira za abradu zbirke »Iznad gOirevjetri zbore« sastojat ce se: u ponovnom citanju pjesama. u Jajcu/. sav u sjecanjima na minulo djetinjstvo koje je bilo ni veselo ni odvec tuzno. Pripreme nastavnika ce biti. sirocetom. kaji odgovaraju odredenom uzrastu djeteta. Za njih sam. pisao pjesme i pripovjetke. pa ce veselje i bol i divljenje obogatiti nas i nasu djecu. To je pjesnik osjecajan i osj etlj iv. u tacnom predvidanju vremenskih i drugih tokova analize> u odredivanju odgajno-obrazavnih zadataka.« Sukrija Pandzo je rod en u Ulogu kraj Kalinovika 1910. Odnedavno je u penziji. II. ciju majku odvlaci zeleni vuk. ali sam vec ranije pisao 0 djeci. prrevidi. U nasem drustvu bile su tad i domace zivotinje koje smo voljeli i zbog njih strahovali od sumskih zvijeri. svijet koji cuva djecije tajne i ljepote nevidljive svacijem oku.

pobuditi teznju da se procita cijela zbirka.ni prekasnal prenijetd. Zadaci bi magli. dana prije predvidene minuta. ne bi bila patrebna nikakva druga popularizacija zbirke »Iznad gare vjetri zbore«. Ciljevi i zadaci se. Obrada zbirke »Iznad gore vjetri zbore« moze imati svoje bHie i dalje domete i posljedice sto je uslovljenO' kvalitetima zbirke i programSikim zahtjevima. da one budu pazitivnel. nastavnik bi magao ucenike uputiti na pazljivije.Iz sume podataka. Jedva da je igdje drugdje mativacija ucenika na odredene dozivljajna-spaznajne i druge aktivnasti toliko znacajna kao u padrucju lektire. nastojeci da pri Citanju uacavaju adredene elemente knjige kaji ce biM u centru predstojecih analiza. petnaest do mjesec. Kaa prilog popularizaciji moze se dodati i pokoji znacajan podatak iz pjesnikavog zivota ili citirati neka od Pandzinih izjava 0 svajoj paeziji i djeci. a jas balje nekaliika dana kasnije. Ovdje je osobito vazno stimulisanje kO'jeutice na odluku Citanja.da li ste u pj esmama atkriLi nesto sta i sami u svam djetinjstvu dazivljavate. Pripremite se da ukratko. Djecu bi privukla knjizi i citanju to kada bi prva saslusali neku ad pjesama u muzickoj obradi. abjasnite lobrazlazitel zbag cega ste odredenu pjesmu odabrali. ucvrscivanje elementarnih znanja 0 motivima Ipredmetima/. odnasna nastavnik bio u mogucnosti da nabavi mUl'Jickusnimku jedne ad spamenutih pjesama. Pazljivo citajte zbirku »Iznad gare vjetri zbore« i neka svako odabere po jednu pjesmu kaja mu se ucini najljepsam. pakusajte adrediti: . koje posjeduje 0 PandZi. Psihicka motivacija ucenika. Kada pracitate zbirku. Definisim.ovne zadatke i cilj kojima ce biti usmjeren Irad na casovima lektire. AIm bi skola. bilo da se dati prosire ili suze. navikavanje na samastalniji rad i kalektivni rad lu grupama/ i na usmjelreno citanje paetskih djela. lirskim slikama Icjelinarnal. uacavanje asnavnih asjecanja i ugadaja latmO'sferel u lirskom djelu. budenje smisla za ocuvanje svjeze i ekspresivne narodne rijeCi koja je cesto u upotrebi kod ovag pisca. ovo dobiva jas vise na znacaju. pa ce nastavniku ostati sarno da dade konkretnija usmjerenja i eventualne posebne zadatke. upoznavanje zivota u priradi i igara seO'skedjece lova je pasebno vaZno za djecu iz urbane sredine kojoj je sve manje poznat zivot u nepasrednam dadiru s prirodom/. pokaze knjiga. nastavnik ce odabrati najzanimljivije i to u pogodnom trenutku Ini prerano . njegavanje senzibiliteta za paeziju. To ce ovisiti ad tumacenja realnosti pO'stavljenoga u kontekstu kankretnih mogucnosti skale i pajedinih nastavnika. vec vjestim izazivanjem zelje da se bas konkretno djelo pracita. podsticanje stvaralacke maste. Za Obrazovni program Radio-Sarajeva i za Mali slager kompanovane su pjesme: »List na putu« (najstarija pjesma pa postanku) dva pollta. mogu i preciznije i drugacije definisati. »Oskara. Na istam casu kada se dala adekvatna preparuka za citanje. prije svega. sto nije neizvedivo.za pirVu verziju napisao je muziku Prebanda. Konstatovali smo da je u toku pripremanja nastavnik duzan ne sarno da prikupi neophodne podatke 0 piscu i djelu vec i da blagovremeno i konkretno odredi odgojno-obraz. Kaa blizi cilj magli bismo odrediti: otkrivanje smisla za lijepo. lagano i skladno u PandZinoj poeziji. uzme 7 likovnih ilustracija iz nje.o kao dalji cHj: budenje dozivljajno-spoznajnih reakcija. Pandzinu zbirku »Iznad gore vjetri zbore« mozema popularisati na vise nacina. luciniti. otprilike. ili je pjesnikova djetinjstvo bilo sasvim drugacije ad vaseg? 0 cemu sve 8ukrija Pandza pjeva? -10 69 . piskora« jDevzela/ i »Uspavanka«. 2. usmjerena citanje. Nije svejedno kako cemo i kada cemo uputiti ucenike na citanje neke zbirke pjesarna. glasiti: 1. izrazajno procita jedna od zanimljivih pjesama i pruzi ucenicima mogucnost da 0 tome iskazu svaje neposredne impresije. naravna. Kada je u pitanju paezija. opiSe neka od obrade. Ima jos nekoliko interesantnih motivacionih rjesenja. To. Jedno od njih palazi od cinjenice da su pjesme 8ukrije Pandze rijetko melodicne i ritmicki skladne pa zato cesto komponovane i pjevane. na ucenike. ne smije biti dato sarnO'u vidu jedne skolske obaveze. Izvanredno je pogodno da se 68 od nekog casa. svakako. To ce izazvati interesovanje. usmeno.

Rugalica. rijekama i slicnom. Svakoj pojedinoj grupi dacemo zadatak da izvrsi izbor i popise pjesme sa zajednickim motivom /predmetom/.da li ste prild. uvijek je dominantan jedan. Evo jos jedne napomene! U koliko se nekom nastavniku cini da predlozeni zadaci prevazilaze mogucnosti njegovih ucenika i predvideno vrijeme.cas/. djecja radoznalost. Nesto je susnulo. Prisluskivanje. Ju ovu grupu pjesama bi usle: Nedorasli dak.da li su Pandzine pjesme: preduge . U pripremnom periodu ucenike mozemo podsjetiti da u svoje biljeznice· unesu./ Treea grupa bi pronalazila i popisivala pjesme koje govore 0 zivotinjama. 2uti cvijet. prica 0 zekinoj smrti. Iznosenje zanimljivih pojedinolSti 0 piscu koje ce probuditi interes za predstojece interpretacije i predstavljati dopunu onoga sto se vec zna. Put na jug./ Predlozeni usmjereni zadaci ne zahtijevaju od nastavnika da se priddava date podjele i da od ucenika trazi potpuno nepogresiva rjesenja. kao i obicno. Veliki majski dan. Dud u vrtu. moze ih pojednostaviti i smanjiti njihov obim. nestaslucima.1 Druga grupa bi trebala da pronade i popiSe pjesme u kojima se spominje skola. Vrlo kratak uvodni razgovor lu njemu bi 1-2 ucenika iskazala svoje neposredne impresije 0 zbirci/. Obrazlozenje samostalnog izbora najljepse pjesme 11-2 ucenika na osnovu ranijih priprema. ucenicima necemo ovako strucno formulisati zadatke. dogovarati. drugarsku saradnju te da nesigurniji ucenici postanu odvazniji isamostalniji.prekratke onolike kolike rado citamo? Prethodni zadaci . 3. Telegraf u sumi. 4. radostima. 5. Mati i s1. Nagovestaj predstojecih upoznavanja s nekoliko pjesama. izrazajno Citanje i interpretacija pjesme »List na putu«. mi im mozemo dati pojedinacne iIi. vec sasvim jednostavno.kom citanja bivali: sve radosniji sve tuzniji . obavljati odredene radnje. !Ovdje bi spadale: Vesela suma. Medvjed i drijen. masta. grupne zadatke. Kucan CuIe. Bata i kanta. brige. Pretpostavimo da ce biti cetiri grupe unutar kojih ce se ucenici zajednicki pripremati. sumama. Sa aspekta cilja i efikasnosti najbolje bi bilo da casovi slijede neposredno jedan iza drugoga Iblok . Bastovani. Posljednje laste. Mama maca!.su zajednicki za sve ucenike. u krajnjoj liniji.smjernice . Nezgoda.cas tuzni. u 1-2 recenice/.. Kad smo posli u jagode. Mada se motivi u istim pjesmama iz nase zbirke cesto ispreplicu. IOvdje bi se otprilike svrstale pjesme: List na putu. 71 . III. IOvu grupu pjesama sacinjavaju: Koncert kraj rijeke. Proljetni dan. Interpretativno citanje i obrada pjesme »Prisluskivanje«. njihovim jezikom. cas radosni? . znacajni datumi i zbivanja. Sinteza svih zapazanja stecenih do tog trenutka i upotpunjavanje dozivljaja do kojih se doslo ranijim samostalnim pristupom. prvi koraci. PripremajuCi ih za predstojece casove lektire. PRIJEDLOG ORGANIZACIONE STRUKTURE DVA SKOLSKA CASA Ma kako zbirka »Iznad gore vjetri zbore« bila po obimu mala i djelovala po tematskoj strukturi i melodijskoj organizaciji jednostavna. Cetvrta grupa bi ucinila slican posao kao i ostaIe. Oskora-piskora. izdvojila bi i popisala pjesme 0 djecijim igrama. Ovim se zeli postici sarno paz70 l]ivije citanje i da se uoci inspirativna podloga Pandzine poezije a. Mali deklamator. Naravno. Gora prica. Prva grupa hi dobila u zadatak da izdvoji i popise sve pjesme iz zbirke u kojima se spominju godisnja doba i prirodne pojave vezane za njih. bolje rem. 6. Zagonetka. skrivene tajne. Prvi cas bi imao ovakvu strukturu: 1. 2. Tajfun kraj rijeke. naviknu ucenici na pripremanje za casove lektire. za njenu kompletnu obradu neophodna su dva potpuna skolska casa. opste podatke 0 djelu i piscu kao i kratka zapazanja 0 nekim pjesmama. Dana i slana. na izvjesnu odgovornost.

moze se oglraniciti na svega dvije pjesme. Odgovarajucim pitanjima usmjeravacemo ucenike na uocavanje prethodno istaknutih elemenata pjesme »List na putu«. Zamisljena strukturadrugog casa po redu je: 1. stavlja svoja raspolozenja u njen kontekst. sliku! Kakav je list i zasto je takav? ~. »Koncert kraj rijeke« i »Oskora. 7. na nivou nastavnih zahtjeva i sposobnosti ucenika. Kao centralne pjesme. »Iznad gore vjetri zbOlre«. kao objekti posebne interpretacije predlaz.) 73 . 6. da se obrade. Sukrija Pandzo voli prirodu. Pocecemo od rijeCi nekog ucenika kojima je on iskazao svoju impresiju poslije izraz. Oni znaju. Narocito ga privlace jesenji motivi. ali se gotovo sve od nabrojenih mogu zamijeniti nekim drugim. Dovoljno je. piskora«. ProCitati lako preostane vremenal jos neku od pjesama iz zbirke ill ponovno slusanje muzickog snimka. Izlaganje. raspolozenje/. redak stih. nalazi u njoj inspiraciju. znaju najelementarnije teorij:ske pojmove sarno bez njihovog preciznog imenovanja Ipjesnicka cjelina . naglasenim rijecima imenovati cjelinu /sliku. temu. 4. zato. naglasiti osnovni motiv.ajnog citanja pjesme. otprilike. LIST NA PUTU U ovoj pjesmi cemo sa ucenicima posmatrati i uocavati prvenstveno lirske cjeline (pjesnicke slike). sarno sto se prosiruje zadatak na svrstavanje pojedinih pjesama u kontekst cjeline. 2. a nije ni potrebno. RAZRADA TOKOVA ANALIZE ODABRAN1H PJESAMA IZ ZBIRKE Prakticno je nemoguce. 1n1Jerpretaciju cemo. Napomena! Ako neki od nastavnika zakljuci da pripreme nisu tekle kako treba i da su mogucnosti njegovih ucenika manje od pretpostavljenih.) 1menujmo ovu cjelinu. na neki naCin. skrenuti u tom smjeru. Usredsredenje na citanje i interpretaciju preostale dvije odabrane pjesme .temama. a. dozivljaj te ugodaj /atmosfera. Ona svojim kvalitetima na to upucuje. izvjestavanje predstavnika radnih grupa o izvrsenom izboru i popisu pjesama prema zadliZenjima. Razina interpretacije nase zbilrke ce se zasnivati na cinjenici da ucenici ovog razreda. zato. Dopunska obrazlozenja nastavnika 'S najnuznijim korekcijama i zakljuccima 0 centralnim predmetima J. »Prisluskivanje«. Ta pitanja . Zakljucna uopstavanja 0 zbirci »Iznad gore vjetri zbore« /nanivou ucenickih mogucnostiJ. sta je osnovno osjecanje. ona boji prirodu zivim bojama. Osvjezavanje zadataka i konstatacija do kojih se doslo na prethodnom casu.Uvazavace se i istina da u njihovim godinama preovladuje spontano te slusno i vizuelno dozivljavanje pjesnickih ostvarenja. koji je analizira. Odredivanje zadataka s ciljem primjene stecenih iskustava na druge oblasti srpskohrvatskog jezika. tj.strofa! i. Davanje zadataka pojedinim grupama za sljedeci cas u koliko to nije ucinjeno u priprernnom periodu. s1JrofuJ. 3. 1nterpretacija pjesnicke zbirke u okvirima lektire zasniva se na vec postignutim znanjima 0 poeziji i na me72 todama i principima koji se primjenjuju u radu na tekstu. tri do cetiri pjesme iz. zatim. Rana je jesen.slika.»Koncert kraj rijeke« i »Oskora. po obimu male. svojim rijecima iskazati vlastiti dozivljaj i prema. IV.usmjerenja ce se kretati u ovim okvirima: ProCitajmo jos jednom prvu kiticu (strofu)! Kakva se slika stvara pred nama.u se: »List na putu«. sta vidimo kada maIko sklopimo oCi? (Na utrtom putu seka se saginje i podize opali list.7. (I crven i zut. piskora«. kitica . 5. interpretirati veliki broj pjesama iz neke pjesnicke zbirke. motivima! Pandzine poezije. takoder.

. saosjecajna. podigla pomisli. Odredimo drugu sliku! Pokusajmo ocijeniti zbag cega je ta slika vrlo lijepa! Kaji stih (redak) najvise doprinosi taj ljepoti? (Seka stavlja na dlan uveli list dak joj se smijesi jesenji dan. dozvoljavaju da se prirada. Kako izgleda soba u kojoj se mala Lejla sprema na pocinak? 4. izraze Hi rijeci koji su u opi5ima najljepsi! 75 mala erven. Vrlo je vazno ovu pjesmu procitati toplo. Sta u varna budi ova pjesma? Kakva osjecanja. seja je. cini joj se kao da je plakao pa ga blago ljubi. a na to nas upucuje i sam naslov. Bitno je da uceniei osjete. grubi. blaga. metla smijesia se pognula se.t na putu. Kakva je slika zimske noCi? Procitajmo stihove. vali priJradu.) Procitajma i trecu kitieu! Opisimo sliku koju ona izaziva u nama! (Seka nalazi kap kise na listu. rasplakan 74 sagnula se. voli prirodu. dato kroz fine nijanse nevidljive tuge pomalo osamljenog i njeznog djecijeg srea.) Odredimo sada da Ii su pakreti iskazani glagaIima: bucni. enterijell') i psiholoska stanja male Lejle. brzi ili: lagani. vidi ljepate u njoj.: zali.) Kako je list zaspao? Ko je zasluzan za to? Kakva je seka? (Zaspao je dubokim snom sta je sekina zasluga.) Zar se dan maze smijesiti? Objasnimo svojim rijecima izraz »smijesio se tih jesenji dan«! (Pjesniei ponekad. punog ljubavi i strepnje za drage zivotinje. bIagi. spustila sletio. njezni! Sta bismo sada naveli kaa glavni predmet pjesme i prema cemu bisma· to' ucinili? (TO' je opali lis. najsuptilnijih pjesama izzbirke. zaspao . pogode osnovno Pandiino osjecanje. stvari i zivotinje panasaju kao ljudi.Procitajmo drugu strofu. tihi. pjesnitkovo sanjarsko raspolozenje. NaSa seka je njezna. kakva raspolozenja? 2. uveli. nagli. I pristup ovoj pjesmi mora biti delikatan. Koje je doba godine i dana opisano u njoj? 3. Evo pitanja! 1. da bi sto zivapisnije nesto prika:.) Na kraju zakljucima kakav je nas pjesnik i kakav je odnas p1remapriradi! (On je asjecajan.) Pracitajmo i zadnju kitieu i odredimo kakvu je sliku naS pjesnik dao u njoj! ' (List je sletio na put i zaspao uplakan. naglasavajuci drugacije opisna mjesta (eksterijer.) PRISLUSKIV ANJE Ovo je jedna od najpoeticnijih.) Pronadimo sada u pjesmi i izdvojima pridjeve (atribute) i glagole Pridjevi Glagoli Sta je istaknuta upotrijebljenim pridjevima? (Jesen je slikavita i pamalo tuzna. zut utrti.a nad njima smijesio se tih jesenji dan. kaa sta smo vec zakljucili. jesenji blag.

pomalo bajaZljiva. a Tad cVlrcak zice takne rukom. a vj ertar kosu dira. pa iznad sume i niz polje prosuti pjesmu i i svirku. Kakva je mala Lejla? Procitajma jas jedanput zadnju kiticu da bismo tacnije adgovarili na pitanje. gadine. a omjer samoglasnika i suglasnika je ravnomjeran u svim strofama . kudrav. glasno iz trave. Ovo upucuje na muzikalnost. u sebi. (U pjesmi ima vise rijeci koje oznacavaju zvuk jer pjesnik zeli da prikaze koncert. tu je i njena brizna mama. ta maca jadna. Cini pred spavanje? (Ona sanjarL) Da Ii i vi to panekad cinite? 6. n]ezna. Ona glasi: A Lejla suti u nae gleda. gledaju blago u moje lice. a ne da opise sliku. a za njim odmah sa zviidukom kosovi crni se jave. Dok je citana ava pjesma.) (U pjesmi su cetiri strofe sa po cetiri stiha skoro potpuno ista po broju slogova: 9+8+ +10+7. na asnavu svih prethadnih poslava. tiha. Svi se trudima ka ee bolje. negdje maca place!« (Lejla je asjeeajna. Taj kvalitet pjesme valja iskoristiti da bi ucenici zapazili akusticne i vizuelne ljepote poezije avog pjesnika ida. ptice.34:41.ja! Cini Ii yam se da bi se i ava pjesma mogla uglazbiti i pjevati? Eva nekoIiko orijentacianih rjesenja kaje mOTama vezati za sam tekst pjesme! I KONCERT KRAJ RIJEKE Svirala moja od rakite. slagove u dva prva retka (stiha) te suglasnike i samoglasnike u jednaj strofi. dirnuti u zicu i dirku. nastajmo da osjetima koje se ad njih medusobno glasovno padudaraju. koji nam je pjesnik dacaravaa.) 8. skladan ritam. ZaSto se pjesma zove »Prisluskivanje«? 7. mama. krajnje rijeCi u stihovima.5. Evo moguCih pitanja i zadataka! 1.) (Krajnje rijeci se u stihovima unakrsno glasovno podudaraju rimuju. Njoj je tapIo. stihove u svakoj ad njih. uz nasu pomoc.) KONCERT KRAJ RIJEKE plavam bojicam i isprekidanam linijam one kojima je iskazan zvuk! Citajuei tiha. ali ona zna da svakame nij e taka pa njeno malo mekano srce pati zbog tude boIi koju naslueuje.sajma otkriti kaka je to nas pjesnik uspia? podvucimo crvenam bojicom i lI'avnom Pranadimo linijom (u tekama i na tabli) rijeci kaje pokazuju boju. Ovdje ee pomoei komparacija izmedu pjesme i Iikovne ilustracije kaju je daa Hasan Sueeska uz izdanje »Veselina Maslese« ad 1973. Pokusajma zakljuciti. melodican ritam sa idilicnam staticnam slikam. kaa i mnoga druga djeca kada se asame. mozda a nekaj davno izgubljenaj maci. Zasto Lejla ne maze da zaspi? Sta ana.) (Znaci zapjevati i zasvirati) 77 76 .svirala jeca. zapjeva Ovo je jedna ad Pandzinih pjesama u kajima je uskladen blag. pa kad je majka rukam tace. izgubljena. 0 cemu Lejla sanjari? Sta prisluskuje? Sta joj se pricinjava? (0 nekom svom dragam hicu. dadu leptiri da me zakite. k'o da su mala djeca. ana prosapta sva blijeda: »Cuj. Cini joj se da negdje maca place. Obiljezima' viti com (povezimo zaabljenam linijam) te rijeci! Pobrajmo kitice u pjesmi. I to doprinosi muzikalnijem ritmu. da je. ugodno u njenoj sabi. Slusaju ovce. nesebicna. i cute . i jeste Ii zamislili ucesnike tag koncerta? Paku. prema tame. kraj plave rijeke svira. koIiko je ona sto smo zapaziIi uticalo na to da pjesma bude muzikalni. steknu povoIjan utisak a njegovim izrazajnim sposabnostima. da Ii yam se Cinilo da cujete kancert. asamljena.) (Po svemu sudeci i ova Pandzina pjesma bi se mogla komponovati i pjevati.

da se s drugavima nadmecete? Navedite kajim je to dijelavima pjesme narocita istaknuta! (Odgovar bi magao biti: »Da. da zaigrate. Najbalje bi bilo kad bi mjesto nastavnikovag Citanja magla da se cuje muzicka snimka pjesme Hi da se ucenici podijele u dvije grupe i citaju uzastopno horski: jedna grupa bi citala obienim tonom prva cetiri stiha u svakaj strafi. 5. zakljueimo: eime se ilustratar (slikar) sluzia pri stvaranju svag likavnag prilaga. Pandzo je inspirisan izvornim narodnim bajalicama i ritmam im se priblizava. Ucenici su mali i mOira im se mnoga sta sugerisati! »To su stihovi koji se panavljaju: Kisni. kudrov. uvijek istim ritmom.nas pjesnik kao djeeak. ali doearavaju nestQl izmaStano. ovce. u pjesmi »Kancert kraj rijeke« pjeva. rijeka u daljini. 4. oblik. 3.. Zakljucima kakva je ova pjesma? (To je pjesma kaja u ravnomjernom ritmu prati adredeni pasaa ill igru. livada. strofe i dr. a eime. u stvari. Ovo posljednje je. druga eetiri stiha u strofama koji su ilsti. piskora«? Pakusajma ih abjasniti! (Pravog smisla nemaju. PI SKORA brajala. kisni. Objasnima svojim rijeeima stili »prosuti pjesmu i svirku«! 7. stihovi.Ona je zbog taga vaznija ad sdi drveta i zata djeca. 2. potkisni.2. druga bi skandirala. prisnag i leprsavag. kojom se zeli potpo'ffioei da se uspjesnije dade do cilja. Ko sve. UporedujuCi pjesmu i sliku. Sada pa. rijeOi koje prate rad.zvizduce .ueesnici u koncertu koje je nas pjesnik »euo«). pjesma . da budete bezbrizni. tekst nabrajalice. ptice. u stvari. koju izvodi djeeak sa svojim druStvam kraj rijeke.zljivo pagledajmo likavnu ilustraciju koja je uz pjesmu data! Iska. zeleci da se kara ne pokvari. kosovi. konji 'SIllnam korisni. Ueenicima se mogu postaviti sljedeca pitanja: 1. na78 .) 4. pravljenje igracki ad drveta). Sta ta najcesce djeca prave od rakite (vrbe) i kako to ani cine? (Prave svirale (barije) dubeci kQlru. U njoj ima dasta arhaicnaga ipak tako djetinjastog.«) 3. I citanje bi trebalo da bude posebno. askora. i da naslov odgovara oname sto u nama bude stihovi? Naueimo ovu pjesmicu napamet! OSKORA. leptiri. papir i sliena. Da Ii ova pjesma u vama stvara zelju da nesta radite zanimljiva. Da Ii znate sta znaee i da li uopste nesto znace rijeei »oskora. Spominje se sve sto je videno ali i: vjetar. zivahna. tebi drva.dira u zice i dirke kako kaze pjesnik? (Svi!) 6. cudnavato. 79 i . U pristupu mOIraupravo to biti naglasena.zima da li sma zamiSljali istu ill sIienu sliku dak sma eitali pjesmu i razgovarali a njaj. opet. Pjesma se razlikuje od slike po tome sio nam maze doearati i ona sta se vidi i ono sta se euje. Pravite li i vi sebi slicne igracke Hi yam ih roditelji kupuju? Sta mislite da je slade: ill sam naeiniti igracku ili je dabiti? 6. Ta je nestasna. rijeei. 5. meni kara.ova pjesma je zanimljiva po svajim ritmickim elementima i djelimicnam ohrednam karakteru. uprava taka«. vragalasta. igru. Sukrija Pandzo pisuCripjesmu? (Baja. piskara.. Mozemo li zakljueiti da pjesma koju smo analizirali djeluje kao prijatna muzika. drvece. sviJrka. Sta se. cvreak. svilI'a. mangupska. Naporedo navedimo sta se i k'Q1 vidi na slici i spominje u pjesmi! (Vidi se: djecak. zapjevaju: tebi drvo (ana sto je manje vazna) meni kara (bez cega nema prave borije). u ovaj pjesmi apiSIllje? (Ona eime se zabavljaju seoska djeca. nesto sta zvuci kao mali tva i kaa izazivanj e).

Za to je najpodesnija primjena zadataka objektivnog tipa. Kakav je odnos pjesnika prema prirodi ~ kakav prema djeci?' ' 5.o ucenici prepoznaju i transformisu u svoje dozivljaje.ju. nastavnik ce pripremljene zadatke umnoziti i u odredenom trenutku casa dati ucenicima na rjesavanje. Ma koliko ucenici osnovnoskolskog uzrasta (i to' ranijeg) bili emocionalno osjetljivi i sposobni da culno primaju poe:zJi. Nadajmo se da smo svojim postupcima sacuvali integritet Pandzine poezije a. narocito ona koja zive u selu). Glavna okosnica i jedine konkretnije veze izmedu djece-primalaca i odredene pjesnicke zbirke u stvari su motivi. i ocijeniti. Takvim naNnom sistematizacije stedi se vrijeme i lakse provjerava kako su i koliko su pojedini ucenici dozivjeli i shvatili neku poeziju.. predvidajuci tacno koliko mu treba vremena za obavljanje tog posla. Sintetiziranje mozemo zapoceti i izvrsiti ohracajuci se cijelom razredu pitanjima koja ce insistirati prvenstveno na tome da ucenici iskaZu svojim rijecima utiske i i misljenja a zbirci. Znaju ih sva djeca. Eto. slike i Iritmicka organizacija pjesama. a cemu sv. Kakva osjecanja. odnosno koji su najcesci predmeti njegovih pjesama? ' 3. 81 80 . Kakvesu slike koje daje naS pjesnik u svojim pjesmama? 4. i to' vrlo nepretenciozna.anja 0. U nj oj nema do.e pjeva 8ukrija Pandzo u svojaj zbirci.. na pocetku istaknute.pomalo i podrugljiva pjesma bajalica i brojalica. U frontalnom razgovoro nek pitanja teku ovim redom! ' '! 1. Nama je bio cilj da t. 8ta je navelo mnoge muzicrure da kamponuju Pandzine pjesme? ' 7. Neophodnu intervenciju ce. Time blagovremeno otkrivarno i vlastite propuste i omogucavarno intervenisanje u smislu korekcija i nadopuna. V. ProCitajte jos jednu pjesmu iz zbirke po svojoj zelji! Dozivljajno-spoznajnu sintezu a zbirci mozemo izvrsiti i pismenim put em.e. probudili interes i ljubav prema njoj i tako utrli put za njeno intenzivnije dozivljavanje i spoznavanje. Pjesme iz:zbirke koju su nasi ucenici citali i upoznavali otkrivale su prvenstveno pjesnikovo intimno bice i bile prenosilac njegovih licnih ispovije. mozda. Na kraju casa ce zadatke pokupiti i poslije pregledati a. uciniti na nekom od naJrednih casova. ovome. kriterije i postavke i aka smo isli postupno. strepnje i radosti sto cemo pfOivjeriti objedinjavanjem u odredene dozivljajno-spoznajne sintez. korak po korak. ka realizaciji PO'stavljenih zadataka. njegovih sjecanja na djetinjstvo. nemire.gadaja kaa pokretaca. IskaZite svojim rijecima kakav je utisak ostavila na vas ova knjiga i zasto biste rado procitali jos neko djelo istog pisca! I 2. POKU8AJ IZVOOENJA DOZIVLJ'AJNO-SPOZN AJNIH SINTEZA 0 ZBIRCI Ako smo tokom cjelokiupne obrade uVaZavali one bitne. Slicnih pjesarna ima dasta. postoje odredene teskoce kada je potrebno sintetizirati saznanja 0 njoj. roopolozenja brude u nama pjesme iz procitane zbirke? 6. Zakljucna uopstaza:snivace se na v. Kojim su svojim osobinama vas najvise privlacile pjesme iz ove zbirke? 8. avo se posebnO' odnosi na lirsku poeziju kakva je u vecini Pandzina. uz kratku analizu rezultata. nema fabule ni naglasenih likova kao pasrednika pa pojedine pjesme mogu ostati neopipljive za djecu kojoj je apstraktno miSljenje jos strano. Ako se opredijeli za ovu varijantu sinteze. pirocitali ste zbirkru 8ukrije Pandze »Iznad gore vjetri zbore« i dobl1Oupoznali nekoliko najljepsih pjesama iz nje. Navedite naslove pjesama koje ste zapamtili! 9.sti. Evo jednog od moguCih nizova zadataka uz Ciju cerna pomoc izvrsiti dozivljajno-spoznajnu sintezu 0 nasoj zbirci! 6 Metodicki pristup . istovremeno. zbirci. tad a smo stvarno pripremili teren za dozivljajno-spoznajnu sintezu 0 zbirci pjesarna »Iznad gore vjetri zbore«.

tada. rijeci koje su neobicne ili tebi manje poznate. Sta je najljepse u stihovima Sukrije Pandze? jednQstavnost vedrina zivQst iskrenost raznovrsnost osjecajnost Tri rjesenja su tacna. Obiljezi uspravnim crticama mjesta u pjesmi gdje bi trebalo malko zastati.1. Objasnjenje potraZi u Pravopisu ili nekom drugom 6* 2. e) 0 zivQtu djece u gradu. b) jer se lako pamte. Kada sve urad is sto ti je predlozeno. 01 d) Samo su tIri odgovQra potpuno tacna. strani zbirke. Pridj evi: . Zasto se mnoge PandZine pjesme pjevaju? a) jer su zanimljive. Vidjeces. Koja pjesma zavrsava stihovima: Cuj. 01 01 prirodi i gQdisnjim dobima. jednoj po jednoj odrediti znacenje i to zabiIjezi. po tvom misljenju. Podvuci lrijeci u stihovima koje. Glagoli: . a PQgotQVU ne sve Qdjednom. c) 01 proslQsti naSeg narQda. prQcitaj prvo glasnQ. odahnuti. Podvuci ih. Obracajuci im se Qn ce naglasiti da su citajuci i interpretirajuci zbirku »1znad gQre vjetri zbQre« ne samQ uzivali i stekli lijepe utiske vec i mnQgQtQga naucili sto valja dokazati izvrSavajuci neke zadatke. PQdvuci ih. Nastavnik ne mOiraucenicima ponuditi sve zadatke. Pokusaj. 7. Moze ih dati pojedincima. f) 0 dQmacim t sumskim zivotinj ama. Prvi zadatak Da bi se pripremiQ za cas izrazajnQg citanja. igrama seoskih dj ecaka.cas sporije. i ispisi jednu ispod druge. 1menice: . procitaj dva puta pjesmicu nastojeci da uz pomoc znakova koje si ubiljezio istaknes smisao pjesme. grupama ili svima kada se za tQ ukaZe PQtreba. 4. 0 cemu Sukrija Pandzo najcesce pjeva U SVQjoj zbirci? MQgIQbi biti: a) b) cudnQvatim zgodama. 1spiSi dva stiha (retka) iz pjesme koju si zapamtio: 5. MOGUCNOST1 PR1MJENE S'TECEN1H 1SKUSTAVA U DRUG1M PODRUCJ1MA NASTA VE SRPSKOHRV ATSKOG JEZlKA Nastavnik ce mQtivirati ucenike na primjenu stecenih iskustava dajuci im odredene zadatke. treba posebno pri Citanju naglasavati. a moze i cim se zavrsi obrada zbiJrke. c) jer su melodicne. 82 83 . Zakljuci da li je bolje pjesmu citati vrlQ sporo ili brzo Hi naizmjenicno: cas brZe . Pronadi rijeci na kiraju stihova koje se medusobno glasovno podudaraju i povezi ih zaobljenim linijama kao sto smo to Cinili pri analizi pjesme »Koncert kraj rijeke«. negdje maca place? To je pjesma: 6. tvoje ce citanje biti iZJraZajnije! Drugi zadatak 1z pjesme »Rugalica« povadi. 3. Navedi po tri pridjeva. a zatim u sebi pjesmu »Rugalica« koja se nalazi na 65. Pronadi i podvuci tacno rjesenje. glagola i imenice koje Pandzo cesto upotrebljava. mama. Navedi naslove sest pjesama iz zbirke »1znad gOire vjetti zbore«: VI.

Milan Crnkovic: Djecja knjizevnost. 1970.rjecniku ill im sam odredi smisaa onaka kaka ih shvataS. a. Bukvalna primjena. ne treba stedjeti. Prilozi. Sarajevo. Prijedloz. Prilozi 3 1973/74.i koji se ticu neophodnog vremena. Sarajevo.ritet paezije. vrsta aktivnosti i primjene pitanja i zadataka. Djecji pisci 0 sebi (autobiografije nasih djecjih pisaca) Veselin Maslesa. pa ces to u skali upotpruniti. Sarajevo. ali pazi da je doslovno ne usvojis. takoder. 2. NAPOMENE. naravno. Joza Skok: Interpretacija i metodicki pristup pjesnickom djelu Vladimira Nazora u osnovnoj skoli. ako ona ne znaCi nastavnikovo iskreno usaglasavanje. Nekame ce trebati nesta vise. Treci zadatak se ne narusi svijet djetinjstva i sacuva integ. a nekome i manje vremena da postigne zeljeno. Od tebe se ne ocekuje. Ona ce ti pomoci u tome. Banja Luka. Prije toga jos jedanput procitaj Pandzinu pjesmu »Rugalica«. Svjetlost. ZAKLJUCNA UOPSTAVANJA. Pod naslovom Rugalica opiSi jednu svoju zgodu kada sizbog neke mane ili greske bio izvrgnut bockanjima drugova ili clanavaporodice. Slobodan Z. znace sarna orijentaciju. Pared rijeci za koje ne nades objasnjenje ostavi praznlll liniju. LITiERATURA 1. br. Skolska knjiga. 1971. 5. SUGESTIJE I LITERATURA Ponudeni model irrterpretacije.e sire i Iraznovrsnije mogucnosti za obradu pjesnicke zbirke »Iznad gare vjetri zbore« i drugih koje su joj slicne. pri tom. Vrijeme i napOlr. 1967. ' 4. Potra. lezi u nalazenju mjere i uvijek prisutnoj budnosti da 84 85 . Zavod za izdavanje udzbenika.1973/74.zi pomoc i od roditelja i starije brace i sestara. 2 . Markovic: Zapisi 0 knjizevnosti za djecu. IZVlrsavajuci ovaj zadatak. u budenju i njegovanju trajne ljubavi prema poeziji. sva akvirna i pojedinacna rjesenja u njemu usmjerena Sillk tome da se pruz. Vladimir Milaric: Dragan Kulidzan . naravno. pokusaj pisati u obliku stihova. 1963. Valja jos jedanput podvuci da se dati model nudi sarna kao arijentacija koja se moze u potpunosti i u pojedinostima prihvatiti i prilagoditi konkretnim potrebarna i uslovima rada u skoli i adjeljenju. ostvare i brojni zadaci nastave. obagatices svaj rjecnik pa ces se u buduce Ijepse izrazavati u govarui pisanju. moze biti vise stetna no karisna. 3.Potocic. Zagreb. da budes pravi pjesnik. 6. Tajna uspjeha. vec budi samostalan i duhovit. VII. Ako zeliS. Daleko je bolje obraditi manje zbirki u lektiri nego biti povrsan i ici na kvantitet. Nasiha Kapidzic-Hadzic: Od Zmaja do Viteza.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful