Gornji paleolitik

Tehnološke karakteristike gornjeg paleolitika
brojna sječiva njihova pojava tumači se kao ekonomičnost u iskorištavanju lokalnog sirovinskog materijala; novi zahtjevi proizvodnje alatki (često nasađivanje) tehnologija sječiva osigurava i do 10 puta duže radne rubove iz iste količine sirovinskog materijala u odnosu na srednji paleolitik širok raspon različitih tipova oruđa standardizacija u proizvodnji alatki česta proizvodnja artefakata od roga, kosti i bjelokosti

Ekološka podloga na kojoj se razvija
gornjopaleolitičke populacije ovise o istim prehrambenim izvorima kao i neandertalci isti klimatsko-ekološki uvjeti selektivnija i specijaliziranija eksploatacija životinjskih izvora (npr. dolina rijeke Vézère, dolina Rajne, gornji tok Dunava, Don i Dnjestar) tundre zapadne Europe: sob i divlji konj srednja i istočna Europa: stepski bizon, divlje govedo, vunasti mamut južna Europa: jelen, kozorog, divokoza OIS 3, OIS 2

Gornji paleolitik – populacijski boom
na prostoru jugozapadne Francuske ima 4-5 puta više špilja i pripećaka s gornjopaleolitičkim ostacima u odnosu na one sa srednjopaleolitičkim ostacima starija nalazišta možda su podložnija propadanju moguće postojanje definiranih socijalnih teritorija zbog izbjegavanja sukoba između različitih grupa

Umrežavanje – interakcija i razmjena među grupama
Périgord – mediteranska obala crnomorska obala – dolina Dona južna Poljska - Češka školjke, litički sirovinski materijal vidljivo od orinjasijena, a C. Gamble ističe da je posebno istaknuto između c. 25 000 i 15 000 g. BP

Umjetnost
špiljska umjetnost (slikarije i gravure) i pokretna umjetnost pokretnu umjetnost lakše je datirati s obzirom na kontekst u kojem je pronađena

Orinjasijen
najstarija “čista” kultura gornjeg paleolitika uglavnom se povezuje s ranim modernim ljudima širenje povezano s migracijama ranog modernog čovjeka

Orinjasijen
c. 40 000-20 000 g. Europa, Bliski istok, sjeverna Afrika eponimno nalazište Aurignac

Orinjasijen
prije c. 35 000 g. zastupljen u najvećem dijelu Europe oko c. 31 000 g. raširen i na sjeveru Europe na temelju perlica i morskih školjki utvrđen je sustav razmjene

Orinjasijen – litička industrija
znatna zastupljenost sječiva izravno odbijanje mekanim čekićem (rog, kost, drvo) piramidalno ili prizmatično oblikovana jezgra ekonomičnost (od iste količine sirovinskog materijala dobiva se više alatki nego prije)

Orinjasijen – litička industrija
karakteristične alatke:
njuškolika grebala kobiličasta grebala koštani šiljci s punom i rascijepljenom bazom

stepeničasta obradba

Orinjasijen - umjetnost
predmetna umjetnost od bjelokosti
špilje: Hohle Fels, Vogelherd, Geissenklösterle

slikarstvo: Chauvet

Chauvet
otkrivena 1994. jugoistočna Francuska “novi Lascaux” starost 33 000-30 000 g. BP nosorog, lav, medvjed (rijetki prikazi), sova, pantera, hijena (prvi put)

Gravetijen
c. 27 000-20 000 g. srednja faza gornjeg paleolitika zapadna, srednja, istočna Europa eponimno nalazište La Gravette (gravetijen između orinjasijena i solitrejena) vjerojatno se razvija iz kasnog orinjasijena u srednjoj Europi

Gravetijen – značajke
polusjedilački način života ukopi tehnologija projektila umjetnost (predmetna umjetnost, slikarstvo) skladištenje “lovci zlatnog doba”

Gravetijen – litička industrija
gravetijenski šiljak ili graveta dubila male dimenzije nekih gravetica sugeriraju korištenje luka i strijele iako to nije dokazano

Gravetijen – regionalni centri
jugozapadna Francuska Moravska, Slovačka južna Rusija dugotrajni, višemjesečni boravak na jednom mjestu (konstrukcija i održavanje nastambi) organizirane baze riječne terase uz rijeku Don (Kostenki)

Kostenki
poluukopane nastambe natkrivene rebrima i krznom mamuta ognjište u nastambi skladištenje (jame ukopane u permafrost ispunjene kostima unutar nastambi)

Lovci, sakupljači, ribari
analize stabilnih izotopa riječni izvori donose 50% proteina u prehrani

Ukopi
grobni prilozi mogući istaknutiji socijalni položaj pojedinaca unutar zajednice npr. Dolní Vĕstonice, Sungir, Arene Candide

Venere
bjelokost, mekani kamen (steatit), vapnenac, pečena glina ponekad imaju tragove okera točan kontekst ranih nalaza nije potpuno poznat Dolní Vĕstonice – pronađene među kućnim otpadom, Kostenki i Avdeevo – pronađene u jamama za skladištenje vjerojatno imaju cijeli niz značenja koja variraju regionalno

Dolní Vĕstonice
lovci na mamute iskopavanja počela 1924. pravo značenje nalazišta prepoznato tek 1947., a istraživanja traju do danas starost: c. 25 000 g. nalazište površine 60x130 m tragovi nastambi (kamen, zemlja, drveni kolci, kosti mamuta)

Dolní Vĕstonice
unutar nastambe pronađena je keramička peć u pepelu i otpadu pored pronađeno je 2300 keramičkih figurica koje su pečene u peći

Epigravetijen
c. 20 000-10 000 g. kasna faza gravetijena u srednjoj i istočnoj Europi i na Sredozemlju

Kasnoglacijalni maksimum - ekološki uvjeti
c. 20 000-18 000 g. prosječna godišnja temperatura u većem dijelu Europe bila je niža za c. 10˚C duge, hladne zime s puno snijega velika prostranstva prekrivena travama, mahovinom i lišajima

Kasnoglacijalni maksimum - ekološki uvjeti
tundra ovakav biotop olakšava lov sob, divlji konj, stepski bizon, mamut, vunasti nosorog krda slijede manje-više pravilan sezonski migracijski ritam gornjopaleolitički lovci svjesni ovih migracija često smještaju kampove uz ove rute npr. nalazište Pincevent

Kasnoglacijalni maksimum - ekološki uvjeti
globalno spuštanje morske razine formiranje obalnih ravnica najekstremniji primjer je prostor Jadranske ravnice

Solitrejen
c. 20 000-18 000 g. eponimno nalazište Solutré Francuska, Španjoska, Portugal listoliki, obostrano obrađeni šiljci primjena tehnike pritiska toplinska obrada rožnjaka, igla s ušicom, izbacivač koplja (propulser)

Obradba pritiskom
završna faza izrade solitrejenskih šiljaka usporedna obradba stanjivanje šiljka pritiskači: npr. parošci roga izrada solitrejenskih šiljaka zahtijeva veliku vještinu, vrijeme i sirovinski materijal vrhunske kvalitete simboličko značenje

Toplinska obrada rožnjaka
zagrijavanje sirovine, koja se nakon hlađenja obrađuje izlaganje temperaturi 250-300 °C poboljšana obradivost rožnjaka, odnosno poboljšava se mehanika loma

Izbacivač koplja
povećava brzinu i ubojitost koplja etnografske paralele: Eskimi, Aboridžini, amazonski Indijanci efikasniji lov

Koštana igla s ušicom
šivena odjeća i obuća život u izrazito hladnim uvjetima

Magdalenijen
prema eponimnom nalazištu La Madeleine zapadna Europa i zapadni dijelovi srednje Europe c. 17 000-10 000 g. ponovno naseljavanje krajeva napuštenih tijekom kasnoglacijalnog maksimuma prije c. 14 000 g. magdalenijenski ostaci u Britaniji (creswellian)

Magdalenijen
mikrolitizacija kamenih artefakata proizvodnja koštanih artefakata dostiže vrhunac slikarstvo dostiže svoj vrhunac razvijene socijalne mreže (cirkulacija sirovinskog materijala, nakita od morskih školjaka)

Lov
još uvijek vladaju hladni uvjeti ali blaži od onih za vrijeme kasnoglacijalnog maksimuma glavne lovne vrste: sob, bizon, divlje govedo, jelen (na jugu), kozorog, divokoza ostaci kostiju riba

Naselja i nastambe
dugotrajniji boravak na jednom mjestu (višemjesečni) Mezhirich, Yudinovo

Špiljsko slikarstvo i pokretna umjetnost
uglavnom rašireno u franko-kantabrijskoj regiji, iako je poznato i u Italiji, Njemačkoj, i Britaniji Altamira, Lascaux predmetna umjetnost vrlo raznolika, brojna i raširena (izrezbarene životinjske figurice, izrezbarene kosti, stilizirane ženske figurice, izrezbarena žezla, izbacivači koplja)

Špilja Lascaux
otkrivena 1940. do 1963. otvorena za javnost zbog izmjene špiljskih uvjeta (temperature i vlage) i pojave glivica na slikarijama uzrokovanih brojnim posjetima zatvara se više od 600 slikarija i 1500 gravura starost: c. 17 000 g.

Špiljsko slikarstvo - značenje
plodnost i reprodukcija; važnost obnavljanja krda lovnih životinja o kojima ovisi egzistencija magijski rituali vezani uz lov samo sebi svrha ritualna središta vezana uz inicijaciju određenih članova društva

Šandalja II
4 km SI od Pule 1962-1989. (22 sezone) M. Malez

Šandalja II – apsolutna kronologija

Šandalja II – kulturno-stratigrafski slijed

Kasni gornji paleolitik - Istra i Kvarner
Pupićina peć Vešanska peć Nugljanska peć Lopar

Kasni gornji paleolitik u Dalmaciji
Kopačina Vela spila Vlakno

Vela Spila
apsolutni datumi:
16 140±60 BP 12 260±40 BP

Naseljavanje Amerike
prije 10 500 BP preko Beringovog prolaza nakon toga morem kroz 55 km široki Beringov prolaz solitrejenski kolonizatori? (na temelju listolikih šiljaka) solitrejenski nalazi bar 5 000 g. stariji

Naseljavanje Amerike
ishodište: sjeveroistočni Sibir Clovis barijera Meadowcroft, Pennsylvania: starost c. 17 000 g. Monte Verde: 15 500-15 000 BP

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful