D@ENAN [AHOVI], EKSPERT UN-a U SIRIJI: KO JE OTROVAO NAROD

www.slobodna-bosna.ba

I

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica

SADR@AJ
12 IZNAD PALA ZORA SVI]E
MOM^ILO KRAJI[NIK PONOVO ME\U SRBIMA
Na{ reporter bio je na Palama tokom do~eka presu|enog ratnog zlo~inca MOM^ILA KRAJI[NIKA i prenosi atmosferu s tog ~udnog retronacionalisti~kog skupa koji nije odu{evio nikoga, pa ni zlo~inca Kraji{nika

www.slobodna-bosna.ba

26 PODJELE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH
ZA I PROTIV REISA KAVAZOVI]A
Nije pro{la ni puna godina otkako je HUSEIN ef. KAVAZOVI] izabran za reisu40 l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar ve} na{ao na udaru `estokih kritika; najnovije podjele u Islamskoj zajednici nisu, me|utim, izazvane vjerskim i ideolo{kim razlozima, nego najavom kontrole utro{enih donacija i namjerom reisa Kavazovi}a da se sva nov~ana pomo} muslimanima ubudu}e upla}uje na ra~un Rijaseta

`ivi “ranjeni grad” i “grad slu~aj”, sa ~im se bore i za {ta su se Mostarci izborili, {ta ih mu~i a {ta raduje, ko koga voli a ko koga mrzi, pi{emo i u ovom broju na{eg magazina

NAJVE]A SVJETSKA TV ZVIJEZDA ZA „SB“
BITI DRUGA^IJI, A USPJE[AN
Neponovljiva televizijska voditeljica, jedna od najuspje{nijih i najbogatijih `ena svijeta, OPRAH WHITNEY, u razgovoru koje su samo za na{ list vodile kolege iz ameri~ke medijske agencije „Interview Hub“, govori o svojoj novinarskoj, ali i filmskoj karijeri koja je ovih dana do`ivjela vrhunac u svjetskom hitu „BUTLER“

18 HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE
NAKON BOSSA MASTER
Iako je SEDINET SIDO KARI] za nepunih mjesec dana, i to kao uzoran osu|enik, trebao iza}i na prijevremenu slobodu, neko} najpoznatiji tajkun iz Sreberenika ponovno se na{ao u pritvoru; na{a novinarka otkriva rezultate policijske 28 SIGURNOSNA MISIJA BH. istrage koja je protiv Kari}a i njegovih EKSPERTA poslovnih ortaka, osumnji~enih za JE LI BILO UPOTREBE HEMIJSKOG milijunske poreske i carinske utaje i pranje novca, mjesecima vo|ena pod kodnom ORU@JA U SIRIJI? oznakom „MASTER“ [ve|anin bosanskih korijena dr. D@ENAN [AHOVI], direktor Instituta kome je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon povjerio istragu u Siriji, za na{ list govori kako je dospio u [vedsku i izgradio zavidnu nau~nu karijeru

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI]

22 SKANDALOZNO
ETNI^KO ^I[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA Re`im MILORADA DODIKA u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko mjeseci u ti{ini provodi politiku 34 KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA etni~kog ~i{}enja koju je zapo~eo GRAD NA NERETVI U DESET RADOVAN KARAD@I]; na koji na~in TA^AKA (II) se od Bo{njaka i Hrvata koji su izbjegli U Mostaru je sve politi~ki obojeno: i voda i iz BiH tajno oduzima imovina za na{ struja, i telefon i po{ta, i vodovod i list otkriva BORKO D@AJI], predsjedkanalizacija, i ~isto}a i vatrogasci, i “Vele`” nik nevladine organizacije Forum i Zrinjski”, i jo{ puno toga...; kako danas roditelja RS-a

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
SVAKI KRAJ JE NOVI PO^ETAK

PRLIĆEVA KADROVSKA KRIŽALJKA

Na razvalinama SBB-a u Tuzli ni~e nova stranka koja okuplja biv{e pristalice Farhrudina Radon~i}a
Nakon Sarajeva, Tuzla je bila naja~e upori{te SBB-a Fahrudina Radon~i}a. U Skup{tini Tuzlanskog kantona SBB je po broju zastupnika (4) bio na tre}em mjestu, iza prvoplasiranog SDP-a i drugoplasirane SDA. No, dvije godine kasnije, SBB je ostao bez ve}ine izabranih zastupnika koji su zbog razli~itih razloga otkazali poslu{nost strana~kom vrhu u Sarajevu i pre{li u klub nezavisnih poslanika. Dva najistaknuja zastupnika SBB-a, Alija Azabagi} i Salih [abovi}, ne samo da su napustili SBB nego su odlu~ili formirati vlastitu stranku ra~unaju}i da bi mogli privu}i znatan broj razo~aranih aktivista i simpatizera SBB-a. (M.A.)

Stipe Prlić u HT Mostar zaposlio „iskusnu pravnicu“ s lažnom diplomom Pravnog fakulteta!

NOVE NADE, NOVE SNAGE
Direktor HT-a Mostar Stipe Prli} zaposlio je Nikolinu [imi}, snahu predsjednice @upanijskog suda u [irokom Brijegu i ro|aku svog odvjetnika, koja je prilo`ila la`nu diplomu pravnice

Fahrudin Radon~i}

Nakon sina predsjednika Op}inskog suda u Mostaru Marina Zadri}a, k}erke mostarskog gradona~elnika Ljube Be{li}a i snahe predsjednice Suda u ^apljini Gordane Bunti}, direktor Uprave Hrvatskih telekomunikacija Mostar Stipe Prli} nastavio je s praksom zapo{ljavanja rodbine utjecajnih prijatelja. Prli} je tako po~etkom ljeta intervenirao kako bi stalni posao u HTu Mostar dobila mlada, tek svr{ena studentica mostarskog Pravnog fakulteta Nikolina [imi}, koja se mogla pohvaliti jakim „preporukama“. Osim {to je snaha predsjednice @upanijskog suda u [irokom Brijegu Dragice [imi}, Nikolina je i bli`a ro|aka mostarskog odvjetnika Davora Martinovi}a koji, opet, zastupa Stipu Prli}a! Valja, me|utim, spomenuti da je predsjednik Uprave HT-a Mostar, za svaki slu~aj, prethodno formirao tro~lanu Komisiju, u koju je imenovao sebi odane kolege: pravnike Irenu ^ule i Branimira Zovku, i ekonomisticu Renatu Kuzman. Potom su ~lanovi Komisije, postupaju}i po Prli}evom nalogu, donijeli odluku da kandidatkinja zadovoljava sve uvjete, uz preporuku da se

radi o vrsnoj pravnici s dugogodi{njim iskustvom. Nikolina [imi} je, ina~e, diplomu Pravnog fakulteta dobila u martu ove godine, i prije zaposlenja u HT-u Mostar nije imala nikakvog radnog iskustva. No, prava je blama`a s mladom (ne)iskusnom pravnicom zapo~ela kada je Nikolina [imi} primljena u stalni radni odnos. Zaka{njelom je provjerom utvr|eno da je nova uposlenica prilo`ila la`nu diplomu Pravnog fakulteta Univerziteta D`emal Bijedi} u Mostaru i da nema tra`enu stru~nu spremu. Kako, me|utim, Nikolina [imi} nije samo prevarila novog poslodavca, nego je po~inila i kazneno djelo, Uprava HT-a Mostar je prona{la kompromisno rje{enje pa su, umjesto da je po slu`benoj du`nosti prijave policiji i Tu`iteljstvu, s Nikolinom [imi} potpisali sporazumni prekid radnog odnosa. Iako su Stipe Prli} i njegovi poslu{nici poduzeli sve mjere da se skandal zata{ka, Vije}e zaposlenika HT-a Mostar je ipak prikupilo dovoljno dokaza, nakon ~ega su poslali kaznene prijave nadle`nim institucijama. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

BIRA^ OTIRA^

70 godina Oslobođenja

Dodik i D`ombi} zata{kali kriminal u Bir~u 2006. godine
Prije nekoliko dana u javnost su procurili dijelovi izvje{taja Poreske uprave RS-a o kriminalnom izvla~enju novca preko povezanih firmi iz kompanije Bira~. Izvje{taj je sa~injen sredinom jula 2006. godine, kada je na ~elu Vlade RS-a bio Milorad Dodik a ministar finansija Aleksandar D`ombi}. Dodik i D`ombi} blagovremeno su dobili kopiju izvje{taja Poreske uprave, no iz nekog razloga odlu~ili su da ne otvaraju slu~aj i da nastali problem rije{e u bilateralnim pregovorima s tada{njom upravom Bir~a. Istina, u nekim medijima pod Dodikovom kontrolom objavljeno je nekoliko tekstova u kojima se spominjao kriminal u Bir~u, no izostala je reakcija Tu`ila{tva RS-a, {to je i razumljivo budu}i da ova institucija, vjerovatno po nalogu Dodika i D`ombi}a, nikada nije dobila kopiju izvje{taja Poreske uprave iz 2006. godine. Tu`ila{tvo se u istragu uklju~ilo tek nedavno, kada je Bira~ ve} bi opuhan a litvanski vlasnici utekli na bezbjednu udaljenost. (M.A.)

Aleksandar D`ombi}

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PREVARA KAO SUDBINA: TAKVI SMO VAM MI
Pi{e: SENAD AVDI]

Nije Batko Čehajić kriv, kažu, ako jeste, postoje stanovite institucije, policijsko-tužiteljke, kojima je u opisu poslova da to dokažu, ili ne dokažu. Taj primjer je, ili bi trebao biti paradigmatičan. Nije ni dobro, a pogotovo pristojno, o takvim zeznutim stvarima pričati i donositi zaključke „ofrlje“, naprečac. Kako bilo da bilo, to neće riješiti nijedan bitan problem: da našom javnom scenom, kulturnom, medijskom, privrednom.... nesmetano marširaju neprovjereni biznismeni, sve sami dokazani autoriteti u svom poslu. Umjesto javne, mi imamo jadnu scenu: polovni arhitekta Bakir Izetbegović dokazuje polazniku večernje Likovne škole u Nikšiću Fahrudinu Radončiću da je njegov likovni opus, hajde, recimo, nevaljao i beznačajan

U

~udnom smo se ~udu na{li, mi u redakciji, u vrtlogu oportunih interesa, pojedina~nih i kolektivnih, kada smo prije petnaestak dana rasklopili, ra{~ivijali slu~aj nasilnog humanitarca, problemati~nog stomatologa, neartikuliranog televizijsko-radijskog voditelja Almira ^ehaji}a Batka. Odjednom se, u~as, ispostavilo, bjelodano i dokazivo, da je cijeli grad, manje-vi{e, ko god je bio pozvan i interesno „uvezan“ znao ono {to nismo ni slutili, a kamoli znali: da je ta nezgrapna, neartikulirana individua, „pekar, lekar-apotekar“ najobi~niji prevarant i neoprostivi, utu`ivi kriminalac {irokog spektra. Svi su sve znali, svi {utjeli, trpili medijsko-humanitarni teror te strvine, nedefiniranog profesionalnog i ljudskog profila. Cijeli je grad znao da je taj nezgrapni, neartikulirani tip, samoprogla{eni

solidarnost, pristojnost: „valjao“, „pogurao“, „pripazio“, „pomogao“; sa druge strane jezi~ko/moralne barikade stoje termini, broja im se ne zna„ tipa „prevario“, „zavrnuo“, „izradio“, „naguzio“, „presvuko“, „zajebo“ , „izlevatio“. „u{tinuo“...

N

ije ^ehaji} Batko najve}i, ali nije ni najmanji, problem bosanskoheregova~kog devijantnog dru{tva i razorene medijske scene. Nisu problem, osobito, ljudi koji na dru{tvenim mre`ama relativiziraju, obesmi{ljavaju sve {to je, vjerujem, provjereno i, nadam se, dokumentirano, o tom |ilko{u napisano u ovim novinama. Znalo se u onome tamo, nenarodnom, represivnom, sistemu gdje je kome mjesto i gdje ko pripada. Stotine sam pri~a `estokih, opasnih, visprenih

Dru`e Tito, m
predsjednik nepostoje}e, socijalno rigorozne Stranke kokuza sagradio omanji dvorac u naju`oj periferiji Sarajeva i pridodao niz drugih nekretnina, ste~enih (a kako bi drugo?!) planskim, serijskim prevarama, ucjenama. Kult prevare, tehnika varanja nije nepoznata ekonomska kategorija na na{im prostorima; dapa~e, to je jedna od centralnih pokreta~kih snaga na{ega socijalnog miljea. ^itava se umjetnost snala`enja iz prevare pretvorila u princip. U jezi~kom klju~u, ovom na{em, ne postoji previ{e idioma koji u toj „ku}i bi}a“ obuhvataju
6

„snala`ljivih momaka“ {irom Evrope pa`ljivo saslu{ao, a poneku i pribilje`io - momci su rasuti „po celom svetu“ ali su mi detaljno do~aravali tajnu svoga uspjeha: ukradi, prevari i bje`i velikom brzinom. Finih su se oni zlatara, juvelirskih „bifteka“ domogli, pa kad skupe te crkavice, pitaju biznismena Nijaza Skenderagi}a za tajnu uspjeha. Eh, taj pametnjakovi}, rodom iz ^ajni~a, „ovla{teni {vercer Marlbora“, mladi radnik -samoupravlja~, nosilac Titove {tafete, dakle nepopravljiva konjina, ima dvadesetak poslovnih protora u srcu Sarajeva; on se za ne{to pita i on o ne~emu odlu~uje... @ali Bo`e.
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
SKOJEVCI NA OKUPU
“Dru`e Raife, Ferhadija je oslobo|ena” - Skenderagi} Nijaz, ba{tinik revolucionarnih ste~evina

i ti se rastaljujemo...

N

ije Batko ^ehaji} kriv, ka`u, ako jeste, postoje stanovite institucije, policijsko-tu`iteljke, kojima je u opisu poslova da to doka`u, ili ne doka`u. Taj primjer je, ili bi trebao biti paradigmati~an. Nije ni dobro, a pogotovo pristojno, o takvim zeznutim stvarima pri~ati i donositi zaklju~ke „ofrlje“, napre~ac. Kako bilo da bilo, to ne}e rije{iti nijedan bitan problem: da na{om javnom scenom, kulturnom, medijskom, privrednom.... nesmetano mar{iraju neprovjereni biznismeni, sve sami dokazani autoriteti u svom poslu. Umjesto javne, mi imamo jadnu scenu: polovni arhitekta Bakir Izetbegovi} dokazuje polazniku ve~ernje Likovne

{kole u Nik{i}u Fahrudinu Radon~i}u da je njegov likovni opus, hajde, recimo, nevaljao i bezna~ajan. Bilo bi produktivno, dru{tveno korisno da se „dva ratna druga“, Izetbegovi} i Radon~i}, odmjere, su~ele u solidnoj javnoj raspravi; taj se problem izme|u njih dvojice ne mo`e rije{iti prijete}im i{aretima i vi{esmislenim porukama.

N

ekakvog se reda, sa vrha pa do dna, u ovoj zemlji, mora uvesti. Ho}emo li krenuti od op}enarodnog prevaranta Batka ^ehaji}a ili }e se pri~a o kriminalu uozbiljiti, to nije vi{e pojedina~ni, nego je institucionalni problem.
7

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 29. AUGUST
„A Boga ti, burazeru“, presretne me jutros kom{ija koji bi, ako ni{ta, trebao biti normalan, „ko je u Siriji bacio one hemijske otrove? “ Ka`em da nemam pojma, imaju UN-ovi timovi koji su pla}eni da rade tu istragu. „Ako ho}e{ neporecivu istinu, evo ti telefon Ban Ki-moona, generalnog tajnika UN-a, pa da njega prore{eta{ i pegla{“, ljutito ga otka~im. Ni udahnuo kako treba nisam, a ve} me u klasi~noj sa~eku{i drugi jedan znati`eljnik nahvata. „Je li tako da je Severina Vu~kovi} sestra one pjeva~ice, Zdenke Vu~kovi}?“ Aha, ja{ta radi. „A, koliko je visok onaj Nino Raspudi}?“, pita me jedna dobrodr`e}a dama. „Pa zadnji put kad sam ga mjerio, bio je visok oko dva metra; nisam siguran da sam ga na pravom mjestu izmjerio“, odgovorim trude}i se ekstremno biti odvratan i neu~tiv. Gospode Bo`e, Tito dragi, Allahu koji si najve}i, ima li iko u ovoj zemlji da se bavi svojim, a ne tu|im, poslovima i problemima?! A nije ih malo... ovoga ljeta registriran „osjetan porast no}enja“ u odnosu na „prethodni period“. Hrvatsku na stranu, njena turisti~ka tradicija je stoljetna, me|utim crnogorski turisti~ki procvat, uzlet na globalnom turisti~kom tr`i{tu zaslu`uje ozbiljnu raspravu i analizu. I respekt. Pored ostalih, vanjskih i unutarnjih utjecaja, biv{u zajedni~ku dr`avu su rasturile i predrasude, etnostereotipije koje su njeni narodi i narodnosti njegovali jedni prema drugima: {krti Slovenci, mudri Hrvati, lijeni Crnogorci, glupi Bosanci, dobrodu{ni{irokogrudi Srbi... sve je to navodno davalo {arma i pikantnosti „jedinstvu u razli~itostima“ zbratimljenih naroda i republika. „Lijeni Crnogorci“ su, eto, ostvarili fantasti~nu turisti~ku sezonu. Ima onaj vic, tako|er iz vremena bratstvo-jedinstvuju}ih matrica, koje se odr`avaju jo{ jedino u imbecilnoj humoristi~ko-{ovinisti~koj seriji „Kursad`ije“. Kao, le`i Crnogorac pod smokvom, a `ena mu ka`e da je do{ao po{tar i donio (mu) penziju, pa se treba potpisati. „A nek’ mi je vo|e donese, u hlad, |e sam je i zaradio“, veli \eti}. I vicevi, osobito ako su na tu|i ra~un usmjereni, kao i ljudi, znaju biti neta~ni, kvarni, nedobronamjerni, maligni...

PETAK, 30. AUGUST
^ekam do neka doba kolegu sa Nove TV ANDRIJU JARKA da se spusti s Pala, odakle je izvje{tavao o do~eku MOM^ILA KRAJI[NIKA. Uzbu|en je Andrija, ima te{ka, sli~na iskustva iz rodnog Dubrovnika. „Pa vi niste normalni, petnest minuta od Sarajeva ljudi {alju zastra{uju}e poruke, a vi se ovdje zajebavate, kao da je sve najnormalnije.“ „Prijatelju“, velim mu, „mi smo se ovako zajebavali i kada su sa Pala stizale neuporedivo te`e, ubita~nije poruke...“

PONEDJELJAK, 2. SEPTEMBAR
Izbor IVANA TASOVCA, direktora Beogradske filharmonije, za ministra kulture u Vladi Srbije je dobra, relaksiraju}a, vesela vijest za cijelu regiju i pouzdan znak da rekonstrukcija Da~i}eve/Vu~i}eve Vlade nije bila puki kozmeti~ki ~in. Tasovac, ne govorim to {to je na{e, preciznije, hercegova~ke gore list (porijeklo je iz ~apljinskog sela Tasov~i}i), krajnje je oneobi~io, popularizirao, a da, pri tom nije pojeftinio, vulgarizirao elitnu kulturu, ozbiljnu, klasi~nu muziku. Podsjeti me danas zajedni~ki prijatelj kako je prije desetak-petnaest godina Tasovac kumio i molio, slao apele, SOS poruke tada{njim vlastima Srbije da pomognu Filharmoniju. Niko nije reagirao, niti se obazirao. Onda maestro Tasovac sve {to je napisao na srpskom jeziku prevede na kineski i napi{e, otprilike: „Budu}i niste razumeli srpski kojim sam vam se obra}ao, isti vam tekst {aljem na kineskom jeziku.“

nekoliko nedjelja kasnije sjedio sam sa Reni}em u jednom kafi}u ugra|enom u stadion „Bilino Polje“. Prisje}ali se veli~anstvenog derneka u njegovom restoranu u La{vanskoj dolini, jednom od najotmjenih „objekata“ te vrste u Bosni i Hercegovini. Danas je Alojz Reni} umro: gospodin na nogometnom travnjaku, aristokrata u privatnoj komunikaciji, du{a od ~ovjeka, kako god okrene{. Motor zeni~kog Josip nogometnog ~uda iz ‘70-ih godina (J Lali}, Jasmin Hajduk, Mehmed Buza, Mato Gravran...) kada je „^elik“ na „Blatu{i“ nemilosrdno mlatio (srednjo)evropske velikane. Ogroman igra~ i nenadma{na ljudina. Ne znam kako i {ta propisuju me|unarodna nogometna pravila, ali bih bio beskrajno sretan da utakmica BiHSlova~ka u petak po~ne minutom {utnje za Alojza Reni}a...

SRIJEDA, 4. SEPTEMBAR
Lupanje, skidanje }irili~nih natpisa na dr`avnim institucijama u Vukovaru, u najmanju ruku i najmanje grubo re~eno, nevaspitan je, nepromi{ljen, ostra{}en, {tetan, vandalisti~ki primitivan ~in, od kojeg su se na vrijeme i na odgovoran na~in ogradili svi va`ni ~imbenici najnovije ~lanice Evropske unije. Treba imati ogromno razumijevanje i senzibiliranost za stradanje vukovarskih Hrvata, ali ne ide to tako; nije }irilica, nego su tenkovi, topovi i pripadaju}i zlo~inci razorili taj grad i pobili hiljade njegovih `itelja. Nego, ima lokalna pri~a koja mo`e malo relaksirati taj najnoviji srpskohrvatski, tj. }irili~no-latini~ni rat. Iskrcao se prije milion godina DARIO D@AMONJA na beogradsku `eljezni~ku stanicu, pa br`ebolje ode do najbli`e kafane da prijavi prijatelju Beogra|aninu da je stigao i da ga tamo ~eka. „A kako se zove kafana, burazeru?“, pita srpski doma}in. Pro~ita Daco naziv „objekta“ i prepri~a haveru: „PETSTOPAH POMAHIJA!“ Odmah ga drug beogradski locirao: birtija se, prevedena na }irilicu, zvala RESTORAN ROMANIJA...
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

SUBOTA, 31. AUGUST
Tek danas, na snimanju emisije Reflex na OBN-u vidjeh da je ministar sigurnosti BiH FAHRUDIN RADON^I] u parlamentarnom obra~unu sa ~lanom Predsjedni{tva BiH BAKIROM IZETBEGOVI]EM u izobilju koristio citate, tekstove iz ovih novina i (ne samo mojih) izjave na OBN-u. Nimalo mi to nije drago i uop}e mi ne laska, niti pru`a ikakvu profesionalnu satisfakciju. Sve {to se trebalo napisati i o jednom i o drugom, Izetbegovi}u i Radon~i}u, ove su novine poodavno napisale. Neka se oni krhaju ljetni dan dopodne, samo neka ne koriste argumente, jedan protiv drugog, koje smo mi krvavo i strpljivo prikupljali i protiv jednoga i protiv drugoga.

UTORAK, 3. SEPTEMBAR
Prije dvadeset godina, u ljeto 1993., u `estokoj konkurenciji u`asnih vijesti, {to provjerenih, a {to mnogo vi{e neprovjerenih, jedna je munjevito prostrujala Zenicom i ubila u mozak i u srce svakog Zeni~anina, pa i mene koji to, po papirima, nisam: „Ubili na{i u La{vi ALOJZA RENI]A.“ Ispostaviti }e se, sre}om, da je posrijedi te{ka, idiotska dezinformacija;

NEDJELJA, 1. SEPTEMBAR
Sabiraju se rezultati ljetne „turisti~ke `etve“ u Hrvatskoj i Crnoj Gori, i koliko je vjerovati preliminarnim statisti~kim pokazateljima, u obje je susjedne zemlje
8

MINI MARKET
SVI U RASPAD, JEDAN JE HASE

MALO NAS JE, AL‘ NAS IMA

Radmanovi} u dilemi: da li bi BiH ostala na okupu u slu~aju otcjepljenja RS
Srpski ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} ponovo se osvrnuo na izjavu @eljka Kom{i}a da bi u slu~aju poku{aja otcjepljenja RS “svi koji vole BiH uzeli oru`je u ruke” . Time je, tvrdi Radmanovi}, Kom{i} pozvao narod na paravojno organizovanje, dodaju}i da Oru`ane snage ne bi mogle sprije~iti oru`ane sukobe. “U tom slu~aju raspale bi se i Oru`ane snage i sve zajedni~ke institucije”, zaklju~io je Radmanovi}. Naravno da bi se raspale, nije valjda da Radmanovi} misli da bi se Oru`ene snage i sve zajedi~ke institucije raspale samo u slu~aju da oni koji vole BiH uzmu oru`je u ruke, a da bi, nasuprot tome, ostale na okupu u slu~aju otcjepljenja Republike Srpske!? (S.B.)

Među 3.000 sudionika Ekonomskog foruma u Poljskoj, samo 3 iz BiH
Generalni direktor Energoinvesta Enes ^engi} i ~lanovi Ameri~kobosanske fondacije Dajana D`indo, Goran Nedi} i Sa{a Toperi} jedini su predstavnici BiH na ovogodi{njem 23. Ekonomskom forumu centralne i jugoisto~ne Evrope, koji se odr`ava u Krynicama, u Poljskoj. Na Forumu se okupilo preko 3.000 sudionika, od {efova dr`ava, ministara, ekonomista, predsjednika fondacija, novinara do predstavnika organizacija mladih iz Evrope. Budu}i da je Ameri~kobosanska fondacija institucionalni partner Ekonomskog foruma u Poljskoj, zahvaljuju}i takvom statusu imat }e priliku distribuirati i promotivne materijale FIPA-e sa `eljom da, u nedostatku slu`benih predstavnika, predstave ekonomskoinvesticione mogu}nosti BiH. Od bh. politi~ara na Ekonomski forum u Poljskoj pozvan je jedino ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumd`ija, ali on na poziv organizatora nije ~ak ni odgovorio. Dodajmo tome da su, pored poljskog premijera Donalda Tuska, Ekonomski forum otvorili predsjednici vlada Litvanije, Latvije i Slova~ke AlgirSa{a Toperi} das Butkevicius, Valdis Dombrovskis i Robert Fico, te Kittiratt NaRanong, zamjenik premijera i ministar financija Tajlanda. (S.M.)

NAKON MIRJANE I DRAGAN LETI VAN

Sve izvjesnija smjena generalnog direktora RTRS-a Dragana Davidovića
Ve} neko vrijeme u banjalu~kim politi~kim kuloarima kru`e glasine da se priprema smjena dugogodi{njeg generalnog direktora RTRS-a Dragana Davidovi}a. Na ~elu RTRS-a Davidovi} se nalazi ve} punih 11 godina i u vrhu SNSD-a vlada jedinstveno mi{ljenje da je do{lo do “zamora materijala” . Ta se teza ilustrira dramati~nim padom gledanosti RTRS-a i vrtoglavim rastom popularnosti rivalske televizije BN pod kontrolom opozicije. Trenutno je BN dva puta gledaniji od RTRS-a a, {to je jo{ gore, razlika se stalno pove}ava u korist privatne televizije iz Bijeljine. Da je Davidovi}u pao rejting u vrhu SNSD-a, svjedo~i i ~injenica da je njegova supruga Mirjana Kusmuk nenadano smijenjana s mjesta glavne urednice Glasa Srpske, u vlasni{tvu @eljka Kopanje, bliskog prijatelja Milorada Dodika. (M.A.)

Neboj{a Radmanovi} 10

SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

PREDSTAVNI[T(V)A

Podržavate li prijedlog Vlade FBiH da žene i muškarci odlaze u starosnu penziju sa 67. godina života?
ADNAN TERZI]
nova tr`i{ta i onda ne}e biti problem penzije. uzimati u obzir pri penzioniranju.

NERMIN BISE
Potpredsjednik SBB-a BiH

@ELJKO KOPANJA
Glavni i odgovorni urednik “Nezavisnih novina”

RS ne prestaje otvarati nova predstavni{tva u svijetu, mada je u~inak postoje}ih ravan nuli
Premijerka RS-a @eljka Cvijanovi} se krajem pro{le nedjelje zajedno sa presjednikom RS-a Miloradom Dodikom obrela u Solunu, gdje su otvorili predstavni{tvo RS-a. Predstavnici propale gr~ke privredne zajednice navodno su iskazali veliki interes da ula`u u drvoprera|iva~ku i metalsku industriju RS-a. Milorad Dodik, koji se svojevremeno bavio proizvodnjom namje{taja, kazao je da su Grci najvi{e zainteresovani za namje{taj iz RS-a. Nakon Soluna Cvijanovi}eva i Dodik se spremaju skoknuti i do Va{ingtona gdje je od prije nekoliko dana tako|er otvoreno predstavni{tvo RS-a. Od ranije, RS ima predstavni{tva u Belgiji (Brisel), Izraelu (Jerusalim), Rusiji (Moskva), Srbiji (Beograd), Njema~koj ([tutgart) i u Austriji (Be~). Njihovom otvaranju uglavnom je kumovala @eljka Cvijanovi}. Me|utim, nepoznato je koliko su stranih investicija u RS-u doveli zaposleni u tim predstavni{tvima. Ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Igor Vidovi} nedavno se pred kamerama tog podatka nije mogao sjetiti. (M.D.)
Igor Vidovi}

DA/NE
Sigurno je da postoji odre|eni broj ljudi koji do tih godina mogu obavljati svoj posao perfektno. Ja bih ostavio prostor za svakog iz te kategorije da se sam izjasni `eli li nastaviti raditi ili `eli i}i u penziju.

Novinar portala Ta~no.net

DA
Podr`avam prijedlog Vlade FBiH da se ide sa 67 godina `ivota u penziju jer je, u kona~nici, to jedna korisna i fleksibilna odluka za ovaj izmrcvareni i napa}eni narod.

DA
Federacija i RS ne mogu vi{e izdr`ati toliki broj penzionera. ^injenica je da u FBiH vi{e od 50 posto penzionera prima penziju a da nema puni radni sta`. Mi{ljenja sam da se samo ovako penzioni fondovi mogu izvu}i iz krize.

[EFKO BAJI]
Aktivista civilnog dru{tva

DINO ABAZOVI]

VASVIJA VIDOVI]
Profesor FPN-a

NE
Umjesto da se Vlada FBiH trudi da stvori bolje uslove rada pa da imamo ve}e tr`i{te rada, ona se trudi da nepopularnim mjerama, kao {to je produ`avanje radnog vijeka, sanira stanje. Treba otvarati

NE
Smatram da se pitanje penzioniranja radnika u BiH mora rje{iti na druga~iji na~in neko {to je to do sada bio slu~aj. Starosna granica nije jedini parametar koji se mora

Advokat

NE
Mi{ljenja sam da }e odlazak u penziju sa 67 godina `ivota doprinijeti tome da }e mladi ljudi jo{ te`e dolaziti do posla.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

IZNAD PALA ZORA SVI]E

Naš reporter bio je na Palama tokom dočeka presuđenog ratnog zločinca MOMČILA KRAJIŠNIKA i prenosi atmosferu s tog čudnog retronacionalističkog skupa koji nije oduševio nikoga, pa ni zločinca Krajišnika

P A L E

N A

S U N C E

DO\I, NAJDRA@I
Na red je do{lo ono {to su svi ~ekali: obrati}e im se ~ovjek koji je 27. septembra 2006. pred Ha{kim tribunalom progla{en krivim za istrebljenje, ubistva, progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i ne~ovje~no postupanje kao i zlo~ine protiv ~ovje~nosti
Tekst i foto: ALMIR PANJETA

„Mom~ilo, vojvodo, odjekuje ponovo, pomoz’ Bog junaci, Bog ti pomog’o“, pjevaju mladi}i iz Fo~e pjesmu izvorno posve}enu vojvodi popu Mom~ilu \uji}u, prekidaju}i svako malo govor idola im Mom~ila Kraji{nika, koji se, nakon {to je u zatvoru u Velikoj Britaniji odle`ao 13 godina zatvora za najte`e ratne zlo~ine, vratio na Pale i razdraganoj masi dr`i govor. Prire|en mu je sve~ani do~ek. SDSovci su ve} od ranog poslijepodneva kru`ili ulicama Pala u koloni automobila oki}enoj zastavama SDS-a, RS-a i Srbije. Nije ih pokolebala ni izjava samog Kraji{nika koji je po dolasku na aerodrom u Banju Luku zbunjeno izjavio: „Ne znam za{to mi spremaju do~ek, ja sam ipak ratni zlo~inac.“ Pripreme za do~ek su nastavljene. Ve} na samom ulazu u Pale, na pumpi s lijeve strane u Kraji{nikovom vlasni{tvu stoji njegova slika. U zahtjevu za osloba|anje naveo je da tu namjerava raditi nakon izlaska, pa se nemojte iznenaditi ako vam
12

benzin nato~i ~ikica u kombinezonu koji neodoljivo podsje}a na Kraji{nika, jer to bi mogao biti upravo on. Ne{to dalje, iznad magistrale ra{iren je }irili}ni natpis „Dobro do{ao, predsjedni~e“. Na Palama, ve} vesela, razdragana atmosfera, iako taj doga|aj na ulice nije „izmamio“ toliko ljudi koliko se o~ekivalo. Veliki broj Paljana dok {eta centrom „grada“, Promenadom, nezainteresirano gleda prema bini s koje ve} oko 17 sati uveliko tre{te ~etni~ke pjesme i uglavnom odlaze svojim poslom.

natpis BILE]A, a tu je i tabla s natpisom TREBINJE . Stigao je i razdragani zarumenjeni Bo`idar Vu~urevi}, biv{i predsjednik Srpske autonom-

MISS DO^EKA - KOKA SA KOKARDOM
Atmosferu potpaljuju ve} prili~no „podgrijane“ Kraji{nikove pristalice koje dolaze autobusima iz unutra{njosti . Iz jednog od njih izlazi grupa ljudi sa zastavama, {ajka~ama i kokardama i po~inju s gangom. „Eno stigli Hercegovci, ~uj ih {to galame...“, komentari{e jedan od slu~ajnih prolaznika na kraju {etali{ta. Na jednoj od zastava primje}ujemo
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

MOM^ILO KRAJI[NIK PONOVO ME\U SRBIMA

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

13

IZNAD PALA ZORA SVI]E
ne oblasti (SAO) Hercegovina, ~lan prvog saziva Narodne skup{tine (RS) i ratni na~elnik Trebinja. Prije toga {ofer. Poznat i po izjavi da }e nakon njegovog ru{enja, sagraditi „jo{ ljep{i i stariji Dubrovnik“. Zbog granatiranja Dubrovnika danas ne smije ni blizu Hrvatske, gdje je za njim raspisana potjernica i podignuta optu`nica za granatiranje Dubrovnika. Neizbje`an je i Slavko Jovi~i} Slavuj kojem se uskoro pridru`uje i dr`avna parlamentarka Aleksandra Pandurevi}. Zabava mo`e da po~ne. Ekipa sa {ajka~ama, {ubarama i kokardama koja se po~ela okupljati ispred bine postaje sve glasnija, a tome doprinosi i besplatno „Nektar“ pivo koje se dijeli iz cisterne uz binu. Najvi{e pa`nje privla~e starija `ena u roze trenerci sa {ajka~om i kokardom, bradati lik iz ekipe [ekovi}ana koji dr`e veliku zastavu s natpisom „[ekovi}i“, iza kojeg se zanimljivo uklopio reklamni slogan na izlogu banke: „Siguran put do odredi{ta“. Na okupu je i grupa mladi}a s kojima je ljepu{kasta djevojka koja sa {iroko ra{irenim „olimpijskim osmijehom“ i {ajka~om s kokardom na glavi ple{e pokazuju}i fotografima tri prsta. Sa zvu~nika i iz grla prisutnih ~uje se {arolik repertoar ~etni~kih i pjesama o rodnom kraju koji tu i tamo presije~e „Mar{ na Drinu“. Na svaki po~etak pjesme „Vidovdan“ Goce Lazarevi} koja govori o tugi i `alom za Kosovom me|u okupljenima nastaje lom: „Kud god da krenem, tebi se vra}am ponovo, ko da mi ote iz moje du{e Kosovo...“ Nezaobilazne su i stari srpski standardi Baje Malog Knind`e poput Stan’te pa{e i usta{e, ne dirajte to je na{e, a ekipa iz Fo~e naglasava se s razglasom lokalnim napjevom: “Bi}e opet pakao, bi}e ludnica, evo idu ~etnici sa fo~anskih ulica”. U to s razglasa obavje{tavaju da je Kraji{nik s banjalu~kog aerodroma helikopterom Vlade RS-a krenuo put Pala i da je tu za pola sata do 5 minuta. Euforija raste, a svi se okupljaju ispred bine.

PALJANSKI FOLKLOR
Kokarde, brade, {ajka~e...

tu je i na~elnik Sokoca Milovan Cicko Bjelica i ostali znani i manje znani. Odjednom, ~uje se zvuk helikoptera koji potom nadlije}e ve} raspomamljenu masu i iz helikoptera ma{e ruka. Da, to je on! Okupljeni se trebaju strpiti jo{ malo, dok helikopter sleti na obli`nji stadion pa Kraji{nik automobilom stigne do bine. Prema na{oj procjeni najvi{e je 1.000 ljudi. Nakon 10-ak minuta, osu|eni ratni zlo~inac Kraji{nik se pojavio, muzika tre{ti sa zvu~nika, ljudi

DOBRO DO[O, MU^ENI^E
U prvom redu velika uokvirena fotografija Radovana Karad`i}a. Ratka Mladi}a, osim na pokojoj majici, nema u tolikoj mjeri. Tu su i prigodni transparenti: “Kraji{nik - sin srpskog naroda”, “Stop ha{kom teroru”, “Dobrodo{ao”, “Radoji~i}u, stigla ti je zamjena”... Na bini dominira Bo`o Vu~urevi} i nekada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH Borislav Paravac spremaju se pored stepenica za dolazak „najdra`eg“, na bini je i Mladen Bosi}, ve} spomenuta Aleksandra Pandurevi},
14

mu prilaze, grle ga, ~estitaju izlazak iz zatvora, i tu ve} postaje ~udno... Kraji{nik se penje na binu, voditelj i lokalni SDS-ovci u uvodnim govorima porede ga sa Gavrilom Principom i zaklju~uju da se „jedan velikomu~enik vratio iz zapadnja~kih kazamata...“ Skupu se obra}a Vu~urevi}: “Znam da si veliki mu~enik, ali nemoj zaboraviti da su svi srpski sveci mu~enici!”, vi~e s bine Vu~urevi} i okupljene poziva na slogu podsje}aju}i ih zna~enju ~etiri slova S. Potpisnik ovih redova s drugim je fotografima i novinarima na bini, nekoliko metara od Vu~urevi}a i Kraji{nika, i sve izgleda potpuno nestvarno i ~udno. Nekoga ko je rat proveo u opkoljenom Sarajevu taj prizor ne mo`e ostaviti ba{ ravnodu{nim, jer nakon sli~nih govora koje smo imali priliku gledati u rijetkim trenucima kada bi bilo struje ili ih ~uti na radiju, mogli smo o~ekivati jo{ granata s brda... Slijede drugi govornici, pa predsjednik SDS-a Mladen Bosi}, za kojeg je, ispostavi}e se, Vu~urevi} u najmanju ruku Gandhi. „Ovdje smo se okupili da iska`emo po{tovanje Mom~ilu Kraji{niku, ali ne samo njemu ve} i Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u ~iji je jedini grijeh stvaranje RS-a!“, ispalio je Bosi}.

MOMO, [ARMERU
Potom je na redu bilo ono {to su svi ~ekali: obra}anje ~ovjeka koji je 27. septembra 2006. pred Haa{kim tribunalom progla{en krivim za istrebljenje, ubistva, progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportacije i ne~ovje~no postupanje kao i zlo~ine protiv ~ovje~nosti. Osu|en na 27 godina, kazna nakon `albi smanjena na 20 pa poslije izdr`ane dvije tre}ine ranije pu{ten. Prvi
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

DOBRO DO[’O, PREDSJEDNI^E
Kolona sa zastavama kru`ila je Palama nekoliko sati prije dolaska Kraji{nika

MOM^ILO KRAJI[NIK PONOVO ME\U SRBIMA
SRBIJA DO TOKIJA
Trenerka umjesto jeleka

RAJA JE KRENULA DA SE PALI I @ARI
Svi su se gurali da pozdrave Mom~ila Kraji{nika

predsjednik Narodne skup{tine RS-a, ~lan Predsjedni{tva BiH i visoki du`nosnik SDSa, Kraji{nik, obratio se iznena|uju}e

pomiruju}im tonom: „Nema pomirenja raznim izvinjenjima. Umjesto izvinjenja, trebamo oprostiti

DOBRODO[LICA ZA PREDSJEDNIKA

Među organizatorima Krajišnikovog dočeka bio i Aleksandar Gutalj, državni službenik u Parlamentu BiH
Me|u glavnim organizatorima do~eka Mom~ila Kraji{nika na Palama na{ao se i dr`avni slu`benik Aleksandar Gutalj, prvi pomo}nik sekretara Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Bojana Ninkovi}a! Gutalj se u Parlamentarnoj skup{tini BiH zaposlio prije pet-{est godina, po politi~koj preporuci iz SDS-a, ali je u po~etku radio kao stru~ni saradnik u Kadrovskoj slu`bi. No, kako je ja~ao uticaj SDS-a u Parlamentu BiH, tako je i Aleksandar Gutalj napredovao u dr`avnoj slu`bi, pa je danas gotovo nadma{ivao svog formalnog {efa Bojana Ninkovi}a. Prema tvrdnjama njegovih radnih kolega, nagli uzlet u karijeri Gutalja zapo~eo je prije dvije godine, kada je bio desna ruka tada predsjedavaju}em Doma naroda Parlamenta BiH Ognjenu Tadi}u u pripremi vjerske ceremonije osve{tavanja njegovog kabineta. (S.M.)

onima koji su nam ~inili zlo, i od onih kojima smo mi u~inili zlo tra`iti da nam oproste. Nekada smo imali kult li~nosti sveci ne hodaju zemljom, ve} na nebu. Na{ put je patriotizam, ali nije patriotizam mrziti one druge, ve} voljeti svoju zemlju. Mi moramo na drugoj strani tra`iti sagovornika - ako ga nema danas, bi}e sutra”, kazao je Kraji{nik i dodao: “Nisam 13 i po godina proveo zabadava, skupljao sam dokumente i ove godine ili po~etkom slijede}e podnije}u zahtjev za reviziju procesa. Nije problem 13 i po godina zatvora, ve} etiketa ratnog zlo~inca. Rekao sam djeci da ako ja umrem, oni nastave borbu za reviziju, a poslije njih i unuci”, naglasio je Kraji{nik u obra}anju masi koja ga je prekidala pjesmama „Mom~ilo, vojvodo...“, „...evo idu ~etnici sa fo~anskih ulica“ i uzvicima „Momo, Srbine“. I pored pomirljivog govora, sli~nog kakav je po izlasku iz zatvora nakon osloba|anja odr`ao hrvatski general Ante Gotovina razo~arav{i nacionaliste koji su od njega o~ekivali o{tru retoriku, nismo mogli ne primijetiti kako se Kraji{niku „nasmije{io brk“ svaki put kad bi ga prekinuli spomenutim pjesmama i uzvicima. Kraji{nik je odlu~io i da je vrijeme da se na{ali i {armira „ljep{i dio publike“: „Gledam ove mu{karce, kad sam oti{ao, bili ste mi mladi, mr{avi, a sad svi imaju nekakve stomake. A `ene, `ene se nisu ni{ta promijenile! Iste su, lijepe. Najvi{e su mi se promijenila djeca, kad sam oti{ao bili su mali, sad sve momci i djevojke...“, govori Kraji{nik, a u {paliru iza njega, dirnuta govorom, prepoznala se Aleksandra Pandurevi} kojoj su se o~i spontano zasuzile. Kraji{nik zavr{ava govor, oko njega se okuplja masa kako bi mu stisnuli ruku, slikali se s njim, a obezbje|enje mnoge od njih odguruje i Kraji{nika svode s bine prema automobilu. Predstava je zavr{ena.
15

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Vijeće ministara sakrilo informaciju o vanjskom dugu države

Ukupni dug BiH premašio 26 milijardi KM: ino dug države 7,2 milijarde KM, unutrašnji dug 3,3 milijarde KM, dug privrede i građana 16 milijardi KM
Pi{e: ASIM METILJEVI]

P
16

rije nekoliko dana Vije}e ministara BiH, bez „suvi{nih“ potpitanja, komentara i zaklju~aka, primilo je k znanju informaciju o zabrinjavaju}em porastu javnog duga dr`ave. Zaklju~no s krajem decembra 2012. godine, javni dug je dostigao rekordan iznos od 10,5 milijardi KM, od ~ega se pribli`no 7,2 milijarde odnosi na vanjski a 3,3 milijarde KM na unutra{nji dug dr`ave. Od kraja rata pa sve do 2009. godine javni dug BiH kretao se oko 4 milijarde KM, od ~ega se oko 2 milijarde KM odnosi na prijeratni dug dok je ukupni poslijeratni dug od 1996. do kraja 2008. godine bio tako|er 2 milijarde KM. No, u naredne ~etiri godine, od po~etka 2009. do kraja 2012. godine, BiH se zadu`ila za dodatne tri milijarde KM, {to }e re}i da je za posljednje ~etiri godine vanjski dug BiH porastao vi{e

nego za prethodnih 12 godina!!! Lavovski dio novonastalog duga potro{en je za odr`avanje visokog standarda birokratskog aparata dr`ave koji se ni u najte`em razdoblju krize i sveop}e besparice nije odrekao niti jedne privilegije koju je sebi dodijelio o tro{ku poreskih obveznika. Kada je po~etkom 2009. godine ponestalo para u dr`avnoj kasi, u pomo} je pozvan MMF koji je odrije{io kesu i produ`io privid blagostanja. SDP je pred izbore obe}ao da }e raskinuti aran`man s MMF-om „jer je vrlo nepovoljan za dr`avu“, tvrdio je demago{ki lider ove partije Zlatko Lagumd`ija, no tek {to je preuzeo kormilo dr`ave, SDP je obnovio pregovore s MMF-om koji su rezultirali novim zadu`enjem dr`ave za oko 800 miliona KM! Uporedo s rastom vanjske zadu`enosti, rastao je i unutra{nji dug, i to pod krajnje nepovoljnim uvjetima kod komercijalnih banaka. Entitetske vlade od prije nekoliko godine po~ele su masovno {tampati obveznice i trezorske zapise pa je javni

dug dr`ave samo po osnovu ova dva izvora „svje`eg novca“ porastao za dodatnih 308 miliona KM - dugoro~ne obveznice 280, a trezorski zapisi 128 miliona KM. Ino dug dr`ave sna`no je rastao i tokom 2013. godine. Konkretan iznos rasta ino duga jo{ nije poznat, no okvirno se barata s iznosom od oko 900 miliona KM, {to }e, ako se poka`e ta~nim, zna~iti da }e zaklju~no s krajem 2013. godine ino dug prema{iti iznos od 8 milijardi KM, dok bi ukupni javni dug (vanjski plus unutra{nji) mogao prema{iti 12 milijardi KM! Ako se ima u vidu ~injenica da su gra|ani i preduze}a tako|er zadu`eni za oko 16 milijardi KM, mo`e se zaklju~iti da je BiH visoko zadu`ena dr`ava s dugom koji je ve}i od ukupnog bruto doma}eg proizvoda! Ovom problemu Parlament BiH nije posvetio ni minutu, zaokupljen va`nijim problemima kao {to je primjerice sva|a Radon~i}a i Izetbegovi}a.
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE
TUZLANSKI “KRALJ TEKSTILA”
Sedinet Sido Kari} uspio je da u zatvoru osnuje dvije nove firme, u protekle tri godine, dok se nalazio iza re{etaka, uvezao je vi{e od stotinu {lepera natovarenih odje}om i obu}om

Iako je SEDINET SIDO KARIĆ za nepunih mjesec dana, i to kao uzoran osuđenik, trebao izaći na prijevremenu slobodu, nekoć najpoznatiji tajkun iz Sreberenika ponovno se našao u pritvoru; naša novinarka otkriva rezultate policijske istrage koja je protiv Karića i njegovih poslovnih ortaka, osumnjičenih za milijunske poreske i carinske utaje i pranje novca, mjesecima vođena pod kodnom oznakom „MASTER“

SEDINET SIDO KARI] “BIZNISMEN“ KOJI JE MILIJUNSKE POSLOVE VODIO IZ TUZLANSKOG ZATVORA
18
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

NAKON BOSSA MASTER
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

epunih mjesec dana prije nego {to je iz tuzlanskog zatvora, i to kao uzoran osu|enik, trebao biti pu{ten na prijevremenu slobodu, Sedinet Sido Kari} se ponovno, pro{log tjedna, na{ao u pritvoru, jer je iz zatvorske }elije vodio iste kriminalne poslove. Neko} najpoznatiji tajkun iz Srebrenika, „kralj turske robe“, kako su Kari}a svojedobno titulirali {verceri s br~anske pijace Arizona, presudom Suda BiH pravomo}no je u aprilu 2010. osu|en na pet godina zatvora, nov~anu kaznu od 50.000 KM, te oduzimanje imovinske koristi u visini 2,6 milijuna maraka, {to je iznos poreza koji je utajio prilikom uvoza tekstila. Zajedno sa Sedinetom Kari}em tada su presu|eni i njegova supruga Senida, kao i ~lanovi njihove kriminalne organizacije Mehmed Salki}, Amira Zahirovi}, Eldar Malini}, Novalija Zuki} i Besim Jahnik. No, da u njegovom slu~aju zakonske sankcije nisu imale u~inka, potvr|uje ~injenica da poduzetnom Sidi Kari}u nije trebalo puno vremena da se „konsolidira“ i, uz pomo} supruge Senide i biv{eg kompanjona Dragana Staji}a zvanog Sijalica, nastavi sa {vercom tekstilne robe.

MILIJUNSKI IMETAK
Novac zara|en {vercom tekstila Sido Kari} je ulagao u luksuzne ku}e i poslovne objekte, gost u njegovom restoranu Zlatnik nedavno je bio i hrvatski predsjednik Ivo Josipovi}

AKCIJA „MASTER“ SE NASTAVLJA
Slobodna Bosna je, podsjetimo, koncem pro{le i po~etkom ove godine pisala kako su Kari} i Staji}, prvi iz zatvora a drugi sa slobode (u sudskom procesu {vercerskoj grupi iz Srebrenika Dragan Staji} je odmah priznao krivnju i postigao nagodbu s Tu`iteljstvom BiH, pa mu je izre~ena uvjetna trogodi{nja kazna s rokom ku{nje od pet godina), osnovali novu kompaniju Zlatnik, ali osnovnu djelatnost nisu mijenjali. Uz pomo} korumpiranih carinika iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH koji se na Kari}evoj platnoj listi nalaze jo{ iz vremena direktorskog mandata Kemala ^au{evi}a, ali i pojedinih dr`avnih slu`benika, goleme su koli~ine uvezene robe dopremali na Carinski terminal u Tuzli, gdje je vrijednost njihovih po{iljki umanjivana za gotovo 70 posto. „Javna je tajna da procedura pregleda i carinjenja Sidinih kamiona na Terminalu u Tuzli ne traje du`e od tri-~etiri sata. U tako kratkom vremenu nije mogu}e utvrditi stvarnu vrijednost po{iljke, pa se roba i dalje carini

po 4,5 KM po kilogramu, iako po priznanju samih vlasnika, njena vrijednost iznosi preko 40 eura“, upozoravao je, jo{ po~etkom januara, jedan slu`benik Uprave za indirektno oporezivanje u razgovoru za „SB“, inzistiraju}i da ostane neimenovan. No, kako sada stoje stvari, Sedinet Kari} i njegovi pro{log tjedna uhap{eni poslovni partneri Dragan Staji} i [emsudin Muj~inovi}, u to su vrijeme ve} bili pod tajnom istragom Tu`iteljstva BiH, odnosno Obavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA) i Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) kodnog naziva „Master“. Osim njih trojice, inspektori SIPA-e su mjesecima istra`ivali i Mujagu Zahirovi}a, Vanesa Mesanovi}a, Sla|ana Avri}a, Damira Husari}a i jo{

desetak pripadnika te {arolike kriminalne organizacije. Zanimljivo je, me|utim, da su u profitabilne {vercerke poslove Sedineta Kari}a bili aktivno uklju~eni i doju~era{nji „poslovni partneri“ njegovog konkurenta Anesa Sadikovi}a (protiv kojeg Tu`iteljstvo BiH jo{ nije podiglo optu`nicu, premda je uhap{en prije godinu dana) s kojim je, nedvojbeno, u me|uvremenu sredio ra~une. Uz Ismeta Baliju, ina~e Incognito u suvlasnika diskoteke sarajevskom naselju Grbavica, za Sidu Kari}a su radili i Sadikovi}eva najva`nija „povjerenica“ za poslove u Ma|arskoj Hata Be{lagi}, kao i njezina k}erka Emina Kari{ik. Hata Be{lagi}, vlasnica tvrtke Z&D Kft u Ma|arskoj, pro{le je godine

Sido Kari} je u posljednje tri godine, dok se nalazio na izdr`avanju zatvorske kazne, zaradio najmanje pet milijuna KM?!
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

19

HAP[ENJE TEKSTILNE MAFIJE

OPERACIJA MASTER tako|er bila uhap{ena kao pripadnica kriminalnog klana Anesa Sadikovi}a, dok se ime njezine k}erke Emine Kari{ik koja je, iako `ivi na Ilid`i, formalno rukovodila firmom JOBOD u Ma|arskoj, do sada nije javno spominjalo. Iz izvora bliskih istrazi doznajemo kako }e operacija „Master“ uskoro biti nastavljena, budu}i da se planira hap{enje nekolicine dr`avnih slu`benika bez ~ije pomo}i Sido Kari}, zasigurno, ne bi uspio zaraditi milijune maraka.

Po nalogu Tu`iteljstva BiH agenti OSA-e i inspektori SIPA-e mjesecima su pratili i istra`ivali desetak ~lanova Kari}eve kriminalne organizacije, prije neg

in`injering M-M iz Br~kog. Hata Be{lagi} i njezina k}erka Emina Kari{ik su, preko svojih kompanija u Ma|arskoj, izra|ivale la`ne fakture i drugu izvoznu dokumentaciju o prodaji robe Kari}evom Zlatniku, tako {to su vi{estruko umanjivale iznose

vrijednosti robe. U tom su se poslu majka i k}erka izvje{tile tijekom vi{egodi{nje suradnje s Anesom Sadikovi}em, zbog ~ega je Hata Be{lagi} pro{le godine bila uhap{ena u policijskoj akciji „Boss“. Me|unarodna i me|uentitetska krimi-

D@ENTLMENSKI SPORAZUM S KONKURENCIJOM

ME\UDR@AVNA I ME\UENTITESKA SURADNJA
Prema dosada{njim nalazima policijske istrage supru`nici Kari} su, skrivaju}i se iza njihovog poslovnog suradnika [emsudina Muj~inovi}a koji je registriran kao odgovorno lice u kompaniji Zlatnik, te Mujage Zahirovi}a ~ije je zadu`enje bilo da robu doprema iz Ma|arske, u posljednje tri godine po~inili vi{e te{kih kaznenih djela: terete se za organizirani kriminal, porezne utaje, carinske prijevare, pranje novca. Njihov je {vercerski lanac funkcionirao na na~in da je ispred poduze}a Zlatnik kinesku robu u Ma|arskoj kupovao Zahirovi}, kojem su opet pomagali Vanes Mesanovi} i Sla|an Avri}. Za uvoz robe, naplatu prevoza, pronalazak i vrbovanje kupaca, ali i za pru`anje fizi~ke za{tite bio je zadu`en Dragan Staji} Sijalica. Potom su Kari} i Staji} osmislili da u Br~kom registriraju jo{ jednu tvrtku Dam~e Prom, koju je vodio Damir Husari}, poznatiji po nadimku Dam~e. Mada se i ova firma bavila uvozom robe, glavni razlog za njezino osnivanje bilo je izdavanje la`nih faktura i pla}anje robe fiktivnim dobavlja~ima — po Staji}evom nalogu poslovne je knjige la`irala Irena Sekuli} iz Br~kog. Drugi uposlenik firme Dam~e Prom Muhamed Moranji} izvoznu je dokumentaciju falsificirao u Ma|arskoj, dok im je u la`iranju poslovne dokumentacije pomagao Du{an Mitrovi}, knjigovo|a u tvrtki Info20

Anes Sadiković i Sido Karić iz zatvora dogovorili podjelu poslova
Nakon {to su po nalogu Tu`iteljstva BiH u septembru pro{le godine uhap{eni ~lanovi obitelji Sadikovi}, koji su tako|er osumnji~eni za milijunske poreske i carinske utaje, dio njihovih poslova je preuzeo Sedinet Sido Kari}. Zajedno s Draganom Staji}em, Kari} ve} u oktobru 2012. dogovara isporuku robe dotada{njim Sadikovi}evim kupcima, uz podjelu zarade u omjeru 60:40 posto. Nastavljaju}i {vercerske poslove prema uigranom modelu, Kari} je osim kupaca, anga`irao i doju~era{nje Sadikovi}eve najpovjerljivije suradnike Ismeta Baliju i Hatu Be{lagi}. Iako je koncem septembra pro{le godine bila uhap{ena, i mada se protiv nje vi{e od godinu dana u Tu`iteljstvu BiH vodi istraga, Hata Be{lagi} je pro{log tjedna umakla policajcima SIPA-e. Nezvani~no doznajemo da je, zajedno s k}erkom Eminom Kari{ik, ranije napustila BiH, te da uz bosanskohercegova~ko, obje imaju i dr`avljanstvo Hrvatske.

NEKADA KONKURENTI, DANAS POSLOVNI PARTNERI
Anes Sadikovi} je nakon hap{enja sve svoje resurse stavio na raspolaganje Sidi Kari}u
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

NAKON BOSSA MASTER
ME\UNARODNA ISTRAGA

Mađarski carinici istražiteljima u BiH dostavili dokaze o Karićevim švercerskim poslovima
U istrazi protiv kriminalne grupe Sedineta Side Kari}a Tu`iteljstvo BiH i SIPA morali su zatra`iti i me|unarodnu pravnu pomo}, kako bi do{li do svih dokaza. Najprije je posredstvom Centra za provo|enje zakona u Jugoisto~noj Europi sa sjedi{etem u Bukure{tu (SELEC centar) ostvarena suradnja s istra`iteljima u Ma|arskoj, kako bi se izvr{ila kontrola poslovanja vi{e kompanija u toj dr`avi, koje su radile za Sidu Kari}a. Nakon {to su kolege iz Ma|arske proljetos potvrdile sumnje Tu`iteljstva BiH o vi{emilijunskom {vercu tekstila, uspje{na suradnja nastavljena je po~etkom jula, preko instituta me|unarodne pravne pomo}i. Ma|arska je Carinska uprava istra`iteljima u BiH ve} dostavila svu tra`enu dokumentaciju, a trenuta~no se obavljaju dodatne provjere poslovanja vi{e sumnjivih kompanija.

{to su uhap{eni pro{log tjedna

nalna dru`ina Sedineta Side Kari}a je jeftinu kinesku robu iz Ma|arske i Italije u BiH dopremala s krivotvorenim fakturama o vrijednosti i koli~ini (~ime su umanjili i vrijednost carine i PDV-a), a potom distribuirala stvarnim kupcima, koji su im pla}ali gotovim novcem. Za usluge posredovanja kod carinskih organa (prijava robe, pla}anje da`bina) i usluge transporta kupci su uvozniku pla}ali unaprijed dogovorenu cijenu, od 600 do 1.200 KM po kubnom metru prostora koji roba zauzima u kamionu. Dodajmo tome da su u ponudu bile uklju~ene i izrade la`nih, umanjenih faktura i druge propratne dokumentacije, za {to je bio zadu`en „uvoznik“. Robu su zatim u poslovnim knjigama fiktivno razdu`ivali kroz maloprodaju i veleprodaju.

PRANJE PARA IZA RE[ETAKA
Vi{emjese~na istraga je pokazala da je poduzetni bra~ni par Kari} u protekle tri

godine (od 2010. do pro{lotjedne policijske akcije) preko njihovog poduze}a Zlatnik izvr{io 116 uvoza tekstila i obu}e, ~ija vrijednost prema{uje tri milijuna eura. Roba je u BiH dopremana u kamionima i {leperima, i prema prvim ra~unicama, Kari}i su samo na prijevozu od malih kupaca naplatili vi{e od 6,4 milijuna maraka u ke{u, koji nigdje nije evidentiran. Vrijednost uvoznih po{iljki, prikazana u fakturama ma|arskih dobavlja~a, nerijetko je bila i desetostruko umanjena. Potom su od 1. februara ove godine, posredstvom druge tvrtke Dam~e Prom izvr{ili tridesetak uvoza, za {to su platili oko 1,8 milijuna eura. Novac je onda transferiran na ra~un dobavlja~a: kompanija Szlav- tex i Ring times u Ma|arskoj, gdje su milijunske iznose podizali Kari}evi suradnici Ma|ari predavali Mujagi Zahirovi}u, koji je pare donosio u BiH. Prihodima od prodaje robe

koja je ostvarena preko firme Dam~e Prom treba jo{ dodati i zaradu od prijevoza samo u {est mjeseci ove godine iznosila je 2,7 milijuna KM. Sve skupa se procjenjuje da je Sedinet Sido Kari}, preko svojih firmi Zlatnik Tuzla i Dam~e Prom Br~ko oprao oko devet milijuna maraka, a dr`avni prora~un o{tetio za najmanje 3,5 milijuna KM. Poslove je „biznismen“ Kari}, podsjetimo, vodio iz Kazneno-popravnog zavoda u Tuzli, gdje je uz pomo} biv{eg korumpiranog direktora Hasana Hod`i}a imao povla{ten status. Ranije smo pisali da se Sido Kari} sa svojim kompanjonima sastajao u zatvorskom restoranu otvorenog tipa Kozlovac, u kojem je formalno radio kao konobar. Iz izvora bliskih istrazi doznajemo kako je Kari}, tijekom boravka u zatvoru, sve vrijeme na raspolaganju imao i mobilni telefon, {to mu je zna~ajno olak{alo poslovanje.

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

SKANDALOZNO

Režim MILORADA DODIKA u Republici Srpskoj u posljednjih nekoliko mjeseci u tišini provodi politiku etničkog čišćenja koju je započeo RADOVAN KARADŽIĆ; na koji način se od Bošnjaka i Hrvata koji su izbjegli iz BiH tajno oduzima imovina za naš list otkriva BORKO DŽAJIĆ, predsjednik nevladine organizacije Forum roditelja RS-a
Pi{e: MIRHA DEDI]

I

movina Bo{njaka i Hrvata u Republici Srpskoj, koji godinama `ive po evropskim zemljama i SAD-u, u posljednjih nekoliko mjeseci tajno, putem falsifikovanih kupoprodajnih ugovora, prelazi u vlasni{tvo drugih osoba. Ovaj organizovani kriminal koji se odvija u Republi~koj upravi za geodetske i imovinske poslove otkrio je Borko D`aji}, predsjednik nevladine organizacije Forum roditelja RS-a. On za na{ list tvrdi da je sve detalje ove kriminalne operacije saznao od vi{e zaposlenih osoba Republi~ke uprave za geodetske poslove u Banjoj Luci i da je sva svoja saznanja detaljno zapisao i predao Agenciji za istrage i za{titu (SIPA). O ovom nevi|enom kriminalu obavijestio je i @eljku Cvijanovi}, premijerku RS-a.

rata raselili po Evropi i SAD-u, i koji rijetko posje}uju svoja imanja. Oni pojma nemaju da je njihova imovina fiktivno prodata, odnosno prepisana na drugu osobu. Zaposlenik iz RUGIP-a mi je u povjerenju rekao da vlasnici to mogu samo pukim slu~ajem saznati ukoliko, recimo, vr{e pro{irenje ili nadogradnju ku}e i za to tra`e gra|evinsku dozvolu. Tom prilikom mogu saznati da ta imovina vi{e nije njihova, odnosno da su je izgubili falsifikovanjem ugovora. Ogroman broj ljudi koji `ivi vani, pojma nema da su ostali bez ku}a, bez imanja, bez i~ega. Isti izvor mi je potvrdio da }e trebati godine da se ti ugovori isprave, a neki ne}e nikada”, ka`e D`aji}. Na{ sagovornik tvrdi da u Banjoj Luci ve} ima pojedina~nih slu~ajeva gdje su ljudi saznali da im je imovina na ovaj kriminalan na~in otu|ena, ali da im osobe MU]KE SA KUPOPRODAJNIM UGOVORIMA
Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) RS-a leglo je nelegalnih i nezakonitih radnji

LA@NIM UGOVORIMA DO BO[NJA^KIH I HRVATSKIH KU]A
“Dobio sam informacije da Aleksandar Deuri}, zamjenik direktora RUGIP-a, sa {est zaposlenih me|u kojima je i Dragan Stankovi}, sin Dodikovog kuma Budimira Stankovi}a, koji je u RUGIP-u zaposlen na poslovima javnih nabavki, vr{e falsifikovanje zemlji{njih knjiga i retroaktivno vr{e upise u njih. Jedan uposlenik ove uprave anga`ovan je samo na falsifikovanju i prepravljanju kuporodajnih ugovora Bo{njacima i Hrvatima koji su se nakon

NASTAVAK ETNI^KOG ^I[]ENJA MIRNODOPSKIM SREDSTVIMA
22
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

ETNI^KO ^I[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA
Foto: Mario Ili~i}

Dodikova kriminalna hobotnica perfidno otima imovinu Bo{njaka i Hrvata u RS-u!
iz RUGIP-a prilaze i na krajnje perfidan na~in uvjeravaju ih da }e nepravilnosti lako biti ispravljene, a sve kako bi prevare zata{kali. “SIPA kojoj smo mi sve informacije o
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

ovom kriminalu stolje}a dostavili, lako mo`e kroz papire i zemlji{ne knjige utvrditi da mi govorimo istinu. U knjigama nema ni{ta sakriveno. Ja no}ima nisam spavao kada sam ~uo na koji na~in ljudima prave

la`ne ugovore, otimaju imovinu, prodaju ku}e, a oni pojma o tome nemaju. To je svojevrsni na~in etni~kog ~i{}enja. Imovina je ukradena a, {to je jo{ gore, u ugovoru stoji da je vlasnik uzeo pare. To je organizovani
23

SKANDALOZNO
I @IDOVI IMAJU U[I

Dodikovi tajkuni Jevrejsku zajednicu u RS-u iskoristili kao pokriće za svoj kriminal
Borko D`aji} ovih dana je razotkrio i malverzacije oko izgradnje Jevrejskog kulturnog centra “Arie Livne” i sinagoge, ~iji radovi se privode kraju, a koji }e, prema najavama Dodikovog savjetnika i {efa predstavni{tva RS u Izraelu Arija Livnea, biti sve~ano otvoreni u aprilu 2014. godine u Banjoj Luci. Livne ve} mjesec dana u medijima iz RS-a ovom objektu daje veliki zna~aj. Tvrdi da njegovim otvaranjem Jevrejska zajednica u Banjoj Luci dobija odre|enu istorijsku satisfakciju, jer se “obnavlja sve {to je uni{teno u Drugom svjetskom ratu”. “Zna~aj ovog projekta mnogo je ve}i za Republiku Srpsku nego za Jevreje. Cijeli svijet }e znati da je u Srpskoj obnovljena sinagoga, prva u cijeloj okolini, a Srbi i Jevreji mogu biti ponosni na to”, ocijenio je Livne. Izvo|a~ radova na ovom objektu je Niskogradnja Lakta{i, ~iji je vlasnik Ljubo ]ubi}, omiljeni tajkun Milorada Dodika. ]ubi} je napravio deset puta ve}i objekat od onoga za koji su izdate potrebne dozvole, i umjesto oko 4. 000 kvadrata koliko je rje{enjem odjeljenja za prostorno ure|enje odobreno, kraj Vrbasa je napravljen objekat povr{ine preko 40.000 kvadrata. Zanimljivo je i to da Jevrejska op{tina, koja je kao investitor dobila rije{enje o tom nije platio zemlji{te, priklju~ke, komunalije za 40 hiljada kvadrata. Ovde se radi o klasi~nom kriminalu i zloupotrebi Jevreja i Jevrejske op{tine pod izgovorom da za njih pravi zgrada, a Jevrejski centar u toj zgradi ima samo nekoliko stotina kvadrata. Za ovaj objekat ja sam svu dokumetaciju predao SIPA-i i oni su me nedavno obavijestili da su provjerili sve informacije i podnijeli krivi~nu prijavu Okru`nom tu`ila{tvu. Zanimljivo je da su se sjetili Jevrejske zajednice jer svaka kritika izgradnje tog objekta se mo`e protuma~iti u verbalnom smislu kao antisemitizam, me|utim kada se vidi da Jevrejska op{tina nije registrovana, jasno je da je rije~ o zloupotrijebili i podvali”, ka`e D`aji}. Kada je Marinko Umi~evi}, direktor fabrike Bema i odbornik Skup{tine Banja Luka ispred PDP-a, kritikovao izgradnju ovog objekta i upozorio na zloupotrebe, li~no ga je zvao Arie Livne i pitao {ta on ima protiv njega i Jevreja. Umi~evi} mu je, prema tvrdnji D`aji}a, rekao: “Ko je ovde sada prijatelj Jevreja vi ili ja? Smatram da sam ja jer `elim pomo}i, a vi zloupotrebljavate Jevreje.” Zanimljivo je da je glavni projektant Jevrejskog kulturnog centra bila Milena Davidovi}, supruga biv{eg gradona~elnika Banje Luke Dragoljuba Davidovi}a.

[TA SU JEVREJI U RS-u DOBILI OD DODIKA
Po Ariju Livneu, savjetniku Milorada Dodika, Jevrejski centar je dobio ime

dozvoli gradnje, zvani~no ne postoji. “Dobili su gra|evinsku dozvolu samo pod izgovorom da grade objekat za Jevrejski kulturni centar. Pri tome je rje{enje za dozvolu izdato nepostoje}em udru`enju. Osnovni sud u Banjoj Luci potvrdio je da Jevrejska op{tina Banja Luka nije registrovana u ovom sudu pa je vi{e nego o~igledno da investitor radova zvani~no ne postoji. Kako je bilo mogu}e da grad Banja

Luka izda rje{enje o gradnji fiktivnom udru`enju? O~igledno je da su napravili falsifikat. Mi smo otkrili da Ljubo ]ubi} u svom hotelu ]ubi} u Kla{nicama nadomak Lakta{a prodaje stanove i poslovne prostore u tom objektu po cijeni od oko 2.500 po kvadratu, a original kupoprodajnog ugovora je na Arie Livne, tako da ispada da on prodaje, a zapravo prodaje Ljubo ]ubi}, koji }e na tom objektu inkasirati nekoliko desetina miliona maraka. Pri

kriminal i ja sam u prijavi SIPA-i naveo da iza toga stoji Aco Deuri} zvani Deuara iz RUGIP-a i Dragan Stankovi}, sin Budimira Stankovi}a, kojeg je otac tamo zaposlio. Stankovi}, ina~e, ima veliko iskustvo u otimanju tu|e imovine. On je oko 300 dunuma zemlje Poljoprivredne {kole prepisao na sebe iako je na teretnom listu stajalo da se zemlja ne mo`e prepisti dok traje sudski spor, kojeg su pokrenuli profesori Poljoprivredne {kole. Me|utim, predsjednik
24

Osnovnog suda RS-a Milan Tegeltija, o~ito je zabranu skinuo. U Banjoj Luci je organizovana kriminalna grupa koja radi na otimanju tu|e imovine i ima svoje pripadnike u Tu`ila{tvu RS-a i sudovima”, isti~e D`aji}.

DODIKOVI MAJSTORI PREVARE
Dodikov kum Budimir Stankovi}, vlasnik prijedorske firme Trgoprodaja, prevario je i RUGIP za 1,5 miliona maraka. O tome postoje svi relevantni dokazi, ali pravosu|e

Republike Srpske o tom pitanju ni{ta ne preduzima. Biv{i direktor RUGIP-a Tihomir Gligori} poku{ao je da povrati 1,5 miliona maraka kojih se prevarom dokopao Stankovi}, me|utim to ga je ko{talo funkcije. Nakon {to je Gligori} 10. maja ove godine Novoj banci dostavio mjenicu Trgoprodaje, kao sredstvo obezbje|enja datog avansa od 1,5 miliona maraka, Vlada Republike Srpske ga je smijenila s mjesta direktora RUGIP-a.
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

ETNI^KO ^I[]ENJE PO MODELU MILORADA DODIKA
Ipak, on nije odustao od cijelog slu~aja, pa je 12. jula ove godine MUP-a RS-a, Okru`nom tu`ila{vu Banja Luka i Specijalnom tu`ila{tvu RS-a podnio krivi~nu prijavu protiv Velinke Banovi}, direktorice Stankovi}eve “Trgoprodaje”, i Aleksandra Deuri}a “zbog postojanja osnovane sumnje da su po~inili krivi~no djelo izdavanja mjenice bez pokri}a”. Gligori} u prijavi svog nekada{njeg saradnika Aleksandra Deuri}a tereti da je u svojstvu predsjednika Komisije za kupovinu poslovnog prostora za potrebe RUGIPa u Prijedoru “la`no prikazao i prikrio ~injenice” u vezi sa pristiglim ponudama, pri ~emu je favorizovao Stankovi}evu “Trgoprodaju”. On tako|er optu`uje Deuri}a da je u~estvovao u “prevarama i obmanama”, koriste}i svoj slu`beni polo`aj i ovla{}enja, te da je favorizovao Stankovi}evu firmu “Trgoprodaja”, a da je zauzvrat dobio proviziju od cijelog posla, odnosno da je za sebe pribavio nov~anu i materijalnu korist. Gligori} u prijavi jo{ dodaje da je Deuri} sklon “obmanama, prevarama,
Borko D`aji}

NASTAVAK POLITIKE PROGONA: “Ja noćima nisam spavao kada sam čuo na koji način ljudima prave lažne ugovore, otimaju imovinu, prodaju kuće, a oni pojma o tome nemaju. To je svojevrsni način etničkog čišćenja. Imovina je ukradena a, što je još gore, u ugovoru stoji da je vlasnik za nju uzeo pare”
prikrivanju, zloupotrebama”, jer mu je i ranije, kao direktoru Geodetske uprave RS-a, dostavljao selektivne informacije u vezi sa slu~ajem zemlji{ta Autoprevoza u centru Banje Luke i oduzimanju zemlji{ta Dje~ijeg doma Rada Vranje{evi}, koji su prethodnih mjeseci ~esto bili u `i`i medijskog interesovanja. Kriminal s falsifikovanjem kupoprodajnih ugovora u Geodetskoj upravi RS-a, po D`aji}evim rije~ima, nije od ju~er i postojao je i u vrijeme dok se na njenom ~elu nalazio Tihomir Gligori}. “Taj isti Gligori}, koji ima la`nu diplomu doktora nauka sa nepostoje}eg ruskog fakulteta, u~estvovao je u kriminalu i pripadnik je iste mafije. Inspektor prosvjete i mi iz udru`enja smo protiv njega podnijeli tu`bu za falsifikovanu diplomu. Protiv njega je nedavno pokrenuta istraga i to na osnovu revizorskog izvje{ta po kojem je utajio 34 miliona KM”, ka`e D`aji} i dodaje: “Saznanja da je nepokretna imovina Bo{njaka i Hrvata {irom Republike Srpske nelegalno pre{la u vlasni{tvo Srba putem falsifikovanih dokumenata dostavio sam Specijalnom tu`ila{tvu RS-a, svim ministri5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

NEPODOBNI GLIGORI]
Tihomir Gligori} smijenjen je sa ~ela RUGIP-a po{to je ukazao na kriminal Dodikovih prijatelja

ma u Vladi RS-a i premijerki @eljki Cvijanovi}. I sve {to sam u prijavi napisao je sasvim sigurno ta~no. Sada je samo na istra`nim organima da utvrde razmjere tog kriminala. Bo{njacima i Hrvatima zagor~avaju `ivot {to vi{e mogu. To je zapravo nastavak politike progona i `elje da se ljudi ne vra}aju na svoja ognji{ta, samo drugim sredstvima. ^ovjek iz RUGIP-a detataljno mi je otkrio kako to rade kako bi ljudi ostali bez svoje imovine. Zbog toga tvrdim da nije te{ko otkriti te mahinacije. Mogu}e je i na osnovu potpisa na tim la`nim kupoprodajnim ugovorima, ~iji broj nije mali. Oni to rade organizovano jer pred sobom imaju sve papire, imena ljudi koji `ive u inostranstvu, {ta posjeduju od imovine i koliko ~esto dolaze u BiH. Gra|ani RS-a ne znaju {ta se s njihovom imovinom de{ava. U slu~aju da ~ovjek ~ija je imovina la`no prepisana na drugo ime umre, njegova djeca, kada do|u nakon nekoliko godina, vide da je on prodao i da je po ugovoru uzeo pare, a zapravo je sve la` i obmana. Radi se o kriminalu stolje}a i javnost se mora alarmirati”, tvrdi Borko D`aji}. D`aji} godinama predano istra`uje kriminal vlasti u Republici Srpskoj i njima bliskih interesnih grupa, prikuplja dokaze i sve proslje|uje nadle`nim pravosudnim institucijama. U ime Foruma roditelja D`aji} je podnio preko 350 krivi~nih prijava protiv Milorada Dodika i njegovih najbli`ih saradnika, za koje sumnja da su raznim zloupotrebama zaradili bogastvo. D`aji} tvrdi da za svaku malverzaciju ima dokaze, dokumentaciju i svjedoke, ali da entitetsko pravosu|e ne pokre}e istrage. Na{ sagovornik isti~e da najve}e kriminalne radnje u RS-u ~ine Dodikovi prijatelji, kumovi i saradnici. “Pro{le nedjelje smo otkrili da je zavr{ni ra~un firme Grand d.o.o. Mileta Radi{i}a, jo{ jednog Dodikovog kuma koji gradi objekat u gradskom parku u vrijednosti od 250 miliona KM, za pro{lu godinu iznosio nula maraka. Kako mo`e ~ovjek ~ija je godi{nja dobit nula maraka da gradi objekat tolike vrijednosti? Niko u RS-u ne postavlja pitanje odakle Radi{i}u toliki novac i ~ije pare on to pere, i ko mu je pomogao da falsifikuje gra|evinske dozvole. Pri tom su prebili @eljka Vuli}a, koji je legitimno branio svoju imovinu. Javnost mora da zna da je SNSD s Dodikom na ~elu do sada oplja~kao preko nekoliko milijardi KM. Dodik je najve}i balkanski kriminalac svih vremena, a njegov SNSD se mora proglasiti zlo~ina~kom organizacijom koja je oplja~kala narod Republike Srpske, dovela do propasti selo, grad i gra|ane. Najve}i resursi Republike Srpske le`e u njihovoj imovini i zbog toga im je potrebno {to prije oduzeti”, zaklju~uje Borko D`aji}.
25

PODJELE U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI BiH

Nije prošla ni puna godina otkako je HUSEIN ef. KAVAZOVIĆ izabran za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar već našao na udaru žestokih kritika; najnovije podjele u Islamskoj zajednici nisu, međutim, izazvane vjerskim i ideološkim razlozima, nego najavom kontrole utrošenih donacija i namjerom reisa Kavazovića da se sva novčana pomoć muslimanima ubuduće uplaćuje na račun Rijaseta

REIS HUSEIN KAVAZOVI] IZME\U VJERE, POLITIKE I PARA
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

N

ije pro{la ni puna godina otkako je biv{i tuzlanski muftija Husein efendija Kavazovi} izabran za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar ve} na{ao na udaru `estokih kritika. No, nije reis Kavazovi} ljutnju svojih protivnika u Islamskoj zajednici, ali i nekolicine samo pro gla{enih {ejhova koji su jo{ prije nekoliko mjeseci inicirali podmuklu kampanju protiv njega, navukao svojim javnim istupima i djelovanjem, nego jednim internim, povjerljivim zahtjevom upu}enim njegovim suradnicima. Husein efendija Kavazovi} je, naime, zatra`io reviziju financijskog poslovanja Islamske zajednice u proteklim godinama, ali i najavio radikalne promjene kada su posrijedi nov~ane donacije za muslimane u BiH. Namjera je reisa da se sva donatorska sredstva koja iz islamskih zemalja pristi`u u BiH ubudu}e upla}uju na ra~un Rijaseta, kako bi se njihova raspodjela vr{ila transparentno, a pomo} dolazila onima kojima je uistinu potrebna.

ciljem - da svog nasljednika ocrni, denuncira, kompromitira pred izda{nim donatorima iz arapskih zemalja. Prema tvrdnjama dobro upu}enih u vi{emjese~ne sukobe koji su podijelili ulemu, ali i biv{e i jo{ uvijek aktualne prvake SDA, reis Ceri}, barem za sada, najja~u politi~ku podr{ku ima od Hasana ^engi}a i Senada [ahinpa{i}a [aje, te svog najbli`eg suradnika u Svjetskom bo{nja~kom kongresu, sand`a~kog muftije Muamera ef. Zukorli}a. U posljednjih su petnaestak godina, podsjetimo, Islamskoj zajednici u BiH iz Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata pristizale milijunske donacije (to~an iznos vjerojatno nikada ne}e biti utvr|en), a nov~anim su sredstvima upravljali tada{nji reis Ceri} i nekolicina njegovih najbli`ih suradnika, vjerskih slu`benika i politi~ara. Njihova je nervozna reakcija na najavu revizije financijskog stanja, odnosno realnu mogu}nost da bi i sami, kona~no, nekome morali polo`iti ra~une, najpouzdaniji indikator kako su pare tro{ili i u kakvom su stanju kasu ostavili.

VEHABIJE NAJAVLJUJU OTVORENI RAT
No, ba{ kao da mu nije bilo dovoljno {to je navukao bijes svog, i dalje mo}nog i utjecajnog prethodnika, reis Kavazovi} je, istodobno, otvorio jo{ jednu frontu, s jednako opasnim protivnicima. Njegovo zalaganje da se sva pomo} muslimanima u BiH ubudu}e realizira preko Rijaseta, izazvala je pravu pobunu me|u ~elnicima desetak udruga s islamskim predznakom, koji su do sada `ivjeli isklju~ivo od novca arapskih donatora. Najagrasevniji su, o~ekivano, bili predstavnici vjerskih i „humanitarnih“ organizacija, fondacija i udru`enja gra|ana koji otvoreno promoviraju selefijsko u~enje, naviknuti da, uz pre{utno odobravanje efendije Ceri}a, novac dobijaju izravno, bez posrednika.

SRE\IVANJE CERI]EVIH RA^UNA
Poku{aj reisa Huseina Kavazovi}a da kona~no sredi ra~une u Islamskoj zajednici izazvao je, o~ekivano, o{tru reakciju njegovog prethodnika Mustafe efendije C eri}a, koji je gotovo dvije decenije, bez ikakve kontrole, raspolagao milijunskim sredstvima. Djeluju}i ispotiha, preko razgranate infrastrukture koju ~ine njegovi dugogodi{nji suradnici u Rijasetu Islamske zajednice u BiH i dijaspori, politi~ki prijatelji i saveznici, efendija Ceri} je upregnuo sve raspolo`ive potencijale samo s jednim
26

Radi se, pojasnimo, o udrugama Darul-Kur’an iz Mostara, Most povjerenja, Minber i SAFF iz Sarajeva, Selam iz Br~kog, koji su na raspolaganju imali goleme svote novca. Tako se, prema informacijama iz krugova bliskih Islamskoj zajednici, vo|a vehabijske zajednice u Mostaru hafiz D`evad Golo{, formalno osniva~ i vo|a fondacije DarulKur’an, nedavno po`alio kako je „efendiji Ceri}u nogom otvarao vrata“, a da novog reisa ne mo`e ni na telefon dobiti, te da je Kavazovi} nalo`io zatvaranje njegove {kole u Mostaru. Golo{u su se priklju~ili Safet Kuduzovi} iz asocijacije Minber i Adnan Pezo, urednik iz sjene vehabijskog magazina SAFF, naja vlju ju}i reisu Kavazovi}u otvoreni rat. Iako su vehabije u BiH, jo{ od njihovog dolaska u BiH, bili u sukobu s Islamskom zajednicom kao zvani~nom institucijom, njihovi su napadi, znakovito, posljednjih mjeseci personalizirani na reisa Kavazovi}a osobno. Tako se na selefijskim sijelima, po mesd`idima i d`amijama novoizabrani reis, sve ~e{}e i sve otvorenije, optu`uje da je {iit, i da se okru`io {iitima. Ove se tvrdnje potkrepljuju proglasom Rijaseta Islamske zajednice BiH u kojem se odlu~no osu|uju nasilje i ubojstva nevinih ljudi u Siriji, kao i svaki oblik sekta{kih neprijateljstava i podjela. Vehabije, pojasnimo, muslimane {iite smatraju gorim neprijateljima od `idova i kr{}ana. Nakon reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovi}a na udaru istih radikalnih grupa prije petnaestak dana na{ao se i ugledni profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Re{id Hafizovi}, kojeg su nakon gostovanja u jednoj tv emisiji i izjava da su razlike izme|u {iitskog i sunitskog poimanja islama u teolo{kom smislu male, odmah optu`ili za propagiranje {iizma.
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

ZA I PROTIV REISA KAVAZOVI]A

OBRA^UN STAROG I NOVOG REISA
Poku{aj reisa Huseina Kavazovi}a da kona~no sredi ra~une u Islamskoj zajednici BiH izazvao je o{tru reakciju njegovog prethodnika Mustafe efendije Ceri}a
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

27

SIGURNOSNA MISIJA BH. EKSPERTA

INTERVIEW

Dr. Dženan Šahović direktor glasovitog Instituta za bezbjednost CBRNE
Šveđanin bosanskih korijena dr. DŽENAN ŠAHOVIĆ, direktor Instituta kome je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon povjerio istragu u Siriji, za naš list govori kako je dospio u Švedsku i izgradio zavidnu naučnu karijeru

U Siriji je upotrijebljeno hemijsko oru`je - balisti~ari }e utvrditi ko je odgovoran!
Razgovarao: ASIM METILJEVI]

V

e} na samom po~etku razgovora za Slobodnu Bosnu dr. D`enan [ahovi}, direktor {vedskog instituta CBRNE, ka`e da su mediji na Balkanu krivo protuma~ili misiju ovog instituta u Siriji. “Stvorio se dojam da od na{eg izvje{taja zavisi ho}e li biti vojne intervencije u Siriji, a to naprosto nije ta~no. Na{ zadatak u Siriji nije bio da utvrdimo koja je strana u sukobu odgovorna za upotrebu hemijskog oru`ja, nego isklju~ivo da utvrdimo da li je hemijsko oru`je uop}e upotrijebljeno i, ako jeste, o kojoj se vrsti hemijskog oru`ja radi. Eventualnu odgovornost za upotrebu hemijskog oru`ja utvrdit }e poseban ekspertni tim balisti~ara, a Institut CBRNE kojim rukovodim s tim dijelom istrage nema nikakve veze.” Na na{e insistiranje, dr. [ahovi} nam je otkrio da se prema do sada prikupljenim dokazima mo`e zaklju~iti da je hemijsko oru`je upotrijebljeno i da se radi o sarinu, bezbojnom bojnom otrovu koji napada nervi sistem a ~ija je upotreba izri~ito zabranjena me|unarodnom Konvencijom o hemijskom oru`ju (Chemical Weapons Convention). Naturalizirani [ve|anin bosanskih korijena D`enan [ahovi} na ~elu renomiranog {vedskog instituta za sigurnosne studije CBRNE nalazi se ve} vi{e od ~etiri godine. Izabran je u julu 2008. godine, na prijedlog

dotada{njeg direktora Akea Sellstroma, koji se priprema za odlazak u penziju. “Profesora Sellstroma poznajem dugi niz godina. Bio je moj mentor kod pripreme doktorske disertacije a zajedno smo realizirali nekoliko ozbiljnih projekata. Zapazio je moj rad i predlo`io mi da preuzmem direktorsku poziciju u Institutu. Pristao sam, ali pod uvjetom da profesor Sellstrom ostane anga`iran jo{ neko vrijeme. Tako se desilo da je moj nekada{nji mentor posto moj savjetnik”, po~inje svoju pri~u D`enan [ahovi}, koji je prije dvadesetak godina s mla|im bratom i majkom napustio rodni Doboj.

fakultet, morao sam savladati {vedski jezik i zavr{iti ~etvrtu godinu srednje {kole.” [ta ste studirali? Upisao sam se na Univerzitet Umea, izabrao sam sigurnosne studije na fakultetu dru{tvenih nauka. Univerzitet je poznat po svojoj otvorenosti - studenti dolaze sa svih kontinenata, iz 60 dr`ava, i ta mi je ~injenica mo`da i presudno skinula psiholo{ki teret izbjegli{tva. Mogao sam se fokusirati na rad i to sam ~inio svom snagom. Kako ste dospjeli na Institut CBRNE? Nakon {to sam diplomirao 1998. godine, ponudili su mi anga`man na ovom Institutu koji se nalazi pod krovom Univerziteta Umea. Institut se zove Evropski CBRNE centar. CBRNE je akronim za hemijska, biolo{ka, radioaktivna/nuklearna i eksplozivna sredstva. U najkra}em, Institut razvija metodologiju i postavlja smjernice djelovanja u slu~aju incidenata s ovim oru`jem. To smo radili me|u prvima u svijetu i stekli smo zavidnu reputaciju ne samo u [vedskoj nego i u svijetu. To nas je, uostalom, i preporu~ilo Vije}u sigurnosti UN-a za ekspertizu u Siriji. [ta je ustvari bio va{ projektni zadatak u Siriji? UN je tra`io odgovor na pitanje je li upotrijebljeno hemijsko oru`je u Siriji. Mi smo u Siriju poslali na{eg istaknutog eksperta, profesora Akea Sellstroma, koji je
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

TOPAO PRIJEM U [VEDSKOJ
“Prvih {est mjeseci rata proveli smo u Hrvatskoj a otuda smo bez ikakvog jasnog plana krenuli dalje. Sticajem okolnosti zavr{ili smo u [vedskoj. Prije upisa na

ŠEF ŠVEÐANIMA: Naturalizirani Šveđanin bosanskih korijena Dženan Šahović na čelu renomiranog švedskog instituta za sigurnosne studije CBRNE nalazi se već više od četiri godine

28

JE LI BILO UPOTREBE HEMIJSKOG ORU@JA U SIRIJI?

NA ^ELU RENOMIRANOG INSTITUTA
Dr. D`enan [ahovi} rukovodi od 2008. godine Institutom CBRNE
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

29

SIGURNOSNA MISIJA BH. EKSPERTA
NE RAZMI[LJA O POVRATKU

“U BiH dolazim 2-3 puta godišnje, ali moj dom je u Švedskoj”
Na na{e pitanje da li razmi{lja o povratku u BiH, dr. [ahovi} je uz uzdah rekao: “Iskreno re~eno, ne razmi{ljam. Volim Bosnu, a jednako i Hercegovinu, moji preci su iz Gacka, ali ovdje sam odrastao, {kolovao se, ovdje su moji prijatelji, dio rodbine, i u [vedskoj sam postigao ono {to vjerovatno nikada ne bih postigao u BiH. Rado dolazim u Sarajevo, radujem se svakom uspjehu na{e dr`ave i trudim se pomo}i na bilo koji na~in.”

POTVRÐENE SUMNJE: Više nema nikakve sumnje da je došlo do upotrebe hemijskog otrova. Najvjerovatnije je riječ o nervnom otrovu pod nazivom sarin. Takav otrov svojevremeno je koristio Sadam Husein protiv Kurda
^ESTO DOLAZI U BiH
Dr. D`enan [ahovi} nema namjeru vratiti se u BiH, ali u BiH dolazi dva - tri puta godi{nje

ina~e neurobiolog i specijalizirao je uticaj nervnih otrova na stanice mozga. Njegov zadatak je bio da provede forenzi~ku istragu u skadu s utvr|enim procedurama i standardima.

OPASAN ZADATAK
O kakvim je procedurama rije~? Na koji na~in se provodi forenzi~ka istraga? Institut CBRNE je jo{ 2006. godine ustanovio i precizirao procedure za forenzi~ke istrage nakon upotrebe hemijskog i biolo{kog oru`ja. Do toga smo do{li
30

mukotrpnim radom. Radili smo u tijesnoj suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i sa Organizacijom za zabranu hemijskog oru`ja (OPCW). Proveli smo nekoliko simuliranih akcija na kojim smo testirali vlastite procedure. To smo radili s velikim uspjehom i zbog toga nam je generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon povjerio delikatnu misiju u Siriji. Na{ ekspert je u Siriju oti{ao sa zadatkom da uzme uzorke kontaminiranog tla i tkiva pacijenata, i da ih analizira u dvije laboratorije, od kojih je jedna u Finskoj a druga u [vedskoj. Na osnovu analize sa~init }emo izvje{taj i dostaviti ga generalnom sekretaru Ban Ki-moonu. To je na{ zadatak. Zadatak je bio rizi~an, pucali su na

va{e eksperte? Da, ali sve se dobro okon~alo. Profesor Ake Sellstrom uspio je prikupiti dovoljno materijala za pouzdan izvje{taj. Vratio se u [vedsku i u toku je analiza uzetih uzoraka. Mo`ete li nam otkriti neke detalje dosada{nje analize? Ne, prerano je za izvo|enje zaklju~aka. Ali mislim da nema nikakve sumnje da je do{lo do upotrebe hemijskog otrova. Najvjerovatnije je rije~ o nervnom otrovu pod nazivom sarin. Takav otrov svojevremeno je koristio Sadam Husein protiv Kurda. Koje ste, pored ovog, sigurnosne projekte radili do sada? Do sada smo realizirali 15 razli~itih proSLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

JE LI BILO UPOTREBE HEMIJSKOG ORU@JA U SIRIJI?
CBRN PRIPREMA ZAVR[I RAPORT

U Siriji upotrebljen sarin, opasni otrov koji uništava nervni sistem žrtava
Dr. D`enan [ahovi} ka`e da se na temelju prikupljenih uzoraka „s visokom pouzdano{}u“ mo`e zaklju~iti da je u Siriji upotrijebljeno hemijsko oru`je i da se najvjerovatnije radi o sarinu koji pripada porodici organofosfornih jedinjenja i napada nervni sistem svojih `rtava. Prvobitni simptomi su nos koji curi i stiskanje u grudima, a nakon kratkog vremena pojavljuju se te{ko}e sa disanjem te gubljenje kontrole nad tjelesnim funkcijama. Bilo da se udahne ili unese preko ko`e, sarin je podjednako opasan. Smrtni ishod mo`e nastupiti ve} jednu minutu nakon kontakta, ukoliko se unese koli~ina od 0,01 miligram po kilogramu tjelesne mase, i naravno ukoliko se protivotrov ne da na vrijeme. U toku ira~ko-iranskog rata, Irak je na kurdski grad Halabd`u bacio bojeve glave punjene sarinom, usmrtiv{i oko 5.000 civila!

om ili radioaktivnom zaga|enju, zatim projekt CHEM-sea o deponijama hemijskog oru`ja iz Drugog svjetskog rata u Balti~kom moru, projekt CBRNE mape o evropskim potrebama za razvoj tehnologija za{tite od CBRNE napada i tako dalje. Jeste li bili anga`irani na projektima na Balkanu? Upravo smo anaga`irani na projektu educiranja stru~njaka na Balkanu, tako da smo u prilici da pomognemo i Bosni i susjednim zemljama da razviju kapacitete CBRNE za{tite po najmodernijim evropskim standardima.

jekata, ve}inom uz potporu Evropske unije. Me|u njima je i projekt MASH, koji se odnosi na spremnost zdravstvenog sektora da tretira ve}i broj povrije|enih pri hemijsk-

Odr`avate li kontakte s akademskom zajednicom u BiH? Ja sam u Bosni vrlo ~esto, barem 2-3 puta godi{nje. Osim iz privatnih razloga, dolazim i zbog nau~nog rada i zbog projekta saradnje {vedskih i bosansko-hercegova~kih institucija, te zbog projekta koji moj institut trenutno ima na Balkanu. U Bosni radim na dva projekta, jedan ima veze sa CBRN supstancama, u pitanju je transfer znanja i edukacije carinskih slu`bi na Balkanu u detekciji CBRN supstanci. Ali isto tako radim i na projektu saradnje ureda za reviziju BH sa {vedskim uredom za reviziju dr`avnih institucija, {to vi{e ima veze sa mojim radom na fakultetu.

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

31

KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA

o k n e ` a r D eti}: Mil tar je s o M “ n a r i m !” grad

U Mostaru je sve politički obojeno: i voda i struja, i telefon i pošta, i vodovod i kanalizacija, i čistoća i vatrogasci, i “Velež” i Zrinjski”, i još puno toga...; kako danas živi “ranjeni grad” i “grad slučaj”, sa čim se bore i za šta su se Mostarci izborili, šta ih muči a šta raduje, ko koga voli a ko koga mrzi, pišemo i u ovom broju našeg magazina
34
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

GRAD NA NERETVI U DESET TA^AKA (II)

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

SAMO MIRNO
Na~elnik Policijske uprave Mostar Dra`enko Mileti}

rvi dio na{e velike storije o Mostaru danas iz pro{le sedmice ima i jedan amandman. Za ta~ku, ili to~ku, “Pozori{te i Kazali{te” kontaktirali smo i Miru Barnjaka, glumca HNK Mostar koji nam je, zbog obaveza koje je imao, odgovorio sa malim zaka{njenjem. Malim ili velikim, svejedno je, uglavnom njegove re~enice o aktuelnoj politi~koj i ekonomskoj situaciji u Mostaru nismo imali priliku uvrstiti u taj tekst, pa to ~inimo sada. O kazali{tu ne}emo, jer nam je direktorica Mostarskog teatra mladih Tanja Mileti}- Oru~evi} prije sedam dana kazala puno toga, a ukupna pri~a se, {etaju}i od jednog do drugog mostarskog teatra, malo ili gotovo nikako ne razlikuje. Barem kada govorimo o novcu. Kojeg nema. “Mostar danas je kao i prethodnih godina ‘rob‘ nakaradnog izbornog zakona kojeg je postavio visoki predstavnik. A isto tako i politi~kih prepucavanja vladaju}ih struktura, koje uglavnom tra`e razloge za opstrukciju prijedloga svojih politi~kih protivnika, tj. tra`e razloge za nerad i nered koji je svojstven svim politi~kim elitama u BiH. U tom i takvom {u{uru uglavnom ispunjavaju svoje osobne ambicije i premje{taju guzicu s fotelje na fotelju, zaboravljaju}i pri tom one koji su im omogu}ili tu poziciju, svoje glasa~e, kojih se ionako sjete svakih ~etiri godine kad ih hvataju na istu nacionalnu udicu, na kojoj nema ni mrve kruha, nego samo la` i obmana. U tom tonu i na takvoj tamburi i ekonomska situcija provla~i se kroz nacionalne }o{kove podijeljenog grada, pa s jedne strane, kao i s druge, uglavnom na svim namje{tenim natje~ajima uvijek se zna tko dobija koji dio kola~a i tko }e i u kojem odboru hapat za sebe i svoju stranku.

P

U ovakvoj bari ekonomski napredak za {iru dru{tvenu zajednicu je nemogu}, ali je za pojedince obe}ana zemlja sve dok imaju za sobom upregnute glasa~e koji se lako pale na zveket si}e, koja im se baci da omrse brkove s vremena na vrijeme, jer odano slu`e strana~kim idejama velikih vo|a”, veli Miro Barnjak. A mi stremimo ka ta~kama i to~kama, njih jo{ pet, koje smo vam obe}ali u prethodnom broju.

MOSTARSKA POLICIJA Istovremeno rje{avanje problema
Gotovo da nema Mostarca kojeg smo kontaktirali spremaju}i se za “Mostar danas u deset ta~aka”, koji nam nije, onako ba{ specijalno, naglasio da bi obavezno trebali razgovarati sa Dra`enkom Mileti}em, na~elnikom Policijske uprave Mostar. Policajcem koji je na toj du`nosti tek jedanaest mjeseci i glavni je “krivac” {to nekada{njeg “Grada slu~aja” vi{e nema u

crnim hronikama na{ih dnevnika i sedmi~nika. Zna~i li to da trenutno sjedimo u mirnom gradu?, upitali smo Dra`enka Mileti}a na po~etku na{eg razgovora u njegovom uredu u Policijskoj upravi Mostar: “Da! Vi trenutno sjedite u jednom mirnom gradu! Ali, ne `elim vas bombardirati statisti~kim podacima, jer statistika je zbroj neto~nih podataka.” Policijskoj upravi na ~ijem je ~elu pripada i podru~je ^itluka, tako da u dijelu koji oni pokrivaju `ivi oko 150.000 ljudi. “U na{em ustroju postoji pet stanica: jedna u ^itluku i ~etiri u Mostaru. Nisam lije~nik, ali u poslu kojim se bavim ja sam lije~nik, koji je dolaskom na ovu du`nost dijagnosticirao stanje, koje treba lije~iti. U mom kolegiju sjedi pet ljudi koji su zavr{ili srednju policijsku {kolu, a potom i fakultete, {to je za mene jako bitno”, govori Dra`enko Mileti}, jedini Mostarac sa diplomom Fakulteta kriminalisti~kih nauka

RODITELJSKA PA@NJA
Navija~i Vele`a - Red Army na jednoj i navija~i Zrinjskog - Ultrasi na drugoj strani Mostara 36
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

GRAD NA NERETVI U DESET TA^AKA (II)

u Beogradu, koji je upisao nakon {to je zavr{io srednju policijsku {kolu, a posjeduje i diplomu Filozofskog fakulteta u Mostaru: “Ve} na po~etku na{eg mandata ocijenili smo da u rje{avanje problema u svim segmentima moramo krenuti istovremeno: u javnom redu i miru, prometu i kriminalitetu. Nakon {to provedem dvanaest mjeseci na ovoj funkciji, uradit }u rekapitulaciju na{eg u~inka i prezentira}u ga javnosti. Ali, gra|ani su i do sada vidjeli i prepoznali pozitivne pomake u svakom od ta tri segmenta. Znam to, stalno me zovu. I sa jedne i sa druge strane, mada ja ne volim to tako govoriti. Moj je Mostar od Podvele`ja do Ljutog Doca. Moj je kompletan Mostar. Moj je Stari grad, moja je Titova ulica. Ni~ija vi{e nego moja. I niko u ovom gradu ne mo`e re}i da Mostar vi{e voli nego ja. @elim da Mostarci u`ivaju i u Feji}evoj, i u [anti}evoj i u Ulici Kralja Tomislava. I u tome uspijevam.” Mileti} je ozbiljan, autoritativan i pametan ~ovjek. Pa }e shvatiti i svog sugra|anina, koji je `elio ostati anoniman, mada mu na~elnik Policijske uprave Mostar ne}e ni{ta ako nije kriv: “Dugo vremena je policija bila odli~na tema za kreiranje dobrih {ala. Na~in na koji je ve}ina njih fizi~ki spremna, kvalitet uniformi koje
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

MIRO BARNJAK: “Mostar danas je kao i prethodnih godina ‘rob‘ nakaradnog izbornog zakona kojeg je postavio visoki predstavnik, a isto tako i političkih prepucavanja vladajućih struktura u Bosni i Hercegovini”
nose, istro{enost opreme kojom se slu`e, a onda tek kada po~nu da komuniciraju dobije se ta ukupna slika koja ka`e - Dobro smo ikako `ivi ko nas ~uva. Me|utim, stvari se polako mijenjaju i vidljivo je da se to ute`e i djeluje pozitivnije i bolje. Ali, neke stvari }e se izgleda te`e rije{iti, jer nekim kaubojima se jo{ uvijek ne mo`e stati u kraj. Ima tu jo{ gazda kafana koji pregra|uju ulice sa stolovima neupisanim u registar, bazena koji preko no}i postaju folkoteke i na Javnoj povr{ini stvaraju buku do ~etiri ujutro, iako je Vije}e Mostara izglasalo da javna povr{ina ne mo`e dobiti

dozvolu poslije jedan sat iza pono}i. A imamo i cijelu lepezu individualnih kauboja, koji jo{ uvijek imaju pravo da parkiraju gdje `ele i po{alju istog onog policajca u neku stvar bez i da se okrenu, a oni bez i da reaguju. Zakon bi trebao biti isti za sve, zar ne?!” “Pokrenuli smo jedan to~ak. Odgovarat }emo na svaku situaciju koja nas mo`e zate}i. Spremni smo! Stanje javnog reda i mira u Mostaru je pod kontrolom. Mada, uvijek mo`e bolje”, isti~e prvi me|u jednakim mostarskim policajcima.

“VELE@” i “ZRINJSKI” Pronavija~ki sistem/sustav
Derbi svih derbija. Pitanje svih pitanja. Vi{e od igre. Utakmica Vele` - Zrinjski. Prva slu`bena utakmica, nakon vi{e decenija pauze, odigrana je pod Bijelim Brijegom 13. augusta 2000. godine. Na{ saradnik Amar ]esi} prisustvovao je tom derbiju i napisao tekst za na{ magazin, koji je zavr{io na sljede}i na~in: “Neka ostane evidentirana i kolateralna {teta (5-6 autobuskih {ajbni) mo`da ~ak ukalkulirana prilikom organizacije utakmice. Ko je ikada ovdje organizovao dernek a da se ni{ta na njemu nije razbilo!?” Ta~no, ali u Mostaru se vi{e ni ne razbija. Iskreno, nije nam ni palo na pamet kontaktirati vo|e
37

KAKO SI VAHA, IMA[ LI DAHA

[TA ]EMO S TOLIKIM DIPLOMCIMA
Rektor Univerziteta D`emal Bijedi} prof.dr. Sead Pa{i} i pomo}nik rektora za nastavu i studente Sveu~ili{ta u Mostaru prof.dr. Vojo Vi{ekruna

navija~a Vele`a i Zrinjskog, Red Armyja i Ultrasa. Unaprijed znamo pri~u, sve }e se svesti na “usta{e” i “balije”. Nimalo interesantno. Ubita~no dosadno, besmisleno i kontraproduktivno. Ko bi jo{ gubio `ivce na te gluposti. Ako navija~i imaju koju za re}i, eno im na~elnika Policijske uprave Mostar Dra`enka Mileti}a. Neka mu se samo najave. “Za{to bi Mostar bio ‘Grad slu~aj‘ kada se igra ova utakmica? Za{to to ne bi bio praznik za ljubitelje nogometa? Mi smo za kratko vrijeme postigli takav nivo da `ena s djetetom u kolicima mo`e {etati gradom ve} petnaest minuta nakon derbija. Iako danas tu utakmicu osiguravamo sa duplo manje ljudi nego u vrijeme mojih prethodnika, kada je na osiguranju radilo pet stotina ljudi. Uspostavili smo kontakte sa vo|ama i Ultrasa i Red Armyja, i doveli stvari u red”, obja{njava Mileti}, i u okviru “navija~ke ta~ke” neophodan sagovornik. A imali smo sre}u prona}i Mostarca koji prati i sport, i sve mogu}e aktuelne teme, ali nije navija~. On ka`e: “Ovo bi po svemu trebao da bude normalan derbi. Ali, upravo su navija~i grupa gra|ana koja olak{ava posao politi~arima da odr`avaju ovakvo stanje. Valjda si prije, kad si stariji, imao pravo da disciplinskim {amarom kudi{ i tu|e dijete kad prevr{i neku moralnu vjeru. Sada pametni i ljubitelji sjede na tribinama i gledaju nogomet, dok na stajanju laju psi, koje su pustili sa lanca u 300 kvadrata. I onda sa minimalnim potezima i ulaganjima, kao i opra{tanjima zakonskih prekr{aja, taj lanac se produ`i i kada si u gradu i kada si na ulicama. Navijaju za svakog drugog osim za kom{iju. Najgore je {to se mlada generacija uvla~i u sve to, umjesto da prepoznaju koliko je bolest zagrizla u cijeli taj pronavija~ki sistem. Ah, riba od glave smrdi, kakva kvaliteta igre i stadiona, takva i publika. Ne valja pet para.” Naredni derbi odigra}e se pod Bijelim
38

Brijegom, 2. novembra ove godine, u 13.30 sati, kao uostalom i sve utakmice tog 15., posljednjeg kola u jesenskom dijelu Premier lige BiH.

UNIVERZITET I SVEU^ILI[TE Grant kao garant
Puno su dva univerziteta i sveu~ili{ta i za onoliki Berlin. A kamoli za maju{ni Mostar. [ta }e oni s tolikim kadrom? Ali, to je fakat. Kao {to je istorijska ~injenica da je Univerzitet u Mostaru osnovan 1977., da bi onda dobio naziv po jednom od najve}ih Mostaraca svih vremena, D`emalu Bijedi}u. Funkcionisao je petnaest godina, a potom i jo{ jednu ratnu godinu, sa sjedi{tem u Neumu. A od 1993. imamo Univerzitet D`emal Bijedi} i Sveu~ili{te u Mostaru. S tim da su se ovi prvi oporavili tek nakon rata. Broj studenata na Univerzitetu D`emal Bijedi} trenutno je izme|u 4.500 i 5.000, upisi su u toku, a ukupan broj uposlenih, onih dakle koji su na platnom spisku, je 250 nastavnika i saradnika u nastavnom procesu, plus 150 spoljnih saradnika, i to na osam fakulteta: Ma{inskom, Gra|evinskom, Pravnom, Ekonomskom, Agromediteranskom, Nastavni~kom, te na fakultetima Informacijskih tehnologija i Humanisti~kih nauka. Deset fakulteta i jedna akademija, pak, pod krovom su Sveu~ili{ta u Mostaru: Agronomski i prehrambeno-tehnolo{ki, Ekonomski, Fakultet prirodoslovno-matemati~kih i odgojnih znanosti, Fakultet strojarstva i ra~unarstva, Fakultet zdravstvenih studija, potom Farmaceutski, Filozofski, Gra|evinski, Medicinski i Pravni fakultet, te Akademija likovnih umjetnosti. Na Sveu~ili{tu studira “16.000 studenata, a u izvedbi nastavnog procesa sudjeluje vi{e od 1.000 nastavnika i vi{e od 160 zaposlenika koji obavljaju stru~no-administrativne i tehni~ke poslove”, pi{e u “vodi~u” ovog dr`avnog sveu~ili{ta, jedinog u Bosni i

Hercegovini u kojem se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Organizovali su i dislociranu nastavu u Vitezu, Kiseljaku, Ora{ju, Livnu i @ep~u. A, tamo gdje novac nije problem, taj sigurno ne `ivi u na{oj dr`avi. “Mi se finansiramo iz bud`eta Hercegova~koneretvanskog kantona, ba{ kao i Sveu~ili{te. I to nam i jeste najve}i problem. To je, kao i u mnogim drugim stvarima, specifi~an kanton i jedini je kanton u BiH koji ima dva javna univerziteta, odnosno Univerzitet D`emal Bijedi} i Sveu~ili{te u Mostaru. Zbog tih na{ih razlika u na~inu organizovanja bilo je dosta te{ko donijeti kantonalni zakon o visokom obrazovanju. Pa smo ga dobili tek prije mo`da godinu dana. Prije mjesec, dva, Kantonalna skup{tina je kona~no donijela i odluku da vr{enje osniva~kih prava prenosi na Vladu HNK. Time smo, u principu, tek po~eli rje{avati na{e probleme. I mi i Sveu~ili{te smo na grantu. A taj grant je jako mali, nama nedovoljan. Me|utim, jo{ ve}i problem je {to je pozicija granta u bud`etu takva da se grantovi ispla}uju tek nakon {to se izmire tro{kovi svih drugih bud`etskih korisnika. Samo ukoliko se bud`et puni onako kako je to predvi|eno, onda i mi dobijemo neki novac. A ne puni se”, ka`e prof.dr. Sead Pa{i}, rektor Univerziteta D`emal Bijedi}. “Ko strada - strada onaj ko je na grantu. A grant ko grant, mo`e se i presko~iti. Nesiguran je to na~in finaciranja i nije sustavan. Sveu~ili{te je osnovalo pet `upanija: ova `upanija, Posavska, Zapadnohercegova~ka, Hercegbosanska i Srednjobosanska. S njima smo potpisivali neke sporazume i postoji neka {ema na~ina financiranja. Ali, i oni s kojima smo potpisivali te sporazume su na grantu. U {kolskoj 2002./2003. svi smo u{li u bolonjsku reformu. Proveli smo sve one aktivnosti koje su vezane za cikluse.
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

GRAD NA NERETVI U DESET TA^AKA (II)

ZAGRIJAVANJE, PA ODUZIMANJE
Na{a preporuka za no}ni izlazak u Mostaru je pi}ence u Feji}evoj (lijevo) na isto~noj, a potom na dernek u Daleku obalu (desno) na zapadnoj strani

Posebna komponenta koju Sveu~ili{te forsira jeste osiguranje kvaliteta na cijeloj razini. Imamo formiran i Ured za osiguranje kvaliteta, koji je pripremio odgovaraju}a dokumenta. Usvojili smo strategiju i stvoreni su uvjeti za okon~anje bolonjskih procesa. I Univerzitet i Sveu~ili{te pripremili su materijale za akreditaciju, {to je u nadle`nosti i to provodi dr`avna Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta u Banjoj Luci”, obja{njava prof.dr. Vojo Vi{ekruna, pomo}nik rektora za nastavu i studente Sveu~ili{ta u Mostaru, a u odsustvu rektora, prof.dr. Vlade Majstorovi}a. Saradnja ove dvije institucije je u granicama zajedni~kih interesa i odvija se, uglavnom, na personalnom nivou.

NO]NI @IVOT Mije{ajte se, da{ta }ete!
“Tu se stvari polako pokre}u”, veli na{ sagovornik: “Mislim da se urbanost vra}a na scenu. Polako, ali sigurno. Jo{ uvijek su brojnije folkoteke i kafi}i, ali normalno je da treba pro}i jedan du`i period kako bi se prido{lice prilagodile gradskoj sredini. Ipak je po statistikama u Mostaru ostalo samo {est posto „originalnih“ gra|ana s kraja osamdesetih. Rock scena je sve ja~a i brojnija, a mladi ula`u svoje vrijeme i usmjeravaju zabavu u ovom pravcu. Na`alost, broj koncerata i klupskih svirki je jo{ uvijek mali, a razlog tome je, u dobru ruku, zakon koji je postavio namete gdje se pri~a `ive svirke ne isplati nikome. Pa se onda to sve pretvori u grad turizma bez ponude sa pitanjem: Za{to turisti ne ostaju u Mostaru i preko no}i?! Da rade - {ta? Gledaju u Stari most dok im o~i ne ispadnu.” Kad smo sve sabrali, pa se u kafanama oduzeli, isto~na strana ipak je rockerskija od zapadne. Ako ni{ta, ono zbog Abra{evi}a i Pavarottija. Ipak, najva`nije je da su se ljudi po~eli “mije{ati”, pa makar i
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

uz turbo folk. Dok su na isto~noj strani funkcionisali Pe}ina u Starom gradu i Art u Univerzitetskom kampusu, odnosno Sjevernom logoru, Mostarci sa “one” strane bili su redovni na “ovoj”. Sa “ove” su jo{ redovniji na “onoj”. I to godinama unatrag. Jer, tamo je ponuda ve}a. Kakva-takva, ali sa ve}im mogu}nostima za dobar provod. Daleka obala, Golden Club, Pink Panther, Drugi na~in, Heineken... sve odreda no}ni klubovi na zapadnoj strani. “Tamo je ~ak i jeftinije. Dvije marke piva. U Starom gradu mo`e{ biti do jedanaest, a onda policija zatvori sve kafi}e. ^ak su i pekare zatvorene”, govori nam ~ovjek mla|e kategorije sa isto~ne strane: “A, tamo sve gori, blista, presijava se. Ulo`ili su lovu, imaju sve, matere mi. Zna{ {ta `ena ima ko u Sulejmanovom haremu! ^ini mi se da je odnos {esetipet naprema tridesipet u korist `ena. Ne zna se koja je bolja od koje. Ne mo`e{ na}i ru`ne. [ta je ono Boga ti, isto ko da su ih klonirali. Ko da ih je onaj Mengele pravio. Pa ne idi tamo... Da{ta }e{ nego i}i!” Za zagrijavanje prije no}nog izlaska koristite prostore s pi}em zvane kafane na Rondou, na zapadnoj strani, te u Feji}evoj ulici i u Starom gradu na isto~noj strani. Pa i ako se ponovi ona julska no} ove godine, kada su na tri razli~ite lokacije nastupali \or|e Bala{evi}, Sa{a Mati} i Miligram. Za sve ostalo zadu`eni su Master Card, Abra{evi} i Pavarotti. Jer ipak je ovo punkerska novina! @elite li jedan mostarski gay vic? Normalno da `elite. Zbog ~ega je bolje imati frajera u Aveniji nego trebu u Zaliku? Pa, ko }e je pratiti!?

SVE PO DVA Glavom kroz zid
Kako im vi{e ne dosadi pa gotovo sve duplirati! “To je jo{ i najve}i cirkus u cijelom gradu. Kao, ‘oni’ su skontali pokazati nam kako smo svi isti, pa su odlu~ili da svi imaju svoje i da nam tako

poka`u kako svi imaju prava. Ako ve} ide u tom pravcu, onda neka naprave sve ovo i za Srbe, a Boga mi, i za ostale, mada i u ostalima ima ‘strana’. I iako je vrlo jasno da ni{ta ne funkcionira i da je problem upravo to {to je dupla administracija u svemu ovome, ‘oni‘ ne odustaju. Ide se glavom kroz zid. Ne pla}aju radnike, a onda im i prijete da }e ostati bez posla ako se pobune. Naravno, radnici su ‘im‘ glasa~ko tijelo. Kao {to dijele firme, tako dijele i bud`et. Pola Hrvatima i pola Bo{njacima, i za ceste i za kulturu, i za ovo i za ono. A rje{enje jednostavno k‘o pasulj: Pravi jedno za sve! Ali, ima i takvih projekata koji se ra|aju na inicijativu mladih i, na`alost, isklju~ivo od ulaganja sredstava internacionalnih fondova, nepovratnih, tzv. donacija”, ozbiljno }e i pametno jedan od na{ih sagovornika. U Mostaru postoje dvije po{te, dva telekoma, dvije elektroprivrede, dvije vatrogasne brigade, “valjda gase po`are zajedno?”, dva komunalna preduze}a odnosno dvije ~isto}e, dva vodovoda, dodu{e sa istom centralom, ali te{ko da }e Hara zavrnuti pipu Jozi, i obrnuto... “Odr`iva” su, kao povratak, i dva nastavna plana i programa, dva univerziteta, u prevodu na hrvatski jezik: dva sveu~ili{ta, pa dvije Prosvjete, obje na isto~noj strani ali, ipak, dvije, onda i dvije autobuske stanice. Fale jo{ samo dvije `eljezni~ke stanice. Jedna je na isto~noj strani, a mogla bi se, vala, po~eti graditi i jo{ jedna, na zapadnoj strani. Da je samo kakva omladinska radna akcija... Ali, omladina danas ne}e da radi ni za marke, a kamoli d`aba. Pa, ima li u Mostaru i{ta jedinstveno? Ima, napisali smo. Policija! I {ta jo{? Gradsko groblje Sutina. Kada u ljetnim danima cvr~ci cijepaju mostarski i zrak i vazduh, a od vreline se nekoliko koraka pretvara u maraton, tamo se niko ne sva|a. Tamo je sve jasno kao dan. I no}.
(Kraj) 39

NAJVE]A SVJETSKA TV ZVIJEZDA ZA „SB“

Neponovljiva televizijska voditeljica, jedna od najuspješnijih i najbogatijih žena svijeta, OPRAH WINFREY, u razgovoru koji su samo za naš list vodile kolege iz medijske agencije „Interview Hub“, govori o svojoj novinarskoj, ali i filmskoj karijeri koja je ovih dana doživjela vrhunac u svjetskom hitu „BUTLER“
Interview HUB Priredila: MAJA RADEVI]

L
40

egendarna ameri~ka talk show kraljica Oprah Winfrey (59) progla{ena je najbogatijom Afroamerikankom 20. stolje}a i najve}om crnom filantropkinjom u povijesti Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Dugo vremena dr`ala je i titulu jedine milijarderke me|u Afroamerikancima, a

mnogi je i dalje smatraju najutjecajnijom `enom na svijetu. Ro|ena i odrasla u siroma{tvu ruralnog Mississipija, uz samohranu majku tinejd`erku, Oprah je rano nau~ila {ta zna~i boriti se za goli `ivot. Svojevremeno je {okirala svjetsku javnost kada je u jednoj od svojih emisija javno priznala da je silovana u dobi od samo devet godina, a sa ~etrnaest je ostala trudna - sin joj je umro nedugo nakon ro|enja. “Problemati~nu” tinejd`erku porodica je poslala da `ivi sa

ro|akom iz Tennesseeja, kojeg Oprah danas naziva svojim ocem. Prvi posao dobila je na radiju jo{ kao srednjo{kolka, a odmah po zavr{etku srednje {kole zaposlila se kao voditeljica vijesti na lokalnoj televizijskoj stanici. Odatle je zakora~ila u svijet talk showa - i ostalo je istorija… Mada je publika diljem planete i danas primarno poznaje kao voditeljicu najuspje{nijeg talk showa u povijesti televizije, Oprah Winfrey dokazala se i kao kvalitetna glumica, ali i uspje{na filmska produSLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

BITI DRUGA^IJI, A USPJE[AN

Podjednako mi je va`no kuda sam krenula, kao i odakle su mi korijeni
jedan na ljestvicama najgledanijih filmova u SAD-u. A kada je u pitanju njen privatni `ivot, koji je redovno bio pra}en kontroverznim medijskim napisima, ameri~ka TV zvijezda i dalje `ivi u Chicagu sa svojim zaru~nikom Stedmanom Grahamom, sa kojim je u vezi jo{ od 1986. godine.

RATOVI I EMANCIPACIJA
Postoji jedna dojmljiva replika iz Va{eg novog filma Batler: “Imamo dva lica; jedno je ono koje pokazujemo bijelcima.” Vjerovatno se ta re~enica mo`e primijeniti i na sada{nje vrijeme. Je li to i Va{e li~no iskustvo, kao nekoga ko je postigao uspjeh u poslu u kojem dominiraju bijelci i kako ste to uspjeli prevazi}i? Ne bih rekla da je ba{ tako. Smatram da sam uspjela zahvaljuju}i prvenstveno tome {to sam ostala vjerna sebi i onome {to jesam. Kada sam imala devetnaest godina, kao mlada reporterka intervjuisala sam J essea Jacksona u Nashvilleu, u Tennesseeju. On mi je tada rekao: “Jedna od tvojih najve}ih prednosti je ta {to na televiziji mo`e{ da bude{ ono {to zaista jesi.” I kada sam se preselila u Chicago, konkurencija mi je bio “kralj talk showa” Larry King. Moj tada{nji {ef pozvao me je u svoj ured i rekao: “Slu{aj, svi znamo da ga nikada ne}e{ mo}i nadma{iti, zato samo radi svoju emisiju i budi ono {to jesi.” Napravila sam karijeru zahvaljuju}i vlastitoj autenti~nosti i nemam jedno lice za bijelce, a drugo za crni svijet. ^ak i sa svojim psima razgovaram kao {to pri~am sada sa vama (smijeh, op.a.). Za mene je uvijek bilo tako i govorim ovo sa velikim ponosom i divljenjem prema generacijama prije mene. To je jedan od glavnih razloga zbog kojeg sam `eljela biti u ovom filmu. Ja sam k}erka slu`avke, baka mi je bila slu`avka, kao i prabaka, a njena majka bila je robinja. Osje}am se ponizno pred hrabro{}u ljudi koji su ustali protiv ugnjetavanja, pred tim ratom koji su batler iz filma i cijela njegova generacija vodili na svoj na~in, pred borcima za slobodu, koji su odlu~ili da ne}e vi{e `ivjeti na na~in da
41

KRALJICA TALK SHOWA, GLUMICA, PRODUCENTICA, FILANTROPKINJA...
Oprah Winfrey, `ena koja je utjelovila ameri~ki san

OPRAH
WINFREY ZA „SB“
samu sebe, a glas je „posu|ivala“ i raznim likovima iz animiranih filmova, poput Bee Movie i Princeza i `abac. Nakon vi{egodi{nje pauze, Oprah Winfrey sada se u velikom stilu vra}a na filmsko platno: glumi uz Foresta Whitakera u filmu Batler reditelja Lee Danielsa, koji je trenutno broj

centica. Kriti~ari su imali samo rije~i hvale za njenu ulogu u filmu Boja purpura (1985) reditelja Stevena Spielberga, koja joj je donijela i nominaciju za Oscara za najbolju sporednu ulogu. Tokom godina pojavljivala se u brojnim filmovima i TV serijama, naj~e{}e u epizodama u kojima je glumila
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

NAJVE]A SVJETSKA TV ZVIJEZDA ZA „SB“
POVRATAK NA FILM U VELIKOM STILU
Terrence Howard i Oprah Winfrey u filmu Batler

budu neravnopravni sa drugima. Svi ti ratovi bili su neophodni na svoj na~in. Postoji prekrasna pjesma Paula Lawrencea Dunbara, zove se Mi nosimo masku (We Wear the Mask), koju sam nau~ila kao djevoj~ica i koja govori o tome. Zbog te hrabrosti ~itavih generacija na ~ijim ramenima stojimo danas, mi se nismo morali boriti i podnositi tolike `rtve. Koji momenat u filmu Vas se najvi{e dojmio? @eljela sam isto to da pitam glumicu Yayu DaCosta, koja u filmu igra pripadnicu Crnih pantera. Tri puta sam gledala film, a najgore su scene u kojima pljuju po crncima. Ne postoji ni{ta na svijetu {to je vi{e poni`avaju}e i te`e za odglumiti - ali kao glumac, mora{ to da uradi{. Kada neko pljune na tebe, to je ne{to {to te odvodi u jedno potpuno druga~ije stanje svijesti, barem smo mi na snimanju tako osje}ali.

EKIPA KOJA RU[I REKORDE NA BOX OFFICEU
Batler je samo u prve dvije sedmice prikazivanja zaradio 80 miliona dolara

FILM JE ^UDESAN MEDIJ
Koji je bio Va{ glavni motiv da pristanete raditi na ovom projektu? Reditelj Lee Daniels. Govorila sam mu da sam prezauzeta i da imam puno obaveza na svojoj TV mre`i, ali on me nije htio slu{ati. I drago mi je {to sam na kraju pristala, a u kona~nici sam to uradila zbog
42

same pri~e. Lee mi je mnogo govorio o pri~i i o liku Glorije, koji igram u filmu. Ja sam neko ko puno istra`uje o vlastitoj istoriji, o afroameri~kim korijenima, i vjerujem da kada jednom spoznate ko ste i odakle dolazite, tada mo`ete krenuti naprijed, ne samo oslanjaju}i se na vlastite snage, nego i na snagu svojih predaka. Privukla me je mogu}nost da se pri~a o crnom batleru iz Bijele ku}e ispri~a na na~in koji }e ostatku svijeta omogu}iti da

do`ive dio istorije koji je ameri~ku naciju napravio onakvom kakva jeste danas. To je i pri~a o ljubavi i privr`enosti u jednoj afroameri~koj porodici, pri~a o tome kako smo svi mi zapravo mnogo vi{e sli~ni nego razli~iti. Kada u filmu vidite mene i mog mu`a kako stojimo na autobuskoj stanici i ispra}amo na{eg sina na koled`, to je osje}aj kakav imaju svi roditelji ovog svijeta kada se opra{taju od svog djeteta, bez obzira na porijeklo ili na boju ko`e. Isto
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

BITI DRUGA^IJI, A USPJE[AN
PO^ECI TELEVIZIJSKE KARIJERE
“Smatram da sam uspjela zahvaljuju}i prvenstveno tome {to sam ostala vjerna sebi i onome {to jesam”, ka`e Oprah

SVESTRANA I AMBICIOZNA
Mnogi je i danas smatraju najutjecajnijom `enom na svijetu

PRIJATELJI I MO]NICI
Oprah Winfrey sa bra~nim parom Obama

„BATLER“, NOVI HIT U SVJETSKIM KINIMA

Priča o čovjeku koji je služio osam američkih predsjednika
Istorijsko-biografska drama Batler (The Butler) reditelja Lee Danielsa, snimljena po scenariju Dannyja Stronga, istinita je pri~a o `ivotu Afroamerikanca Eugenea Allena, batlera iz Bijele ku}e koji je slu`io u mandatima osam ameri~kih predsjednika i svjedo~io nekima od najzna~ajnijih povijesnih doga|aja 20. stolje}a za Ameriku i afroameri~ki narod, poput vijetnamskog rata i ra|anja pokreta za gra|anska prava. Naslovnu ulogu u filmu tuma~i Forest Whitaker, a Oprah Winfrey
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

ostvarila je ulogu njegove supruge Glorije. Pored njih, u gluma~koj ekipi su i Vanessa Redgrave, John Cusack, Terrence Howard, Mariah Carey, Cuba Gooding Jr., Robin Williams... Danielsov film ve} se spominje kao jedan od glavnih favorita za dodjelu nagrada Ameri~ke filmske akademije 2014. Film je snimljen sa bud`etom od 30 miliona dolara, a samo u prve dvije sedmice kino-distribucije inkasirao je 80 miliona dolara.

je i kada nas vidite okupljene za doru~kom ujutro. @eljela sam kroz svoj lik da prenesem taj osje}aj bliskosti i nje`nosti, ali istovremeno i da poka`em duh i integritet afroameri~kih `ena, “obojenih”, kako su ih tada nazivali, koje su podr`avale svoje mu{karce i dr`ale porodicu na okupu sa ogromnom odlu~no{}u, stavljaju}i svjesno pritom vlastite `elje i snove u drugi plan. Mnogo sam razmi{ljala o tome {ta je zapravo zna~ilo biti `ena 50-ih i 60-ih godina pro{log stolje}a, `ena poput Glorije, `ena poput mene, ili bilo koja druga `ena. Svi mi imamo tu malu vatru koju nosimo u sebi i Gloria je tako|er imala tu vatru. Mislila sam o tome kako je to nositi takav `ar u sebi, a ne mo}i ni{ta uraditi s njim? Ne mo`e{ samo sjediti i gledati TV po cijeli dan, praviti sendvi~e od tunjevine i piti pivo. Zato Gloria u filmu pomalo i “muti” sa svojim susjedom Howardom (glumi ga Terrence Howard, op.a.). Nije li to izdaja prema njenom suprugu? Nije to bilo ba{ tako… Gloria predstavlja tipi~nu sliku `ena tog vremena, `ena koje su se `rtvovale, koje su porodici donosile stabilnost. Njen suprug ne bi mogao biti ono {to jeste i uz to imati takvu obitelj da nije bilo nje. To su neke stvari koje su mi se jako svidjele u scenariju. Pri~a je vrlo realisti~na, ni{ta nije uljep{ano, niti pre{u}eno.
43

JEDNA DR@AVA JEDAN TIM

KAKO JE STASAVAO KOŠARKAŠKI SAVEZ BiH
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I], ARHIV “KS BiH”

U naredne dvije sedmice pratićemo EVROPSKO PRVENSTVO u košarci, u Sloveniji, pa je red i da obilježimo dvadeset i jednu godinu postojanja Košarkaškog saveza BiH i godinu manje od prijema u krovnu organizaciju košarkaškog sporta u Evropi, kao i prvog prvenstva na Starom kontinentu na kojem je igrala najbolja selekcija naše države; bilo je to ratne 1993., teške i turobne godine, kada smo mi, ipak, postigli najbolji rezultat u istoriji igre na dva koša u Bosni i Hercegovini

I
44

na tom Evropskom prvenstvu u Njema~koj 1993., ba{ kao i na ovom koje je po~elo 4. septembra u Sloveniji, igrali smo protiv reprezentacije Latvije. S tim da smo tada pobijedili, a u srijedu izgubili. No, ipak je tema ovog teksta dvadeset i jedna godina postojanja Ko{arka{kog saveza BiH i obilje`avanje

dvadeset godina od prijema u krovnu organizaciju ko{arka{kog sporta u Evropi, ali i najboljeg rezultata kojeg je na{a reprezentacija ostvarila na evropskim prvenstvima u ko{arci do sada.

BILI SMO JAKI
“U julu 1992. nas nekoliko, koji smo ostali u Sarajevu, do{li smo na ideju da formiramo Ko{arka{ki savez BiH. Tada smo ~lana Predsjedni{tva BiH Ejupa Gani}a zamolili da bude predsjednik

Saveza. Pristao je. Kada smo formirali KS BiH i Predsjedni{tvo KS BiH sa jedanaest ljudi, trebalo je da se u~lanimo u FIBU, jer bez tog ~lanstva nismo imali {ansu da se takmi~imo. Sarajevo je bilo pod opsadom, bez struje, telefona, faxa. Kod profesora Gani}a, u Predsjedni{tvu BiH, funkcionirao je jedan satelitski telefon. U januaru 1993. nazvao sam Mirka Novosela u Zagreb i upitao ga, odnosno zamolio da prisustvuje Kongresu FIBE i predstavlja Bosnu i Hercegovinu. Natrag mi je poslao fax s porukom: ‘Po{aljite mi punomo} i ja }u pristati drage volje da to uradim za vas.’ I 11. januara opet nam {alje fax: ‘^estitam! Postali ste punopravni ~lan FIBE!’ Puno nam je, kako bi BiH postala ~lanica te ko{arka{ke porodice, pomogao, svojim
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

OBILJE@AVAJMO I SJE]AJMO SE

EVOCIRANJE USPOMENA
“Ko{arka{ke legende” na parketu dvorane Mirza Deliba{i} (gore); Samir Avdi} i Emir Halimi} (dolje, lijevo) i Samir Avdi} i Dino Bilalovi} (dolje, desno) u akcijama na Evropskom prvenstvu u Njema~koj

autoritetom i brendom, i legendarni Bora Stankovi}. A onda smo se trebali i takmi~iti. I FIBA nam po{alje poziv za Evropsko prvenstvo u Njema~koj i Mediteranske igre u Francuskoj te godine, za mu{karce, kao i poziv za Mediteranske igre, za `ene. Interesantno je da su poslali i ponudu da `ene igraju na Evropskom prvenstvu 1993., ali ni do danas nismo odgonetnuli gdje se pogubio taj papir”, ka`e Sulejman Begovi}, nekada{nji selektor `enske ko{arka{ke reprezentacije
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

JEDNA DR@AVA JEDAN TIM
PREKO PISTE U EVROPU

Lijepe slike, kvalitetna košarka i fantastična atmosfera
ADIS BE]IRAGI]: “Nas nekoliko je 1. aprila 1993. iza{lo iz Sarajeva. Rahmetli Mirza Deliba{i} na ~elu, potom Ibro Krehi}, Suad Ali}, i nas sedmorica ko{arka{a koji smo igrali za reprezentaciju u Njema~koj smo sada igrali u Sarajevu. Igra~i isti, samo stariji. Fale, naravno, Mirza i Dino, ali sa Ibrom Krehi}em, Sabitom Had`i}em i Dankom Deliba{i}em, Mirzinim sinom, na klupi, mislim da smo pru`ili jednu kvalitetnu partiju. I na jedan lijep na~in obilje`ili smo dvadeset i jednu godinu postojanja Ko{arka{kog saveza BiH. Sjetili smo se i pozdravili sve one koji su zaslu`ni da ko{arka u Bosni i Hercegovini bude onakva kakva jeste. GORDAN FIRI]: “To je bio na{ prvi kontakt sa Evropom nakon po~etka rata. Slike i uspomene su fenomenalne, {ta da vam ka`em. Igrali smo dobru ko{arku, bili smo prijatelji, atmosfera je bila fantasti~na. Znali smo da je situacija u zemlji katastrofalna i zato smo se trudili, i igrali i du{om i srcem, za na{u dr`avu. I postigli dobar rezultat, uz ogromnu pomo} na{ih prijatelja iz Hrvatske i Mire Poljo, koji su nam obezbijedili sve uvjete za dobre pripreme. Nema ko me nije tada kontaktirao da igram za Bosnu i Hercegovinu. A ja nisam imao nikakvu dilemu da se odazovem pozivu na{eg selektora Mirze Deliba{i}a.” EMIR HALIMI]: “Igrati za reprezentaciju je kruna karijere, to svakom igra~u treba biti cilj. Proveo sam prvu ratnu godinu u Sarajevu, bez igranja. Poslije toga ~etiri dana puta do Zagreba, preko piste Sarajevskog aerodroma, da bih mogao igrati za reprezentaciju BiH na Evropskom prvenstvu u Njema~koj. Tri nezaboravna mjeseca u `ivotu, po cijeloj Evropi, uz pomo} rahmetli Mire Poljo, potom Dine Ra|e i Tonija Kuko~a, kao i na{ih ostalih ko{arka{kih prijatelja iz Hrvatske. Ne znam kako bih im se zahvalio. I uz pomo} mog prijatelja i saigra~a, Dine Bilalovi}a, koji je svima nama bio kao stariji brat, te Emira Mutap~i}a i Marija Primorca, koji su tada jedini igrali vani.”

Emir Halimi}, Samir Avdi}, Gordan Firi}, Ilijas Ma{ni}, Samir Seleskovi}, Senad Begovi} i ja. To su slike... Ma, ne znam. Sada, kada sam istr~ao na teren Skenderije nakon ~etrnaest godina, prvo sam vidio sliku koliko smo svi ostarili. A ja sam, pravo da ti ka`em, i zaboravio da sam igrao ko{arku. Ali, sada sam se sjetio svih tih lijepih trenutaka od 1993. do 1999., koliko sam igrao za reprezentaciju. Ta na{a psiholo{ka situacija 1993., kada smo iza{li iz Sarajeva, sada se nikako ne mo`e prepri~ati. Bilo je tako kako jeste. Ipak smo se, nakon Prvenstva, hvala Bogu, svi vrlo brzo dobro sna{li. I to mi je sada palo na pamet.” SAMIR AVDI]: “Moram vam re}i da je ova utakmica jedan pravi déjà vu. S tim da

Pa smo napravili na{ najve}i rezultat na evropskim prvenstvima do sada. Onda smo se 1997. vratili u Skenderiju, kada smo ovdje igrali protiv, samo njih }u sada spomenuti, Hrvatske i Litvanije. Lijepo se prisjetiti svih tih lijepih vremena na{e ko{arke.” MARIO PRIMORAC: “Tada sam sa Emirom Mutap~i}em igrao u Albi iz Berlina.

46

SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

OBILJE@AVAJMO I SJE]AJMO SE
BiH koja je na Mediteranskim igrama u Montpellieru 1993. osvojila zlatnu medalju, danas koordinator u KS BiH. Mirko Novosel, ~lan ko{arka{ke Ku}e slavnih, od imenovanja Aleksandra Petrovi}a za selektora A reprezentacije na{e dr`ave njegov je savjetnik. Ipak, u Sloveniju nije otputovao, jer je dobio poziv iz Springfielda, da 8. septembra prisustvuje “ulasku” u Hall of Fame njenih novih ~lanova. Bio je izbornik ko{arka{ke reprezentacije Hrvatske 1993., i to nakon velike tragedije koja je zadesila hrvatski, ali i sport, uop{te - 7. juna je poginuo Dra`en Petrovi}! Hrvatska je, pak, u ~etvrtfinalu porazila na{ tim: “Onoga {to se desilo prije dvadeset godina sje}am se kao da je bilo prije pet godina. Tada smo bili u jednoj specifi~noj situaciji i totalno nepripremljeni. Nakon pogibije Dra`ena Petrovi}a uop}e se nismo oporavili. Ipak, u prvoj fazi natjecanja dobili smo sve utakmice. Ali smo nakon njih, to jeste, prije ~etvrtfinalne utakmice protiv Bosne i Hercegovine bili iscije|eni. Sje}am se da je Bosna i Hercegovina jako dobro odigrala tu utakmicu. Istina, bili smo kvalitetniji tim, ali smo imali poprili~no muke da ih dobijemo. Dino Bilalovi} i Samir Avdi} odigrali su jako dobru utakmicu.” U subotu, 31. augusta, u dvorani Mirza Deliba{i} KSC Skenderija igrale su “ko{arka{ke legende”, koje su nastupale u Njema~koj, protiv A reprezentacije BiH, koja je sutradan otputovala u Sloveniju, na Evropsko prvenstvo. Bila je to divna no}, u kojoj smo gledali tu revijalnu utakmicu, ali je dio dana bio posve}en i djeci svih nacionalnosti i razli~itih mogu}nosti u BiH. Organizatori su bili USAID i Ko{arka{ki savez BiH, “a u cilju promocije prava na obrazovanje djece iz najugro`enijih socijalnih grupa”. Ve}ina “legendi” istr~ala je tu no} na parket Skenderije, zajedno sa na{im reprezentativcima, tako|e “legendi”, koji su nastupali za BiH godinama kasnije. Ipak, prvo da se podsjetimo koji su to igra~i i treneri bili ~lanovi dr`avnog tima u Njema~koj 1993. godine. Tada su igrali, uz imena i prezimena ko{arka{a nave{}emo i nadimke, jer s nadimcima je uvijek nekako toplije, ba{ kao {to smo se i mi potrudili da ovaj tekst ba{ takav bude: Samir Avdi} Avdija, Senad Begovi} Bega, Adis Be}iragi} Abe, Sabahudin Bilalovi} Dino, Gordan Firi} Firke, Emir Halimi} Hala, Ilijas Ma{ni} Ma{na, Emir Mutap~i} Muki, Mario Primorac Garo i Samir Seleskovi} Sela. Reprezentaciju su tada zajedno vodili Mirza Deliba{i} Kin|e i Ibrahim Krehi} Ibro Kreha. Pomo}ni trener bio je Branko \uri}. Kin|e i Dino nisu vi{e me|u nama! Dok Bega i Muki nisu mogli do}i u Sarajevo zbog obaveza koje imaju u Kanadi, odnosno u Njema~koj. Veliko im
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

ALEKSANDAR PETROVI], SELEKTOR KO[ARKA[KE REPREZENTACIJE BiH

Generaciju košarkaša BiH iz 1993. gledam kroz prizmu Mirze Delibašića!
Evropskom prvenstvu u ko{arci u Njema~koj 1993. prethodila je velika tragedija! U junu je poginuo Va{ brat Dra`en, pa se sve vrijeme pitam kako ste tada uop{te uspjeli prona}i snagu, dodatni izvor energije da biste prisustvovali tom takmi~enju? Ko{arka je, u principu, familijarno na{ `ivot. Desila se stra{na stvar. I na{oj familiji i, rekao bih, ~itavoj ko{arci. Me|utim, s obzirom da `ivim taj `ivot, smatrao sam da je prirodnije biti prisutan u Njema~koj kao pomo}ni trener tada{njem izborniku Mirku Novoselu, nego ostati doma i tugovati. Mislim da je to bio logi~niji rasplet doga|aja nego ostati po strani. Koliko se sje}ate na{e reprezentacije iz tog perioda? Mi smo bili pod {okom i ekipa je nakon te tragedije bila maksimalno raspadnuta. Jedva smo se skupili i oti{li na Mediteranske igre u Francusku prije Evropskog prvenstva. Ali, kako je turnir odmicao igrali smo sve bolje i bolje A ta utakmica... ^etvrtfinale ti daje priliku za plasman na Svjetsko prvenstvo u Torontu. Nije bila lagana utakmica. Vidjelo se, Bosna je bila pod adrenalinom, me|utim, ~etvrtfinale je ipak oti{lo na stranu Hrvatske. Sje}am se da je Dino Bilalovi} sjajno odigrao ~itavo Prvenstvo. ^ini mi se da je bio i najbolji strijelac tog natjecanja, 17, 18 poena je postizao po utakmici. Me|utim, tu generaciju nekako gledam kroz prizmu Mirze Deliba{i}a, koji je bio trener, selektor, ne znam {to je ve} sve bio tada... Te, 1993., bili ste trener Cibone i nije Vam bilo te{ko ustupiti termine za treninge Va{e ekipe na{oj reprezentaciji, mada znam da su ti ustupci jako bolni za svakog trenera... Mislim da je tada ~itava ko{arka{ka struktura u Zagrebu bila na dispoziciji

STRU^NI STO@ER
Aleksandar Petrovi} i njegov pomo}nik Denis Bajramovi}

reprezentaciji BiH. Ne samo logisti~ki, {to se ti~e opreme, financija, priprema... U tom periodu Hrvatska je puno pomogla Ko{arka{kom savezu Bosne i Hercegovine. Onako, kolokvijalno, upro{teno, mo`emo li {ta napraviti u Sloveniji? Gledajte, na pripremama smo odigrali neke strahovito dobre utakmice. Dobili smo, po meni, najve}eg kandidata za evropskog prvaka, Grke. Igre sa tog turnira u Ulmu su one koje bih ja volio da pru`imo u Sloveniji. Me|utim, svi znate da je na{a grupa maksimalno izjedna~ena. Jedino je Litvanija za korak ispred svih ostalih, i po fizici i po dominaciji na centarskim pozicijama. A za ostala dva mjesta koja vode dalje vodit }e se te{ke bitke.

hvala, svima naravno, za sve {to su u~inili za na{u ko{arku! Nakon uspje{nih kvalifikacija u poljskom Wroclawu, igra~i i stru~ni tim su oti{li u Pore~ na pripreme. E, ovo je pravi trenutak da spomenemo na{e ko{arka{ke prijatelje iz Hrvatske, bez ~ije pomo}i ne bi bilo ni kvalifikacija, ni priprema, ni odlaska u Njema~ku, a mo`da ni izlaska iz Sarajeva. To su, po tada{njim funkcijama:

~elni ljudi K.K. Cibona i K.K. Split Bo`o Mili~evi} i Josip Bili}, predstojnik Ureda predsjednika Sabora Republike Hrvatske Stipe Mesi}a i potpredsjednik K.K. Zagreb Tomislav Karamarko, trener K.K. Zagreb Bo{ko Bo`i}, izbornik ko{arka{ke reprezentacije Hrvatske Mirko Novosel i njegov pomo}nik i trener K.K. Cibona Aleksandar Petrovi}. Svi su 31. augusta bili u Skenderiji. I njima iskreno - hvala!
47

JEDNA DR@AVA JEDAN TIM

DVA PUTA KARAMARKO
Predsjednik HDZ-a u dru{tvu D`evada Alihod`i}a (lijevo); Mirko Novosel, Tomislav Karamarko, Sulejman Begovi} i Bo{ko Bo`i} (desno)

“Cijeli `ivot sam u ko{arci. Ko{arka je tre}ina, da ne ka`em, polovina mog `ivota i mog anga`mana. Vidjeli smo te 1992./1993. u kakvim su problemima na{i prijatelji iz Sarajeva i iz Bosne i Hercegovine. Bilo nam je stalo da uspiju. Naprosto, da oni mogu re}i da postoje i nastoje funkcionirati. I kao Ko{arka{ki savez BiH, na koncu, i kao dr`ava. Pomagali smo im na raznorazne na~ine. Po~ev{i od izvla~enja ljudi iz Sarajeva. Do{li su u Zagreb, a mi smo se pobrinuli za kompletnu logistiku. Ljudi, naravno, nisu imali sredstva, a mi smo to odradili kako smo odradili, bolje da ne pri~am. Sa puno ljubavi prema na{im prijateljima, ali i sportu, koji nam je zajedni~ka i strast i posao. Rije{ili smo im sve {to je trebalo na pripremama. I, oti{li su u Njema~ku, a mi smo navijali za njih. Sport je jedan nevjerojatan medij. Medij prijateljstva. Ve} sam, moram priznati, i zaboravio neke epizode iz tog vremena. Ali, sje}am se da sam tada upoznao velikana, legendu, instituciju, Mirzu Deliba{i}a. Bio sam, zaista, po~astvovan i ganut kada sam dobio poziv od Ko{arka{kog saveza BiH da prisustvujem ve~era{njoj utakmici. Do{ao sam u Sarajevo ne kao politi~ar nego kao sportski radnik i djelatnik, ~ovjek koji voli ko{arku, voli bosanskohercegova~ku reprezentaciju, voli Bosnu i Hercegovinu. Predstoji nam Evropsko prvenstvo u ko{arci u Sloveniji. Navijam za Hrvatsku, navijam za Bosnu i Hercegovinu”, veli Tomislav Karamarko, aktuelni predsjednik Hrvatske demokratske zajednice.

SVAKA KIN\ETOVA NA SVOM MJESTU
Na Evropskom prvenstvu u Njema~koj igrali smo u Karlsruheu i u Münchenu. Od devet utakmica pobijedili smo u dvije, obje u prvom krugu u Karlsruheu (Latvija i [vedska). Ipak, bili smo osmi! “Samo su nam jo{ dva kvalitetna igra~a tada trebala da budemo pravi. Pogotovo u ~etvrtfinalu
48

protiv Hrvatske. Mutap~i} se povrijedio, a Primorac nije igrao iz nekih drugih razloga”, tvrdi Ibro Krehi}: “Prije svega, drago mi je {to smo dostojanstveno predstavljali Bosnu i Hercegovinu, kao na{ prvi kolektiv koji je nastupio na evropskom prvenstvu. I to igraju}i ravnopravno s ekipama koje su i danas u vrhu svjetske ko{arke, recimo, [panija i Francuska. Imali smo i izuzetne dvomjese~ne pripreme, koje su nam organizovali na{i prijatelji iz Hrvatske. Njih nikako ne smijemo zaboraviti! Igrali smo vrhunsku ko{arku, pona{ali smo se kao pravi sportisti i borili smo se i protiv ko{arka{kih reprezentacija ali i protiv sudija, koje su u svakoj utakmici bile protiv nas. A Mirza Deliba{i} je moj veliki drug i na tom prvenstvu smo bili kao jedno. Svaka sugestija i primjedba jednog tako {irokog i inteligentnog ~ovjeka, trenera i sportiste bila je uvijek na svom mjestu.” Nama dva igra~a, dakle, nisu falila samo u utakmici protiv Hrvatske, ve} generalno, na ~itavom Prvenstvu. Recimo, Nenad Markovi} i D`evad Alihod`i}. Ali, i Sejo Bukva, Damir Mr{i} i Mensur Bajramovi} tada su bili aktivni. “Svi navedeni igra~i, ~ini mi se mada nisam siguran, u tom su periodu, zna~i 1992./1993., igrali za klubove u Hrvatskoj i imali su hrvatske paso{e. I ja sam imao hrvatski paso{, ali nisam igrao. Dobio sam poziv Zrinjevca koji je tada po~eo da pravi veliki klub, zvao me tada{nji trener njihovih juniora, Neven Spahija. Trenirao sam s njima i potpisao dokument zbog dobijanja dozvole nastupa u Prvenstvu Hrvatske, a to je automatski zna~ilo ko{arka{ko dr`avljanstvo Hrvatske. Naravno, nikad nam niko nije rekao da zbog toga ne}emo mo}i nastupati za BiH. Ali je ispalo tako i bez obzira {to smo bili na pripremama, na dan puta u Wroclaw na kvalifikacije, re~eno nam je da ne mo`emo igrati. Zaigrali smo, mislim, tek dvije godine kasnije, ali smo

prije toga potpisali dodatne dokumente. Ja sam, konkretno, te dokumente potpisao u Trstu, gdje je reprezentacija igrala neke prijateljske utakmice. A, {to se ti~e utakmice u subotu, bilo je to sjajno dru`enje sa starim drugovima, puno emocija! Od ulaska u svla~ionicu milion slika mi je pro{lo kroz glavu i stvarno predivnih sje}anja. Da se bar mo`emo onako malo ~e{}e skupiti... Meni je li~no najve}e zadovoljstvo i sama pomisao da sam dijelio svla~ionicu, pobjede, poraze i jedan dobar dio svog `ivota sa Firketom, D`ekijem, Avdijom, Adisom, Selom, Halom, Garom itd. Ipak sam sa ve}inom njih odrastao i pro{ao sve selekcije, od pionirske do seniorske, a i dan danas smo veliki prijatelji. Mene je sve to vratilo unazad, u neka bolja i ljep{a vremena, kad smo svi tr~ali na pripreme reprezentacije i kad nam je svaki dan koji smo proveli zajedno puno zna~io. I svakako, na kraju, uvijek je predivan osje}aj igrati pred punom Skenderijom, u dvorani Mirza Deliba{i}, makar to bilo i revijalnog karaktera”, rekao nam je na{ najbolji poslijeratni igra~ Nenad Markovi}. Harun Mahmutovi}, generalni sekretar KS BiH, jedan od najva`nijih aktera renesanse bosanskohercegova~ke ko{arke u posljednje dvije godine, 1993. je radio kao ton majstor i muzi~ki urednik na Radiju Stari Grad: “Tada su struju imale samo vojne komande i neke radio stanice. Nisu radili ni telefoni, da ne govorim kako ni mobitela nije bilo, pa sam se snalazio na razne na~ine kako bih dolazio do informacija, rezultata sa Evropskog prvenstva u Njema~koj. Poku{avao sam dobiti svoje prijatelje koji su `ivjeli u inostranstvu. Sada je to nezamislivo, pogotovo za objasniti ovoj djeci. Svi smo ne{to improvizovali. Ali, i to ima svoje ~ari.” Eh, da barem na Evropskom prvenstvu u Sloveniji mo`emo pobijediti u dvije utakmice...
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

PRAZNIK ZA O^I

KAMBEROVIĆA RAVAN POVRATAK U BUDUĆNOST
Tekst i foto: MARIO ILI^I]

Predsjednik UEFA-e MICHEL PLATINI otvorio je 2. septembra najmoderniji nogometni kamp u jugoistočnoj Europi; velebno zdanje vrijedno je deset milijuna konvertibilnih maraka

P

roteklog ponedjeljka je Bosna i Hercegovina, barem na trenutak, bila top tema u svim sportskim medijima u okru`enju. I to, vjerovali ili ne, u pozitivnom smislu. Stranice sportskih `urnala, tiskovina i portala donosile su naslovnice na kojima je stajalo kako je najmoderniji nogometni kamp u jugoisto~noj Europi otvorio prvi ~ovjek krovne europske nogometne asocijacije Michel Platini.

Zdanje vrijedno deset milijuna konvertibilnih maraka prvi puta smo posjetili prije skoro godinu dana. Tada smo zavirili u sve kutke budu}eg nogometnog kampa, fotografirali konferencijsku dvoranu i sobe za sastanke, luksuzne jacuzzije u izgradnji, u kojima }e se nakon napornih treninga relaksirati Spahi}, D`eko i ostali bosanskohercegova~ki reprezentativci.

JEDAN UZ DRUGOGA
Usput smo obi{li travnati i plasti~ni teren i razgovarali s idejnim tvorcem projekta arhitektom Zvjezdanom Turki}em. I nakon

godinu dana, na otvaranju velebnog zdanja, kad se oduzmu i zbroje dojmovi, mo`e se re}i kako je to zbilja bio povijesni trenutak na{eg sporta. Bez pretjerivanja, vidjeti na tribinama nogometne veli~ine poput Platinija, Osima, ]urkovi}a, [ukera, Bajevi}a, Su{i}a, pravi je praznik za o~i. Svi zajedno, jedan uz drugoga, okupljeni za istu stvar, bosanskohercegova~ki nogomet. Iako `ivimo u dr`avi u kojoj je svaka sjednica povijesna, `al na~elnika Op}ine Zenica Husejina Smajlovi}a zbog nedolaska bh. politi~ara na sve~anost otvaranja nogometnog kampa je nepotrebna. U ovoj pri~i nisu niti bitni. Kada

1.
1. Travnati teren na Kamberovi}a ravni 3. Marcel Benz i Du{an Bajevi} 2. Ivan ]urkovi} i Ivica Osim 4. Predsjednik HNS-a Davor [uker

2.

3.

4.

50

SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

E, SAD STVARNO IDEMO U BRAZIL
^ESTITKE I POHVALE
Predsjednik UEFA-e Michel Platini otvorio je trening kamp NS BiH i po`elio sre}u bh. nogometa{ima u predstoje}im kvalifikacijskim utakmicama

Kada se uzme u obzir kako smo prije samo dvije godine imali vanredno stanje u nogometu, otvaranje trening centra u Zenici ~ini se kao korak od sedam milja
se uzme u obzir kako smo prije samo dvije godine imali vanredno stanje u nogometu, uz sve politikanstvo oko nogometnog saveza, prebrojavanje krvnih zrnaca, pregovore, dogovore, nagovore, suspenziju reprezentacije iz natjecanja, osnivanje komiteta za normalizaciju, otvaranje trening centra u Zenici ~ini se kao korak od sedam milja. krovnoj europskoj i svjetskoj organizaciji. «Pomo}i }emo vam, ali u~inite prvi korak», rekao je Michel Platini prilikom posljednje posjete Sarajevu. Prvi korak u Zenici u~inio je aktualni na~elnik Husejin Smajlovi}, osigurao je zemlji{te na Kamberovi}a ravni, koje je op}ina ustupila Nogometnom savezu BiH na koncesiju od ~etrdeset godina, i sve potrebne dozvole. Ostatak su financirali Uefa i Fifa. Izborom Elvedina Begi}a za prvog predsjednika Nogometnog saveza BiH udareni su temelji za budu}nost nogometa. ^ini se kako su otvaranjem trening centra u Zenici ti temelji dodatno zacementirani. Kako sada stvari stoje, put u Brazil sve je izvjesniji i ta povijesna borba polako, ali sigurno bli`i se kraju. Na koncu ostaje nada kako }e uskoro ~elni ljudi Nogometnog saveza smo}i snage za jo{ jednu te{ku bitku, bitku za stadione.
51

BITKA ZA STADIONE
Barem na trenutak zaboravili smo, dok nas na to za govornicom nije podsjetio predsjednik saveza Elvedin Begi}, koji je rekao kako u dr`avi nemamo niti jedan stadion koji zadovoljava minimum kriterija Uefe i Fife. Zapravo, niti u jedan stadion u dr`avi ne isplati se ulagati radi rekonstrukcije. Sve bi to trebalo sru{iti i napraviti novo, ali postavlja se pitanje kojim novcima i uz ~iju potporu. I na primjeru nogometnog kampa u Zenici primijenjeno je pravilo koje je uvrije`eno u

OSMIJEH NA LICU
Michel Platini i Elvedin Begi} ulaze u sve~anu lo`u trening kampa u Zenici

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

(NE)KULTURA NA NIVOU
ABDULAH SIDRAN
“Moja knjiga govori o pojavama u posljednjih desetak godina i aktuelnoj vlasti sa ambicijama koje nisu samo u sferi politike, nego su i u sferi kulture i knji`evnosti“

Nakon prošlogodišnjeg skandala u vezi sa dodjelom nagrade „Meša Selimović“, uoči početka 13. međunarodnih susreta „CUM GRANO SALIS“ nastavlja se bespoštedni rat između akademika ABDULAHA SIDRANA i tuzlanskog načelnika JASMINA IMAMOVIĆA; i dok Sidran ovih dana promovira svoju novu knjigu u kojoj tvrdi kako je Imamoviću „ludilo vlasti posrkalo pamet“, načelnik Tuzle ne ostaje dužan i odgovara: Sidran je kriminalac koji mi je otvoreno prijetio!

ABDULAH SIDRAN
PROSJACI I SINOVI
skohercegova~kog akademika, „najve}eg `ivu}eg“ pisca Abdulaha Sidrana, koja je ovih dana promovirana u Tuzli. Predstavljanje svoje nove knjige Sidran je prigodno „tempirao“ uo~i po~etka trinaestih tuzlanskih Me|unarodnih knji`evnih susreta Cum grano salis i dodjele nagrade Me{a Selimovi} ~iji je on, kako ve} punu godinu tvrdi, nesu|eni laureat. U knjizi su sabrane kolumne koje je Sidran po~etkom ove godine objavljivao u
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D
52

ugo se u na{im krajevima nije pojavila knjiga du`eg, a konkretnijeg naslova: Ludilo vlasti posrkalo i posljednju kap pameti iz mozga tuzlanskog na~elnika Jasmina Imamovi}a - naziv je najnovijeg knji`evnog ostvarenja bosan-

Oslobo|enju, a u kojima se otvoreno obra~unava s kolegama piscima, novinarima i pojedinim politi~arima koji su se, prema njegovom mi{ljenju, urotili kako bi ga uni{tili.

DRU[TVENO DEVIJANTNI I MORALNO (NE)ODGOVORNI
Sidranovih kritika - ili bolje re~eno uvreda - u Oslobo|enju gotovo niko nije ostao po{te|en: od Imamovi}a, preko
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

RAT AKADEMIKA PROTIV SVIH
JASMIN IMAMOVI]
„Sidran me je manijakalno zvao na mobitel i slao SMS poruke u kojima je lobirao da on dobije nagradu. Bile su to kriminalne molbe i naravno da sam ih odbio”

Had`ema Hajdarevi}a, Ahmeda Buri}a, Feride Durakovi} i ostatka navodnog „klana“ okupljenog oko P.E.N. Centra BiH, pa do redakcije Slobodne Bosne i njenog glavnog urednika Senada Avdi}a koji se drznuo objaviti intervju sa piscem Goranom Simi}em (u kojem je Simi}, avaj, govorio o Sidranu u ne ba{ pohvalnom kontekstu). Knjiga Ludilo vlasti... kulminacija je akademikove verbalne i pisane „borbe“ protiv pomenutih urotnika. U samom temelju te sramotne zavjereni~ke piramide je tuzlanski na~elnik Jasmin Imamovi}, Sidranov dugogodi{nji blizak prijatelj i kolega po peru, koji ga je, navodno, izdao za sva vremena nakon {to je pro{le godine odbio da izvr{i pritisak na `iri za dodjelu nagrade Me{a Selimovi}, a kako bi on, Sidran, dobio to priznanje za svoju knjigu Otkup sirove ko`e. „Jasmin Imamovi} je sinonim za dru{tveno devijantno pona{anje. On la`e kada ka`e da se Sidran ljuti {to nije dobio nagradu. Ja o problemima u vezi sa organizacijom Cum grano salis i dodjelom nagrade Me{a Selimovi} govorim od kraja 2008. godine i oni koji su pratili moje pisanje znaju to. Problem Cum grano salis le`i u normativnom ure|enju, koje, fakti~ki, ne postoji. Pravilnik nije ure|en i
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

to je ono o ~emu ja govorim. A kada bih progovorio o privatnim stvarima izme|u mene i Imamovi}a, kao {to to on govori, onda bi tuzlanski na~elnik morao odmah da pakuje stvari i da bje`i iz ove zemlje“, izjavio je Abdulah Sidran na konferenciji za novinare po~etkom sedmice u Tuzli. Kolumne objavljivane u Oslobo|enju Sidran je odlu~io ukori~iti nakon {to je naprasno prekinuta saradnja sa ovim dnevnim listom. Knjigu, koja je nazvana po jednoj od tih kolumni, objavio je u vlastitom izdanju. Na mini Sajmu knjiga koji se pro{log vikenda odr`avao u Tuzli, Sidranova knjiga prodavala se na {tandu izdava~ke ku}e Zalihica po cijeni od pet KM. Me|utim, navodno na intervenciju organizatora Sajma, knjiga je ubrzo uklonjena sa {tanda IK Zalihica, a njenu distribuciju i prodaju zainteresiranim kupcima preuzeli su [imo E{i} i Bosanska rije~. S obzirom da i sam ima nera{~i{}enih ra~una s na~elnikom Imamovi}em, E{i} je, kako ka`e, rado prihvatio taj „vru} krompir“, premda je „poprili~no nesklon ovom na~inu ‘obra~una’ na javnoj (kulturnoj) sceni“. „Jasminu (Imamovi}u, op.a.) je, iz samo njemu znanih razloga, smetao dje~iji festival Vezeni most. Napominjem da se za

Cum grano salis iz bud`eta Op{tine izvoji 40 puta vi{e nego za festival Vezeni most, u kome se svake godine organizira bar deset puta vi{e doga|aja i okupi vi{e od 10.000 mali{ana iz cijele regije. Ali, izme|u toga da se bijem s Jasminom i da mu otmem {to tom festivalu objektivno pripada ili da se sklonim, ja sam izabrao ovu drugu varijantu — sklonio sam se i festival prenio u Pousorje“, ka`e [imo E{i}. Dodaje da je knjigu premjestio na svoj {tand jer bi to „u~inio za bilo koju knjigu autora kojeg po{tuje i kojem vjeruje“. „A, Abdulah Sidran nije bilo ko. Tako je ‘vru} krompir’ metnut meni u krilo. No, ne bje`im od toga, jer Jasminu Imamovi}u neko treba re}i da grad nije njegova imovina i da ne mo`e izigravati u svemu faraona i svime upravljati“, zaklju~uje E{i}.

ZA[TO TONE SIDRAN
Na~elnik Imamovi} ka`e kako je akademik Sidran objavljivanjem pomenute knjige kolumni „dotakao samo moralno dno“. „Uo~i pro{logodi{nje dodjele nagrade Me{a Selimovi}, pa sve do samog ~ina dodjele, Sidran me je najprije snishodljivo molio da uti~em na `iri kako bi on dobio nagradu, a zatim su te ‘molbe’ prerasle u
53

(NE)KULTURA NA NIVOU
PRITISCI I PRIJETNJE
Dio SMS poruka i e-mailova koje je Sidran poslao na~elniku Imamovi}u

otvorene prijetnje“, ka`e za „SB“ Jasmin Imamovi}. „Manijakalno me je zvao na mobitel i slao SMS poruke u kojima je lobirao da on dobije nagradu. Bile su to kriminalne molbe i naravno da sam ih odbio. Kao inicijator nagrade Me{a Selimovi}, nemam nikakva diskreciona prava i onog trenutka kada se imenuje `iri za dodjelu nagrade, tu je kraj pri~e. Moj posao je da organizujem susrete Cum grano salis i obezbijedim novac za dodjelu nagrade. Nema tu nikakve politike, niti taktike. Da sam ikada mogao da uti~em na ne{to, uticao bih na to da rahmetli Ned`ad Ibri{imovi} dobije nagradu“, govori Imamovi}. Tuzlanski na~elnik predo~io nam je i neke od e-mailova i SMS poruka koje je pro{le godine dobio od Sidrana. U e-mailu od 27. avgusta Sidran Imamovi}u, izme|u ostalog, pi{e: „\ubrad koja mi deset godina ~ini zlo ovoga puta ne}e pro}i neka`njeno… [ta je u ovoj sada{njoj njihovoj ujdurmi tvoja pozicija, {ta obaveza, {ta tvoj interes, a {ta mogu}nosti — ja ne znam. U svim sli~nim poslovima, Osniva~ ima izvjesna diskreciona prava… Ne}e mi biti milo ako pritom na tvoja le|a legne kakva ‘kolateralna {teta‘, {to se vjerovatno ne}e dati izbje}i… Bi}e tu posla i belaja.“ Tri dana kasnije, Sidran Imamovi}u na slu`beni mobitel {alje SMS u kojem pi{e: „Ne mogu se jo{ dugo kriti od sarajevskih novinara. Stvar mora puknuti ako ti i ja odmah ne na|emo rje{enje. ^ekam obe}ani poziv.“ Drugog septembra 2012. godine, uo~i dono{enja odluke `irija o dobitniku nagrade Me{a Selimovi}, Sidran je u poruci Imamovi}u napisao: „Bi}e ti mnogo `ao {to nisi postupio odlu~no i natjerao Zdenka
54

Le{i}a da svoj posao obavi odgovorno i po{teno. Ja medije vi{e ne mogu izbjegavati i nemoj mene kriviti za doga|aje koji slijede i neprijatnosti koje }e ti donijeti.“ Prema Imamovi}evim rije~ima, najskandalozniji u svemu bio je e-mail koji je na adresu Op}ine Tuzla 30. avgusta 2012. stigao od Sidranove k}erke, uposlenice Ministarstva vanjskih poslova BiH. U e-mailu koji potpisuje Miranda Sidran Kami{ali}, tada{nja na~elnica Odjela za me|unarodnu nau~nu, tehni~ku, obrazovnu, kulturnu i sportsku suradnju MVP-a BiH, od Imamovi}a i njegovih saradnika zahtijeva se da im hitno dostave pravilnik i procedure u vezi sa dodjelom nagrade Me{a Selimovi}! Jasmin Imamovi} ka`e da u trinaest TRINAESTI SUSRETI „CUM GRANO SALIS“

godina, koliko je na~elnik, nikada nije do`ivio takve pritiske i prijetnje. „Jedino {to mogu da se zapitam je u kakvom mi to svijetu `ivimo kada vam neko mo`e otvoreno prijetiti i ucjenjivati vas da se izvr{i la`iranje kako bi on dobio nagradu, ili }e ‘biti velikog belaja’. Abdulah Sidran je jedini pisac od do sada preko 160 nominiranih koji je poku{ao da me prisili da uti~em na `iri, a zna se da je taj `iri uvijek bio potpuno neovisan. Pa ko bi se, zaboga, usudio da takvim autoritetima kao {to su Zdenko Le{i}, Predrag Matvejevi} ili Irfan Horozovi} predlo`i nekakve manipulacije?! Morao bih biti lud da to u~inim i dovedem u pitanje ugled najzna~ajnije knji`evne nagrade u regiji, a i ugled grada Tuzle“, zaklju~uje Imamovi}. S druge strane, Abdulah Sidran ka`e

U znaku književnih velikana Sijarića, Krleže, Kovača...
Ovogodi{nji, trinaesti po redu Me|unarodni knji`evni susreti Cum grano salis odr`avaju se od 5. do 8. septembra, a po~inju promocijom romana Knjiga o Uni Faruka [ehi}a, te obilje`avanjem stogodi{njice ro|enja ]amila Sijari}a. Dugove~nost Svetislava Basare (Srbija), Belladonna Da{e Drndi} (Hrvatska), Planet Friedman Josipa Mlaki}a (Hrvatska), Odlaganje, parezija Andreja Nikolaidisa (Crna Gora) i Karnera Milorada Popovi}a (Crna Gora) naslovi su koji su ove godine u{li u u`i izbor za nagradu Me{a Selimovi}. O dobitniku nagrade za najbolji roman objavljen u 2012. na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije odlu~uje `iri koji ~ine Had`em Hajdarevi} (predsjednik), Jagna Poga~nik, Vladimir Arseni}, Pavle Goranovi} i Faruk [ehi}. A ove godine Susreti Cum grano salis, pored ]amila Sijari}a, bit }e posve}eni i Miroslavu Krle`i i Ivanu Goranu Kova~i}u. Posebno knji`evno ve~e bit }e uprili~eno u ~ast velikog pisca Mirka Kova~a koji je nedavno preminuo, a 2008. dobio je nagradu Me{a Selimovi} za djelo Grad u zrcalu.

SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

RAT AKADEMIKA PROTIV SVIH

GDJE SU NESTALE KOLUMNE IZ “OSLOBO\ENJA“

Vildana Selimbegović: „Sidranovo pisanje je bilo uvredljivo“
„Ludilo vlasti posrkalo i posljednju kap pameti iz mozga na~elnika Jasmina Imamovi}a! Ono {to je uradio imenovanjem knji`evnika Had`ema Hajdarevi}a za predsjednika `irija nagrade ’Me{a Selimovi}’ – ne mo`e uraditi ~ovjek zdrave pameti i u prisebnom stanju! Onoga koji notornog plja~ka{a banke postavi za njenog glavnog ~uvara normalni ljudi ne mogu smatrati normalnim ~ovjekom. Da li je, iz aspekta stanja razuma i stepena naru{enosti du{evnog zdravlja, Jasmin Imamovi}, normalan ~ovjek? Knji`evnik Had`em Hajdarevi} (nadalje: HH) nije bukvalno plja~kao banke, ali je u izdava~kim i knji`evnim krugovima odavno prepoznat i markiran kao osoba sklona primanju mita, {to nikada ne ide bez drugih, pozadinskih, financijskih mahinacija i poslovnih malverzacija. O tome nisu samo cvrkutali besposleni vrapci na granama nego su, bogami, i pisali ozbiljni ljudi, u ozbiljnim novinama, a da se doti~ni HH i nije osjetio naro~ito povrije|enim, niti se potrudio da jasno i energi~no ospori optu`be. Mo`e li biti da je du{evno zdravlje na~elnika Imamovi}a toliko naru{eno da ustanovljena svojstva HH-a ne smatra diskvalifikativnim nego, dapa~e, preporu~uju}im za va`ni posao predsjedavanja `irijem jedne ozbiljne regionalne literarne nagrade?“ – ovako je pisao akademik Sidran u prolje}e ove godine, u svojoj sedmi~noj kolumni u Oslobo|enju koja je, kako smo spomenuli u tekstu, iznenada ukinuta - na `alost, ili na radost ~itala~ke javnosti. „Dogovor je bio da Sidran pi{e kolumne u kojima }e dati svoje vi|enje problema na bosanskohercegova~koj kulturnoj sceni, odnosno analizu aktuelnih zbivanja. Pri~a oko dodjele nagrade Me{a Selimovi} i postupaka ~lanova `irija jeste bila njegov glavni motiv. Me|utim, nakon nekoliko mjeseci saradnje, Sidran je predao tekst koji je iza{ao iz okvira na{eg dogovora, jer se bavio odre|enim osobama na na~in koji, prema mom mi{ljenju, nije primjeren javnom diskursu i kulturi dijaloga. Zato smo odlu~ili prekinuti saradnju sa njim“, ka`e za „SB“ glavna i odgovorna urednica Oslobo|enja Vildana Selimbegovi}.

kako je sukob izme|u njega i Imamovi}a samo „naizgled personalna stvar“.

POLITI^ARI S AMBICIJOM ZA KULTURU
„To jeste sukob koji se de{ava izme|u dvije istaknute javne figure - jedna je sa knji`evne scene, sa knji`evnim autoritetom koji mo`e biti i ve}i nego {to mu pripada, a to sam ja, a druga sa politi~ke scene, kod koje prepoznajemo strahovitu mo} i umje{nost u upravljanju, kao i rukovo|enju ljudima. Moja knjiga govori o pojavama u

PODR[KA K]ERKE
Miranda Sidran Kami{ali}

posljednjih desetak godina i aktuelnoj vlasti sa ambicijama koje nisu samo u sferi politike, nego su i u sferi kulture i knji`evnosti“, objasnio je Sidran na konferenciji za novinare u Tuzli i dodao: „Meni je jako `ao {to moram ovo re}i, ali je nanesena ljaga gradu Tuzli i imenu knji`evnog velikana Me{e Selimovi}a ovakvim na~inom rada, te sam mi{ljenja da je Jasmin Imamovi} obi~ni knji`evni
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

diletant i jako sam zabrinut za njegovo mentalno zdravlje. Sve ovo sigurno ne}e dugo potrajati. Ili }e nagrada mijenjati ime, ili se ne}e zvati po Me{i Selimovi}u, to vam ja glavom garantujem. Predla`em neka

je (Imamovi}) zove po svom vlastitom imenu, ili po nekome iz svoje familije.“ Uprkos tome {to su o pro{logodi{njem skandalu uo~i dodjele nagrade Me{a Selimovi} pisali gotovo svi mediji u regionu — a tako }e, zahvaljuju}i Sidranovoj odlu~nosti, po svoj prilici biti i ove godine — Jasmin Imamovi} ka`e kako ugled ove nagrade nije naru{en, nego upravo suprotno. „I pisci i selektori romana i dalje smatraju da je to najpo{tenija knji`evna nagrada na Balkanu. Sve ove godine govore u prilog tome. Imali smo me|u laureatima takva imena poput Mirka Kova~a, Miljenka Jergovi}a, Irfana Horozovi}a, a sa druge strane, imali smo i pisce za koje je javnost prvi put ~ula nakon {to su dobili ovo priznanje. Posebno smo sretni {to je roman pro{logodi{njeg dobitnika Faruka [ehi}a Knjiga o Uni u{ao u naju`i izbor za nagradu Evropske unije za literaturu. Ta nagrada podrazumijeva prevod djela na vi{e od trideset jezika i za jednog bosanskog pisca to bi bila ogromna stvar, a i sama kandidatura [ehi}evog romana potvr|uje da je `iri pro{le godine napravio pravi izbor“, zaklju~uje Imamovi}.
55

REAGIRANJA
Semir Halilovi}, publicista, stradalnik, sin - Senadu Avdi}u

Najobičnija je laž da sam pretukao protira u zgradi Vlade Kantona Sarajevo
(“Sin Sefera Halilovi}a fizi~ki nasrnuo na portira, jer je od njega zatra`io osobnu kartu”, SB, br, 877) U Va{em zadnjem broju ste, kao {to to i prili~i va{em ne~ovje~nom mentalnom sklopu, iznijeli najobi~niju la` da sam “pretukao protira u zgradi Vlade Kantona Sarajevo” {to ste saznali iz “va{ih dobro obavije{tenih izvora” i to istog onog dana kada sam va{m uredniku, nesu|enom rezervnom radniku SDB-a Sektor Sarajevo Avdi} (Muslije) Senadu, povrijedio osje}aje mojim autorskim tekstom pokazav{i da on, ve} poodavno, nije novinar ve} politi~ko-privatni gubitnik koji je svoju “principijelnost” preprodao svima: od SDA preko SDP-a pa sve do tre}eentiteskih “snaga” radi ~ega je kroatizirao ~ak i rje~nik koji nikako ne stoji njegovom uli~arskom mentalitetu. Zanimljivo je da je ovaj potpuno efemeran doga|aj kod vas dobio tretman “TOP VIJESTI” i pored toga {to je taj dan objavljeno da se Mom~ilo Kraji{nik vra}a u Sarajevo ili da “GRAS” mo`da ne}e raditi {to je pokazatelj da je va{ list – va{ li~ni ego zid. Moj tekst bio je ljudska reakcija na nasilje Avdi} Senada kojim je, posljednih desetak godina, krajnje ne~ovje~no vrije|ao mog oca i mene poku{av{i njega da strpa u zatvor za bilo {ta a od mene napravi sve ono {to nikada nisam bio i ne prizna mi sve ono {to jesam. Va{a “osje}ajna” novina je od prvog {efa bh. Armije generala Sefera Halilovi}a vi{estruko, nizom tekstova i komentara, opstrukcija i do{aptavanja poku{avala napraviti ratnog zlo~inca u predmetima “Dobrovolja~ka”, “Grabovica i Uzdol” te u predmetu “Trusina” {to ve} samo za sebe govori da ste, prevashodno, ~inje~no-historijske neznalice, pravni Ekremi Jevri}i i politi~ki raznih struktura iz tajnopolicijskog i tu`ila~kog podzemlja pri ~emu mislim na va{eg Velikog brata Alibabi} Munira i “reket sestru” Budimir Vesnu. Naravno vi prvog komandanta Armije RBiH gurate u zatvor zato {to ste vi “patriote” a on nije, vi ste “po{teni” a on nije. Va{a “istra`iva~ka” politika uvijek se bazirala na nano{enju nepravde za {ta nikada niste imali metodologiju ili strategiju da bi vas ~ovjek smatrao ozbiljnim neprijateljima ve} ste posjedovali tek kafanski primitivizam i ljudsku bahatost za koje mislite da su dovoljni “argumenti” da bi sebe nazvali novinarima. Vi ste “novinari” samo zato jer nema boljih od vas koji bi se za manje pare vi{e brukali za tu|i interes. Tekst koji je protiv mene naru~io Avdi} Senad, a realizovala nekakva Suzana Mijatovi} jeste va{ na~in da ka`ete kako nemate argumente jer mo`da Avdi} Senad nije “[}epo” ali da je, dodu{e unere|eni, policijski dou{nik potpuno je jasno i vama i meni. Zato me i vrije|ate. Okosnica va{e “novinarske” redakcije, satkane od biv{ih pripadnika HVO-a, ratnih
56

dezertera, saradnika tre}eentitetske politike te ljudi koji nisu alkoholi~ari ve} su sami po sebi pokretni alkohol poku{ala je u~initi sve {to je mogla, a pri tome mislim na primitivni “tekst” te anga`man va{ih “{apta~a” iz SDP-a u Skup{tini KS, da napravite politiku od moje verbalne sva|e pa su, otud, Segmendina Srna-Bajramovi} iz reda “ostalih” i njena kolegica iz reda “~etni~kih jataka” ~iji ~lan porodice negira genocid u Srebrenici - Mirjana Mali} poku{ali “podi}i javnost na noge” ovim tupavim doga|ajem od kojeg jedino “Slobodna Bosna” poku{ava napraviti politiku i to samo zato jer je va{ urednik Avdi} Senad patolo{ki mrzitelj Muslimana i u~esnika odbrane od agresije na RBiH i jer se njegove privatne rane, ljubavni jadi “Bosninog Vertera”, provla~e deceniju i po preko javnog prostora kroz “dr`avna pitanja”. Avdi} je u svojoj esenciji koju naziva “Sedam dana i ljudi” ironi~no, `ele}i da nas uvrijedi, moju porodicu nazvao “patriotsko, ustani~kom”. Da, Avdi}u. Za grad Sarajevo moja porodica je dala pet (5) poginulih boraca i ukupno ~etrnaest (14) ~lanova na{e porodice je branilo Republiku BiH u redovima Armije RBiH i MUP-a RBiH (Specijalna jedinica). Dvojica su odlikovana najvi{im ratnih priznanjima – Zlatni ljiljan i Zlatna policijska zna~ka. Mi na{e ratovanje nismo naplatili vilama na Poljinama i stanovima u epicentru Sarajeva gdje `ive ratne kukavice i dezerteri Avdi} Senad, Alibabi} Munir, Lagumd`ija Zlatko ili Izetbegovi} Bakir ~iji nijedan ~lan porodice nije nosio pu{ku u ruci ali je va{e zlo, nanijeto dr`avi i ljudima, ekvivalent nuklearne katastrofe u ^ernobilu. Pored ovoga va{a novina se, naravno, nikada nije bavila ~itavim spletom nepravdi koje smo mi kao porodica pre`ivjeli u Sarajevu ve} ste uvijek imali `elju da porodicu Halilovi} ugurate u va{e mizerne anale u kojima `ivite i kroz koje godinama provla~ite stotine ljudi poku{avaju}i u~initi da se oni osje}aju mizerno samo zato jer je to va{e stalno stanje. Vas ni onda ni danas nije zanimalo to {to je na{a porodica pre`ivjela nevi|enu nepravdu u opkoljenom Sarajevu: na nas je izvr{en brutalno-izdajni~ki atentat sa dvostrukim smrtnim posljedicama pri kojem je poku{ano ubistvo cijele na{e porodice {to je tema koju va{a “pravdoljubiva” novina nikada nije obra|ivala niti pratila jer niste imali “vremena” od preprodavanja sopstvene “~asti” i intervjuisanja Ramiza Delali}a “]ele”, Ismeta Bajramovi}a “]ele” i sli~nih pitomaca sarajevske mafije kojoj ste, oduvijek, posve}ivali dovoljan prostor da iska`u svoje “jade” kao, npr., sr~ane Bajramovi}eve tegobe. Niste se, nikada, recimo osvrnuli na ~injenicu da je moja nana, kojoj su ubijeno
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

REAGIRANJA
sve troje djece, dvanaest godina kao sr~ani bolesnik i {ehidska porodica `ivjela u stanu bez poda i grijanja, bez prava na otkup tog stana, te da je porodica mog rahmetli daid`e, poginulog borca 4. mtbr 1.Korpusa, ostala uskra}ena za stan, ba{ kao i general Sefer Halilovi} a sve ovo zato jer smo kao porodica ustali protiv otima~ine, nepravde i bezumlja koje je poklopilo Republiku BiH a na koju ste vi godinama {utjeli i ne samo to ve} ste novac za osnivanje va{eg lista dobili direktno od SDA i Bakira Alispahi}a jednog od nekoliko najcrnjih “`ivu}ih” tajnopolicajaca. Tako|er ste nijemo posmatrali kako me po ulicama Sarajeva progone notorni kriminalci a va{i sagovornici Ramiz Delali} “]elo”, njegov pit bull Amir Pa{i} “Fa}oPa}o” (tako nekako) i Zulfo Ali} allias Zulfikar Ali{pago “Zuka” a sve to radi knjge “Dr`avna tajna” koju sam objavio 2005. i koju ste napadali svrstavaju}i se uz bok bolesnoj vlasti koja je progutala BiH. Dakle mi smo, na`alost, kao porodica potpuno podjelili sudbinu sopstvenog naroda i Republike BiH. Mi ne pripadamo podruma{kim i izdajni~kim porodicama i nismo od BiH dobili ni{ta a dali smo previ{e. Ne pominjite prezime na{e porodice u kontekstu kojekakvih izetbegovi}a, gani}a, brankovi}a, bi~ak~i}a, alibabia, alispahi}a i sli~nih jer njima je rat bio majka a nama, itekako, ma}eha. Na svo nasilje koje smo od svih vas pre`ivjeli nikada nismo odgovorili nasiljem jer da jesmo mnoge stvari u Sarajevu ne bi bile iste. Svi vi to znate zato se tako lako i “okura`ite” da poka`ete “hrabrost” lije~e}i va{e frustracije preko na{ih le|a {to vas ~ini besramnim ljudima. Vama kao novini i novinarima bi istina trebala biti prvi princip rada. Vas to nikada nije zanimalo jer je va{a licemjerna jednostranost i vrije|anje princip po kojem radite truju}i okolinu ve} dvadeset godina radi ~ega ste sa desetina hiljada tira`a spali na mizeriju. Va{ urednik je, prije nego mnogo ko u Sarajevu, tipi~an primjer skorojevi}a kojem je ova i ovakva vlast dala sve: stan u epicentru Sarajeva, novac za njegov list i aboliciju za sve {to je ikada po~inio. Avdi} pljuje po Fahrudinu Radon~i}u kojeg je, ipak, SDA-ova vlast hapsila radi njegovih tekstova i odavanja “dr`avnih tajni” dok va{ urednik nikada nije pozvan ni na informativni razgovor radi vi{estrukog odavanja dokumenata Slu`be dr`avne bezbjednosti u toku agresije na RBiH {to dovoljno govori da je ~itav `ivot obi~ni policijski dou{nik. Naravno va{e moralno–profesionalne devijacije je nemogu}e ispraviti jednim tekstom jer vi ste formirani ljudi i vjerovatno }e biti da “{to be{ika zaljulja to lopata zakopa”. Vas ne treba `aliti jer vi ste vi{e za ozbiljan pravosudno-socijalno-psihijatrijski tretman nego li za `al. @aliti treba one momke, pa i moje ~lanove porodice, koji su dali svoje `ivote brane}i takve kao {to ste vi. Kada vidim mezare koji le`e po ~itavom Sarajevu i kada ugledam vas, nekolicinu “novinara” iz “Slobodne Bosne”, koji slobodno hodate po zemlji koju niste branili mogu mirno kazati kako je u Bosni i Hercegovini poginulo potpuno pogre{nih 100.000 ljudi. U skladu sa zakonom moje reagovanje objavite u printanom i web izdanju va{e novine kao {to se objavili i tekst s kojim ste me primitivno izvrije|ali. Semir Halilovi}

Senad Avdi}- Seferovom malom

Mali, ali tehničar
Neka se retardirani sin “prvog {efa Armije BiH” Sefera Halilovi}a ne sekira: ni jednoj od njegovih mnogobrojnih ma}eha od mene nije prijetila nikakva opasnost - ni onoj sa kojom je tata proveo najte`e dana rata, ni onoj koja je Generalu (do)nosila boju za kosu u pritvorsku jedinicu “Scheweningen”, a pogotovo ovoj koja ga tjera u suludi psiho-patogeni obra~un sa mnom, smjernoj uposlenici-~inovnici Zajedni~kih institucija BiH. Razumijem tragediju devastiranog, nezaposlenog probisvijeta, vje~itog studenta ni~ega, mladog, ali besperspektivnog uhljupa Semira Halilovi}a i iz dna du{e sauu~estvujem u tragediji, u`asu, koju je do`ivio smr}u majke; imam, pri tom, na umu i dodatnu okolnost pakleni `ivot sa ocem, spletkaro{em, bezobraznikom, intrigantom, kukavicom, KOSovskim potr~kom, beskrupuloznim la`ovom Seferom Halilovi}em! Ima kod bra}e Marx jedna zgodna dosko~ica: kada neko hoda kao kreten, govori kao kreten, pona{a se kao kreten, neka vas to ne zavara - ~ovjek je, zaista,

Almir Merdi} - Uredni{tvu

Nisam kriminalac i ne pripadam nikakvoj kriminalnoj grupi
(„Mo}ni privrednik koji je ’ocinkario’ Mehmedovi}a”, SB, br. 876)
@elim da demantujem i skrenem pa`nju na ovu objavu Slobodne Bosne da nisam uop{te upetljan kao {to me spominjete u novinama, nisam kriminalac, ne pripadam nikakvoj kriminalnoj grupi, niti me je [emsudin Mehmedovi} anga`ovao da
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

napadnem Harisa Sejdi}a. Ovo {to va{ novinar pi{e to je ~ista la`, a ja sam normalan gra|anin ove zemlje i ne `elim da me neko uvla~i u svoje prljave igre, a novinar ako `eli pisati nek’ saslu{a i drugu stranu pa nek’ onda pi{e. Almir Merdi}
57

KULT MARKET
NEURO

MUZIKA Album “Right Thoughts, Rights Words, Rights Action”, grupe “Franz Ferdinand”

Zvuci }utanja
Iako su osnovani kao cover band 2009., prvi puta javno pojavili su se na pro{logodi{njem Demofestu u Banjoj Luci, i rasturili. Naravno, rije~ je o banjalu~kom bandu Neuro koji je snimio svoj prvijenac pod nazivom Zvuci }utanja. Album sadr`i devet pjesma, a gotovo sve pjesme autorski potpisuje vo|a banda Dra`en Pozderovi} Oskar.

“Old School” na škotski način

NEW ORDER

Lost Sirens
Rasli su s punk zvukom, isprva ga i svirali u ne{to modernijim aran`manima, ali su se ipak nekako, moglo bi se re}i i previ{e, naslonili na sintetiku i elektroni~ku glazbu. New Order snimili su svoj deveti studijski album pod nazivom Lost Sirens. Iako su tri njihova ~lana svirala i u grupi Joy Division, New Order je krenuo svojim putem, kojim putuje ve} 33 godine.

POVTRATAK KORIJENIMA
[kotski rockeri Franz Ferdinand objavili su izvrstan album

COLD SNAP

World War II
Kao {to i jeste red, rekao bi moj kolega, do{lo je vrijeme da predstavimo jo{ jedan band iz susjedstva. Rije~ je o vara`dinskim heavy metalcima Cold Snap i njihovom albumu pod nazivom World War II. Iako }e neki glazbeni kriti~ari, pre~esto smi{ljaju}i nove pod`anrove, re}i kako je rije~ o groove metal bandu, Cold Snap su pravi heavy metalci.
58

Franz ili po na{ki Franjo Ferdinand bio je nadvojvoda Austrije i nesu|eni nasljednik Austrijske, Ugarske i ^e{ke krune. Svi znamo kako je i gdje okon~ao njegov `ivot. No, Franjo zasigurno ni u snu nije mogao sanjati kako }e jednoga dana jedan od najpopularnijih britanskih bandova nositi njegovo ime. I jo{ k tome “pra{iti” u maniri modernih punkera. Band je nastao u Glazgowu prije jedanaest godina. Iako su snimili samo ~etiri studijska nosa~a zvuka, uspjeli su dosti}i platinaste i zlatne naklade i okititi se gomilom nagrada, od kojih su najzna~ajnije one s oznakom Brit Awarda. Band je slovio kao veliko osvje`enje u krugovima indie rocka, iako ih po na~inu izvedbi i stilu prije mo`emo svrstati u post punk, ali to je za neku drugu analizu. Ovoga puta predstavljamo njihov novi studijski album pod nazivom Right Thoughts, Rights Words, Rights Action, koji je objavljen nakon ~etverogodi{nje stanke i albuma Tonight: Franz Ferdinand, a ~ini ga deset pjesama. Njihov novi studijski uradak otvara izvrsna pjesma Right Action, za koju su {kotski de~ki snimili i promotivni videospot. Prava Old School pjesma s jednostavnim clean gitarama i melodi~nim refrenom, upravo je ono na {to smo i navikli od Franza Ferdinanda s po~etka karijere. Nakon ne{to mra~nije Evil Eye uslijedila je ponajbolja pjesma na albumu Love Illumination, za koju je tako|er snimljen video materijal. Riff na riffu, bez pretjerivanja s distorzijom, uz

podr{ku zvuka starinskih klavijatura i puha~a, i potporu ravne ritam sekcije, u kona~nici zvu~i sjajno. Vrijedi izdvojiti i neobi~nu, ali dobru pjesmu Stand on the Horizon, kroz koju se provla~i nekoliko razli~itih linija i tema. Pjesma je to koja fluktuira od krajnje melankoli~nih, molskih, sve do krajnjih `estokih durskih linija. Da su momci iz Franz Ferdinanda u du{i punkeri svjedo~i i pjesma Bullet, koja zvu~i dovoljno sirovo i divlje, ba{ kako treba. Album zatvara Goodby Lovers and Friends. Izvrsni album Franza Ferdinanda - Right Thoughts, Rights Words, Rights Action, kona~no je odmaknuo od elektronskog zvuka koji je dominirao pro{lim albumom, a kojeg kritika s razlogom nije mazila. (M. Ili~i}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
Deap Vally: Baby I can hell Rudimental ft. Foxes: Right here Annie: Tube stops and lonely hearts Hot Natured ft. Anabel Englund: Reverse Skydiving 5. Daft Punk ft. Pharell Williams: Lose yourself to dance 6. Shy FX ft. Liam Bailey: Soon Come 7. Calvin Harris ft. Ayah Marar: Thinking about you 8. John Newman: Love me again 9. Mayer Hawthorne: Her favourite song 10. Arctic Monkeys: Why’d you only call me when you’re high
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

1. 2. 3. 4.

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “The Iceman” (SAD, 2012.), reditelja Ariela Vromena
PRISLU[KIVANJE

Posljedica nemara

Francis Ford Coppola
Prislu{kivanje je kultni igrani film Francisa Forda Coppole (napisao i scenario za film) iz 1974 godine. Harry Caul je egoisti~an i paranoi~an. On je stru~njak za sustave za nadzor imovine i ljudi, koji se bavi {pijuna`om. Savjest ga mu~i jer zna da }e par koji upravo prislu{kuje uskoro biti ubijen. Film Prislu{kivanje je dobio niz me|unarodnih priznanja, a me|u njima i Zlatnu palmu. Ocjena: 5

NEDOSTATAK SAVJESTI
Iceman je snimljen prema istinitoj pri~i

The Iceman je ameri~ki biografski film iz 2012., koji je re`irao mladi izraelski re`iser Ariel Vromen, a za koji je scenario napisan prema knjizi The Iceman: True Story of a Cold-Blooded Killer, autora Anthonyja Bruna. Film je premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Veneciji. Iceman je snimljen prema istinitoj pri~i o Richardu Kuklinskom, koji je ubio vi{e od 100 ljudi, te paralelno, ~etrdesetak godina koliko je ubijao, vodio miran obiteljski `ivot. Kada je (tek) 1986. uhi}en, nitko iz najbli`e obitelji s kojom je `ivio nije znao {to je zapravo radio. Njima je glumio uspje{nog biznismena. Kuklinski je bio voljeni suprug, predani otac, ali na`alost i hladnokrvni ubica. Izvrsni Michael Shannon je sjajno utjelovio ovog negativca. Kuklinski je osoba s nedostatkom savjesti, bez osje}aja ljubavi. On je sebi~njak. Egoista bez suosje}anja. Mislio je samo na svoju “dobrobit”. I ostali glumci su sjajno obavili svoj posao. To su James Franco, Stephen Dorff, Winona Ryder, Chris Evans... Za{to isti~em ovakav film? Zasigurno ne zbog promocije ubojstava, neka`njenosti, la`i, okrutnosti. Upravo suprotno, jer ova istinita pri~a treba da nas upozori dokle ljude mogu dovesti, na`alost, mnogima nebitne, a zapravo bitne ~injenice. Svatko tko pogleda film saznat }e i {to je Kuklinski radio nekada. Vezivao je s bratom napu{tene pse sa ulice za ekspresni vlak, bacao ih sa zgrada, palio ma~ke. Roditelji su mu bili nemarni, nasilni... Dio toga saznajemo iz scene s bratom u zatvoru gdje brat slu`i do`ivotnu kaznu nakon {to je jednu curicu i psa bacio sa zgrade. Prije toga je tu dvanaestogodi{nju curicu silovao. Dugo je trebalo da se to shvati kao detektor, te da ga se onemogu}i da ispolji sadisti~ke sposobnosti. Richardov sadizam se, na`alost, otkrio nakon vi{e od 100 pobijenih ljudi. Zanimljivo je da je prva (za d`aba ubijena nevina `rtva, kao dokaz mafiji da je ozbiljan) bio nedu`ni ~ovjek koji je samo {etao psa. Kasno je kada se do|e do toga da se na
5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

osnovu ovakvih zlo~ina pravi film. Budimo dobronamjerni, mudri i suosje}ajni, mislimo dugoro~nije... Tako dru{tva ozdravljuju. Ogromna ve}ina masovnih ubica ljudi u djetinjstvu su zlostavljali `ivotinje. To su dokazala istra`ivanja provedena nad zatvorenim masovnim ubicama. Prostori na kojima `ivimo puni su nasilnika i ubica koji slobodno {etaju, ~ak ih se slavi za heroje. Nerijetko apeliranje za op}e dobro svih zavr{i tako da apelator bude sankcioniran za svoje talasanje, s nadom da }e za~epiti, a usput da se zastra{e drugi koji nesebi~no poku{aju isto ili sli~no. U na{oj svakodnevnici nisu rijetki slu~ajevi da `rtve rata i nasilja do`ivljavaju u`asne situacije, u kojima su prisiljeni susretati se neka`njenim ljudima za koje znaju da su ubijali i mu~ili. Dabogda ne bilo osnove za filmove po ovakvim istinitim pri~ama. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Butler (Lee Daniels) 2. Obitelj Miller (Rawson Marshall Thurber) 3. Instrumentarij smrtnika: Grad od kostiju (Harald Zwart) 4. Kraj svijeta (Edgar Wright) 5. Avioni (Klay Hall)

SJE]ATI SE LIJEPIH STVARI

Zabou Breitman
Sje}ati se lijepih stvari je igrani film iz 2002. godine. Mlada Claire Poussin boluje od Alzheimerove bolesti pa je njena sestra odvodi u Centar koji se bavi amnezijom. Tamo se zaljubljuje u Philippea koji je pam}enje izgubio u prometnoj nezgodi. Zabou Breitmen je re`irala film, a ujedno je i koscenariskinja filma koji dobio nagradu Udru`enja francuskih kriti~ara kao i nagradu Cesar za najbolji debitantski film. Ocjena: 4

VIVA CUBA

Juan Carlos Cremata Malberti i Iraida Malberti Cabrera
Viva Cuba je igrani film iz 2005. godine. Dvoje nerazdvojnih prijatelja (Malu i Jorgito) iz obitelji su razli~itih svjetonazora te iz razli~itih klasa koje ne dozvoljavaju njihovo dru`enje. Nakon {to saznaju da majka djevoj~ice Malu namjerava da ode (samim tim i Malu) iz zemlje, nastoje u~initi sve da prona|u Maluinog oca koji jedini mo`e sprije~iti da i Malu ode s Kube. Pri~a o prijateljstvu. Ocjena: 4
59

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, Sony Pictures) 2. Elysium (Neill Blomkamp, Sony Pictures) 3. Majstori iluzije (Louis Leterrier, Summit Entertainment) 4. Gru na supertajnom zadatku (Chris Renaud, Pierre Coffin, Illumination Entertainment) 5. Percy Jackson: More ~udovi{ta (Thor Freudenthal, Fox 2000 Pictures)

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Jo{ jedan video spot za neku od pjesama sa starog, pa onda novi album. ^lanovi grupe Zabranjeno pu{enje proteklog su vikenda snimili kadrove za video spot pjesme Westerni i sapunice. Glavne uloge igraju Sejo Sexon i banjalu~ka glumica Nikolina Jelisavac. A svoj novi studijski album, Radovi na cesti, objavi}e 10. oktobra u 10 sati ujutro. Banjalu~ki sastav Vanja The Frog je i ovog ljeta svim ljubiteljima dobrog zvuka pripremio izvrsnu muzi~ku pri~u, protkanu najiskrenijim emocijama koje rado dijele sa svojim fanovima. “Lepr{ava ljetna romansa upakovana je u ne{to malo vi{e od tri minute neprekidne nje`nosti. Pjesma Pola neba rezultat je zrelosti, ali i sna`ne konekcije izme|u ~lanova benda”, vele ~lanovi ove grupe. U ba{ti Doma Armije u Mostaru 3. septembra je, dodjelom nagrada, zavr{en 38. mostarski teatarski festival - Festival autorske poetike. “Ove godine je odr`an pod motom Grad opsjednut pozori{tem, a na Festivalu je izvedeno petnaest razli~itih programa u ba{ti Doma Armije i otvorenim scenama Mostara”, pi{e na bljesku. U ~etvrtak, 5. septembra, u Umjetni~koj galeriji BiH bi}e otvorena izlo`ba @eljka Korena Putovi svjetlosti. Izlo`ba u Sarajevu je nastala kao rezultat saradnje UGBiH i Franjeva~ke galerije [iroki Brijeg, a za posjetioce }e biti otvorena do 20. septembra, u terminu od 12 do 20 sati. Mjesec japanske kulture bi}e organizovan od 12. septembra do 14. oktobra. “Me|u brojnim edukativnim, kulturnim i sportskim de{avanjima odr`at }e se i izlo`ba tradicionalnih japanskih lutaka, lutkarska predstava, koncert tradicionalnih japanskih bubnjeva, projekcije filmova na 16mm projektoru, projekcija japanskog animiranog filma - anime, izlo`ba japanskih stripova - manga, zvani~no otvaranje kursa japanskog jezika itd.”, najavljuju iz Ambasade Japana u BiH. U glavnom gradu BiH }e od 20. do 28. septembra biti odr`an Internacionalni festival Balet Fest Sarajevo; organizator je Udru`enje za razvoj kulture i umjetnosti Baleti. Novinari se ve} akredituju...

Razgovarali: MAJA RADEVI] i DINO BAJRAMOVI]

DUBRAVKO LOVRENOVIĆ, predsjedavajući “Komisije za nacionalne spomenike BiH”

Autenti~nost “Ba{~ar{ije” je ozbiljno ugro`ena
Komisije govorilo se, izme|u ostalog, o neprimjerenim intervencijama i izgradnji novih objekata na tom podru~ju. Iz Komisije najavljuju kako }e od nadle`ne inspekcije zatra`iti nadzor i utvr|ivanje koji su objekti izgra|eni bez dozvola u ovom dijelu grada, a od Op}ine Stari Grad obustavu postupka legalizacije bespravno izgra|enih objekata. “Na`alost, informacija da je autenti~nost sarajevske ~ar{ije toliko naru{ena da nikada ne}e mo}i da se na|e na UNESCO-ovoj listi je u najve}em svom dijelu ta~na. Komisija }e, u okviru svojih nadle`nosti, nastaviti aktivnosti u uvjerenju da naru{ena autenti~nost mo`e biti vra}ena i popravljena u znatnoj mjeri, ukoliko sve nadle`ne institucije budu djelovale sinhronizirano, a postoje}i pravni propisi budu po{tivani”, rekao je predsjedavaju}i Komisije Dubravko Lovrenovi}.

Komisija za nacionalne spomenike BiH trenutno razmatra progla{enje sarajevske Ba{~ar{ije nacionalnim spomenikom, a na posljednjoj sjednici

DINO DELIĆ, menadžer “Adventure Festa Vlašić 2013.”
DINO DELI]
“I za one koji do|u da posjete Festival, a nisu u~esnici u sportskim aktivnostima, bi}e dosta atraktivno i zabavno”

60

SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

EDIN KURIĆ, potpredsjednik za komunikacije AIESEC-a Sarajevo

Globalno i lokalno
AIESEC Sarajevo priprema se za: PboX, veliki projekat kojeg predstavlja Children Heading for Tommorow. Znate li onih pet osnovnih novinarskih pitanja: ko, {ta, gdje, kada i za{to? AIESEC Sarajevo organizuje ovaj projekat sa ciljem integracije djece bez roditelja u svakodnevni ambijent bosanskohercegova~kog dru{tva. To poku{avamo posti}i tako {to }e osam studenata iz inostranstva dr`ati radionice o multikulturalnosti, kojima }emo razviti toleranciju i osje}aj pripadnosti kod djece bez roditelja. Projekat je u pripremi bio du`e vremena i trajat }e do po~etka oktobra. Glavne radionice }e se odvijati u Domu za nezbrinutu djecu Bjelave kao i u pojedinim osnovnim {kolama u Sarajevu. Vjerujem da velika ve}ina na{ih gra|ana uop{te ne zna {ta je to AIESEC... AIESEC je globalna organizacija koja djeluje u stotinu dvadeset i ~etiri dr`ave i teritorije {irom svijeta, ~iji je glavni cilj razvijanje liderskog potencijala kod mladih ljudi. Taj efekat posti`emo na{im programima studentskih praksi i samim ~lanstvom u AIESEC-u. Od kada AIESEC funkcioni{e u Bosni i Hercegovini? AIESEC u Bosni i Hercegovini funkcioni{e od 1953., te smo u aprilu ove godine proslavili {ezdeset godina postojanja AIESEC-a u Bosni i Hercegovini manifestacijom u Domu Oru`anih snaga BiH, kojoj su prisustvovali na{i partneri i ~lanovi.

Atraktivno i zabavno
Pravo mjesto za ljubitelje ekstremnih sportova, Festival avanturisti~kih sportova Adventure Fest Vla{i} 2013. od 7. do 9. septembra okupit }e veliki broj sportista iz cijele regije. Svoje vje{tine demonstrira}e paraglajderi, padobranci, sportski penja~i, brdski biciklisti, koji }e tokom Festivala organizovati i takmi~enje u motokrosu, a bi}e prezentovane i discipline poput sve atraktivnijeg airsofta, parkoura, automobiizma, akrobatskog letenja, krav maga... “I za one koji do|u da posjete Festival, a nisu u~esnici u sportskim aktivnostima, bi}e dosta atraktivno i zabavno, jer }emo ve} u petak, dan prije zvani~nog po~etka Adventure Festivala Vla{i}, imati party na Babanovcu. Zabava }e se nastaviti i u naredna dva dana, s tim {to bismo posebno izdvojili prvu festivalsku no}, dakle u subotu, kada }e u 20 sati pored DJ-a koncert odr`ati i Frenkie, bh. hip-hop guru. Na{ festival i planina Vla{i} idealna su kombinacija za ekstremne sportiste, jer Vla{i} je sjajan poligon za sve avanturisti~ke sportove”, nagla{ava Deli}, direktor Zeni~anin Dino vazduhoplovnih aktivnosti Festivala i vi{estruki prvak BiH u paraglajdingu. Zahvaljuju}i organizatorima Festivala iz UG Krug i Arminu Gazi}u, vrhunskom sportskom penja~u, Vla{i} je dobio i prvu profesionalnu umjetnu stijenu na zidovima popularne vla{i}ke skakaonice, gdje }e se ubudu}e odr`avati penja~ki kupovi i dr`avna prvenstva. “Adventure Fest Vla{i} 2013. svakako je doga|aj koji gra|ani BiH, ali i turisti trebaju posjetiti, jer je to sjajna prilika da se upoznaju sa najatraktivnijim ekstremnim sportovima u kratkom periodu i na jednom mjestu, te da se dobro zabave, u`ivaju u predivnoj prirodi i gastronomskoj ponudi”, poru~uju za kraj organizatori Festivala.

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

by DINO BAJRAMOVIC

r s Pala: SAŠA ĆIRIĆ, rock muziča zna “Na ganglije mi ide nervo šalter radnica”
12. Da li je {utnja zlato? Samo ponekad.

1. Kada }ete objaviti Va{ prvi studijski album? Ne planiram ni{ta na du`e od tri dana.

2. Da li ste kao mal i sanjali da }ete biti kantautor? Nisam znao {ta zn a~i ta rije~.
Miljacka? 3. Je li hladna paljanska gornjem toku jeste. u nje od alo Ono {to je ost

13. [ta obla~ite kada `elite izgledati moderno? Vazda istu crnu ko{ulju, koja vjerovatno ve} odavno nije moderna. 14. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Sigurno ru`an i glup. Lak{e je prazne glave. 15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Provozo bi se krug s voza~em i svi bi od mene imali mahanje!

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Uvijek fantasti~no.

5. [ta ne morate imati u fri`ideru? Crve, koje je jedne prilike stari tu ~uvao kao mamce za ribolov.

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Prvu djevojku koja mi se svi|a a koja bi pristala. 7. [ta obavezno nosite na pla`u? Nekoliko gvozdenih eura, pe{kir i neku krd`u od telefona, ~isto da nemam za ~im da `alim ako je zijanim.
8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Neki nomad, sigurno.

16. Opi{ite Seada Zeleta Lipova~u u tri rije~i? Stratocaster, sredina bine, ko`a.

17. S kim biste voljeli otplesati tango? Tolika sam krampa za ples da bih sa~uvao svakoga od tog prizora.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Najvjerovatnije elektri~na jegulja.

18. Osoba koja Vam ide na ganglije? Nervozna {alter radnica.

19. Tange ili badi}? Tange, uvijek! 10. Jeste li meteoropata? Za sada nisam, ali godine }e donijeti i taj problem.
a ili {kem 20. A, begov Begova. be ~orba?

11. Koliko ima istine u izreci: “Ko je sretan ni u hali nije gladan?” Skoro sve, samo malo ohrabruje pasivnost u ~ovjeku.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ako se gdje slu~ajno zadesite na mojoj svirci nemojte me puno smarati oko pjesama koje }u svirati.
SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

62

KLIN ^ORBA

VESELA SPALIONICA GRIZELJ
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Ovi zakonodavci koji Vam velikodušno idu naruku po pitanju radnih dozvola, mogli bi barem prepisati zakonsku regulativu o zbrinjavanju opasnog otpada od braće Slovenaca, koji su u kratkom vremenu, slijedom tih propisa, uspjeli osuditi direktora spalionice otpada na dugogodišnju zatvorsku kaznu, a spalionicu zatvoriti...

D

ok sam stanovala u Novom Gradu, pitala sam jednog znalca: Gdje sve ove silne vrane provedu dan? Na deponijama sme}a, glasio je odgovor. Za one koji nikada nisu `ivjeli u sarajevskoj op}ini Novi Grad, reda je pojasniti: najmnogoljudnija op}ina dijeli svoj `ivotni prostor sa hiljadama vrana. Sve one zorom napuste grad, a u sumrak se, ote`ale, sretne i site, vra}aju na svoje omiljene krovove. Nisu to ove simpati~ne gradske vrane - gospe i gospari - {to se gnijezde i obitavaju u blizini uli~nih kontejnera, kakve sam kasnije vi|ala u op}ini Centar. One novogradske nedvojbeno miri{u na smrt. I glasaju se tako, i lete. Sad, to svi znamo, Sarajevo je okru`eno desetinama divljih deponija animalnog otpada. Znaju to i vrane, zna i gospodin Tomislav Grizelj. Ono {to ne znamo, pro{losedmi~na je misterija iznenadne pojave mno{tva mrtvih vrana na Otoci. Usplahireno stanovni{tvo odgovorni op}inski faktori smiruju izjavama da i nije rije~ o ba{ velikom broju mrtvih ptica, te da }e podrobnije informacije o uzrocima saop}iti nakon analize. Koje analize? Radi li to uop}e iko? I, ako radi, ho}emo li ikad doznati istinu? Ne}emo, kao {to nismo nikad saznali ni razloge stalnog porasta malignih oboljenja kod djece. A mrtvih ptica je bilo u izobilju, i ne samo na Otoci. Bilo ih je, recimo, i u Sokolovi} Koloniji, gdje moja prijateljica Dubravka ima prekrasan vrt, sa raznoraznim ne{pricanim vo}em i povr}em, koje smo doskora jeli s grane uvjereni da jedemo zdravu hranu. Mrtve ptice na koje je Dubravka pro{log tjedna nabasala u vlastitom vrtu kazuju da mi zapravo nemamo pojma {ta jedemo, pijemo, udi{emo. ve ovo je vi{e nego dovoljan razlog da zdu{no pozdravimo naum gospodina Tomislava Grizelja da u sarajevskom naselju Stup podigne spalionicu animalnog, medicinskog i kompozitnog otpada; drugim rije~ima: opasnog otpada. Razlo`no je prihvatiti progres i u toj oblasti, pogotovo {to investitor obe}ava da }e opasni otpad zbrinuti ekolo{ki ispravno te veterinarski zdravstveno, sanitarno i energetski efikasno, a sve to sa «~istom tehnologijom» koja osloba|a tvari bez boje, mirisa i okusa. Divno. Ne}emo osjetiti, ne}emo vidjeti, pa ne}emo ni znati. A i {to bismo morali znati, na primjer, da je kompozitni otpad tek eufemizam za sve i sva{ta, odnosno za tvari

nastale sintetiziranjem razli~itih materijala, uklju~uju}i i plastiku, ~ijim se spaljivanjem osloba|aju po ljudsko zdravlje iznimno opasni dioksin i furan. Te{ke su to lekcije. [to ih moramo znati? Dovoljno je da gurnemo glave u pijesak, pa }emo postati bogati: dobit }emo radna mjesta u spalionicama i udisati ~ist zrak, jer - kako ono bija{e - ~isto je sve {to je bez boje, mirisa i okusa. I sve tako, dok i sami ne postanemo bezbojni. Zucnemo li koju protiv ovako o~iglednog napretka u na{im bijednim `ivotima, ima da nam se gospodin Grizelj razgoropadi, i napi{e nam pismo poput onoga koje je napisao (i objavio) u zeni~koj novini Na{a rije~, potkraj 2011. godine, a nakon javne rasprave koja je u Zenici organizirana radi najavljene izgradnje spalionice opasnog otpada u tom gradu.

E

S

lem, za{to spaliona u gradu? - sam sebe pita pa bezbeli i sam sebi odgovara gospodin Grizelj. “Pa tu nemate optere}enja transporta koji je izuzetno skup, plasman energenata mo`e se predati direktno bez posebne izgradnje skupe i nepotrebne infrastrukture cjevovoda”. Ma, bravo!, spalioni~aru dragi. Dakle, imamo dva ~isto komercijalna razloga, a niti jedan ekolo{ki. I to ve} znamo: skupe su te nove ~iste tehnologije, valja {to prije vratiti ulo`eno, al‘ {to, bolan, preko na{ih glava? Imate, vjerujem, vlastito bri`ljivo ure|eno imanje, pa dajte, molim Vas, gurnite u neki }o{ak i pokoju modernu spalionicu opasnog otpada. Barem privremeno, dok se u ovoj dr`avi ne donesu propisi, jednako rigorozni kao i u Evropskoj uniji, koji }e regulirati ovu oblast. Ovi zakonodavci koji Vam velikodu{no idu naruku po pitanju radnih dozvola, mogli bi barem prepisati zakonsku regulativu o zbrinjavanju opasnog otpada od bra}e Slovenaca, koji su u kratkom vremenu, slijedom tih propisa, uspjeli osuditi direktora spalionice otpada na dugogodi{nju zatvorsku kaznu, a spalionicu zatvoriti, jer je emisija otrovnih gasova iz spalionice tri puta prekora~ila dozvoljene vrijednosti.

D

obar g(l)as daleko se ~uje, a lo{ gas jo{ dalje. I ovako nam je pala magla do pola Sarajeva. Mrtve nam vrane mo`da ne{to govore. Morebit su se na nekoj potpaljenoj divljoj deponiji napu{ile dioksina i furana. A mo`da su samo bile stare. I tu`ne {to ljudi ne razumiju njihovu poruku.
63

5.9.2013. I SLOBODNA BOSNA

PETA BRZINA
Pi{e:Mario Ili~i}

ONLINE pedpremijera: Novi Fordov S- Maxa Concept

S

vjetski automobilski gigant Ford }e na autosalonu u Frankfurtu predstaviti koncept nove generacije omiljenog obiteljskog monovoluemena S-MAX Concepta. Kako najavljuju iz te tvrtke, novi Fordov automobil bi trebao biti naoru`an novim tehnologijama, od kojih se kao novina izdvaja kontrola sr~anog pulsa putnika. Kako isti~u iz Forda, njihovo EKG sjedi{te za nadgledanje frekvencije srca voza~a evidentira broj sr~anih otkucaja, koji bi trebao biti pra}en od strane zdravstvenih centara. Fordov SYNC sustav nudi mogu}nost povezivanja sa zdravstvenim radnikom u slu~aju neo~ekivanog pona{anja ili pak aktiviranje sigurnosnog sustava. Sustav za registriranje razine {e}era u krvi roditelje bi mogao upozoravati na akutni napad {e}erne bolesti kod djeteta koje spava na zadnjem sjedalu. No, prije same promocije modela na

autosalonu u Frankfurtu menad`ment Forda odlu~io je napraviti ONLINE predpremijeru novog S-MAX-a. Iako je koncept osmi{ljen za europsko tr`i{te, od serijske proizvodnje novog Fordova modela dijeli nas godinu dana. Podsje}amo kako je prvi model S-MAX predstavljen jo{ 2006. godine, a do danas je klju~eve Fordovog popularnog monovolumena preuzelo 350 tisu}a kupaca. Na ONLINE predpremijeri novog SMAX-a vidljive su brojne novosti, od kojih u prvom redu novi izgled, te sportski {tih koji su Fordovi dizajneri unijeli u taj obiteljski automobil. Uo~ljivo ve}e su i sve staklene povr{ine, a prednji kraj ukra{avaju minimalisti~ki dizajnirana, uska rasvjetna tijela. Ford }e u novi S-MAX Concept ugra|ivati potpuno novi 1.5 litarski EcoBoost motor. Posebnu pozornost privla~i unutra{njost kabine u kojoj je pored

~etiri standardna putni~ka sjedala, na raspolaganju i sredi{nje peto sjedalo. Ukoliko u nutra{njosti `elite jo{ prostora, rje{enje je jednostavno: preklapanje petog sjedala u pod. Fordovi dizajneri nisu zaboravili ni voza~e. Mekanom ko`om presvu~ena instrument tabla, kao i dominantna kokpit plo~a namijenjeni su upravo njima. Od gomile novosti koje nudi novi Fordov S-MAX Concept izdvoji}emo naprednu pomo} pri parkiranju, sustav inteligentne za{tite koji registrira pje{ake ispred vozila i prisilno zaustavlja vozilo kao i nova SYNC tehnologija koja omogu}ava jednostavniju povezanost bluetooth ure|ajima unutar vozila. Tu su jo{ i be`i~ni pristup internetu i razne druge tehnolo{ke novotarije. ^injenica je kako }e nadolaze}i frankfurtski autosalon razveseliti poklonike Forda, ali i ostale ljubitelje modernih i atraktivnih monovolumena.

64

SLOBODNA BOSNA I 5.9.2013.

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 200 EUR Polugodi{nja: 100 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful